Modul 15. Drustvena Odgovornost Poduzetnika

7/23/2019 Modul 15. Drustvena Odgovornost Poduzetnika

1/22

MENADMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEADRUTVENA ODGOVORNOST PODUZETNIKA

Dr.sc. Bahrija Umihani, docente-mail: [email protected]

Konsultacije u kabinetu br. 410.

UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

Via poslovna kola


2/22

Struktura nastavnog gradiva iz nastavnog predmeta

MENADMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEA

POKRETANJE NOVOGPOSLA

Uvod u menadment MSP


Finansiranje MSP

VOENJE SMEFinansije

(finansijski izvjetaji)


ivotni ciklus MSP


Organizacijsko planiranje

VOENJE SMERaunovodstvo


Izrada poslovnog

plana za MSP

VOENJE SMEUpravljanje ljudskim

potencijalima

VOENJE SMEPorezi


Pravna pitanja

VOENJE SMEMarketing

(Istraivanje i marketinkisplet)

VOENJE SMEKontrola

POKRETANJE NOVOGPOSLALokacija

VOENJE SMENabavno i prodajno

poslovanje

VOENJE SMEDrutvena odgovornost

poduzetnika


3/22

1. Razumjeti znaenje i sutina drutvene

odgovornosti

2. Znati vanost potivanja graanska prava i

izbjegavanja diskriminacije u zapoljavanju3. Znati zato je konzumerizam osnova

drutvene i merketinke odgovornost

4.Na primjerima iz domaeg i ino okruenjauvjeriti se u praktinu vanost drutvene

odgovornosti poduzetnika

Ciljevi uenja


4/22

Svako ko radi za drutveno odgovornukompaniju - moe biti ponosan! Programikojima pomaemo zajednicu naim

uposlenicima daju priliku da drutvu vrate netozauzvrat, pri tome steknu nova iskustva iproirehorizonte, razvijaju vjetine, stvaraju kontakte i

zabavljaju se!poruuju za Pomak iz londonskog CadburySchweppesa, kompanije poznate po drutvenoj

odgovornosti..

ZNAENJE I SUTINA DRUTVENE ODOVORNOSTI


5/22

Koncept drutvene odgovornosti se razvio iznejasnog imida jednog od druvenih studija sa

oekivanjima da e organizacije proizvesti korist nesamo za njih same nego za itavodrutvo.

U slobodoumnom sistemu kompanija, one kojepadnu ispod isekivanja kupca ubrzo ostaju bez posla.Danas kupci uveliko zahtjevaju da kompanije od kojih

kupuju budu drutveno odgovorne. Kad kupci kupujuza vrijednost,oni vie ne razmatraju samo cijenu iizgled produkta ili usluge, oni takoer razmatrajukompanijinu drutvenu odgovornost.

ZNAENJE I SUTINA DRUTVENE ODGOVORNOSTI (2)


6/22

Studija firme za konsalting Hill i Knowlton je pokazala da79% amerikih kupaca razmatraju reputaciju kompanije

pri odabiru proizvoda i 36% razmatraju reputaciju kao

jednog vanog faktora pri njihovoj kupovinskoj odluci ;

Druga studija je otkrila da je gotovo 90% kupaca reklo dakad su cijena ,usluga i kvalitet jednaki meutakmiarima,oni e kupiti proizvod od kampanije koja imanajbolju reputaciju u drutvenoj odgovornosti.

Istraivanje je takoer otkrilo da 70% kupaca nee kupitiza bilo koju cijenu, nita od kompanije koja nijedrutveno odgovorna.

ZNAENJE I SUTINA DRUTVENE ODGOVORNOSTI (3)


7/22

"Drutvena odgovornost znai razlikovanjepravog od krivog i injenje pravog etikoponaanje, te je osnova odgovornosti

menadmenta za njegove postupke koji subazirani na ekolokim normama, a za njihovurealizaciju, menadment je odgovoran pred

javnouokruenja."

DEFINICIJA DRUTVENE ODGOVORNOSTI


8/22

"Drutvenaodgovornostje definirana sa viedimenzija, sve jednako vane.

Neki elementi drutvene odgovornosti zavreujuposebnu panju, a to su:

1) etiko ponaanje,2) inovacije i uenje ukljuivanje u

obrazovanje i

3) ekoloki standardi."

DEFINICIJA DRUTVENE ODGOVORNOSTI ELEMENTI (2)


9/22

Prema N.C.Siropolisu ovaj osjeaj poduzetnike

nemoi je mogue preovladati, na nain to,Pojedinani poduzetnici moda nisu u stanju pisatizakone za itavu zemlju, ali svakako mogu obznanitisvoje ideje i preuzeti aktivnu ulogu u potpomaganju

oienja zraka, potpomaganju stvaranja veesigurnosti na ulicama i na radnim mjestima u svojim

tvornicama, zapoljavanju hendikepiranih, siromanih

i pripadnika manjina te sudjelovati u politici zalauise za izborpotenih i razboritih javnih dunosnika

PODUZETNIKOV OSJEAJ NEMOI


10/22

"Lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje se zaposli,

ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj zbograse, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ilidrugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla,

imovnog stanja, roenja ili kakve druge okolnosti,lanstva ili ne lanstva upolitikoj stranci, lanstva iline lanstva u sindikatu, tjelesnih i duevnihpotekoa

u pogledu angairanja, obrazovanja, unapreenja,uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ilidrugih pitanja kojaproistiu iz radnog odnosa.

GRAANSKA PRAVA I DISKRIMINACIJA U ZAPOLJAVANJU


11/22

Kada se govori o manjinama u Bosni i Herecegovini

onda se najee misli o onim etnikim manjinamakoje su konstutitivne na podruju cijele Bosne iHercegovine.

Tako su srbi manjina u FBiH, bonjaci u RS-u i udijelu Hercegovine a hrvati u RS-u i u dijelu FBiH.

A trebalo bi bi se govorilo o poloaju manjina

(jevrejska zajednica, zajednica Roma, Rusina...).

GRAANSKA PRAVA I DISKRIMINACIJA U ZAPOLJAVANJU- MANJINE


12/22

Jedine organizacije koje su u svakodnevnom dodiru s

ovom populacijom, kojima se oni mogu obratiti zpomoc ili savjet, jesu invalidska udruenja, domacainostrana, koja su sticajem prilika preuzela obavez

koje su nekad bile na dravi, a poslije rata prebacene nCentre za socijalni rad.

GRAANSKA PRAVA I DISKRIMINACIJA U ZAPOLJAVANJU- HENDIKEPIRANI


13/22

Prema Dostiu, naruena ljudska prava, konflikt

interesa i javnog interesa treba rjeavati tako,to e se angaovati iskusni konsultanti (pravnik,menader) koji bi trebali prije svega uraditi SWOTanalizu i otkriti sve slabosti firme te na tim temeljima

uraditi strategiju izlaska na pravi put. Na tim

osnovama, razvila bi se nova sadrina statuta,normativnih akata, naina prijema ljudi, nagraivanja i

motiviranja ljudi. Ako bi se u tome uspjelo, firma bimogla postii novi imid po principu "kako smosvladalipotekoe"

GRAANSKA PRAVA I DISKRIMINACIJA U ZAPOLJAVANJU


14/22

Konzumerizam je pokret nastao zahvaljujui

potroaima, odnosno njihovom aktivnom odnosunaspram vlastite pozicije na tritu. On znai "pokretprotiv manipulatorskog djelovanja kojima su

potroaiizloeni.Osnovni uzrok pojave konzumerizma treba traiti usve veem stepenu obrazovanosti i potroake kulture

kao i u smanjivanju nivoa realnog dohotkastanovnitva . Rezultati aktivnosti konzumerista jeuspostavljanje raznih asocijacija kao to su : drutvoza zatitupotoaa , kreditni savezi , udruenja zaekologiju , udruenja pravnih savjetapotroaima itd.

KONZUMERIZAM KAO OSNOVA DRUTVENE IMARKETINKE ODGOVORNOSTI


15/22

1. Buy what you want, where you want

(Kupi ta eli i gdje god eli)2. If it doesnt work, send it back

(Ako ne radi vrati ga nazad)

3. High safety standards for food and other consumergoods

(Visoko sigurnosni standardi za hranu i ostala

potroaka dobra)4. Know what you are eating(Znaj ta jede)

5. Contracts should be fair to consumers

(Ugovori bi trebali biti poteni sa aspekta kupaca)

10 OSNOVNIH NAELA UDRUENJA ZATITE POTROAAU EUROPSKOJ UNIJI


16/22

6. Sometimes consumers can change their mind

(Ponekad kupci mogu promjeniti nain njihovograzmiljanja)

7. Making it easier to compare prices

(ine lakim da cijene budu konkurentnije)8. Consumer should not be misled(Kupci ne bi smjeli biti dovedeni u zabludu)

9. Protection while you are on holiday

(Zatita u toku odmora)10.Effective redress for cross-border disputes

(Efektivno rjeavanje meunarodnih razmirica)

10 OSNOVNIH NAELA UDRUENJA ZATITE POTROAAU EUROPSKOJ UNIJI

O O OS O


17/22

Mnoge firme i marketing menaderi u njima,istovremeno su prihvatile konzumerizam kaoosnovu nove strategije marketinga.

Rjeavajui stavove konzumerista kroz svojmarketing mix, dolaze do dobre vlastitemarketing prakse i poslovnog uspjeha.

POJMOVNI OSVRT KONZUMERIZMA

UTICAJ KONZUMERIZMA NA DRUTVENU POZICIJU MSP


18/22

Preduzee koje razumije smisao konzumerizma boljerazumije sve drutvene izazove vremena, pa na timosnovama usavrava svoju misiju i drutvenu ulogu iodgovornost. U tom kontekstu raste povezanost,

bliskost i razumijevanje izmeu preduzea i

okruenja,poveava se upoznatost o relevantnomokruenju, to svakako poveava ansu za razvoj isamoodrivostpreduzea.

Stavovi potroaa primijenjeni na proizvod, cijenu,distribuciju i promociju dovode do smanjenja pritubiu vezi sa kvalitetom proizvoda (usluge) cijenom,

nainom prodaje ili servisom itd.

UTICAJ KONZUMERIZMA NA DRUTVENU POZICIJU MSP-a

SUPROSTAVLJENA GLEDITA NA KONZUMERIZAM


19/22

Postavlja se pitanje. Gdje je granica?

1. U ,,oblasti usluga i maloprodaje danas radi 75 posto ukupnog brojazaposlenih u SAD''

2. Jedan stanovnik SAD potroi godinje deset tona najrazliitijih roba

3. Bogate zemlje koje ine 18 posto svjetskog stanovnitva troe ak 70

posto svjetskih zaliha dok SAD s 4 posto stanovnitva uestvuju sa

nevjerovatnih 22 posto svjetske potronje fosilnih goriva

4. Normalne dnevne potrebe ovjeka za elektrinom energijom iznose 3

kW. Bogati stanovnici koriste 7,4 kW a SAD su, i na tom planu,

ponovo ispred svih sa 11 kW elektrine energije po glavi stanovnika

5. Uzevi sve navedene parametre neko je izraunao da jedan stanovnik

SAD potroi vie energije i drugih resursa nego 50 Kineza ili ak 95

stanovnika Bangladea.6. Malo je poznato da je, prema podacima Svjetske zdravstvene

organizacije (WHO), vie od dvije treine stanovnika SAD

predebelo tj. njihova gojaznost dramatino utie na njihovo

zdravstveno stanje.

SUPROSTAVLJENA GLEDITA NA KONZUMERIZAM

KORISTI OD KONZUMERIZMA SAD


20/22

Zagovornicipotroaa su, na primjer:razotkrili prisan odnos izmeu nekih saveznihregulativnih agencija i grana koje one navodno

nadgledaju

prisilili Komisiju za atomsku energiju da daje

provjerena jamstva da e zatitni sustavi pouzdanoraditi u sluaju da se pokvari atomski reaktorustanovili Kongresnu strau, skupinu koja promie

legislativu o pitanjima kao to su zatitapotroaa iporezna reforma. Takoer prati i ocjenjuje djelovanjesvakog senatora i lanaPredstavnikog doma.www.novihorizonti.com

KORISTI OD KONZUMERIZMASAD-u

PITANJA ZA PISMENI


21/22

PITANJA ZA PISMENI

PITANJA ZA USMENI


22/22

PITANJA ZA USMENI

Documents

Modul 15. Drustvena Odgovornost Poduzetnika