Politologija

I. POJEDINCI: RADI LI SE U POLITICI DOISTA O LJUDIMA?- prouavanje politike, prema rijeima Thomasa Kuhna (1970.), je pretparadigmatino nedostaje mu suglasnost o temeljnim pitanjima koja treba istraiti i o pravilima prema kojima se moe stvarati znanje3 glavna pitanja o pojedincu i politici:

a) odnos izmeu pojedinaca (aktera ili subjekta) i irih drutvenih procesa i institucija (struktura) - individualistiko tumaenje usredotoeno na aktera; institucije se mogu svesti na

ili objasniti motivima i postupcima pojedinaca- holistiko tumaenje ili strukturalna stajalita individualni identiteti i ponaanje

stvaraju se unutar drutvenih odnosa u kojima vladaju pravila- povijest ifrirana u pravila March i Simon (1958.) b) pojam i poloaj pojedinca, ideje o pravima pojedinca

- stupanj u kojem su poloaj i pojam pojedinca zajedno s povezanim idejama o pravima pojedinaca ukrorijenjenji u odreenu intelektualnu tradiciju poznatu pod imenom prosvjetiteljska filozofija i povezani su s povijesnim obrascem drutvenog i politikog razvoja zvanog moderna. znanstveno obj.,racionalno istraivanje i odluivanje- prosvjetiteljstvo filozofski i politiki projekt iz 18.st. u ijem je sreditu pojedinac

- prosvjetiteljska filozofija povezana je s modernom povijesni obrazac drutvenog i politikog razvoja-nacionalna drava,industrijalizacija,privatno vlas.i sekularizacijac) stupanj u kojem pojedinac zadrava sposobnost za smisleno politiko djelovanje u sadanjim uvjetima i razliitim dijelovima svijeta- treba li istraivati pojedince ili strukture?- 3 glavna stajalita:

a) uzajamna iskljuivost (ili pojedince ili strukture)

- zahtijeva da se prouava ili pojedinac ili struktura, a prouavanje jednog ne doputa donoenje zakljuaka o drugome. Prema tome vano je ne razmatrati kolektive, npr. Politike stranke u svjetlu pojedinaca koje ih tvore

- Prema individualistikoj zabludi institucije su tek pojedinci u velikom

- Zatim vano je i ne gledati pojedince kao da preuzimaju osobine organizacija kojima pripadaju, jer tako nastaje ekoloka ili sistemska zabluda b) redukcionistiki jedan skup varijabli se moe dijelom ili potpuno objasniti s obzirom na neki drugi skup. Tako su strukturalni pojmovi poput drave, klase ili politikog sustava izrazi ukupnog ponaanja pojedinaca u odreenom vremenu ili odreenom mjestu.c) strukturacionistiki po miljenju Anthony Giddensa strukture su proizvodi svakodnevne interakcije pojedinaca jednih s drugima i s institucijama svakodnevnog ivota s kojima su u dodiru. Struktura dobiva oblik i znaenje kroz rutinu drutvenih praksi pojedinaca ili zajedniku praksu pojedinaca.POLITIKI SUSTAV = odnosi, procesi i institucije koje tvore politiki univerzum; sastoji se od inputa (javno mnijenje, djelovanje grupa za pritisak, itd.) i outputa (zakoni, politike mjere, norme, vrijednosti)

METODOLOKI INDIVIDUALIZAM = filozofijsko i empirijsko bavljenje pojedincem i njegovim ponaanjemBIHEVIORIZAM = pokret u poslijeratnoj politikoj znanosti koji se bavi podjednako donoenjem openitih zakljuaka u obliku zakonitosti o politikom svijetu i pomicanjem naglaska politikih istraivanja s tradicionalnih pravno institucionalnih oblika na individualno ponaanje i istraivakim tehnikama postavlja provjerljive hipoteze o mjerljivim stavovima; prouavanje politike postaje znanstvenije

subjektivistika ili interpretativna sociologija suprotna biheviorizmu iz pojedinanog iskustva se ne mogu izvui opi zakljuci,treba se baviti znaenjem koje lei u pozadini djel.iskustva i percepcije pojedinca postaju primjerenim predmetom prouavanja politike-Berger i Luckman 1966.MARKSIZAM = strukturalistika doktrina; naglasak je na nainu na koji ekonomski proces oblikuje drutvene i klasne odnose i mo u procesu kreiranja politikeModerni pojedinac

Prosvjetiteljstvo naglaava mogunost napretka pojedinca primjenom znanosti. Pojedinac je glavni (racionalni) imbenik promjene i glavni pokreta drutvenog napretka. Liberalizam istie sposobnosti racionalnog pojedinca kao i politikog i ekonomskog aktera

RENESANSA = pokret u 16.st. u Europi koji je donio upitniji i svjetovniji pristup umjetnost i knjievnosti, i prema tome ovjekovu mjestu u poretku stvariPojedinci kao maksimizatori koristi: mit o ekonomskom ovjeku

Pojedinici donose odluke na osnovi vlastitih preferencija, s obzirom da jedino pojedinci imaju ciljeve, elje i potrebe, a nemaju ih kolektivni entiteti (drutvo, drava). S motrita politikog ponaanja, odluke da se glasuje ili prikljui nekoj organizaciji ili (sa stajalita drave) prikljui nekom sigurnosnom savezu donose se na temelju procjene o moguem maksimiziranju koristi. Teoriju o tome iznio je Jeremy Bentham (1843.) njegova je najpoznatija definicija korisnosti odluke se donose u skladu s tim pridonose li ili ne postignuu ugode i izbjegavanju boliMancur Olson, Logika kolektivne akcije (1965.) teorija vercera teorija o pojedincu koji proraunava; nije racionalno prikljuiti se organizacijama koje nastoje donijeti korist svima ; pravo na javna dobra (ist zrak, socijalne benificije) imaju svi i ne mogu biti iskljueni ak i ako nisu nita potroili ili pridonijeli- zatvorenikova dilema- Drugi teoretiari poput Rikera i Ordershooka (1968.) tvrde da graani postupajui po etikom imeprativu svojim inom glasovanja izvlae pozitivno zadovoljstvo, a takav in postaje simbol glasaeve privrenosti odreenom politikom sustavu, stranci ili samoj ideji demokracije kao i izrazom graaninove politike kompetencije.POLITIKA KOMPETENCIJA = formalan status u smislu da ovjek kao graanin ima pravo glasovati i ima praktinu vjetinu (npr. organizirati demonstracije, pisati pismo poslaniku u pralamentu)Individualizam na djelu SAD Ustav SAD i Deklaracija neovisnosti odiu duhom individualizma i individualnih prava. S amerikim se najee povezuje teorija liberalizma s naglaskom na neovisnosti ljudi jednih o drugima i o primitivnim vezama. Politika (posebno dravna) vlast mora se uklopiti u jedno drutvo pojedinaca. Privrenost inidividualistikom vrijednostnom sustavu i liberalnom kredu bila je znaajka kohezije i stabilnosti amerikog drutva i donedavno legitimirajui natjecateljski poriv, poduzetnitvo, dobro gospodarenje i druge odlike vrstog individualizma kao kulturne norme. Francuski individualizam pokazuje neke znaajke amerikoga ali za razliku od njega on je gotovo anarhian. Kulturne i politike vrijednosti povezane s Francuskom revolucijom iz 1789. u Francuskoj su proizvele vrlo fragmentirano drutvo u kojem je pojedinac sumnjiav i prema vladi i prema mnogim tipovima kolektivnog djelovanja. Posljedica toga je da su Francuzi manje skloni djelovati u drutvenim organizacijama (nego npr. Britanci ili Amerikanci) osim kada to ukljuuje spontanu i izravnu akciju protiv francuske drave (npr. pokreti seljaka ili studenata)

U SAD i mnogim zapadnim zemljama, mjesto pojedinca u sreditu drutvenog ivota institucionalizirano je u miljenju i obiaju, kao i u zakonu. Zbog toga je kulturno sankcionirano oekivanje da e se pojedinci ponaati i kao kritiari drutva i kao maksimizatori koristi.

Pojedinci i prava

DRAVLJANSTVO = pripadnost odreenoj dravi i prava povezana s tim statusom, moderne koncepcije dravljanstva naglaavaju univerzalna prava i dunosti

- danas postoji transnacionalna doktrina ljudskih prava

- esto se prava vezuju uz dravljanstvo no nakon 2. svj. rata u Europi utvruje se sustav prava kao nadnacionalnih prava - koji nadilazi nacionalne granice

- osnutak Vijea Europe 1949. i usvajanje Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, meu kojima su: Pravo na ivot, slobodu te osobnu i kolektivnu tenju za sreom

Sloboda savjesti i vjeroispovijedi

Sloboda izraavanja i udruivanja

Zabrana muenja i smrtne kazne

- U novije vrijeme vano pitanje ljudskih prava je uvjet za prijem novih lanica u Vijee Europe (tako npr. Rusija primljena, a Turska jo nije)

- Europski sud za ljudska prava (1959.)

- ugovor iz Maastrichta o osnutku Europske unije (1991.)

- Goran Therborn (1995.) govori o 2 podruja temeljnih prava vezanih za zatitu i poboljanje poloaja pojedinca: 1. zahtjevi prema dravi i njenim resursima (socijalne usluge, mirovine, kriteriji prema kojima se moe ui u neku zemlju kao posjetitelj, migrant, naseljenik) prava na lanstvo (kriterij za boravak u zemlji)

prava na socijalne usluge mirovine, socijalna prava)

graanska prava ( razliita kroz povijest npr. robovlasnitvo u SAD, prava ena, aparthejd i sl.)

2. prava na djelovanje - zahtjevaju legitiman opseg akcija, npr.

sloboda udruivanja, izraavanja, glasaka prava

radnika prava (vezano za diskriminaciju, uznemiravanje, sloboda raspolaganja radom, zatita na radu i sl.

Individualizam i kolektivizam- Alexis de Tocqueville, Demokracija u Americi (1995.) u svojoj studiji primjeuje da nikada nije bilo zemlje koja je toliko privrena potrebama pojedinca i suprotstavljena kolektivnim potrebama kao to su SAD. Po njegovoj teoriji, amerika savezna politika je definirana u smislu prava i povlastica za skupine, a ne za pojedince.- teorija irenja drave blagostanja - kao oblik kolektivizma nastaje u zapadnoj Europi nakon 2. svj. rata a svrha joj je da se kroz uporabu javne moi osigura promicanje drutvenih i ekonomskih sloboda osobito onih kategorija ljudi koji su razmjerno bez moi (djeca, ene...) est primjer skandinavski zakoni doneseni oko 1980. (roditelj ne smije pljusnuti dijete)

- pozitivna diskriminacija davanje prednosti manje privilegiranim skupinama (npr. enama, etnikim i rasnim manjinama)

- neki libertarijanci i svi anarhisti smatraju da je opasno kada vlade preuzmu moralnu odgovornost za tjelesno i mentalno dobro svojih graana - npr. sluaj Brown protiv Regine iz 1994. britanski Dom lordova u svojstvu prizivnog suda zakljuio da sadomazohizam, bez obzira na postojanje pristanka nezakonit takvim ponaanjem se dira u Povrede zakona o osobi iz 1861.ANARHIJA = sinonim za nered; doktrina koja zagovara odsutnost formalne vladekolektivizam suprotan individualizmu; razliiti oblici - od dobrovoljnih udruenja pa do onih koji zagovaraju ulogu drave kao regulatora drutvene aktivnosti- Japan gusta mrea dobrovljnih organizacija iemoto grupe- F. Fukuyama, 1995

PLURALIZAM uvjerenje da postoji ili da bi trebala postojati raznolikost

- politiki pluralizam prepoznaje i ohrabruje razliitost drutvenih, kulturnih i ideolokih oblika i procesa

- Pluralistike teorije ispituju utjecaj drutvenih grupa u doprinosu i pristupu kreiranju javne politike, te nadmetanje za grupni utjecaj

- Francis Fukuyama (1995.) tvrdi da u onim drutvima koja imaju jake obiteljske tradicije (rimokatoliko ili kinesko drutvo) povjerenje u ljude izvan obitelji i u ire drutvene odnose je malo. (konfucijanska filozofija prema kineskom filozofu Kung Fu-tzu-u - latinski Konfucije) Izrazito pluralistiki politiki sustavi nisu samo obrana od monizma i totalitarizma ve i od neobuzdanog individualizmaTOTALITARIZAM politika vladavina u kojoj su svi aspekti ivota pod politikim nadzorom

Komunitarizam

KOMUNITARIZAM nain razmiljanja o organizaciji drutva i mjestu pojedinca uz odbacivanje agresivnog individualizma (nalazi se negdje izmeu liberalnog individualizma i dravnog kolektivizma), prvenstvo pripada grupi ili udruenim identitetima; postao popularan krajem 1980-ih zahvaljujui radovima sociologa Amitaia Etzionija u SAD-u (prihvatili ga brojni politiari T. Blair, Berlusconni)- Richard Rorty (1992.) pojedinac je vrsto usaen u kulturne i drutvene institucije drutva, pojedinac je smjeten u drutvo i zato nije niti izoliran ni sebian, a tako niti otuen od drugih.- loe strane takvog mi stajalita su mogue skretanje sektatvu ili nacionalizmu (u svrhu promicanja grupnog ili lokalnog identiteta)

- komunitarizam se ponekad smatra i drugom stranom modernistike tradicije, a nasuprot njima stoji niz gledita poznatih pod nazivom - postmodernizam razlike u odnosu na modernistiko (prosvjetiteljsko) miljenje. Postmodernisti, kao Lyotard (1984.) smatraju da se identiteti mogu oblikovati manje ili vie po volji, stvaranje identiteta je pitanje izbora i okolnosti. U radikalnoj verziji pluralizma pozdravljaju se kulturne i politike razlike.POSTMODERNO STANJE - razlikuje se od tvrdnji modernistikog (prosvjetiteljskog) miljenja; identiteti nisu vrsti ve se mogu oblikovati po volji pa stvaranje identiteta postaje stvar izbora i okolnosti - Lyotard(1984.)

Pojedinci i sposobnost za smisleno politiko djelovanje

Uspjeh politikog djelovanja pojedinca ovisi o slijedeim imbenicima:1. stupanj do kojeg se izraavanje neslaganja doputa ili ohrabruje kulturalno ili zakonski (npr. apsolutistiki reimi)

2. stupanj do kojeg su naizgled otvoreni sustavi uistinu dostupni obinim graanima

3. vrste resursa kojima pojedinac raspolae (novac, poloaj, strunost, komunikacijske vjetine)

Pitanja: Strukturalizam

22.-24.

razlika izmedju americkog i francuskog indvidualizma31.- 33. to znaci anarhija

38.

Komunitarizam

42.

Postmoderno stanje

Postmodernizam

Objasni dravu blagostanja to je anarhija

Bentham, kojem pravcu pripada Metodoloki indidividualizamII. UENJE O POLITICIPolitika socijalizacija

POLITIKA SOCIJALIZACIJA = proces ili skup procesa putem kojih pojedinci ue o politici i usvajaju politike vrijednosti- Michael Rush (1992.) Politics and society. An introduction to political sociology politika socijalizacija je proces kojim se pojedinci u danom drutvu upoznaju s politikim sustavom i koji u odreenoj mjeri odreuje njihove percepcije i reakcije na politike pojave

- Aristotel (384.-322.g.pr.Kr.), Politika ovjek je po prirodi drutveno bie ljudska bia su politika u najosnovnijem obliku te rijei

- ljudi s obzirom na prirodnu sklonost okupljanju moraju biti dio nekog poretka stvari, a kako bi mogli sudjelovati u najpotpunijem izrazu ljudske zajednice dravi moraju stjecati politike vjetine, tj. biti politiki pismeni.

- za pravilno funkcioniranje poredaka, socijalizacija je nuna

- komunizam (ili dravni socijalizam) oblik politike organizacije u kojoj je jedna jedina stranka (komunistika partija) vladala bez ikakve dopustive oporbe. Veina politike aktivnosti i praktiki svaki potez u karijeri odreivala je partijska hijerarhija.- komunistiki sustavi organizirani su kao jednostranaki u kojima partija usmjerava sav drutveni, politiki i ekonomski ivot. - propadanjem komunisitkih reima u istonoj Europi oko 1989., nastaje kolektivna euforija u kojoj se istonoeuropska drutva i gospodarstva nastoje restrukturirati u skladu s naelima trinog kapitalizma i liberalno demokratskog politikog sustava

- ameriki vanjskopolitiki analitiar Francis Fukuyama (1992.) nazvao je to krajem povijesti - zbog onoga to je on smatrao neminovnou irenja zapadno liberalno demokratskih trinih vrijednosti

- Zygmunt Bauman do sloma komunizma nije dolo zbog razoaranja masa u sustav, ve je stanovnitvo eljelo da drava ispunjava vie svojeg specifino komunistikog obeanja

Procesi politike socijalizacije

-Dvije suprotstavljene strane u literaturi o politikoj socijalizaciji, kada se raspravlja o pitanju kada - naziva:

Dennis Kavanagh: Political science and political behaviour, 1983.

kola primarnosti pristae kole primarnosti naglaavaju vanost ranog

djetinjstva- tako e odreene vrste kljunih politikih informacija pojedinci stei u okruenju neposredne obitelji ili ljudi koji ih uvaju - kola recentnosti (proces socijalizacije i resocijalizacije dogaa se tijekom

cijelog ivota)

- Herbert Hyman, Politika socijalizacija (1959.) dokaz prijenosa politikih vrijednosti u djetinjstvu tvrdi da djeca u SAD obino stjeu politike preferencija svojih roditelja- David Easton i Jack Dennis: Djeca i politiki sustav (1964.) politika socijalizacija u djetinjstvu je proces gdje djeca ue o autoritetu

- istraivali stjecanje politikih vrijednosti u djetinjstvu te zakljuili da je politika socijalizacija u djetinjstvu sastavljena od 4 faze (tj. dijete shvaa):

da neki pojedinci imaju autoritet (roditelj koji odreuje vrijeme spavanja, policajac koji hvata lopova)

autoritet ima javno i privatno lice (razlikuju autoritet roditelja i policajca)

autoritet moe biti utjelovljen i u institucijama poput vlada, parlementa i sudova

institucije imaju egzistenciju koja je odvojena od pojedinaca koji u njima rade

- politike socijalizacije nismo uvijek svjesni, ali to ne znai da ona nikada nije promiljena

obitelj,vrnjake skupine,religiozne skupine,medijiIMBENICI (ILI AKTERI) SOCIJALIZACIJE = oni pojedinci, skupine ili institucije koji su odgovorni za prijenos informacija putem kojih se ljudi socijaliziraju- masovni mediji ljudi se slau da utjeu openito, ali poriu da utjeu na njih same (npr. ni najbolji reklamni spot nee izmijeniti glasaevu odluku da ne glasa za odreenu stranku ako se ne slae s njenim programom)

- pojava politike socijalizacije kao predmeta istraivanja je povezana s bihevioralnom revolucijom u politikoj znanosti; -David Sanders: Behavioural analysis (1995.) - sredinje pitanje koje postavljaju bihevioristi zato se pojedinci, institucionalni akteri i nacionalne drave ponaaju onako kako se ponaaju?

- politika vrlo iroko polje djelovanja, ne ograniava se samo na svijet formalnih politikih institucija, ve ukljuuje i politiko ponaanje i istrauje imbenike koji utjeu na politiko djelovanje

Pitanja: Objasni pojam kraj povijesti

54.

Tko je napisao Djeca i politicki sustav - David Easton i Jack Dennis str. 57.

Nabroji imbenike socijalizacije

III. POLITIKA KULTURAPOLITIKA KULTURA = skup vrijednosti, uvjerenja i stavova unutar kojih djeluje neki politiki sustav. To je neto izmeu stanja javnog mnijenja i osobnih znaajki pojedinca prema Dennisu KavanaghuDrugu definiciju dali su Gabriel Almond i Sidney Verba u djelu Civilna kultura - politika kultura je distribucija obrazaca usmjerenosti prema politikim objektima meu pripadnicima nacija- Platon (427.-347.g.pr.Kr.) smatra ga se utemeljiteljem politike misli, Drava toliko je vrsta i ljudskih udi koliko ima vrsta dravnih ureenja- Aristotel (384.-322.g.pr.Kr.), Politika pokuao je prosuditi koji je najprikladniji oblik vladavine

- u modernoj politikoj misli esto se povlai veza izmeu naravi ljudi i vrste politikog sustava u kojem ive

- Jean-Jacques Rousseau (18.st.) naglaavao je vanost udorea i obiaja kao temelja politike stabilnosti

- Edmund Burke: Razmiljanja o francuskoj revoluciji (1790.) - glasoviti kritiar francuske revolucije

- izazvati prekid s prolou je ozbiljna pogreka jer se napredak najbolje postie u kontekstu kontinuiteta i pozivanjem na primjere iz prolosti i tradiciju

Civilna kultura

- primjer bihevioristikog bavljenja politikom kulturom je djelo:

Gabriel Almond i Sidney Verba: Civilna kultura (1963.) to je zapravo izvjetaj oopsenoj anketi provedenoj 1959. u 5 zemalja: SAD, UK, Italija, SR Njemaka i Meksiko.

- ispitanicima su postavljene 3 vrste pitanja:

Kognitivna koja su trebala ustanoviti njihovo stvarno znanje i miljenja o politikim sustavima

Afektivna odnosila su se na to to pojedinci misle o tim politikim objektima njihovi stavovi o politikom sustavu

Evaluativna nstojalo se utvrditi miljenje i sudove o politikim objektima tj. test irih politikih vrijednosti.

Tako su Almond i Verba utvrdili 3 idealna tipa politike kulture: 1. parohijalna - koju obiljeava ope neznanje o politikim objektima kao posljedica odsutnost ukljuenosti u politike aktivnosti

2. podanika obiljeava ju sveprisutno znanje o politikim procesima, ali nesklonost participaciji u politikoj aktivnosti zbog osjeaja nemoi

3. participacijska - kombinira znanje o politici sa spremnou za sudjelovanje u politikom procesu. U takvim situacijama ljudi osjeaju da mogu utjecati na promjene i da e njihova aktivnost neto znaitiAutori smatraju da bi sva ta tri idealna tipa bili nezadovoljavajui za stabilnu demokratsku zajednicu ve rjeenje vide u slijedeem:

- za stabilan politiki sustav i demokratsku politiku najbolja vrsta politike kulture bila bi mjeavina podanikih i participacijskih elemenata ( tu su mjeavinu nazvali civilna kultura.CIVILNA KULTURA = tip politike kulture za koju neki dre da je najbolje okruenje za nastanak stabilne demokratske politike. Kombinira optimalnu mjeavinu podanikih i participacijskih politikih stavovaRad gornjih autora bio je osjetljiv na 5 kritika:1. Oita anglo-amerika pristranost (tvrde da Italija, Njemaka i Meksiko nemaju neophodnu kulturnu osnovu za demokratsku stabilnost)

Prema Arendu Lijphartu: Demokracija u pluralnim drutvima, 1977. nemaju svi stabilni politiki sustavi odlike povezane s civilnom kulturom. Konsenzualno ponaanje meu politikim elitama s odgovarajuom institucionalnom potporom moe osigurati djelotvorno vladanje drutvima koja su podijeljena religijski, ideoloki, jezino, regionalno, kulturno, rasno ili etniki. Takav oblik demokracije Lijphart naziva KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA. ( To je oblik vladavine za koji se smatra da obiljeava duboko podijeljene premda stabilne zemlje, ukljuuje stvaranje institucija podjele vlasti meu udruenim politikim elitama KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA - karakteristina za duboko podijeljene, ali stabilne zemlje; 2 kljuna kriterija: postojanje segmentiranog drutva i podjela izvrne vlasti meu politikim elitama; Lijphart(1977.)

Dakle za postojanje takve demokracije kljuna su dva kriterija:

postojanje segmentiranosti drutva

ukljuuje stvaranje institucija podjele vlasti meu udruenim politikim elitama

Ne postoji veza izmeu oblika politike kulture i stabilnosti njezine vlasti, ali ne odbacuje potpuno ideju kulture.

2. za razliku od njega, Almond i Verba smatraju da se politike strukture moe objasniti pozivanjem na politike kulture, tj. da stupanj demokratske stabilnosti odreuje ili uzrokuje politika kultura. U odnosu na to stajalite dva su alternativna stajalita: demokratska stabilnost stvara i odraava ono to se razumije kao civilna kultura

kultura i strukture su meuovisni i uzajamno se jaaju Carole Pateman: Political culture, political structure and political change 1971.

3. Veliina uzorka uzetog u istraivanju (oko 1 000 osoba u svakoj zemlji) to jest velik uzorak ali nedovoljan za pouzdano postavljanje jedne ope teorije politike kulture - Kavanagh kritika Civilne kulture4. Potekoe odreivanja znaenja odgovora na ankete npr. isti odgovor na isto pitanje u razliitim zemljama nema isto znaenje

5. Politike kulture se mijenjaju i razvijaju i zato svaki pokuaj mjerenja politike kulture je samo snimak stanja politike kulture u odreenom trenutku.

Alternativni pristup: politika kultura i ideologija Marksizam

- Marx i Engels (doprinos marksizma razumijevanju ideologije) smatrali su da su vladajue ideje svakog povijesnog razdoblja izraz interesa najmonijih drutvenih skupina. Klasa koja ima vlast nad drutvom i ekonomskim ivotom iri kroz drutvo svoj obrazac stavova i sustave uvjerenja koji ga podupiru. To otkriva 2 vana svojstva marksistike konceptualne ideologije1. ideologija je dijelom lana svijest koja moe prikrivati zbiljske interese veine drutva a oni smatraju da su zbiljski interesi ruenje kapitalizma i zamjena drutvenim odnosima koji ne poivaju na eksploataciji2. Ideje su izrazi materijalnih uvjeta, tj. oni koji imaju mo nad sredstvima za proizvodnju, posjeduju vladajue vrijednosti.

Velik doprinost u marksistikoj tradiciji bavljenja ideologijom dao je Talijan:

- Antonio Gramsci: Pisma iz zatvora, (1951.) svoja najvanija djela napisao je kao politiki zatvorenik Mussolinijeva reima potkraj 1920-ih i u 1930-ima.

- ivio 1891-1937.

- jedno od pitanja koje ga je najvie zaokupljalo zato se u nekoj naprednoj zapadnoj zemlji nije dogodio uspjean komunistiki revolucionarni prevrat

- objanjenje nalazi u sposobnosti razvijenih kapitalistikih poredaka da vladaju na temelju pristanka, a ne prisile.

- U tome je kljuan pojam hegemonije koja po Gramsciju oznaava neprisilne aspekte moi vladajue grupe nad drutvom, tj. radi se o irenju svjetonazora koji sa svoje strane utjee na vladajue obiaje, vrijednosti i uvjerenja - tj. ono to je normalno smatrano zdravim razumom moe biti u tijeskoj vezi s nametanjem hegemonije- Tako odreena politika kultura postaje prevladavajui vrijednosni sustav i struktura znanja koji vladajua klasa u nekom danom vremenu iri u drutvu, a to je Gramsci nazvao historijskim blokom Rabi ovaj izraz da opie poloaj u kojemu je nastala prevlast jednoga stalea nad sklopom drutva. Vodei stale se ozakonjuje, opravdava se posredstvom nametanja svojeg vlastitog poimanja svijeta; a ini to pomou ideolokog ustrojstva. Podreeni stalei, tj. itavi ostatak drutvenog tijela, osim vladajueg sloja, osjeaju se predstvavljeni od njega te mu daju svoju suglasnost.

( Termin kulturna hegemonija

U naem jeziku hegemonija znai isto to i dominacija. No za Gramscija kulturna hegemonija znai dominaciju neke drutvene elite ili elita, ali dominaciju uz suglasnost onih drutvenih skupina koje su na niim razinama drutvene ljestvice.

U amerikoj literaturi kulturna hegemonija prevodi se kao cultural leader ship. Meutim, prijevod toga amerikog termina bio bi posve nekoristan, jer bi sugerirao vodstvo kulture kao jednog sektora u drutvu to bi znailo da u drutvu vode glavnu rije kulturnjaci, odnosno kulturne elite.

Moda bi najtoniji prijevod kulturne hegemonije bio jedan termin iz socijalistikog razdoblja, a to je vodea uloga.

HEGEMONIJA= izraz kojim se opisuju neprisilni aspekti vladanja, irenje drutvom, sustava vrijednosti i znanje neke vladajue skupine.

- Louis Althusser: Lenin and philosophy and other essays (1971.) francuski marksist strukturalistikog usmjerenja, dalje je razvio Gramscijeve ideje; - razmatrajui kako hegemonija djeluje iznio je svoju teoriju IDEOLOKIH DRAVNIH APARATA

- smatra da drava ima dvije kljune komponente:1. represivni djeluje putem sile (vojska, policija) 2. ideoloki dravni aparat to su putevi irenja hegemonije (1. religija, 2. obrazovanje, 3. obitelj, 4. zakon, 5. politika, 6. sindikati, 7. komunikacije, 8. kultura)- prva kritika Althusserovom pristupu je da mnotvo insitucija u civilnom drutvu nema nikakvu autonomiju

- neogramscijanska kola Robert Cox (1987., 1996.) i Stephen Gill (1993.)

naglasak na moi znanja i ideja u globalnoj politikoj ekonomiji naela organizacije globalne ekonomije i politike povezana su s neoliberalizmom (koji naglaava nepovredivost slobode trita, opasnosti dravne intervencije, oslobaanje kretanja kapitala...)SubkulturaSUBKULTURA = esto se koristi kao kratica za opis socijetalnih skupina koje posjeduju odreeni identitet, a koji se esto izraava u oblicima ponaanja ili izraavanja (npr. moda)

POLITIKA SUBKULTURA = definira se kao neka skupina populacije koja ima osebujan i dosljedan niz stavova, uvjerenja i orijentacija prema politikim objektima

- Dennis Kavanagh: Politika kultura (1972.) uoava 4 razliite osnove na kojima se razvijaju subkulture: 1. elitna naspram masovnoj kulturi, 2. kulturne podjele unutar elita, 3. generacijske subkulture i 4. drutvena struktura- Lijphart (1977.) priroda ponaanja elite (je li sklona udruivanju ili suprotstavljanju) je klju za razumijevanje funkcioniranja demokratskih zajednica

- Politika kultura mijenja se s vremenom, tj. promjenom prioriteta koji su izvedeni iz temeljnih vrijednosti a tome se politike stranke i insitucije moraju prilagoditi. To je osobito vezano uz rad Ronalda Ingleharta: The silent revolution Changing values and political styles among western publics, 1977. dogodio se generacijski pomak s materijalistikih (tenja k ekonomskoj i financijskoj sigurnosti kao glavni prioriteti) na postmaterijalistike vrijednosti (samoizraavanje, pripadnost i participacija su postavljene iznad materijalnih potreba)

Prema Inglehartu ljudi esto vie vrednuju ono to je razmjerno oskudno, a osobito ako isto odraava uvjete koji su vladali u godinama prije njihove zrele dobi.

- Pristup koji odreene politike subkulture smatra izvedenima iz drutvene strukture: sustav vrijednosti i uvjerenja radnike klase esto se kanalizira kroz socijaldemokratske radnike i komunistike partije ili stranke

podjela prema religijskom opredjeljenju (u Nizozemskoj postoji zasebna katolika i kalvinistika politika kulture

Belgija i vicarska podjela prema jeziku

- Stein Rokkan teza da se obrazac politikih rascjepa u bilo kojoj zemlji moe razumjeti u svjetlu temelja drutvene strukture

- Seymour Martin Lipset i Stein Rokkan: Party systems and voter alignments: cross national perspectives, (1967.) u njemu smatraju da se izvor kljunih drutvenih rascjepa nalazi u dva vana povijesna procesa: izgradnji nacije (nacionalna revolucija) industrijalizaciji (industrijska revolucija)Proces izgradnje nacije donosi 2 vrste konflikta vezanih za nastojanje sredinjih elita da preuzmu nadzor nad danim podrujem stvaranjem standardiziranih normi i zajednikog pravnog okvira:1. sraz s otprije postojeim religijskim (crkva) oblicima autoriteta u pitanjima poput: obrazovanja i sl.

2. konflikt s perifernim zajednicama koje se mogu opirati centralizirajuim tendencijama dravne elite.

Tijekom industrijalizacije, konflikti nastaju izmeu onih koji sudjeluju u predindustrijskim oblicima proizvodnje (poljoprivreda) i nove gradske buroazije. Tako intenzivna industrijalizacija stvara etvrtu liniju drutvenog rascjepa izmeu:

graanskih klasa

koncentriranih urbaniziranih radnikih klasa (kao nuspojava kapitalizma)

Na svakoj strani rascjepa stvaraju se zasebni interesi, identiteti i vrijednosni sustavi, a oni se najee institucionalno izraavaju u obliku politikih stranaka.

Kultura i politiki identitet

-- granice izmeu politikog identiteta i politike kulture

- identitet se odnosi na subjektivnu predodbu koju imamo o sebi (tko sam -

Calhoun, 1994.), dok se politiki identitet odnosi na kolektivne subjektivne izraze ili veze pojedinca s odreenim kolektivima (npr. ja sam: francuz; ili crnac; ili idov...)

- granice izmeu politikog identiteta i politike kulture - Antony D. Smith: National identity, 1991. tvrdi da svaku osobu ini vie identiteta i ti identiteti sa sobom donose odreene vrste uloga (npr. spol, drutvena klasa, etnika pripadnost, religija, teritorijalni smetaj, obitelj i sl.), a identiteti koji iz tih osnova nastaju mogu postojati jedan uz drugi, zbog ega je mogue istodobno identificirati se s nizom kolektiviteta.- nadalje, nije sasvim jasno zato se pojedinci i skupine okupljaju oko pojedinih identiteta. Nastanak identiteta moe se objanjavati i povezivanjem identiteta i materijalnih interesa. Tada politiki identitet postaje izraz ovjekova mjesta u drutvu (npr. pripadnost radnikoj klasi esto podrazumijeva preuzimanje socijalistikog identiteta)

- nasuprot navedenim racionalistikim gleditima postoji konstruktivistiki pristup identitetu prema kojem treba odbaciti miljenje da su objektivno odreeni, ve su uvijek drutveno konstruirani, i oni su proizvod interakcije i podloni su promjeni.- Eric Hobsbawm: Introduction: Inventing traditions, 1992. pisao je o izumu tradicija a one su skup naela koja normalno slijede izrekom ili preutno prihvaena pravila, rituale ili simbolike prirode (koji ponavljanjem koje implicira kontinuitet s prolosti) nastoje usaditi odreene vrijednosti i norme ponaanja (npr. fenomen kotskog nacionalizma ili politike idovske dijaspore)- korz konstruktivistiki pristup nadalje dolazi do pojave politike identiteta ona podrazumijeva bujanje novih oblika politike vezanih za pitanja zatite okolia, ivotnog stila isl.

- Anthony Giddens: Modernity and Self-Identity: Self and Society in the late modern age, (1991.) smatra da ivotne politike objanjavaju nastanak globalizacije tj. suoeni s nepredvidljivou i nesigurnou, pojedinci postaju skloniji stvaranju vjerodostojnih pria o tome tko su i to bi trebali initi. 3 studije sluaja politike kulture

1. uspon azijskih tigrova kao fenomen kulture

-jedna od najvanijih odlika globalne ekonomije novog vremena je meteorski uspjeh novoindustrijaliziranih gospodarstava u nekim dijelovima Azije (Singapur, Malezija, J. Koreja...). Taj fenomen se najee objanjava tezom prema kojoj je najznaajniji utjecaj kulturalnih imbenika, tj. u tim zemljama prevladava kultura koja izrazito pogoduje produktivnoj varijanti kapitalizma.

- osobito su vane tzv. konfucijanske vrijednosti taj se izraz odnosi na kineskog filozofa Kung Fu-tzua (lat.Konfucije), 551.-479.g.pr.Kr.

- konfucijska misao se temelji na zagovaranju samosvladavanja i dunosti prema drugima.

- u takvoj vrijednosnoj strukturi, zajednica i obitelj prevladavaju nad zapadnjakim individualizmom, a takva vrijednosna struktura je vrst temelj za brzu industrijalizaciju, ali bez prateeg raspada obitelji i drutvenih poremeaja.- U azijskim zemljama esto prevladava miljenje da zapadni liberalizam utjee na moralni rasap, to smanjuje produktivnost i gospodarski rast.

- David Howell zastupnik konzervativne stranke u britanskom parlamentu 1995. g. zastupao je tezu u nekoj mjeri poistonjenja zapada prema kojem bi i zapad trebao usvojiti neke temeljne vrijednosti istoka (npr. uloga obitelji kao uporita)

- Samuel Huntington: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka (1998.) smatra da e u sri buduih globalnih sukoba biti kulturne razlike. Naime zahvaljujui modernim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, ljudi su pokretljiviji i otkrivaju razliite kulture koje su dotad bile nevidljive.- Max Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma (1904.-5.) smatra da je za uspon kapitalizma kao sustava proizvodnje u zapadnoj Europi

znaajna radna etika vezana za protestantizam (radinost, tedljivosti)

- fascinantno je da Weber odbacuje konfucijanstvo kao uzrok ekonomske

zaostalosti u Kini

2. Sjeverna Irska: nepomirljive subkulture

- sluaj Sjeverne Irske ist sluaj neprijateljstva subkultura

- u njezinoj novijoj povijesti vladala je politika podjela koja je prerasla u politiko nasilje- dvije politike snage u sukobu:

a) unionisti nastoje da Sjeverna Irska ostane dijelom UK

b) republikanci (nacionalisti) tee ujedinjenju s Republikom Irskom (preteito

katolici)

- pored jasne politike podjele na unionistike i nacionalistike politike stranke, postoji i niz paravojnih formacija meu kojima je najpoznatija IRA sjedne strane a s druge strane Ulsterski borci za slobodu (UFF) i Ulsterski dobrovoljci (UVF).- rascjep u politici temelji se na:

- vjerskoj podjeli

- povijesno-politiko pitanje

- socijalno-ekonomska dimenzije (katolici su openito manje imuni nego

protestanti

- Gemma Hussey (1995.) vano je ispitati razliite povijesne prie utkane u suvremene politike identitete

Povijesne injenice: 1801. Irska postala dijelom UK (ve od 16. st. valovi velkih, kotskih i engleskih naseljenika poinje naseljavati Irsku, a osobito sjever)

u 19. st. stvara se pokret za samoupravu, koji je traio autonomiju ili neovisnost Irske

Uskrsni ustanak u Dublinu 1916.

Zakon o samoupravi Irske 1920. i Anglo-irski ugovor 1921. postignuta je podjela Irske vei dio otoka postaje samostalnom republikom, a 6 okruga na sjeveru (s veinskim protestantskim stanovnitvom) ostaje dijelom UK.

Krajem 60-ih g. 20. st. katolike demonstracije u obranu ljudskih prava slanje britanskih trupa pojaava nasilje i terorizam

1996. otpoeo mirovni proces (politiko krilo IRA-e Sinn Fein tj. mi sami)

- Lijphart je 1975. g. primjetio da u Sjevernoj Irskoj dolazi do velikog krenja pravila konsocijacijske politike. Glavna zapreka miru je odsutnost suradnje meu elitama, meu kojima ne postoji politika konsenzusa. Umjesto da te elite djeluju kao posrednici izmeu neprijateljskih subkultura, subkulturne elite promiu i jaaju neprijateljstvo meu zajednicama.3. Europska integracija stvaranje nove politike kulture

- Europska unija nudi skup institucija i politikih praksi koje su na vioj razini od tradicionalnog okvira nacije-drave

- primarna namjera utemeljenja EU bila je stvaranje jedinstvenog trita i gospodarstva drava lanica

- Stephen George: Cultural diversity and European Integration: The British political parties, 1994. - istraio je razlike izmeu britanske politike kulture i one institucija EU

- Martin Westlake: Britain's emerging Euro-elite, 1994. studija o britanskim lanova parlamenta radei u okruenju Europskog parlamenta, britanski politiari su se oduili od kulturalnih normi britansko stranake politike - Sinnot i Niedermayer (1995.) unato razvoju sustavu donoenja odluka na europskoj razini jo uvijek se ne odvija proces prijenosa lojalnosti ire populacije s nacionalnih drava na europske institucije

Pitanja:

U kojim je zemljama provedeno istraivanje za djelo Civilna kulutra

str. 74 (SAD, Britanija, Italija, SR Njemaka i Meksiko)

Konsocijacijska demokracija i tko je autor

76. Lijphaart

Koje drave primjenjuju konsocijacijsku demokaraciju 76. str.

Tri primjera za konsocijacijsku demokraciju

76.

Gramsci - hegemonija

79.

U kojem je stoljeu roen Gramsci

79.

Hegemonija

79. Gramsci

to je napisao S. Hall?- The hard road to renewal: Thatcherism and crisis to the left

80. str.Althuserovi ideoloki aparati

80.

Po cemu je poznat Kavanah

56., 72.

Kojem je smjeru pripadao Kavanah

Subkulutre po Kavanaghu

81.

Po cemu je poznat Inglehart

82.

Koje je djelo napisao Inglehart - The Silent Revolution: Changing Values

and Political Styles Among Western Publics

Subkulture

- 81, 87.-90.

Materijalistike i postmaterijalistike vrijednosti

Tko je napisao Demokracija u pluralnim drutvima

Napii 3 ideoloka aparata.(ima ih inae 8 sve skupa) Objasni pojam kulturna hegemonija.

u kojem stoljecu se rodio Gramsci (zaokruiti)

19. st. ija je hegemonija, (na zaokruivanje)

Gramsci

IV. POLITIKA PARTICIPACIJAUvod: to je politika participacija

POLITIKA PARTICIPACIJA = izraz kojim se oznaava nain na koji pojedinci sudjeluju u politikom procesu

- prijeporna su dva pitanja: 1. vrijednost politike participacije za pojedince i politiki sustav

2. uzroci participacije i neparticipacije

- Anthony H. Birch: Pojmovi i teorije moderne demokracije 1993. nabraja glavne tipove politike participacije:

glasovanje na izborima i referendumima

agitiranje i drugi oblici predizborne kampanje

aktivno lanstvo u politikoj stranci aktivno lanstvo u grupi za pritisak

sudjelovanje u politikim demonstracijama ili trajkovima

razni oblici graanskog neposluha (odbijanje plaanja poreza ili sluenja vojnog roka) lanstvo u vladinim savjetodavnim odborima lanstvo u vjeima potroaa i sl.

- Lester Milbrath: Political participation: How and why people get involved in politics - 1965. pisao o politikoj participaciji kao hijerarhijskoj aktivnosti on je ameriko stanovnitvo razvrstao u jednodimenzionalnu hijerarhiju politike participacije. Tako pojedinci mogu pripadati jednoj od 3 skupine:1. gladijatori

2. gledatelji i

3. apatini

- 1/3 amerike javnosti svrstano je u apatine, tj. u one koji ne sudjeluju ni u kojoj politikoj akitvnosti, ak i ne glasuju

- gledatelji obuhvaaju oko 3/5 stanovnitva u politici sudjeluju minimalno, tj. uglavnom samo glasuju

- tek 1/20 amerike javnosti aktivno i iroko sudjeluje u politici gladijatori. Gladijatori u viim ealonima sudjeluju i u aktivnostima gledatelja i manje angairanih gladijatora.

- Sidney Verba i Norman H. Nie: Participacija u Americi, 1972. - Verba, Nie i J. O. Kim:

- Oblici demokratske participacije, 1971. - Participacija i politika jednakost (1978.) - ovi radovi iznose tezu da postoje naini (tipovi) politike participacije, sudionici su specijalisti u odreenom obliku.

- umjesto da budu kompletni aktivisti, takozvani e se gladijatori npr. specijalizirati za pisanje pisama politiarima i dravnim dunosnicima.Politika participacija i demokracija

DEMOKRACIJA = gr. vladavina naroda, ili mnotva; u modernim se politikim sustavima vezuje za ope pravo glasa, slobodne izbore, shvaanja poput pristanka onih kojima se vlada. U sklopu modernih demokracija, kljuni elementi bili bi i naglasak na ljudskim pravima i vladavini zakonaElektroniki zborovi biraa (EZB)

- svrha im je omoguiti graanima da u njima sudjeluju neposredno, posredno ili barem eksperimentalno (anketa u politikoj TV emisiji) Neizravna ili predstavnika demokracija i participacija oblik demokracije koji je institucionaliziran posredstvom izbora - izborna pravila u razliitim sustavima mogu osjetno utjecati na participaciju glasaa i ishod izbora

- svim oblicima neizravne ili predstavnike demokracije zajednika su obiljeja: vlast graana barem je za jedno mjesto premjetena s aktualnog donoenja odluka, tj. izabrani predstavnici zamjenjuju birae ili djeluju u njihovu korist provedba redovitih izbora na svim ili veini razina vlasti kao simbol suvereniteta naroda i kao simbolian i katkad stvaran nain nadzora politikih elita

uvjerenje da su izbori uinkovit i demokratski nain provedbe politike smjene uvjerenje da izbori olakavaju ogranienu ali iroku ukljuenost graana osiguravajui pristanak naroda uz sustav kao cjelinu i odobravanje za pobjednike- Neke od gornjih funkcija zajednike su i nedemokratskim reimima, a razlika je to u predstavnikim demokracijama postoji politika sloboda

POLITIKA SLOBODA podrazumijeva da pojedinci razliitih miljenja slobodno biraju one koji e vladati i to na slobodnim izborima na kojima se nadmeu politike stranke a sukladno opim pravilima vladanja tj. izbornim zakonima

- Joseph Schumpeter: Kapitalizam, socijalizam i demokracija, 1981. demokracija je onaj institucionalni aranman za donoenje politikih odluka u kojemu pojedinci stjeu ovlast odluivanja putem konkurentske borbe za glas naroda

politika sloboda kao pravo glasa na konkurentskom politikom tritu

LIBERALNA DEMOKRACIJA doktrina, katkada i praksa, gdje se sloboda pojedinca kombinira s idejom suverenosti naroda; veoma snano naglaava vladavinu zakona i priznaje odreena prava kao nepovrediva

- Politiki liberalizam je preddemokratski kredo koji se u Europi i u Sj. Americi pojavio u vrijeme kad su zemlje nastojale uspostaviti oblike ustavne ili ograniene vlasti u kojima se pojedincima prua zatita od potencijalne (esto i stvarne) tiranije vladara s pretenzijama na apsolutizam.

- Liberalna teorija naglaava vladavinu zakona i priznaje da su odreena prava (vlasnitva, savjesti, udruivanja i govora) nepovrediva. Uglavnom sve liberalne demokracije potuju doktrinu opeg prava glasa punoljetnih osoba

- F. Fukuyama (1994.) smatra da neka zemlja moe biti demokratska, ali ne i liberalna; tj. kada npr. postoji glasako pravo, ali se poigrava s drugim pravima pojedinaca (npr. Iran, Turska, Rusija...)Teorije elite o participaciji i demokraciji

ELITE = najbolji ili plementiti u suvremenim uvjetima, openito se odnosi na one koji imaju visok status ili visoke formalne poloaje u politici, religiji i drutvu Politiki elitizam je uenje da je vladavina male vladajue skupine ne samo poeljna nego i neizbjena

POLITIKI ELITIZAM = uenje da je vladavina male vladajue skupine ne samo poeljna nego i neizbjena

- klasini teoretiari elita djeluju krajem 19. i po. 20. stoljea: 1. Gaetano Mosca (1858-1941.)2. Vilfredo Pareto (1848-1923.) na njega se pozivali faisti (Mussolini bio njegov student)

tvrdio je da je demokracija la a da je nejednakost ljudi neizbjena (ali ne misli na prava ljudi ve sposobnosti)

djela: Socijalisitki sistemi, Opa teorija socijologije3. Robert Michels (1876.-1936.)- njihove radove oduevljeno prihvaaju u 1920-ima talijanski faisti

- Schumpeterov elitizam poznat je kao demokratski elitizam smatrao da su slobodni izbori donijeli element natjecanja meu elitama

- Odgovor na to dao je: C. Wright Mills (1956.) identificirao je tzv. elitu moi nju elitu ine oni koji zauzimaju glavne poloaje vlasti u dravi, ukljuujui vojne i privatne organizacije (odnosi se na ameriko drutvo i druge industrijalizirane zemlje), no priznao je da srednje razine i mase i dalje mogu odluivati o gotovo svim kljunim pitanjima putem izbora i interesnih grupa.Ponovno promiljanje participacije i demokracije

Izgledi za Cyber demokraciju

- sve vea uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija

kompjutorski popisi biraa i ciljanih skupina (kojima se alju publikacije)

Nastanak tzv. novog pluralizma

- Ulrich Beck -1996. ponovno pronalaenje politikog - time smatra da su tehnoloke novine aktualizirale nova politika pitanja (ekologija, odnosi meu spolovima, obiteljski odnosi) i sve ono to se naziva politkom ivotnog stila poremetilo je velike teme ideolokog sukoba desnice i ljevice.

- Gregor McLennan (1995.)- smatra da je uinak novog pluralizma proirenje opsega demokratske politike participacije

- Robert Dahl je 1987. godine osuvremenio svoju kritiku liberalne demokracije koju je 1971. godine nazvao poliarhijom. Smatrao je da su praktine vrijednosti poliarhijskih drutava: slobodni izbori, ope glasako pravo, sloboda udruivanja, odgovornost elita; ove vrijednosti su nune sastavnice demokratskog drutva, ali ne i dostatna definicija demokracijeOdabrane varijable i politika participacija

Spol (istraivanja pokazuju da su ene estoi konzervativni birai)

Dob (mlae ene su esto sklone ljevici)

Obrazovanje (obrazovaniji vie participiraju ali i vjeruju u sposobnost da razumiju politiku)

Klasna pripadnost

Prijelazi tijekom ivota - imbenici vezani za ivotni ciklus (razvod, smrt bliskih osoba...)

Zato ljudi u politici sudjeluju ili apstiniraju

- teorija racionalnog izbora oni koji su ukljueni u politiku aktivnost tee svoje ciljeve postii najuinkovitijim sredstvima; njih zanima vlastita korist ona postaje najvii interes- Anthony Downs: Ekonomska teorija demokracije, 1957. pojedinci na izborima odluuju na temelju procjene trokova i koristi; - Ian Mc Lean - zakljui li pojedinac da njegov glas nee nimalo utjecati na ishod izbora tada nee glasovati; mogue je i da e ishod izbora odgovarati pojedincu i ako nije glasao tada je nesudjelovanje racionalno i govorimo o vercanju- strukturalna objanjenja naglaavaju utjecaj socijalnih, institucionalnih i ideolokih uvjeta na ovjekovo djelovanje

Djelovanje politika djelotvornost

POLITIKA DJELOTVORNOST = stupanj u kojem pojedinac smatra da e njegova participacija u politici biti djelotvona

Posrijedi je stupanj u kojemu se osoba smatra da moe imati neki politiki utjecaj kao i stupanj u kojem se ta osoba smatra politiki pismenom ili kompetentnom.Struktura, zakon, drutvo i ideje

- u svim zemljama zakon neke vrste politike aktivnosti zabranjuje, a neke su doputene (npr. zabrana rasparavanja disidentske knjievnosti u bivim komunistikim reimima ili zabrana suprotstavljanja reimu u nacistikoj Njemakoj) - uobiajeni doputeni oblik politike participacije za graane su izbori - oni su posebno jeftina metoda sudjelovanja u politikom procesu, a glasovanje je najei oblik participacije- glasovanje je u svim zemljama propisano zakonima tako ne mnogu glasovati osobe mlae od 18 godine, u nekim zemljama ne smiju glasovati ni zatvorenici i osobe u duevnim bolnicama.

- ope birako pravo mijenjalo se kroz povijest osobito davanje glasakog prava enama i crncima:

- vicarska 1971- pravo glasovanja ena na saveznim izborima

- u godinama prije 1. sv. Rata pokret sufraetkinja u Britaniji

- 1918. Britanija Zakon o narodnom predstavnitvu pravo glasa dobile su ene, kuevlasnice starije od 30 godina; i supruge kuevlasnika starije od 35 godina; 1928. godine sve ene starije od 21 g.

- SAD 1960-ih godina pokret za prava crnaca iako su 13. 14. i 15. amandman na Ustav SAD-a jamili rasnu jednakost, u praksi se razliitim sredstvima (krajnje tekih testova pismenosti, poreza na glasovanje) olakavalo iskljuenje crnaca iz birakog popisa.- Maurice Duverger: Politike stranke, 1964 . - Duvergerov zakon - dokazivao je da jednostavan veinski sustav (pluralnost) odgovara dvostranakom sustavu; i obratno, da sustavi razmjernog predstavnitva dovode do viestranakih sustava.

Glavni tipovi izbornog sustava:

1. Pluralnost zemlje su podijeljenje na izborne okruge. Svaki okrug izabire samo jednog lana u zakonodavno tijelo. Na izborima pobjeuje kandidat s najveim brojem glasova. Veina dobivenih glasova nije nuna za pobjedu u bilo kojem okrugu.

2. Razmjerno predstavnitvo broj mjesta u zakonodavnom tijelu uglavnom odgovara omjeru glasova koje je dobila svaka stranka (koje istiu svoj popis kandidata). U ovome sustavu esto se itava zemlja uzima kao jedinstveno birako tijelo. Ponekad postoje i izborni pragovi (koje stranke moraju prijei) da bi im se dopustilo predstavnitvo).

- odlika pluralistikih sustava je fenomen taktikog glasovanja - birai ne moraju nuno glasati za svoju stranku ako ona nema izglede za pobjedu, ve glas daju stranci za koju je najvjerojatnije da e istisnuti stranku koja im je najmanje draga- Razmjerni predstavniki sustavi olakavaju ulazak ena i pripadnika etnikih manjina u parlament, a prema Vicky Randall (1987.) - ene su bolje zastupljene u parlamentima zemalja s razmjernim predstavnikim sustavom, nego u onima s pluralnim

- osim spolnih razlika u participaciji, naglaavaju se jo dvije vrste strukturalnih ogranienja: socijalna struktura i vladajue ideje- razine i tipove participacije mnogi su pokuali objasniti uz pomo socijalne strukture tj. zanstvenici nastoje ustanoviti jesu li kategorija poput klase, spola, religije ili etnike pripadnosti u korelaciji s nainom ili intenzuitetom participacije. Parry Moyser i Day u svojoj studiji politike participacije u Britaniji (1992.) otkrili su da su ljudi iz radnike klase s tjednom nadnicom manje skloni sudjelovati u politici nego srednja klasa s mjesenim primanjima to se pripisuje loijem poloaju u pogledu resursa radnike klase.

- vladajue ideje npr. feministice - patrijarhalni sustavi uvjerenja umanjuju vrijednost javne uloge ena (koje se uglavnom tretira kao majke i kuanice, a spolno obojene predodbe odvraaju ene od ulaska u politiku).

Pitanja: Tko je zastupao teoriju o prirodnim pravima

Hobes i Locke

Politika participacija

Participacija glavni tipovi

102

Hijerarhija politike prarticipacije po Milbrathu

103

Zajednika obiljeja predstavnikih demokracija

107

Znaajke predstavnike demokracije

107.- 108. Elite moci

111.

Po emu je poznat Bachrach

111. demokratski elitizam

Na zaokruivanje - citat od Schumpetera kod participacije (108. 111.)

O kakvoj demokraciji govori Schumpeter

(demokratski elitizam)

Koje su znacajke i to je poliarhija

112.

Vrijednosti poliarhije

112.

U kojoj se teoriji spominje vercanje

29., 121.

Objasni Duvergerov zakon

125.

duvergerov zakon, (na zaokruivanje) 4.O emu je pisao Birch?

a)participacija, b)stranke, c)socijalizacija

elite moi

C. Wright Mills

u kojim se zemljama provodi demokracija, na zaokru. je pisao o tome da radnika klasa manje sudjeluje u participaciji od srednje klase?

- Parry Moyser i Day 1993.

Knjiga str. 125 / 126.VI POJMOVI I TEME- John Rawls: Teorija pravednosti, 1971. vodei teoretiar politike modernog doba, koji je mnogo uinio na oivljavanju discipline politike filozofije

gornje djelo je zapravo rigorozno argumentirana obrana jedne koncepcije pravde kao pravedosti koja polazi od zamiljenih potencijalnih graana u izvorom poloaju u kojem ne bi bili svjesni posebnih svojstava i drutvenih prednosti koje moda posjeduju- zalae se za koncepciju pravde koja oblikuje politike prakse tu misao slijede Nozick, Valzer i Taylor- M. Valzer : Spheres of justice, 1983

- C. Taylor: Sources of the self: The Making of the modern identity, 1989.

- R. Nozick: Anarchy, State and utopia, 1974.

Sloboda- sredinji pojam politikog ivota

- Berlin je 1991. dao moda najbolju analizu slobode, te je povkao razliku izmeu pojmova pozitivne i negativne slobode

- Berlin (1991.) - pozitivna sloboda (sloboda razvijanja racionalne osobnosti, paradoks je da drava radi postizanja slobode mora prema pojedincima primijeniti prisilu) i negativna sloboda (sloboda od prisila)

POZITIVNA SLOBODA = stajalite prema kojem je sloboda stanje koje treba postii pozitivnim djelovanjemNEGATIVNA SLOBODA = izraz kojim se oznaava sloboda od upletanja drave. Polazi od pretpostavke da bi pojedinci morali imati neko podruje ivota u kojemu slobodno donose odluke i ponaaju se kako ele sve dok ne zadiru u slobodu drugih.- npr. Locke i Mill govore o negativnoj slobodi, a Rousseau, Hegel, Marx o pozitivnoj

- MacCallum ml. - slobodu valja razumjeti kao u biti jedinstven pojam- tj. kad god je u pitanju sloboda nekog aktera, uvijek je posrijedi sloboda od neke prislie ili ogranienja ili upletanja, ili sprjeavanja da se neto ini, ne ini ili ne postane neto- Miller (1991.) razlikuje 3 naina formuliranja slobode:

1. liberalni - izjednaava se s Berlinovom negativnom slobodom

2. republikanski podrazumijeva slobodu koju graani imaju u sudjelovanju u

javnim procesima vladavine kako bi oblikovali svoje

kolektivne ivote

3. idealistiki razumije se kao proces oslobaanja u kojem ja nadilazi

unutarnje prisile poput ovisnosti o drogi, i postie idealnu

sloboduSluaj Rushdie

- Salman Rushdie, Sotonski stihovi (1989.) - kompleksno djelo koje razmatra teme poput migracije, egzila, smrti i uskrsnua;- u sreditu polemike o knjizi je njen prikaz islama i Muhameda (opisan kao ovjek koji se bavio mutnim poslovima i lijenina koji spava s mnogo ena) - diljem svijeta muslimani su se poeli buniti protiv te knjige jer smatraju da uvredljivo prikazuje islam i dogaaje opisane u Kuranu te da je napisana s namjerom da naudi muslimanima openito; - odgovarajui na prosvjede muslimana, Ayatollah Homeini iz Irana je za Rushdieja proglasio smrtnu kaznu ili fetvu; - Rushdie otada vodi skriveni poluivot; svoj rad je branio na klasian liberalni nain kao pievo pravo na slobodu izraavanja (to je sloboda izraavanja? Bez slobode uvrede, prestaje postojati. Independent 1990.) sluaj Rushdie otvara zanimljiva pitanja o slobodi i njezinoj teorijskoj analizi sloboda se za Rushdieja u presudnom smislu odnosi na pravo izraavanja bez ogranienja prisile - ona je negativna u pogledu onoga to je izreeno

- protivnici Sotonskih stihova mogu se (i esto se pozivaju) na pozitivno shvaanje slobode - tj. vano je to se govori

- kritika Rushdiea u svjetlu pozitivna shvaanja slobode mogla bi se definirati i u obliku Millerova shvaanja republikanske slobode

- Sluaj Rushdie smatra se primjerom naina na koji se izraavaju suprotstavljena (tj. dva konceptualno razliita prema naelu politike korektnosti) shvaanja slobode on otvara i pitanje o identitetu aktera za koje se pretpostavlja da posjeduju ili izraavaju slobodu:

- sloboda Rushdiea koji ivi skrivajui se i stavlja svoj ivot na kocku zbog izgovorene rijei

- sloboda muslimanske zajednice koja smatra da joj njegovo djelougroava njihovu religijsku batinuPrava

- prava - vaan pojam u svijetu politike esto su kodirana u zakonima i tvore pravnu zatitu slobode, a apeli izraeni u obliku prava sveprisutna su znaajka dananje politike scene- za Tomu Akvinskog (13. st.) - postojali su:

vjeni Boji zakon prirodni zakon koji ovjek moe dokuiti umom i pozitivni zakon koji donose ljudi

on smatra da je svijet oblikovan prema Bojem naumu ali da ovjek moe shvatiti neto od toga boanskog nauma upotrebljavajui svoj um za razmiljanje o vlastitoj umskoj prirodi i dunostima koje iz nje slijede

- u modernome svijetu koji se u Europi razvio u 16. i 17. st. ovjekova prirodna prava postala su sredinjom sastavnicom promiljanja etike i politike

- prirodna prava - Hobbes i Locke -naglaavali su prirodna prava pojedinca koja je trebalo braniti od drugih pojedinaca i veini sluajeva od drave same. Boga se smatra tvorcem i jamcem ovjekovih prava; poziva se na umnu i slobodnu prirodu ljudskih bia kao opravdanje za klasine zahtjeve za pravom na ivot, slobodu i imovinu, a ona su se u novije vrijeme proirila na pravo na obrazovanje, pobaaj i zaposlenje.- oni koji su napali shvaanje da su prava prirodna su: utilitaristi, marksisti i etiki relativisti- Mill liberalni progresivist - stavlja u pitanje pretpostavku da se ljudsku prirodu moe izdvojiti iz tijeka dogaaja i pozivati se na nju kao neko nepromjenjivo mjerilo prava

- Bentham utilitarac - besmislemo je govoriti o pravima neovisno o pozitivnom okviru zakona u koji su ta prava upisana

- logiki pozitivisti - pojave se mogu samo promatrati; omalovaavaju pozivanje na prirodna prava

- logiki pozitivizam - filozofska doktrina prema kojoj je neki iskaz smislen ako se moe verificirati

- Hohfield: Temeljne koncepcije prava , 1919. uveo razliku izmeu posebnih tipova prava: 1. slobode, 2. potraivanja, 3. izuzea i 4. ovlasti- najvanija su od ovih prava na slobodu ( ona ona prava koja pojedinci imaju i koja ne ukljuuju zasebna potraivanja pojedinaca prema drugima) i prava na potraivanja (tj. prava koja pojedinci mogu imati prema drugima)

- Norman Berry (1981.) i Cranston (1973.) u svom razlikovanju pozitivnih i negativnih prava (oponaaju Berlina) i zalau se za negativna. Oni smatraju da su prava na ivot, slobodu i imovinu negativna utoliko toi ne zahtjevaju pozitivnu akciju drave koja bi ih promicala. Za provedbu pozitivnih prava potrebno je djelovanje drave i ona se ire razvojem socijalnih zahtjeva prema dravi (pravo na daljnje obrazovanje, pristojne uvjete stanovanja i sl.)Prava ivotinja

- tijekom proteklih godina istiu se zahtjevi da ljudi odaju moralno priznanje ivotinjama i mnogi smatraju da bi ivotinjama trebalo dati prava nastaju kao posljedica uoavanja patnje koju ljudska bia nanose ivotinjama (obrada tla, odjevni predmeti, pokusi na ivotinjama, nasumini sluajevi muenja ivotinjama, loi uvjeti ivota u ZOO-vrtovima...)- ne-ljudska bia, kao i ljudi, prema teoretiarima prava ivotinja, imaju interese - sposobnost i da pate i da doivljavaju ugodu

VRSTIZAM prema zagovornicima prava na ivotinje to je stav odricanja prava ivotinjama prema SingeruNaime, uzme li se u obzir da sve ivotinje imaju interese, tada privilegirati ljude prema drugim vrstama znai ponaati se vrstistiki, onako kako je diskriminacija ljudi crne boje koe rasistiko ponaanje

- Singer(1976.) sposobnost patnje i doivljavanja ugode je kljuna za odluku o moralnom rasuivanju

- vrstizam je predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv interesa pripadnika drugih vrsta

- otpor pravima ivotinja polkazi od argumenta da se ljudska bia razlikuju od ostatka ivotinjskog carstva jer inteligencija daje ljudima pravo na moralnu prosudbu na tetu ivotinja

- oni koji su odbacili pripisivanje prava ivotinjama tvrde i da ivotinje treba iskljuiti iz nae moralne perspektive jer one ne mogu preuzeti moralne dunosti u skladu s tobonjim pravima koja im treba datiJednakost- Jo je Platon isticao da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju potovati

- izraz jednakost u drutvenom i politikom kontekstu u biti znai da bi jednakost trebalo smatrati osnovnim preduvjetom morala

- svi ljudi imaju pravo na jednak tretman, tj. ljudi trebaju biti jednaki pred zakonom, osim ondje gdje zloinako ponaanje vodi do opravdane kazne

- vaan naglasak na jednakosti birakih prava i prava vlasnitva mukaraca i ena

- miljenje da bi drutveni i politiki ivot trebalo organizirati tako da postignu materijalnu jednakost meu ljudima tj. treba regulirati ishode a ne osiguravati da se pravila jednako primjenjuju na oni koji e postii razliite rezultate

- Walzer(1983.) je zagovarao ono to je nazvao kompleksna jednakost - zagovara jedan oblik pravednog drutva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera drutva ne zadiru jedne u druge; npr. bogatstvo moda vlada u poslovnom svijetu, ali lijeenje u sferi zdravstva potaknut e zdravstvene potrebe i obrazovanje e se organizirati u skladu s potrebama i sposobnostima za uenje pojedinaca a ne u skladu s bogatstvom- Miller (1991.) - treba nam istananije vienje politike jednakosti; smatra da bi pravedno drutvo bilo ono u kojem bi svi graani imali jednak status. Svi imaju pravo na izvjestan stupanj blagostanja, no priznaje da bi pokuaj osiguravanja stvarnijeg oblika jednakosti ugrozilo slobodu pojedinca- Platon se u svojoj Dravi slae s oblikom jednakosti ansi u kojem su ene trebale dobiti jednake mogunosti kao mukarci, no zamislio je jedan oblik drutva u kojemu bi postojale velike razlike izmeu klasa, ukljuujui razliita prava na vladanje- pitanje jednakosti ansi problematino npr. djeca bi trebala pohaati iste kole (postoji itav niz raznih kola), prijetila bi opasnost razbijanja tradicionalnih i prihvaenih obrazaca obiteljskog ivota, ostaje i pitanje genetskih razlika meu pojedincima.

- zamisli pozitivna ili obrnuta diskriminacija davanje prednosti pojedinim skupinama u drutvu zbog dokidanja povijesnog oblika diskriminacije (npr. enama, etnikim i rasnim manjinama). Te zamisli esto se provode u kontekstima gdje postoji opipljiv dokaz nejednakog odnosa koji utjee na odreenu skupinuPravednost

- John Rawls: Teorija pravednosti, 1971. - razvija strogu analizu onoga to bi tvorilo pravednije drutvo

- uvjeti za temeljnu strukturu drutva Rawls vidi kao uvjete koji potuju jednakost i slobodu svih te omoguuju pravednu drutvenu suradnju; - njegov okvir pravednosti poiva na dva naela: svaka osoba u drutvu treba imati pravo na onoliko mnogo slobode koliko je spojivo sa slobodom za sve, drugo - naelo distributivne pravde - drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti postavljene tako da donose najveu korist najmanje privilegiranima i da su vezane za mjesta i poloaje otvorene svima pod potenim uvjetima jednakih ansi - naelom distributivne pravde Rawls zapravo doputa preraspodjelu bogatstva - tj. razlike u bogatstvu trebaju biti opravdane samo ukoliko koriste najsiromanijima

- Nozick: Anarhija, drava i utopija, 1974. - polazi od prirodnog stanja u kojem su ljudi s pravima na ivot, slobodu i imovinu zamiljeni u akciji i interakciji s drugima

- njegova teorija pravde je izrazito individualistika, a drava treba biti minimalna jer smatra da veliko upletanje umanjuje prava pojedinaca- za Nozicka Rawlsova teorija distributivne pravde ukljuuje jednu nepravdu koja se sastoji u tome da bi drava imovinu imunih mogla preraspodijeliti u korist siromanih. Nepravda bi bila u tome da bi se tako krila prava imunih koji su svoju imovinu stekli zakonitim putem.

- danas aktualan sukob izmeu lijevih i desnih liberala koji se razilaze po pitanju opsega dravne intervencije

- Rawls: Politiki liberalizam, 1993. - razjanjuje koncepciju pravde kao pravednosti (opisanu u ranijom knjizi)- Beveridge: Puna zaposlenost u slobodnu drutvu, 1944. djelo kojim je postavljen okvir za dravni sustav socijalne skrbi u Britaniji nakon 2.svj. rata; - drava blagostanja - proirenje usluga drave kako bi se osigurao minimum socijalne pravde

Pitanja: Pozitivna i negativna sloboda

Slucaj Rushdie

165.-167.

Prirodna prava

168.-170. Vrstizam

171.

O emu je pisao Walzer

174.

Kompleksne jednakosti

174. (Walzer)

Po cemu je poznat Walzer

174.

to je napisao Rawls

Teorija pravednosti (161.); Politiki liberalizam (178.)

po emu je poznat Berlin Distributivna pravednost

176. pozitivna i negativna prava, jednakost, pravednost, prirodna pravaVII POLITIKA MISAODRAVA = ljudsko udruenje u kojem se najvia vlast uspostavlja unutar danog teritorija i u kojem najvia vlast posjeduje monopol nad sredstvima prisile; postavlja zakone koji se primjenjuju za sve druge skupine i pojedince

Politika misao

- klasini tekstovi politike filozofije poput Platonove Drave i Hobesova Levijatana politiku dovode u vezu s opim uvjetima iskustva

- sredinom 20. stoljea anglosaksonski filozofi su nastojali opseg politike analize suziti na pojmovnu analizu T. D. Weldon: Rjenik politike - 1953. dao kratak prikaz koncepcije politike folozofije kao pojmovne analize

- J. Habermas : Politiki diskurs moderne, 1988.

- politika se misao mora temeljiti na stvarnom politikom ponaanju

Metodologija povijesti politike misli

- Dvojba treba li predmet naglaavati povijestne kontekste u kojima politiki mislioci, piu ili razmatrati same ideje tekstova politike misli ne obraajui veu pozornost njihovu podrijetlu u lokalno odreenim povijestnim kontekstima

KONTEKSTUALIZAM = naziv za gledite prema kojem se znaenje politikih ideja moe razumjeti jedino ako ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale- Quentin Skinner: Znaenje i razumijevanje u povijesti ideja 1988. - povjesniar politike misli koji je postavio temelje za kontekstualni pristup; odbacuje shvaanje da klasini tekstovi politike filozofije daju odgovore na pitanja u suvremenom svijetu politike

-Vanija kontekstualistika djela:

1. I.Tully: Meaning and context Quentin Skinner and his critics, 1988.

2. J. G. A. Pocock: Politics language and time, 1971 3. S. Collini, D. Winch i J. Burrow: That noble science of politics, 1983. K l j u n i p o l i t i k i f i l o z o f i

PLATON (428.-347.g.pr.Kr.)

- rodio se u aristokratskoj obitelji

- vaan za razumijevanje:

- modernih mislioca (Mill, Hegel, Marx)

- teoretiara politike 20. stoljea ( Gadamer, Collingwood, Strauss)

- prouavao misao u kontekstu natikog grkog polisa i kulturnih zbivanja u Ateni u 5. st. pr. Kr.

Najvanija djela: Kriton; Drava; Dravnik; Zakoni; Sedmo pismo;

Obrana Sokratova.Dijalozi- snaan utjecaj na njegovu misao imalo je razdoblje nakon Peloponeskog rata izmeu Atene i Sparte, kada je nakon atenskog poraza uspostavljen aristokratski reim koji je prikazan kao bahat i stranaki. Ponovno vraanje demokracije Ateni - pogubno jer je donijelo suenje i smaknue Platonova uitelja Sokrata;- u svojim djelima esto je opisivao sukobe izmeu Sokrata i sofistija (Gorgija, Protagora, Trazimah) - nain na koji pie u formi dijaloga

- u svojim Dijalozima Sokrata prikazuje kao uzor intelektualne i moralne vrline, a njegovo suenje kao znak politike iskvarenosti; promiljanje politike je pod utjecajem konteksta atenskog polisa; nadograuje se na grke filozofijske tradicije; politika misao:

- Dijalozi - kritika etikog i politikog stanja suvremenog grkog polisa; - Obrana Sokratova pie o problemima tada suvremenog polisa; - Kriton - potraga za visokim etikim normama; - Drava - iscrpan i radikalan prikaz pravedna polisa u kojem je drutvo podijeljeno u 3 stalea: vladari, vojnici i trgovci (proizvoai); - Dravnik, i Zakoni - u vladavini zakona vidi realistinu zatitu od poremeaja poloaja, preporuuje pridravanje vladavine zakona i mjeovit oblik suverenosti- zagovara spolnu jednakost ali zagovara autoritaran nain vladanja koji bi cenzurirao umjetnost, a odgoj vrsto nadzirao.THOMAS HOBBES1588-1679. 16 - 17. st.

Najpoznatija djela:

1. Levijatan (1651.)2. Elementi zakona (1640.)

3. De cive (1641.); - snaan utjecaj na politiku misao imao engleski graanski rat (1642.-1649.) izmeu Karla I i parlamenta. Hobbes uoava potrebu za jasnom suvremenom vlasti, tj. uoava opasnosti koje prijete kada graanski poredak posumnja u autoritet.

Njegovo najpoznatije djelo Levijatan sastoji se o 4 dijela:1. O ovjeku, 2. O dravi,3. O kranskoj dravi 4. O Kraljevstvu tame.- preporuka o dravnom nadzoru nad javnom objavom religijskog uenja; vanost znakova religijskog i politikog neslaganja smatra da ne postoji zajedniki etiki svijet, ve svaki ovjek naziva dobrim ono to on smatra poeljnim, tj. slijedi vlastito dobro i zadovoljenje svojih elja a time ulazi u sukob s drugim ljudima koji takoer slijede vlastite ciljeve. mukarci i ene imaju prirodno pravo na sve to mogu dobiti "u ljudskoj prirodi su tri razloga za svau: suparnitvo, strah i slava

da bi se sukobi izbjegli, treba teiti miru kroz ugovorom stvoreno neko politiko

udruenje a vlast bi se prenijela na suverena, koji nije stranka ugovora, a koji bi

imao apsolutnu vlast i mo dotle dok je uinkovit u postizanju mira.- kritike govore da je mo koju daje suverenu i dravi kodljiva za ovjekovu slobodu

JOHN LOCKE - Britanija 17.st. (1632 - 1704)

- Najvanija djela:

1. Dvije rasprave o vladi (1689.)

- pokuaj utjecaja na javno mnijenje, na nain da se Jakova II ukloni s prijestolja, tj. da se ogranii mo dinastije Stuarta

2. Ogled o ljudskom razumijevanju

- postavlja granice ovjekova znanja s filozfijskog stajalita. Bavi se pojmom prirodnih prava koje polazi od ovjekove sposobnosti da intuitivno shvati prirodni zakon

- teoretiar politike koji se istie brigom za zatitu podanika od apsolutistikih vladara; - svaki pojedinac posjeduje prava koja politika vlast ne smije kriti

- takoer teoretiar drutvenog ugovora koji za razliku od Hobbesa mukarce i ene zamilja u prirodnom stanju, bez vladavine

- svi ljudi su u prirodnom stanju jednako slobodni, racionalni, nezavisni sposobni za razluivanje dobra od zla tako i zakona i moralnih dunosti koje potjeu od Boga (pravo na ivot, sloboda, vlasnitvo)

- pojmovi individualizma i ograniene vlasti; - dok je ne-politiko, to je stanje moralno; ljudi razlikuju dobro od zla i sposobni su razluiti prirodni zakon i moralne dunosti koje potjeu od Boga; prava na ivot, slobodu i vlasnitvo djeluju kao ogranienja na vladu ija se legitimnost utemeljuje u stalnom pristanku naroda; u svojoj Drugoj raspravi o vladi inzistira na ogranienjima vlade i pravima ovjekaJEAN-JACQUES ROUSSEAU (1712. - 1778.) 18.st.- Najvanija djela:

1. Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima (1755.)

- kritika napredne civilizacije, 2. Drutveni ugovor (1762.) koncepcija demokracije, - zagovara participacijsku demokraciju i razvoj discipliniranih i kreposnih graana nadahnut simpatijama prema Sparti i Rimu

zagovara razliit koncept odgoja ena - smatra njihovu prirodu nerazumskom iz tog razloga iako suverentitet smatra apsolutnim, predvia da graani sudjeluju u donoenju kolektivnih odluka, meutim aktivan graanski status ograniava samo na mukarce suverenitet politikog udruenja je apsolutan, graanski status

ograniava na mukarce zbog svoje koncepcije nerazumske prirode

ena; 3. Ispovijedi (1761.)

- razmiljanja o vlastitom ivotu; rodio se u enevi 1728. to utjee na njegovo razmiljanje - idealizira demokracije koje su se uvrstile u malim kantonima u vicarskoj; 4. Rasprava o umjetnosti i znanosti (1750.)

- kritiki stav prema prosvjetiteljskim vrijednostima; - ovjek u svom prirodnom stanju je jednostavno, slobodno stvorenje koje ivi bez optereenja, lieno licemjerja i konvencija nametnutih u razvijenim drutvima

-glavna tema otuenje ovjeka

5. Emile (1762.)

- ispitivanje idealna oblika odgoja, zagovara razliit oblik odgoja za ene; paradoks da ljudi mogu biti prisiljeni biti slobodni - posluhom prema dravi postiu slobodu jer potuju moralna pravila koja su sami donijeliJOHN STUART MILL

1806. 1873.19.st.- Najvanija djela:

1. Esej oslobodi (1859.) - najslavnije djelo

- poziva na povlaenje granice izmeu podruja u kojima vlada moe ureivati ivote pojedinaca i podruja u kojima pojedinci samostalno slijede vlastite ciljeve vana je za suvremenu misao o dravi

- vanost slobode pojedinca, treba povui granicu izmeu legitimne vladavine regulative i individualne slobode;

- tj. pojedinac treba biti slobodan u injenju dok ono ne teti drugima - a tek tada bi akcije pojedinca trebalo zakonski regulirati

2. Razmatranja o predstavnikoj vladavini (1861.)

- zastupa predstavniku demokraciju kao najbolji oblik vladavine;

- no nije za pravo glasa za sve preporuuje uvoenje testa pismenosti

kojim bi se odluivalo o pravu glasa jer bi on dokazao da je birako tijelo sposobno za radionalno promiljanje. Takoer trai uvoenje dodatnih glasova za najracionalnije dijelove birakog tijela (fakultetski obrazovane i vlasnike nekretnina) kako mnotvo ne bi zagluilo njihove glasove

3. Autobiografija (1873.)

- vlastita reakcija na odgoj; 4. Podreenost ena

- pionirski primjer feministikog stajalita, ene se prikazuju kao rtve nejednakosti u pravnom i politikom pogledu, smatra da ene, kao i mukarci trebaju imati pravo glasa zalae se za prava ena

- ene smatra sposobnim za razumno ponaanje meutim isto nije razvijeno odgovarajuim odgojem i obrazovanjem

KARL MARX

1818 - 1883. 19.st.- prema Lenjinu on je spojio njemaku filozofiju s engleskom (tj. kotskom) ekonomijom i francuskom politikom

- politiku dovodi u vezu sa strukturama moi u drutvenoj i ekonomskoj praksi; na poetku svoje intelektualne karijere nalazi se u kontekstu raspada hegelovske filozofske kole (kraj povijesti - nakon Hegelove smrti, hegelovstvo se razvojilo na razliite strane: desni ili starohegelovci - smatrali su da je Hegel podravao vjeru u protestantizam i nekritiki su gledali prusku dravu te su zamiljali da je svjetskoj povijesti doao kraj, u smislu da nema mjesta daljnjem znaajnijem razvitku; lijevi ili mladohegelovci u sadanjici nisu vidjeli kraj povijesti i gledali su u budunost i promijenjen politiki vot); Feuerbach - Hegel je ovjekov poloaj sveo na poloaj objekta apstraktnog Uma, a subjekt filozofije i drutvenog ivota mora biti ovjek; - Najvanija djela:

1. Ekonomsko-filozofski rukopisi (1844.) Feuerbachov humanizam je neposredno nadahnue - promilja o uvjetima modernog kapitalizma, komunizam - radikalni

protuotrov za svijet otuenja koji pokreu kapitalistiki drutveni odnosi; 2. Njemaka ideologija (1845.-6.) - prekida s humanizmom i ima materijalistiko stajalite; 3. Komunistiki manifest (1848.) - zajedno s Engelsom - oitovanje o stajalitima

Komunistikog saveza u uzburkanom revolucionarnom ozraju; 4. Kapital (1867.) - kritiko propitivanje pretpostavki politikih ekonomista, profit

predstavlja viak vrijednosti dobiven iskoritavanjem radne snage; 5. Graanski rat u Francuskoj - napisan u spomen na Komunu 1870. kao simbol pobjede radnike klase; 6. Kritika Hegelove filozofije prava - privatni interesi buroaskog drutva su dominantni, zagovara njegovo ruenje i uspostavu istinske demokracije u kojoj e narod imati kontrolu nad drutvenim i ekonomskim aktivnostima; - kritika kapitalistikog drutva koje u ovjeka stvara otuenje u samom procesu proizvodnje i to zato jer je vlasnitvo udaljeno od ina proizvodnje

- kapitalizam je, prema Marxu, proizveo jednu klasu radnika - proletarijat a on mora kao revolucionarna snaga, provesti revoluciju, preuzeti dravu i izgraditi komunistiko drutvo (drutvo u kojem nee biti klasa)Marx i Engels povijest promatraju kao stalnost klasnih borbi i podjelu drutva na stalee, a isto je nastavljeno i u modernom buroaskom drutvu

- profit predstavlja viak vrijednosti dobiven izrabljivanjem radne snage

F. ENGELS

1820-1895.19.st. djela:

Sveta porodica ili Kritika kritine kritike : protiv Bruna Bauera i drugova

Ludvig Feuerbach i kraj klasine njemake filozofije

Razvitak socijalizma od utopije do nauke

Porijeklo porodice, privatne imovine i draveene i politika misao- osobno je politiko - krilatica radikalnog feminizma

predmet suvremenih rasprava je patrijahalna pristranost zakona nasilje u obitelji, silovanje

- Carole Pateman - suvremena feministica

- rodna jednakost razliito shvaana kod teoretiara:

Hobbes i Locke s obzirom da je politika vlast rezervirana za mukarce moemo rei da i oni podravaju rodne nejednakosti - to je u nesuglasju s naelom jednakosti koje zastupaju (taj se raskorak objanjava utjecajem patrijarhalnog drutvenog poretka ije su pretpostavke ti teoretiari prihvaali) Russeau prihvaa participacijsku demokraciju iskoritavajui injenicu da se ene bave kuanskim poslovima koji im oduzimaju puno vremena

Mill iako ga se smatra feministom, ali sa stajalita radikalnog feminizma moemo govoriti o granicama njegova feminizma - olako prihvaa razliite naine ivota za ene i mukarce

Marx i Engels iako smatrali da svi ljudi trebaju biti jednaki nisu u rodu prepoznali kategoriju dutvene nejednakosti

- rodna pristranost govori o kontekstualnim granicama u kojima se politika misao

razvija

Islam

- islam je veliinom druga religija svijeta, podrijetlom i opim znaajem je nezapadni, od kranstva suvremenih zapadnih drava se razlikuje po holistikim zahtjevima prema pojedincima koje treba ispuniti putem politike regulative,

- zapad promie industrijalizaciju, tehnoloki razvoj, trine vrijednosti, jaanje svjetovnih politikih ideologija (isto slijede ne samo zapadne zemlje ve i Kina, J. Koreja, postkolonijalne afrike zemlje)

- kao protutea javlja se politiki islam slijedei rijei Kur'ana oni ele da isto upravlja svim dijelovima politiklog ivota- Muslimansko bratstvo - pokret osnovan u Egiptu 1928. zagovara obnovu tradicionalistikih oblika obiteljskog i drutvenog ivota

- Iranska revolucija 1979. g. duhovna i politika hegemonija Iran postaje sreditem fundamentalistikog iitskog islamizma, iji muslimani (za razliku od sunitskih) vjeruju u nepogreivog Imama ija je vlast Boanska i proizlazi od samog Muhameda.

- obiljeja su mu drakonski zakoni (erijatsko pravo), poseban reim odijevanja za ene, fetva (S. Rushdie izrekao ju je Ayatollah Homeini 1988.)

- autonomija pojedinaca, participacijska demokracija, sloboda govora, rodne (spolne) jednakosti kao vrijednost zapadnjake kulture nisu univerzalno prepoznate kao vrijednosti islamskog oblika moralnog i drutvenog ponaanja.

Zakljuak

- postmodernizam je, meu ostalim, reakcija protiv navodnog univerzalizma zapadnjake politike filozofije

Pitanja: Sto je kontekstualizam

186.

Nain na koji je pisao Platon

u formi dijaloga

Kontekst Platonnove misli

189.

Kontekst Platonovih djela

= dijalozi

Prirodna stanja kod Hobbesa i Locka

192.-197.

U kojem stoljeu se rodio Hobbes

16. st.

U kojem stoljeu je ivio Hobbes

16 .i 17. st.

Hobbsova drava - drava kao ugovorom stvoreno udruenje s apsolutnom vlasti suverena Djelo od Locke

Djelo od J.S. Mill

Kontekst Millove misli

Po cemu je poznat Engels

205; 216.

poredaj djela kronoloki kapital, emil, zakoni, drava

Poredat kronoloki: Politika (Aristotel), Drzava (Platon), Elementi zakona (Thomas Hobes); Tiha revolucija (Lipset i Rokkan)

Kronoloki poredaj: Platon, Hobbes, Locke, Hegel, Marx, Gramsci

Tko je pisao o pozitivnoj slobodi? a)Hobbes, b)Locke, c)Marx, d)Mill Ulomak iz nekog djela koji ide otprilike ovako "u ljudskoj prirodi su tri razloga za

svau: suparnitvo, strah i slava", tko je to napisao? a)Platon, b)Machiavelli, c)Hobbes d)Nozick Marxova dijela, ima navedeno pa zaokrui

Nabroji neka Marxova djela

poredat aristotela, hobbesa, konfucija i jo neku dvojicu, kronoloki

VIII POLITIKE IDEOLOGIJEPOLITIKE IDEOLOGIJE = skupovi politikih uvjerenja koji ukljuuju programe politikog djelovanja oslonjene na ira gledita o ljudskoj prirodi i / ili povijesnom razvoju

Narav politikih ideologija

- Ideologija se prvi puta kao izraz spominje u djelu Antoinea Destutta de Tracya (istaknute figure francuske revolucije i Napoleonove Francuske) on je djelio optimistian stav prosvjetiteljstva i mislio je da bi se ivot poboljao kad bi nam ideje i zbilja postale jasne ideologija je za njega predstavljala znanstveni pristup idejama.- Prema Marxu i Engelsu (u Njemakoj ideologiji) ideologija je iskrivljenje odnosa skovanih u proizvodnom procesu, a ideoloka stajalita imaju svrhu dimne zavjese, jer se iza kodeksa, moralizatorskih propovijedi i molitava kriju interesi i koristi odreenih grupa i klasa. tj. ideologija je iskrivljeni svijet gdje su klasni interesi prerueni u norme.- Kennet Minogue, 1985. g. moderni konzervativni teoretiar kritiar Marxa i Engelsa smatra da je ideologija opasna izmiljotina i bijeg od realnosti stvarnog svijeta, a Marksa i Engelsa smatra glavnim predstavnicima ideoloke manipulacije

Politika ideologija i povijest

- politiki ideolozi sudjeluju u formiranju vrijednosnih sudova, oslanjajui se na argumente iz praktinog svijeta, a oslanjaju se na promjene ( ideologije nisu statine.

Ljevica i desnica

- najire ideoloke etikete - ljevica i desnica- Ljevica od 19. st. oznaava podrku ukidanju povlastica i oslobaanje vlasnitva, zalae se za slobodno trite, ukidanje nejednakosti i omoguavanje svima da imaju jednake izglede u ivotu a vanu ulogu u tome mora odigrati drava.- Steven Lukes: What is left ?, 1992. daje definiciju ljevice oznaava jednu tradiciju i projekt koje je iznjedrilo Prosvjetiteljstvo i koji je svoj izraz naao u naelima iz 1789.; ona eli dovesti stvari u red: ispraviti sve nepravde koje su prouzroene prirodno ili drutveno, koliko je god mogue i razumno, tako da svi imaju jednake izglede u ivotuLiberalizam

LIBERALIZAM = organizacija drutva koja doputa i promie slobodu i razvitak pojedinca, njegov nastanak i razvoj je vezan uz industrijski, tehnoloki i globalni uspon zapadnih sila

- esto dominantna ideologija u mnogim zapadnim zemljama

- Fukuyama(1994.) - moderna povijest Zapada se moe ispriati kao pria koja

priznaje pobjedu zapadnih liberalnih kapitalistikih reima

KAPITALIZAM - ekonomski sustav u kojem su sredstva za proizvodnju uglavnom u privatnim rukama, a dobra i usluge kupuju se po cijenama koje odreuje trite na kojemu je cilj proizvoaa i dobavljaa stvaranje profita

- kao ideologija liberalizam se mijenjao kroz vrijeme tako:

Adam Smith 50-ih g. 20. st. smatrao liberalizam poretkom koji brine za pojedinca i drutveno dobro, nastalo kao rezultat potrege za vlastitim interesom

60-ih g. 20. st. u SAD (za vrijeme vladavine predsj. Johnsona) drava treba osigurati graanska prava i socijalnu skrb u cijeloj naciji, i u suprotnosti je s brigom za autonomiju pojedinca i drutveno dobro - koja je obiljeila liberalne vizije A. Smitha.

- Sami liberali, liberalizam odreuju kao put do sveope sree i kao nain promicanja neovisnosti i napretka mukaraca, a u novije vrijeme i ena

- Marx i marksisti vidjeli su u liberalnom velianju individualnosti nain skretanja pozornosti s drutvenih temelja moi- i protivnici i zagovornici liberalizma slau se da on oznaava organizaciju drutva koja doputa i promie slobodu i razvitak pojedinca iako prisutan dravni intervencionizam (liberalizam u UK 20-ih g. i politika New Deala u SAD), takva intervencija se opisuje kao pomaganje individualnom razvitku.

- J.S.Mill u svom Eseju o slobodi opisuje nastojanje liberalizma da promie i titi individualnost; hvali liberalizam jer je ono drutvo u kojem pojedinac ima slobodu donositi odluke i ivjeti kako eli- znaajke liberalnog shvaanja drutva mogu se nai i kod Thomasa Hobbesa u Levijatanu - iako se zalae za apsolutistiku vlast, ipak je politiku vlast izveo iz prirode i motivacija pojedinca. Temelj vlasti vidi u potrebama pojedinca za zatitom kako bi njihovi ivoti bili zatieni tj. ona se nije smatrala povlasticom dodijeljenoj tradicionalnoj vladajuoj klasi.- John Locke u svojim Dvjema raspravama o vladi smatra da politika vlast nastaje kao rezultat ugovora izmeu pojedinaca koji nekoj vladi povjeravaju vlast kako bi titila njihova prirodna prava; - on ne kae da bi svi pojedinci trebali biti ukljueni u proces vladavine, ve politika prava ena uope ne razmatra

- A.Smith - kotski filozof - naglaava vanost slobodnog trita za osiguranje djelotvornog i uinkovitog ekonomskog ponaanje. Taj je stav postao vanom dimenzijom kasnije liberalne misli, tako i liberalnog poimanja minimalne drave prema kojem je posao vlade odravanje okvira zakona i reda kako bi se pojedinci mogli baviti svojim aktivnostima

- Jeremy Bentham - ideoloka obrana liberalizma - pojedincima treba dati to je mogue vie slobode jer e to poveati opu sreu- krajem 19. st. uzdrmana je vjera u laissez-faire drutvo i trai se znaajnija uloga drave u uklanjanju siromatva, nezaposlenosti, bolesti, neznanja jer je upravo to sprjeavalo pojedince da budu slobodni. Tako nastaje nova ideoloka osnova poznata kao novi liberalizam njezin glavni teoretiar je Thomas Hill Green (1836.-1882.) koji je tenju za opim dobrom , smatrao dunou pojedinca i neto to vodi k slobodi.NOVI LIBERALIZAM = misaona struja koja je odbacila negativni pojam slobode i u dravnoj intervenciji vidi proirenje slobode, u podrujima poput tvornikog zakonodavstva

Liberalizam u 20. stoljeu

- sredinom 20.st. . razvija se tradicija intervencionistikog liberalizma -

- Keynes i Beveridge - liberalni tvorci drave blagostanja u Britaniji. Oni su bili ideolozi ekonomskog planiranja i sveobuhvatnih mjera socijalne skrbi, kako bi pojedinci imali sigurnu platformu na kojoj e graditi slobodu- meutim neki teoretiari i dalje su zagovarali minimalnu dravu:- von Hayek: Ustrojstvo slobode, 1960. austrijski ekonomist i teoretiar smatrao je da je trite jedini nain usklaivanja ljudskih odluka i akcija na jednoj drutvenoj osnovi koja e osigurati djelotvornost i slobodu, zagovara minimalnu dravu- Nozick: Anarhija, drava i utopija, 1974. izloio jasno artikulirano vienje minimalne drave, koje je bilo zanimljivo reganovskoj Americi. Njegov liberalizam bio je usmjeren protiv vie intervencionistikog liberalizma koji je zastupao:- John Rawls (1921.- 2002.): Teorija pravednosti; 1971. - intervencionistiki liberalizam

- Za Rawlsa i Nozicka kao i za mnoge suvremene liberalne ideologe sredinje shvaanje je neutralnost liberalizma - pojedincima doputa da sami donose odluke

Konzervativizam

- *konzervativizam

- Ian Gilmour: Unutar desnice, 1977. - tvrdi da konzervativizam nije neka teorijska ideologija, nego praktian stav koji je sumnjiav prema potpuno razvijenim ideolokim teorijama

- narav konzervativizma - bitna odlika - priznavanje politike nesavrenosti ljudskih bia

- Michael Oakeshott: Rationslism in politics and other essays, 1962. istaknut filozof konzervativizma smatra da je bit konzervativizma skeptinost prema moi ideja, te obrana postojeeg poretka odbacuje ideoloku etiketu konzervativizma - potuje razlike izmeu teorije i prakse- A. Quinton: The politics of imperfection, 1978. i N. O'Sullivan: Conservatism, 1976. ; Political integration, the limited state, and the philosophy of postmodernism 1993. smatraju da je za konzervativce bitno bavljenje nesavrenou, jer ovjekova nesavrenost postavlja granice politikoj djelatnosti, zbog ega

- vezu izmeu uvaavanja ljudske nesavrenosti i nepovjerenja u apstraktne politike doktrine razmatra Burke u svom konzervativnom napadu na Francusku revoluciju. kako tvrde lijevi kritiari (Paine, Marx, Habermas, Rawls) - konzervativni pesimizam je izgovor za poputanje u nepotenim aranmanima u korist povlatene nekolicineOblici konzervativizma:1. njemaki

- predstavnik Hegel (1770-1831.) : Filozofija prava; Osnovne crte filozofije prava

filozofijski iznijansiran oblik, ima metafizian i esto romantian znaaj, za Hegela se moe rei da je konzervativac tog tipa; - postoji meuovisnos izmeu ovjeka i prirode, te ovjeka i ovjeka, zbog ega se trabaju potovati dosegnuta postignua politikog ivota.

2. francuski

- izraena tradicija reakcionarnog, religijskog konzervativizma predstavnik de Maistre, 1965. ovjekova nesavrenost argumentirana je i biblijskom Adamovim grijehom religijski konzervativizam kranska demokracija oslanja se na neokonzervativne ideologije 3. britanski

- oituje se u nizu oblika

- moe se povui otra granica izmeu liberalne i jednonacionalne tradicije ;

- paternalisitiki torijevci Oastler i Sadler suprotstavili se tekim uvjetima rada i priznali dunost drutvene elite da skrbi za siromane i nesretne po. 19. st.

sredinom 19. stolja ta ideja je ponovno prihvaena u idejama grupe Nova Engleska iji je najslavniji lan bio Disraeli :

DISREALIZAM javlja se sredinom 19.st. i vezuje se za ideje grupe Mlada Engleska, iji je najslavniji lan bio Disraeli

- za vrijeme svog mandata (1874.-1880.) Disraeli je proveo itav niz drutvenih reformi u smjeru jednonacionalnog konzervativizma, u kojem bi nacija bila ujedinjena iza jedne dobrohotne hij