Planiranje saobraćajnog sistema u Kaknju

8/13/2019 Planiranje saobraajnog sistema u Kaknju

1/48

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKUL TET ZA SAOBRAAI I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAAJ

SMJER: CESTOVNI SAOBRAAJ PREDMET: PLANIRANJE SAOBRAAJNO-TRANSPORTNIH SISTEMA

PLANIRANJE SAOBRAAJA Z A PODRUJE KAKNJA

PARKING PROSTOR ZA PODRUJE GRADA KAKNJA

Student : Profesor :

Hasan Handi Prof.dr. Mustafa Mehanovi

Januar, 2014.


2/48

2

SADR AJ

1. UVOD ............................................................................................................................................3

1.1. Metodoloka osnova analize saobraaja za odabrano podruje ....................................................... 3

1.2 Dokumentaciona osnova analize saobraaja za odabrano podruje .................................................. 4

1.3 Analiza dosadanjih istraivanja u saobraaju za odabrano podruje ................................................ 4

2. ZONIRANJE PODRUJA I ANALIZA SAOBRAAJA ..................................................... .........................5

2.1 Anketa domainstva ............................................................................................................................ 6

2.2. Analiza saobraaja - Anketiranje na vanjskom kordonu .................................................................. 27

2.3. Analiza saobraaja - Brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama ......................................... 31

2.4. Analiza saobraaja - Mobilnost ........................................................................................................ 34

3. POTREBA ZA PARKING PROSTOROM .................................................... ......................................... 35

3.1. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta ................................................................................. 35

3.2. Lokacija i projekat parkinga ............................................................................................................. 36

3.3. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila .................................................................................... 37

3.4. Dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje ......................................................................... 37

4.5. Grafika metoda za dimenzionisanje parking prostora ................................................................... 39

4.6. Veza parking objekta sa saobraajnicama ....................................................................................... 43

5. PLANIRANJE PUTOVANJA ZA NAREDNIH 10 GODINA .............................................. ....................... 44

ZAKLJUAK ................................................ ...................................................... ................................ 47


3/48

3

1. UVOD

1.1. Metodoloka osnova analize saobraaja za odabrano podruje

Planiranje u saobraaju i prevozu je specifian proces kojim se utvruju potrebni kapaciteti zzadovoljavanje potreba prevoza u budunosti na nekom planskom prostoru.

Ciljevi, motivi i zadaci ovog seminarskog rada jeste prije svega odabrati odreeno podruje na kojem se sprovesti odgo vorajue istraivanje, odnosno na osnovu prikupljenih podataka izvriti planiranje i datocjenu postojeeg saobraajnog sistema, odnosno pokazati kako se vri planiranje nekog podruja, na prikupljanja podataka, kao i dati prijedloge poboljanja samog saobraajnog sistema.

Za rjeavanje problema u mrei saobraajnica koristi se metod koji se sastoji od etiri koraka. Na tnain, tj. postepenim pristupom, omogueno je da se doe do loginog i praktinog rjeenja.

To podrazumijeva:

1. Prikupljanje podataka

2. Analizu podataka

3. Konkretan i detaljan prijedlog

4. Studij ostvarenih efekata

Prikupljanje podataka, tj formiranje informacione osnove se zasniva na saobraajnim istraivanjimKvalitet prikupljenih podataka bitno utie na kvalitet planiranja. Posebna saobraajna istraivanja neophodno sprovoditi zbog toga to uglavnom ne postoji kontinuirano praenje odreenih podatakPrikupljanje osnovnih podataka o postojeem stanju kao i prognoza transportnih potreba se obino vri nivou manjih prostornih jedinica.

Svrha analize stanja je da da ocjenu u kojoj mjeri postojei prevozni sistem zadovoljava potrebe pogledu kvaliteta prevozne usluge, a sa aspekta kapaciteta, brzine, pouzdanosti, cijene i posljedica zaokolinu. Postupak analize stanja zahtijeva prikupljanje i obradu znaajne koliine informacija koje seodnose na:

saobraajno geografski poloaj,

socio ekonomske karakteristike podruja,razmjetaj aktivnosti (namjena povrina),

karakteristike saobraajne mree,

karakteristike kretanja stanovni tva i tereta,

parametre kretanja stanovnitva i tereta,


4/48

4

rad sistema javnog i masovnog prijevoza i ukupnu ocjenu stanja.

Konkretan prijedlog se izvodi na osnovu koritenja odreenih modela kako bi se na osnovu sadanj podataka prikazala odreena projekcija buduih potreba, odnosno razvoja samog saobraaja u naredno periodu. Studija ostvarenih efekata se dobija vrednovanjem samog plana za odabrano podruje, odnosvrednovanje ostvarivosti predloenih projekcija budueg izgleda samog podruja.

1.2 Do kumentaciona osnova analize saobraaja za odabrano podruje

Podaci koji su koriteni u radu, izmeu ostalog, imaju dokumentacionu osnovu u sljedeim dokumentim

Strategija razvoja Opine Kakanj u periodu 2007-2017.godina;

Osnovni pokazatelji razvoja O pine Kaknja;

Informacije,odnosno podaci dobijeni od Slube za privredu, budet i financije;

Izvjetaj o stanju prevoza graana Opine Kakanj sa planovima za poboljanje prevoza narednom periodu;

Anketni listii za domainstva, anketiranje na vanjskom kordonu, brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama;

Prostorni plan ZE-DO za period od 2003.-2023.godine;

Statistiki podaci Zavoda za Statistiku FbiH.

1.3 Analiza dosadanjih istraivanja u saobraaju za odabrano podruje

Analiza dosadanjih istraivanja je vrena iskljuivo za interne potrebe nadlenih slubi u Opini Kakakoja su sluila kao interni pregled razvoja samog saobraaja na podruju opine. Ta istraivanja sdijelom i prikazana u Strategiji razvoja Opine Kakanj za period 2007.-2017.godina, kao i u viduInformacija nadlenih slubi koje su raene za potrebe Opinskog aparata, kao i istraivanja vezana utvrivanje Prostornog plana.


5/48

5

2. ZONIRANJE PODRUJA I ANALIZA SAOBRAAJA

U ovom radu je izvreno zoniranje podruja Opine Kakanj za potrebe istraivanja i to na etiri zone ko predstavljaju same za sebe posebno podruje, odnosno izvreno je zoniranje prema mjesnim zajednicam

i to:

Zona I Centar grada

Zona II - Zgoa

Zona III - Doboj

Zona IV Donji Kakanj

Slika 2.1. Podjela na zone

KOMENTAR

Na osnovu prikupljenih podataka i nakon utvrivanja metodoloke osnove, prva stavka, odnosno prvikorak je definisanje ireg podruje istraivanja, odnosno dao sam neke osnovne podatke vezano zaodabrano podruje. Nakon toga sam izvrio preciziranje onog dijela podruja na kojem u izvritiistraivanje, odnosno izvrio sam prvo zoniranje ukupnog podruja, te poslije preciziranje na one zoneo kojima e u nastavku biti rije, tj. odabrao sam etiri zone i na grafiki nain to sve pri kazao.


6/48


7/48

7

Tabela 1.: Preporueni i minimalni uzorci za anketiranje za razliite veliine gradova

U nastavku su dati obrasci za anketu domainstava.

Tabela 2. Upitnik za domainstvo

UPITNIK ZA DOMAINSTVO

Popunjava samo starjeina domainstva

1. Redni broj domainstva

2. Ukupan bro j lanova u domainstvu:

3. Ukupan broj djece mlae od 6 godina

4. Broj vozila koje posjeduje domainstvo:

Bicikl (za odrasle) Motocikl Putniki automobil Teretna vozila Ostalo

5. Ukupna kilometraa svih putnikih automobila u porodici za godinu dana: km

izmeu zona:

izvan zona:

Ukupno:

6. Gdje parkirate putniko vozilo u toku noi? oznaiti sa

X

javni parking

javna garaa

privatni parking


8/48

8

privatna garaa

ostalo

7. Ukupan prosjeni mjeseni dohodak domainstva po svim osnovama: oznaiti saX

do 300 KM

od 300 do 600 KM

od 600 do 900 KM

od 900 do 1500 KM

od 1500 do 3000 KM

od 3000 do 5000 KM

preko 5000 KM

ANKETAR:

_________________________

Individualni upitnik za domainstvo bi trebao izgledati kako je pokazanou narednoj tabeli.

Tabela 3.: Individulani upitnik

UPITNIK ZA DOMAINSTVO

INDIVIDUALNI UPITNIK

Popunjavaju sva lica starija od 6 godina

1. Redni broj domainstva

2. Redni broj anketiranog lana domainstva:

3. Godine starosti:

4. Da li ste zaposleni? oznaiti sa X

u stalnom radnom odnosu

povremeno i honorarno

nezaposlen


9/48


10/48


11/48

11

Mjesto dolaska

Mjesto polaska

Redni broj kretanja

Na osnovu prethodnih obrazaca izvreno je anketiranje domainstava po zonama. U narednim tabelamidijagramima prikazani su rezultati tih anketa.

Zona 1

ANKETA DOMAINSTVA

Upitnik za domainstvo- Zona I

Ukupan brojispitanihdom.

Ukupanbr.lanovadomainstava

Ukupan br. djecemlae od6godina

Ukupan br. PAza domainstva

Ukupan broj ostalihvozila po doma.

6 21 3 7 2

UkupnakilometraaPA

Ukupnakilometraaizmeu zona

Parkiranje nou-Privatni parking

Parkiranje nou-Privatna garaa

Prosjean mjesenidohodak

12100 3100 3 1 1500-3000


12/48

12

Parkiranje nou- Javni parking 5

Grafi k 1.: Domainstva u Zoni 1


13/48

13

Grafik 2.: Odnos putnikih auotomobila sa ostalim vozilima

Grafi k 3.: Preena kilometraa

Tabela 5.: Starosna struktura anketiranih doma instava

0-6 godina 6-25 godina 25-65 godina 65 i vie Ukupno

3 7 9 2 21

14% 33% 43% 10% 100%


14/48

14

Grafi k 4.: Starosna struktura u zoni 1

Tabela 6.: Dnevna kretanja

Dnevna kretanja stanovnitva

Zona I Zona II ZonaIII Zona IV Van Zona

Zona I 5 3 2 2 9

% 24% 14% 10% 10% 42%


15/48


16/48

16

Grafi k 6.: Domainstva u zoni 2

Grafik 7.: Odnos putnikih automobila sa ostalim vozilima


17/48

17

Grafi k 8.: Preena kilometraa

Tabela 8.: Starosna struktura anketiranih lanova domainstva


3 4 5 5 17

18% 24% 29% 29% 100%


18/48

18

Grafi k 9.: Starosna struktura s tanovnitva u zoni 2

Tabela 9.: Dnevna kretanja stanovnitva



Zona II 3 3 4 5 2

% 12% 12% 1017% 21% 38%


19/48

19

Grafik 10.: Dnevna kretanja procentualno

Zona 3

Tabela 10.: Anketa domainstva- upinik za domainstvo

ANKETA DOMA INSTVA

Upitnik za domainstvo- Zona III



Ukupan br. djecemlae od 6godina



5 21 6 7 4

UkupnakilometraaPA

Ukupnakilometraaizmeu zona




13000 4200 6 3 3000-5000


20/48


21/48

21

Grafik 13.: Preena kilometraa

Tabela 11.: Starosna struktura ank etiranih domainstava u zoni 3


6 2 10 3 21

29% 9% 48% 14% 100%


22/48

22

Grafi k 14.: Starosna struktura - procentualno

Tabela 12.: Dnevna kretanj a iz zone 3

Dnevna kretanja stano vnitva


Zona III 6 3 2 1 9

% 29% 14% 9% 5% 43%


23/48

23

Grafi k 15.: Dnevna kretanja iz zone 3 - procentualno

Zona 4

Tabela 1 13.: Upitnik za domainstvo

ANKETA DOMA INSTVA

Upitnik za domainstvo- Zona IV



Ukupan br. djecemlae od 6godina



6 28 8 6 5

UkupnakilometraaPA

Ukupnak ilometraaizmeu zona




10000 3400 6 3 900-1500


24/48

24

Parkiranje nou- Javni parking 2

Grafi k 16.: Domainstva u zoni 4

Grafik 1 Odnos putnikih automobila sa ostalim vozilima


25/48


26/48

26

Grafi k 19.: Starosna struktura zone 4 - procentualno

Tabela 15.: Dnevna kretanja stanovnitva



Zona IV 2 3 5 6 9

% 29% 14% 9% 5% 43%


27/48


28/48


29/48

29

Podruje odabranih zona za kretanje tereta izmeu zona i van zona, predstavljeno je tabelarno i grafiza podruje Kaknja.

Tabela 17.: Ukupni rezultati ankete na vanjskom kordonu

Broj anketiranihvozila Koliinatereta(t)

Vrsta teretaKretanja unutarzona Kretanja van zonaRasuti Komadasti

6 20 1 5 2 4

Grafi k 21.: Koliina tereta po vozilu


30/48

30

Grafi k 22. Odnos po vrsti tereta

Grafi k 23.:2 Prikaz kretanja vozila unutar odabranih zona i van njih

KOMENTAR:


31/48

31

Najvjerodostojnija metoda za anketiranje putnika i tereta na spoljanjem kordonu jeste metodadirektnog intervjua. Osnovna jedinica za jedno kretanje izraava se jednom tonom tereta odno sno

jednim putnikom. Iz naeg primjera ankete vidimo da se najee teretnim vozilima prevozi komadastiteret, te da se prevoz roba veinom obavlja van ucrtanih zona.

2.3. Analiza saobraaja- Brojanje saobraaja na presjecima i raskrsnicama

Brojanjem sa obraaja na raskrsnicama prikupljeni su podaci kojima se moe prikazati optereenje mre podruja istraivanja. Slikovito je prikazano optereenje mree, dok je na grafikonima prikazano ue pojedinih kategorija vozila u sobraajnim tokovima. Brojanje je izvreno u 15-to minutnim intervalima natrokrakoj raskrnici koja je prikazana na sljedeoj slici.

Na sljedeoj slici je prikazano saobraajno optereenje na raskrsnici kod oping centra City.

Slika 2.2..: Lokacija raskrsnice 1 (Google Earth)

Na slij edeem prikazu vidimo optereenje pojedinih krakova trokrake raskrsnice kod opin centra CityKakanj (ukrtanje glavne gradske saobraajnice i saobraajnice koja vodi od rijeke Zgoe).

Sli ka 2.3.: Prikaz brojanja na raskrsnici


32/48


33/48

33

Grafik 25.: Prikaz saobraaja za krak B

Grafi k 26.: Prikaz saobraaja za krak C

KOMENTAR:

Brojanjem saobraaja na raskrsnicama prikupljaju se podaci sa kojima se moe prikazati optereenjemree za dato podruje istraivanja. Na raskrsnici 1 vidimo da je neto slabiji tok vozila koja idu iznaselja na desnoj obali rijeke Zgoe prema centru (krak C). Takoe, veliko je optereenje gradskesaobraajnice koja vee centar grada sa sjevernim ulazom u grad.Vidimo da su putnika vozila dale konajzastupljenija u saobraajnom toku, pa tek onda ostale vrste vozila.


34/48


35/48

35

3. POTREBA ZA PARKING PROSTOROM

3.1. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta

U opini Kakanj u gradskoj zoni, od mosta na rijeci Bosni pa da mosta na rijeci Zgoi, ufunkciji je 290 garanih prostora za automobile, dok je 73 garanih prostora pretvoreno u drugenamjene. Na istom prostoru postoji 762 mjesta za parkiranje automobila. Krajem 2006 godine u

Kaknju je registrirano 7.177 putnikih, teretnih vozila i autobusa. Usporedimo li ovaj podatak saukupnim brojem stanovnika opine Kakanj onda dolazimo do podatka da svaki esti stanovnik

ima automobil. Ako uzmemo da imamo 7 177 registrovana putnika automobila dobijemo da jeto 0,24 automobila po osobi. Prema stupnju motorizacije broj potrebnih mjesta za parkiranje ugradskom sreditu odreuje se tako da se na 5 do 8 registriranih osobnih vozila osigura jedno mjesto za

parkiranje. Na osnovu predhodno navedenog dobijemo da je potrebno za 6,5 registrovanih vozila

obezbjediti jedno parking mjesto. Tako dobijemo da je broj potrebnih parking a u sredinjem djelu grada

780 parking mjesta. Prema formuli:

E P

k D

gdje je:

P potreban broj parkiralinih i garanih mjesta u gradskome sreditu E broj stanovnika gradak koeficijent koji ovi si o gradskim prilikama i kree se u rasponu od 5 do 8 D stupanj motorizacije (broj stanovnika na jedno vozilo ili broj vozila na 1 000 stanovnika)

U naem sluaju imamo:

E = 14414 stanovnika

k = 6,5

D = 2.8 vozila na 1000 stanovnika.

14323787

6.5 2.8

E P

k D


36/48


37/48

37

3.3. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila

Slika 3.1.. Tipsko vozilo

Usvojeni podaci:

L duina fantom vozila, L = 6,55 m B irina fantom vozila , B = 2.25 mR - spoljni gabaritni poluprenik okretanja R = 6,91 mR1 zadnji gabaritni poluprenik okretanja R1 = 5,33 mr unutranji gabaritni poluprenik okretanja r = 2,77 m l osovinski razmak, l = 3,5 ml1 prednji prepust l 1 = 1,25 ml2 zadnji prepust l 2 = 1,8 mb 1 razmak tokova na prednjoj osovini b 2 razmak tokova na zadnjoj osovini O centar okretanja fantom vozila

3.4. Dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje

L dubina boksa, tj. duina vozila: L = 6,55 m

B irina mjesta za parkiranje: B = 2,25 m

B1 ukupna irina mjesta za parkiranje: B1 = B + a = 2,25 + 1 = 3,25 m

a ivina zatitna zona a = 1 m

Z zatitna zona : Z = 1 m


38/48

38

m radijus zatitne zone : m = 0,5 m38

Slika 3.2. Mjesto za parkiranje

Analiti ki irina prolaza se mo e odrediti za zadate vrijednosti:

R = 6,91 (m)

Z = 1 (m);

= 90 = 1,57 (rad)

r = 2,77 (m)

a = 1 (m)


39/48

39

m = 0,5 (m)

D = x 1 + x 2 + x 3 + Z

39 D = 4,32 + 2,31 + 1,6 + 1 = 9,23 (m) 9,5 (m)

4.5 . Grafika metoda za dimenzionisanje parking prostora

Upravno parkiranje sa ulazom hodom unaprijed:


40/48

40

Slika 3.3. Upravno parkiranje

40


41/48


42/48

42

Definisana je ukupna povrina parking prostora za 25 vozila.

Na osnovu grafoanalitike metode za ulazak vozila u parking mjesto sa hodom unaprijed dobivena jeirina manipulativne povrine u iznosu od 9,5 m. Ukupna irina parking baze jednaka je zbirumanipulativne povrine i dvostruke dubine boksa mjesta za parkiranje i dvostruke eone zatitne zone idvostruke ivine zatitne zone:

= D + 2 L + 2 Z + 2 c

= 9,5 + 2 6,55 + 2 1+ 2 0,5 = 25,6 (m)

Ukupna duina parking baze:

F = 13 3,25 = 42,25 (m)

Ukupna povrina parking baze je:

P = * F

P = 25,6 42,25 = 1081,6 (m 2)

Ukupna povrina koritenog parkinga:

X = 3,25 ( 6,55 + 0,5 + 1 ) = 26,16 (m 2)

P25PA = P X = 1081,6 26,16 = 1055,44 (m 2)


43/48

43

4.6. Veza parking objekta sa saobraajnicama

Veza parking objekta sa saobraajnicama zavisi od postojeih saobraajnica. Na slici je dat primjer vezeparkinga sa saobraajnicama.

Slika 2.5. P arking objekat sa saobraajnicama


44/48

44

5. PLANIRANJE PUTOVANJA ZA NAREDNIH 10 GODINA

I-C Matrica dnevnih kretanja stanovnika

1 2 3 4 5 Tij

1 0 498 654 657 498 2308

2 345 0 654 345 324 1670

3 656 654 0 123 345 1781

4 345 498 657 0 498 2002

5 324 345 654 498 0 1826

Ukoliko usvojimo da je faktor porasta Fij=1,225 mogue je primjeniti model jedinstvenog faktora porasta,koji je najstariji te najjednostavniji model. Prognozirana matri ca kretanaj se dobija na taj nain da sefaktor porasta mnoi sa ve postojeom matricom kretanja.

Tij=tij*F (kretanja/dan)

Tij-prognozirani broj kretanja

tij- postojei broj kretanja F- faktor porasta kretanja za itavo podruje u kom se radi prognoza

Planirani broj dnevnih kratanja za 10 godina

1 2 3 4 5 Tij

1 0 610 801 804 610 2824

2 422 0 801 422 396 2039

3 801 801 0 150 422 2171

4 422 610 804 0 610 2442

5 396 422 801 610 0 2224


45/48

45

Raspodjela na javni i individualni prevoz putovanja na posao

Ukoliko pretpostavimo da je od ukupnog broja dnevnih kretanja 20% koristi nemotorizovani

saobraaj dobijemo sljedee matrice kretanja.

I-C matrica motorizovanog dnevnog kretanj

1 2 3 4 5 Tij

1 0 398 524 525 398 1845

2 400 0 524 400 79 1403

3 524 524 0 150 400 1598

4 400 398 525 0 398 1721

5 79 400 524 398- 0 1401

Na osnovu broja dnevno prevez enih putnika moemo odrediti ueejavnog gradskog prevoza u

ukupnom motorizovanom kretanju, dnevno broj prevezenih putnika u javnom prevozu je 1593, odnosno

uee javnog gradskog prevoza je oko 20 %.

Raspodjela putovanja na posao javnim gradskim prevozom

1 2 3 4 5 Tij

1 0 79 104 105 79 367

2 50 0 104- 50 19 223

3 104 104 0 19 50 277

4 50 398 105 0 79 632

5 19 50 104 79 0 252

Raspodjela putovanja na posao individualnim prevozom


46/48

46

1 2 3 4 5 Tij

1 0 316 418 419 316 1470

2 220 0 418 220 316 1176

3 418 418 0 150 400 1389

4 220 316 419 0 316 1275

5 316 220 418 398 0 1357


47/48

47

ZAKLJUAK

Prilikom definiranja problema i okvira planiranja utvruju se kljuni problemi, odreuju ciljev

ogranienja, odreuju ulazni i izlazni podaci, vrijednosna mjerila te izbor kriterija odluivanjOvaj rad je uraen prema odreenoj metodologiji i obuhvata sljedee cjeline:Ciljevi- Cilj predstavlja opi okvir za izradu varijantnih prijedloga plana. Ciljevi moraju

to vjernije odraziti potrebe ljudi promatranog podruja u skladu s ciljevima drutvenekonomskog razvitka , a odreuju se na temelju dosadanjih razvojnih dostignua i tendencija budueg razvitka.

Ogranienja- Utvrivanje ogranienja ima za cilj osigurati realnost planskih predvianja iostvarenja odabranih rjeenja. Ogranienja mogu biti novana, ekoloka, prostorna itd.

Ulazni podaci- Ulazni podaci za jedan transportni sistem su potranja za prijevozom robei ljudi koja ovisi o veliini i sistema stanovnitva, namjeni povrina, raspoloivosti razliitvidova prometa te kapacitetu i razmjetaju prometne mree, te o raspoloivosti novanisredstava.

Izlazi- Skup izlaznih podataka o veliini uinaka datog prometnog rjeenja ine trajanjekvaliteta i troak prijevoza. Oni predstavljaju rezultat funkcija ulaznih podataka i svojstavsistema. Veliina i smjer izlaza odreuju u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi sistema.

Kriterij odluivanja- je postupak koji omoguuje planeru da pojedinane vrijednosnemjere razliitih izlaznih veliina te potrebnih financijskih sredstava za izgradnju i odravansiste ma pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema to omoguava utemeljen izbooptimalnog sistema.

Stvaranje statistiko dokumentacijske osnove- Ova faza obuhvaa prikupljanjestatistikih podataka o drutveno-ekonomskim obiljejima analiziranog podruja na temeljukojih e se razvijati modeli prostorno-prometnog planiranja. U ovoj fazi se prikupljaju podaci o prometnim kretanjima, prometnoj infrastrukturi, stanovnitvu, drutveno-ekonomskojrazvijenosti. Ovi podaci slue kao temelj za utvrivanje meuovisnosti navedenih obiljeja prijevozne potranje.Terenska istraivanja koja se vre u ovoj fazi planiranja su slijedea:o Brojenje prometa na raskrijimao Brojenje prometa na dionicama cestovne mreeo Utvrivanje katastra cesta, ulica i raskrija (broj trakova, doputena kretanja)o Odreivanje kapaciteta raskrija i ulicao Anketiranje kuanstva (4-10% kuanstava).o Snimanje brzina.o Razmjetaj i uestalost linija JGP.o Podaci o BDP.o Podaci o namjeni povrina.


48/48

Predvianje drutveno-ekonomskog razvitka- Obuhvaa prikupljanje podataka o predvianju broja stanovnitva, BDP, zaposlenosti, namjeni povrina i stupnju motorizacije, ki ostalih podataka koji e utjecati na buduu prijevoznu potranju. Osim opeg razvojzanimljiva je i pr ostorna razdioba razvoja, odnosno prostorni razmjetaj stanovnitva pozaposlenosti, visini dohotka itd.

Predvianje prijevozne potranje- Predvianje potranje predstavlja fazu kojoj su podreene sve prethodne faze prometnog planiranja. Cilj ove faze je osiguravanje podataka oukupnoj veliini, sastavu i nainu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mrei za razdoblje za kose izrauje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzrono posljedina veza izme potranje i drutveno-ekonomskih obil jeja promatranog podruja.

Stvaranje i vrednovanje plana- Nakon faze predvianja potranje kojom je dobivenaraspodjela prometnih tokova na prometnoj mrei pristupa se izradi i vrednovanju varijantn planova kroz testiranje i vrednovanje predloenih rjeenja. Testiranjem se utvruje da predloeni prometni sistem zadovoljava prijevoznoj potranji u smislu kapaciteta, sigurnost

razine usluge te se ocjenjuje mogui utjecaj na okoli i namjenu povrina. Vrednovanjem socjenjuje do koje je mjere neko rjeenje ekonomski i drutveno opravdano i ostvarivo. To se postie usporedbom trokova i koristi varijantnih planova te usvajanjem onoga koji postinajvee koristi.

Donoenje odluke i utvrivanje politike ostvarenja plana- Ova faza ukljuuje irok skupekonomskih, financijskih, zakonodavnih, administrativnih akcija koje treba provesti da seosigura izvrenje plana.

Documents

Planiranje saobraćajnog sistema u Kaknju