okolišno prihvatljive tehnike i tehnologije

Održavanje donjeg ustroja šumskih cesta

Oštećenja usjeka, otkopa i nasipa

Oštećenja donjeg ustroja

Uvod

Oštećenja planuma zemljanog trupa šumskih cesta

Sadržaj:

Gornji ustroj šumske ceste

Oštećenja kolnički konstrukcija

Održavanje gornjeg ustroja

Biološko-tehnička zaštita i osiguranje pokosa

Uvod

Šumske ceste su potrebne za normalno gospodarenje šumama

i korištenje šuma u više svrha

One su za razliku od javnih cesta jednostavni građevinski

objekti, po njima se odvija uglavnom

prijevoz za potrebe šumarstva

Trebale bi biti pravilno održavane

da ispune svoju ulogu

Sa ekonomskog stajališta šumska

cesta je objekt investicije

Uvod

Šumska cesta sastoji se od:

• Donji ustroj,stroj ili trup ceste predstavlja temeljnu umjetnu

konstrukciju izrađene od zemlje ili drugog materijala. Dijelovi donjeg

ustroja mogu biti izgrađeni u prirodnom tlu , od prirodnih materijala,a

mogu služiti za premošćivanje prirodnih ili umjetnih prepreka ili

osiguranje trupa prometnice

• Gornji ustroj ceste izgrađen je iznad donjeg ustroja i na njega čvrsto

naliježe, a u prvom redu sastoji se od kolničke konstrukcije ili kolnika.

Kolnička konstrukcija je osposobljena da neposredno primi prometno

opterećenje vozila i prenose ga na donji ustroj – trup ili tijelo ceste. Uz

kolnik se izvode bankine, odvodni jarci i rigoli te oprema i uređaji za

sigurno odvijanje prometa


Donji ustroj šumskih prometnica treba izraditi kvalitetno, prema

tehničkim propisima, kako bi njegova kvaliteta bila neupitna, a trajnost

zajamčena

U vrijeme korištenja šumskih cesta nakon određenog vremena

mogu se pojaviti neznatna slijeganja nasipa ili klizanja pokosa usjeka

Oštećenja ili deformacije na donjem stroju odnosno zemljanom

trupu mogu prema svojoj veličini biti od neznatnih do velikih


Glavni uzroci oštećenja:

• djelovanje površinskih i podzemnih voda

• djelovanje mraza – smrzavanje

• geološka struktura tla

• promjene oblika i gibanja tla

• neprikladno tlo za izradu nasipa

• prirodna i umjetna klizišta i puzotine

• mehaničke i kemijske promjene u tlu nastale utjecajem atmosferskih agensa

• oštećenje od živih organizama (životinje)

• dinamički utjecaj prometa

• nepravilna izgradnja pojedinih elemenata zemljanog trupa

• slijeganje nasipa

• pogreške nastale za vrijeme izvođenja radova.


Voda je najčešći čimbenik nastajanja promjena na donjem stroju

šumskih cesta jer ona svojim prolazom po površini i podzemlju

mehanički napada i razara gotovo svako tlo

Zimi dolazi do pojave smrzavanja površinskih voda, smrzavanje

cestovnog trupa može izazvati oštećenja i raspadanja donjeg i gornjeg

stroja te kolnika

Pogreške nastale pri projektiranju i gradnji eventualno mogu biti

rezultat neodgovarajućeg nagiba pokosa, koji ne odgovara strukturi

ugrađenog

Oštećenja koja nastaju na zemljanom trupu šumskih cesta mogu

zahtijevati vrlo skupe i dugotrajne radove, tako da za vrijeme početnog

obilaska terena i trasiranja treba zabilježiti moguća kritična mjesta


Najčešće se pojavljuju sljedeća oštećenja:

• veće deformacije kolničke konstrukcije kao posljedicu imaju stvaranje

udarnih rupa ili raspuklina

• denivelacija kolničke konstrukcije dovodi do slijeganja pojedinih

konstrukcijskih slojeva

• pri projektiranju treba voditi računa o mogućem nastanku deformacija

zemljanog trupa odnosno donjeg stroja.


Vrlo se često na kolnicima pojavljuju oštećenja u obliku zastornih

korita i izbočina- grbina

Kod ovih oštećenja nastaju izravne posljedice na kolničkoj

konstrukciji, s vrlo nepovoljnim posljedicama, dugotrajnom i temeljitom

obnovom uz stalno održavanje i otežano odvijanje normalnog prometa


Zastorna korita su karakteristično oštećenje posteljice ili planuma

ceste izgrađenog od vodonepropusnog materijala, kada zbog

povećanja vlažnosti dolazi do znatnog smanjenja nosivosti

Zastorna korita nastaju na onim mjestima na kojima je nosivost

posteljice smanjena pa se kolnička konstrukcija sliježe, a svojim

izgledom podsjeća na korito

Sanacija ovog oštećenja zahtijeva

odstranjivanje oštećenog kolnika i

posteljice, ponovno valjanje s

izgradnjom vodonepropusnog sloja i

nove kolničke konstrukcije

Postelji

ca

Kolnička

konstrukcija

Uzdužna

zastorna

korita

Poprečna

zastorna

korita


Izbočine-grbine predstavljaju oštećenje posteljice puta izgrađene od

glinovitog materijala, gdje se zbog uzgona kapilarne vode podiže

podzemna voda i u zimsko se doba smrzava ispod kolnika

Sanacija i sprječavanje nastajanja

ovog oštećenja najbolje se postiže

izgradnjom dovoljno debelog

tamponskog sloja ispod kolničke

konstrukcije. Tamponski sloj treba

biti izgrađen od šljunka, krupnog

pijeska ili tucanika

Zona djelovanja mrazaKolnik

Ledene leće

Izbočine


Oštećenja usjeka, otkopa odnosno zasjeka najčešće nastaju zbog:

• promjena koje izradom usjeka nastaju u tlu, a u svezi su s

promjenom prvotnog otpora zemljanog materijala

• poremećaja vodenih tokova, koji također nastaju zbog izgradnje

usjeka tokova površinske i podzemne vode

Osnovne vrste oštećenja odnosno deformacija na usjecima,

otkopima i zasjecima predstavljaju:

• zastorna korita

• izbočine

• ispadanje materijala

• odvaljivanje kosina

• klizanje kosina


Ispadanje materijala predstavlja vrlo često oštećenje pokosa usjeka i

zasjeka čiji je nagib veći od projektiranog. Osnovni razlozi ispadanja

materijala leže u strukturi kamena, čvrstoći materijala, djelovanju vode,

mraza i sunca

Sanacija oštećenja ili sprječavanje

nastanka predstavlja ugradnja

kamenih obložnih zidova, pocinčanih

mreža ili u novije vrijeme uporaba

neke od poznatih geomreža

Stijena


Odvaljivanje kosina ili odronjavanje kosina nastaje na trošnim

stijenama i glinovitim terenima u dubokim usjecima s nagibom većim od

projektiranog

Sanacija oštećenja provodi se

smanjenjem nagiba kosina odnosno

ugradnjom obložnih zidova. Uloga

obložnih zidova je zaštita kosina od

ispadanja materijala

Ova vrsta obložnih zidova zaštićuje

kosine na većoj površini pa moraju biti

izgrađeni od betona s dilatacijama svakih

6 do 10 m


Klizanje kosina predstavlja vrlo teško oštećenje, koje najčešće nastaje

na pokosima izgrađenima na vodonosnim slojevima

Sanacija oštećenja započinje izradom naknadnih dubokih drenaža,

koje imaju osnovnu zadaću prikupljanja i odvodnje podzemnih voda koje

se slijevaju niz padinu

I II III

Vodonosni sloj

Naknad

no

izrađena

drenaža


Otklanjanje oštećenja odnosno deformacija može se postići sljedećim

postupcima:

• projektom predvidjeti mjesta i načine izgradnje odvodnje

• odvodnja mora biti na vrijeme izgrađena

• pravilnim odabirom vrsta i tipova objekata za naknadnu odvodnju površinskih i

podzemnih voda

• pri projektiranju izbjegavati dublje usjeke

• pokose izgraditi prema odgovarajućem nagibu, kako bi se postigao otpor protiv

pokretanja tla


Stvaranje oštećenja nasipa nastaje djelovanjem vanjskih čimbenika i

promjene u ravnoteži unutarnjih sila otpora i klizanja. Najčešći uzroci ovih

oštećenja su:

• djelovanje vanjskih sila

• nekvalitetni materijali za izradu nasipa

• nekvalitetno izvođenje radova – nepridržavanje projekta

• loša podloga (močvarno tlo, treset, mulj i sl.)

površinska i podzemna voda


Osnovna oštećenja nasipa mogu se svrstati u sljedeće grupe:

• zastorna korita

• Izbočine

• slijeganje nasipa

• raspadanje nasipa

• odvaljivanje nasipa

• klizanje nasipa

• slijeganje podloge

• podlokavanje kosina


Raspadanje nasipa je oštećenje koje nastaje kao posljedica

neodgovarajućeg načina izgradnje i uporabe neprimjerenog materijala za

izradu nasipa

Oštećenje nastaje naglo za vrijeme otapanja snijega i nakon

dugotrajnih kiša

Sanacija oštećenja predstavlja vrlo zahtjevan i složen tehnološki

postupak koji se sastoji u odstranjivanju nastalog oštećenja. Cjelokupni

materijal treba zamijeniti odgovarajućim novim kvalitetnijim materijalom


Klizanje nasipa predstavlja jedno od najtežih i relativno čestih oštećenja

nasipa, koje se može dogoditi na dva načina:• klizanje dijela nasipa

• klizanje cijelog nasipa Pukotine

4%4% 4%

1:1,51:1,5

1:1,5Klizna

površinaKlizna

površina

Klizna

površina

Klizna

površina

Klizanje dijela nasipa je

oštećenje nasipa koje

nastaje stvaranjem

paralelnih pukotina na

planumu kroz koje se

slijeva površinska voda,

koja zatim stvara klizni

sloj i na taj se način

omogućuje odron dijela nasipa

Sanacija oštećenja danas se izvodi na vrlo učinkovit način primjenom

geomreža


Klizanje cijelog nasipa predstavlja najteže oštećenje, kod kojeg dolazi

do razaranja cijelog zemljanog trupa jer je cijeli nasip proklizao niz

temeljno tlo

Uzrok ovog oštećenja je nedovoljno trenje između nasipa i temeljnog

tla

Sanacija oštećenja klizanja cijelog nasipa izvodi se izgradnjom novog

nasipa s drenažama, stepenicama ili potpornim zidovima

G

L


Slijeganje podloge je oštećenje koje se javlja na ravnim terenima male

nosivosti, gdje podloga nije u stanju na sebe preuzeti pritisak uzrokovan

vlastitom težinom nasipa s kolnikom i težinom vozila.

Sanacija oštećenja je moguća stabilizacijom podloge jednom od

poznatih kemijskih metoda ili primjenom geosintetika

Kota nivelete

nasipa nakon

sanacije

Kota nivelete

nasipa prije

sanacije

Materijal za

izradu nasipa

Deformacija

nasipa

Nenosivo (stišljivo) tloDeformacija

nasipa

a b


Sprječavanje nastanka ovog oštećenja postiže se izvedbom sljedećih

predradnji:

•pri projektiranju je potrebno izbjegavati visoke nasipe

•odvodnja površinskih i podzemnih voda mora biti pravilno izvedena

•izgradnja kosina mora biti odgovarajućeg nagiba

•gradnja na većem poprečnom nagibu terena moguća je uz primjenu geomreža ili neke

druge vrste geosintetika

•smanjenje poprečnog nagiba terena

•povećanje trenja i kohezije tla.


Održavanje šumskih cesta predstavlja niz građevinskih – tehničkih

radnji koje je potrebno povremeno obaviti kako bi se cesta održala u

tehničkom stanju

Glavne šumske ceste potrebno je stalno održavati, dok se radovi na

sporednima i prilaznima obavljaju povremeno, prema potrebi prometa

Svaka šumska cesta više ili manje je podložna djelovanju vanjskih

utjecaja i unutarnjih sila pa se održavanju treba posvetiti jednaka

pažnja kao i građenju

Kako bi šumske ceste bile trajne i kvalitetne, svake godine je

potrebno planirati novac za njihovo redovito održavanje


Kod održavanja donjeg stroja povremeno je potrebno izvoditi radove na:

•zemljanom trupu

•objektima donjeg stroja

-bankini

-pokosima usjeka i nasipa

-sustavima površinske i podzemne odvodnje

Prema učestalosti pojedinih vrsta radova tj. vremenskom razdoblju u

kojem se izvode postoje dvije osnovne grupe održavanja:

• redovito održavanje

• investicijsko održavanje


Redovito održavanje sastoji se od stalnog obilaska – pregleda

prometnica i objekata donjeg stroja kako bi se otklonili eventualni

nedostaci

Pregledi šumskih cesta u svrhu utvrđivanja mogućih oštećenja mogu

biti:

• redoviti – tijekom cijele godine, a poglavito nakon isteka godišnjih doba

• povremeni – u određenim vremenskim razmacima

• izvanredni – u iznimnim slučajevima nakon vremenskih nepogoda

U redovito održavanje ulaze sljedeći radovi: čišćenje odvodnih jaraka,

propusta, objekata za odvodnju, čišćenje planuma, održavanje pokosa,

bankina, košnja trave i održavanje posađenog bilja, postavljanje

snjegobrana i drugo


Investicijsko održavanje sastoji se od većih radova na zemljanom

trupu, zamjeni oštećenih drenaža, popravaka potpornih i obložnih zidova

i sl.

Osim redovitog i investicijskog održavanja može se pojaviti i treće, tzv.

periodiĉko odrţavanje

Ova vrsta održavanja vezana je samo za određeni period, godišnje

doba ili neke određene prilike, kao što su čišćenje snijega ili radovi koje

treba obaviti nakon iznenadnih poplava


Radovi na održavanju donjeg stroja podijeljeni su u sljedeće grupe:

• održavanje zemljanog trupa

• održavanje sustava površinske i podzemne odvodnje

• održavanje potpornih i obložnih zidova

• održavanje pokosa usjeka i nasipa

• održavanje vegetacije

• održavanje mostova


Održavanje zemljanog trupa šumskih cesta provodi se kako bi se

spriječila oštećenja kolničke konstrukcije te oštećenja i deformacije

donjeg stroja uzrokovane djelovanjem vode

Radovi na održavanju sastoje se u odstranjivanju gornjeg stroja s

ugroženih mjesta, otkopa razmočene zemlje i zamjene kvalitetnijim

materijalom

Osobita se pažnja pri održavanju zemljanog trupa treba pokloniti

cestama ili njihovim dijelovima koji se nalaze u blizini vodotoka i gdje je

izraženo jako erozivno djelovanje


Održavanje sustava površinske i podzemne odvodnje sastoji se u

pregledu i provjeri ispravnosti cjelokupnog sustava te čišćenju odvodnih

jaraka, rigola, kanala i propusta od nanesenog mulja, blata, granja, lišća,

kamena i sl.

Ova vrsta radova obavlja se nekoliko puta godišnje, obvezno poslije

jačih kiša te osobito u kasnu jesen, zimi i rano proljeće

Za ovu vrstu radova na održavanju najviše se koristi ljudski rad uz

eventualnu uporabu specijalnih strojeva

Ova vrsta održavanja ima visoke troškove rada pa je stoga potrebno

češće i kvalitetnije popravljati nastala oštećenja


Održavanje potpornih i obložnih zidova sastoji se u redovitom

obilasku s utvrđivanjem eventualnih oštećenja ili deformacija

Kod zidova zbog povećane vlažnosti i neodgovarajuće dubine temelja

može nastati slijeganje i odvaljivanje pojedinih kamenih dijelova

Manja mjesta se popravljaju zamjenom pojedinih elemenata i dijelova

zidova, a pri većim oštećenjima radi se potpuno novi zid na duljini na

kojoj se deformirao ili razorio


Održavanje vegetacije sastoji se od redovite košnje trave, uklanjanja

nepoželjnog grmlja i drveća, održavanja stabala te uništavanja grmlja i

šiblja s bankina

Tu vrstu održavanja potrebno je izvoditi od 2 do 4 puta na godinu

Održavanje mostova predstavlja redovite i izvanredne preglede

konstrukcije i zemljanog dijela. Osobito su važni nakon obilnih oborina i

završetka prijevoza veće količine drveta

Oštećene dijelove mosne konstrukcije potrebno je zamijeniti novim

dijelovima od istog materijala i istih svojstava


Za održavanje donjeg stroja potrebno je rabiti odgovarajuće strojeve

kako bi planirani radovi bili kvalitetno izvedeni, s prihvatljivim troškovima

U opremu za održavanje ubrajaju se različite poljoprivredne alatke,

strojevi za košnju trave, strojevi za sječenje grmlja, različite vrste

građevinskih strojeva – dozeri, grejderi, bageri, utovarivači, valjci, ralice

za čišćenje snijega i drugo

Pri radovima na redovitom održavanju, ovisno o karakteru, mjestu i

vrsti oštećenja, koristit će se najpovoljniji građevinski strojevi ili neki od

strojeva za posebne namjene

Investicijsko održavanje predstavlja veće radne zahvate pa je za

njihovu izvedbu potrebno koristiti veći broj različitih strojeva

GORNJI USTROJ ŠUMSKE CESTE –OŠTEĆENJA I ODRŢAVANJA

Po šumskim cestama promet se odvija različitim vrstama teških

motornih vozila prvenstveno za prijevoz posječenog drveta.

Prometno opterećenje najveće je za vrijeme siječe drveta i to u

relativno kratkom vremenskom razdoblju.Iz toga su razloga kolnici

ŠC veći dio godine izloženi malenom ili neznatnom prometnom

opterećenju pa su kriteriji za gradnju gornjeg ustroja nešto blaži u

odnosu na slične javne prometnice.

S obzirom na to da je neposredno izložen prometu i da mora

preuzeti određeno prometno opterećenje, kolnički zastor mora biti

otporan na habanje, klimatske i hidrološke utjecaje.

Kolnički zastor izrađen od zrnatog kamenog materijala radi se bez

veznog sredstva pa je manje otporan na prometna opterećenja i

vremenske neprilike, ali mora odoljeti svim vremenskim I ostalim

utjecajima te mora biti što tanji – oko 3 cm.

OŠTEĆENJA KOLNIĈKIH KONSTRUKCIJA

Kolnička konstrukcija šumskih cesta izgrađena je većinom sa

zastorom od kamena ili šljunka.Zbog toga su lako oštećuju te ih

uništavaju i to najviše površinsko – oborinske vode te nisu

otporni na različita dinamička djelovanja kotača.

Iz tih razloga kod održavanja kolničkih konstrukcija potrebno je

odrediti:

*mjesta gdje nastaju oštećenja

*karakter i veličinu oštećenja

*razlog nastajanja oštećenja

*ekonomski i tehnološki optimalan popravak oštećenja.

Oštećenja kolnika ovise i o vrsti i kvaliteti izrađene kolničke

konstrukcije te njezinoj otpornosti.Kao rezultat negativnog djelovanja

nekih čimbenika koji utječu na kolničke konstrukcije mogu se pojaviti

različite deformacije kolnika.

Najčešće se pojavljuje jedna od triju deformacija:

elastiĉne deformacije kolnika –- deformacije na površini ne izazivaju

nikakve posljedice.

konsolidacijske deformacije kolnika –- deformacije imaju kao

posljedicu stvaranje manjih raspuklina.

plastiĉne deformacije kolnika –- kod ovih deformacija dolazi do

razaranja kolnika.

Na šumskim cestama oštećenja kolnika mogu nastati zbog više razloga

gradnja šumskih cesta na šumskim zemljištima koja nemaju dovoljnu

nosivost

izgrađena posteljica nije dobro izvedena ili nema dovoljnu nosivost

nekvalitetna izvedba odvodnje i poprečnog nagiba posteljice

pogreške u gradnji nasipa

-preveliki nagibi pokosa usjeka

nekvalitetno izvedena podloga kolnika:

nedovoljna visina i kvaliteta tucaničkog zastora:

-pogrešno projektirana kolnička konstrukcija

-ugrađen je nekvalitetan građevni materijal

nedovoljno uvaljan tucanički zastor

završni sloj kamene sitneži loše je izveden

loše izvedene, neuređene ili nikakve bankine

nepravilno izgrađeni cijevni propusti

Vrste oštećenja kolniĉkih konstrukcija

Mogu se podjeliti na:

1. Oštećenja kamenih kolničkih konstrukcija,

2. Oštećenja asfaltnih kolničkih konstrukcija,

3. Oštećenja kolničkih konstrukcija s betonskim zastorom.

1. Oštećenja kamenih kolničkih konstrukcija

Glavna oštećenja kamenih kolničkih konstrukcija mogu se svrstati

tako u nekoliko grupa:

-hrapave ili otvorene površine,

-kolotrazi,

-udarne rupe,

-lom ili propadanje kolničke konstrukcije.

Hrapave ili otvorene površine

To su početno oštećenje kamenih kolnika.Nastaju pod utjecajem

erozivnog djelovanja vode i prometnog opterećenja. U manjoj mjeri

može utjecati vjetar i to u slučaju nedovoljne zbijenosti uvaljanog

završnog sloja.

Kolotrazi

Kao oštećenje nastaju na kolničkim konstrukcijama izgrađenima na

loše nekvalitetno izvedenoj posteljici. Prolaskom teških vozila slojevi

kamena ispod kotača utiskuju se u posteljicu, a sa strane kotača na

površinu izbijaju komadi kamena. Nedovoljno nosive posteljice

preporučuje se ojačati uporabom geosintetika (geotekstila ili

geomreža).

Udarne rupe

Predstavljaju vrlo često oštećenje kolnika bez vezanog zastora koje

nastaje zbog djelovanja prometa. Prijelazom vozila preko kolnika kotači

izazivaju udarce koji uz prisutnost vode produbljuju početno oštećenje i

tako stvaraju udarne rupe. To je oštećenje prisutno pogotovo u doba

smrzavanja i odmrzavanja vode na podlozi ispod kolničke konstrukcije

ili u samoj kolničkoj konstrukciji.

2.Oštećenja asfaltnih kolniĉkih konstrukcija

Na asfaltnim kolnicima šumskih cesta mogu se pojavljivati sljedeća

oštećenja:

-mrežaste pukotine

-udarne rupe

-kolotrazi

-krunjenje i raspadanje površine asfaltnog zastora.

Mreţaste pukotine

Predstavljaju oštećenje koje nastaje zbog nedovoljne nosivosti posteljice

i većeg prometnog opterećenja od dopuštenog. Oštećenje kolnika ima

izgled mreže.

Udarne rupe

Predstavljaju duboka oštećenja asfaltnog kolnika kod kojih je došlo do

potpunog izbacivanja asfalta i nevezanog materijala iz podloge. Udarne

rupe nastaju na onim mjestima gdje dolazi do otkidanja pojedinih

komada asfalta.

Kolotrazi

Nastaju zbog prevelikog prometnog opterećenja, lošeg sastava asfalta i

slijeganja posteljice. Na posteljici koja nema izgrađen tamponski sloj, a

nedovoljno je nosiva, nastaju trajne deformacije koje uvjetuju prilagodbu

kolničke konstrukcije.

Krunjenje i raspadanje površine asfaltnog zastora

Predstavlja oštećenje koje nastaje isključivo zbog pogrešaka u izvedbi

površinskog asfaltnog sloja. Razlog ove pojave leži u nedovoljnoj

zbijenosti sloja ili u procesu proizvodnje asfaltne smjese, kada zbog

visokih temperatura bitumen gubi vezivna svojstva.

3.Oštećenja kolniĉkih konstrukcija s betonskim zastorom

Na betonskim kolnicima mogu se pojaviti sljedeća oštećenja:

-oštećenja površine ploĉa

-oštećenja unutar ploĉa

-oštećenja na razdjelnicama (dilatacijama)

-denivelacija cijelih ploĉa na razdjelnicama.

Oštećenja na površini ploča predstavljaju ljuštenje betona ili ispadanje

zrna agregata tzv. krunjenje. Površinska oštećenja nisu duboka.

Njihova dubina iznosi nekoliko milimetara. Uzroci površinskih

oštećenja leže u neodgovarajućoj kvaliteti betona, neotpornosti na

soljenje i smrzavanje.

ODRŢAVANJE GORNJEG USTROJA ŠUMSKIH CESTA

Radovi na otklanjanju oštećenja trebaju biti izvedeni u pravo

vrijeme i s materijalom odgovarajuće kvalitete, a vrsta radova,

materijal i strojevi za održavanje ovise isključivo o vrsti i tipu

kolnika.

Radove na kolničkim konstrukcijama treba izvoditi čim se uoče

oštećenja jer samo takvim pristupom održavanju sprječava se

daljnje progresivno oštećenje.

Za kvalitetno, učinkovito i troškovno najprihvatljivije održavanje

potrebno je provoditi redovite obilaske, pogotovo u kasnu jesen i

u rano proljeće, kada zna biti mraza i smrzavanja kolnika.

VRSTE I METODE ODRŢAVANJA GORNJEG USTROJA

Održavanje gornjeg ustroja sastoji se u prvome redu od održavanja

različitih tipova kolničkih konstrukcija pa iz tog razloga postoje

sljedeće vrste:

1. Održavanje kolničkih konstrukcija bez veznog zastora

2. Odavanje kolničkih konstrukcija s asfaltnim zastorom

3. Održavanje kolničkih konstrukcija s betonskim zastorom.

Odrţavanje kolniĉkih konstrukcija bez veznog zastora

Održavanje kamenih konstrukcija bez veznog zastora izvodi se

pomoću sljedeće tri metode:

-metoda popravka krpanjem kolnika

-metoda popravka razastiranjem materijala

-metoda popravka poravnanjem kolnika.

Metoda popravka krpanjem kolnika

ubraja se u redovito održavanje šumskih cesta.

Zastor se popravlja dodatkom novog oštrijeg i sitnijeg kamenog

materijala tzv. kamene sitneži.

Početna oštećenja kolnika u obliku otvorenih površina, udubljenja i

udarnih rupa popunjavaju se navedenim spojnim kamenim

materijalom koji se poravna lopatom.

Zbijanje kamenog materijala postiže se stalnim prijelazima teških

vozila.

Krpanje udarnih rupa izvodi se:

•uklanjanjem i čišćenjem blata,

•izradom vertikalnih zasjeka i

•ugradnjom novog tucanika iste kvalitete i vrste kao kod

postojećeg zastora.

Metoda popravka razastiranjem materijala

Metoda popravka razastiranjem materijala ubraja se u

investicijsko održavanje šumskih cesta jer se kolnička konstrukcija

obnavlja na većoj površini i prilazi se obnovi izradom novog sloja

po cijeloj duljini ceste.

Smanjenje debljine kolničke konstrukcije nastalo je zbog

izbacivanja kamenog materijala, slijeganja podloge, ispiranja i

isprašivanja sitnijih kamenih čestica.

Ovom se metodom postiže izrada odgovarajućeg poprečnog

nagiba kolnika. Kao materijal za popravak koristi se kamen iste

vrste od kojeg su izgrađeni postojeći slojevi.

Ova je metoda popravka kolnika mnogo bolja za promet jer

ostavlja ravnu površinu bez mogućnosti stvaranja novih oštećenja.

Razastiranje materijala predstavlja strojni rad, koji počinje

brazdanjem starog zastora uporabom rijača. Izbačeni se

materijal prosijava i priprema za ponovnu ugradnju. Novi sloj

tucanika razastire se u sloj debljine oko 8 cm koji omogućava

dobro vezanje materijala.

Novi sloj tucanika potrebno je dobro sabiti valjanjem od rubova

kolnika prema sredini, a kako bi se postigla čvrsta veza između

čestica, potrebno je održavati optimalnu vlažnost materijala. Na

ovako izgrađen novi sloj posipa se spojni materijal, koji se uvalja

određenim strojevima za valjanje.

Dublje udarne rupe i kolotrage, koji se održavaju razastiranjem

materijala, prethodno je potrebno ispuniti krupnijim kamenim

materijalom i malo uvaljati. Nakon toga sloja pristupa se

razastiranju sitnijega kamenog materijala. Zbog prirode poslova

u šumarstvu, sječe i izrade, šumske ceste mogu biti izvan stalne

uporabe deset, pa i više godina.

Metoda popravka poravnanjem kolnika

predstavlja mehaniziranu metodu rada.

Metoda je vrlo učinkovita, zahtijeva dobru organizaciju rada i

kvalitetan kameni materijal. Poravnavanje dovezenog kamenog

materijala izvodi se pomoću grejdera.

Održavanje se može provoditi na kolnicima čiji je završni sloj

izveden od sitnijeg kamenog materijala, krupnoće zrna do 20 mm.

Visina novog sloja mora biti najmanje 5 cm kako daska grejdera ne

bi na površinu izbacivala krupniji kamen.

Poravnavanje počinje prolaskom grejdera koji pritom skida

određene neravnine i izravnava pojedine dijelove ceste. Kameni

materijal koji grejder gura zatrpava kolotrag, postiže se određena

visina i priprema se podloga za izradu novog sloja. Nakon toga se

nasipa novi sloj, koji grejder poravna i rasprostre po cijeloj duljini i

površini oštećene dionice.

Grejder gura tucanički zastor od ruba kolnika prema sredini. Za

dobro izvedeno poravnavanje manje deformiranih i oštećenih

kolnika potrebno je do šest prolazaka grejderom, a kod jačih

oštećenja potrebno je i više prolazaka.

Za obnovu završnog, habajućeg sloja koristi se kameni materijal

granulometrijskog sastava, krupnoće zrna od 0,07 do 14 mm.

Grejderom se može na godinu održavati između 150 i 300 km

šumskih cesta, ovisno o karakteru i veličini oštećenja kolnika.

2.Odrţavanje kolniĉkih konstrukcija s asfaltnim zastorom

Metode popravaka asfaltnih zastora

Mreţaste pukotine

Saniraju se tako što se pri održavanju provode sljedeći

postupci:

•provjera ispravnosti i poboljšanja površinske i

podzemne odvodnje

•zatvaranje pukotina tankim asfaltnim obradama

•zatvaranje pukotina, armiranje geomrežama i

istodobno pojačanje kolničke konstrukcije

nadogradnjom novog asfaltnog sloja.

Popravak udarnih rupa

Izvodi se na način da se pravilno isječe dio asfalta oko rupe do

podloge, poprska se bitumenskom emulzijom i zatim nanese

asfaltna masa koja se sabija.

Za krpanje udarnih rupa koristi se asfaltna mješavina od

krupnozrnatog materijala s ručnim razastiranjem i sabijanjem.

Popravak kolotraga

Izvodi se na sljedeći način:

čitava površina deformiranog sloja asfaltnog kolnika presvlači se

novim slojem asfalta

glodanjem užih površina u zoni kolotraga i njihovim ponovnim

asfaltiranjem.

Popravak kolnika sklonih krunjenju i raspadanju

Izvodi se presvlačenjem cjelokupne površine novim asfaltnim

slojem. Prije izrade sloja podloga se prska bitumenskom

emulzijom u količini od 0,5 do 1,0 kg/m2, a na pripremljenu

podlogu nanosi se novi asfaltni sloj.

Pri gradnji asfaltnih kolnika sve je radove potrebno završiti u

tijeku jedne kalendarske godine kako bi se mogla utrošiti

planirana investicijska sredstva. Za ovu je gradnju potrebno

izdvojiti relativno mnogo novca, a isto tako održavanje mora

trajati tijekom dužeg razdoblja. Troškovi održavanja ovakvih

kolnika znatno su veći od troškova održavanja kamenih

kolničkih konstrukcija.

Odrţavanje kolniĉkih konstrukcija s betonskim zastorom

Metode popravaka betonskih kolnika

Betonski kolnici u šumarstvu se gotovo i ne koriste. Upotreba

betona za izgradnju šumskih cesta svedena je na malu količinu

uskih betonskih traka, međusobno udaljenih za razmak kotača.

Površinska oštećenja betonskih ploča mogu se popraviti pomoću

betona ili asfalta

Sva ostala oštećenja betonskih kolnika izvode se gradnjom novih

blokova i zamjenom postojećih deformiranih ili uništenih betonskih

elemenata

BIOLOŠKO-TEHNIĈKA ZAŠTITA I OSIGURANJE POKOSA

Pokosi šumskih cesta

-u usjeku osiguravaju se neposredno nakon završetka izvođenja

radova, kada poprime željeni oblik,

- u nasipu se osiguravaju nakon završetka slijeganja.

Tada su goli pa bi bez zaštite na njih djelovali razni vanjski čimbenici i

to:sve vrste oborina, sunce, mraz, vjetar.

Oborine stvaraju površinsku vodu, koja svojim otjecanjem odnosi i

erodira novoizgrađene pokose, odnosno stvara manja i veća

oštećenja te je ona i.glavni krivac za sva oštećenja kosina.

Zbog toga se planira i izvodi pravilna odvodnja podzemnih i

površinskih voda mjerama zaštite , a to su:

1. biološka zaštita pokosa,

2. tehnička ili mehanička zaštita pokosa.

BIOLOŠKA ZAŠTITA I OSIGURANJE POKOSA

Osobna zadaća svih bioloških metoda

uporaba raznih biljnih vrsta koje mogu učvrstiti tlo,

ozeleniti tlo.

To se postiže:

• humusiranjem ili pokrivanjem pokosa plodnim tlom

• sjetvom trave – hidrousjeva

• oblaganjem pokosa busenom

• uporabom pletera

• sadnjom različitog biljnog materijala što stvara i

estetski dojam

TEHNIČKA ILI MEHANIČKA ZAŠTITA I OSIGURANJE POKOSA

Sastoji se od tehničkih materijala, a može se izvoditi na dva

načina:

1. tehnička zaštita pokosa u zemljanim materijalima

(Kamene obloge, Betonski blokovi ili ploče)

1. tehnička zaštita pokosa u stijenama (plastične i

čelične mreže,kominacija mereža i biljaka,

Ozelenjavanje stijena)

Documents

okolišno prihvatljive tehnike i tehnologije