UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

PODRUJE ISTRAIVANJA I CILJ SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina predstavlja praktinu i teorijsku specijalnostmedicine.Socijalna medicina istrauje mnogostruko uzajamno djelovanje izmeu zdravlja, bolesti i drutvenog okruenja meuzavisnost rizinih i zatitnih faktora i sistema organizacije sa etiolokog, preventivnog, rehabilitacionog, drutvenog i ekonomskog aspekta Cilj socijalne medicineefikasno i efektivno izbjegavanje ili savladavanje zdravstvenihproblema kod pojedinaca, grupa ili stanovnitva u cjelini koji mogunastati zbog socijalnih pitanja.

ORIJENTACIJA SOCIJALNE MEDICINE

Savremena socijalna medicina ima uporita u prirodnim i drutvenim naukama Socijalna medicina je usmjerena na pojedinca, grupu ili zajednicu u cjelini Usmjerenost socijalne medicine na pojedinca ili grupu moe se posmatrati kao: medicinska drutvena vremenska organizaciona

MEDICINSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Medicinska usmjerenost socijalne medicine ogleda se u ocijeni preduslova i posljedica klinikih odluka. Socijalna medicina moe da istakne veze i ponudi rjeenja za drutvene probleme kao uzroke nastanka bolesti. Primjer za siromatvo je dokazano da ima utjecaj na razvoj i pojavu bolesti i prilaz pacijenta zdravstvenom osiguranju. Sprijeavanje siromatva nije zadatak medicine veprimarno socijalne politike zemlje.

DRUTVENA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Drutvena usmjerenost socijalne medicine povezana je sa razvojem drutva i drutvenih sistema. Drutveno okruenje moe primarno pomoi u rjeavanju problema Primjer - postojanje zdravstvenog osiguranja za lijeenje teih bolesti omoguit e produenje ivota pacijentu ako ne i izljeenje. Ponekad je medicinska ocjena pod uticajem opredjeljenja drutva da kolektivna korist moe sadravati individualnu tetu i obrnuto Primjer - ograniavanje lijekova na jeftinije, a manje djelotvorne

VREMENSKA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Socijalna medicina posmatra i ocjenjuje zdravstvene pojave u vremenu. Hronina oboljenja zbog velike vanosti zahtijevaju da svaki ljekar mora odratiti panju na duinu trajanja bolesti. Primjer - medicinski zahtjev osobe za rehabilitacijom, npr. reumatska bolest socijalnomedicinska ocjena kod ovog bolesnika treba da odgovori na pitanje da li e osoba nakon rehabilitacije moi uestvovati u drutvenom ivotu (samostan ivot, zaraivanje, obavljanje ranijeg posla i sl.). ocjena bi trebala da ukljui i duinu vremenskog perioda u kome bi se trebala provesti rehabilitacija

ORGANIZACIONA USMJERENOST SOCIJALNE MEDICINE

Organizacijska i institucionalna usmjerenost sadri: prijedloge najpovoljnijih organizacionih sistema unapreenja i odravanja zdravlja prevenciju i lijeenje bolesti. ocjenu prednosti i rizika novih dijagnostikih i terapijskih procedura kao to su: genetske tehnologije, kompjuterizirane operacione tehnike, ultrazvuna dijagnostika, razvijanje menadmenta kvaliteta i socijalno medicinske kontrole kvaliteta

PREGLED HISTORIJSKOG RAZVOJA SOCIJALNE MEDICINE U SVIJETU

Terminoloki se Socijalna medicina po prvi put pominje sredinoim XIX stoljea. Ve u doba prvobitnih zajednica ljudi su nastojali da unaprijede i sauvaju vlastito zdravlje i zdravlje grupe. Jasniji zahtjevi za socijalizacijom medicinske prakse javljaju se u antiko doba. Isticani su u cilju ouvanja radne snage i odbrane zemlje. Bri razvoj socijalne medicine je uslovljen razvojem industrijskih drutava u Evropi i zaotravanjem drutvenih odnosa.

Formulacija pojma socijalna medicina Johan Peter Frank je 1786. godine, po prvi put dao formulaciju pojma socijalne medicine. U svom djelu Medicinische Policey on istie da se oboljenja mogu sprijeiti energinim mjerama drave. Termin socijalna medicina J. Guerin je 1848 godine u Parizu uveo termin socijalna medicina. Pod njim je podrazumjevao disciplinu koja se angauje u problemima medicine i drutvene zajednice.Uoavanje veze izmeu socijalnog stanja i nastanka bolesti Njemaki patolog Rudolf Ludwig Karl Virshow (1821-1902) uoava vezu izmeu socijalne bijede i pojave masovnih bolesti. Prema Virshow-u zdravlje se moe unaprijediti samo poboljanjem ekonomskog stanja, dobijanjem sloboda i prosvjeivanjem naroda.Prvi profesor socijalne medicine Njemaki higijeniar Alphred Grotjahn, prvi profesor socijalne medicine u Berlinu, 1911-1912 godine. U djelu Socijalna patologija je dao detaljan sadraj socijalne medicine. Grotjan nastanak tuberkuloze, alkoholizma, smrtnost male djece i dojenadi povezuje sa loim ekonomskim i socijalnim prilikama. Novi oblici organizacije zdravstva Nakon Oktobarske revolucije i promjene drutvenih odnosa u Rusiji, razvijaju se novi oblici organizacije zdravstva i zdravstvenog osiguranja.Tvorac novog modela zdravstvenog sistema i njegovog finansiranja bio je A. N. Semako. On je dao dravi velike ovlasti u organizaciji i finansiranju zdravstvene zatite.

Nakon drugog svjetskog rata socijalna medicina se snano afirmie formira se vei broj instituta i katedri socijalne medicine Razvija se novi koncept u primjeni teorije zdravlja i novi pristup medicini uope. Daje se proritet unapreenju zdravlja i prevenciji bolesti. Usvojeni su strategija i ciljevi evropske politike "Zdravlje za sve". Socijalna medicina dobila potvrdu svojih ciljeva i sadraja rada u definisanju zdravstvene politike i strategije razvoja zdravstva u svakoj zemlji.

Na prostoru Balkana socijalnomedicinska misao i praksa imaju dugu tradiciju. Poeci razvoja socijalne medicine datiraju prije 1923. godine kada je otvorena prva bakterioloka stanica u Sarajevu, kao prvi organizirani oblik javno-zdravstvenog djelovanja. Za vrijeme turske vladavine u BiH, reforme sultana Selima III predstavljaju prve mjere kojima drava brine o zdravlja stanovnitva. Izgraen je prvi vodovod u Sarajevu 1461. godine, a pratila ga je izgradnja esmi i javnih kupatila. U Austrougarskom periodu, 1909 godine BiH dobija prvi Zakon o socijalnom osiguranju (radnika i dravnih slubenika u sluaju bolesti).

Period nakon prvog svjetskog rata obiljeen je radom ljekara Andrije tampara i Milana Jovanovia - Batuta za ija se imena vezuje razvoj moderne socijalne medicine na naim prostorima. Oni su prvi inicirali formiranje preventivnih zdravstvenih ustanova. Formira se mrea higijenskih zavoda, zdravstvenih stanica i domova zdravlja na cijelom prostoru nekadanje Jugoslavije. U Sarajevu je formirana Stalna bakterioloka stanica (1923. g.) i Centralni higijenski zavod (1925.g.).

Prof. dr. Andrija tampar(1888-1958) je svoje ideje o modernoj socijalnoj medicini ugradio u Ustav SZO Bio je prvi predsjednik Skuptine SZO (1948. godine). Postulati Andrije tampara i danas predstavljau temeljne principe na kojima se zasniva uloga drave u zatiti zdravlja graana.

Postulati doktora Andrije tampara1. Vanije je obavjetenje naroda od zakona.2. Najvanije je spremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaanje o zdravstvenim pitanjima.3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajednikom saradnjom moe se unaprijediti narodno zdravlje.4. Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik: sa individualnom terapijom ne moe mnogo da postigne, socijalna terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha.5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost sprijeava u njegovim glavnim zadacima.6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika meu ekonomski jakim i slabim.7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju u kojoj e lijenik traiti bolesnika, a ne bolesnik lijenika.8. Lijenik treba da je narodni uitelj.9. Pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaaja.10. Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja i obitelji, mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratorij i ordinacije.

Neposredno nakon drugog svjetskog rata na naim prostorima je socijalna medicina bila pod uticajem sovjetske medicine. Danas je prihvaen je moderni koncept socijalne medicine - koncept sveobuhvatne i integrirane zdravstvene zatite u kome centralno mjesto zauzima primarna zdravstvena zatita. Razvoju socijalne medicine znaajan doprinos su dali: dr Emil Praek, prof.dr Pavle Kaunic, dr Gavro Vujii, dr Moni Levi, dr Milo Aranicki, dr Luka imovi, dr Ante Jamnicki, dr Svetislav Teofanovi, prof. dr Ernest Grin, dr Evgenije erstnev, prof dr Mio Radovanovi, dr Sergej Jankijevi, dr Dervi Ramadanovi, akademik Jakob Gaon, akademik Grujica arkovi.

DEFINICIJE SOCIJALNE MEDICINE

Definicija javnog zdravstva po Winslow-u iz 1923 g. "Javno zdravstvo je nauka i umijee spreavanja bolesti, produenja ivota i unapreenja fizikog zdravlja putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoline, suzbijanju zaraza, odgoju pojedinaca u naelima line higijene, organizaciji medicinske i sestrinske slube za ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma koji e osigurati ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma koji e osigurati svakom pojedincu, zajednici ivotni standard dostatan za odravanje zdravlja."

Prva precizna definicija socijalne medicine Grothajn Socijalna medicina je sinteza medicine i sociologije.Andrija tampar kae: Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenjem mjera socijalnog karaktera ka unapreenju narodnog zdravlja Geri Radomir kae: Socijalna medicina znai organizovanu brigu zajednice, drave, drutva kao cjeline za zdravlje i dobrobit itavog naroda.Semak kae: Socijalna medicina je nauka koja se bavi specijalnom patologijom i organizacijom zdravstvene zatite osjetljivih grupa i cjeloga drutva. Kesi Branko kae: Socijalnom medicinom nazivamo interakciju drutvenih promjena i zdravlja naroda.Svanstrom Lejf kae: Socijalna medicina je koenzistencija razliitih drutvenih i profesionalnih grupa u eliminaciji faktora bolesti i nejednakosti.Smajki Arif kae: Socijalna medicina je nauka o organiziranoj primjeni medicinskih znanja u praksi zdravstvene zatite stanovnitva. Jaki elimir kae: Socijalna medicina ostaje u nas matinom disciplinom koja se razvija kao stalni integrativni faktor, naglaavajui zdravstvene potrebe, zatitu i ulogu ovjeka kao drutvenog bia. Ona se teorijski i praktino bavi utjecajem socijalnih faktora na pojavu zdravlja i bolesti i na organiziranje zdravstvene zatite. Njena je funkcija vana zbog toga to treba povezati rezultate pojedinih novih disciplina, naglasiti njihovo zajednitvo, osobito zbog toga to se pojedine nove struke udaljavaju ne samo metodoloki nego i u temeljnim shvaanjima.Cuci Viktorija kae: Socijalna medicina je nauka u neprestanom razvoju iji su pravci bili i ostali razliiti u razliitim sociokulturnim sredinama. Zbog toga je u sadanjem trenutku nepotrebno insistirati na jednoj opte prihvaenoj definiciji ve svaku od datih shvatiti kao prilog boljem razumjevanju nauke.

POIMANJE ZDRAVLJA I KVALITET IVOTA

ZDRAVLJE - TEMA ZA RAZMILJANJE

Zdravlje i bolest su centralne teme razmiljanja. Postavlja se pitanje: Kada je jedna osoba potpuno zdrava? Kakav je odnos zdravlja i bolesti?Odgovori na ova pitanja vrlo esto su okvirni odnosno paualni. U osnovi nije mogue dati precizne definicije zdravlja i bolesti. Postoje samo razliiti pogledi s aspekta razliitih disiplina npr. medicine, psihologije, sociologije, prava, ekonomije i sl. ili pak profesija, npr ljekara, pravnika, ekonomista, psihologa, sociologa i sl.

Definicija SZO iz 1948 godine kae: Zdravlje nije samo odsustvo bolesti i nesposobnosti, nego stanje potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja.Kritiari ove definicije zdravlja istiu da : se pojam zdravlja previe idealizira, zdravlje se esto posmatra u dijelovima, definicija je samo eljeni cilj i ideal, a ne praktina doktrina, definicija daje kvalitativni opis zdravlja i previe je uopena, definicija je ograniena u kvantitativninom mjerenju, prenos odgovornosti na veliki broj subjekata, gubi se osnovna odgovornost zdravstvene slube za zdravlje naroda

Najnovija definicija zdravlja data je 1998. godine. Tada je ukljuen jo jedan aspekt zdravlja a to je emocionalno zdravlje: Zdravlje je dinamiko stanje potpunog fizikog, psihikog, emocionalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti.

STANJE ZDRAVLJA STANJE DINAMIKE RAVNOTEE

Dinamiku ravnoteu individua doivljava kao: odsustvo simptoma bolesti ili nesposobnosti osjeaj dobrog fizikog ili psihikog zdravlja Zdravstveni potencijal je sposobnost interakcije izmeu pojedinca i okoline u smislu odravanja ravnotee. za pojedinca to je uravnoteena tjelesna teina, dobra fizika kondicija, sposobnost prevazilaenja stresnih situacija i sl. za grupu stanovnika u zajednici to je dobra zdravstvena politika, zatita okoline, prevencija faktora rizika u cilju unapreenja zdravlja

ZDRAVLJE U MEDICINI

Medicina ne posjeduje pozitivnu definiciju zdravlja odnosno model zdravlja. Zdravlje u medicini je nepostojanje ili nedostatak bolesti. Sociolog Luhman je rekao : da medicinski sistem djeluje kada neko oboli. Stoga on zakljuuje da ima puno bolesti a samo jedno zdravlje Dananja medicina se koncentrie primarno na pitanja uzroka i lijeenja bolesti i stavlja razvoj-patogenezu bolesti u centar svoga miljenja i djelovanja.

Medicinski aspekti zdravlja i bolesti biomedicinski model model rizinih faktoraPsiholoki aspekti zdravlja i bolesti psihodinamski model kognitivno- bihevioralni model model stresa salutogenetski model

BIOMEDICINSKI MODEL

U sreditu ovog modela su patogeni procesi u ljudskom organizmu.Djelovanje ovih procesa zasniva se na predpostavkama: da svaka bolest ima specifini uzrok, svaka bolest je odreeno primarno oteenje koje se lokalizira u eliji, tkivu ili predstavlja pogreno usmjeravanje biohemijskih i mehanikih procesa, bolest ima tipine vanjske znakove i tako se prepoznaje od strane zdravstvenih profesionalaca, bolest ima prepoznatljive tokove koji se bez medicinske intervencije mogu pogorati. Ovaj model daje prednost izolovanoj medicinskoj intervenciji potrebnoj za ozdravljenje.

MODEL RIZINIH FAKTORA

Ovaj model se naslanja na biomedicinski model. Nastao je 1978 godine, kada je uveden pojam riziko faktora. Rizini faktori mogu biti proizvod socijalnog okruenja (nezaposlenost), poremeenih funkcija organizma (esencijalna hipertenzija), ponaanja osobe (puenje, konzumiranje alkohola i sl). Da bi se otkrila vjerovatnoa djelovanja faktora na pojavu bolesti moraju se koristiti mjerni instrumenti (indikatori ) kojima se ocjenjuje rizik svakog pojedinanog faktora ili vie njih. Ovaj model ukazuje na zajedniko djelovanje izmeu socijalnih faktora i faktora bolesti te se moe razumjeti i kao socijalno medicinski model.

PSIHODINAMSKI MODELKOGNITIVNO-BIHEVIORALNI MODEL

Psihodinamski model Simptomi bolesti i psihiki poremeaji se posmatraju kao odraz podsvjesnih intrapsihikih konflikata, koji su posljedica trauma u ivotu, posebno u djetinjstvu. Ovaj model razvija razliite forme psihoanalitike terapije, kojom izvjesni konflikti isplivavaju na povrinu kako bi se adekvatno lijeili (Frojd, tvorac psihoanalize). Kongnitivno- bihevioralni model Ovaj model polazi od toga da psihiki poremeaji i fiziki simptomi zavise od steenog, nauenog ponaanja. U sreditu modela stoje mogunosti za promjenu ponaanja, putem edukacije (odvikavanje od puenja, psihoterapija alkoholiara i sl.)

MODEL STRESA

Stres se moe razumjeti kao pokuaj organizma da se prilagodi psihikim, fizikim i socijalnim optereenjima. Reakcija organizma na stres ide u tri stadijuma: alarmni odbrambena reakcija stadij iscrpljenosti (Selye 1953) Stresne reakcije, dugotrajna optereenja i iscrpljenost mogu dovesti do funkcionalnih i organskih oboljenja.

SALUTOGENETSKI MODEL

Model je od interesa za unapreenje zdravlja i javno zdravlje. Ovaj model zagovara pitanje zato ljudi i pored izloenosti velikom broju riziko faktora i uzronika bolesti ostaju zdravi ili zdravstvene probleme prevazilaze. Model Antonovskog 1997.g kae: ne postoji granina linija izmeu zdravlja i bolesti ve jedan kontinuum sa dvije krajnje take: zdravlje i bolest. gdje e jedna osoba biti u tom kontinuumu zavisi od interakcije zatitnih faktora (otpornost) i faktora stresa u kontekstu njihovih ivotnih iskustava i situacija

SOCIOLOKI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Zdravlje se posmatra kao rezultat optimalnog korisnog djelovanja u kojem osoba ispunjava sve zadatke i uloge za koje je socijalizirana. Bolest se smatra nemogunou izvravanja zadataka i uloga i posmatra se kao nain ponaanja koji odstupa od normalnog. Drutvena uloga medicine i obaveze koje proizilaze kod lijeenja bolesnika ogledaju se u tome da ljekar koji bolesniku daje opravdanje za izostanak sa posla ujedno ga oslobaa njegovih drutvenih uloga i radnih zadataka. Ljekar utie na ponaanje pacijenta i trai od njega da promjeni svoju drutvenu ulogu: da ozdravi, da eli da ozdravi i da trai strunu pomo. Manjak socioloke podrke moe dovesti do razvoja bolesti i komplikacija.PRAVNI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Od velikog je znaaja u pogledu socijalnih i zdravstvenih prava pacijenta. Primjeri: Ukoliko je pacijent zdrvstveno osiguran on moe ostvariti nadoknadu za sluaj bolesti (bolovanje). Ukoliko pacijent nije osiguran pravo na nadoknadu nema. Pri ocijeni radne sposobnosti za sluajeve fizike ili psihike onesposobljenosti, ljekari se vie orjentiu na klinike parametre bolesti i svako odstupanje posmatraju kao bolest. Pacijenti se esto osjeaju bolesnim, ali njihovi kliniki nalazi su trenutno normalni i to se ne posmatra kao bolest. Primjer: gojazna osoba zahtijeva liposukciju koje treba da plati zdravstveno osiguranje, to zdravstveno osiguranje odbija i smatra estetskim problemom a ne medicinski neophodnim.

SUBJEKTIVNE TEORIJE ZDRAVLJA I BOLESTI

Pojedinac zdravlje shvata najee kao odsustvo zdravstvenih tegoba ili kao osjeaj nita me ne boli. Aspekt bolesti pojedinac posmatra kroz propisivanje lijekova, uestalost konsultacija sa ljekarom ili odlaskom u bolnicu. Bolesni ljudi su u potrazi za pomoi i kod rjeavanja zdravstvenog problema trae znanje i vjetine zdravstvenih profesionalaca. Poznato je da: sve bolesne osobe ne uzimaju propisane lijekove da se ne dre uputa ljekara (pue, konzumiraju alkohol, rade naporan posao i sl.) jedan dio bolesnih osoba ne trai usluge ljekara ve usluge alternativne medicine. To su nesuglasice koje postoje izmeu naunog pogleda na bolest i pogleda oboljelog to oteava i smanjuje uspjenost lijeenja.

KVALITET IVOTA

Kvalitet ivota je termin koji se poeo koristiti unazad tri decenije U uem smislu kvalitet ivota se moe poistovijetiti sa definicijom zdravlja U irem smislu to je pojam koji pored zdravlja ukljuuje: nivo ivotnog standarda, kvalitet stanovanja, radne i ivotne uslove osobe, pojavu samoubistava, stopu kriminaliteta i sl.

Kvalitet ivota karakteriu dvije osnovne dimenzije: Kvantitet podrazumjeva broj godina ivota, prosjenu starost i oekivanu starost na dan roenja osobe (u FBiH prosjena starost je 73 godina, za mukarce 69 godina, a za ene 75 godina u 2006 g.) Kvalitet koji podrazumjeva u kojoj se fazi nalazi zdravstveno stanje osobe: od odlinog zdravlja, preko stanja bez simptoma, zone promjena, razvijene bolesti do terminalnog stadija bolesti) Aspekti kvaliteta ivota: Opi kvalitet ivota Kvalitet ivota sa aspekta zdravlja Kvalitet ivota sa aspekta bolesti

Poimanje kvaliteta ivota: Opi kvalitet je individualno zapaanje osobe o stanju sopstvenog blagostanja (ukljuuje sve komponente zdravlja) koje se moe kretati u rasponu od zadovoljstva do nezadovoljstva posmatrajui determinantama ivota, a koje su vane za pojedinca (nezaposlenost, siromatvo, pozicija na poslu, prihod, izloenost stresu, invalidnost, stanje organizma bez bola ili drugih patolokuh simptoma, usamljenost i sl.) Opi kvalitet ivota je subjektivna procjena pozitivnih ili negativnih osnovnih karakteristika ivota pojedinca (posjedovanje stana ili kue, dobra zarada, zaposlenost, dobro zdravlje, obavljanje svih fizikih i psihikih funkcija i sl)

Poimanje kvaliteta ivota u odnosu na odsustvo bolesti: Kvalitet ivota sa aspekta zdravlja je subjektivno zapaanje pozicije pacijenta u kontekstu kulturnih ili ostalih vrijednosti drutva u kome osoba ivi prema njegovim ciljevima, iskustvu i standardima ivota (higijenski stan, ispravna voda za pie, ispravna hrana, bezbjedna sredina, dobro mentalno zdravlje,siguran ivot u zajednici, dostupan ljekar u svakom trenutku i sl.) Kvalitet ivota sa aspekta zdravlja je shvatanje pacijenta o trenutnom nivou stanja funkcija i i njegovim zadovoljstvom istim (fizikim, psihikim, psiholokim i socijalnim ) kompariranim sa njegovim shvatanjem kako bi trebalo izgledati bolje ili idealno hodanje, govor, miljenje, komunikacija sa drugima, adaptacija na uslove rada, ivota i sl.

Poimanje kvaliteta ivota u odnosu na prisustvo bolesti: Kvalitet ivota sa aspekta bolesti je subjektivna procjena iskustva pacijenta prema svojoj bolesti i nainu kako bolest utie na njegov kvalitet ivota (stav pozitivan ili negativan) Kvalitet ivota sa aspekta bolesti je mjerenje neklinikih aspekata bolesti, kao to su mogunost zaraivanja, obavljanje osnovnih fizikih funkcija (samostalno hodanje, penjanje uz stepenice, spremanje obroka hrane, seksualni ivot), komunikacija unutar porodice i sa zajednicom, ispoljavanje emocija (ljut,dobronamjeran) i kognitivne funkcije ( pamenje, miljenje..)

Mjerenje kvaliteta ivota: Jednodimenzionalno posmatra samo jedan aspekt (ekonomska funkcija ili opa fizika funkcija) Multidimenzionalno koristi kod klinikih istraivanja za ispitivanje svih aspekata bolesti ili samo lijeenja bolesti (lijek skup, dostupan, teko se podnosi, brojne komplikacije, ali je neophodan smanjuje sposobnost miljenja ili seksualne funkcije, teratogeno djelovanje i sl.)Mjerenje kvaliteta ivota vri se putem upitnika. Svako pitanje ima viemogunosti odgovora, a svaki odgovor svoju vrijednost- bod )Upitnici mogu biti: Globalni ili opi usmjereni su na osnovne karakteristike zdravlja pojedinca i mjere zdravstveni status populacije na osnovu subjektivne procjene (dobar, vrlodobar, odlian na osnovu skora ili bodova za svaki odgovor) Specifini mjere promjene koje izaziva bolest kod pacijenta i to je prioritet za pacijenta koji je obolio od te bolesti; pomae doktoru da procjenu prognozu bolesti ili propie terapiju koja je prihvatljiva za pacijenta (bodovna skala i skor za ukupne odgovore).

Opi upitnik SF 36 je osnovni upitnik za mjerenje kvaliteta ivota, razvijen u SAD imjeri osnovne dimnezije zdravlja i bolesti. Ima 36 pitanja i prati slijedee dimenzije : Fizike funkcije 10 pitanja za svakodnevne aktivnosti i sportske aktivnosti, npr.hodanje, tranje, penjanje,vonja bicikla, plivanje, gimnastika i sl. Psihike funkcije 4 pitanja o problemu poremeaja psihikih funkcija i dejstvo na svakodnevne aktivnosti ( miljenje, pamenje, zaboravnost i sl.) Ope zdravlje - 5 pitanja o subjektivnoj procjeni zdravlj (loe, dobro, odlino i sl.) Vitalnost 4 pitanja o tome kako se pacijent osjeao unazad 4 nedjelje Socijalne funkcije - 2 pitanja o tome kako su se njegovi fiziki ili psihiki problemi odraavali na odnose sa lanovima porodice,prijateljima, radnim kolegama i sl. Ulogu emocionalnog zdravlja 3 pitanja o tome da li su emocionalne potekoe utjecale na obavljanje posla ili je osoba bila uplaena, depresivna unazad 4 nedjelje Ulogu mentalnog zdravlja 5 pitanja o stanju depresije, straha, nesigurnosti, sree, miroljubivosti u duem periodu Bol - 2 pitanja o postojanju bola u organizmu unazad 4 nedjelje koji je utjecao na obavljanje svakodnevnog posla

Specifini upitnici su orjentirani na bolest i karakteristike pacijenta injegovog stanja uslovljenom boleu, a koje se mogu prevenirati.Napravljen je veliki broj upitnika za razliite bolesti i to za: kardiovaskularne bolesti kvalitet ivota pacijenata sa poputanjem srca - MLHF Neuroloke bolesti - kvalitet ivota pacijenata sa epilepsijom QOLI-3 Ginekoloke bolesti kvalitet ivota i zdravlja ena WHQ Onkologija kvalitet ivota za istraivanja i tretman raka EORTC QLQC33 Bol kvalitet ivota pacijenata koji imaju postoperativnu bol POP AIDS - kvalitet ivota pacijenata sa AIDS - SF-30 Stanje u djece nakon tonzilektomije kvalitet ivota djece sa opstruktivnim nonim apneama nakon tonzilektomije OSA 18 QOL

FAKTORI OD UTJECAJA NA ZDRAVLJE

FAKTORIPOSLJEDICE

NASLJEDNIGENETSKI USLOVLJENE BOLESTI

VANJSKI- voda, vodosnabdijevanje,okoli i sl.STANOVANJE -USLOVNOST,GRAEVINSKI MATERIJAL I SL.ZRAK - AEROZAGAENJEHRANA - SASTAV, PESTICIDI,MIKROBIOLOKA ISPRAVNOST,PRIPREMAOTPAD OPASAN PO ZDRAVLJE JONIZIRAJUI,HEMIJSKI,LIJEKOVIPOVEANJE OBOLJEVANJA ODCRIJEVNIH I DR. ZARAZNIH BOLESTIRESPIRATORNE, PARAZITARNE,MALIGNE , DUEVNE BOL.,POVREDEHRONINE RESPIRATORNE IKARDIOVASKULARNE BOLESTICRIJEVNE ZARAZNE, HRONINEDIGESTIVNE, TROVANJA, MALIGNEBOLESTITROVANJA, MALIGNE BOLESTI

SOCIJALNI I EKONOMSKI -OBRAZOVANJE,NAVIKE,OBIAJINACIONALNI DOHODAK, SISTEMZDRAVSTVENOG OSIGURANJAPOVEANA STOPA SMRTNOSTINIVO PRAVA NA ZDRAVSTVENUZATITU, TEHNOLOKA I KADROVSKAZAOSTALOST

DRUTVENE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE

Drutvene zajednice su grupe ljudi nastale na opim interesima zajednitva, kulture i obiaja jedne sredine One su temelj stabilnosti drutva Odnosi u zajednici kreu se od prisnih do posrednih odnosa meu lanovima One pokazuju odreeni stupanj solidarnosti, tite i uvaju lanove svoje zajednice Stupanj solidarnosti iskazuje se posebno u kritinim ivotnim trenucima

Podjela drutvenih zajednica: Primarne(porodica/obitelj,kola,radni kolektiv) Granine(lokalna zajednica - mjesna zajednica i opina) Sekundarne(nevladine, humanitarne, stranke, partije, vjerske)

Primarne zajednice su zajednice u kojima osoba ivi i radi. Imaju neposredan uticaj na zdravstveno stanje osobe, kvalitet ivota i koritenje zdravstvene zatite U bolesti zajednica moe imati pozitivnu ili negativnu ulogu Pozitivna uloga je davanje potpore od strane lanova zajednice i doprinosi lakem prevazilaenju tekoa koje bolest donosi Negativna uloga se posebno iskazuje pri masovnoj pojavi bolesti (epidemija). Reakcija zajednice kree se od sukoba straha za sebe i svoje najblie do rtvovanja za zajednicu. PORODICA

Porodica je osnovna demografska, socijalna i bioloka zajednica koja se susree u svim drutvima, od samih poetaka ljudske historije. Porodica, obitelj, zasniva se najee na krvnom srodstvu njenih lanova tj. vezi izmeu osoba suprotnog spola, koja ukljuuje roditelje i djecu. Domainstvo predstavlja skup osoba koje ive zajedno u istoj kui ili stanu i obuhvata osim roditelja i djece i druge roake u bliskom krvnom srodstvu (npr. brau).Razlikovanje porodica: Autoritet i vlasnitvo(patrijarhat i matrijarhat) Oblik braka(monogamija, poligamija poliandrija) lanstvo(ua i ira porodica) Linija porijekla(patrilinearno i matrilinearno) Mjesto ivljenja(selo ili grad i patrilokalne zajednice)Osnovne funkcije porodice su: Reproduktivno-bioloka(raanje djece, produenje vrste, seksualni odnosi) Ekonomska(obezbjeenje materijalnih dobara za izdravanje lanova porodice; primarnu ulogu ima otac, a u novije vrijeme majka ili starija djeca) Zatitna(podrka i pomo lanovima porodice, posebno izdravanim lanovima: djeci, starijim, bolesnim i lanovima sa posebnim potrebama) Odgojna(odgoj djece - porodica slui kao posrednik izmeu sredine i djeteta, prenosu osnova kulture i utie na razvoj prvih navika i naina ponaanja vanih za zdrav budui ivot) Porodica je manja to je uzrokovano padom fertiliteta i broja djece. Tradicionalne uloge i vrijednosti pretrpjele su ogromne promjene. Starenje porodice zahtIjeva i vei angaman porodice u socijalnoj i medicinskoj zatiti njenih starih lanova. Formalna stabilnost braka opada i poveava se broj razvedenih brakova. U porastu je broj djece roene izvan braka. Prosjean broj lanova porodice u BiH: 1948 - 5.1 lanova 1953 - 5 1961 - 4.6 1971 - 4.1 1981- 4 1991- 3.6

Zdravlje i porodica: Porodica u kojoj ovjek ivi ima utjecaj na njegovo zdravstveno stanje, osjeanje zadovoljstva i zdravlja, kvalitetu ivota i koritenje zdravstvenom zatitom. U pojedinim porodicama postoji aglomeracija pojedinih bolesti i zdravstvenih rizika, kao i razliito zdravstveno ponaanje - neke bolesti se ee pojavljuju u pojedinim porodicama (nasljee, navike u nainu ivota i ishrane, te zajedniki opi uvjeti ivota, stanovanje, ivotni standard itd.) Mogu se prepoznati porodice kod kojih je povean ukupni rizik na zdravlje. To su npr. nepotpune porodice, porodice optereene ekonomskim i drugim poblemima. Prisutne su razlike u porodinom okruenju veinskog stanovnitva i marginiziranih grupa u drutvu kao to su: -nezaposleni, -etnike manjine, -fiziki I mentalno onesposobljene osobe, -grupe sa specijalnim problemima i potrebama -lica smjetena u posebne ustanove

Socijalni i psiholoki odnosi unutar porodice su jedan od vanih faktora u nastanku poremeaja zdravlja njenih lanova. Porodica moe postati izvor zdravstvenog rizika za svoje lanove ako su unutranji odnosi u njoj loi. esto se sline bolesti javljaju u jednoj porodici, kao to se razliite bolesti pojavljuju istovremeno (koincidiraju) u vie lanova porodice. Bolesti imaju esto slian tok meu lanovima porodice. Porodina klima i iskustvo koje se stekne od najranijeg djetinjstva imaju presudni utjecaj na socijalno sazrijevanje i budue ponaanje u vezi sa zdravljem.

Determinante zdravlja porodice:Egzogene determinante: loi socijalni i ekonomski uslovi ivota: siromatvo, nezposlenost, nizak obrazovni status, loi uslovi stanovanja loe higijenske navike pojedinca, porodice i uslovi stana nezdravi stil ivota: puenje, loi interpersonalni odnosi, neadekvatna ishrana, konzumiranje alkoholaEndogene determinante: nasljedni (genetski) materijal lanova porodiceMultifaktorijalne determinante: kombinacije endogenih i egzogenih determinanti

Procjena zdravlja porodice:Demografske karakteristike porodice: prosjean broj lanova porodice, prosjena starost porodice, broj djece, broj roenih, broj umrlih, broj izdravanih lanova porodice, broj starih lanova, obrazovna struktura, i sl.Indikatori planiranja porodice: broj trudnoa, broj pobaaja prema vrsti, koritenje kontracepcije.Indikatori socijalnog i ekonomskog statusa: broj zdravstveno osiguranih lanova, prosjena mjesena primanja porodice, struktura zaposlenih, stanovanje (m2 po lanu, vodosnabdijevanje, kanalazacija, buka, svijetlost, vlanost i sl.), posjedovanje telefona, automobilaIndikatori zdravstvenih rizika: prisustvo osnovnih riziko faktora (puenje, alkohol, ishrana itd.) i drugih faktora vezanih za uslove stanovanja i specifinosti okruenja.Indikatori zdravlja Pozitivni indeksi zdravlja: antropometrijski (tjelesna teina, tjelesna visina, indeks tjelesne mase ITM), psihometrijski (indeks inteligencije) sociometrijski indeksi (indeksi adaptacije, komunikacije), bioloki standardi (glikemija, broj eritrocita, broj leukocita itd.)Indikatori bolesti: prisustvo bolesti, vodee bolesti (hronine), najei uzroci smrti

KOLSKE USTANOVE I ZDRAVLJE

Oblik ivota za oko 25% stanovnika djeca i mladi kolske institucije - vrti, osnovne i srednje kole, univerzitet, kolski i studentski domovi, domovi za djecu sa posebnim potrebama, ustanove za cjelodnevni boravak djece i sl. Duina boravka je i do 12 sati dnevno Utjecaj na zdravlje uenika kolski ambijent, nastavni plan i program i nastavno i nenastavno osoblje

kole kao mjesto zdravstvene edukacije: Povezanost izmeu ranog uenja i budueg zdravstvenog statusa Zdravstvena edukacija kao dio opeg obrazovanja u kolama kole su vane za provoenje i obezbjeenje zatite prava djece i mladih

RAD I RADNA SREDINA

Rad: rad stvara osjeaj zadovoljstva (dobro mentalno zdravlje) rad u tetnim uvjetima (predug, preteak, nemotivirajui) dovodi najee do oteenja fizikog i mentalnog zdravljaRadna sredina: Faktori u radnoj sredini - djelovanje loe organizacije rada i tetnih noksi (azbest, mikroorganizmi, zraenje, dugo radno vrijeme sa prekidima)

TEHNOLOGIJA I ZDRAVLJE

Pozitivni efekat: elektrina energija, telefon, automobil, savremena dijagnostika smanjenje infektivnih bolesti, blagovremena zdravstvena usluga, bolja dijagnostika, smanjenja smrtnostiNegativni efekat: automobil, brza prevozna sredstva, hemijska sredstva, Rtg dijagnostika povrede u saobraaju, maligna oboljenja, KVO, astma, poveanje oboljevanja i smrtnosti

LOKALNA ZAJEDNICA

Lokalna zajednica - susjedstvo,mjesna zajednica, opina uzajamnost, povezanost rjeavanje osnovnih zdravstvenih problema pojedinca (problem zdravstvene njege, edukacije, zdravstvenog ponaanje, zdravstveni ambijent, stambeni ambijent, zaposlenost, komunalni problemi)

SEKUNDARNE ZAJEDNICE

Sekundarna zajednica - Crveni kri, udruenja oboljelih od odreenih bolesti, grupe za zatitu ivotne okolineAktivnosti: promocija zdravih stilova ivota rjeavanje problema bolesti ovisnosti rekreacija njega ishrana briga o starima

- vulnerabilne skupine:1. 0-28 dana = novoroenad2. 1mj-12mj = dojenad3. 2-5 god = mala (predkolska) djeca4. 6-14 god = kolska djeca5. 15-19 god = adolescenti6. 20-64 god = radno aktivno stanovnistvo7. 65 god i vise = lica tree ivotne dobi....

posebne skupine:1.studenti (19-26 god)2.trudnice i zene fertilne dobi (15-49)

DETERMINANTE ZDRAVLJA,FAKTORI OD UTJECAJA NA ZDRAVLJE I ODRAVANJE ZDRAVLJA

STIL IVOTA PUENJEALKOHOL

DROGA

STRESNEADEKVATNA ISHRANA IFIZIKA NEAKTIVNOST MALIGNE,HRONINE PLUNE,KARDIOVASKULARNE BOLESTI I SL ALKOHOLIZAM, DIGESTIVNE I MENTALNEBOLESTIMENTALNO I PSIHIKO PROPADANJELINOSTI I RANA SMRTSRANI I MODANI UDAR, NEUROZE GOJAZNOST, DIJABETES,KARDIOVASKULARNE BOLESTI I SL.

ZDRAVSTVENA ZATITA - PRISTUPANOST, KVALITET, EKONOMINOST POVEANJE SMRTNOSTI I OBOLJEVANJA

Determinante zdravlja: bioloke determinate zdravlja fizike determinante zdravlja socijalne determinante zdravlja ekonomske determinate zdravlja stil ivota

BIOLOKE DETERMINANTE

Bioloku bazu zdravlja ini ljudski genom. U interakciji sa faktorima okoline on odreuje najvei broj osobina ovjeka i pojavu bolesti. Generacijsko pojavljivanje bolesti unutar pokoljenja potpomognuto je ostalim faktorima, meu kojima su od bitnog uticaja ivotni stil, sistem zdravstvene zatite i ekonomski faktori. Genetski uslovljene bolesti javljaju se u najranijim i srednjim fazama ivota. Postoje bolesti kod kojih je faktor naslijea manje jasan, ali postoji mogunost da vie gena uz faktore sredine doprinese njihovoj pojavi (dijabetes, maligne bolesti, izofrenija, kardiovaskularne bolesti) Ispoljavaju se u kasnim fazama ivota.

FIZIKE DETERMINANTE

Fizike determinante zdravlja su one koje djeluju u okolini u kojoj se iva bia razvijaju. Dokazane determinante fizike sredine koje mogu djelovati negativno na zdravlje su: voda, vodosnabdijevanje, dispozicija otpadnih voda, zrak, radijacija, vrsti otpad, stanovanje. Kada u odreenim uslovima djelovanje tetnog inioca pree granice osobnih mogunosti prilagoavanaja, dolazi do poremeaja zdravlja Zatita fizike sredine predstavlja organizovane napore zajednice za unapreenje uslova ivljenja. U tom cilju potrebno je ouvanje onih kvaliteta sredine koji pozitivno djeluju na opi i radni potencijal ljudi, omoguavaju normalne bioloke i drutvene funkcije u zajednici, te zabrana i neutralisanje procesa i izvora koji dovode do zagaivanja (municija sa osiromaenim uranijumom, lijekovi sa prolim rokom upotrebe i sl.) VODA

Voda za pie, vodosnabdijevanje i otpadne vode Voda za pie je faktor zdravstvenog stanja pojedinca. Higijenski ispravna voda doprinosi zatiti i ouvanju zdravlja, dok neispravna voda dovodi do rizika za pojavu irenja mnogih bolesti, pojedinano, u porodici ili kao epidemija u zajednici. Otpadne vode su faktor nastanka zaraznih bolesti, posebno hepatitisa, enterokolitisa.

ZRAK

Kvalitet zraka, pojava oteenja funkcije plua, pojave bolesti i smrti od respiratornih bolesti su usko povezani. Danas postoji veliki broj zagaivaa vazduha, od kojih su posebno bitni sumpor dioksid, azotni oksidi, vrste estice i isparljive supstance. Uzroci postojanja velikih koliina ovih zagaivaa povezuju se sa nainom sagorijevanja goriva, izduvnim gasovima iz automobila, koritenjem drugih energenata i globalnom promjenom klime. Klimatski faktori mogu ispoljiti svoje dejstvo na zdravlje ljudi. Zrak je prenosilac tekih metala (ive, kadmijuma putem lanca hrane i vode) i velikog broja alergena. Zdravstvene posljedice zagaenja zraka ukljuuju pojavu respiratornih simptoma, hroninih bolesti, malignoma plua, te oteenje bubrega kadmijumom, nervnog sistema ivom i pojavu alergija. Pasivno puenje izloenost duhanskom dimu.

VRSTI OTPAD,STANOVANJE

Najopasniji otpad po ljudsko zdravlje je otpad iz fabrika, labaratorija, bolnica, nuklearnih postrojenja i domainstava. Ovaj otpad zagauje zemljite otrovnim hemikalijama to ima direktne tetne posljedice po zdravlje ljudi, sigurnost hrane i kvalitet podzemnih voda. U FBiH samo oko 40% vrstog otpada odlae se po sanitarno-higijenskim pravilima. Ostali otpad odlae se u tzv divljim deponijama, a esto i u vodotoke.

Stan je elemenat fizike i socijalne sigurnosti, jedan je od preduslova stabilnosti pojedinca i porodice. ovjek pola svog ivotnog vijeka provede u stanu. Nepovoljni stambeni uslovi poveavaju uestalost oboljevanja od respitatornih, zaraznih, alergijskih bolesti, povreivanja. Stanovanje kao faktor zdravlja vezan je za grupe koje vie vremena provode u stanu.

SOCIJALNE DETERMINANTE

Socijalna baza zdravlja definie se kao institucionalna, partnerska i normirana kvalitativna i kvantitativna interakcija izmeu svih subjekata u drutvu. Kljuna mjerila socijalne baze zdravlja su: stepen povjerenja meu lanovima zajednice, graansko uee u radu zajednice i postojanje socijalnih slubi. Studije pokazuju da je redukcija morbiditeta tea meu stanovnitvom koje je socijalno ugroeno. Kvalitet socijalnih relacija u kui (roditelj-dijete i ostali lanovi), na radnom mjestu (zaposlen-nezaposlen, privremeno zaposlen) i u zajednici su kljuevi za unapreenje fizikog i mentalnog zdravlja. Pozitivno zdravstveno ponaanje odraz je i uticaja psihosocijalnih faktora.

EKONOMSKE DETERMINANTE

Glavne ekonomske determinante su prihodi, zaposlenost i obrazovanje Prihodi: Apsolutni prihod u domainstvu ili pojedinca povezan je sa zdravastvenim stanjem. Studije su pokazale da kako se prihodi poveavaju tako se smanjuje rizik oboljevanja i smrtnosti. Na granici siromatva u BIH ivi oko 19% stanovnikaZaposlenost: Zaposlenost ima snaan uticaj na zdravstveno stanje osobe. Nesigurnost vezana za posao, kvalitet i kvantitet posla su udrueni sa slabijim zdravljem. Zdravstvene posljedice nezaposlenosti mogu se pojaviti ubrzo nakon gubitka posla. One pogoravaju postojee zdravstveno stanje. Stres zbog gubitka posla je odgovorni faktor za pojavu bolesti u obliku promjena ponaanja. Vrlo esto ove osobe uzimaju lijekove za smirenje, opijaju se i imaju negativan odnos prema okolini.

KULTURA I OBRAZOVANJE

Predstave o zdravlju i odnos prema njemu nisu elementi nezavisni od kulture. Promjene u kulturi mjenjaju i odnos prema zdravlju. Za rad na unapreenju zdravlja bitno je poznavanje kulture razliitih grupa. To ima uticaja na koritene metode lijeenja i uspjenost mjera zdravstvene zatite. Postoji duboka razlika izmeu naunog gledanja na pitanja zdravlja i bolesti od predstave koju o tome imaju pacijenti. Glavni mehanizam unapreenja zdravlja je znanje i dovoljna informisanost. U razvijenim zemljama ono se smatra najvanijim resursom drutvenog i ekonomskog razvoja.

ZDRAV STIL IVOTA

ivotni stil je ustaljeni oblik ponaanja nastao i odabran izmeu raspoloivih mogunosti baziran na drutveno ekonomskim uslovima i lakoi izbora jedne od alternativa. SZO definie ivotni stil kao opi nain ivota baziran na interakciji izmeu uslova ivota u irem smislu i individualnih obrazaca ponaanja determinisanih sociokulturnim faktorima i linim karakteristikama (Deklaracija iz Alma Ate 1978). Individualni stil ivljenja ine osobine linosti, izbor standardnih reakcija i oblika ponaanja u socijalnim uslovima ivota. Zdravi ivotni stil zavisi od individualnog izbora. Individualni izbor je pod uticajem linih karateristika pojedinca, kao to su obrazovanje i posjedovanje informacija o zdravlju. Stil drutva i ponaanja prenosi se putem razliitih socijalnih grupa, kao to su porodica, kola, interesne grupe i dr. ivotni stil ima veliki uticaj na ponaanje osobe posebno na nain ishrane, fiziku aktivnost, puenje, upotrebu alkohola i droga, spolno ponaanje I sl.

ISHRANA

Povezanost ishrane i zdravlja poznata je jo iz davnih vremena. Poetkom XX stoljea zapoeta su istraivanja o posljedicama nedovoljnog i poveanog unosa hrane, kvalitetu hrane, dejstvu ishrane na zdravlje i pojavu bolesti. Zarazne, parazitarne, digestivne, kardiovaskularne, maligne bolesti i bolesti metabolizma su usko povezane sa problemima hrane i ishrane. U naoj zemlji javljaju se problemi neadekvatnog unosa hrane - vei broj gojaznih osoba u FBiH - 21,5% stanovnika je gojazno, 41,0% je imalo prekomjernu tjelenu teinu, a 20% djece do 14 godina je gojazno.

FIZIKA AKTIVNOST

Prve epidemioloke studije su ukazale da se fizika neaktivnost, kao i ivot bez fizikog rada i sa sjedenjem odraava se na zdravlje i predstavlja rizik oboljevanja i umiranja od veine hroninih bolesti i visoke uestalosti gojaznosti.

DUHAN

Duhan predstavlja pojedinani i kumulativni faktor rizika za zdravlje. Puenje je odgovorno za 50% preventabilnih smrti. Dim od duhana poveava rizik nastanka razliitih vrsta raka, hroninih oboljenja srca, niske poroajne teine novoroenadi itd. U FBiH oko 49,2% mukaraca i 29,7% ena pui, a 64% je svakodnevno izloeno duhanskom dimu u prostoriji u kojoj boravi.

ALKOHOL,DROGE I PSIHOTROPNE SUPSTANCE

Alkohol: Konzumiranje alkohola u svijetu povezano je sa druenjem, potronjom hrane,oslobaanjem od stresa. Postoji tendencija poveanja potronje alkohola, posebno u Evropi i Americi. U FBiH je 2002 godine proizvodeno 27,7 litara alkohola po stanovniku. Oko 54,1% mukaraca i 12,5% ena u FBiH je izjavilo da konzumira alkohol. Droge i psihotropne supstance: Predpostavlja se da oko milion ljudi u Evropi ovisi o ilegalnim dogama. Ekonomske i socijalne promjene koje su zahvatile centralni i istoni dio Evrope, stvorile su preduslove za ilegalnu trgovinu drogom. U FBiH je registrovano u 2005. godini. 1305 mentalnih poremeaja uzrokovanih upotrebom psihotropnih supstanci na 10.000 stanovnika.

RATNI SUKOBI

Mir je pozitivno osjeanje blagostanja koje dozvoljava razvoj punog potencijala individue, pa i zdravstvenog. Rat je najozbiljnija od svih prijetnji zdravlju.Posljedice rata su dugorone. One utiu na demografske promjene, nasljee, mijenjaju mortalitetnu i morbiditetnu sliku, djeluju na promjenu okoline. Nesigurnost ivljenja u stalno prisutnoj prijetnji ratom dovodi ne samo do fizikog oteenja ve i oteenja psihikog zdravlja, u vidu postratraumatskog sindroma.

NEJEDNAKOST U ZDRAVLJU

Jednakost u zdravlju znai da svi ljudi imaju pravo na jednake uslove za unaprjeenje i ouvanje zdravlja i razvijanje svog punog zdravstvenog potencijala. Danas u svijetu perzistira nejednakost meu zemljama, regijama i jaz u zdravlju izmeu pojedinih grupa i podruja unutar svake zemlje. Nejednakost u zdravlju u evropskom regionu izraena je izmeu zemalja zapadne i zemalja centralne i istone Evrope.Ove zemlje se nalaze u ekonomskoj tranziciji, bile su poprite ratnih sukoba, to je sve doprinjelo veem siromatvu i produbilo jaz izmeu razliitih socijalnih grupa (djeca,stariji, ene, mladi, hendikepirani). Najei razlozi nejednakosti u zdravlju vezani su za nedovoljan pristup zdravstvenim slubama, nemogunost koritenja zdravstvenih usluga,tetno rizino ponaanje i socijalno i ekonomsko okruenje.

JAVNA PODRKA I ZDRAVA JAVNA POLITIKA

Odgovornost za zdravlje nije samo zadatak zdravstvenih radnika nego i velikog broja drugih subjekata u drutvu. Za svoje zdravlje prvenstveno je odgovoran sam pojedinac. Za odranje dobrog zdravlja pojedinca potrebna je podrka drave, njene politike i institucija (socijalna pomo). Mobilizacija i podrka naroda zavisi od kulturnih i socijalnih uzora. Javne linosti, religijske voe, nevladine organizacije, poslovni ljudi trebaju biti kreatori i voditelji akcija u stvaranju javnog miljenja o potrebi dobrog kolektivnog zdravlja.

SOCIJALNA POMO DRAVE I ZDRAVLJE

Efekti socijalne pomoi na zdravlje mogu biti: Pozitivni zadovoljstvo osobe, blagostanje ivota i efikasnija samozatita Negativni - psihosomatske tegobe ,stres, strah, koronarna srana bolest i mogui smrtni ishodPrimjeri: Pomo u promoviranju sportskih aktivnosti smanjuje broj gojaznih osoba, a time i broj oboljelih od eerne bolesti tipa II Smanjenje broja puaa adolescenata uz socijalnu pomo roditelja (pasivno puenje) Pomo u odvikavanju od puenja smanjuje broj oboljelih od sranog udara

MEUNARODNA SARADNJA

Meunarodna saradnja na planu postizanja i odravanja zdravlja je posebno od znaaja u zemljama i na podrujima koja zaostaju u razvoju zdravstvenog sistema. Svjetska zdravstvena organizacija i njeni regionalni uredi stalno poduzimaju inicijative i finansiraju projekte za jaanje zdravstvenog i drugih sektora u postizanju dobrog zdravlja za sve ljude (PHARE, EUROHEALTH , zdravi gradovi, zdrave kole, zdravo radno mjesto i dr).

SOLIDARNOST U ZDRAVLJU

Solidarnost unutar zemlje i meu podrujima (ruralna, urbana ili geografska podjela) Da bi se premostio jaz unutar zemlje potreban je visok stepen solidarnosti kao npr. ravnomjerna raspodjela novca za zdravstvenu zatitu po stanovniku i to posebno u zadovoljenju osnovnih potreba u primarnoj zdravstvenoj zatiti, jednak pristup zdravstvenim slubama ili ravnomjeran raspored i dovoljna opskrba zdravstvenim kadrovima svih profila.

MILENIJUMSKI CILJEVI RAZVOJA U FUNKCIJI OUVANJA ZDRAVLJA

2003. godine Ujedinjene nacije su usvojile rezoluciju o Milenijumskum ciljevima razvoja svijeta do 2015Direktna odgovornost zdravstvenih profesionalaca je u slijedeim ciljevima: Smanjiti smrtnost djece Poboljati zdravlje majki Izboriti se sa HIV-om/AIDS-om, malarijom i ostalim bolestimaIndirektna odgovornost zdravstvenih profesionalaca je u slijedeimciljevima: Osigurati odrivost prirodne sredine Promovirati jednakost meu spolovima i dati vea prava enama

MULTISEKTORIJALNA ODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE

Zdravlje nije samo rezultat akcija koje poduzima zdravstveni sektor. Odgovornost za ouvanje zdravlja imaju: Vlada koja kreira politiku, rasporeuje sredstva i donosi zakonsku regulativu. Nevladine organizacije koje poveavaju svijest o zdravlju, ekolokim trendovima i njihovim posljedicama. Trgovina i industrija se danas prilagoavaju zahtjevima potroaa za sigurnim i zdravim proizvodima. Energetski sektor poboljava kvaliteta zraka u urbanoj sredini, odlaganja kiselina i smanjenja radijacije kao i drugih tetnih uticaja.

Sektor poljoprivrede osim to proizvodi hranu je odgovoran za zatitu i unapreenje okolia, ouvanje resursa svjee vode i promociju dobre ishrane (veterinarska kontrola ispravnosti namirnica) Socijalni sektor reaguje na probleme koji proizilaze iz siromatva i drutvene izolacije sa ciljem da sprijei socijalne bolesti ( vakcinacija i prevencija zaraznih bolesti meu etnikim grupama Romi) Sredstva javnog informisanja sve vie utiu na percepciju ponaanja u vezi sa zdravljem. Ovo daje mogunost da se prue informacije o zdravlju i da se javno otkriju aktivnosti koje su rizine po zdravlje ( alfatoksin u mlijeku BIH 2013) Glavni pokreta i partner u multisektorijalnoj akciji je zdravstveni sektor.

PROMOCIJA ZDRAVLJA

Promocija zdravlja je proces osposobljavanja stanovnitva i zajednice da unaprijede svoje zdravlje i ujedno poveaju kontrolu nad njim (SZO) To je proces koji podrava okolnosti i stanja putem kojih se ljudi osposobljavaju da naprave zdrav izbor To je pokret koji angauje drutvene , okolinske, zdravstvene i druge odrednice u cilju prevencije zdravstvenog rizika Promocija zdravlja podrava lini i socijalni razvoj putem obezbjeenja informacija, edukacije za zdravlje i razvoja vjetina neophodnih za uspostavljanje kontrole nad svojim zdravljem i svojom okolinom Primarni znaaj promocije zdravlja je pripremanje osoba za stalno uenje u cilju savladavanja izazova bolesti i povreda Proces treba zapoeti od djetinjstva, a nastaviti kroz sistem kolovanja, mjesta rada i ivljenja

Aktivnosti na promociji zdravlja doprinose: smanjenju nejednakosti u zdravlju ene mogu da se osposobe za zdraviji nain ivota da prestanu da pue i preveniraju bolesti vezane za puenje unapreenju ljudskih prava - pravo na zdravu okolinu produenju oekivanog trajanja ivota smanjenje smrtnosti djece smanjenju razlika meu razvijenim i nerazvijenim podrujima ljudi su bolesniji u siromanim sredinama

Mjere zdravstvene zatite dijelimo na pet razliitihzdravstvenih intervencija: unapreenje zdravlja ili promocija zdravlja sprijeavanje bolesti primarna prevencija bolesti pravovremeno otkrivanje bolesti i lijeenje - sekundarna prevencija dijagnoza bolesti i lijeenje na zahtijev pacijenta i sprijeavanje nesposobnosti - tercijarna prevencijarehabilitacija, kontrola i praenje oboljelog i sprijeavanje invaliditeta tercijarna prevencija

Principi promocije zdravlja promocija zdravlja odnosi se na stanovnitvo u cjelini, a ne na osobe sa visokim rizikom za spreavanje bolesti promocija zdravlja trai efikasno uee cijele zajednice zdravstveni sektor ima veliki znaaj u promociji zdravlja i to posebno primarna zdravstvena zatita

U sreditu djelovanja su stanovnitvo i zajednica, kao i manje grupe sa posebnim potrebama Javno zdravstveni odgovor u zajednici i poduzete aktivnosti mogu izgraditi potencijale za dobro zdravlje i zatitu zdravlja svakog pojedinog lana, jer zdravlje zajednice ne predstavlja prosti zbir zdravlja svakog pojedinog lana

Dokumenti promocije zdravlja: Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zatiti 1978 Starategija i ciljevi zdravlja za sve do 2000g -1984 Ciljevi zdravlja za sve u 21 stoljeu 1991 -2020 Dokument iz Ottawe -1986 Preporuke iz Adelaideza javnu politiku koja promovira zdravlje - 1988 Preporuke iz Bea o zdravim gradovima - 1988 Izjava iz Sundsvalla o okolini koja potpomoe zdravlju - 1991

AKTIVNOSTI U PROMOCIJI ZDRAVLJAPOVELJA IZ OTAWE, 1986.GOD

zdrava javna politika stavlja u sredite intresovanja one koji donose politike odluke i ije odluke mogu imati posljedice po zdravlje; to su zakonske, finansijske, poreske, organizacijske i druge mjere

jaanje okoline koja prua podrku neraskidiva veza izmeu ljudi i njihove okoline uz jaanje odgovornosti za njeno ouvanje ini osnovu organizacijskih aktivnosti u tom pravcu

jaanje akcija zajednice osnanjenje lanova zajednice da humane i materijalne resurse usmjere ka problemima zajednice u cilju ouvanja zdravlja kroz procese odluivanja i planiranja

razvoj linih vjetina putem stalnog procesa uenja i osposobljavanja poveaju svoje line vjetine u savladavanju bolesti i povreda

preusmjeravanje zdravstvene slube zahtijeva vee angaovanje zdravstvenih profesionalaca i menadmenta zdravstvenih ustanova, te ustanova za obrazovanje buduih zdravstvenih kadrova da preusmjere sadraje u edukaciji, zdravstvenim istraivanjima i ostalim aktivnostima

PREPORUKE IZ ADELAIDE, 1988.GOD

Kljune prioritetne oblasti u javnoj politici koja promovira zdravlje pomo zdravlju ena zdrava hrana duhan i alkohol stvaranje pogodnog okolia

STRATEGIJE ZA AKCIJU U PROMOCIJI ZDRAVLJA

zdravstveno informisanje dobijanje kvalitetne informacije omoguava osobi da usvoji zdravo ponaanje i zdrav stil ivota

zdravstveni odgoj proces uenja kroz iskustvo je osnovna baza promocije zdravlja

kontinuirana edukacija tokom radnog staa zdravstvenih radnika o najnovijim saznanjima iz ove oblasti

Praktini primjeri promocije zdravlja u okruenju su projekti stvaranja zdrave okoline: u bolnici kroz program Bolnica prijatelj djece- mrea bolnikih odjela pedijatrije i akuerstvau cilju stvaranja pogodnog ambijenta za djecu. u koli Zdrava kola - mrea kola u kojima se putem nastavnog programa promovira zdravlje i zdrav ivotni stil u gradovima Zdravi gradovi unapreenje zdravstvenog statusa urbane populacije putem politike podrke za promjenu okoline, prihvatanja zdravih naina ivota i bolju dostupnost resursima. na radnom mjestu Zdravo i sigurno radno mjesto promovira zdravlje radnika i zatitu i sigurnost na radnom mjestu Bolnice za promociju zdravlja promovira zdravlje zaposlenih u bolnicama, promovira jednakost za sve pacijente, etiki odnos prema pacijentima i meu zaposlenima, sigurno lijeenje i komunikaciju sa drugim sektorima zdravlja.

PRISTUPI U PROMOCII ZDRAVLJA

Programi promocije (unapreenja) zdravlja obuhvatajurazliite pristupe i metode: informisanje i obrazovanje stanovnitva i pacijenata zakonodavstvo, poreske i administrativne mjere ( zakoni o zabrani puenja, taksa na cijenu cigareta) aktivnosti lokalne zajednice kao laike inicijative inicijativu grupe strunjaka promocija zdravlja ena putem skrining testovaIntersektorski pristup ujedinjuje sve sudionike u zajednikom djelovanju: faktore koji utiu na zdravlje poput stanovanja, ishrane, fizike aktivnosti suzbijanje puenja, alkoholizma, zloupotrebe droge zatitu na radu zatitu rizinih grupa ene, djeca, invalidi i sl.

KOMUNIKACIJA SA JAVNOSTI

Osnova procesa u promociji zdravlja je komunikacija sa javnosti Komunikacijski modeli odnosa sa javnou su: Neposredni - direktni interpersonalni oblici Posredni preko irenja informacija i poruka o zdravlju koritenjem poznatih mass medija Da bi se promovirao i podrao odreeni problem treba imati tane informacije, pouzdane i provjerene pristupe ( tv emisija o zdravlju, letak, demonstracija kuhanja)KOMUNIKACIJA ZA ZDRAVLJE

Komunikacija za zdravlje je kljuna strategija usmjerena ka informiranju javnosti o zdravstvenim problemima i ka odravanju odreenih vanih zdravstvenih pitanja u fokusu javnosti ( ishrana, fizika aktivnost i sl.....) Upotreba mas-medija i ostalih tehnolokih inovacija s ciljem diseminacije korisnih zdravstvenih informacija usmjerena je ka javnosti i poveanju svijesti o individualnom i kolektivnom zdravlju Komunikacija za zdravlje sastoji se od vie segmenata ukljuujui: edukaciju, zdravstveno novinarstvo, interpersonalnu komunikaciju, zagovaranje u medijima, organizacionu komunikaciju, komunikaciju vezanu za rizike, socijalnu komunikaciju i socijalni marketing.

DRUTVENI MARKETING U PROMOCIJI ZDRAVLJA

To je novi pristup u radu sa stanovnitvom Podrazumjeva nove metode i tehnike, koje su bazirane na principima marketinga, a koje treba da djeluju na izmjeni stavova i ponaanja pojedinca Principi: Potroa - publika je centralna linost i njegove potrebe su kljune u socijalnom marketingu identifikacija socijalnih potroakih grupa (domaice, majke, osobe sa manjim primanjima, uenici, penzioneri) koristi vie razliitih pristupa i tehnika

METODE DRUTVENOG MARKETINGA

Najvie koritena metoda je mas medijska promocija koja donosi zdravlje kroz tradicionalni- trini marketing 4P marketinga Produkti, Price (cijena), Place (mjesto), Promocije Razvoj socijalnog marketinga u sklopu javnog zdravstva koristi medijski pristup; to znai: Ciljano ii na dobro definiranu publiku koja je pazljivo profilirana, demografski, po ponaanju, psiholoki i prema medijima ( trudnice ), Nudi se set produkata i poruka koje odgovaraju konzumentskim potrebama i eljama, a predoene su kao neophodne ( konzumiranje samo jodirane soli umjesto obine soli)

DRUTVENI MARKETING U PROMOCIJI ZDRAVLJA PRIMJER

Potroa ne kupuje zdravu hranu, ve hranu ne kupuje fiziku aktivnost ve tene za tranje ne kupuje lijep izgled i idealnu tjelesnu teinu ve povre i voe ne kupuje jodiranu so ve so i sl.

Ocjena uspjeha drutvenog marketinga predstavlja ocjenu promjena ponaanja potroaa u svakodnevnom ivotu Subjekt u drutvenom marketingu je potroa, do koga treba doi i na njega uticati

DRUTVENI MARKETING-PRISTUPI

Pasivan pristup: deklaracija na proizvodu ima mali efekat (hoe li je potroa proitati ili ne)Aktivan pristup: potroa treba da bude dio kampanje ili informisanja javnosti u promoviranju zdravlja (potroaki savjeti i sl)

Zadovoljenje potroaa je osnova drutvenog marketinga Putem ciljnih grupa koje imaju posebne potrebe promoviraju se ciljevi programa - mukarci srednjih godina koji se manje kreu, djevojke koje poinju da pue i sl.

PRIORITETI U PROMOCIJI ZDRAVLJA

Prioriteti u promociji zdravlja za 21. stoljee odnose se na: promoviranje socijalne sigurnosti za zdravlje vie novanih sredstava za unaprijeenje zdravlja proirenje partnera za zdravlje i olakanje intersektorijalne akcije obezbjeenje infrastrukture za promociju zdravlja kadar, oprema, novac, uesnici razvijanje novih mehanizama za finansiranje promocije zdravlja iz poreza na cigarete, alkohol...

PREVENCIJA BOLESTI

Strategije i mjere prevencije orijentirane su na spreavanje pogoranja zdravlja, dok lijeenje i rehabilitacija pokuavaju da postignu bolji zdravstveni poloaj bolesne osobe

Primarna prevencija: podrazumjeva sprijeavanje rizika i djelominih uzroka oboljenja ili bolesti ( vakcinacija, fluorizacija vode za pie, jodiranje kuhinjske soli) cilj je sniavanje stope incidence (novootkrivenih sluajeva bolesti)

Sekundarana prevencija otkrivanje poetnih stadija bolesti bez simptoma, kada se medicinskim testovima moe ustanoviti bolest i time je mogua uspjena rana terapija( skrining test na rak grlia maternice, kontrola KP)

Tercijarna prevencija (iri koncept) predstavlja djelotvorno spreavanje, odnosno na due vrijeme prolongiranje pogoranja i komplikacija manifestnog oboljenja obuhvata medicinsko lijeenje hroninih bolesti ukljuujui i recidiveTercijarna prevencija (ui koncept) sprijeavanje ili ublaavanje posljedica bolesti sa naglaskom na rehabilitaciju

Poimanje zdravlja Zdravlje je multisektorijalna odgovornost Odsustvo bolesti- biomedicinski koncept zdravlja

Ciljne grupe Stanovnitvo i okruenje Pacijent

Fokus djelovanja Zdravstveno ponaanje Rizino ponaanje

Strategije djelovanja Kombinacija vie strategija Jedna strategija orjentirana na jedan problem

Princip djelovanja Informisanje, razvoj vjetina za pravilan izbor uz posrednike (mediji) Savjetovanje bez posrednika

Program djelovanja Programi zatite okruenja i mjere za poboljanje zdravlja zajednice Programi ciljani na pojedinca ili vulnernabilne grupe

Uesnici NGO, laici, grupe graana, lokalne, kantonalne i federalne uprave, zdravstveni profesionalci Zdravstveni profesionalci razliitih disciplina

PROMOCIJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI-RAZLIKE

ETIKE DILEME

Preventivne intervencije kao i terapeutske mjeremoraju odgovarati etikom zahtjevu da: eljeno djelovanje nastupa sa velikom vjerovatnoom da se neeljeno djelovanje prevazie da se suma neeljenih djelovanja moe tolerisati Socijalna i zdravstvena djelovanja su neraskidivo povezana Primarnopreventivne intervencije ciljaju na promjenu percepcije, poimanja, ponaanja, ivotnog stila, interakcije i kooperacije i tako ulaze u zatiene forme individualnih odluka (pravo osobe)

Socijalni marketing znam, zato sam zdrav

Prevencija eerne bolesti u FBIH Ciljne grupe: kolska djeca, mladi, dijabetiari, ostalo stanovnitvo problem: gojaznost kod djece i odraslih i povezanost sa nastankom dijabetesa Poruka: smanjiti unos visokokalorijskih namirnica i zaeerenih bezalkoholnih napitaka uz poveanje fizike aktivnosti Uesnici: nastavnici, uenici, mladi, ljekari, novinari.... Metode i sredstva komuniciranja - TV, okrugli sto o gojaznosti, plakati, broure, Internet i sl.

PRIMJERI PROMOTIVNO-PREVENTIVNO PROGRAMA, METODA I TEHNIKA KOMUNICIRANJA ZA ODREENE ZDRAVSTVENE PROBLEME

Jodirana so i jod deficitarne bolestiCiljne grupe: vlada i politika proizvoai soli stanovnitvo (posebno grupa trudnice) nevladine organizacije i lokalne voe kolska djeca nastavnici i uitelji mediji

VLADA I NJENA POLITIKA U PROMOCIJI JODIRANE SOLI

Najei problem: nedostatak sluha za vanost mikronutritijentnih deficita u ishrani, nerazumjevanje efekata jod deficitarnih bolesti (JDB) na nacionalno blagostanje, zdravlje ljudi i ekonomiju, nepostojanje monitoringa i kontrolnih mehanizama za praenje upotrebe jodirane soli u ishrani Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB reduciraju ekonomski i zdravstveni potencijal i preveniranje JDB se moe samo sistematskim pristupom rijeavati Poruka: garancija da vae dijete i ostalo stanovnitvo koristi samo adekvatno jodiranu so Mjesta akcije: mas-medija, TV, kole, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice Uesnici : premijer vlade, ministar zdravstva, lokalni politiari, medijske linosti i njihov lini angaman Metode i sredstva komuniciranja - TV, okrugli sto, plakati, broure,Internet i sl.

PROMOCIJA JODIRANE SOLI STANOVNITVO

Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u preveniranju JDB Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB je mogue prevenirati redovnim uzimanjem jodirane soli; zatita porodice mogua je koritenjem jodirane soli; zdravlje djece zavisi od naina ishrane Poruka: zdraviji proizvodi ine ljude zdravijim Mjesta akcije: TV, kole, zdravstvene ustanove, marketi, sredstva prevoza i sl. Uesnici: doktor ope prakse - pacijent, ginekolog -trudnica, distribucija info materijala, promocija jodirane soli u trgovinama, kontrolne akcije u marketima, medijska kampanja putem TV, novine, lokalni radio, vjerske voe i lokalni lideri Metode i sredstva komuniciranja: poster u marketima, poruka na sredstvima prevoza,demonstracija, intervju sa donatorima, sa vladinim slubenicima, medijskim linostima i sl, T - majice sa natpisom, ruksak, kiobrani, olovke i sl.

PROMOCIJA JODIRANE SOLI KOLSKA DJECA

Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u preveniranju JDB Poveanje znanja i promjene u ponaanju: potreba konzumiranja jodirane soli u ishrani u cilju prevencije JDB i stalno koritenje u porodici Poruka: zdravlje ini zdrava ishrana Mjesta akcije: kola, vankolske ustanove, klubovi, kafii, sportske dvorane, javni prevoz, zdravstvene ustanove, kua, domovi Uesnici: nastavnik-uenik, doktor-uenik, roditelj uenik, medijske linosti, vjerske voe, stariji uenici Metode i sredstva komuniciranja: poster u koli, distribucija info-materijala u koli, radionice, demonstracija, metodska jedinica u nastavnom programu biologije ili domainstva, poklon majica, olovke, kiobran, lopta sa porukom i sl.

PROMOCIJA JODIRANE SOLI MEDIJI

Najei problem: nizak nivo razumjevanja problema mikronutritijentnih nedostataka i nizak nivo znanja u preveniranju JDBi opasnosti koje bolest donosi Poveanje znanja i promjene u ponaanju: JDB se mogu prevenirati; reguliranje trita ; promjena ponaanja stanovnitva u vezi opasnosti od JDB stalnim porukama Poruka: zdravlje ini zdrava ishrana Mjesta akcije: svi kontakti sa javnou Uesnici: edukacija novinara o jodiranoj soli i JDB Metode i sredstva komuniciranja: svi mas-mediji, bilo individualno ili grupno, sa porukama i tanim informacijama

ZDRAVSTVENO PONAANJEZdravstveno rizino ponaanje

Zdravstveno ponaanje je ponaanje koje je dio svakodnevnog ivota Zdravstveno ponaanje predstavlja kombinaciju znanja, postupaka i ponaanja u cilju ouvanja i unaprijeenja zdravlja. To je proces povezan s pokuajima pojedinca ili zajednice da poboljaju vlastito zdravlje, preveniraju pojavu bolesti, te dijagnosticiraju i/ili izlijee bolest ili sprijee smrt.Razlozi interesa za zdravstveno ponaanje: Oko 75% svih smrti od malignih bolesti povezano je sa ponaanjem i to oko 33% sa nainom ishrane i 30% sa konzumiranjem duhana, a oko 35 miliona smrtnih sluajeva uzrokovanih sranim bolestima, malignomima i modanim udarima mogu se prevenirati promjenom zdravstvenog ponaanja.

U odnosu na osnovne odrednice zdravstveno ponaanje moe biti: Pozitivno ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da se svjesno unaprijedi vlastito zdravlje, ukoliko se osoba osjea zdravom Preventivno ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da sprijei (prevenira) bolest, ukoliko se osoba osjea zdravom ili ima neke simptome bolesti bolesniko ponaanje - to je ponaanje koje ide za tim da utvrdi stepen vlastitog zdravlja i mogunost lijeenja, ako se osjea osoba bolesnom Ponaanje u ulozi bolesnika - to je ponaanje koje ide za tim da osoba provodi uputstva o lijeenju, ukolilo zna i prihvata da je bolesna

RIZINO ZDRAVSTVENO PONAANJE

Rizino ponaanje - ponaanje koje vodi u rizik da se narui sopstveno zdravlje Kako nastaje? ljudsko ponaanje je racionalno i ima tenju da nae racionalno rjeenje, posebno kada se tie zdravlja ponaanje nije uvijek odraz racionalnog prosuivanja, ve mate, elja, nade ponaanje je jasno povezano sa socijalnim statusom u kojem ljudi ive; ponaanje je povezano sa uslovima rada I ivota promjena ponaanja je esto preduslov za promjenu zdravstvenog statusa - prestanak puenja I smanjenje kalja

Zato ljudi ive sa rizikom? Zdravlje se svjesno ili nesvjesno rizikuje za postizanje drugih ivotnih dobara (vea zarada i prekovremeni rad ili rad u prostorima tetnim po zdravlje ) Osjeaj bespomonosti je glavni uzrok ( krizni periodi ) Mala mogunost zdravog izbora ( djeca, stari, siromani i sl.) Pomo medija i socijalnog marketinga uzmi cigaretu, ako si nervozan, nema gladi ako pui smanjie kilograme

promjena ponaanja je izvodljiva na dva naina: sa programima usmjerenim ka pojedincima (individualna pomo puau u odvikavanju od puenja) sa programima koji mijenjaju okolinu u kojima ljudi prave izbore o svom ponaanju ( zabrana puenja u zdravstvenim I obrazovnim ustanovama - jasne oznake da se u tim prostorima ne smije puiti)MODELI RIZINOG ZDRAVSTVENOG PONAANJA

Promjena ponaanja je esto preduslov za promjenu zdravstvenog stanja pacijenta. Osnova promjena ponaanja sastojala se u tome da ukoliko osoba zna dobro o svom zdravstvenom problemu, npr o eernoj bolesti, da e promjeniti svoja uvjerenja, npr. o pravilnom nainu ishrane, te da e naueno primjeniti u svakodnevnoj praksi, npr. izbjegavati visokokalorijsku i slatku hranu. Ovi modeli pokuavaju objasniti uticaj razliitih faktora na individualni odnos prema zdravlju, njegovu povezanost s linim stavovima, ubjeenjima, motivacijom, koristi i instrumentima.

Raniji modeli posmatrali su veze: znanje vjerovanje ponaanje

INFORMACIJA POUZDAN IZVOR PROMJENA PONAANJA

Iskustvo je pokazalo da ovakav pristup i nije tako uspjean, te su razvijeni mnogo napredniji modeli; ovi modeli su imali cilj da promjene odnos pojedinca,porodice I zajednice prema sopstvenom zdravlju. Pouzdan izvor informacija sa posjedovanjem znanja o nekom problemu ne znai da e osoba da promjeni svoje rizino ponaanje - na kutiji cigareta je napisano upozorenje o tetnom djelovanju duhanskog dima, a veliki broj osoba I dalje pui.

MODEL VJERE U ZDRAVLJE

Model razvijen 70-tih godina 20.stoljea Cilj modela - objasniti odnos ljudi prema zdravlju Ljudi pri promjeni ponaanja prave analizu ta mogu time dobiti, a ta izgubiti.Analiza ukljuuje sljedee: Kolika je vjerovatnoa da e se bolest ili teta dogoditi ba njima. Kolika je ozbiljnost od potencijalnih bolesti ili tete za zdravlje Kolika je uinkovitost promjene ponaanja ili neke navike, i Da li e od te promjene imati neku linu korist. Poljubi nepuaa osjeti razliku

TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

Na naueno ponaanje uticati ranim modeliranjem preventivnog ponaanja, a ne kroz proces pokuaja i pogreaka -uenje u djetinjstvu kao preventiva greaka u odraslom dobu - zdrav nain ishrane; Postoji razlika izmeu vjerovanja u sam ishod promjene ponaanja i realne mogunosti da se zaista dogodi promjena - odvikavanje od alkohola Ponaanje svake osobe ponaosob moe biti naueno i odlueno pod uticajem porodice, zajednice, radne sredine i mass medija - zabrana puenja na radnom mjestu

Socijalno-kognitivni model

Individualna uvjerenja o sposobnostima, vana za promjene koje elimo uvesti u ponaanje Ja to moguDva elementa su: percipirana samoefikasnost i oekivani ishod. Percipirana samoefikasnost - "Mogu smanjiti broj cigareta dnevno kako bih na kraju prestao puiti."Oekivani ishod "Ako prestanem puiti, neu vie kaljati I teko disati, ali mogu se udebljati i biti nervozniji."Izvori za sticanje samoefikasnosti: Lino iskustvo - to ranije negativno iskustvo Iskustvo drugih - organizirana samozatita u zajednici Verbalno uvjeravanje - ljekar uvjerava pacijenta Osjeaj fizikog zdravlja - pozitivni/negativni osjeaj

Model razumnog djelovanja

Na ponaanje se utie namjeramaBitni faktori koji odreuju te namjere su: lini stavovi (formira ih kroz vjerovanje) i socijalne norme (opaa to ta drugi misle o njihovom ponaanju).Veze izmeu linog stava i ponaanja predstavljaju lina uvjerenja i zapaanja drugih o njegovom ponaanju. Npr. konzumiranje droga- mlada osoba moe znati I razumjeti rizik koji nosi sa sobom uzimanje heroina; povezanost osobe sa grupom ovisnika moe negativno uticati na ranije donesenu odluku da ne uzima heroin ( znanje o tetnosti je jedan aspekt, a uzimanje droge drugi i vrlo esto ovisnik ne djeluje razumno)

NIVOI MODELA ZA PROMJENE

Trans teorijski model

Model pokazuje da ljudi krue u svom zdravstvenom ponaanju, ne mjenjaju svoje stavove odjednom i prolaze kroz pet razliitih nivoa:1. Prvobitno razmatranje problema, bez namjere da se promijeni ponaanje;2. Razmiljanje i donoenje odluke. da li da se promijeni ponaanje ili ne;3. Priprema za promjenu ponaanja u bliskoj budunosti, uz eksperimentalne pokuaje u prolosti;4. Akcija, uspjena promjena ponaanja u relativno kratkom vremenskom periodu;5. Faza odavanja uvedene promjene kroz dugi vremenski period.

Kako se moe prihvatiti zdravije ponaanje?

Ja jo ne razmiljam o promjeni.... uoavanje veze izmeu emocionalnog stanja i stila ivota ( puim kad mi je dosadno, ili samo u drutvu) Ja razmiljam o promjeni... ( donoenje odluke o promjeni ponaanja i koristi koje dobija - prestanak kalja) Ja sam spreman za promjene.... (sakupiti informacije i upoznati druge o odluci) Ja sam se upravo promjenio.... (kontinuitet u zdravom ponaanju M.Twain najlake je prestati puiti, on je to pokuao hiljadu puta)ZDRAVSTVENI AKCIONI MODEL

Uvjerenje, motivacija i sistemi vrijednosti utiu na elju osobe da djeluje u odreenom smijeru (npr.da prestane da pui ) Poeljno je raspolagati i nekim olakavajuim faktorima (ukljuujui i najmanju koliinu znanja i vjetina), prije nego nakana pree u formu akcije. Vanjski uticaji moraju biti povoljni za donoenje prave odluke promjena rizinog ponaanja uz pomo zajednice ili porodice, prijatelja i sl. Borba protiv AIDS - siromatvo - kupovina prezervativa Zdrava ishrana u koli - postojanje restorana nauena lekcija o zdravoj ishrani i primjena u porodici

Zdravstveni akcioni model u osnovi je baziran na samopotovanju samopouzdanju osobe. Glavni faktori samopotovanja: vjerovanje u svoju kompetentnost (sposobnost) i samokontrola Visoki nivo samopouzdanja je vaan za osobu iz nekoliko razloga: predstavlja znaajnu osobinu mentalnog zdravlja (sve dotle dok postoji jaka veza sa realnou) to ljudi vie cijene sebe, to su spremniji voditi vie rauna o svom zdravlju ljudi sa jakim samopouzdanjem manje su podloni pritisku da se prilagode okolini - poetak puenja pod pritiskom drugova samopotovanje je povezano sa stalnim ponavljanjem preventivnih aktivnosti.

PRIMJENA TEORIJA PONAANJA DRUTVENI PROGRAMI ZA ZDRAVLJE SRCA

Kampanja u zajednicama zapoeta je 70.-tih i zadrala se i kroz 80.-te godine 20.stoljea Cilj je da ohrabri ljude da usvoje zdraviji nain ivota Fokusirali su se na poboljanje zdravstvenog statusa cijele zajednice, kontroliui riziko faktore kardiovaskularnih oboljenja (KVO), ukljuujui: visoki krvni pritisak, poveani nivo serumskog holesterola, puenje, gojaznost i slabu fiziku aktivnost.

Tipina kompozicija DRUTVENIH PROGRAMA ZA ZDRAVLJE SRCA

Veina tih programa ima sljedei spektar aktivnosti: Mobilizacija zajednice (naroito voa u zajednici- rock grupe i medijske linosti) Socijalni marketing, obino ukljuuje emitovanje poruka i modela ponaanja -TV program, reklamiranje samo zdravih proizvoda koritenjem istih metoda kao to se reklamiraju I tetni proizvodi cigarete i kape, kiobrani majice sa natpisomCODE, ulaznica na koncert I sl. Direktni napori da se promijeni ponaanje, npr. razvijanje vjetina u kuhanju - kursevi,tranjei sl. Okolina intervencija, kako bi podstaknuli zdraviji stil ivljenja (prevencija gojaznosti-sportski tereni, prodaja ispravnih namirnica,manje soli u ishrani, sl.)

Ponaanje osobe odvija se u socijalnom okruenju:

Mi jedemo hranu u socijalnom ambijentu - meni sa zdravom hranom npr. mediteranska kuhinja Puenje se, takoe, dogaa u socijalnom ambijentu npr.kafi,radno mjesto Ovisnost o puenju u trudnoi se moe promijeniti informacijama o potencijalnoj tetnosti duhanskog dima po fetus I novoroene.

Zdravstveno - bolesniko ponaanje - doivljaj bolesti - Suchmanov model

Reakcija na bolest ukljuuje 5 faza: Doivljaj simptoma Preuzimanje (usvajanje) uloge bolesnika Kontakt s medicinskom zatitom Ulogu zavisnog pacijenta Oporavak i rehabilitaciju Faza iskustva simptoma:Doivljaj simptoma - reakcija i svjest o bolesti( pojava boli, nelagodnost ): poricanje (imaju uticaj fizike promjene I stepen teine bolesti) prihvatanje simptoma i ulazak u drugu fazu- javljanje ljekaru odgaanje pojedinac ne moe donijeti odluku eka daljnji razvoj simptoma

Preuzimanje uloge bolesnika:Odluka o prilagoavanju ulozi bolesnika; Bolest postaje drutveni fenomen: bolesna osoba trai saglasnost od drugih osoba za svoju bolest druge osobe u okruenju odbijaju najee zahtjev bolesne osobe za prihvatanjem uloge bolesnika prihvatanje bolesti i privremena bolesnika uloga vode ka treoj fazi kontaktu s medicinskom zatitom ulazak u zdravstveni sistem

Faza kontakta s medicinskom zatitom: bolesna osoba naputa sistem laike zatite i ulazi u sistem profesionalne zatite ljekar uskrauje zahtjev pacijenta za ulogom bolesnika (prvo se postavi dijagnoza) pacijent prihvata pacijent odbija (fenomen kupovanja) potvrda bolesti potvrda zahtjeva za ulogom bolesnika ulazak u sljedeu fazu uloga zavisnog pacijenta

Uloga zavisnog pacijenta: bolesna osoba donosi odluku o lijeenju svoje bolesti i postaje pacijent otpor pacijenta prema reimu lijeenja neposluni pacijent kupovanje, odbija ili prihvata lijeenje zavistan pacijent se nedovoljno zalae za ozdravljenje pacijent i ljekar zajedniki rade na oporavku postupno obnavljanje normalnih uloga i funkcija kod pacijenta - odlazak na posao i sl.

Ozdravljenje i rehabilitacija: Izljeenje pacijent prihvata svoje normalne aktivnosti Postupno izljeenje Proces oporavka - naputanje uloge bolesnika - - hronini bolesnici/simulanti Pozitivni ishod lijeenja pacijent se prikljuuje zdravim osobama

VELIKI RIZICI ZA ZDRAVLJE U SVIJETU

Podhranjenost nedovoljna tjelesna teina Povien krvni pritisak (iznad 140/90) Nesigurna voda i sanitacija Nesigurni seksualni odnosi Konzumiranje alkohola Konzumiranje duhana Gojaznost Manjak eljeza i ostalih mikronutritijenata i vitamina ( Zn, vit.A) tetni zrak u zatvorenom prostoru i aerozagaenje Visok nivo holesterola (iznad 5 mml i loi holesterol iznad 3mml)Fizika neaktivnost

VODEI FAKTORI STILA IVOTA

ovisnost (puenje, alkohol, droga) ishrana fizika aktivnost ne (bezbjedan) seks (kontracepcija, seksualno spolno prenosive bolesti) drugo npr. bezbjednost na poslu i saobraaju

VODEI RIZNI FAKTORI U FBIH DALYs (%)

Mukarci ene Puenje 20,9% visok KP 13,8% Visok KP 12,9 visok BMI 8,2 Alkohol 9,4 puenje 6,9 Visok holesterol 6,8 visok holesterol 5,1 Visok BMI 6,7 fizika neaktivnost 2,8 Nizak unos voa i povra 3,7 nizak unos v+p 2,7 fizika neaktivnost 3,2 nesiguran seks 1,5 Droga 1,5 alkohol 1,2 Povrede na radu 0,9 seksualno zlostavanje 1,1

UKUPNA SMRTNOST UZROKOVANA VELIKIM RIZIKO FAKTORIMA

Smrtnost prema riziko faktoru u %

Rizik faktor Najnerazvijenije zemlje (Afrika, Azija) Zemlje u razvoju (istona Evropa,ju.Am. Najrazvijenije zemljeSAD, EU

Podhranjenost 13,0 1,8 0,1

Nesiguran seks 9,6 1,2 0,4

Nesigurna voda i sanitacija 5,8 1,1 0,2

Pasivno puenje 4,0 3,7 0,2

Nedostatak Fe 2,8 1,8 -

Deficit Vit A 2,8 0,3 0

Povien krvni pritisak 7,4 14,0 22,0

Puenje 4,5 M 7,5 -1,5 7,5 M-12,2 - 2,9 17,8 M-26,3 -9,3

Konzumiranje alkohola 1,6 5,0 4,0

Gojaznost 1,6 5,0 10,5

Povien Holesterol 5,3 5,4 16,0

Nedovoljno voa i povra u ishrani 3,6 4,9 7,5

Fizika neaktivnost 2,3 3,0 6,3

ZDRAVSTVENI ODGOJ

Zdravstveni odgoj je aktivnost usmjerena na unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti ili smanjivanje njihovih posljedica kod pojedinca i grupa putem organizovanih napora na mijenjanju vjerovanja, znanja, stavova i ponaanja Zdravstveni odgoj je skup iskustava i situacija koje u ivotu pojedinca, grupe ili zajednice mogu da dovedu do promjene njihovih vjerovanja, stavova i ponaanja u odnosu na zdravstvene probleme (SZO) Zdravstveni odgoj je nezamjenjivo sredstvo kojim svako drutvo obezbjeuje da ljudi razviju lino i kolektivno razumjevanje i vjetine koje su im potrebne da dostignu zdrave stilove ivota, zdravu javnu politiku i zdravlje zajednice (Evropska unija za zdravstveni odgoj 1991 g.)

Opi ciljevi zdravstvenog odgoja prema SZO postii da se zdravlje smatra visokom zdravstvenom vrijednou pomoi pojedincima da postanu odgovorni za zdravlje promovirati ispravno koritenje zdravstvene slube

Evropski ciljevi zdravstvenog odgoja pomoi ljudima da poboljaju svoje zdravstveno stanje i naprave neophodne korekcije svog individualnog stila ivota i ponaanja kada je to neophodno pomoi u smanjenju izdataka za zdravstvenu zatitu smanjenjem nepotrebnih zahtjeva za zdravstvenom zatitom ukljuenje potencijala korisnika u odravanju njegovog zdravlja i koritenju zdravstvene slube

CILJEVI ZDRAVSTVENOG ODGOJA PREMA DETERMINANTAMA PONAANJA

Kognitivni ciljevi (spoznajni ciljevi) obezbjeenje odgovarajueg kvantuma znanja i informacija te uticaj na shvaanje znaaja zdravljaAfektivni ciljevi (opaajni ciljevi) usmjereni su na izmjenu ili formiranje pravilnih stavova o zdravljuBihevioralni ciljevi (ciljevi vezani za ponaanje) usmjereni su na promjenu ponaanja i praksu promjene ponaanjaSocijalni ciljevi usmjereni su na stvaranje adekvatnih uslova za promjenu zdravstvenog ponaanja od strane drutva

USMJERENOST AKTIVNOSTI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zdravstvenim odgojem bi trebala biti obuhvaena cjelokupna populacija i unutar nje izdvojene grupe: zdravo stanovnitvo rizine grupe (trudnice, djeca i mladi, stara lica) nozoloke grupe (pacijenti oboljeli od infarkta miokarda, eerne bolesti i sl.)

MJESTO DJELOVANJA ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Zdravstveni odgoj u porodici program rada tima porodinog doktora (zdravstveno informisanje, poveanje kvantuma znanja, promjena stavova i ponaanja zdravih i bolesnih lanova porodice)

Zdravstveni odgoj u kolama sastavni dio nastavno obrazovnog procesa u cilju sticanja znanja iz oblasti unapreenja zdravlja i zdravstvene kulture, prihvatanja poeljnih oblika ponaanja primjer - izrada likovnih radova na temu ta za tebe znai biti zdrav (crte tada predstavlja djeje poimanje zdravlja a to je obino igra, sport, voe, etkica za zube..)

Zdravstveni odgoj na radnom mjestu rjeavanje rizika po zdravlje radnika odreenih zanimanja (upotreba sredstava zatite na radu, zabrana konzumiranja alkohola, puenja i sl.)

Zdravstveni odgoj u zdravstvenim ustanovama (ambulanta,bolnica) svakodnevna aktivnost zdravstvenih radnika kroz programe zdravstvenog odgoja namjenjene za ciljne grupe i pojedince Zdravstveni odgoj u zajednici programi za mobilizaciju struktura u zajednici

ZDRAVSTVENO ODGOJNI PROCES

Zdravstveni odgoj se zasniva na istim metodama kao i klinika praksa Dijagnostika faza ukljuuje ispitivanje, posmatranje i postavljanje zdravstveno odgojne dijagnoze. Za ispitivanje se koristi vrlo esto anketa o znanju, stavu i praksi pojedinca o odreenom zdravstvenom problemu Na osnovu dobijenih odgovora stiu se informacije koliko ispitanik zna o odreenom zdravstvenom problemu, kakav mu je stav odnosno miljenje i ta upranjava da bi prevenirao odreeni zdravstveni poremeaj Nakon ovih saznanja postavlja se zdravstveno odgojna dijagnoza Faza lijeenja podrazumijeva uenje i poduavanje. Sadraj zdravstveno odgojnog rada treba prilagoditi znanju i stavovima ispitanika

ZDRAVSTVENO ODGOJNI PROCESLIMITIRAJUI FAKTORI

dugotrajan proces kontinuirano djelovanja efekti djelovanja nisu odmah uoljivi postepeni proces (korak po korak) ovisan od karakteristika pojedinca, a manje od aktivnosti zdravstvenog radnika nedovoljna zainteresiranost zdravstvenih radnika za rad na zdravstvenom odgoju ovisan od ekonomskih mogunosti zajednice pod uplivom je socijalnih faktora sredine

KADAR U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Medicinski i nemedicinski kadar uestvuje u aktivnostima zdravstvenog odgoja

Medicinski kadar doktor u primarnoj zdravstvenoj zatiti, doktor specijalista, medicinski tehniarNemedicinski kadar psiholog, pedagog, nastavnik, uitelj, volonteri, voa zajednice, politiari, medijske linosti, vjerski slubenici, veterinari i sl.

ULOGA ZDRAVSTVENOG RADNIKA

Djelovanje zdravstvenog radnika u procesu zdravstvenog odgoja moe biti direktno i indirektnoDirektno djelovanje zdravstvenog radnika stalno informisanje pacijenata o zdravom stilu ivljenja u cilju prevencije bolesti i poboljanja njihovog zdravstvenog stanja. Zdravstveni radnici treba da djeluju kao model identifikacije u pogledu zdravstvenog ponaanja

Indirektno djelovanje zdravstvenog radnika zdravstveni radnici koji se ue bave zdravstvenim odgojem (svi strunjaci u PZZ, strunjaci iz javnog zdravstva)

Karakteristike poruke zdravstvenog odgoja poruka mora biti tana, provjerena, prikazana zanimljivo, adekvatno dizajnirana, razumljiva, ohrabrujua, ne smije biti zastraujua

MOTIVACIJE U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Motivacije su unutranje pokretake snage koje tjeraju ljude na aktivnosti koje imaju za cilj zadovoljenje potreba

Endogene motivacije (osnovne bioloke motivacije) predstavljaju zadovoljenje gladi ei, pripadanje zajednici, elju za uspjehom,lijepim izgledom i zadovoljavajuim zdravljem

Egzogene motivacije polaze od apeliranja na savijest, autoritet i zastraivanja (npr.TV reklama paste za zube)

Faktori od uticaja na motivaciju su: starost, spol, zanimanje, stepen obrazovanja, religija, obiaji, fizioloka stanja (trudnoa, klimakterij), ope zdravstveno stanje, vrsta oboljenja, ekonomski status

KVALITETI EDUKATORA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Ope ljudske karakteristike iskrenost, prijatnost, emocionalna sigurnost, strpljenje, nepristrasnostKomunikacijske karakteristike sposobnost sluanja, razumjevanja, voenja razgovora i komunikacije sa grupomMenaderske karakteristike analitike sposobnosti, liderstvo, sposobnost prosuivanjaZdravstvene karakteristike dobro ope zdravlje, prijatna spoljanost, zdrav stil ponaanja

METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU

Najstarija podjela metoda rada u zdravstvenom odgoju je prema toku informacija - podjela na didaktike i sokratovske metodeDidaktiki (klasini) metod rada jednosmjerni tok informacija od predavaa ka sluaocima, ex katedra pristup , strukturirano izlaganje materijeSokratovski metod rada dvosmjerni tok informacija, podrazumjeva pitanja i odgovore

Klasina podjela metoda rada u zdravstvenom odgoju je prema broju osoba kojima je namjenjen - podjela na individualne i grupne metode Individualni metod je rad sa pojedincem, najee se provodi putem intervjua

GRUPNE METODE RADA

Grupni rad Osnovna praktina tehnika rada je da grupa vri pritisak na pojedinca da se prilagodi, promjeni ili uskladi svoje ponaanje sa ostalim lanovima grupe Nema autoratitvnog stava zdravstvenog profesionalca, niti nametnutih savjetovanja Grupne metode rada podrazumjevaju rad u maloj i velikoj grupi Mala grupa broji do 10 lanova, a vea grupa do 30 lanova. Bolji uspjesi postiu se sa radom u maloj grupi Grupu ine: voa grupe, profesionalac iz odreene oblasti relevantne za problem koji se tretira, objektivni posmatra, zapisniar i uesnici grupe Igranje uloge kroz iskustvo iz svarnog ivota pomae se ljudima da bolje shvate uzroke problema, nain rjeavanja i potrebu promjene ponaanja radi njegovog razrjeenja

Prednosti aktivni odnos svih lanova grupe edukator je ravnopravan lan grupe, a ne prenosilac znanja dvosmjernost prenosa informacija naglaena kooperativnost i motiviranost za uspjeh akcije najvii efekat u sticanju znanjaNedostaci manji obuhvat vremenski i ekonomski neisplativoSAVREMENA PODJELA METODA ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Savremena podjela metoda zdravstvenog odgoja je na nastavne i organizacijske

Nastavne metode obuhvataju: intervju i savjetovanja kao individualne metode predavanja, diskusije kao grupne metode medijske tehnike kao masovni mediji, aduiovizuelna sredstva, kompjuterska tehnika...

INTERVJU Intervju je najee koriteni metod rada u komunikaciji pacijent-zdravstveni profesionalac To je oblik komunikacije osobe sa osobom Cilj voenja intervjua je rjeenje zdravstvenog problema pacijenta Vjetina komuniciranja kod ovog metoda dolazi najvie do izraaja Osnovni uslov za dobro voenje intervjua je sposobnost da razumjemo sebe i sluaoca Obino se primjenjuje formalni intervju, veoma rijetko planirani intervju

Formalni intervju najee je nedjelotvoran za aktivnosti u promociji zdravlja i zdravstvenom odgoju jer ma koliko da je pacijent motiviran stav ispitivaa, zdravstvenog profesionalca, namee psiholoku barijeru koju vrlo esto ne moe premostiti ni motiv ni potreba pacijenta savjetovanje zdravstvenog radnika vrlo esto ide ka zastraivanju, prijekoru i neshvatanju psihikog stanja sluaoca Planirani intervju zahtjeva da intervjuiranu osobu vjetinom komuniciranja pridobijemo i privuemo a nakon toga podvrgnemo procesu poduavanja i savjetovanja u odnosu sa sluaocem treba potovati njegove interese, potrebe , vjerovanja, stavove, obiaje i na njegov problem gledati sa saosjeanjem a ne sa saaljenjem (empatijski pristup)

Uspjean intervju: zaboravite na vrijeme, kafu i druge obaveze skoncentriite se na pacijenta (ne okreite papire pred njim) razgovor obavite bez prisustva drugih lica fokusirajte panju na glavni pacijentov problem podstaknite diskusiju promovirajte zdrav stil ivota a ne lijekove koristite promotivni materijal

Prednosti odnos povjerenja i podrke od strane uesnika intervjua u ostvarivanju zajednikog ciljaNedostaci mali obuhvat vremenski i ekonomski neisplativ osoba koja vodi intervju ne vlada esto vjetinom komuniciranja, te pacijent postaje objekat

PREDAVANJE

Predavanja su najstariji oblik irenja zdravstvenih informacija Predstavljaju klasini vid komunikacionih jednosmjernih metoda Svako predavanje poiva na interesima i potrebama ljudi a bazirano je na predhodnim znanjima poduavanih osoba Broj slualaca koji imaju veeg interesa je mali, auditorij je nehomogen, tako da u najveem broju nikakvo predavanje ne moe zadovoljiti interese svih slualaca Predavanja se obino dopunajavaju novim metodama kao to su to diskusije na kraju predavanja putem postavljanja pitanja i dobijanja odgovora interaktivni pristup problemu

Prednosti jednostavnost ekonominost praktinostNedostaci najslabiji efekat u sticanju znanja i promjeni ponaanja jednosmjerni proces komuniciranja bez uticaja auditorija pasivan odnos auditorija

MEDISKE TEHNIKE

Sredstva masovnih komunikacija imaju velike mogunosti u afirmaciji unapreenja zdravlja Proces komunikacije sastoji se iz odailjaa poruke, same poruke i primaoca poruke, te povratne veze sa odailjaem. Brzina prenoenja jednostavnih poruka i sadraja doprinosi da mas-mediji dobiju posebno mjesto u preventivnim akcijama i kampanji u zajednici, posebno gdje je irenje jasnih i preciznih informacija presudno za uspjeh akcije (vakcinacija) Prednost mas-medija je u informisanju velikog broja ljudi za vrlo kratko vrijeme Osnovna uloga mas-medija je da ljude informiu, upute, obrazuju, da ih odmore ili zabave a da pri tome prihvate zdravstvenu promotivnu poruku

Ograniavajue i oteavajue okolnosti efekta mas medija ogledaju se u jednosmjernosti i posrednosti, bez povratne informacije u komunikaciji Naje