17
POJAM ODGOJA I OBRAZOVANJA Aleksandar Šušnjar Denis Paušić Kaja Branović Eva Simčić Petra Gašparić

Pojam Odgoja i Obrazovanja

  • Upload
    idiotna

  • View
    28

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

odgoj i obrazovanje

Citation preview

  • POJAM ODGOJA I OBRAZOVANJA

    Aleksandar unjarDenis PauiKaja BranoviEva SimiPetra Gapari

  • CILJ I ZADACI ODGOJAJasno postavljanje odgojnog cilja i njegovo konkretiziranje odreivanjem odgojnih zadataka je bitan preduvjet uspjene odgojne djelatnosti.Harmonijski razvitak ovjeka zajedniki svim povijesnim epohama i odgojno nastojanje mnogih naroda i drutava.

  • ODGOJNI IDEAL (ope) generike vrijednostiCILJ ODGOJA (posebno) drutvene vrijednosti odreene zajedniceODGOJNI ZADACI (pojedinani) konkretizacija cilja

  • Razliiti pristupi odreivanju odgojnih zadataka (klasifikacija)1. prema pojmu mnogostranog razvitka- tjelesni, intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj 2. prema strukturi psihikog ivota- racionalno, emocionalno i voljno-djelatno podruje 3. prema kolskoj tradiciji- materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak 4. prema podrujima ljudskih djelatnosti- odgoj za rad, odgoj za drutveni ivot, odgoj za slobodno vrijeme 5. prema odgojnim vrijednostima- generiko, drutveno i personalno podruje

  • Podruja realizacije odgojaObiteljski odgojPredkolski odgojkolski i visokokolski odgojOdgoj i obrazovanje odraslihOdgoj u domovimaOdgoj u slobodnom vremenuSpecijalni odgoj

  • INTELEKTUALNI ODGOJ Razlikuje se od pojma obrazovanja (bez obzira shvaamo li ga u uem ili irem smislu): proces formiranja ovjeka kao razumnog ljudskog bia, te njegovo daljnje napredovanje i usavravanjeKomponente: znanje i umijea, navike, intelektualne sposobnosti, kultura intelektualnog rada, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s takvim doivljajem njene vrijednostiSmisao i svrha intelektualnog odgoja: razvijanje ovjekovih intelektualnih potencijala, kao i njegovih spoznajnih moi, te stalno obogaivanje intelektualnih snaga

  • Vane komponente su: Znanje teoretskoUmijee i navike praktinoIntelektualne snage i sposobnosti: razvijanje kritikog miljenja, sposobnosti analiziranja i sistematiziranjaKultura intelektualnog rada: razvijanje sposobnosti samostalnog uenja, uenje kako uitiOblikovanje pozitivnih osobina: razvoj emocionalne (ljubav prema istini) i voljno-djelatne (djelovanje u skladu s istinom) komponente

  • Sadraj intelektualnog odgoja:Odnos opeg i strunog obrazovanja (razina specijalizacije)Novi sadraji i vrednoteNesporazumi izmeu tehnikih i humanistikih sadrajaOpa klasifikacija sadraja

    Naini realizacije intelektualnog odgoja:Obitelj (prvi i najznaajniji odgojni faktor)Djeiji vrti (poticanje radoznalosti i intelektualnog sazrijevanja)kola (usvajanje znanja, te sve komponente intelektualnog odgoja)Ustanove za odgoj i obrazovanje odraslih (npr. kulturne institucije)

  • Moral: sustav drutvenih normi, pravila, obiaja i naela koji se odnosi na reguliranje meusobnih ljudskih odnosa, te ponaanje ovjeka u drutvu

    5 temeljnih moralnih obiljeja:iskljuivo ljudska kategorijaprogresivno se povijesno razvijaou antagonistikim odnosima i moral ima takav karakterpostoje opeljudske moralne vrijednosti zaetak univerzalnog humaniziranog morala

    MORALNI ODGOJ

  • Smisao moralnog odgoja:podravanje i ostvarivanje moralnih vrijednostiformiranje moralne, humane i slobodne osobnostiusklaenost etiko-moralnih normi s psihofizikim karakteristikama i mogunostima odgojenika

    Etape moralnog odgoja:Formiranje moralne spoznaje (usvajanje moralnih pojmova i kategorija; uglavnom zasnovano na razumu)Formiranje moralnih uvjerenja (formiranje aktivne unutarnje komponente; vie se ne radi samo o nauenim podatcima, ve su oni i motiv za djelovanje postoji emocionalna komponenta)Formiranje moralnog ponaanja i djelovanja (osoba poinje djelovati u skladu s moralnim uvjerenjima i spoznajom)

  • Zadatci moralnog odgoja:

    Upoznavanje morala i njegove teorije (prva etapa moralnog formiranja)Usvajanje moralnih stavova, formiranje uvjerenja (druga etapa moralnog formiranja)Formiranje navika moralnog ponaanja i djelovanja (trea etapa moralnog formiranja)Odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera (trea etapa moralnog formiranja)Njegovanje smisla za etike vrednote (odnos prema cjelokupnom moralnom sustavu)

  • Sadraj moralnog odgoja:Odgoj u duhu humanizma (ovjek kao najvea vrijednost)Priprema za obiteljski ivot (spolni odgoj i odgoj o skladnom ponaanju unutar obitelji)Priprema za drutveni ivot (socijalna adaptacija, potovanje drutveno moralnih normi)Odgoj u duhu domoljublja (ljubav i odanost prema svom narodu i domovini)Odgoj u duhu meunarodnog razumijevanja (poticanje pozitivnog vrednovanja drugih drava i naroda)Formiranje pozitivnog odnosa prema radu (razvijanje radnih vrlina i navikaFormiranje pozitivnog odnosa prema materijalnim i duhovnim vrednotama (odgovoran odnos prema rezultatima privatnog ili drutvenog rada, bilo manualnog ili intelektualnog)

  • Naini ostvarenja sadraja moralnog odgoja:

    Odgoj unutar obiteljiOdgojne institucije (kola, Crkva)Naela moralnog formiranja: svrsishodnost, aktivnost, pozitivna orijentacija, socijalizacija, jedinstvenost, dosljednost, primjerenostMetode pouavanja: uvjeravanje, navikavanje, spreavanje

  • Tjelesni odgoju funkciji ouvanja zdravlja ZADACI:zdravstveniodgojnirekreativni

  • Estetski odgojSvrha: izgraivanje i razvijanje smisla za estetske vrednoteZadaci:Razvoj sposobnosti i uoavanja lijepogFormiranje sposobnosti estetskog doivljajaIzgraivanje stvaralakih estetskih sposobnostiNjegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja

  • Sustav obrazovanjavertikalna i horizontalna dimenzija: vertikalna podrazumjeva stupnjeve; elementarni, primarni, sekundarni, tercijarnihorizontalna odnosi se na razliite vrste kola; gimnazije, strukovne i umjetnike koletrostruka vertikalna organizacija u RHrazlike u vertikalnoj i horizontalnoj organizaciji u razliitim zemljama

  • Literatura1. Vuji, V. (2013) Opa pedagogija, HPKZ, Zagreb2. Bognar, Matijevi (1993) Didaktika, kolska knjiga, Zagreb3. Vukasovi, A. (1994) Pedagogija, Alfa, Zagreb 4. Lavrnja, I. (1996) Poglavlja iz didaktike, Pedagoki fakultet, Rijeka