Međuvršnjačko nasilje u srednjim školama: Bosna i ... nasilje u bih feb 2016...forme nasilja koje će biti otkrivene daljnjim fazama istraživanja kao što su intervjui i ... PRIRUCNIK

Embed Size (px)

Text of Međuvršnjačko nasilje u srednjim školama: Bosna i ... nasilje u bih feb 2016...forme nasilja...

  • Helsinki Parlament Graana (hCa) Tuzla

    Helsinki Citizens' Assembly (hCa) Tuzla

    Omladinski resursni centar Tuzla

    Youth Resource Center Tuzla

    Hadi Bakirbega Tuzlia 1, 75000 Tuzla,

    Bosna i Hercegovina

    Tel/fax: ++387 35 258 077

    e-mail: hcatuzla@bih.net.ba, orctuzla@bih.net.ba

    www.omladina-bih.net

    Meuvrnjako nasilje u srednjim

    kolama: Bosna i Hercegovina

    Nacionalni izvjetaj o rezultatima

    istraivanja meuvrnjakog nasilja

    u Bosni i Hercegovini

    ORC Tuzla, Avgust 2014

  • 2

    Sadraj

    Uvod . 3

    Bosna I Hercegovina kontekst .. 4

    Metodologija. 6

    Analiza podataka 8

    I. Forme I manifestacija nasilja. 8

    II. Ljudski odgovor na nasilje I naini kojima se nosi sa nasiljem 10

    III. Potrebne promjene I mogue perspective za budunost 12

    Zakljuci ... 13

    Reference .. 14

  • 3

    Uvod

    Ljudska sigurnost u Bosni I Hercegovini je relativno nov koncept i nije istraeno i

    shvaeno podruje i esto se pod time misli na ratne traume i poslije ratna

    sigurnosna pitanja. Nije shvaeno i vieno kao svakodnevna borba sa konfliktima koji

    se deavaju na radnom mjestu, kui ili koli i koji utiu na pojedince ili grupe na

    veoma linom nivou.

    Poveano direktno, strukturalno i simbolino nasilje meu mladima u srednjekolskoj

    populaciji (15 do 18 godina) koje se deava u kolama i oko kola u Bosni i

    Hercegovini esto dovodi to pojaane nesigurnosti i rtvama kod uenika i nastavnika

    koji rade u kolama, ova tema je izabrana kao istraivaka tema od strane Bosne i

    Hercegovine kao partnera u projektu meugranina graanska mrea za mir,

    pomirenje i sigurnost na Balkanu.

    U kontekstu ovog istraivanja, primarni fokus je na nesigurnosti mladih u srednjim

    kolama, to je usko vezano sa vie prijetnji i strahova za fiziku sigurnost i

    dostojanstvo. Suprotno tradicionalnim konceptima sigurnosti koji se vrte oko

    teritorijalnog integriteta i suvereniteta drave, ljudska sigurnost prepoznaje da je

    sigurnost pojedinca esencijalna ua izgradnju stabilnih i mirnih drutava.

    Ljudska sigurnost je takoer normativni koncept. Razmatra emancipaciju i jaanje

    pojedinaca koji bi trebali biti subjekti, a ne pasivni objekti ili podinjena bia u

    stvaranju sigurnosti. U ovom istraivanju mi smo zainteresovani u pronalaenju

    nedosljednosti izmeu jaine prijetnje i individualnih kapaciteta smislenog odgovora

    kako bi se ublaile prijetnje. Vano je imati na umu, da nesigurnost ne znai

    nedjelovanje tih koji je doivljavaju; ponekad naini sa kojima se nosimo sa nasiljem

    moe biti pozitivno ali ponekad moe imati indirektno ili dugorono tetne efekte. U

    ovom istraivanju mi smo zainteresovani da otkrijemo kako se ljudi nose sa

    posljedicama nasilja u nekoliko srednjih kola u Bosni i Hercegovini.

    Nasilje se klasificira u tri tipa drutvenih odnosa:

    1) Tradicionalni nain gledanja na nasilje jeste tjelesne implikacije uzrokovane

    fizikim djelima u kojima su subjekt i objekt povezani.

    2) Strukturalno nasilje jeste nain limitiranja ljudi u njihovim svakodnevnim

    ivotima. Ukorijenjeno je u drutvenim strukturama obiljeenim

    nejednakostima (nepravedna i izrabljivaka politika, ekonomska, legalni i

    drutveni sistemi) koje se stvaraju kroz stabilne institucije, norme i prakse.

    3) Kulturno nasilje je in/ponaanje klasifikacije, odvajanja i iskljuivanja

    odreenih grupa i stvaranje drutvenih hijerarhija kroz upotrebu simbolikih i

    kulturnih fenomena. Podinjeni ljudi su sauesnici u ovoj formi nasilja.

    Ovo temeljno istraivanje e pokuati utvrditi uzronike ekstremnih formi nasilja

    meu mladima, ko su veinom rtve i kako se uenici, kole, institucije i drutvo nose

    sa tim i koji su strategije suoavanja mladih ljudi na nasilje. Istraivanje je provedeno

  • 4

    u etiri Bosansko Hercegovaka grada Tuzla (Federacija BiH, Bonjaka

    nacionalna veina), Bijeljina (Republika Srpska, Srpska nacionalna veina), Oraje

    (Federacija BiH, Hrvatska nacionalna veina) i Brko Ditrikt BiH (skoro jednak broj

    Srba, Bonjaka i Hrvata).

    Istraivanje je pokualo da se fokusira na uenike kola i njihova iskustva vezana za

    nasilje, sa aspekta ljudske sigurnosti, uzimajui u obzir ne samo direktno fiziko

    nasilje ali i druge forme nasilja kao to su verbalne uvrede, maltretiranje i druge

    forme nasilja koje e biti otkrivene daljnjim fazama istraivanja kao to su intervjui i

    fokus grupe.

    Sa stanovnitva ljudske sigurnosti ovo istraivanje e se fokusirati na upravljanje

    posljedica nasilja i razumijevanje dinamike strategija suoavanja pojedinanih mladih

    ljudi koji pate od ili su ugroeni nasiljem.

    Bosna i Hercegovina Kontekst

    Visokokolski obrazovni sistem u BiH je rezultat procesa decentralizacije i podjele

    zemlje na dva entiteta u skladu sa Dejtonskim mirovnim ugovorom: Federacija Bosne

    i Hercegovina (FBiH) i Republika Srpska (RS). Federacija Bosne i Hercegovine je

    podijeljena u deset kantona, a Republika Srpska u est regija. Brko Distrikt BiH ima

    sopstveni obrazovni sistem. Polazei od procesa decentralizacije, visoko

    obrazovanje se primarno regulie na nivou entiteta i dalje se decentralizuje bazirano

    na entitetskim pod jedinicama. Uprkos nedavnom usvajanju pravnog okvira za visoko

    obrazovanje drava ima malo kontrole ili kompetencije u oblasti obrazovanja. Kao

    razultat, vano je za daljnju diskusiju napomenuti da ne postoji ministarstvo

    obrazovanja na dravnom nivou koje bi regulisalo obrazovni sistem. Kada se gore

    pomenuta decentralizacija visokog obrazovanja uzme u obzir treba se napomenuti

    da kao rezultat toga Bosna i Hercegovina moe imati ukupno 14 zakona o visokom

    obrazovanju (jedan na dravnom nivou, tri na nivoima entiteta i Brko Distrikta BiH, i

    deset na nivou kantona u FBiH).1

    Ovaj obrazovni sistem doprinosi institucionalizaciji etnikih podjela gdje mladi ljudi su

    odvojeni i imaju limitirane mogunosti da upoznaju ljude drugih nacionalnosti i kolski

    nastavni plan ne prua mogunosti da se ui o drugim kulturama i nacionalnostima

    doprinosei time izgrandnji barijera meu ljudima.

    Mladi ljudi koji su bili izbjeglice ili raseljena lica prisiljeni ivjeti u novim gradovima i

    povratnici u njihove rodne gradove esto nisu dobrodoli niti integrisani u lokalna

    drutva gdje trenutno ive i to je bilo oigledno tokom fokus grupa u Oraju, Bijeljini i

    Brkom.

    Nedostatak ekonomskih prilika u Bosni i Hercegovini takoer rezultira visokom stopom nezaposlenih. Slubene statistike ne uzimaju u obzir one ljude koji su

    1 Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (2012), Osnovne informacije o obrazovanju u BiH

    http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021

    http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021

  • 5

    zaposleni u sivoj ekonomiji, ali zvanina prosjena stopa nezaposlenosti mladih ljudi u dobi od 15-24 procjena je na preko 60 posto. Ostala pitanja kao to su nacionalistike politike stranke, mediji, koritenje javnih povrina i spor napredak ka EU integracijama, nedavni drutveni proteste i poplave su takoer u velikoj mjeri doprinijele osjeaju nesigurnosti za optu populaciju a posebno mlade. "Prirodni" odgovori za veinu mladih ljudi i uenika u kolama je nasilje i oni imaju tendenciju da prihvate nasilje kao svakodnevni nain komunikacije. Zbog komplikovane administrativne strukture teko je prikupiti postojee podatke o nasilju meu mladima. Postojei izvjetaj iz Republike Srpske kae da su se kole bavile sa vrnjakim nasiljem u 91% sluajeca i samo u 9% sluajeva kole su ukljuivale druge institucije uglavnom policiju, centar za socijalni rad i zdravstvene ustanove. Veina kola je izjavila da imaju saradnju sa tim institucijama i 63% kola su zadovoljne sa saradnjom ali zakljuak je da je saradnja uspostavljena samo na obrazovnom i preventivnom karakteru i da je rijetka kod konkretnih slulajeva. kole su takoer izvijestile da je 95% prijavljenih incidenata uspjeno rijeeno. Prijavljeni sluajevi vrnjakog nasilja su uglavnom iskazani u prvom, drugom i treem razredu srednje kole, dok se smanjuje u etvrtom razredu kole. Djeaci su tri puta prijavljeni kao poinitelji u odnosu na djevojice, dok su 62% rtava vrnjakog nasilja djeaci i 35% rtava su djevojke (neke kole nisu odgovorile na ovo pitanje). Oblici vrnjakog nasilja iskazani u kolama: fiziko nasilje 83%, emocionalno nasilje 74% i jedan prijavljeni sluaj seksualnog nasilja. rtve vrnjakog nasilja su razliiti uenici u 69% sluajeva, dok 29% njih su bili rtve vie nego jednom. 2 ak i da ne postoje osnovni pokazatelji za ovu temu ili sprovedena sveobuhvatna studija, nasilje u kolama je u porastu i ne moemo oekivati da nae kole same nau rjeenja za ove probleme. 3 Cilj ovog istraivanja je doista potvrditi da je prevencija nasilja u kolama je svaiji problem, posebno razliitih aktera na lokalnom nivou. Civilno drutvo, bez obzira da li u organizaciji ili ne, ne bi trebalo da ostane promatra, ali bi trebalo da se samo direktno ukljui na rjeavanju problema u koli i zajednici. Obitelji treba ponovno otkriti njihovu aktivnu ulogu u obrazovanju i doprinijeti zajednikom naporima za spreavanje nasilja u koli. 4 CARE Bosnia, GIZ, Zdravo da ste, PRONI Brko, Ured za ljudska prava Tuzla i Perpetum Mobile su neke od NVOa iz Bosne koji su radili neka istraivanja na temu vrnjakog nasilja u proteklom periodu i rezultati njihovih napora su znaajni za ovo istraivanje u nedostaku drugih zvan