II . 1. KOLIZIJSKOPRAVNA METODA 131. Cilj i svrha kolizijskih pravila?/ Objasnite pr.prir. kp i koje su posljedice toga? Koliz. pravila odreuju koje e se od vie razli. mater. prava primijeniti na pr. situaciju koja ima vezu s pravima vie dr. To pravilo ne rjeava pr. situaciju ve upuuje na mjerodav. materijalno pravo koje treba primijeniti. Npr.ZM: l.94.st.1 (Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje) 132. Koje su dvije razlike izmeu kolizijskih pravila i normi materijalnog prava (objasni ) ? 1) u upuivanju : mater.norme - proglaavaju primjenjivim norme ili normu domaeg mater.pr.. Npr.PZ l.569 (Odredbe ovog zakonika primjenjuju se i kad zapovjednik broda, 2 lan posade ili 2 osobe koje rade za brodara odgovaraju prema opim propisima za naknadu tete uzrokovane manjkom, gubitkom ili oteenjem stvari, ako se dokae da je teta uzokovana na radu ili u vezi s radom, odn. u obavljanju slube ili u vezi sa slubom). Kolizijsko pravilo upuuje na cijelu vrstu mater. propisa domae ili strane dr. odn. stranih dr. 2) u njihovoj strukturi: Mater. pravilo- sadri apstraktnu zakon. dispoziciju i apstraktnu pr. posljedicu tj sankciju. Npr.ZOO (Kad je predmet obveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ug. je nitav.) Kolizijsko pravilo navedene sastojke ima i koliz. pravilo no nj. dispozicija sadri dva elementa (kategoriju vezivanja i poveznicu),a pr. je posljedica zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom sluaju radi primjena domaeg odnosno stranog prava 133. to znai ,, kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upuuje neposredno,(navedi primjer) ? Znai da samo koliz. pravilo upuuje na mater. strano ili domae pravo. 1) Kolizijskopr. upuivanje katkada je dosta konretno to se tie primjene pr. odre.dr. Npr.PZ l.985: (Ako su sve stranke u sluaju zajedni.havarije dravljani RH ili hrv.pr.osobe: U sluaju zajedni.havarije ako se pravo koje su stranke izabrale ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja...), primijenit e se hrvatsko pravo. Kp budui da je nj. kategorija vezivanja dosta sloena, veinom ne upuuju na konkretno pr. ili na 2) konkretni zakon ije materijalne norme treba primijeniti, ve samo na 3) cjelokupni pr.poredak odre.dr. Npr.ZRS l.14 st.1 (Za pr. i posl.spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin.) 134. Navedite izuzetke od toga da kolizijsko pravilo u pravilu na materijalno pravo upuuje neposredno / Navedite i obrazloite posredne naine upuivanja na mjerod.pr.?

Kp u pravilu upuuju na mater.pr. neposredno. Katkada je to posredstvom 1) drugih kolizijskih pravila mpp-a to je u sluaju renvoi tj.uzvrata i upuivanja dalje Kp upuuju i katkada na mjerod.pr. posredno 2) putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila 135. Koja su tijela ovlatena primjenjivati kp? Kp kao dio pr.poretka legis fori, sudovi i 2-ga nadle.tijela trebaju primjenjivati po slu.du. ako su za to ispunjene pretp.: 1) da se radi o privatnopr.situac. s me.obiljejem i 2) da prema okol. sluaja u konkretnom predmetu ba dolazi do primjene odre. ili odreenih kp 136. Pozivom na odgovarajue pravilo iz ZRS-a dokaite istinitost suda da kolizijsko pravilo na materijalno pravilo moe upuivati i ,,posredno,, (objasnite na primjeru) ? Kp upuuju i katkada na mjerod.pr. posredno putem interlokalnih , intertemporalnih ili interpersonalnih koliz. pravila 1) putem interlokalnih pravila Npr.ZRS : l.10 st.1 (Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka). 2) putem intertemporalnih pravila Npr.ZRS: l.30 st.1 (za nasljeivanje je mjerodavno domovinsko pravo ostavitelja u asu smrti. Ako je u hipotetikom sluaju ostavitelj, hrvatski dravljanin, umro 2002. u inozemstvu, ostavivi imovinu u Hrvatskoj i u dravi X, hrvatski nadleni sud e putem intertemporalnog kolizijskog pravila odluivati primjenom odredaba ZN iz 1971.:Prava stranaka u vezi s nasljeivanjem prosuivat e se po zakonu koji se primjenjuje u asu otvaranja nasljedstva . 3) putem interpersonalnih pravila Npr .ZRS : (Malezijski dravljanin islamske vjere umro je bez oporuke u Zagrebu, gdje je bio vlasnik odreenih nekretnina. Za raspravu ostavine iskljuivo je nadlean zagrebaki opinski sud. Po ZRS nasljedni statut odreuje se po domovinskom pravu ostavitelja, dakle po malezijskom pravu. To pravo, meutim, nije jedinstveno, ve se na razliite rase (Kineze, Malajce) i vjere (hinduse, muslimane) primjenjuju razliita personalna prava. Koje e pravo u konkretnom sluaju zagrebaki sud primijeniti, to zavisi od malezijskog interpersonalnog prava; radi se o sistemu kolizijskih normi koje odreuju koje e se od vie personalnih prava te drave primijeniti na odreenu situaciju. to, meutim, initi ako u malezijskom pravu nema za navedenu vrstu situacija takvih pravila? Treba analogno primijeniti podredno rjeenje ZRS, po kojemu: kada se radi o nepostojanju interlokalnog pravila - upuuje se na primjenu prava podruja drave s kojom situacija ima najbliu vezu. 137. to je to sankcija kolizijskog pravila ( navedite primjer) ? Sankcija ili pr. posljedica je zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom sluaju radi, primjena domaeg odn. str.pr. Npr.ZRS l.14 st.1. (Za pr. i posl.spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin).

138.Navedite primjer i naznaite vrstu koliz.pravila: a)iz opeg dijela ZRS-a koji sadri poveznicu prebivalite Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu prebivalitu. b)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadri poveznicu prebivalite Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr. oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti 139.Navedite primjer i oznaite vrstu kolizijskog pravila: a)iz opeg dijela ZRS-a koji sadri poveznicu boravite Ako osoba nema prebivalite ili se ono ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu boravitu b)iz posebnog dijela ZRS-a koji sadri poveznicu boravite Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po pr.oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti. 140. Objasnite: a) Pr.prirodu koliz.pravila = kp odreuju koje e se od vie razli. mater.prava primijeniti na pr.situaciju koja ima vezu s pravima vie dr. To pravilo ne rjeava pr.situac. ve upuuje na mjerod.mater.pr. koje treba primijeniti. Npr. ZM l.94 st.1: Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje z. njezine zemlje. KP upuuje na cijelu vrstu mater.propisa domae ili str.dr. odn. str.dr. b) Pr.prir. str.pr. = u mnogim dr., pa tako i u RH, str.pr. je za domai org. primjene pravo.Str.pr. ostaje stranim, ne postaje dijelom doma.pr. poretka, ono se u tuzemstvu primjenjuje samo ako to izlazi iz primjene tuzemnih kp. c) Koje se pr.primjenjuje ako se ne moe utvrditi sadraj mjerod.str.pr. = katkada se sadraj mjerod.str.pr. ne moe utvrditi, pa ako po polaznom pr. treba str.pr. primjenjivati po slub.du., postavlja se pitanje o tome kako dalje postupati. U komparativnom pr. za takvu vrstu sluajeva predviaju se sljedea rje.: 1) propisuje se primjena legis fori = rjeava se na osnovi primjene pr. koje je najblie str. neutvrenom pr. ili se na temelju slinog polaznog kp upuuje na mjerod.pr. 2) katkada se predlae primjena pr. koje je najblie nepoznatom pr. 3) primjena vjerojatno vaeeg pr.

2. VRSTE KOLIZIJSKIH PRAVILA I NJIHOVA PRIMJENA 141. Vrste koliz. pravila i njihova primjena? Kp se mogu podijeliti na razli.naine, zavisno od toga koji fundamentum divisionis se uzme u obzir. 1.izriita i skrivena

2.nepotpuna i potpuna 3.samostalna i nesamostalna 4.uvjetna i bezuvjetna Izriita i skrivena pravila 142. Navedite primjere za skrivena kolizijska pravila ? Kp su izriita ili skrivena. Skrivena nalaze se u pravilima o sudskoj nadlenosti, i to uglavnom u pravu SAD; Takva skrivena pravila ne postoje u hrv. pravu ni u pravima drugih evropskih drava civil lawa. Razlog je oit : koliz. pravila donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom. Kp nastaju primjenom na. ureivanja privatnopr. situacija s me. obiljejem upuivanjem na pravo koje je s takvom vrstom situacije u najblioj vezi. Stoga se npr. u hrv. pravu situacije za koje ne postoji izriita zakon. kolizijskopr. norma, takva zakon. praznina se ne ispunjava uzimanjem u obzir hrv. proces.odredaba o me. sudskoj nadlenosti, ve se to ini na osnovi ope odredbe ZRS koja utvruje naine popunjavanja zakonskih praznina . Koliz. pravilo moe biti skriveno u drugom pravilu, tako je katkada u posebnom pravilu skriveno ope kolizijsko pravilo . Nepotpuna i potpuna pravila 143. Kriterij podjele pravila na nepotpuna i potpuna? BOUEK! Kolizijska se pravila mogu podijeliti na nepotpuna (jednostrana) i potpuna (viestrana); pritom je u pravilu kriterij podjele doseg njihove kategorije vezivanja, to utjee na prostornu dimenziju mjerodavnog prava. 144. Objasnite podjelu kolizijskih pravila na potpuna i nepotpuna ? BOUEK! 1) nepotpuno k.p.(jednostrano) upuuje samo na primjenu domaeg prava. Npr.vicarski zakon (Ime osobe koja ima prebivalite u vicarskoj, ureuje vicarsko pravo)... Talijanski zakon (Gra.post. koji se vodi u Italiji ureuje talijan.pr.) Nepotp.k.p. odreuje se najee primjena domaeg pr. i to ili na domae i str.dravljane. Nepotpuno kp mogu se ograniiti i pers. i terit. 2) potpuno k.p (viestrano) upuuju zavisno od konkretne situacije, na primjenu domaeg odn. str. prava , pritom doseg kategorije vezivanja npr. sposobnost, oblik oporuke, ug., posvojenje nije ogranien ni personalno ni teritorijalno. Npr.ZM (Sposob. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njezine zemlje.). ZRS (Za ug. je mjerodavno pravo to su ga izabrale ugovorne stranke , ako ovim zakonom ili me.ug. nije drugaije odreeno). Potp. kp ne mogu se ograniiti ni pers. ni terit. Nepotpuna i potpuna kolizijska pravila donose se u: 1.unutranjem pravu no 2.sadre ih i meunarodni ugovori. 145. Navedite 2 potpuna kp iz ZRS-a i preoblikujte ih u nepotpuna? 1) Za ug. je mjer.pr. to su ga izabrale ugovor.strane, ako ovim z. ili me.ug. nije drukije odreeno potpuno Za ug. koji se primjenjuje u RH, iskljuivo je mjerod.hrv.pr. nepotpuno

2)

Za vlasnikopr. odnose i druga pr. na stvarima, te za pr.raspolag. stvarima u drutv.vlasni. mjerod. je pr. mjesta gdje se stvar nalazi potpuno Za vlasnikopr. odnose i druga pr. na stvarima, te na pr.raspolag. stvarima u drutv.vlasni. ako se spor vodi u RH iskljuivo je nadleno hrv.pr. nepotpuno

146. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upuuju samo na primjenu domaeg pr.? 1) Za pr. i posl.spos. fizi.o. koja ima dravljanstvo RH mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin personalni kriterij. 2) Za ug. to se odnose na nekretnine koje lee u RH, iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se teritoriju nalazi nekretnina teritorijalni kriterij 147. Navedite 2 potpuna kp i preoblikujte ih u nepotpuna koja upuuju samo na primjenu stranog pr.? 1) Za pr. i posl.spos. fizi.o. koja ima dravljanstvo strane dr. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin personalni kriterij. 2) Za ug. to se odnose na nekretnine koje lee u inozemstvu, iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se teritoriju nalazi nekretnina teritorijalni kriterij Samostalna i nesamostalna 148. Objasnite i analizirajte podjelu na nesamost. i samostal. koliz. pravila (2 primjera iz ZRS-a) ? BOUEK! 1) Samostalna pravila - samo na osnovi samost.pravila se upuuje na mjerod.pr. Npr.ZRS (Za razvod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme podnoenja tube. Samost.pravila utvrena su u posebnom dijelu kodificiranog mpp i njima se odreuju razni statuti, npr. : 1)osobni, 2)brani, 3)nasljedni, 4)ugovorni Samost.kp. sastoje se od 2 elementa: 1)kategorije vezivanja i 2)poveznice 2)Nesamostalna (pomona) pravila - samo dopunjuju samostalnu normu. Slui kao dopuna, usmjerenje ili kontrola potpunog koliz.pravila. Nemaju kategoriju vezivanja. Npr.ZRS (Ne primjenjuje se pravo strane drave ako bi njegov uinak bio suprotan Ustavom Republike Hrvatske utvrenim osnovama dravnog ureenja.) ZRS (Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu i pojmovima to ih sadri). Nesam. kp su npr.:( nemaju kategoriju vezivanja) 1)odredbe o javnom poretku, 2)uzvratu i upuivanju dalje, 3)zabrani fraudoloznog zaobilaenja prava, 4)apartidiji i polipatridiji i uglavnom su u opim odredbama kodifi. mpp-a. Uvjetna pravila

149. Koja je razlika izmeu bezuvjetnih i uvjetnih kolizijskih pravila? BOUEK! Bezuvjetna koliz. pravila ( izriita i skrivena; nepotpuna i potpuna; samostalna i nesamostalna) primjenjuju se bez obzira na to kakav e biti u konkretnom sluaju rezultat upuivanja na mjerodav. mater. pravo. Uvjetna koliz.pravila - konstrukcija primjene mjerodavnog prava na osnovi uvjetnih pravila jest sljedea: mjerodavno je pravo drave A, no pod odreenim pretpostavkama primjenjuje se pravo drave B. 150. Ratio donoenja uvjetnih pravila? BOUEK! 1) poveanje pr. sigurnosti i predvidljivosti 2) favoriziranje pr.posla 151. Na primjeru odredaba legis specialis unutarnjih formal. izvora hrvatskog mppa objasnite uvjetno kolizijsko pravilo?/ Navedi 2 primjera za uvjetno kp na primjeru unutar.form.izvora hrv.mpp? / Navedite 2 primjera za uvjetna kp iz posebnog dijela ZRS-a? 1)ZM : l.94 st. 1 i 2 (Sposobn. osobe da se mjenino obvee odreuje zakon njene zemlje. Osoba koja bi po ovom zakonu bila mjeninopr. nesposobna ipak je pravovaljano obvezana ako je potpis dala na podruju zemlje po ijim bi zakonima imala mjeninopravnu sposobnost ) 2) ZRS: l.79 st.1 i 2 (Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin. Ako strani dravljanin nije parnino sposoban, a parnino je sposoban prema pravu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. 3) ZRS: l.14 (Za pr. i posl. spos. fizi.o. mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin. Fizi.o. koja bi prema pr.dr. iji je dravljanin bila posl. nespos. poslov. je spos. ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je nastala obveza. 152. Na primjeru osobnog statuta objasnite uvjetno kp? Za pr. i posl.spos. fizi. osobe mjerod. je pr. dr. iji je ona dravljanin, a fizi. o. koja bi prema lex patriae bila poslovno nesposobna, posl. je sposobna ako ima posl.spos. po pr.mjesta gdje je obveza nastala. 153. Podvrsta kolizijskih pravila (i primjer)? Podvrstu uvjetnih kolizijskih pravila ine pravila po kojima primjena jednog od prava na koje upuuju zavisi od sadraja tog prava; odreuje se tako primjena onog prava koje je za odreenu stranku povoljnije, odnosno po kojem je pravni posao valjan. Npr.ZRS l.43 st.1 (Za pozakonjenje mjerodavno je pravo drave iji su dravljani roditelji, a ako roditelji nisu dravljani iste drave pravo drave onog roditelja po kojem je pozakonjenje pravovaljano). Dolazi do primjene odreenog materijalnog prava tek nakon utvrenja materijalnog prava na koje upuuje takva kolizijska norma, dakle a posteriori, pa se po tome takva pravila razlikuju od svih ostalih kolizijskih normi. Koje e se usporeeno materijalno pravo primijeniti, ovisi o pretpostavkama utvrenim u konkretnim kolizijskim pravilima i o situaciji koja se supsumira pod takva pravila.

Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno 154. Primjenjuju li se kolizijska pravila obvezatno ili ovisi o stranakoj volji / Ovisi li primjena kp o volji tijela primjene / Jesu li kp obvezatna? Openito se smatra da se radi o prinudnim normama koje stranke ne mogu iskljuiti pa prema tome ako je npr polazno hrv. pravo tj. ako je nadlean za rjeav. situacije s me. obiljejem hrv. sud ili 2 tijelo primjene to tijelo treba obvezatno primijeniti odgovarajue kolizijsko pravilo. 3.STRUKTURA KOLIZIJSKOG PRAVILA - KATEGORIJA VEZIVANJA 155. Od ega se sastoji samostalno koliz.pravilo? Samostalno koliz.pravilo sastoji se od 2 elementa i to od: 1.kategorije vezivanja i 2.poveznice Kategorija vezivanja 156. to predstavlja kategorija vezivanja? BOUEK! Kateg.vezivanja predstavlja: 1)okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa , 2)pr. injenica 3)pr. situacija ili 4)pr. odnosa koji se podvrgavaju pod odre. mjerodav. pravo. Npr. posl. sposob., oblik zakljuenja braka, posvojenje, nasljeivanje, ugovorni odnosi. Kateg.veziv. moe biti i pr.odnos; Npr.Uzmimo da treba odrediti zakon.imovin.odnose bra.drugova. Za to postoji u ZRS sljedee koliz. pravilo: za zakon. imovin. odnose bra. drugova mjerodavno je pr. dr. iji su oni dravljani. 1.Navedena kategorija vezivanja - zakonski imovinski odnosi branih drugova jest pravni odnos, jednako kao npr. ugovor, skrbnitvo. 2.Postoji li uope pravni odnos, postoji ili ne, zavisi od toga da li u konkretnom sluaju postoji valjani brak, to je prethodno pitanje. 3.Stoga treba najprije utvrditi da li postoji pr. odnos valjanog braka, a tek potom, ako je odgovor pozitivan, mogu se na osnovi navedenog koliz. pravila odreivati zakon. imov. odnosi bra. drugova. 4.ako se utvrdi da nema valjanog braka, otpada daljnje utvriv. mjerod.pr. za zakon.imovin.odnose bra.drugova 157. Objasnite znaenje '' statut'' u vezi sa strukturom kolizijskog pravila? / Objasnite 2 znaenja statut u vezi sa strukturom koliz.pravila? 1.Kp upuuje na pr. po kojem e se prosuivati nj.kategorija vezivanja. Zavisno od sadraja pravila na koje se tako upuuje postoje osobni, stvarni, ugovorni, deliktni i bra.statuti. U tom smislu izrazom statut se oznauje sadraj mater.pravila mjerod.

prava . Ako se govori o stvarnom statutu, podrazumijevaju se mater.pravila mjerod.pr. kojima se ureuju u konkretnom sluaju ili openito stvarna prava. 2.Prema 2 znaenju , statut oznauje pojedine zakone, propise. Poveznice 158. to je poveznica ? Poveznica je 1.pravna injenica ( npr mjesto poinjenja protupravnog ina, mjesto gdje stvar lei) 2.ugovorna odredba ( stranke mogu pored ostalog sporazumom odreivati i mjerod.pr. za ureivanje njihovih meusobnih ugovor.odnosa) 3.pravni pojam (dravljanstvo, prebivalite) to upuuje na mjerod.pr. za kategor.veziv. Podjela poveznica s obzirom na njihovu vezu s pr.poretkom 159.Poveznice s obzirom na njihovu vezu s pravnim poretkom (i primjeri)? Sve povez. mogu se podijeliti u 3 skupine, ako je temelj podjele njihova veza s pr.poretkom.Pri tom se uvijek polazi od na. upuiv. na najblie pr. 1.poveznice koje se temelje na odnosu osoba s odreenim pravnim poretkom uzimaju u obzir pravne subjekte, pa upuuju na pravo s kojim te osobe imaju personalnu najbliu vezu. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). 2.poveznice koje se temelje na vezi pravnog poretka sa stvari utvruje najbliu vezu objekta s odre.pr.poretkom. ZOSZP : (U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran.) 3.poveznice koje se temelje na odnosu pr.poretka s pr. djelovanjem upuuje za odreene kategorije vezivanja, na pravo mjesta djelovanja. PZ: (Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuju se:pravo drave u ijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim vodama dogodio sudar). ZRS. (Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta u kojem se brak sklapa). ZM: (Oblik i rokove protesta, kao i oblik ostalih radnji potrebnih za vrenje ili za odravanje mjeninih prava, odreuje zakon zemlje na ijem se podruju mora podii protest ili izvriti radnja). Subjektivna, objektivna poveznica i poveznica najblia veza 160.Koja je osnova podjele na objektivne i subjektivne poveznice (navedi primjere) ? Osnova podjele je mogu. odn. nemogu. zainteresiranih pr. subjekata da sami odreuju mjerod.pr. 1)Subjektivna poveznica -za odre. kategorije vezivanja pr. subjekti mogu izabrati mjerod.pr. pa tako od njihove pr. relevantne volje zavisi koje e se pr. primijeniti. Takva mogu. strana. izbora mjerod.pr. je subjektivna poveznica. Subjektivna poveznica samo potencijalno upuuje na pravo koje se treba primijeniti, a od pravnih subjekata zavisi hoe li tu mogunost iskoristiti. Npr.ZRS (Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno).

ZA: (Za materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitrai mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.) 2)Objektivna poveznica utvruje ih zakonodavac ili su nastale u sudskoj praksi. Ako se na mjerod.pr. upuuje objekt.povez. , na primjenu mjerod.pr. ne utjee volja stranaka.Veina situacija s meunarodnim obiljejem ureena je objektivnim poveznicama, kao npr.: dravljanstvo ako je poveznica dravljanstvo, pa u konkretnom sluaju osoba ima dravljanstvo drave X, pravo te drave treba primijeniti; volja te osobe je u tom sluaju pravno nevana, dravna pripadnost, prebivalite, redovno boravite, mjesto gdje stvar lei 161.Navedite i opiite to je tertium genus uz objektivne i subjektivne poveznice? Kao tertium genus, uz navedene objekt. i subjekt. poveznice postoji i poveznica najblie veze ; to je posebni meunarodnoprivatnopr. pojam iji sadraj odreuje i ispunjava tijelo primjene ovisno o konkretnim okolnostima. Npr. ZRS : (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj dravi iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi). 162.Poveznica najua veza i pr.mjerod. za polipatride po ZRS? ZRS: (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj dravi iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi.) 163.Poveznica najua veza i PZ? PZ: (Ako se pr. iju su primjenu stranke izabrale za ug. o iskorit. brodova ne moe primijeniti na cijeli ug. ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ug. ili ako stranke nisu izriito odredile pr. koje se mora primijeniti , a njihova se namjera o primjeni odre.pr. ne moe utvrditi ni iz okol.sluaja, na ug. ili na ugovor.odnos primjenjuje se pr. koje je s njim u najblioj vezi.) ZA: (Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama po kojoj arb.sud odluuje o sutini spora po pravilima koje su stranke izabrale, arb. sud e suditi po pr. za koje smatra da je sa sporom u najuoj vezi) 164.Kako se izraava poveznica najua veza u hrvatskom zakonodavstvu? U hrv.zakonod. se primjena prava najue veze odnosi na konkretna rjeenja , a primjenjuje se podredno. Prednosti poveznice najue veze kao i subj. poveznice u odnosu na objekt. poveznice sastoji se u tome to: 1.omoguuju u konkretnom sluaju uzimanje u obzir rjeenja koja su najblia strankama, ili 2.pravnoj situaciji. 3.Stranke ba ele primjenu tog prava (pa su zato, na osnovi poveznice autonomije, same izabrale mjerodavno pravo), ili 4.je organ primjene vrednovao sve relevantne okolnosti sluaja, pa je uputio na najblie pravo, to je ujedno i ratio postojanja meunarodnog privatnog prava.

Iskljuive poveznice i kombinacija poveznica 165.Navedite primjere u kojem kolizijsko pravilo ZRS sadri iskljuivu i kombinaciju poveznica? Koliz.pravilo sadri 1 ili vie poveznica. 1.Jedna tj iskljuiva poveznica: ZRS : (Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, te za odnose izmeu staratelja i osobe pod starateljstvom (tienika), mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin osoba pod starateljstvom). 2.Kolizijsko pravilo sadri vie poveznica: ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena; 2) po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 3) po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 4) po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 5) po pravu RH 6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi. 166.Navedite 2 zakon.kp koji su primjer za alternaciju? / Navedite 2 zakon.kp. koja su primjer za potpunu kumulaciju? Kp s vie poveznica upuuju na mjerod.pr. na 2 naina: 1)alternativni Npr.ZRS: (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava: 1) po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena; 2) po pravu drave iji je dravljanin bio oporuitelj bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 3) po pravu oporuiteljeva prebivalita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 4) po pravu oporuiteljeva boravita bilo u vrijeme raspolaganja oporukom bilo u vrijeme smrti; 5) po pravu RH 6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi. primjenjuje se ono od vie mjerod. pr. koje dovodi do povoljnijeg razultata ; tako u primjeru oporuke u pogledu oblika primjenjuje od vie prava ono po kojemu je oblik oporuke valjan 2)kumulativni to se tie kumuliranja povez. razlikuju se 2 vrste rje.: 1.distributivno kumulira vie mjerod.pr. Npr. ZRS: (U pogledu uvjeta za zaklju.braka mjerod. je, za svaku osobu, pr. dr. iji je ona dravljanin u vrijeme sklapanja braka) 167.Navedite pravilo ZRS koja sadri potpunu kumulaciju te istodobno i pravilo neposredne primjene? 2.potpuna kumulacija -Npr.ZRS: (Za zasniv. i prestanak posvojenja primjenjuje se i domovinsko pr. posvojitelja i posvojeta ).

168.Navedi odredbu ZRS-a koja sadri distributivnu kumulaciju i istodobno i pravilo neposredne primjene? I kad postoje uvjeti za s k l a p a n j e b r a k a po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadlenim organom RH nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasuivanje (pravilo neposredne primjene) Primarne i podredne poveznice 169.Objasni primarne i podredne poveznice? 1) primarna kp ispunjava svoju funkciju ako dovodi u konkretnom sluaju na osnovi povezn. do toga da se za nj. kategoriju vezivanja moe primijeniti mjerodavno pravo.Npr. Ako su dva trgovaka drutva, jedno hrvatsko a drugo talijansko u ugovoru o prodaji robe ugovorile primjenu hrvatskog materijalnog prava, u sluaju spora o njihovim meusobnim ugovornim odnosima koji rjeava nadleni hrvatski sud, primijenit e se ZRS koji glasi:l.19 (Za ugovor mjerodavno je pravo koje su ugovorne stranke izabrale.) 2) podredna do nje dolazi ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. , navedeno kp se ne moe primijeniti. U takvoj situaciji strana.ugovor. odnose treba prosuivati po pr. na koje upuuje podred.povez.Npr.l.20 ZRS: (Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca). 170.Koja je slinost i razlika izmeu primarnog i supsidijarnog kolizijskog pravila obzirom na elemente kolizijskog pravila? Ako se usporedi l 19 i 20 ZRS utvruje se da kp imaju istu kategoriju vezivanja ugovor, ugovorni odnosi , ali razli.poveznice; u l 19 poveznica je volja stranaka , a u l 20 st 1 prebivalite odnosno sjedite prodavaoca .Podredno kp primijenit e se samo u sluaju kad se ne moe primijeniti primarno kp tj. kad stranke nisu ugovorile mjerod.pr. 171.Navedite 4 primjera i 4 pravna pravila kod kojih dolazi do podrednog upuivanja? 1)ako stranke nisu ugovorile mjerod.pr. navedeno kp se ne moe primijeniti. U takvoj situaciji strana.ugovor. odnose treba prosuivati po pr. na koje upuuje podred.povez. Npr.ZRS.(Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se: na ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca. 172.Objasnite podredno kp na primjeru osob.statuta iz ZRS? 2)tie se kategorije pr. i poslov.spos. Npr. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). No, to initi ako se radi u konkretnom sluaju o osobi bez dravljanstva, tj. o apatridu? Takvu prazninu popunjava podredno kolizijsko pravilo ZRS:(Ako osoba nema dravljanstva ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu).

3)u sluaju kada primarna poveznica to se tie odre.vrsta situacija- upuuje na nepostojei pravni poredak Npr. ZRS: (Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika.) 173.Navedite i kratko objasnite 3 pr.razloga zbog kojih se nee primijeniti mjerod.pr. na koje upuuje kp? 4)kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog zatite domaeg javnog poretka,kod prijevar.zaobila.doma.pr. i kad se mjerodavno strano pravo ne moe utvrditi

Upuivanje na mjerodavno pravo za glavno pitanje (lex causae), mjerodavno pravo za posebna pitanja te pojam lex 174.Kako se odreuje glavno pitanje , a kako posebna pitanja (navedi primjere za ugovorne obveze) ? 1)Strana.spos., oblik ug,. i naini izvrenja ug. prosuuju se na osnovi p o s e b n i h koliz. pravila koja svojim poveznicama upuuju na mjerod.pr.Posebno koliz.pravilo odnosi se na odreivanje mjerodavnog prava za spos., oblik pr.ina, naine ispunjenja ug. i za valutu. Npr. ZRS: (Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin). ZRS: (Ako ZRS ili 2-im z. nije drugaije odreeno, smatra se da su pr. posao ili pr. radnja u pogledu oblika pravovaljani, ako su pravovaljani bili po pr. mjesta gdje je pr. posao sklopljen, odn. pr. radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadraj pr. posla odnosno pr. radnje). S 1 str. ugovor.obveze ocjenjuju se po 1 pr., a po 2-im pravima strana.spos. ili oblik ug. 2)G l a v n o p i t a n j e tj. pr. koje je mjerod. za ugovor.obveze ( lex causae) tj. o pr. po kojem se ug. ocjenjuje u cijelosti.Npr.ZRS: (Za ugovor je mjerodavno pravo to su ga izabrale ugovorne strane) 175.Objasnite poveznice za gl.pit. i za poseb.pit.? Na posebna pitanja upuuje: 1. poveznica dravljanstvo odn. 2. poveznice mjesta zakljuenja posla alternativno s 3. poveznicom koja je zapravo mjerod.pr. za ugovor.obveze, dok se gl.pravilo za ugovore odreuje 4. povez. sporazum stranaka. 176.Lex causae i izraz lex ? / Lex cause navedite najpreciznije znaenje tog izraza i 2 primjera iz ZRS-a?/ Navedite 2 kp, 1 iz opeg, 1 iz poseb.dijela ZRS kojima se upuuje na lex causae / Navedite 3 kp: 1 iz opeg, 1 iz posebnog dijela ZRS, te 1 iz PZ kojim se upuuje na lex causae? Mjerodavno pravo po kojem se prosuuje glavni predmet openito se naziva lex causae. U hrvatskom zakonodavstvu govori se o:

1.pravu prema kojem se ocjenjuju glavna prava i obveze 2. pravu koje je mjerod. za odnos u cijelosti 3. odn. pr. koje se primjenjuje za sadraj pr.posla Npr. Smatramo najadekvatnijim izrazima za lex causae pr. koje ureuje gl.predmet.Lex cause mjerodavno je samo za sadraj pravnog posla . 1. ZRS opi dio : (Za zastaru mjerod. je pr. koje je mjerod. za sadraj pr.posla odn.pr. radnje). 2. ZRS posebni dio: (Za akcesorni pr.posao, ako nije drugaije odreeno, primijenit e se pr.mjerod. za gl.pr.posao) 3. PZ: Oblik pr.ina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pr.mjesta gdje je in izvren odn. gdje je morao biti izvren ili prema pr. koje je mjerod. u cijelosti 177.Izraz lex? Pri odreiv.mjerod.pr. esto se koristi izraz lex. Pod tim izrazom se ukazuje na rezultat kolizijskopravne metode upuivanja na mjerodavno pravo ,s tim to se pritom polazi od poveznice. Razlika izmeu statuta i lex: Npr. 1.Ako je dolo do automobilske nesree u dr. X u kojoj su uesnici hrv. i austrijski dravljani, deliktni statut je pravo dr. X, no to isto pravo je i lex loci delicti commissi. 2.Ako hrv. sud treba odrediti mjerodavno pravo za branoimovinski reim supruga koji su njema. dravljani, na osnovi ZRS, njemako mater. pravo je branoimovinski statut, no ujedno i zajednika lex patriae. 178.Primjeri u kojima se isticanjem poveznice oznauje mjerodavno pravo odreene drave? ZNAENJE MJEROD.PR. NA LATINSKOM JEZIKU TO ZNAI NJIHOV PRIJEVOD NA HRV.JEZIKU 1. lex causae 2. lex patriae 3. lex domicilii 4. lex (firmae) habitationis 5. lex loci actus 6. lex autonomiae 7. lex loci delicti commissi 8. !ex loci damni 9. lex rei sitae 10. lex fori MJERODAVNO PRAVO pr. strane drave pravo dravljanstva osobe pravo mjesta u kojem osoba prebiva pravo (redovnog) boravita pravo zakljuenja pravnog posla pravo koje su stranke izabrale pravo mjesta poinjenja protupravnog ina pravo mjesta nastanka tete pravo mjesta gdje stvar lei pravo tijela koje rjeava predmet

POVEZNICE KOJE UPUUJU NA MJERODAVNO PRAVO 11. locus protectionis (mjesto zatite) lex loci protectionis (pr. za njihov nastanak, sadraj, prestanak, povredu intelektual.vlasni. )

12. locus rei sitae (mjesto gdje stvar lei) 13. locus delicti comissi (mjesto tetne radnje) 14. locus damni (mjesto nastanka tete) 15.

lex rei sitae (pr.mjesta gdje stvar lei) lex loci delicti comissi (pr. mjesta poinjenja protupr.ina) lex loci damni (pr.mjesta nastanka tete) lex loci solutionis (pr.mjesta izvrenja ug.)

tempus regit actum = po vremenu poduzimanja radnje odreuje se koje se pr. primjenjuje legis mercatorie = srednjovjekovno trgovako autonomno pr., suvremena lex mercatorie putem kodif. Haake konferencije za MPP, te UNCITRAL, UNIDROIT 4. POVEZNICE I MJERODAVNO PRAVO

179.Vrste poveznica? 1.dravljanstvo 2.prebivalite 3.redov. boravite 4.mjesto gdje stvar lei 5.volja stranaka 6.mjesto tetne radnje odn. nastanka tete 7.najua veza 1.Dravljanstvo 180.Znaenje poveznice dravljanstvo ? Dravljanstvo je: 1)pr.pripadnost odre.dr 2)oznauje pr.vezu izmeu neke osobe i drave, a ne njezino etniko podrijetlo 3)ono oznauje pr.svojstvo na osnovi kojeg 2-gi propisi daju takvim osobama odre.pr. i obveze 4) najvanija je poveznica u hrv. mpp; tie se subjekata pr.odnosa 5)njome se upuuje na mjerod. pr. za razna statusna pit.fizi.o., kao npr. za nj. pr. i posl.spos. 6) po ZRS dr. je poveznica za osobna, obitelj. i nasljedna pitanja 181.Osobni statut i poveznica dravljanstvo ?/ Razlika osobnog statuta (personal law) i osobnog statusa (personal status) ? Osobni statut = je pr.poredak na osnovi kojeg se, na osnovi poveznice dravljanstva, procjenjuju svi osobni odnosi osobe ; to izriito propisuje Npr.Maarski zakon i Austrijski zakon. Osobni statut fizi.o. je pr. dr. kojoj ona pripada. U hrv.doktrini daje se ua def. osob.statuta smatra se da to pr. odreuje samo pr. i posl.spos.

Osobni status zakonodavac ne definira. U engleskom pravu ima usko znaenje, jer upuuje samo na poloaj u pravnoj sredini - npr. je li osoba udana, oenjena, je li dijete brano ili izvanbrano. 182.Kad je dravljanstvo postalo poveznica? 1. Dravljanstvo kao poveznicu , do tada prebivalite ,utvruje francuski graanski zakonik (Code civil) od 1804 kao poveznicu za odreiv. pr. i poslov. spos. , no samo to se tie svojih (franc.) dravljana. 2. Nakon toga dravljanstvo se uvodi u mnoge kodifikacije emu doprinosi i Mancinijevo uenje koje je izrazio u svojim raspravama O dravljanstvu kao osnovi me.pr. iz 1851.On smatra dravlj. bitnom vezom izmeu dr. i pojedinaca. 183.Mjerodavno pravo za pitanje ima li neka osoba dravljanstvo odreene drave? 1. Za to pitanje iskljuivo su mjerodavni unutranji propisi te drave.Mjerodavno je lex causae.Svaka dr. naelno slobodno odluuje o tome tko joj pripada.Svaka od njih je pozvana da sama odreuje svoje dravlj. 2. To se odnosi i na ureivanje tzv.privatnopr. prethodna pitanja tj. pitanja o kojima zavisi stjecanje ili gubitak dravljanstva, kao to je branost roenja i sl, ocjenjuju se po pravu drave o ijem se dravljanstvu radi , a ne po legis fori. Dravljanstvo u hrvatskom mpp 184.Kp koja odreuju dravljanstvo kao primarnu poveznicu za osobna stanja fizikih osoba? ZRS: 1)za odreivanje pravne i poslovne sposobnosti fizi.o. 2)skrbnitvo 3)za proglaenje nestale osobe umrlom 4)za nasljeivanje 5) za razna brana i obiteljska statusna pitanja ZM : 6)za mjeninu sposobnost Viestruko dravljanstvo 185.Kako se rjeava sukob izmeu domaeg i stranog ili stranih dravljanstva ( polipatridi) ? Sukob izmeu domaeg i stranog ili stranih dravljanstava uglavnom se rjeava davanjem prednosti domaem pravu, to dovodi do primjene domaeg dravljanstva.Kolizijskim propisima esto se izriito propisuje primjena domaeg dravljanstva. Npr.ZRS: (Ako osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske ima i dravljanstvo neke druge drave, za primjenu ovog zakona smatra se da ima samo dravljanstvo Republike Hrvatske). 186.Naini upuivanja na efektivno dravljanstvo? Efektivno dravljanstvo tj. ono koje upuuje na bliu vezu osobe s jednim od njenih domovinskih prava; takvo rje. prihvaa zakonodavstvo, sudska praksa i doktrina.

Naini upuivanja na efekt.dravlj.: 1. na efekt.dravlj. zakonodavac upuuje iako svojim pravilom ne konkretizira to podrazumijeva pod uom vezom Npr.Austrijski zakon (Za ostale viestruke dravljane, tj. kad osoba ima 2 ili vie str. dravlj., mjerod. je dravlj. dr. s kojom postoji jaa veza). 2. novija zakonodavstva, tako i ZRS , poblie odreuju to podrazumijevaju pod najbliom vezom s jednom od vie drava ije dravlj. osoba ima. Primjenjuje se pravo one od tih dr. s kojom osoba ima najuu teritorijalnu vezu. Npr.ZRS: (Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstava, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite). 3. Katkada, navedeno rjeenje je neprimjenjivo, jer polipatrid u relevantno vrijeme nema teritorijalnu vezu ni s kojom dravom iji je dravljanin, ili ima sa svim tim dravama jednako intenzivnu takvu vezu . Za takve vrste situacija, predvia se ope upuivanje na najblie domovinsko pravo. Tada, organ primjene treba uzimanjem u obzir svih relevantnih okolnosti - npr. efektivno sluenje jednim od dravljanstava, poznavanje jezika, kasnije steeno dravljanstvo, dravljanstvo na temelju naela ius sanguinis - prvo utvrditi (naj) blie domovinsko pravo, pa potom ga i primijeniti. Npr.ZRS: (Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi). Nepostojanje dravljanstva osobe bez dravljanstva i izbjeglice 187.Apatridi ? Osobe bez dravljanstva - apatridi Apatridija nastaje npr.: 1.roenjem u dravi koja prihvaa naelo ius sanguinis, a roditelji su osobe bez dravljanstva, ili 2.udajom za stranca, ako time gubi dotadanje a ne stjee muevo dravljanstvo 3.aneksijom podruja koja je protivna meunarodnom pravu ili 4.debelacio (tj. unitenja neprijatelja u ratu), ako potom ne slijedi aneksija. 5.najee nastaje iseljavanjem, ako osobe time gube dotadanje dravljanstvo,a jo nisu stekle dravljanstvo imigrantske drave. 188.Navedite kriterij razlikovanja osoba unutar pr.pojma apatridije? Mogu se razlikovati: 1)de iure apatridi one osobe koje nemaju dravljanstvo po nijednom zakonu o dravljanstvu. 2)osobe ije se dravljanstvo ne moe utvrditi. 189. Navedite sve poveznice u domaem unutarnjom izvoru? Prebivalite, boravite, pravo RH 190.Kojom vrstom poveznica se ureuje osobni statut apartida ?

Podrednom poveznicom (prebiv., boravite, pa pravo RH) 191.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp ZRS za apatride? ZRS: (Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu.) 192.Koja se poveznica jo esto javlja u poredbenom pravu, navedite to strano pravo? U nekim kodifikacijama primjenjuje se poveznica redovno boravite npr. u njema., austrijskom ali i u maarskom ali kao podredna nakon prebivalita (umjesto boravita) 193. Izvori kolizijskih prava za apartide koji su na snazi u RH? 1. ZRS l 12 (podredna kolizijska pravila) = Ako osoba nema dravljanstvo ili se njezino dravljanstvo ne moe utvrditi, mjerodavno pravo odreuje se prema njezinu prebivalitu. 2. Newyorka konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954 194.Koja viestrana konvenc. , navedite ime i god. i kako definira pojam apatrida? Newyorka konvencija o pr.poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954. koja je u nas i u mnogim drugim dr. na snazi. Osobom bez dravljanstva odreuje se uz odreena ogranienja,osoba koju niti jedna drava svojim propisima ne smatra svojim dravljaninom 195.Kako NYK definira pojam osobe bez dravljanstva , a kako pojam prebivalita? Osobom bez dravljanstva odreuje se uz odreena ogranienja,osoba koju niti jedna drava svojim propisima ne smatra svojim dravljaninom ; autonomnu definiciju pojma prebivalita konvencija ne sadri. 196.Kako NYK konvenc. definira pojam prebivalita? Navedene konvencije Newyorka i enevska ne sadre autonomne definicije pojma prebivalita i boravita, pa stoga svaka drava ugovornica treba odrediti taj pojam po svom pravu, dakle po lex fori, ime se dakako ne doprinosi ujednaenosti konvencijskih rjeenja. 197.Pod kojim uvjetima su apatridi u pogledu odreiv. nadle.suda RH izjednaeni s dravlj. RH? Kakav poloaj imaju apatridi ako taj uvjet nije ispunjen? ZRS: l.51 (Kad je odredbama ovog zakona nadle.suda RH odreena pod pretp. da parni.stranka ima dravlj. RH, ta nadle. postoji i za osobe bez dravlj. koje imaju prebiv. u RH. Ova odredba se odgovarajue primjenjuje i na nadle. 2-ih org.RH. 198.Kako NYK konvenc. odreuje osobni statut a kako promjenjivost statuta / Kako NYK odreuje mjerod.pr. za posl.spos. apatrida? 1.Osobni statut osobe bez dravljanstva ureuje se zakonima drave u kojoj ima prebivalite, a ako nema prebivalite, po zakonima drave njenog boravita mjerodavno pravo se odreuje na osnovi poveznica prebivalita, a podredno boravita.

2.Svaka dr.ugovornica potovat e pr. to proizlaze iz osob.statuta, koja je osoba bez dravlj. prethodno stekla, naroito pr. iz braka, pod pretp. da su ispunjene formalnosti po pr. te dr. Pri tome se polazi od toga da se predmetno pr. odnosi na pr. koje bi po propisima te dr. bilo priznato u sluaju da osoba o kojoj se radi nije osoba bez dravlj. 199.Koji me.ug. i kako odreuje pr.poloaj izbjeglica? 1. NY Konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva iz 1954 se u pravilu primjenjuje i u odreenoj mjeri i na izbjeglice.: 2. enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica iz 1951. i 3. enevski protokol o istoj materiji iz 1967., koji se uglavnom odnose na meunarodne izbjeglice. Protokol ukida teritorijalno ogranienje polja primjene, to dovodi do konvencijske zatite bez obzira na to ima li izbjeglica prebivalite ili boravite u dravi ugovornici. 2. Prebivalite 200.Po kojem nacion. europ. pr. 1 osoba moe imati vie prebiv.? Kako se pravno moe suprotstaviti toj injenici?Objasnite Va odgovor. l.7 Njema.GZ: Osoba zasniva prebiv. u mjestu u kojem se stalno nastani, s tim da prebiv. moe istovremeno postojati na vie mjesta. 201.Odreivanje pojma prebivalita je li potrebna autonomna definicija?/ Objasni zato hrv.sud koji primjenjuje ZRS za potrebe tog zakona ne treba dati autonomnu def.pojma ve moe primijeniti pojam kako je on odreen u drugim hrv.zakonima? U ZRS-u ne postoji definicija pojma prebivalita, pa se postavlja pit. moe li se za potrebe tog zakona primijeniti pojam prebiv. koji je odreen u 2-im hrv. zakonima. 1. Odgovor je pozit., a zasniva se s 1 str. na dunosti nadle.org. da rijei svaki privatnopr.predmet, pa i onda kad npr. ne postoje izriiti propisi pod koje moe supsumirati relevantne inj. 2. I na osnovi l.2 ZRS treba popunjavati navedenu zakon.prazninu = ako u ovom z. nema odredbe o pr. mjerod. za neki odnos odgovarajue se primjenjuju: 1) odredbe i na. ovog zakona 2)na.pr. poretka RH i 3)naela mpp 202.Koji zakon i kako u hrv.pravu odreuje pojam prebivalita? / Definirajte u smislu hrv.propisa ili doktrine prebivalite? Zakonsku def. prebivalita sadre 2 hrv.zakona: 1. Zakon o strancima iz 2003: prebivalite je mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu ivi. 2. Zakon o prebivalitu i boravitu graana iz 1991. prebivalite je = mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u njemu stalno ivi. 203.to je to zavisno prebivalite ? 1. Za stjecanje prebivalita, jer se radi o voljnom stvaranju najblie teritorijalne veze s odreenim pravnim poretkom, trai se poslovna sposobnost. Prema tome, poslovno nesposobne osobe, npr. djeca koja nisu stekla poslovnu sposobnost

punoljetnou ili sklapanjem braka prije punoljetnosti, nemaju vlastito ve samo tzv. zavisno prebivalite. 2. Taj pojam treba odrediti prema def. iz Z. o prebivalitu i boravitu graana iz 1991.: (Maloljetnicima koji nisu zakljuili brak, prebivalite se utvruje prema posljednjem zajednikom prebivalitu njihovih roditelja.Kada roditelji takvih osoba nemaju zajedni.prebiv. ili nisu u braku, njihovo prebiv. utvruje se prema prebiv. roditelja koji vri roditelj.pr.Malolj. nad kojima roditelji ne vre roditelj.pr., prebivalite se utvruje prema prebivali. nj. zakon.zastupnika. Prebivali. 2-ih poslov.nespos. osoba utvruje se prema prebivali. nj. zakon.zastupnika). Po kojem se pravu odreuje prebivalite 204.Po kojem pravu se najee odreuje prebivalite? Najee se preb. odreuje na osnovi prava drave iji organ rjeava predmet tj lex fori .Ako se predmet rjeava pred nadle. hrvatskim tijelom, preb. se odreuje po hrv. pravu. Isto se rjeenje namee kad se prethodna pitanja ocjenjuju po hrvatskom mpp-u. 205.Navedite i objasnite tri sluaja kada se odstupa od kvalifikacije prebivalita po lex fori? Katkada se od navedenog pravila kvalifikacije po lex fori odstupa, pa se prebivalite odreuje po stranom pravu. To propisuju npr.neke: 1. meunarodne konvencije koje ne sadre autonomnu definiciju navedenog pojma - po njima se, radi osiguranja meunarodne ujednaenosti rjeenja, upuuje na odreivanje prebivalita po lex territorii, dakle po lex causae. Npr.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja od 1961.:(Pitanje da li je oporuitelj imao prebivalite u odreenom mjestu, ureuje pravo tog mjesta.) 2. neki me. ugovori preputaju definiranje prebivalita pravima drava ugovornica. Po l. 12. i enevske konvencije o izbjeglicama i Newyorke konvencije o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva. 3. ni po me.proc.pravu Europske unije prebiv. se ne utvruje autonomno ve se upuuje na lex fori , Npr.:Bruxelleska konvenc. o sud.nadle., priznanju i ovrsi odluka u gra.i trg. predmetima iz 1968. i Uredba Vijea Europ.unije br.44/2001. od 22.12.2000.:opa sudska nadle. se odreuje po prebiv. tuenika u 1 od dr. Europ.unije, a da li osoba ima prebiv. na podruju dr. lanice pred ijim sudom je post. pokrenut , to taj sud ocjenjuje po svojem unutra.pravu, dakle po lex fori. 206.Objasnite to u mpp-u znai odreiv. prebiv. po lex teritorii? Znai da se prebiv. ne odreuje na osnovi pr.dr. iji org. rjeava predmet (lex fori), ve se upuuje na odreiv. prebiv. po str.pr. (lex causae). Polje primjene prebivalita 207.Polje primjene prebivalita po ZRS ( 3 sluaja)? 1. Po ZRS prebiv. je poveznica podrednog kolizijskog pravila . Prebivalite je poveznica podrednog kolizijskog pravila koje se primjenjuje ako nije mogue primijeniti primarno pravilo s poveznicom dravljanstva.Npr.

1. za osobe bez dravljanstva; 2. za mnoge vrste ugovora, 3. za uinke braka, 4. za uinke izvanbrane zajednice, 5. za odnose roditelja i djece, 6. za uinke posvojenja. 208.Navedite primjere gdje je prebiv. poveznica primarnog kp / Kada poveznica prebivalite nije podredna poveznica? 2. Preb. je iznimno poveznica primarnog odn. alternativnog koliz.pravila. Npr. ZRS: - primarno (Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikovog prebivalita odnosno sjedita.) 209.Navedite primjere gdje je prebiv. povez. alternativnog kp na primjeru 1 HK? ZRS: - alternativno (Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od vie prava:po pr. oporuit. prebiv. bilo u vrijeme raspolag. oporukom bilo u vrijeme smrti.) 3. Preb. je znaajno kao poveznica u hrv me. procesnom pravu kod odreivanja ope sudske nadlenosti, iskljuive nadle. i priznanja i izvrenja odluka inozemnih tijela, ako se radi o stranci (strankama), dravljaninu (dravljanima) RH. 210.Navedite primjer i naznaite vrstu kp iz opeg dijela ZRS koji sadri povez. prebiv.? ZRS: Ako osoba nema dravlj. ili se njezino dravlj. ne moe utvrditi , mjerod.pr. odreuje se prema njezinom prebiv. To je podredno kp. 211.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp koja sadri povez.preb. iz poseb. dijela? ZRS: Za jednostr.pr.posao mjerod. je pr. dr. dunikova prebiv. / sjedita. To je primarno kp. 212.Koji element prebiv. i zato dovodi do suavanja primjene povez. prebiv.? Animus, jer ga ne mogu imati posl.nesposobne osobe, pa ne mogu zato niti stei prebiv. 213.Dvije iznimke kada nai organi mogu primjenjivati strane procesne norme? / Objasni zato se u sluaju podnoenja tube protiv osobe koja nema prebivali. u RH i kako odstupa od pravila da na sud ne moe primjenjivati strane proc. norme? 1.eli se podnijeti tuba protiv osobe koja nema prebivalite u Republici Hrvatskoj.Moe li se to uiniti pred sudom njegova boravita u Republici Hrvatskoj? ZRS:(Ako tuenik nema prebivalita u Republici Hrvatskoj niti u kojoj drugoj dravi, nadlenost suda RH postoji ako tuenik ima boravite u Republici Hrvatskoj.). Hrv. sud mora prvo utvrditi ima li navedeni tuenik prebivalite u nekoj stranoj dravi , a to e odrediti po lex causae tj. po pravu drave u kojoj se pretpostavlja da osoba ima prebivalite.Ako je odgovor negativan, hrvatski sud e biti na osnovi ZRS meunarodno nadlean, ako utvrdi da tuenik ima boravite na podruju Republike Hrvatske.

2) Jedan strani brani drug nema prebivalite u Republici Hrvatskoj. Moe li se pred hrvatskim sudom pokrenuti brakorazvodna parnica?Nadlenost hrvatskog suda zavisi od rjeenja ZRS po kojemu se trai, da su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj i ako je po propisima drave iji su dravljani brani drugovi doputena ta nadlenost.Po domovinskom pravu branih drugova postoji iskljuiva nadlenost sudova te drave, ako brani drugovi imaju svoje prebivalite na teritoriju te drave.Hrvatski sud, pred kojim je pokrenuta brakorazvodna parnica treba utvrditi da li brani drugovi prebivaju u dravi svog dravljanstva, pri emu e ocjenjivati taj pojam na osnovi prava te strane drave. 214.Navedite primjere gdje je prebivalite poveznica? a) alternativnog kolizijskog pravila u HK HK 1961:Oporu. je raspol.valjano to se tie oblika ako je u skladu s unutar.pr.:mjesta oporu.preb. bilo u asu raspolag. bilo u trenutku smrti b) primarnog kolizijskog pravila u ZRS ZRS:Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikovog prebivalita odnosno sjedita. 215.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu koliz. pravila koja sadri poveznicu prebivalite iz a)opeg dijela ZRS:Ako osoba koja je dravljanin RH ima i dravlj. neke 2 dr., za primjenu ZRS smatra se da ima samo dravlj. RH.Ako osoba nema dravlj. ili se njezino dravlj. ne moe utvrditi, mjerod.pr. odreuje se prema njezinu prebivalitu. b) posebnog dijela ZRS:Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako tuenik ima prebivalite... u Republici Hrvatskoj.

3. Redovno boravite(uobiajeno boravite ) 216.Lex firmae habitationis i lex residentiae habitualis. Navedite toan naziv ove poveznice? Pr. redov. boravita 217.to pojam redovno boravite (lex residentiae habitualis) pretpostavlja i koja mu je svrha? / Definirajte u smislu hrv. propisa ili doktrine redov.borav.? BOUEK! Postojanje redovnog (uobiajenog) boravite pretpostavlja sljedee: 1.da boravak traje due vremena , 2.bilo da je ve trajao ili 3.da e prema okolnostima sluaja jo due vremena trajati, to dovodi do toga da takva osoba ima u takvoj dravi teite ivotnih odnosa Redov. boravak smatra se vrstom injeni.prebivalita. 218.Temeljna razlika izmeu poveznica prebivalite redovno boravite / Navedite po emu se redov.boravite razlikuje od prebivalita ?

REDOVNO BORAVITE 1. osoba ima samo 1 redovno boravite 2. voljni relevantni in, tj. animus manendi se pri odreivanju redovnog boravita pretpostavlja ako osoba boravi na nekom podruju due vrijeme 3. nesposobne osobe mogu imati redovito boravite - pretpostavka je da su se uklopile u svoju drutvenu sredinu, da su tamo socijalno integrirane. 4. Smatra se da boravite u pravilu treba trajati najmanje 6.mjeseci da bi postalo redovno ako je uz to ostvarena drutv.integracija

PREBIVALITE 1. osoba moe imati vie prebivalita 2. za zasnivanje te teritorijalne veze potreban je voljni relevantni in, tj. animus manendi, 3. postoji za nesposobne osobe samo tzv. izvedeno prebivalite

219.Redovno boravite i njena praktina primjena? / Odredite njezinu praktinu primjenu u izvorima hrv.mpp-a? Pored uloge 1) poveznice kolizijskog pravila, redov.boravite je 2) sve vanije u unificiranom mpp za odreivanje nadlenosti sudova dr.redov.boravita 220.Definirajte pojam redovno boravite? / Zakonske definicije pojma redovnog boravita / Navedite 1 poredbenopr. def.? Iako dravlj. kao povez. sve ee ustupa mjesto redov.boravitu tako se po nizozem. i njema.pr. samo se iznimno taj pojam odreuje. Npr.: 1)maarski zakon : redov. boravite je mjesto gdje netko due vremena boravi bez namjere nastanjenja 221.Lex residentiae habitualis ; lex firme habitationis ? Poveznica redovno boravite (lex residentiae habitualis) upuuje na pravo redovnog boravita (lex firmae habitationis) Rasprostranjenost 222. Kada se redovno boravite prvi puta pojavljuje u viestranim me. ugovorima i kako ti ugovori definiraju poveznicu / Kada se i u kojem izvoru ta povez. prvi puta javlja? Ta se povez. poela primjenjivati u me.ug. ve od po. ovog stoljea.Tako je nalazimo u HK o ureivanju starateljstva nad maloljetnicima iz 1902 . 223.Razlozi uvoenja te poveznice u mpp?

Na 6. HK 1928 bilo je preporueno da se osobni statut osoba bez dravlj, ocjenjuje na osnovi redov.boravita, a ne vie primjenom povez. prebiv. Nakon 2.svj.rata dolazi do iroke primjene te povez. u raznim me.ug., kao i u odre. kodif.mpp-a. Npr: 1.HK o odreenim pitanjima sukoba zakona o dravljanstvu iz 1930. 2.HK o mjerodavnom pravu za meunarodnu kupoprodaju tjelesnih pokretnih stvari iz 1955. 3.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja iz 1961. 4.HK o nadlenosti organa i mjerodavnom pravu u predmetu zatite maloljetnika iz 1961. 5.HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 6.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesree 1971. 7.HK o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980. Navedene, kao ni druge konvencije, ne definiraju redovno boravite. 224.Zato pojam redov.boravite treba urediti autonomno? Taj pojam treba odrediti autonomno, nezavisno od unutranjih pravnih poredaka drava ugovornica; u protivnom bi dolo do definiranja po legis fori, to bi spreavalo ujednaenu primjenu konvencijskih rjeenja. 225.Kako je poveznica redov.boravite ula u hrvatsko pravo? Poveznica redov. boravite je ula u hrv. pr. time to su neke od HK kod nas na snazi : 1.HK o mjerodavnom pravu za oblik oporunih raspolaganja iz 1961. 2.HK o mjerodavnom pravu za odgovornosti proizvoaa za svoje proizvode iz 1973. 3.HK o mjerodavnom pravu za cestovne nesree iz 1971. Uz druge alter.povez. koje upuuju na mjerod.pr. za oblik oporuke, po ZRS na osnovi HK o mjerod.pr. za oblik oporu.raspol. primjenjuje se i poveznica redov.boravite. 226.Koji izvori sadre poveznicu redovno boravite , a koji ne ? Povez. redov.borav. vrlo je rasprostranjena u njema.pr. i to za razna pit. osob.statuta fizi.o. Iako dravlj. kao povez. sve ee ustupa mjesto redov.boravitu tako se po nizozem. i njema.pr. samo se iznimno taj pojam odreuje, maarski zakon, vicarski zakon, belgijski zakon, engleska sudska praksa. Razni me. ugovori , dok je ZRS te ostali unutranji formalni izvori ne sadre . 227.Navedite primjer i naznaite vrstu kp iz opeg dijela ZRS koja sadri poveznicu boravite? ZRS: l.12: Ako osoba nema dravlj. ili se njeno dravlj. ne moe utvrditi, mjerod. pr. odreuje se prema njenom prebiv., a ako se ni prebiv. ne moe odrediti onda po njenom boravitu. 228.Navedite unutar.izvor hrv.mpp-a i njegovo kp koje kao povez. sadri poveznicu redovno boravite? Nabrojite izvore hrv. mpp-a koji sadre povez. redov.boravite i navedite kategorije vezivanja uz koje se u tim izvorima ta poveznica vezuje.?

PZ: l.981 st.1 : Kod ug. o pomor. osigur. primjenjuje se hrv.pr. ako su sve stranke dravljani Rh s redov.boravitem u RH ili domae pr.osobe sa sjeditem u RH, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na podruju RH. 4. Mjesto gdje stvar lei 229.Situs rei sitae lex rei sitae (primjeri iz ZRS)? Poveznica mjesto gdje stvar lei (locus rei sitae) odnosi se na odreivanje mjerod. prava za odreene objekte pravnog odnosa. Tako se njome upuuje na: 1.mjerod. pr. za stvarna prava na pokretninama i nekretninama - stvarni je statut lex rei sitae. ZRS:Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima, te za pr. raspolag. stvarima u drutv.vlasi., mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi. PZ :na pr. vlasni. i stvar.pr. na brodu u gradnji koji se gradi u RH, polazi pri odreiv. stvar.statuta od povez. mjesta gdje se stvar nalazi. Na osnovi lex rei sitae, na koje upuuje poveznica mjesto gdje stvar lei, prvenstveno se odreuje: 1.nastanak, trajanje i prestanak stvarnih prava na tjelesnim stvarima - pokretninama i nekretninama 2.njihov sadraj i izvravanje, 3.prijenos i akcesornost, 4.oblik pravnog posla o stvarnim pravima na nekretninama 2. upuuje na mjerodavno pravo za nasljeivanje nekretnina. Utvruje li se povez. mjesto gdje stvar lei i odreiv. ugovor.statuta tj.pr. koje je mjerod. za ug.? ZRS:Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se teritoriju nalazi nekretnina. 230.Problemi u vezi poveznice ,,mjesto gdje se stvar nalazi,, i kako se rjeavaju / Kako su ti problemi rjeeni u ZRS a kako u RK? Mjesto gdje se pokretnina nalazi, to je faktino pitanje. Tekoe u vezi s njegovim odreiv. mogu nastati ako se za vrijeme transporta stvari zakljuuju pravni poslovi koji utjeu na njihova stvarna prava. Radi se o raspolaganju s robom za vrijeme transporta.Za pravne poslove koji se tiu stvarnog statuta,odstupa se od povez. mjesta gdje stvar lei, jer je to mjesto vrlo promjenjivo i pr. nevano pa se zato primjenjuje poveznica mjesto odredita .Tom se mjestu daje prednost pred mjestom odaslanja robe s kojim stvari nemaju vie veze. RK: Za ug. o prijevozu robe pretpostavlja se da imaju najbliu vezu s dr. u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ug. ima gl.poslovno mjesto ako se u toj dr. nalazi mjesto ukrcaja, iskrcaja ili gl. poslov. mjesto poiljaoca. 231.Kolizijsko pravilo u kojem je mjerodavno lex loci destinationis (pravo mjesta odredita )? 1. ZRS:Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima , u pogledu stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo odredita. 2. Katkada se na mjerodavno pravo upuuje na osnovi poveznice mjesta odaslanja stvari .

Navedena dilema - primjena poveznice mjesta odredita ili mjesta odaslanja - ne postoji iako se radi o res in transitu, ako do promjene stvarnih prava dolazi intervencijom dravnih tijela. 3. Uvijek kad se postavlja pitanje promjene stvarnih prava, koje se mogu izvriti samo uz intervenciju dravnih organa zemlje u kojoj se trenutano nalaze, kao poveznica se primjenjuje svakodobno mjesto gdje se stvar nalazi, tj. svakodobni locus rei sitae; organ intervenira primjenom vlastitog prava, tj. legis fori. 232 to je sa transportnim sredstvima? Kojom poveznicom se odreuje njihov stvarni statut? Situs tih sredstava, jer se brzo mijenja, nepoznat je ili se nalazi izvan svakog dravnog teritorija (tako to se tie brodova na otvorenom moru), nije pravno relevantan. Smatra se da ta sredstva imaju stoga najbliu vezu s pravom drave svoje dravne pripadnosti. Npr.: ZRS : Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima mjerodavno je pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima RH nije drugaije odreeno. PZ: Prema pravu drave iju pripadnost brod ima ocjenjuju se: stvarna prava na brodu. ZOSZP: U pogledu prava vlasnitva i drugih stvarnih prava na zrakoplovu primjenjuje se pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran. Takva posebna poveznica, ne dolazi do primjene, jednako kao kod res in transitu, kad se radi o odreivanja stvarnog statuta intervencijom dravnog tijela. 5. Autonomija, volja stranaka (stranaka autonomija) 233.Za koje je odnose primarna poveznica volja stranaka (navedi primjere)? BOUEK! Primarna poveznica za odreiv. mjerod. pr. za ugovorne odnose u moder.mpp jest strana.autonomija mogu. stranaka da same sporazumno izaberu mjerod.pr. za svoj ug. Ako stranke iskoriste tu mogunost izbora, po sporazumno izabranom pravu, tj. po lex autonomiae, ocjenjuju se njihovi meusobni ugovorni odnosi; u takvom sluaju stranke same izabiru ugovorni statut. Npr.: ZRS:Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne stranke , ako ZRS ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno PZ :Za ugovore o plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale RK: 1) Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja . Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio. (2) Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuuje prema pravu razliitom od onoga koje je bilo mjerodavno prema ovom lanku ili na osnovi drugih odredaba ove konvencije. Promjene to se odnose na odreivanja mjerodavnog prava do kojih je dolo nakon zakljuenja ugovora, ne utjeu na valjanost ugovora to se tie njegova oblika kao ni na prava treih. (3) Ako su svi ostali dijelovi injeninog stanja u vrijeme izbora prava povezani samo s jednom dravom, tada stranaki izbor stranog prava ne utjee na primjenu odredaba prava te drave koja se ne mogu iskljuiti ugovorom, dalje nazvane "prinudne odredbe".

(4) Postojanje i valjanost strana. sporazuma o mjerodavnom pravu, ocjenjuje se po izabranom pravu. 234.Kojim pravilima se ocjenjuje doputenost stranake autonomije? Je li stranaka autonomija dozvoljena i koje su njene granice ocjenjuje se po kolizijskim pravilima legis fori 235.Moderni razvoj stranake autonomije? 1. Modernom razvoju strana.autonomije mnogo je doprinijelo Mancinijevo uenje o individualnoj slobodi volje, to je dolo do izraaja u prihvaanju kolizijskopr. autonomije u talijanskom GZ iz 1865 . 2. Tu poveznicu prihvaa sudska praksa i zakonodavci drugih drava, no s dosta oklijevanja i s vremenskom distancom. Francuski Kasacijski sud 1910. prihvaa autonomiju, Berlinski zemaljski sud 1929. 236.Objasni veliko ugovorno cijepanje? U vicarskoj je Savezni sud od 1906 sve do 1952 ocjenjivao ugovorni statut na osnovi tzv. Velikog ugovornog cijepanja; zakljuenje ugovora bilo je podvrgnuto prinudnim propisima drave njegova zakljuenja, a stranaka autonomija je vrijedila samo za pitanja vezana uz izvrenje ugovora. Kolizijskopravna i materijalnopravna autonomija 237.Razlika kolizijskopravna materijalnopravna autonomija / Obrazloite pojmove materijalnopr. i kolizijskopr.autonomija? / Primjeri ugovaranja materijalnopravne autonomije? Kolizijskopravna autonomija = znai da si ugovorne strane mogu izabrati pravo koje e se primjenjivati na njihov ugovor. To pr. je onda iskljuivo mjerodavno i iskljuuje se primjena pr. koje bi inae bilo mjerod. da ugovorne strane nisu nita dogovorile. Materijalnopravna autonomija = znai da si oni na odreen sadraj ug. primjenjuju neko 2 pr. (primjer zastare i kamata), ali to su slobodne raditi u okviru koje im daje pr. koje se primjenjuje na sam ug. do kojeg se dolo njihovom kolizijskopr. autonomijom. Materijalnopravno upuivanje po kojemu stranke inkorporiraju u svoj ugovor samo dispozitivne norme odreenog pravnog poretka. Kod ug. s me.obiljejem taj okvir daje to ugovoreno pr. Kod ug. bez me.obiljeja tak okvir daje tuzemno pr. U okviru znai da onda pr. mjerod. za ug. daje odgovor da li je to materijalnopr. upuivanje doputeno i u kojoj mjeri. Npr. 238.Primjeri ugovaranja materijalnopr. autonomije? Ugovori bez me.obiljeja: 1.Dva hrv. trg. drutva ugovore da je za njihov ugovor o prodaji, koji ima samo hrvatsko obiljeje, to se tie zastare trabine mjerodavno francusko pravo primjenjuje se hrv.pravo za ug. (kolizoijskopr. upuiv.), a franc. za sadraj (materijalnopr. upuiv.) 2.Dva vicar. trg. drutva ugovaraju na zakljueni ugovor o prijevozu tereta unutar vicarske primjenu njemakog zakona o unutranjoj plovidbi primjenjuje se vicar.pravo za ug., a njema. za sadraj ug.

U okviru dispozit. normi hrv. ZOO odn. vicar.ZOO stranke su slobodne na sadraj ug. odrediti primjenu str.pr. Ugovori s me.obiljejem: 3.Hrv. i tursko trg.drutvo za ug. o djelu izaberu primjenu prava dr. X, dok za sva pitanja vezana uz zatezne kamate uvruju primjenu odredaba franc. GZ materijalnopr. upuivanje na franc. pravo valjano je samo u okviru dispozit.pravila dr. X, koje pravo su stranke izabrale metodom kolizijskopr. upuivanja. 239.Pravo mjerodavno za ocjenu valjanosti i dometa materijalnog upuivanja? Je li materijalnopr. upuivanje doputeno i koji je nj. domet ocjenjuje se po mjerod. pravu na koje upuuje polazno mpp kod ugovora s me. obiljejem, dok kod ug. bez me. obiljeja valjanost i domet zavisi od pr.poretka tuzemnog prava . O izboru prava openito, mjerodavno pravo za izbor, nastanak i vrijeme izbora 240.Kako se kvalificira sporazumni stranaki izbor prava / Koja je razlika izmeu glavnog i posebnog ugovora? Sporazumni stranaki izbor pr. kvalificira se kao ugovor sui generis to se razlikuje od tzv. glavnog ugovora za koje se ugovara mjerodavno pravo. Npr.:U ugovoru o prodaji zakljuenom izmeu hrvatskog i talijanskog trgovakog drutva je glavni ugovor,stranke su ugovorile da e se njihovi ugovorni odnosi prosuivati po vicarskom pravu posebni ugovor 241.Po kojem se pr. ocjenjuje valjanost sporazuma o mjerod.pr.? /Po kojem e pravu hrv. (arbitrani) sud ocijeniti valjanost sporazuma o mjerodavnom pravu / Po kojem se pravu u Rimskoj konvenciji iz 1980. odreuje postojanje i valjanost stranakog sporazuma ? 1. Hrvatsko mpp o tome ne sadri kolizijskopravno rjeenje. U poredbenom pravu se odreuje da je za takav sporazum mjerodavno pravo drave koje su stranke izabrale, to je prihvatljivo i za hrvatsko mpp. 2. ZA: Arb. sud odluit e po pr.pravilima koje su stranke izabrale kao mjerod. za bit spora ili po pr. RH. 3. RK: Postojanje i valjanost strana.sporazuma o mjerod.pr. ocjenjuje se po po izabranom pravu. 242.Naini nastanka sporazuma o mjerodavnom pravu i stav ZRS / Izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu ? to se tie izjave volje o sporazumu o mjerodavnom pravu, razlikuje se u poredbenom mpp, jednako kao i npr. u hrv.mater. ugovornom pravu : 1.izriiti i 2.preutni izbor ZRS ne spominje navedene naine izraavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zakljuiti i preutno sporazum o izboru prava. 243.Kakav treba biti preutni izvor prava i koji ga izvori predviaju?

Preutni sporazum treba biti nedvosmislen, treba izlaziti iz ugovora ili iz okolnosti sluaja. Predviaju ga :PZ, RK, ZOSZP 244.Kako preutnu volju rjeava ZRS , a kako ZOSOZP i PZ te RK / Kako se pit. preutne volje stranaka rjeava u tri unutranja izvora hrv. mpp-a, a kako u Rimskoj konvenciji iz 1980.Navedite pune nazive izvora s godinom donoenja? 1)ZRS : nema odredbe, ZRS ne spominje navedene naine izraavanja volje, no u praksi se smatra da stranke mogu, jednako kao i u hrv. mater.ugovor. pr. zakljuiti i preutno sporazum o izboru prava. 2)PZ:Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja... 3)ZOSZP : Ako se pravo iju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako strane nisu izriito odredile pravo koje e se primjenjivati, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe nedvosmisleno utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 4)RK:Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili dovoljno sigurno izlaziti iz ugovornih odredaba ili iz okolnosti sluaja .Po svom izboru, stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio. 245.Navedite najmanje 7 relevantnih okolnosti koje mogu upuivati na preutni izbor mjerodavnog prava? Kao relevantne okol. to izlaze iz ug. smatraju se: 1) ugovaranje sudske ili arbitrane nadlenosti 2) ugovaranje mjesta izvrenja ugovora 3) ugovorni jezik 4) primjena uzanci i opih uvjeta odreene drave 5) to se tie drugih okolnosti, po PZ to su okolnosti sluaja : 6) zajedniki osobni statut stranaka 7) ugovorena valuta 8) veza s drugim ugovorima 9) terminologija odre.pr.poretka 246.Kad stranke mogu ugovoriti mjerodavno pravo / Navedite rjeenje RK u pogledu trenutka kad stranke mogu ugovoriti mjerod.pr.? Stranke obino biraju mjerod.pr.: 1. prije ili 2. tijekom zakljuenja glavnog ugovora. 3. u poredbenom mpp u novije vrijeme se dozvoljava strankama naknadna promjena izabranog prava, koja djeluje zavisno od njihovog sporazuma ex nunc ili ex tunc . RK: Stranke mogu u svako doba podvrgnuti ugovor pod drugo pravo od onoga koje je ugovor prije ureivalo. Takvo naknadno izabrano pravo ne smije biti na tetu prava i interesa treih osoba

Granice izbora i polje primjene izabranog prava 247.Legis fori i izbor mjerodavnog prava? Polazno mpp, mpp legis fori, odreuje okvire stranake autonomije. Opa je pretpostavka da : a) postoji meunarodno relevantno obiljeje.Koliz.norme navedenog pr. mjerod. su za pit. o tome da li se izbor pr. uvjetuje npr. postojanjem odre.veze izmeu gl.ug. i izabranog pr. ili u tom pogledu nema nikakvih ograni. b) postojanje odreene veze, tj. koneksiteta izmeu glavnog ugovora i izabranog prava 248.Objasnite to je i kakav znaaj ima koneksitet? Postojanje odreene veze, tj. koneksiteta izmeu glavnog ugovora i izabranog prava postavlja se kao 1 od pretp. za strana.autonom. u pojedinim zakonima ( propisuje poljski zakon i po Restatementu II) ali se navedeno ograni. liberalno tumai tako da i u tim pr.sistemima koneksitet nije ograniavajui faktor strana.autonom. 249.Granice izbora mjerodavnog prava / Navedite ogranienja izbora mjerod.pr. strana.autonom. u hrv.pr. i prema RK iz 1980. / Primjer ograni. autonom. po ZOSZP? / Primjer ograni. autonomije u ZRS? 1)Pod odreenim pretpostavkama, autonomija stranaka je iskljuena za ug .s potroaima ili za ugovore o radu je ograniena koja ograni. sadre i PZ i ZOSZP 2)Daljnje ogranienje autonomije stranaka vezano je uz odredbe o tome da izbor prava znai odreivanje materijalnog prava izabranog pravnog poretka, to znai da nema pri tome upuivanja na cjelokupno izabrano pravo, dakle i na kolizijska pravila tog prava. Npr.:RK Primjena prava drave odreena ovom Konvencijom znai primjenu pravila koja su na snazi u toj dravi, osim njezinih pravila meunarodnog privatnog prava. 250.Primjer ograni.autonom. u ZOSZP i PZ? 1)zbog preuzetih me.obveza 2)zbog toga to se utvruje da su odre.hrv. zakonska rje. minimalna ili maksimalna mjera koja se treba potovati 3)zbog pretene veze s domaim pr.poretkom ili zbog ureivanja takvih situacija koje treba prosuivati uvijek po doma. mater.pr. ZOSZP: Kod ug. o osigur. ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale ve pr. RH ako su sve zainteresirane osobe u tom ug. dravljani RH s prebiv. u RH ili pr. osobe s hrv.dr. pripadnou sa sjeditem u RH, a rije je o osiguranim predmetima koji su izloeni pokrivenim rizicima iskljuivo na teritoriju RH. PZ: Kod ug. o spaavanju broda ne primjenjuje se pr. koje su stranke izabrale ve PZ ako su se spaavale osobe bez istovremenog spaavanja imovine, ako su te osobe dravljani RH ili ako je brod koji je spaavao ili brod koji je bio spaavan hrv.ratni brod ili hrv. jav.brod. 251.Primjer ograni. autonom. u ZRS?

Zbog uske povezanosti s domaim pr.poretkom, za ug. koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerod.pr. dr. na ijem se podruju nalazi nekretnina. 252.Stranaka autonomija i prisilni propisi / Moe li izabrano pr. derogirati primjenu prinudnih pravila legis fori ? Ope je prihvaeno naelo mpp, da izabrano pravo ne moe derogirati primjenu prinudnih pravila legis fori. Npr.:RK iz 1980.:Ova Konvenc. ne dira u primjenu odredaba prava dr. suda, koje prinudno ureuje situacije, bez obzira na pravo mjerodavno za ugovor. 253. to je to tzv. djelomino kolizijskopr. upuivanje / Strana.autonom. i izbor vie pr.? O tome jesu li stranke ovlatene izabrati samo jedno pravo ili mogu sporazumno odrediti primjenu vie prava za pojedine dijelove njihova ugovornog odnosa, stanovita su bila podijeljena. Dugo vremena prevladavalo je gledite nemogunosti tzv. djelominog kolizijskopravnog upuivanja , da bi u modernim mpp bila utvrena mogunost izbora vie prava, ime se potvruje da u tom pogledu nema ogranienja autonomije stranaka; to gledite zastupa se i u hrvatskom mpp. Npr.:RK iz 1980:Pri izboru pr. stranke mogu izabrati mjerod.pr. za cijeli ug. ili samo za 1 dio. 254.Izbor mjerodavnog prava kod arbitraa ? Ako se radi o ugovornim sporovima ije rjeavanje je povjereno izbranim sudovima, tj. arbitranom sudu, stranaka autonomija izbora mjerodavnog prava za glavni ugovor mnogo je ira, jer npr. 1. stranke mogu ugovoriti rjeavanje sporova ex aequo et bono, 2. primjenu lex mercatoriae ili 3. opih naela prava priznatih od civiliziranih drava. 255.Koje je polje primjene izabranog prava? Polje primjene izabranog pr. tj. ugovornog statuta koji se odreuje bilo poveznicom strana.autonom.ili nekom podrednom povez., najee karakteristi. radnjom, ono je vrlo iroko.Obuhvaa sljedee materije: 1)tumaenje ug. 2)ispunjenje obveza koje nastaju iz ug. 3)posljedice potpunog ili djelomi. neispunjenja 4)ukljuujui utvrenje naknade tete 5)razliite naine prestanka obveza kao npr.zastaru te posljedice nitavosti

6. Mjesto tetne radnje i mjesto nastanka tete 256.Poveznice mjesto tetne radnje i mjesto nastanka tete, objasnite kako se ureuju i to znae navedene poveznice? Izvanugovorna odgov. za naknadu tete utvruje se:

1.unutranjim hrvatskim mpp propisima i 2.odreenim me. ug., te 3.u nekim pr. porecima sudskom praksom. Najee poveznice su : 1)mjesto tetne radnje (locus delicti commissi) odreeno mjerodavno pravo lex loci delicti commissi, 2)mjesto nastanka tete (locus damni) odreeno mjerodavno pravo lex loci damni koje upuuju na mjerodavno pravo, tj. deliktni statut. Materijalnopravno, tetna radnja i tetna posljedica su sastavnice graanskog delikta, jer nema delikta bez radnje i nema delikta bez nastanka tete. Npr.: 257.Kako izvori reguliraju izvanugovornu odgovor. za tetu i koji ? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. PZ : Na naknadu tete zbog sudara brodova primjenjuje se pravo drave u ijem se obalnom moru ili na ijim se unutarnjim vodama dogodio sudar. ZOSZP: Na odgovor. za tetu koji utvruju temelj odgovor. za tetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji primjenjuje se zakon dr. na ijem je teritoriju nanesena teta. 258.Navodei odredbu iz ZRS-a objasnite aletrnat.statut ali na primjeru koji nije obuhvaen ugovornim ili nasljednim statutom. Koju ulogu u primjeni te koliz.odredbe ima nadle.tijelo primjene? Objasnite alternativno upuiv. na mjerod.pr. na primjeru iz ZRS-a koji se ne odnosi na oblik pr.posla? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oteenika. Sud prvo mora ocijeniti sadraj mater.pr. oba pr.poretka na koje upuuje poveznica te po slub.du. utvrditi i primijeniti povoljnije pr. 259.Navedite 1 kp u kojem je izraeno na. favor laesi (deliktni). Opii dunost suda RH. Na primjeru deliktnog statuta u ZRS-u objasnite dunost suda u primjeni tih odredaba i na. koje se pri tome primjenjuje? ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Primjenjuje se alter.povez. pr. povoljnije za oteenika. Sud prvo mora ocijeniti sadraj mater.pr. oba pr.poretka na koje upuuje poveznica te po slub.du. utvrditi i primijeniti povoljnije pr. 260.Na primjeru iz osnov.odredaba ZRS-a objasnite alternativni statut? Ako ovim ili 2 z. nije druga. odreeno, smatra se da je pr.posao u pogledu oblika pravovaljan ako je pravovaljan bilo po pr.mjesta gdje je pr.posao sklopljen bilo po pr. koje je mjerod. za sadraj pr.posla.

Alternativno se valjanost pr.posla prosuuje po legis loci actus ili po lex causae, to u praksi dovodi do primjene onog pr. koje dovodi do povoljnijeg rezultata. Radi se o jednako vrijednim povez., a ne o primar. i podrednoj. 261.Koje je pravo mjerodavno za nastanak, sadraj, prestanak i povredu prava intelektualnog vlasnitva (locus protectionis)? to se tie prava intelektualnog vlasnitva, tj. industrijskog vlasnitva i autorskog prava, openito u poredbenom mpp prihvaeno je upuivanje na mjerodavno prava za njihov nastanak, sadraj i prestanak, kao i za njihovu povredu, na osnovi poveznice mjesta zatite (locus protectionis). Prema tome, jesu li npr. osobi A povrijeena odreena patentna prava u dravi X, to se ocjenjuje po pravu te drave - lex loci protectionis. 262.Koje mjesto se prema BU i praksi Europ.suda podrazumijeva izrazom mjesto gdje je nastupio tetni dogaaj? 1.Mjesto tetne radnje smatra se: 1. mjestom gdje je tetna radnja u potpunosti ili djelomino izvrena. 2. Mjesto tetne radnje postaje aktualno tek stavljanjem proizvoda u promet, 3. a katkada se smatra da je to ono mjesto gdje se nalazi sjedite proizvoaa. 4. U sluajevima tzv. objektivne odgovornosti, smatra se da je locus delicti mjesto gdje je opasni predmet postao nekontroliran i time uzrokovao povredu zatienog prava. 2.Mjesto nastanka tete smatra se mjestom u kojem je dolo do povrede zatienog pravnog interesa. Primjenom prava mjesta tetne radnje polazi se od ocjene protupravnog ina prema okolini u kojoj je izvren, pa u tom smislu ta poveznica ima i preventivnu funkciju, a primjena prava mjesta tete ima funkciju zatite pravnih dobara - oteeni se titi prema mjerilima okoline u kojoj su njegova prava povrijeena. Neke konvencije utvruju posebne vrste graanskih delikata. U njima se u pravilu polazi od poveznice mjesta tetne radnje, odnosno mjesta tete, ili se uvjetuje primjena jedne od tih poveznica u nekim drugim okolnostima, kao npr. : 1)HK o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama iz 1971.:Mjerodavno pravo je unutranje pravo drave na ijem se podruju dogodila prometne nezgoda. 2)HK o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973., obje u Hrvatskoj na snazi : Mjerodavno pravo je unutarnje pravo drave na ijem se teritoriju teta dogodila, ako je ta drava takoer: a) drava redovnog boravita oteene osobe, ili b) drava glavnog poslovnog sjedita osobe ijaje odgovornost u pitanju, ili c) drava na ijem je podruju oteena osoba pribavila proizvod. Mjerodavno pravo, bilo na koji nain odreeno, ureuje sljedee materije: 1.pretpostavke odgovornosti - tzv. deliktnu odgovornost, 2.protupravnost, 3.krivnju, 4.kauzalitet, 5.vrste i naine naknade tete, 6.kao i pitanja o prijenosu i nasljeivanju potraivanja.

Po hrvatskom mpp pri tome se upuuje na mjerodavno materijalno pravo, ne dolazi u obzir primjena ustanove renvoi, koja je mogua npr. u njemakom i austrijskom pravu. Pojedinosti o analiziranim rjeenjima 263.Naelo ubikviteta objasnite to znai ovo naelo? / S kojim naelom se ovo na. uglavnom povezuje objasnite na primjeru ZRS? Naelo ubikviteta - tj. alternativnog upuivanja bilo na: a) pravo dr. gdje je poinjena tetna radnja bilo b) mjesta gdje je nastala teta. Ta distinkcija je naravno pr. nevana, ako se na podruju iste drave nalaze oba takva mjesta. Naelo ubikviteta ne dolazi do primjene : 1)u sluajevima protupravnih ina u zrakoplovima i na brodovima, jer se na takve situacije primjenjuje pravo dravne pripadnosti zrakoplova odnosno broda. 2)po hrvatskom pravu npr. kod sudara brodova. jer se za takve situacije, zavisno od mjesta sudara (unutarnje morske vode, teritorijalne vode, otvoreno more), mjerodavno pravo utvruje poveznicom mjesta tetne radnje, mjesta suda - tj. upuuje se na hrvatsko pravo ako je hrvatski sud meunarodno nadlean poveznicom (iste) dravne pripadnosti brodova 3)kao i kod zatite trinog natjecanja, jer bez obzira na to gdje je tetna radnja izvrena, ako pravne i fizike osobe sa sjeditem i prebivalitem u inozemstvu sudjelujui u prometu robe i usluga proizvode uinke na hrvatskom tritu, primjenjuje se hrvatsko pravo Na.ubikviteta primjenjuje se kod distancijskih delikata kad je tetna radnja izvrena u 1 dr. a teta je nastala u 2 dr. Princip ubikviteta povezuje se s tzv.povlaujuim naelom, po kojem oteeni ima opciju izmeu navedena dva prava.Veina drugih stranih zakona, kao i hrvatski propisi, upuuje na primjenu prava koje je povoljnije za oteenoga.Pri tome se davanje prednosti oteenome konkretizira na dva naina: 1)Sud ex offo usporedbom prava dr. mjesta tetne radnje s pravom dr. mjesta tete treba utvrditi koje je od tih prava povoljnije za oteenoga, pa takvo pravo treba primijeniti Npr. ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. 2)ili to oteeni treba traiti 264.Navedite o kojem statutu je rije i kako glasi opa odredba? Alternativnom. ZRS : Za izvanugovornu odgovornost za tetu, ako za pojedine sluajeve nije drugaije odreeno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oteenika. Neka odstupanja od primjene mjesta tetne radnje odnosno nastanka tete 265. 3 primjera odstupanja od legis loci damni (pr.mjesta nastanka tete)? Odstupanja predviaju:

1.Teze, 2.kolizijski propisi unutranjeg prava i 3.neki meunarodni ugovori. Pri tome se zavisno od vrste situacije mjerodavno pravo utvruje slijedeim poveznicama: 1.autonomija stranaka, 2.zajedniko dravljanstvo ili 3.zajedniko redovno boravite, 4.kao i ua veza s drugom dravom; Ratio iznimaka je otklanjanje primjene klasinih poveznica u situacijama koje ukazuju na to da bi njihova primjena bila 1. neadekvatna i 2. neprimjerena 3. te da oito neka druga konkretna poveznica upuuje na pravo koje je blie navedenoj kategoriji vezivanja. 7.Poveznica najua veza i kontrola primjene poveznica izbjegavajuom klauzulom 266.Opiite vrste upuivanja na pr. najblie veze? Pr.najblie veze primjenjuje se podredno, ako se pr. koje su stranke izabrale ne moe primijeniti ili ako stranke nisu odredile pr. koje treba primijeniti. Nadleno tijelo primjene treba utvrditi koje je pr. pr. najblie veze. 267.Kakvo moe biti upuivanje na pravo najblie veze / Kako se moe upuivati na pr. najblie veze? Objasnite naine? Upuivanje na pravo najblie veze moe biti dvojako: 1. zakonodavac utvruje da je za odreene kategorije vezivanja poveznica najblia veza. Pri tome ne konkretizira tu najbliu vezu pa to treba initi organ primjene. Smatra se da je ta metoda opravdana za ureivanje onih situacija za koje se unaprijed ne moe sa sigurnou utvrditi da e imati najbliu vezu s pravom na koje bi upuivala odreena objektivna poveznica- npr. dravljanstvo, prebivalite itd. 2.U svim drugim sluajevima, na osnovi navedenog naela - upuivanja na najblie pravo - utvruju se za pojedine kategorije vezivanja takve poveznice koje konkretiziraju naelo najblie veze; tako se upuuje npr. za odreivanje osobnog statuta s pomou dravljanstva, jer se smatra da je domovinsko pravo najblie za odreivanje osobnih stanja ili za ugovore, upuuje se s pomou poveznice stranake autonomije na lex autonamiae. 268.Navedite primjere za pojedine vrste upuivanja na pr. najblie veze? 1) ope : austrijski zakon 2)podredno : ZRS l.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka.

Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi na nain koji je predvien, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza. PZ l.975 st.1: Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni odnos -primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi. 269.Navedite primjer iz unutra. izvora hrv. mpp u kojem sadraj najue veze odreuje: a)zakonodavac ZRS : l.11 st.2: Ako osoba koja nije dravljanin Republike Hrvatske ima dva strana dravljanstva ili vie stranih dravljanstva, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite. b)org. koji primjenjuje pravilo ZRS :l.11 st.3 :Ako osoba nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin, za primjenu ovog zakona smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi. 270.Navedite u ZRS primjer i naznaite vrstu kp koja sadri poveznicu najua veza (lex conexitis)? a)opi dio podredno kp ZRS l.10 st. 1 i 2: Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven a pravila ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima toga pravnog poretka. Ako se mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven ne moe utvrditi na nain koji je predvien, mjerodavno je pravo podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza. b)posebni dio - primarno kp ZRS l.74 st.1 : Organ Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean da odluuje o posvojenju te o prestanku posvojenja osobe koja je dravljanin Republike Hrvatske i ima prebivalite u Republici Hrvatskoj. Izbjegavajua klauzula u unutranjem mpp 271. Izbjegavajue klauzule u unutranjem mpp? / Kada se izbjegavajua klauzula ne primjenjuje, navedite vaei poredbenopr.primjer? 1. Katkada se utvruju odstupanja od primjene prava na koje upuuju kolizijska pravila, ako s drugim pravnim poretkom postoji blia veza. Njime se nastoji ostvariti primjena prava najue veze, ak protivno kolizijskim pravilima koja inae upuuju na mjerodavno pravo. Po pravima drava u kojima sudovi primjenjuju kolizijska pravila po slubenoj dunosti, kao npr. u Hrvatskoj, Njemakoj, Austriji i Turskoj, na isti nain treba primjenjivati i izbjegavajue klauzule, budui da su i one dio kolizijskopravne metode rjeavanja privatnopr. situacija s me. obiljejem. 2. Navedena se odstupanja utvruju :

1) opom klauzulom koja se primjenjuje na cjelokupno kolizijskopravno upuivanje utvruje vicarski zakon:Pravo na koje ovaj zakon upuuje, iznimno se nee primijeniti, ako je prema ukupnim okolnostima oito da situacija s tim pravom ima neznatnu, dok s drugim pravom ima naprotiv mnogo uu vezu.Navedena odredba se ne primjenjuje: u sluaju izbora prava sluaju kad su privatnopr.situacije ureene me.ug. koji su u vicarskoj na snazi. 2)posebnim klauzulama to se odnose na odreene kategorije vezivanja. Takve propise nalazimo u unutranjem mpp i u nekim meunarodnim ugovorima. 3. to se tie konkretiziranja primjene mjerodavnog prava: 1)neke od njih utvruju to pravo odbacuje se primjena inae utvrenog mjerodavnog prava, pa se propisuje primjena odreenog drugog prava. Te klauzule katkada se nazivaju zatvorenim klauzulama. 2)a druge upuuje na primjenu najblie veze tzv. otvorenih klauzula navodimo odredbe kojima se odreuje deliktni statut upuivanjem na pravo najblie veze 3)a tree samo iskljuuju primjenu utvrenog mjerodavnog prava ostavljajui sudskoj praksi da odredi koje pravo treba potom primijeniti navodimo primjer iz nizozemskog prava: iskljuuje se za razvod braka inae mjerodavno pravo zajednikog dravljanstva branih drugova, ako jedan brani drug nema stvarnu drutvenu vezu s takvim pravom. Kako zakon ne odreuje koje e se pravo u takvom sluaju primijeniti, to treba odluiti sud; u praksi nizozemski sud najee primjenjuje svoju lex fori.

5.ZNAAJKE SITUACIJA I NAELA KOJA UTJEU NA ODREIVANJE POVEZNICA Karakteristian sadraj 272.Objasnite na. karakter. sadraja / Objasnite Schnitzerov teoretski doprinos odreivanju supsidijarno mjerodavnog prava i primjer u praksi navedene teorije? Odnos izmeu karakteristine inidbe i najue veze? 1. Presudni utjecaj karakteristinog sadraja na odreivanje mjerodavnog prava ,opu formulaciju i vanost tog pojma dao je A. Schnitzer godine 1944.Po njemu pravne odnose treba u pravilu ocjenjivati po pravu njihove karakteristine inidbe ili sadraja, to vrijedi ne samo za obvezno pravo, ve openito za ureivanje privatnopravnih situacija s meunarodnim obiljejem. Radi se na neki nain o konkretizaciji naela najue veze. 2. Smatra se da treba uputiti na onaj pravni poredak s kojim pravna situacija ima najuu vezu; tako se smatra da je onaj sadraj pravne situacije karakteristian, koji je specificira od slinih drugih situacija. 3. Metoda upuiv. na mjerod.pr. na osnovi karakt.sadraja primjenjuje se pri odreiv. ugovornog statuta i to u sluaju kad