60
10.03.2008. Glava 1 1 Poslovna Poslovna informatika informatika Razvoj računara: od kalkulatora do mrežnog povezivanja

PI Lekcija 01-Razvoj Racunara

  • Upload
    mic

  • View
    237

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PI Lekcija 01-Razvoj racunara, informatika i racunarstvo, gimnazija, 2. razred srednje

Citation preview

  • Poslovna informatikaRazvoj raunara:od kalkulatora do mrenog povezivanja

    Glava 1

  • Ciljevi:ta je raunar i ta moe da uradiUticaj raunara na savremeni ivotIstorija razvoja raunaraTrendovi razvoja savremenih raunaraFundamentalne razlike izmedju raunara i drugih vrsta maina Odnos izmedju hardvera i softveraRazvoj raunara

    Glava 1

  • Osnovne klase savremenih raunara i njihova upotreba Kako Internet menja primenu raunara i informacionih tehnologija uopteSavremeno informaciono doba Socijalni i etiki uticaj informacionih tehnologija na drutvoRazvoj raunara

    Glava 1

  • Znaajni pronalasci XX veka:Mobilna telefonija, Internet, WWW, video konferencijeFaza projektovanja, upotrebe, usavravanjaSutinski su zasnovani na ITInformaciona tehnologijairok spektar alata i tehnika koje se koriste prilikom kreiranja, skladitenja, obrade i distribucije podataka i informacijaOsnovni cilj IT-aOdgovoriti na zahtev (potroaa) efikasnije i prikladnijeInformaciona tehnologija

    Glava 1

  • Abacus, Vavilon, 4000 godina BC, aritmetike operacije, koristi se u Kini, Japanu, Indiji itd.Blaise Pascal, 1642, mehaniki kalkulator, rad sa osmocifrenim brojevima

    Istorija raunara

    Glava 1

  • Charles Babbage (1791-1871) the father of computersProfesor matematike sa Kembrida iz 19. vekaPrvi mehaniki raunar (kompjuter)Analitika mainaProgramabilna pomou buenih kartica Izvoenje raunskih operacija sa tanou do 20 cifaraIstorija raunara

    Glava 1

  • Ada Lovelace (erka Lorda Bajrona)Interpretator i promoter Babbage-ovih vizionarskih radovaNapisala je plan upotrebe analitike maine za raunanje niza Bernoulli-jevih brojevaVerovatno je bila prvi programer na svetuJedan od savremenijih programskih jezika je nazvan po njoj: ADA programski jezikIstorija raunara

    Glava 1

  • Herman Hollerith (1860-1929)Razvio je sistem kodovanja podataka na buenim karticamaPatent je korien u SAD 1890. za popis stanovnitvaProgram se svodio na prebrojavanjeIzbegnute greke itanja, praktino neograniena memorija za pristupNjegova prva kompanija je pretea IBM-a

    Istorija raunara

    Glava 1

  • Istorija raunaraBuena kartica

    Glava 1

  • Alan Turing (1912-1954)Definisao je principe modernih raunaraProgram je niz naredbi zapisan u memoriji nizom simbolaFormulisao je koncept algoritmaU II svetskom radu radio u Bletchley Parku Britanski centar za deifrovanjeRazvio je metod bombe za napad na Nemaku mainu za ifrovanje - Enigma

    Istorija raunara

    Glava 1

  • Istorija raunaraEnigmaMaina bomba za deifrovanje

    Glava 1

  • John Von Nouman (1903-1957)Koncept programa koji je smeten u memorijiKoncept raunara opte nameneMogunost modifikovanja programa

    Istorija raunara

    Glava 1

  • Raunari vie nisu luksuz nego potrebaRaunari i njihova primena su ukljueni u sve aspekte svakodnevnog ivotaRazvoj raunara

    Glava 1

  • Svaki dananji raunar sledi osnovni plan projektovan od strane Babbage-aRaunar je vienamenski - izuzetno prilagodljivo sredstvoMoe da sabira brojeve, ali istovremeno i da se koristi za lansiranje interkontinentalnih balistikih raketaRazvoj raunara

    Glava 1

  • Svaki raunar se moe posmatrati kao sistem:Ulazni podaci: ulaziCentralna jedinica: obrada Izlazne informacije: izlaziRazvoj raunara

    Glava 1

  • Vienamenska upotreba raunara se zasniva na:Hardveru: Fiziki deo raunaraSoftveru: Instrukcije koje upravljaju hardverom i vre transformacije nad prikupljenim podacima, sa ciljem da se dobije eljeni izlazRazvoj raunara

    Glava 1

  • Osnovne operacije:Ulazne operacije (podaci i instrukcije),Aritmetike operacije (sabiranje, mnoenje, ...),Logike operacije (AND, OR, NOT)Izlazne operacije (video, tampa, zvuk, ...)Smetanje i uvanje podataka (podaci i programi)Razvoj raunara

    Glava 1

  • Hardver raunara:Interne komponente i periferijeCPU - procesoripovi kontroleri, memorijeOsnovna ploaPosebne kartice (zvuna, video, mrena, memorijska, ...)Konektori (serijski, paralelni, video, audio, USB, mreni, telefonski, ...)Hladnjaci (pasivni i aktivni)Izvor napajanja - ispravlja

    Razvoj raunara

    Glava 1

  • Softver raunara:Program niz naredbi (instrukcije)Sistemski softver (OS) skriva kompleksnost hardveraAplikativni softverKorisnici putem interfejsa interaguju sa aplikacijomPodrazumeva se ispravan rad hardvera

    Razvoj raunaraHardware

    Glava 1

  • Razvoj raunara

    Glava 1

  • Prvi realni raunari:1939: Konrad Zuse je kompletirao prvi programabilni digitalni raunar opte namene

    Razvoj raunara

    Glava 1

  • Pred II svetski rat Britanska vlada je formirala tajni tim matematiara i ineenjera za razbijanje nacistikih vojnih ifara (Lorencova ifra)1943: Tim predvodjen matematiarem Alan Turing-om kompletirao je Kolos, koji su mnogi smatrali za prvi elektronski digitalni raunar Razvoj raunara

    Glava 1

  • Raunari 1. generacije1944: profesor sa Harvarda, Howard Aiken je razvio raunar Mark IProizvod IBM-aPrvi elektro-mehaniki raunar opte nameneRazvoj raunara

    Glava 1

  • 1944: Mark IRazvoj raunara

    Glava 1

  • U toku II svetskog rata, u SAD, konstruie se maina za raunanje tabela trajektorija za nove topove; maina se zvala ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Computer)Posle rata, 1950, konstruisan je UNIVAC I, prvi komercijalni raunar opte namene Razvoj raunara

    Glava 1

  • ENIAC:Teina 30 tona18000 elektronskih ceviPotronja 25 KWSnaga obrade: 100.000 izraunavanja u sekundiRazvoj raunara

    Glava 1

  • Evolucija i ubrzanjeElektronske cevi su koriene u prvim raunarimaTranzistori zamenjuju elektronske cevi poevi od 1956. (raunari 2. generacije)Tranzistori i tampane vezePrimena na univerzitetimaOd sredine 60. godina tranzistore zamenjuju integrisana kola (raunari 3. generacije)Razvoj raunara

    Glava 1

  • Integrisana kola omoguavaju: Poveanje pouzdanosti Smanjenje dimenzije Veu brzinu Veu efikasnost Nie ceneLSI - large scale integrationVLSI - very large scale integration Razvoj raunara

    Glava 1

  • Mikroraunarska revolucija1971: Intelovi inenjeri su konstruisali prvi mikroprocesorMikroraunarska revolucija poinje 1970:AppleCommodore...Stoni - desktop raunari nisu u potpunosti zamenili velike raunare, koji takoe doivljavaju promenu Razvoj raunara

    Glava 1

  • Apple II (1977)BASIC programski jezikDisplej od 24 linije x 40 kolonaMemorija od 4100 karaktera$1298.IBM (PC) 5150 (1981)modular design16,000 character memory$1265.Razvoj raunara

    Glava 1

  • 1981-1982ZX818-16KSpectrum48KRazvoj raunara

    Glava 1

  • GUI - graphical user interfaceDoug Engelbart's Osmislio human-computer interactionRazvio je hypertextUveo je kursor kontrolisan miemMultiple windows.WIMP (windows, icons, menus and pointers)Razvoj raunara

    Glava 1

  • Macintosh (1984)Steve Jobs GUI, ikone, itdDesktop radna povrinaUpotreba mia i drugih pointing devicesDouble click" i Click-and-drag osobine za podrku ureajima za pokazivanjeRazvoj raunara

    Glava 1

  • Microsoft WindowsWin 1.0, 1985, radio je na MS-DOS-u, 16 bitni OS, multitaskingWin 3.0 i Win 3.1, 1990/92, 16/32 bitni OSWin 3.11, Win 95, Win 98, Win Me, 32 bitni OSWin NT, 64 bitni OSWIN XP, Windows ServerWindows Vista, 64 bitni OSRazvoj raunara

    Glava 1

  • Prva generacija (1951-58)Elektronske vakum ceviMainski jezik jezik niskog nivoa za programiranjeMagnetna primarna memorijaProblemi zagrevanja i odravanjaUnos podataka i instrukcija preko buenih karticaSpor ulaz i izlazRazvoj raunara

    Glava 1

  • Druga generacija (1958-64)Tranzistorska tehnologijaTehnologija tampanih vezaPoetak jezika vieg nivoaPoveana brzina radaMagnetna primarna memorijaMagnetni diskovi i trake za sekundarnu memorijuTipian primer:IBM 1620Razvoj raunara

    Glava 1

  • Trea generacija (1965-70)Pojava integrisanih ipova ICDrastino poveanje memorijeRazvoj softveraDrastino smanjenje veliine i cenePoveanje brzine i dostupnostiTipian primer: HONEY WELL-6000 SERIESRazvoj raunara

    Glava 1

  • etvrta generacija (1971- do danas)LSI - Large Scale Integration VLSI - Very Large Scale IntegrationRazvoj mikroprocesoraPojava mini i super raunaraParalelno procesiranjePoveana brzina rada, snaga, memorijski resursiTipini predstavnici: Apple II, IBM PCRazvoj raunara

    Glava 1

  • Karakteristike razvoja raunara:Poveanje brzine (radnog takta)Poveanje memorijskih resursa (i za primarnu i sekundarnu memoriju)Poveanje irine magistraleParalelizacija u raduNia cenaManje dimenzijeManja potronjaRazvoj raunara

    Glava 1

  • MainframeSuper raunariServeri Radne stanicePersonalni raunariStoni i prenosivi raunariMikrokompjuteriUgraeni raunariMree, klasteri raunaraPodela raunara

    Glava 1

  • Mainframe i Super raunariMainframeViekorisnikiKoriste se u velikim organizacijama, kao to su banke i avioprevoznici za velike raunarske poslovePodela raunara

    Glava 1

  • MainframeMogunost konkurentne obrade aplikacijaVelike organizacije upravljaju sa vie od 1000 transakcijaZahtevaju specijalnu klimu za prostorijuUlaz/Izlaz preko dumb terminalaTERMINALIPodela raunara

    Glava 1

  • Super raunariZa mone korisnike kojima je potreban pristup najbrim i najmonijim raunarima Podela raunaraNASA Columbia Supercomputer

    Glava 1

  • Super raunariSkupa, najmodernija tehnologijaKoriste se za simulacije i modelovanje kompleksnih sistemaMesta primene:Vremenska prognoza,Hemijski i fiziki procesiKretanja u vasioniVojne potrebe..... Podela raunara

    Glava 1

  • Serveri, radne stanice i PC (personalni raunari)ServeriRaunari namenjeni za obezbeivanje softverske podrke i drugih raunarskih resursa drugim raunarima u okviru date mreePodela raunara

    Glava 1

  • Radne staniceMoni stoni raunari sa poveanom raunarskom snagom (pojaani resursi) koji su prevashodno namenjeni krajnjim interaktivnim aplikacijamaNajee su povezani na veliki raunarski sistem3D-grafika, dizajn i sl.Najee su potrebni naunicima i inenjerimaPodela raunara

    Glava 1

  • Personalni raunariOpsluuju jednog korisnika u datom trenutkuUobiajene primene obuhvataju:obrada teksta, raunovodstvo, igre, sluanje muzike i gledanje video sadrajaPodela raunara

    Glava 1

  • Prenosivi raunari: maine koje nisu vezane za stolove Notebooks (laptops)Handheld computers (PDAs)PalmtopPodela raunara

    Glava 1

  • Ugraeni raunariRaunari posebne namene - namenjeni iskljuivo za unapred specificirane zadatke Kontrola temperature i vlanosti Monitorisanje rada srca Monitorisanje kunog sistema obezbeenja od provale, ...Podela raunara

    Glava 1

  • Pojava raunarskih mreaLocal-Area Networks (LANs) lokalne mreeWide-Area Networks (WANs) regionalne mreeEksperimentalna mrea formirana 1969, nazvana ARPANET, u narednom periodu se transformie u InternetUmreavanje raunara

    Glava 1

  • Servisi (usluge) Interneta Elektronska potaE-mail softver World Wide WebTransformacija Interneta od tekstualnog u multimedijalno okruenje, koje obuhvata slike, animacije, zvuk i video.Web browseri - programi koji slue kao navigacioni prozori na Web-uUmreavanje raunara

    Glava 1

  • Hipertekst linkovi Povezuju milione Web stranica kreiranih od razliitih autoraIntranet Privatne unutar-organizacijske mree zasnovane na Internet tehnologijiExtranetUdaljeni korisnici koji mogu da pristupe resursima IntranetaUmreavanje raunara

    Glava 1

  • Doba u razvoju drutva:Poljoprivredno dobaIndustrijsko doba

    Doba u kome ivimo - informaciono doba:Sve vie ljudi zaradjuje za ivot radei na raunarimaInformatika i drutvo

    Glava 1

  • Uticaj tehnologijeRaunarska pismenost ve unapredjuje na svakodnevni ivot i profesionalni radPrimene (aplikacije):Omoguavaju upotrebu raunara za specificirane namere Informatika i drutvo

    Glava 1

  • Aplikativni programiObrada teksta i stono izdavatvoTabelarni prorauniBaze podatakaRaunarska grafika i digitalna fotografijaDigitalni audio, digitalni video i multimedijaTelekomunikacione mreeVetaka inteligencijaZabavaOpte metode reavanja problema Informatika i drutvo

    Glava 1

  • Implikacije: Socialna i etika pitanjaPersonalna privatnost ugroena centralizovanim bazama podataka i raunarskim mreama Rizik od kriminala zasnovanog na visokoj tehnologiji i tekoama zatite osetljivih podataka Tekoe u definisanju i zatiti intelektualne svojine u uslovima digitalnog doba Rizik od otkaza raunarskih sistemaOpasnost od automatizacije i dehumanizacije rada Informatika i etika

    Glava 1

  • Zloupotreba informacija u politike i ekonomske svrhe Opasnost zavisnosti od kompleksne tehnologije Kraj privatnostiZamagljivanje realnosti Evolucija inteligencijePojava bio-digitalne tehnologijeInformatika i etika

    Glava 1

  • Hardver: osnova svakog novog projektaSoftver: naredni korak, koji daje vrednost hardveruServisi: najuspeniji sadanji poslovni pristupNain ivota: raunari postaju deo naeg naina ivota Informatika i etika

    Glava 1

  • Raunari su evoluirali od Charles Babbage-ovog plana za analitiku mainu u modernih super raunaraRaunari se danas pojavljuju u svim oblicima i veliinama, sa specifinostima prilagodjenih partikularnim zadacima Povezivanje u mreu poboljava vrednost i snagu raunara:InternetWWWE-mailRazvoj raunara- zakljuak -

    Glava 1

  • Raunari i informacione tehnologije su preomenili svet temeljno i nepovratno Nove tehnologije, kao to su vetaka inteligencija, obeavaju nove primene u budunosti Raunari ugroavaju privatnost, bezbednost, i moda, na individualni nain ivota Razvoj raunara- zakljuak -

    Glava 1

    Mark I was a 51-foot-long, 8-foot-tall monster that used noisy electromechanical relays to calculate five or six times faster than a person could, but it was far slower than a modern $5 pocket calculator.

    Mark I was a 51-foot-long, 8-foot-tall monster that used noisy electromechanical relays to calculate five or six times faster than a person could, but it was far slower than a modern $5 pocket calculator.

    ENIAC was a 30-ton behemoth with 18,000 vacuum tubes that broke down, on average, once every seven minutes. It wasnt completed until two months after the end of the war, but it convinced its creators that large-scale computers were commercially feasible.ENIAC was a 30-ton behemoth with 18,000 vacuum tubes that broke down, on average, once every seven minutes. It wasnt completed until two months after the end of the war, but it convinced its creators that large-scale computers were commercially feasible.Encyclopedia Britannica (http://www.britannica.com/) has a lot of good information about the evolution of computers.Go to E-Bay, (http://search.ebay.com/search/search.dll?MfcISAPICommand=GetResult&ht=1&SortProperty=MetaEndSort&query=commodore+computer&?query=commodore+computers), and show your students how much an old Commodore computer costs these days. Theyll be surprised!

    Ask your students to go to the Radio Shack Web site (http://www.radioshackcorporation.com/) to learn more about Tandy computers.

    Question : Did Bill Gates ever work for Apple?Answer: Yes, Bill Gates worked for Apple before starting his own company. There has always been a lot of debate about the similarities between the Apple Operating System and Bill Gates Windows, because many people believe that, despite claims to the contrary, Windows is actually based on the Apple OS concepts. We recommend viewing The Internet Revolution" (PH_02_05.swf) here. You can find this media asset on the Instructor Resource Center CD-ROM or online at www.computerconfluence.com. We recommend viewing Surfing the Web" (PH_02_08.swf) here. You can find this media asset on the Instructor Resource Center CD-ROM or online at www.computerconfluence.com. In 1994, only 3 million people were connected to the Internet; by the end of 2002, over 550 million people had Internet connections. More than 54 percent of all American households are connected to the Internet; before the first decade of the 21st century is over, 90 percent of U.S. households will likely be connected, making the Internet almost as universal as the television and the telephone. The United States leads the world in Internet activity, but the rest of the world is catching up. About 34 percent of all Europeans were online in 2001, and their numbers are rising quickly. By 2004, some predict, over 79 percent of Europeans will be online.For each category of application we have attached a link to a representative Web site.Use the included sampling of the kinds of social and ethical issues computers can bring to our life as subject of class discussions or online class chat room discussions.