Upload
huso
View
247
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/26/2019 I Parcijala
1/46
Sta je predstavljeno na slici.Objasni strukturne karakteristike predstavljene molekule:
Mioglobin je kompaktna mol.dimenzija 4,5x3,5x,5nm.!5" lanca je uobliku # al$a %elixni%
segmenata&oznaceni slovima od ' do ().*zmedju %eliksa nalazi se 5 ne%eliksni%
segmenatakoji povezuju %elikse &oznaceni su kao '+,-,/...itd) i jos ne%eliksna regiona
na 0 i terminusu& ak na 0 i 5 ak na .).1 unutrasnjosti se nalaze nepolarni ostaci i polarna ostatka %istidina.(em je smjesten u dzepu koji najvecim dijelom grade i /
%eliksi.Molekula mioglobina se sastoji iz 2 polipeptidnog lanca.Strukturni motiv u koji je
svijen polipeptidni lanac mioglobina nazvan je globinsko nabiranje i karakter.je za molekule
prenosioce kisika,omogujuci %emu da reverzibilno vezuje kisik.(em se sastoji iz
protopor$irina na koji je vezan jos zeljeza u /ero oksidacijskom stanju&).or$irinski
prsten sastoji se od 4 pirolova prstena koji su povezani metilskim mostovima,na pirolove
prstenove kao bocni lanci vezani su ostatska propionske kiseline, vinilne i 4 metilne
grupe.Ovo /e moze graditi 6 koordinativne veze....&strana 6 praktikum)
ta je predstavljeno na slici ?
Na slici je prikazan MHC 1 protein.MHC proteini klase 1 imajunevarijabilni B lanac (B2 mikrolobulini! i varijabilni "#lanac .$ba
su smjestena e%tracelularno.&vaki covjek stvara ' razliciti "lanaca za klasu 1 MHC proteina.)naci da B lanac ne ucestvuje u*ormiranju ipervarijabilno reiona odnosno mjesta zavezivanje antiena. MHC 1 proteini nalaze se na povrsini celijakicmenjaka .+ada stvori peptid dospije u cistol , oni sekombiniraju sa proteinom MHC1 te kao takvi vezu se sa vanjskestrane celijske membrane kao sinali za kaskadni proces .
7/26/2019 I Parcijala
2/46
Napisi rakciju alanin aminotrans*eraze .+oji koenzim ucestvujeu reakciji?$bjasni njeovu ulou ?
Meanizam prenosa amino skupine pomocu alanin
aminotrans*eraze odvija se uz pomoc koenzima piridoksal*os*ata .
-ri reakciji transaminacije, a.k. i piridoksal *os*at , koji je vezanza enzim , stvaraju bazu .Mezo.......... , pomakomdvostruke veze i idrolizom dolazi do izdvajanja 2 okso kiseline ,a piridoksal *os*at ostaje vezan za enzim.-iridoksalni *os*atdalje reauje sa "#oksolutaratom dajuci bazu. Nakonpomaka dvostruke veze idrolizom se oslobadja lutamat .
ta je predstavljeno na dijaramu ? $bjasni promjenu kinetickiparametara na datoj slici .
/ijaram predstavlja enzimsku kinetiku u prisustvu i bez
kompetitivno inibitora . Moze se konstatovati da ezivanjekompetitivno inibitora na aktivno mjesto u enzimu umjestosupstrata dovodi do promjene Micaellsove konstante kojapredstavlja odnos supstrata i enzima ( ako je k0 k2! jacinenjiovo vezivanja kao i njiovo aniteta , sto je kM manje tose supstrat labavije veze i ima manje aniteta .3 kompetitivnojinibiciji kM se povecava , 4ma% ostaje nepromjenjeno.)nacajka ovo vida inibicije jeste sto se moze sprijeciti
koncentracijama supstrata.154 6 +m 54ma% 7 15Cs 8 15 4ma%
7 1 5+m odsjecak na apcisu
7/26/2019 I Parcijala
3/46
$bjasni sta je prikazano na slici i obiljezi pojmove napredvidjenim mjestima na slici.
Na slici je prikazan prostorni raspored kljucni aminokiselinskiostataka oko ema miolobina.$2 idroenskom vezompovezan oksitalni istidin .9unkcija prostetske upe modelirana
je njenom okolinom.4ezivanja $2 za em ovisi i odmolekularno kretanja , osnosno disanja proteinske strukture.Model miolobinsko vezivno mjesta za kisik pokazuje em,proksimalni istidin (9:! i distalni istidin (;
7/26/2019 I Parcijala
4/46
intermedijarno ....................!. l*a keratinski eliks je (desno!orijentisan./va lanca eliksa su umotana jedan oko druo icine (superuzvojnicu! koji je (lijevo! orjentisan ./va lanca(supereliksa ! su paralelno povezana preko (idro*obni!
ostataka.
1@.$bjasni strukturne karakteristike molekule prikazane na slicii navedi njene uloe u oranizmu.
AM imunolobulini koji se prvi sintetise u imunomodovoru.edini je pentamer .Ama 1D mjesta za vezivanjeantiena .-oprecno jepovezan disuldnim vezama , a sadrzi iveze koje povezuju teske lance. A lanac ima Mr #2DDDD.Nalazi sesamo u krvnim sudovima.edini A koje novorodjence normalnosintetizira.4eoma je ekasan aktivator komplemenata.-ovisen
je kod bilijarne ciroze ,virusno epatitisa,in*ekcije parazitima.
1. )aokruEi taFne tvrdnjeG
Hidroksilna grupa tirozina o!e "orirati #idrogenske veze
irozin i *enil#alanin su polarniji od tripto*ana
&vi boFni lanci aromatski aminokiselina su nepolarni
&vi boFni lanci aromatski aminokiselina su polarni
NiIta od navedeno nije taFno
2. minokiselina ornitin jeJ
-roteinoena
Neutralna
+isela
Bazna
Antermedijer metabolizma istidina
0. +olika je pribliEna Mr proteina koji sadrEi 1K' aminokiselinski ostataka?
7/26/2019 I Parcijala
5/46
1:.'::
2D.1K:
$%&'%' 1K'711D61'.D'D
1:.D'D
NiIta od navedeno
K. +riva disocijacije oksiena normalno adultno emolobinanajekasnije se pomijera nadesnoJ
!MijeIanjem adultno emolobina sa *etusnim emolobinom
B()ove*anje kon+entra+ije 2, .i"os"ogli+erata
C!+ooperativnim vezanjem oksiena
/!-oviIenjem pH
;!&niEenjem C$2
=. +ako se inibira aktivnost tripsina?
A()oo*u de"os"orila+ije
B!-omoLu druo cijepanja
C!&ve od navedeno
/!NiIta od navedeno
'. ta od nabrojano predstavlja svojstvo mjesta vezivanja antiena?
!&adrEe aminokiselinske ostatke koji se kovalentno veEu za antien
B(Foriraju nogo.rojne #idrogenske veze, sla.eelektrostatske, /an 0er 1alsove i #idro"o.ne interak+ije sapovrino antigena
C!&mjeItena su izmeu dvije povrIi unutar 4 domena0(3ine i# petlje "orirane od C04 regija /L i /H doena
5(6on"ora+ijski se ijenjaju nakon vezanja antigena ili#aptena
7/26/2019 I Parcijala
6/46
A(6inetiku alosteri7ki# enzia
B(/ezanje oksigena na #eoglo.in
C!Midiaelis#menten kinetiku
/!kompetetivnu inibiciju
;!4ezanje oksiena za miolobin
:. +oja je od sljedeLi tvrdnji o strukturi AO taFna?
a! Na ona mjesta za vezanje antiena na AO molekuli mou se vezatistrukturno razliFiti epitopi
.( 8e9ulan7ane i unutarlan7ane disul:dne veze sta.ilizirajustrukturu Ig;
c! " i H lanci AO sadrEe domene sa sliFnim strukturama
d! -odjedinice AO vezu se za komponente komplementarno puta da bizapocele put incirane celije
e! 4ezanje AO za speciFne antiene odredjuju samo invarijabilne reijeal*a lanca
@. +oji od sljedeLi odovora korektno zavrIava reFenicu?
Hemolobin se razlikuje od miolobina po tome Ito
a( 8ioglo.in je onoer a #eoglo.in je ultier
b! Hemolobin veEe $2 mnoo FvrILe od miolobina pri bilo kojojkoncentraciji $2
c! 4ezanje C$2 za emolobin mnoo je ekasnije neo za miolobind! 4ezanje $2 za emolobin ne zavisi od koncentracije C$2,H8 i B-O
7/26/2019 I Parcijala
7/46
dok vezanje $2 za miolobin zavisi
e! Niti jedan odovor nije taFan
1D. Nedostaci likolize u eritrocitu mijenjaju prijenos oksienaJ
a! +od nedostatka eksokinaze malen je anitet emolobina premaoksienu
.( 6od nedostatka #eksokinaze veoa je visok a:nitet#eoglo.ina prea O2
+( 6od nedostatka piruvat kinaze alen je a:nitet #eoglo.inaprea O2
d! +od nedostatka piruvat kinaze veoma je visok anitet emolobinaprema oksienu
e! &ve nabrojano je netaFno
11. $bjasni proces predstavljen na slici.
-rezentacija peptida nastali od citosolni proteina
MHC proteini A klase nalaze se na povrIini otovo svake Lelije u vertebrata.
o je najpolimor*niji od svi proteina. Antracelularni patoeni su zaItiLeniod antitijela Lelijskom membranom domaLina. /iestija vlastiti i tui
7/26/2019 I Parcijala
8/46
proteina odvija se u citosolu u proteosomu. 3 endoplazmatskomretikulumu peptidi se kombinuju sa MHC A i ovi se kompleksi veEu zaendoplazmatsku membranu. &trani peptidi vezani za MHC protein klase Asinaliziraju da je Lelija incirana i markiraju je za destrukciju koju Le
izvrIiti citotoksiFne Lelije.&trani peptidi vezani za MHC proteine klase Asinaliziraju da je Lelija incirana i markiraju je za destrukciju citotoksiFni Lelija. +ompleksJ strani peptid MHC A#receptor LelijeJkoreceptor(C/:!zapoFinju kaskadu u kojoj se lizira incirana Lelija. &tvaraju se velikepore(protein per*orin! u plazmatskoj membrani Lelije domaLina.CitotoksiFne Lelije zapoFinju i proces koji se zove apoptoza iliproramirana smrt Lelije.
12. -oveEi aminokiseline u lijevoj koloni sa pripadajuLim proteinima u
desnoj koloniJa. Hidroksilizin
7/26/2019 I Parcijala
9/46
+m i 4ma% su vaEne karakteristike enzima. )a veLinu enzima +m leEi upodruFju izmeu 1D#1 i 1D#< mol5dm0. +m vrijednost ovisi o vrsti supstratai o uslovima sredine kao Ito suJ pH, temperatura i jonska jakost. +m jekoncentracija supstrata pri kojoj je polovina aktivni mjesta popunjena. +m
je jednaka konstanti disocijacije kompleksa ;& ako je +2+1. 3 ovimuslovima +m je mjera jaFine kompleksa ;&. 4isoka +m znaFi slabovezivanje i vice versa.
$&8e#aniza djelovanja N0H koenzia=
Nikotin amid koenzimiJN/8 i N/-#.;nzimi deidroenaze koji katalizujudeidroeniziranje primarne ili sekundarne rupe N/8 i N/-8 suaktivni oblici vitamina B0.
Meanizam djelovanjaJ-renos vodika u obliku idronijum jona H8 sasupstratom na atom piridinsko prstena ,pri cemu N atom ubi pozitivannaboj.
&pecicnost reakcije prijenosa HJsupstrat prilazi molekuli N/8 sa jednestrane i predaje H#,H# koji se sa N/H predaje druom supstratu potice sadrue strane piridinsko prstena molekule N/H.
9izioloski znacajJN/85N/H redoks prsten koji prenosi elektrone sasupstrata na enzime respiratorno lanca(N/5N/HQ1!. N/-8 i N/-H
redo% sistem sluzi kao donor H atoma u reduktivnimbiosintezama(N/-5N/-H1!. +oenzim se vezuje labavo i ireverzibilnoputem nekovalentni veza.+oenzim se obnavlja u toku katalize najcescesudjelujuci u katalizi dviju razliciti bioemijski reakcija.-rimjerliceraldeid 0 *os*at deidroenaza. -osjeduje jako vezujuce mjesto zadeidrirani oblik koenzima N/.Nakon deidratacije supstrata reduciraniN/H napusta enzim.Reoksidacija N/H se vrsi uz pomoc druo elektronakceptor sistema.
dliceraldeid#0 *os*at8N/88H88-26Q1,0 bi*os*olicerat8N/Hpiruvat8N/H8H86Qlaktat 8 N/8
1=. ta je predstavljeno na slici? $bjasni strukturne karakteristikepredstavljene molekuleG
7/26/2019 I Parcijala
10/46
Miolobin je kompaktna mol.dimenzija K,=%0,=%2,=nm.
7/26/2019 I Parcijala
11/46
c. Hidrolna, naelektrisana i baziFna
d& Hidro"o.na
e. Hidrolna, naelektrisana i kisela
1:. 9unkcija mnoi enzima, membranski transportera i drui proteinamoEe se brzo aktivirati i deaktivirati *os*orilacijom aminokiselinskiostataka pomoLu enzimaJ
a! Ciklaza
b! +inaza
+( Fos"ataza
d! -roteaza
e! )inoenaza
1@. +ompetitivni inibitorJ
a( )ove*ana k .ez projene /a>
b! &niEena km i sniEena 4ma%
c! &niEava 4ma%
d! -oveLa 4ma%
e! -oveLava km i poveLava 4ma%
2D. +oji se od nabrojani enzima reulira primarnom alosteriFkominterakcijom?
a! Himotripsin
b! -iruvat deidroenaza
c! Olikoen *os*orilaza
d! Olikoen sintaza
e( Aspartat transkar.oksilaza
21. 3loa distalno istidina u miolobinu jeJ
a& )oo* u odr!anju 8. u "ero stanju
b. &prjeFavanje Fvrsto vezanja C$2
c. 4ezanje za petu koordinativnu poziciju 9e
d& Sprje7avanje 7vrstog vezanja CO
e& /ezanje O2
22. +oja je od sljedeLi tvrdnji taFna?
7/26/2019 I Parcijala
12/46
a& 6riva aktiva+ije do.ijeno za ioglo.in ia o.lik #iper.ole aza #eoglo.in sigoide
.& A:nitet #eoglo.ina za O2 reguliu organski "os"ati, doka:nitet ioglo.ina za O2 ne reguliu
c. Hemolobin ima veLi anitet za $2 od miolobinad& A:nitet ioglo.ina i #eoglo.ina za O2 ne ovisi o pH
e& Heoglo.in ia anji a:nitet za O2 od ioglo.ina
20. +oja je od sljedeLi tvrdnji taFna? Hemolobin & *ormira broznereceptoreJ
a( Zato to valin na pozi+iji %? lan+a stvara ljepljive #idro"o.nepovrine
b! +oji su reverzibilni prilikom oksienacije+( 6oji ijenjaju o.lik eritro+ita
d! &amo u oteolin *ormi
e! &amo kod omoziota
2K. ta od nabrojano predstavlja svojstvo mjesta vezivanja antiena?
a. &adrEe aminokiselinske ostatke koji se kovalentno veEu za antien
.& Foriraju nogo.rojne #idrogenske veze, sla.e
elektrostatske, /an 0er 1alsove i #idro"o.ne interak+ije sapovrino antigena
c. &mjeItena su izmeu dvije povrIi unutar 4 domena
d& 3ine i# petlje "orirane od C04 regija /+ i /H doena
e& 6on"ora+ijski se ijenjaju nakon vezanja antigena ili kaptena
2=. &imoidni dijaram ukazuje naJ
7/26/2019 I Parcijala
13/46
a( 6inetiku alosteri7ki# enzia
b! 4ezanje oksiena na miolobinc! Midiaelis#menten kinetiku
d! +ompetitivnu inibiciju
e! Nekompetitivnu inibiciju
2'. -oveEi aminokiseline u lijevoj koloni sa pripadajuLim proteinima udesnoj koloniJ
Hidroksilizin
7/26/2019 I Parcijala
14/46
MHC proteini A klase nalaze se na povrIini otovo svake Lelije u vertebrata.o je najpolimor*niji od svi proteina. Antracelularni patoeni su zaItiLeniod antitijela Lelijskom membranom domaLina. /iestija vlastiti i tuiproteina odvija se u citosolu proteosomu. 3 endoplazmatskom retikulumupeptidi se kombinuju sa MHC A i ovi se kompleksi veEu za endoplazmatsku
membranu. &trani peptidi vezani za MHC protein klase A sinaliziraju da jeLelija incirana i markiraju je za destrukciju koju Le izvrIiti citotoksiFne Lelije.&trani peptidi vezani za MHC proteine klase A sinaliziraju da je Lelijaincirana i markiraju je za destrukciju citotoksiFni Lelija. +ompleksJstrani peptid MHC A#receptor LelijeJkoreceptor(C/:! zapoFinju kaskadu ukojoj se lizira incirana Lelija. &tvaraju se velike pore(protein per*orin! uplazmatskoj membrani Lelije domaLina. CitotoksiFne Lelije zapoFinju iproces koji se zove apoptoza ili proramirana smrt Lelije.
2:. NapiIi reakciju kreatin kinaze i objasni ulou ovo enzima uoranizmu.
(+ojoj klasi enzima pripada? +oji je koenzim u relaciji koji katalizira kreatinkinaza? /eniraj pojam izoenzima i objasni dijanostiFki znaFaj izoenzima,kreatin kinaze.!
7/26/2019 I Parcijala
15/46
@K.str u praktikumu
+reatin kinaza katalizira reverzibilnu *os*orilaciju kreatina pomoLu -.-oloEaj ravnoteEe za ovo reakciju zavisi od pH. Molekula Ck je dimersastavljen iz dva jednaka ili razliFita monomera i molekulskom masom okoKD.DDD. Monomer M(enl.muscle, miIiL! i monomer B(enl.brain,mozak!spajaju se u dimere BB(ili Ck#1!, MB(ili Ck#2! i MM(ili Ck#0! te tako stvarajutri izoenzima. Azoenzimi su multipli molekularni oblici jedno enzima kojiimaju sposobnost da kataliziraju istu ............................ ..... kinaza najviIezastupljena u ............, miIiLima, srFanom miIiLu, mozu. )naFaj ovoenzima se oleda u dijanosticiranju oboljenja ovi tkiva i orana.ktivnost je poveLana kod razliFiti tipova distroje posebno ....., zatimkod akutne miolobumije, maline ipertemije, i nakon teEi miIiLninapora. )a dijanostiku najvaEniji je porast aktivnosti Ck u u in*arktumiokarda, te se smatra da je meu enzimskim testovima, aktivnost C+ userumu najosjetljiviji pokazatelj in*arkta miokarda. Meutim, Finjenica da
aktivnost Ck u serumu moEe porasti nakon davanja ultramuskularnioboljenja, nakon jaFi udaraca i ozljeda, donekle umanjuje speciFnostovo testa u dijanosticiranju in*arkta miokarda. )ato u nejasnimsluFajevima, treba uz aktivnost ukupne Ck treba odrediti njene izoenzime,
jer je za in*arkt miokarda speciFno i poviIenje Ck.MB(Ck#2! izoenzima userumu. Ck#BB se smatra ................... za maline tumore moza, prostate,bubrea i pluLa.
2@. +oji se od navedeni proteoliticki enzima aktivira kiselom idrolizom?
a!ripsin
.(Hiotripsin
c!;lastaza
d!-epsin
e!+arbo%ipeptidaza
7/26/2019 I Parcijala
16/46
0D. +oji se od dole nabrojani supstanci primarno nalazi uekstracelularnom matri%u?
a!+olaen
b!roponinc!+eratin
d!9ibrin
e()roteoglikan
01. +ako se kod imotripsina prepoznaje specicni supstrat?
a!Anterakcijom ak aktivno mjesta sa supstratom
b!vezanjem N terminalne ak na aktivno mjesto
c!kovalentnim vezivanjem ak ostatka za supstrat
d(6on"oa+ijsko projeno toko vezanja za supstrat
02. )ajednicki aktivator pankreasni zimoena je?
a!ripsinoen
b!Himotripsin
+(tripsin
d!elastin
e!nista od navedeno
00. 9"A(vezano za tripsin!
a!pomocu de*os*orilacije
b!pomocu druo cijepanja
+(poo+u proteinskog in#i.itora
d!sve od navedeno
7/26/2019 I Parcijala
17/46
e!nista od navedeno
0K. 3loa distalno istidina u miolobinu je?
a!vezivanje $2
b!sprecavanje cvrsto vezivanja $2
+(spre+avanje +vrstog vezivanja CO
d!vezanje za = koordinacijsku poziciju
e(poo+ u odrzavanju ioglo.ina u "ero stanju
0=. +oja je od navedeni tvrdnji poresna?
a!kriva saturacije oksienom za miolobin ima oblik simoide a zaemolobin iperbole
b!anitet emolobin za $2 reulisu oranski *os*ati,dok anitetmiolobina za $2 ne reulisu
+(Heoglo.in ia ve+i a:nitet za O2 od ioglo.ina
d(A:nitet ioglo.ina i #eoglo.ina za O2 ne ovisi o pH
0'. &ta od nabrojano predstavlja svojstvo vezivanja antienaJ
a!smjestene su unutar 2 povrsi unutar 4 domena
.(+ine i# petlje "orirane od C04 regije /L i /H doene
+(kon"ora+ijski se jenjaju nakon vezivanja antigena ili #aptena
d!sadrze ak ostatke koji se kovalentno vezu za antien
e("oriraju nogo.rojne #idrogenske veze,sla.e elektrostatske,van der valsove i #idro"o.ne interak+ije sa povrsino antigena
0
7/26/2019 I Parcijala
18/46
porrina koji je izoliran iz emolobina .
b!svi triptidni peptidi emolobina & identicni su sa triptidnim peptidimaemolobina
+(jedan izdvojeni peptid u #eoglo.inu S igrira .rze preakatodi
7/26/2019 I Parcijala
19/46
7/26/2019 I Parcijala
20/46
e!Olicin
K2.+oja se od dolje nabrojani supstanci primarno nalazi u tetivama?
a(kolagen
b!troponin
c!aktin
d!brin
e!bronektin
K0.-ri zioloskom pH najveci pu*erski kapacitet imace protein koji je boatjednom od sl.aminokiselinaJ
a!"izinom
.(Histidino
c!sparainskom kiselinom
d!4alinom
e!"eucinom
KK.&ta imaju zajednicko tripsin,elastaza i imotripsin?
a(svi sadrze aspartat u aktivno +entru
b!svi vezuju idro*obne aminokiseline
+(sve se sintetisu u pankreasud(svi sadrze kataliti+ku trijadu u aktivno +entru
e!svi sadrze idro*obni dzep za vezivanje supstrata
K=.3 enzimskim reakcijama simoidni dijaram(&!Hb ukazuje naJ
7/26/2019 I Parcijala
21/46
a!Miscel Menten
.(/ezivanje oksigena na ioglo.in
+(6inetiku alosteri+ki# enzia
d!kompetetivnu inibiciju
e!nekompetetivnu inibiciju
K'.+oja je od sledeci tvrdnji za strukturu AO tacnaJ
a(Ia jesta za vezanje antigena na Ig; olekuli ogu se vezatistr&epitopi
b!medjulancane i unutarlancane veze disuldne stabiliziraju strukturu AO
c!" i H lanci AO sadrze domene sa slicnim strukturama
d!podjedinice AO vezu se za komponente komplementarno puta da bizapoceli put in*.celije
K
7/26/2019 I Parcijala
22/46
b!kisela sredina u aktivnim misicima omoucava cvrsce vezivanje D2 zaemolobin
+(a:nitet #eoglo.ina za O2 se sanjuje pri visoki kon+&CO2
d!u plucima visoka koncentracija C$2 i H8 omoucava vecu diverencijuemolobina
e(u plu+ia visoka kon+entra+ija O2 oogu+ava otpustanje CO2 iH
[email protected] vrstu celija sa od.karakteristikom u koloniJ
celije pomocniceJ
!-repoznaju klasu AA MHC -R$;AN 8 peptida.,
B!eksprimiraju C/K,
C!stimuliraju B celije.
celije ubiceJ
/!/e*ektuju strane peptide prezivljavajuci na povrsini celije,
;!prepoznaju klasu A MHC proteina 8 peptida,9!eksprimiraju C/:,
O!liziraju in*.celije.
=D.-ovezi tip modicirajuce rupe sa od.ak ostacimaJ
9os*at#r,&er,Ur
Hidroksil#-ro
Oama karboksil#Olu
cetil#N termino
=1.-ostoji @ pozicija u ak sekvenci emolobina razliciti vrsta koje sadrzeinvarijantne ak ostatke.-ovezi i.
a!Olicin 9'#omoucava bliski kontakt B i ; eliksa
7/26/2019 I Parcijala
23/46
b!Histidin 9:#veze se za em zeljeza
c!"eucin 9K#kontakt s emom
d!9enilalanin C/1#kontakt sa emom
e!-rolin C2#zavrsava al*a eli%
*!irozin HC2#poprecno veze 2 eli%a vod.vezama
=2.Napisi reakciju sinteze metionina iz omocisteina.+oji koenzimiucestvuju u reakciji.$bjasni njiovu ulou.
Metil kobalamin je koenzim enzima metion sintaze koja katalizira sintezumetionina iz omocisteina. $sloboeni B12 reaira sa novom molekulomN=#metil#H9. Hidroksikobalamin reaira sa N=#metil#H9 pri Femu nastajemetil kobalamin i H9. Reakcija je veoma vaEna jer se vrIi reeneracija H9
jer zarobljen u obliku N=#metil#H9 uzrok je perniciozne anemije.
7/26/2019 I Parcijala
24/46
=0.$bjasni sliku
$pticki test#oksidirani oblik N/8 ima ma% apsorpciju kod 2'D nm,areducirani N/H kod 0KDnm. ko u nekoj reakciji nastaje N/H apsorpcijakod 0KD nm postepeno raste.-orast apsorpcije svjetlosti lako se mjeri itako opticki prati prelaz N/8 u N/H. -orast apsorpcije u jedinicivremena je mjera brzina redukcije i pri zasicenju brzina je proporcionalnakoncentraciji enzima.
=K.+oja tvrdnja o otopini ak pri zioloskom pH je tacnaJ
a(sve ak iaju i pozitivan i negativan na.oj
b!sve ak sadrze pozitivno naelektrisane bocne lance
c!neke ak sadrze samo 8 naboje
d!sve ak sadrze ne.naelektrisane bocne lance
e!neke ak sadrze samo neboje
==.3 raitisu de*ektna je sinteza aminokiselineJ
7/26/2019 I Parcijala
25/46
a!idroksilizin
b!idroksotripto*an
c!idroksiistidin
d!idroksialanin
e(#idroksiprolin
='.+riva disocijacije $2 normalno adultno emolobina nejekasnije sepomjera udesnoJ
a!mjesanjem adultno empolobina sa *etusnim
.(pove+anje kon+& 2, .i"os"ogli+erata
c!+ooperativnim vez.D2
d!povisenjem pH
;!snizenjem C$2
=
7/26/2019 I Parcijala
26/46
=@.$bjasni str.karakteristike molekule prikazane na slici i navedi njeneuloe u oranizmuJ
AM je pentamer imunolobulinski podjedinica.-entamer je poprecnopovezan disuldnim vezama. lanac je polipeptid sa Mr.2D DDD.$vaj lanacse nalazi u AM i A.-redstavlja prvu liniju odbrane i to je jedini A kojenovorodjence normalno sintetizira.-ovisen je kod primarne bilijarne
ciroze,virusno epatitisa,in*.parazitima#posebno ranom.+aomem.vezana molekula je monomer,ali u serumu kao sekretorni oblik nalazipoprecno vezan pentamer sastavljen iz = AM monomera.4eoma jeekasan aktivator komplemenata.Nalazi se samo u krvnim sudovima.
'D.minokiselina metionin spada u J
a!polarne nenaelektrisane aminokiseline
.(nepolarne ali"atske ainokiseline
c!aromatske ak
d!bazne ak
e!kisele ak
'1.-lastocijanin spada uJ
7/26/2019 I Parcijala
27/46
a!likoproteine
b!*os*oproteine
+(etaloproteine
d!emoproteine
e!Vavoproteine
'2.)aokruEi taFan odovorJ
a(6ar.oksilna grupa gli+ina je kiselija od kar.oksilne grupe sir*etnekiseline
b!+arboksilna skupina sirLetne kiseline je kiselija od karboksilne rupe licina
c!p+a vrijednost amino rupe aminokiselina je visa od p+a vrijednosti ?
d!Repulzija odlazeLe protona i pozitivno naelektrisane amino rupe smanjujukiselost karboksilne rupe licina
e!p+a vrijednost karboksilne rupe licina je K,:
'0.ta od nabrojano je netaFno?
a(Na iuni siste proizvede vie od $' na & razli7tii# re+eptora D*elija
b!NaI imuni sistem proizvede vise od 1D na :.razliFiti antitijela
c!NaI imuni sistem proizvede viIe od 1D na : razliFiti receptora Lelija
d(4e+eptori +itotoksi7ni# D *elija i D *elija poo*ni+a e9uso.no se nerazlikuju
e!Receptori .......................................................................................... razlikuju
'K.Ribonukleaza je ali glo.ularni protein koji se.....(ne vidi se sta pise!pankreasau tanko crijevo.&astoji se od jedno...(ne vidi se dalje!
'=. Na slici je prikazana enzimska reakcija.$bjasni reakciju,koji enzim jekatalizira,kojoj klasi enzima pripada?$bjasni ulou te klase enzimaG
7/26/2019 I Parcijala
28/46
Histidin aonijak liaza
7/26/2019 I Parcijala
29/46
&lika je J -rezentacija peptida nastali od citosolni proteina.MHC protein klase A(10.slajd na prezentaciji imunoloija!
$bjasnjenjeJMHC proteini klase A nalaze se na povrsini otovo svi celija kodvertebrata.$vo je najpolimor*niji od svi proteina.Antracelularni patoeni suzasticeni od antitijela celijskom membranom domacina./iestija vlastiti i tuiproteina odvija se u proteasomu.3 endoplazmatskom retikulumu peptidi sekombinuju sa MHC proteinima klase A i ovi kompleksi se vezu za plazmatskumembranu.&trani peptidi vezani za MHC proteine klase A sinaliziraju da je Lelijaincirana i markiraju je za destrukciju pomocu citotksicni celija. +ompleksstrani peptid,MHC protein klase A,receptori celija i koreceptori (C/:! zapocinjukaskadu u kojoj se razlaze incirana celija.&tvaraju se velike pore u plazmatskojmembrani celije domacina.
':.spartat spada u aminokiseline saJ
a!nepolarnim bocnim lancem
b!aromatskim bocnim lancem
c!polarnim nenaelektrisanim bocnim lancem
d!pozitivno naelektrisanim bocnim lancem
e(negativno naelektrisani .o7ni lan+e
'@.)aokruzi taFan odovor za Midaielovu (nesto tako,ne vidi se! konstantuJ
a!)a vecinu enzima +m lezEi u podrucju od 1D na prvu do 1D na sedmu mol5l
.(6 ovisi o vrsti supstrata,pH,teperaturi i jonskoj jakosti
c!+m je jednaka koncentraciji supstrata pri maloj brzini reakcije
d!+m je jednaka disocijaciji kompleksa ;& ako je k2 mnoo vece od k1
7/26/2019 I Parcijala
30/46
e!+m je mjera jacine kompleksa enzim#supstrat pri bilo kojem odnosu k1 i k2
7/26/2019 I Parcijala
31/46
Na slici su prikazani jonski parovi koji stabiliziraju stanje emolobina. stanjeje stabilnije kada oksien nije prisutan u vezivanju sa emolobinom. stanje jepredominantna kon*ormacija deoksiemolobina. stanje stabiliziraju jonski
parovi koji su najvecim dijelom smjesteni na al*a1beta2 i al*a2beta1medupovrsini.$ve povrsine predstavljaju prekidas izmedju i R stanjaemolobina.#stanje je napeto stanje koje posjeduje centralnu supljinu.onskiparovi na slici su J" podjedinica,"Us C=,sp 9O1,His CH0,Beta podjedinica.
7/26/2019 I Parcijala
32/46
7/26/2019 I Parcijala
33/46
d!moze se katalizirati imotripsinom
e!Anibira se djelovanjem proteinsko inibitora
:1.Na slici je prikazan uredjeni sekven+ijalni meanizam reakcije sa visesupstrata
;nzimi koji imaju N/8 ili N/H kao konstituent imaju uredjeni sekvencijalnimeanizam (dalje se ne vidi!
:2.Na slici je prikazana reulacija enzima .$ kojem tipu reulacije se radi?$bjasni
Ne pise objasnjenje niti je dopunjeno
:0.$bjasni meanizam djelovanja N/ koenzima.-rikazi *ormulama reakcionimeanizam nikotinamid koenzima N/8 i N/-8
+oenzimi deidroenaza koji kataliziraju deidroeniranje primarne ili sekundarne
alkoolne rupe .$ni su aktivni oblici vitamina B0.
Meanizam djelovanjaJ -rijenos vodika u oblku idridno jona H# sa supstrata naK C atom piridinsko prstena pri cemu N atom ubi svoj pozitivninaboj.&tereospecicnost reakcije prijenosa H#J supstrat prelazi molekuli N/8 sa
jedne strane i predaje H#X H# koji se sa N/H predaje se druom supstratu potices drue strane piridinsko prstena molekule N/H.9izioloski znacaj J N/5N/Hredoks sistem prenosi elektrone sa supstrata na enzime respiratornolanca.takodje sluzi kao donor H atoma u reduktivnim biosintezama.
-rimjer sa *ormulamaJ liceraldeid #0#*os*at deidroenaza
;nzim posjeduje jako vezujuce mjesto za oksidirani oblik koenzima N/8.Nakon
7/26/2019 I Parcijala
34/46
oksidacije supstrata ,reducirani oblik N/H napusta enzim.Reoksidacija N/H sevrsi uz pomoc druo elektrona#akceptor sistema.
/#liceraldeid#0#*os*at 8 N/8H# 8 -i ##Q 1,0 bi*os*olicerat8N/H
-iruvat 8 N/H 8 H# #Q laktat 8 N/8
:K.$bjasni sliku
l*a keratinski eliks je desno orijentiran./va eliksa su umotana jedan okodruo i cine superuzvojnicu koja je lijevo orijentiranaNa slici su /va lancasupereliksa su paralelna i vezana preko idro*obni ostataka i tako nastajeprotolament./va protolamenta vezana takodje idro*obnim vezama stvarajuprotobril.
:=./ijaramom prikazi aktivnosti & i " u in*ektivnom epatitisu.
:'.Ne vidi se pocetak pitanja .... nastavak J =mmol5l i 1= mmol5l kompetetivnoinibitora na ipoteticki enzim.+oja kruvlja predstavlja koncentraciju inibitora od1= mmol5l?
$dJA krivulja& $@ olMl kopetitivni in#i.itor
7/26/2019 I Parcijala
35/46
Slika
:
7/26/2019 I Parcijala
36/46
:@.+oja od nabrojani karakteristika pripada aminokiselini licin?
a(opti+ki reaktivna
b!velika molekula koja se ne moze uklopiti u al*a eliks
c!Hidrolna,naelektrisana i bazicna
d(#idro"o.na
d!povecava 4ma%
e!povecava 4ma% i povecava +m
@1.+oji se od nabrojani enzima reulira primarno alosterickom interakcijom?
a! ne vidi se i tacno je pod a
b!piruvat deidroenaza
c!likoen *os*orilaza
d!likoen sintaza
e!spartat transkarbamilaza
@2.3loa distalno istidina u miolobinu je J
a(poo+ u odrzavanju 8. u "ero stanju
b!&prijecavanje cvrsto vezanja C$2
c!4ezanje za petu koordinativnu poziciju 9e
d(sprije+avanje +vrstog vezanja CO
e(vezanje O2
7/26/2019 I Parcijala
37/46
@0.+oja od sljedeci tvrdnji je tacna?
a!+riva saturacije oksienom za miolobin ima oblik simoide a za emolobiniperbole
.(a:nitet #eoglo.ina za O2 regulisu organski "os"ati,dok a:nitetioglo.ina za O2 ne regulisu
c!emolobin ima veci anitet za $2 od miolobina
d!anitet miolobina i emolobina za $2 ne ovisi od pH
e! i C
@K.+oja je od sljedeci tvrdnji tacna?Hemolobin & *ormira percipitate?
a(zato sto valin u pozi+iji % .eta lan+a stvara ljepljive #idro"o.nepovrsine
b!koji su reverzibilni prilikom oksienacije
+(koji ijenjaju o.lik eritro+ita
d(sao u deoksi "ori
e!samo kod omoziota
@=.&ta od navedeno predstavlja svojstvo mjesta vezivanja antiena?
a!smjestena su izmedju dvije beta povrsi unutar 4 domena
.( +ine i# petlje "orirane od C04 regija /L i /H doena
+(ko"ora+ijski se ijenjaju nakon vezivana antigena ili #aptena
dalje se ne vidi
7/26/2019 I Parcijala
38/46
1. ta od nabrojano predstavlja svojstvo mjesta vezivanja antiena ? provjeriti
a! &mjestene su izmedju dvije B povrsi unutar 4 domena
b! Yine i petlje *ormirane od C/R reija 4" i 4/ domena
c! +on*ormacijski se mjenjaju nakon vezanja atiena ili aptena
d! &adrEe aminokiselinske ostatke koji se vezu za antien
e! 9ormiraju mnoobrojne idroenske veze , slabe elektrostatske , van derZalsove i interakcije sa povrsinom antiena
2.+oja (koje! od sljedeci tvrdnji ukazuje da se emolobin & razlikuje odemolobina zato sto je lu:tamat zamjenjen sa valinom na poziciji ' B lanca?
a!-orrin koji je izoliran iz emolobina & ima jedan ostatak valina vise odporrina koji je izoliran iz emolobina
b!&vi tripticki peptidi emolobina & identicni su triptickim peptidimaemolobina
c!edan izmjenjeni peptid u emolobinu & mirira brze pema katodi (#! neoodovarajuci peptid emolobina
e! Azoelektricna tacka emolobina & malo je niza od izelektricne tackeemolobina
0. -ovezi odlike miolobina u lijevoj koloni sa njiovim od.osobinama u desnojkoloniJ a!*erimiolobin 1. 9e u 82 oks.stanju
7/26/2019 I Parcijala
39/46
b!oksimiolobin 2.9e u 80 oks.stanju
c!deoksimiolobin 0.$ksien vezan za ' koord. poz.
K.' koordinativna pozicija prazna
=.H2$ vezana za ' koordinat.poziciju
'.Histidin na = koordinat.poziciji
a#2,=,',
b#1,0,',
c#1,K,'.
K.ta je predstavljeno na slici ?
Na slici je prikazan MHC 1 protein.MHC proteini klase 1 imaju nevarijabilni B lanac(B2 mikrolobulini! i varijabilni "#lanac .$ba su smjestena e%tracelularno.&vakicovjek stvara ' razliciti " lanaca za klasu 1 MHC proteina.)naci da B lanac ne
ucestvuje u *ormiranju ipervarijabilno reiona odnosno mjesta za vezivanjeantiena. MHC 1 proteini nalaze se na povrsini celija kicmenjaka .+ada stvoripeptid dospije u cistol , oni se kombiniraju sa proteinom MHC1 te kao takvi vezuse sa vanjske strane celijske membrane kao sinali za kaskadni proces .
=.Napisi rakciju alanin aminotrans*eraze .+oji koenzim ucestvuje u reakciji?$bjasni njeovu ulou ?
Meanizam prenosa amino skupine pomocu alanin aminotrans*eraze odvija se uzpomoc koenzima piridoksal *os*ata .
7/26/2019 I Parcijala
40/46
-ri reakciji transaminacije, a.k. i piridoksal *os*at , koji je vezan za enzim ,stvaraju bazu .Mezo.......... , pomakom dvostruke veze i idrolizomdolazi do izdvajanja 2 okso kiseline , a piridoksal *os*at ostaje vezan za
enzim.-iridoksalni *os*at dalje reauje sa "#oksolutaratom dajuci bazu.Nakon pomaka dvostruke veze idrolizom se oslobadja lutamat .
'.ta je predstavljeno na dijaramu ? $bjasni promjenu kineticki parametara nadatoj slici .
/ijaram predstavlja enzimsku kinetiku u prisustvu i bez kompetitivno inibitora. Moze se konstatovati da ezivanje kompetitivno inibitora na aktivno mjesto uenzimu umjesto supstrata dovodi do promjene Micaellsove konstante kojapredstavlja odnos supstrata i enzima ( ako je k0 k2! jacine njiovovezivanja kao i njiovo aniteta , sto je kM manje to se supstrat labavije veze iima manje aniteta .3 kompetitivnoj inibiciji kM se povecava , 4ma% ostajenepromjenjeno .)nacajka ovo vida inibicije jeste sto se moze sprijecitikoncentracijama supstrata.
154 6 +m 54ma% 7 15Cs 8 15 4ma%
7 1 5+m odsjecak na apcisu
15Cs odsjecak na ordinatu
7/26/2019 I Parcijala
41/46
rupom.-roton sa C2 atoma dovodi svojom disocijacijom do nastanka karboniumjona ( anjona!.
:.3 raitisu de*ektna je sinteza aminokiseline
a!isroksitripto*ana
b!idrosksitirozina
c!idroksiistidina
d!idroksialanina
e!idroksiprolina
@.+riva disocijacije oksiena normalno adultno emolobina najekasnije sepomjera nadenso
a!Mijesanjem adultno emolobina sa *etusnim emolobinom
b!-ovecanjem koncentracije 2,0 bis*ospolicerata
c!+ooperativnim vezanjem oksiena
d!-ovisenjem pH
e!&nizenjem C$2
1D.+oja od sljedeci tvrdnji o strukturi AO je tacna?
7/26/2019 I Parcijala
42/46
a!Na dva mjesta za vezanje antiena na AO molekuli mou se vezati strukturnorazliciti epitopi
b!Medjulancane i unutarlancane disuldne veze stabiliziraju strukturu AO
c!"i H lanci AO sadrze domene sa slicnim strukturama
d! +omponenta komplementarno puta veze se za 9c podjedinicaAO
e! 4ezanje AO za specicni antien odredjuju samo ipervarijabilne reije "lanaca
11. +oji od sljedeci odovora korektno zavrsava recenicu ? provjeriti
Hemolobin se razlikuje od miolobina po tome stibilno se
a!Miolobin je multimer , a emolobin monomer
b!Hemolobin veze $2 mnoo cesce od miolobina pri bilo kojoj koncentraciji $2
c!4ezanje C$2 za emolobin mnoo je ekasnije neo za miolobin
d!4ezanje $2 za emolobin zavisi od koncentracije C$2 H8 i B-O , dok vezanje$2 za miolobin ne zavisi
12.$bjasni sta je prikazano na slici i obiljezi pojmove na predvidjenim mjestimana slici.
Na slici je prikazan prostorni raspored kljucni aminokiselinski ostataka oko
7/26/2019 I Parcijala
43/46
ema miolobina.$2 idroenskom vezom povezan oksitalni istidin .9unkcijaprostetske upe modelirana je njenom okolinom.4ezivanja $2 za em ovisi i odmolekularno kretanja , osnosno disanja proteinske strukture .Modelmiolobinsko vezivno mjesta za kisik pokazuje em, proksimalni istidin (9:! idistalni istidin (;
ostacima . $sim 2 istidina 9: nalazi se na =. koordinacijskom mjestu i on se zoveproksimalno vezivno mjesto za kisik je na druoj strani ema.Na '. koordinativnuvezu 9e28 ema u emolobinu i miolobinu reverzibilno se vezuje molekulskikisik .
10.Napisi reakciju aspartat#aminotrans*eraze. +oji koenzim ucestvuje u reakciji?$bjasni njeovu ulou?provjeriti je li 2#okso i "#okso i &CHA99$N B)
Meanizam prenosa amino skupine pomocu alanin aminotrans*eraze odvija se uzpomoc koenzima piridoksal *os*ata .
-ri reakciji transaminacije, a.k. i piridoksal *os*at , koji je vezan za enzim ,stvaraju &ci>on bazu .Mezo.......... , pomakom dvostruke veze i idrolizom dolazido izdvajanja 2 okso kiseline , a piridoksal *os*at ostaje vezan zaenzim.-iridoksalni *os*at dalje reauje sa "#oksolutamatom dajuci &ci>on bazu.Nakon pomaka dvostruke veze idrolizom se oslobadja lutamat .
1K.reonin spada u aminokiseline sa J
a!Nepolarnim bocnim lancem
b!polarnim bocnim lancem
c!-olarnim nenaelektrisanim bocnim lancem
d!-ozitivno naelektrisanim bocnim lancem
e!Neativno naelektrisanim bocnim lancem
7/26/2019 I Parcijala
44/46
1=.)aokruzi tacan odovor J
a!p+a karboksilne rupe licina je 2,0K
b!+arboksilna skupina sircetne kiseline je 1DD puta kiselija od karboksilne rupeaminokiselina
c!Repulzija odlazece protona i pozitivno naelektrisanje amino rupe smanjujekiselost karboksilne rupe licina
d!p+a vrijednost amino rupe licina je 1D,'
e!p+a vrijednost amino rupe licina je @,2D
1'. -rikazi rezonantne oblike peptidne veze J
1
7/26/2019 I Parcijala
45/46
l*a keratin spada u (brilarne ! proteoliticke proteine.Clan je velike *amilijeproteina koji se zovu ( proteini intermedijarno ....................!. l*a keratinskieliks je (desno! orijentisan./va lanca eliksa su umotana jedan oko druo i
cine (superuzvojnicu! koji je (lijevo! orjentisan ./va lanca (supereliksa ! suparalelno povezana preko (idro*obni! ostataka.
1@.$bjasni strukturne karakteristike molekule prikazane na slici i navedi njeneuloe u oranizmu.
AM imunolobulini koji se prvi sintetise u imunom odovoru.edini je pentamer.Ama 1D mjesta za vezivanje antiena .-oprecno jepovezan disuldnim vezama , asadrzi i veze koje povezuju teske lance. A lanac ima Mr #2DDDD.Nalazi se samo ukrvnim sudovima.edini A koje novorodjence normalno sintetizira.4eoma jeekasan aktivator komplemenata.-ovisen je kod bilijarne ciroze ,virusnoepatitisa,in*ekcije parazitima.
2D,Nekompetetivni inibitorJ
!povecava +m bez promjene 4ma%B!&nizava +m i snizava 4ma%C(Snizava /a>/!-ovecava 4ma%;!-oveceva +m i povecava 4ma%
21.
7/26/2019 I Parcijala
46/46