Upload
dinhkhanh
View
223
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
12/6/2013
1
Kako ovladati paničnim napadima
kognitivno-bihevioralni pristup
Dragica Barbarić
psihologinja, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja
Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije
Ciljevi radionice
Upoznati se s nekim od osnovnih kog-bih tehnika za ovladavanje paničnim napadima i agorafobijom
Kako ove tehnike zapravo pomažu – što kaže neuroznanost?
12/6/2013
2
Panični napad
Epizoda (iznenadnog) i vrlo jakog straha ili tjeskobe
Najmanje 4 simptoma se razvijaju brzo i dostižu vrhunac unutar 10 minuta
Trajanje napada: od nekoliko minuta do pola sata (ne dulje zbog zamorljivosti živčanog sustava)
Može trajati i do par sati – ali ne u potpunom intenzitetu
12/6/2013
3
Tjelesni simptomi
12/6/2013
4
Lupanje/pres-
kakanje srca
Kratkoća
daha
Osjećaj
gušenja
Bol u
prsima
Mučnina
Naleti
vrućine /
hladnoće
Trnci u
rukama i
nogama
Zujanje u
ušima
Drhtanje
Znojenje
Vrtoglavica
Suha usta
Misaoni simptomi
12/6/2013
5
Osramotit
ću se
Dogodit će se
nešto grozno Gubim
kontrolu
Umrijet ću !
Dobit ću
srčani udar
Dobit ću
moždani udar
Onesvijestit
ću se Ugušit ću se
Poludjet ću !
Situacija je
nestvarna
Odvojena
sam sama
od sebe
Neke tjelesne bolesti imaju slične simptome – važno je proći pretrage !
Ipak, paničari ponaljano idu na hitnu i kada su svi nalazi uredni
12/6/2013
6
„Panični poremećaj”
Ponavljani, neočekivani panični napadi → osoba je uplašena da će imati još napada i brine što znače ti napadi → panični poremećaj
Tijekom 1 godine čak 30-40% svih ljudi može imati jedan panični napad – no neće svi razviti panični poremećaj
Zato što tjelesne simptome ne tumače
katastrofično !!!
12/6/2013
7
„Panični poremećaj s agorafobijom”
Osoba doživljava jaku neugodu ili počne izbjegavati mjesta za koja misli:
da bi se panični napad mogao ponoviti, ili
da zbog karakteristika mjesta neće moći pobjeći
ili joj neće biti pružena pomoć na vrijeme
Na ta mjesta će ići uz krajnju nelagodu ili:
– koristeći sigurnosna ponašanja
– vodeći sa sobom sigurnosne osobe
12/6/2013
8
Mjesta koja se izbjegavaju ili se na njih
ide uz sigurnosna ponašanja i osobe
Kina, veliki trgovački centri
Vozila: bus, tramvaj, avion, automobil
Mostovi, tuneli, liftovi, trgovi
Prenapučena mjesta
Općenito izlazak iz kuće
12/6/2013
9
Kako se obično dobije
1.napad panike?
Dugotrajnija/jača stresna razdoblja:
20-te godine života – preuzimanje uloge odrasle osobe
Konflikti s bliskim osobama
Povećani zahtjevi radnog mjesta, novi posao, otkaz
Tjelesna bolest
RoĎenje djeteta
Odvajanje (razvod, razdvojenost,…)
12/6/2013
10
Zašto u stresnim razdobljima?
STRES: Pojačano lučenje adrenalina i drugih stresnih hormona:
Tjelesni simptomi…
Lupanje srca, nepravilno disanje, nelagoda u
trbuhu, omaglica,…
… krivo se tumače kao znakovi da će se dogoditi neka katastrofična opasnost
12/6/2013
11
Lupa mi
srce, trne
mi ruka,…
Sigurno ću
dobiti srčani
udar!!!
Jedna od mogućnosti tretmana - KBT
Vrlo pogodna baš za panični poremećaj
Za panične napade učinkovita u 85-90 % slučajeva (istraživanja na sveučilištima Oxford, University
of Pennsylvania, State University of New York,…)
Može se kombinirati s lijekovima: antidepresivi, anksiolitici, beta-blokatori – obavezno pod nadzorom liječnika!
12/6/2013
12
12/6/2013
13
Zašto KBT ?
1. KBT se baziraju na zdravom razumu; uočljiva logika intervencija
2. Izrazito znanstveno orijentirana
Naglasak na empirizmu, objektivnosti
Za svaku skupinu problema – istraživanjima se
došlo do najučinkovitijeg seta tehnika
12/6/2013
14
Osnovni principi KBT
Orjentirana na problem
Orjentirana na sadašnjost
Kratkotrajna (4 - 20 susreta)
Strukturirana – radi se korak-po-korak
Konkretni i specifični ciljevi
Edukativna – cilj je da klijent što prije postane sam svoj terapeut
Značajna uloga domaćih zadaća – razlog brzog napredovanja
Odnos suradnje terapeuta i klijenta – oboje podjednako aktivni
Je li panični poremećaj rezultat „duboko
ukorijenjenih” psihičkih problema” ?
Ne mora biti (i može biti) !
Dovoljno je prolaziti kroz stres i imati naglašeniju crtu tzv. „anksiozne osjetljivosti”
Panika se može efikasno tretirati i bez „dublje” psihoterapije
Ipak, svaka „dublja” psihoterapija je korisna jer smanjuje opći stres
12/6/2013
15
Začarani krug panike
12/6/2013
16
OKIDAČ
- stres
- previše kave
- blagi tjelesni osjet
- napetost
TJELESNA KOMPONENTA stresa
– lupanje srca, nepravilno disanje, itd.
misaona interpretacija
tjelesne komponente straha ili stresa:
„Nešto nije u redu!"
Pojačana usmjerenost na
tijelo
Začarani krug panike
12/6/2013
17
Još jača tjeskoba
-
Još jači tjelesni osjeti:
plitko, ubrzano disanje
hiperventilacija
Rezultat hiperventilacije – tjelesne senzacije:
trnci
drhtavost
jako lupanje srca
omaglica
osjećaj da je situacija
nestvarna
osjećaj da smo mi nestvarni
Katastrofične misli
(lažni alarm):
Npr. Onesvijestit ću se
PANIKA !
Začarani krug panike i agorafobije
12/6/2013
18
PANIKA (iščekivanje ili ponavljani
napadi)
Ovo što se događa je strašno!
IZBJEGAVANJE
Onoga što bi moglo izazvati
tjeskobu i paniku:
Ne idem u kino, u kupovinu, u auto,…
Sigurnosna ponašanja - Oslanjanje na druge
- Lijek za smirenje, …
„Magične misli”
Moja izbjegavanja i sigurnosna ponašanja mi pomažu da stvari držim pod kontrolom
Agorafobija
Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?
Razumijevanje „začaranog kruga panike”
Tehnika rješavanja problema
Rad na utvrĎivanju i mijenjanju negativnih misli o sebi, svijetu, budućnosti, …
Tehnike relaksacije
Tehnike skretanja pozornosti (distrakcije)
Tehnike trbušnog disanja
12/6/2013
19
Tehnika disanja u paprinatu vrećicu / šake
Rad na smanjuju vjerovanja u katastrofične misli – pravilno tumačenje tjelesnih reakcija
Tehnika postupnog izlaganja situacijama koje se izbjegavaju ili su jako neugodne
Rad na smanjenju korištenja sigurnosnih ponašanja i oslanjanja na druge ljude
Izrada kartice suočavanja
12/6/2013
20
Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?
Izazivanje negativnih uvjerenja o tjeskobi („Tjeskoba je loša” „Moram se riješiti sve tjeskobe i straha” …)
Prepoznavanje ranih znakova tjeskobe i stresa
Rad na drugim psihičkim problemima:
– Depresija
– Drugi problemi straha i tjeskobe (socijalna
tjeskoba, …)
– Partnerski problemi, itd…
Namjerno izazivanje panike na terapiji
12/6/2013
21
Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?
DISANJE 1.pomoć: Vježba zadržavanja daha (kao
da ćemo zaroniti pod vodu) – aktivira se parasimpatikus i tjelesne se reakcije malo umire
Disanje trbuhom – neki ljudi su prirodni „hiperventilatori” – dišu prsima – rizik za paniku
Dvojaka korist:
– Kontrola akutnog napada panike
– Relaksacija (par puta dnevno) – opće smanjenje stresa
12/6/2013
22
Tehnika disanja u papirnatu
vrećicu ili u šake
Važna je kod paničara koji su skloni hiperventilirati
→ Često uzdisanje (i u opuštenosti)
→ Disanje prsnim košom a manje trbuhom
→ Osjećaj da je teško doći do zraka
Disanje u vrećicu uspostavlja pravilan omjer CO2 i O2 u krvi što zaustavlja napad
Diše se oko 10 udisaja i izdisaja ili manje – čim simptomi popuste
12/6/2013
23
Tehnike distrakcije
Paničari skloni provjeravati tijelo – to održava začarani krug panike
Moguće distrakcije:
Brojanje od 100 unazad po 3 (ili 7)
Brojanje svih crvenih objekata u okolini
Razgovor s nekim (ali ne o „svojoj situaciji” !!!)
Detaljno si opisujemo neku sliku / pogled
Glasno pjevamo/plešemo …
12/6/2013
24
Prva pomoć: kartica suočavanja
Udahni polako, duboko, zadrži dah i onda polako izdahni na usta sav zrak do kraja
Nastavi disati trbuhom
Reci sebi umirujuću rečenicu:
Ovo mi se i ranije događalo i sve je prošlo u redu. Nisam
imala srčani udar,…
Ja samo krivo tumačim normalne tjelesne reakcije stresa i
straha.
Sa mnom je sve u redu. Proći će. Izdržat ću.
Drži pažnju izvan tijela – npr. broji sve crvene objekte
Nastoj ne pobjeći ili izdrži bar još malo (agorafobija)
Nastavi raditi ono što si radila ili radi nešto drugo
Radi nešto fizički – trči, pleši,… 12/6/2013
25
Kako tehnike pomažu?
Strah nas prirodno tjera da se fokusiramo na objekt straha i da mislimo „o svojoj situaciji”
Tako stalno „vrtimo negativne filmove” i nehotično učvršćujemo strah – jačamo neuralne krugove straha u mozgu
Mozak ne razlikuje stvarnost od zamišljaja
12/6/2013
26
Neuroplastičnost
OdreĎene funkcije u mozgu mogu biti zamijenjene novim obrascima uporabe
Postoji nadmetanje za raspoloživ kortikalni prostor, kojeg osvaja najkorištenija funkcija
Što se ne koristi propada
Što se koristi se unaprjeĎuje
Važno je PONAVLJANJE
12/6/2013
27
Zato, svaki put kad krene strah:
Osvijestiti strah u ranoj fazi :
Evo kreću simptomi, to je OK, strah je prirodan, sada ću primijeniti sve što sam naučio
Ključan je BROJ PONAVLJANJA –
Paničar si je puno puta „ispirao mozak” na negativan način
Sada ga treba uvježbati za drugačiji način -
12/6/2013
28
Zašto uklanjanje simptoma dovodi do
pozitivnog terapijskog učinka?
Uklanjanje simptoma dovodi do olakšanja i
ugodnog raspoloženja
Pozitivna emocionalna stanja dovode do
trajnijih strukturalnih promjena
Usvajanje nove navike samoregulacije
emocija („Nije mi ništa. To je samo
tjeskoba. Ja sam sigurna.”) dovodi do
strukturalnih promjena u mozgu
12/6/2013
29
12/6/2013
30
Prije tretmana: pojačana aktivnost u amigdalama
Poslije tretmana: pojačana aktivnost u frontalnom korteksu a
smanjena u amigdalama (limbičkom sustavu)
Mi svjesno mijenjajući kognitivnu aktivnost (samoregulacija)
utječemo na „smirivanje” amigdala – promjena „silazne
plastičnosti”
Eksperiment: namjerno izazivanje
panike na terapiji Namjerno izazivanje napada panike na terapiji
Cilj: dovesti u pitanje klijentovo uvjerenje da su njegove tjelesne senzacije opasne
Već sam opis eksperimenta je nekim paničarima od pomoći
Terapeut upućuje klijenta na ponašanja koja kod njega mogu izazvati simptome panike:
ubrzano plitko disanje → hiperventilacija: Ugušit ću se
Trčanje na mjestu → jako lupanje srca: Imat ću sračni udar
Vrtnja na stolcu → vrtoglavica: Onesvijestit ću se
Relaksacija, meditacija → osjećaj da nismo stvarni: Poludjet ću 12/6/2013
31
Tada terapeut upućuje klijenta da primjeni tehnike koje je usvojio čime se završava napad panike:
Da diše u papirnatu vrećicu ili šake što uspostavlja
pravilan omjer O2 i CO2 (još jedna korisna tehnika!)
Da koristi karticu samopomoći: skretanje pažnje,
pravilno disanje, umirujuće rečenice,…
Kad znamo da nešto možemo namjerno izazvati i onda to prekinuti jednostavnim postupcima – imamo osjećaj kontrole!
Dekatastrofizacija značenja tjelesnih simptoma!
12/6/2013
32
Traženje racionalnog odgovora na
negativne misli i vjerovanja
Misli anksioznih ljudi često uključuju pogrešku katastrofiziranja i druge pogreške u razmišljanju:
→Ugušit ću se, Onesvijestiti, Poludjeti…
→Nikad se neću prestati ovako osjećati
→Moram se riješiti sve svoje tjeskobe
→Moram uvijek imati 100%-tnu kontrolu nad svim
→Ne mogu tolerirati tjeskobu (emocionalni
perfekcionizam)
→Svaka tjeskoba vodi u paniku
12/6/2013
33
Traženje racionalnog odgovora na
negativne misli
Popisati dokaze za i protiv negativne misli
Što je najgore što se može dogoditi?
Koliko se puta to dosada dogodilo?
Koliko se puta nije dogodilo?
Koliko je vjerojatno da će se dogoditi najgore?
Što je najrealnije da će se dogoditi?
Što možete učiniti da preuzmete kontrolu?
12/6/2013
34
Tehnika IZLAGANJA
Izraditi hijerarhiju situacija koje se izbjegavaju tj. izazivaju neugodu, od najlakše prema najtežoj
Za svaku situaciju procijeniti razinu straha (na subjektivnoj skali 0-10) pa ih poredati
Krenuti od najlakše (strah: 3-4) – ostati u njoj dok se strah barem ne prepolovi
Ponavljati izlaganje istoj situaciji što češće
Zatim prijeći na sljedeću situaciju s hijerarhije
12/6/2013
35
Podsjetimo se
Učinkovitost KBT (kao i svih psihoterapija) ne može se pripisati SAMO dobrim tehnikama !
Iznimno je važan odnos terapeut-klijent i kvaliteta komunikacije meĎu njima
12/6/2013
36