UNIVERZITET SINERGIJAFakultet za Bezbjednost i zastituBanja Luka

Seminarski rad iz Radnog prava Tema: MOBING

Mentor: Student:Doc.dr Brana Komljenovi Aljoa erani

Sadraj:

Uvod.2Kratak istorijski osvrt2Definicije mobinga3Obiljeja mobinga.5Kako se mobing manifestuje?..5Subjekti mobinga..7Vrste mobinga.8Uzroci mobinga.10Posljedice..11Oblici zatite...12Prevencija..13Zakljuak.14Literatura...15

Uvod

Izraz mobing vodi korijene iz engleskog jezika od rijei mob to oznaava olo , rulju , svjetinu , tj. od glagola ,,to mob,, to u doslovnom prevodu znai nasrnuti u masi.Na jezik nema jedinstvenu ili jednostavnu rije za taj izraz , pa je i u naem jeziku ovaj termin prihvacen kao mobing.Mobing moda jeste za nas od skora novi izraz ali , se on odavno manifestovao u svim pojavnim oblicima.Rije mobing predstavlja jedinstven izraz za uniavanje , maltretiranje , stres , strah kao i jos dugi niz negativnih pojava na radnom mjestu upucenih uposlenom , bilo od strane poslodavca , bilo od grupe uposlenih.Kako bi smo se na pravi nain mogli baviti ovom temom neophodan nam je kratak osvrt na tretman prema radniku kroz istorijske tokove.

Kratak istorijski osvrt

Mobing nije nova tvorevina , zavaraemo se ako kazemo da jeste , njegovi korijeni seu u daleku prolost jo od perioda robovlasnitva i perioda dunikog ropstva.Kroz cio period Rima I rimske drave nizi slojevi drustva su predstavljali radnu snagu I bili su osnov politike I ekonomske moi[footnoteRef:1]Tretirani su ne kao subjekt , ve kao objekt(lice koje nema ni pravnu ni poslovnu sposobnost) , odnosno stvar koja se lako mogla prodati , predati drugom na poslugu , zamijeniti , lice koje je bilo izlagano na bazarima , igosano , lice kome gospodar ne priznaje brak . Potpuno obespravljeno lice iji se tjelesni i duevni integritet nije potovao je predstavljalo radnika i bilo je zadueno za grube i teke poslove , esto tjelesno kanjavano koga je gospodar u krajnjoj liniji mogao I ubiti.Slabljenjem dominacije Rima poboljsaovao se I polozaj robova pa se mijenjao poloaj radnih mjesta a kriza robovlasnikih odnosa uslovila je I potpuno njihovo oslobaanje. [1: Rimsko privatno pravo , dr Dragomir Stoievi, 1985.]

[footnoteRef:2]Srednji vijek karakterie opet odnos koji je zasnovan na statusu , takozvani esnafski odnos , ali su sami radni odnos opet bili diskriminatornog karaktera , takav poloaj i odnos prema uposlenom licu je bio sve do XVIII vijeka. [2: Radno pravo, radni odnosi, drugi odnosi rada i socijalno osiguranje, dr Vlajko Braji, 2001.]

Napretkom civilizacije napreduje tenja ovjeka za zatiom ljudskih prava i poboljanjem poloaja na radnom mjestu.Robovlasnito jeste ukinuto , ali se zadravalo u nekim oblicima i bilo prisutno u nekim zemljama , poloaj radnika i dalje je bio na veoma nezavidnom nivou jer se niko nije mogao snaci u novom kapitalistikom sistemu , a djeca i ene su podjednako ,,odmjeravali snage na radnom mjestu ali za manju novanu nadoknadu nego to bi za isti posao bio plaen muskarac , a uslovi na radu su bili veoma nehumani.Zaposleni bi bili maksimalno eksploatisani i nijesu uivali zdravstvenu zatitu.[footnoteRef:3]Kao vid odgovora na tadanje uslove I tretman radnika , javile su se borbe radnike klase(perod socijalizma) a I poeli su da se usvajau zakoni kojim se potuje radno vrijeme ,propisi o zapoljavanju djece , zatim propisi koji su se odnosili na radno vrijeme ena I trudnica. [3: Radno pravo, radni odnosi, drugi odnosi rada i socijalno osiguranje, dr Vlajko Braji, 2001.]

Do danas se dosta toga promijenilo na poboljanju poloaja radnika I potovanja njegovih zagarantovanih prava iz radnog odnosa , zatim njihove zatite , potovanja prava linosti I ljudskog dostojansta , ali postavlja se pitanje koliko smo mi kao savremeno drutvo u tome uspjeli i da li se zaista potuju ustanovljeni principi humanizacije odnosa?[footnoteRef:4] Klasino ropstvo jeste ukinuto ali njegovi savremeni pojavni oblici nastavili su da egzistiraju kroz cio XX i XXI vijek.Najesi obici jesu duniko ropstvo i kuno ropstvo a zemlje koje koje su bile zahvaene su u prvom redu zemlje treeg svijeta.Dakle najese zemlje Azjie , Afrike , zatim June Amerike , a ta poast naalost nije zaobila ni zemlje Evrope ni Sjeverne Amerike. [4: Socijalna Pravda I dostojanstvo na radu lanak iz asopisa,, Pravni ivot,, , Branko A.Lubarda, br.12 2008.]

Definicije mobinga

Pionirski poduhvat u prouavanju mobinga je doao Hanc Lejman ,[footnoteRef:5]vedski psihoterapeut , tridesetih godina dvadesetog vijeka , koji je prvi dao obiljeja ove pojave I posljedice koje ona ima po zdravlje ovjeka [footnoteRef:6]Lejman je mapirao 45 vrsta mobinga koje je u 5 grupa klasifikovao.1.napad na kvalitet ivota I radno okruenje 2.napad na socijalne kontakte 3.napadi na ugled 4.napadi na mogunost izraavanja 5.napadi na zdravlje.Takoe je osamdesetih godina osnovao kliniku koja je pruala pomo rtvama mobinga. Danas postoje mnogobrojne definicije mobinga , I svaka je prihvaena jer univerzalne definicije nema , mada se iz svake od njih mogu izvui osnovna obiljeja mobinga. A prva definicija mobinga po Lejmanu glasi : Mobing ili psiholoki teror na radnom mestu, odnosi se na neprijateljsku i neetinu komunikaciju koja je sistematski usmjerena od strane jednog ili vie pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu. On je gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti da se odbrani, te dran je u njoj pomou stalnih mobizirajuih aktivnosti. One se odvijaju esto (barem jednom nedeljno) i u duem periodu (najmanje est mjeseci). Maltretiranje dovodi do mentalne , psihosomatske i socijalne patnje. [5: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010] [6: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Ostale definicije[footnoteRef:7],,specisifian oblik ponaanja na radnom mjestu kojim jedna ili vie osoba sistematski psihiki zlostavlja I poniava drugu osobu , ugroava njen ugled , ljudsko dostojanstvo I integritet , a sa ciljem eliminacije sa radnog mjesta. [7: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

[footnoteRef:8].,,Mobing se definie kao postojanje psiholokog uznemiravanja koje se stalno ponavlja kroz odreeno ponaanje s kranjim ciljem degradacije zaposleng.Mobing je povreda ljudskih prava I integriteta , teti fizikom , psiholokom I sociolokom zdravlju I predstavlja ,, kamen spoticanja,, u strunom napredovanju zlostavljanog subjekta. [8: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

,,Mobing predstavlja:dugotrajno psiholoko uznemiravanje muenje , izolaciju , pritisak na radnom mjestu , neljudski tretman;nepravedan metod koji se koristi da se udalji poten , vrijedan , bistar zaposleni sa radnog mjesta;psihiku torturu , stavljenje zaposlenog u situciju u kojoj je :ponien , uplaen , ogovaran , udaljen , ismijavan , zlostavljan na radnom mjestu;neposredan nasrtaj na samopotovanje , strategija , koji koriste nedoviljno sposobni u ostvari u postizanju linih ciljeva na utrb tueg integtiteta.

Obiljeja mobinga

Polazei od definicija mobinga , iz njih crpimo sljedea njegova obiljeja :1.[footnoteRef:9]Psihiko zlostavljanje i poniavanje neke osobe na radnom mjestu od strane jedne ili vie osoba.Mobing ukljuuje pojmove zlostavljanja i ikaniranja na radnom mjestu iz kojih proizilaze dalekosene posljedice po mentalno , zatim fiziko zdravlje potom i socijalni status. [9: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

2[footnoteRef:10].Kontinuirano vrenje zlostavljanja i ikaniranja na radnom mjestu u duem vremenskom periodu.Prema vladajuim shvatanjimada bi se radilo o mobingu potrebno je da se proces zlostavljanja i ikaniranja traje minimum est mjeseci a izlaganje zaposlenog ovakvim postupcima treba da bude jednom nedjeljno. [10: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

3.[footnoteRef:11].Dovodi do povrede subjektivnih neprenosivih prava linosti kao to su:ast , ugled , dostojanstvo i dovodi do stvaranja neprijateljskog radnog okruenja.Ovo inplicira i poremeaj meuljudskih odnosa u samom radnom okruenju i umjesto da se ostali zaposleni solidariu sa rtvom oni se u strahu povlae ne pruajui podrku kako i oni sami ne bi postali rtva. [11: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

4.Trpljenje rtve[footnoteRef:12] .rtva trpi ikanozno i ostala po nju traumatina ponaanja dok ne doe do ,,pucanja i odlui da napusti posao. [12: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

5.Prestanak radnog odnosa krivicom ili inicijativom zaposlenog.[footnoteRef:13]To ima posljedice ne samo po zaposlenog , pa poblem moibinga treba posmatrati interdisciplinarno , dakle u okvirima prava , sociologije , medicine , psihologije i psihijatrije. [13: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Kako se mobing manifestuje?

Mobing se u naem drutvu poeo intenzivirati u protekle dvije decenije i postao je est predmet prouavanja Ono to je uticalo kao okida na inteziviranje ove pojave u naoj zemlji a i u okruenjom jeste,, fenomen,, zvani tranzicija koju su kako radnici tako i poslodavci nespremni doekali.Ona je sa sobom nosila promjene u organizaciji rada i strukturi zaposlenih , zatim smanjenja udjela radnika u procesu donoenja odluka ( gotovo da ga i nema) , a posao biva neizvjestan , jer se javlja velika socijalna konkurencija.Sve to je dovelo do neetikog , neprofesionalnog , nehumanog , diskriminatornog , poniavajuceg tretmana prema radiku , kako od nadraenih , tako i od ostalih radnika , to se najee manifestuje kroz:Neprijateljsku i neetiku komunikaciju koja podrazumijeva;komunikaciju povienim tonom , [footnoteRef:14],,stalne negativne primjedbe ili kritike koje izoluju neku osobu u socijalnom pogledu , kao i kancelarijski traevi ili irenje lanih informacijakao i ogovaranja , uvrede , klevete , ismijavanje [footnoteRef:15]odnosno stalno ispoljavanje verbalno -psiholokog nasilja koje je dovoljno da utie na rtvu da se povue i izgubi svoj identitet , jer nad rtvom utie dominantno ne u profesionalnom ve u psiholokom smislu. [14: Socijalni savjet Crne Gore , slajdovi] [15: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Ignorisanje[footnoteRef:16] koje se manifestuje kroz uskracivanje prava na sopstveno miljenje , skrivanje vanih informacija , izbjegavanje uobiajenih kontakata sa rtvom , ignorisanjem na sastancima , zatim izolacijom u prostor gdje nema kontakata sa drugim zaposlenim ili zaposlenim iz svoje struke. [16: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Davanje poniavajuih poslova i poslova koji su tetni po zdravlje zaposlenog predstavlja [footnoteRef:17]uskraivanje obavljanja zadataka na radnom mjestu , kao i dodjeljivanje onih poslova koji nijesu u skladu sa sposobnou , kvalifikacijom i zvanjem zaposlenog. [17: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Neargumentovanu kritika rada koja podrazumijeva optuivanje za imaginarne propuste, rad zaposlenog je minimiziran , rezultati koje postigne su obezvrijeeni i konstantno se trai ,,dlaka u jajetu.Neosnovanu pojaanu kontrola izvravanja radnih obaveza znai da je zaposleni konstantno ,, pod lupom manifestuje se kroz bespotrebno [footnoteRef:18]audio vizuelno,,... uznemiravanje zaposlenog lica u obliku praenja kretanja zaposenih u hodnicima preduzea , sanitarnim prostorijama;nadzor kancelarija , sala za satanke itd. [18: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Uskraivanje individualnih prava iz rodnih odnosa oznaava vid diskiminacije na poslu a tie se pripadnitva odreenom rodu , ukljuujui i pol(uskraivanje uea ena u privatnom i javnom ivtu.) [footnoteRef:19],,Ovim zakonom utvruje se , da ravnopravnost polova znai jednako uee ena i mukaraca u svim sferama javnog i privatnog sektora , u skladu sa meunarodnim aktima i opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava , ratifikovanim meunarodnim ugovorima...regulie se stvaranje jednakih prilika za ostvarivanje prava i obaveza i preuzimanje posebnih mjera za spreavanje i otklanjanje diskriminacije na osanovu pola i roda i pravne ljekove za zatitu lica izloenih disriminaciji. [19: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Seksualni nasrtaji i verbalne uvrede manifestuju se u dva pojavna oblika[footnoteRef:20] 1.od rtve se zahtijevaju seksualne radnje neeljene prirode kako na radnom mjestu , tako u vezi sa radnim mjestom 2.ono koje stvara neprijateljsko radno okruenje.Ovo uznemiravanje moe biti u vidu komplimenata , upuivanja vulgarnih rijei , nedozvoljeno dodirivanje koje moe prerasti i u silovanje i seksualni napad.Ovi nasrtaji vrijeaju fiziki integritet i ljudsko dostojanstvo. [20: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Fizike prijetnje koje se manifestuju kao povreda fiikog integriteta lica ili prijetnja nekim vidom fizikog zlostavljanja , u najteim sluajevima moberi su psihopate i lica sa poremeajima u ponaanju.

Subjekti mobinga

Subjekti ili akteri mobinga su: 1. mober ili zlostavlja 2. rtva 3 .grupe za podrku Mober [footnoteRef:21]U ulozi mobera , u zavisnosti da li se radi o( vertikalnom mobingu) , kao mober se javlja poslodavac,ef ili nadreeno lice , a kod (horizontalnog )kao mober se javlja grupa zaposleno lice. , pri emu se u ovoj ulozi mogu nai jedno ili vie lica .Sagledavajui neke line karakteristike , u ulozi mobera su obino lica koja su nezadovoljna sobom , svojom karijerom , sposobnostima , lice koje je nesigurno i ima slabu linost , koji nikada nijesu nauili da vole i razumiju druge , koji osjeaju strah ili je taj strah povezan sa ekonomskom nemogunosti da podmiri obaveze pa preduzima mobizirajue aktivnostii i otputa radnike[footnoteRef:22].Mober esto ima crte linosti psihopate.[footnoteRef:23] U 90 odsto sluajeva mober nije svjestan da sprovodi mobizirajue aktivnosti. [21: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010] [22: Socijalni savjet Crne Gore , slajdovi] [23: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

rtva U ulozi rtve se nalazi zaposleno lice ili grupa zaposlenih , koji se naroito izdvajaju po svojim strunim kvalitetima[footnoteRef:24], rtva je lice koje je jako kreativno , sposobno , struno , lice koje ima istanan osjeaj za socijalnu pravdu , poteno , lice koje tei za novim nainom poslovaja na radnom mjestu ili preduzeu , lice koje biva rtva moe biti i osoba sa invaliditetom ili lice koje je specifino po nekom linim opredjeljenjima , ivotnim stavovima isl. [24: Socijalni savjet Crne Gore , slajdovi]

Grupe za podrku Predstavlja grupaciju koja je uvijek na strani mobera [footnoteRef:25] (i koja kod vertikalnog mobinga predstavljaju ,,produenu ruku poslodavca)tako da rtva po pravilu ostaje usamljena , a grupe ,ne pogaaju ugroavajue aktivnosti , one se ak smatraju ugroenim od strane rtve , one esto kako bi iskazale svoju lojalnost poslodavcu preduzimaju mobizirajue aktivnosti koje mogu biti intenzivnijeg i agresivnijeg karaktera , a od poslodavca dobijaju pogodnosti koje se odnose na dodatno usavravanje , napredovanje u poslu , dodatni angaman isl. [25: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Vrste mobinga

Postoje dvije vrste mobinga i to : horizontalni i vertikalni [footnoteRef:26]Ova podjela je izvrena u zavisnosti od podjele uloga (ko je u ulozi mobera , a ko u ulozi rtve) kao i od odnosa subordinacije meu njima. [26: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Horizontalni mobing predstavlja mobizirajue aktivnosti od strane jednog ili vie zaposlenih ka rtvi(radniku).Kod horizontalnog mobinga nema subordinacije u odnosu mober-rtva , jer se kao moberi pojavljuju lica sa slinim ili istim radnim mjestom.Ovaj tip mobinga se ispoljava u blaim oblicima u vidu ismijavanja , klevete po pitanjima profesionalnog i linog ivota , a u teim sluajevima to je iskljuivanje iz radnog okruenja.Subjekti ove vrste mobinga su najee pripadnici istog pola , odnosno , mobizirajue aktivnosti upravlja ena prema eni , tj.mukarac prema mukarcu.[footnoteRef:27]rtve su obino kreativni i sposobni radnici koji postaju rtve iz razloga pakosti , ljubomore i zavisti , odnosno zbog postojanja profesionalne konkurencije , ili su specifini po svojim psihofizikim osobinama , razliitom seksualnom , politikom orjentacijom ili su pripadnici razliitih etnikih grupa.[footnoteRef:28] Od ukupnog procenta pojave mobinga , 25%pripada horizontalnom mobingu. [27: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010] [28: Socijalni savjet Crne Gore, slajdovi]

Vertikalni mobing predstavlja mobizirajue aktivnosti koje proistiu , od strane , efa , direktora... ustemljene su ka rtvi(radniku).Ovaj vid mobinga karakterie subordinacija , gdje su moberi u nadraenom , u odnosu na rtve koje su u poodreenom poloaju.Kod ove vrste mobinga ponekad su i lica moberi u ulozi rtve mobinga , ali to je rijedak sluaj.Kod vertikalnog mobinga [footnoteRef:29]rtve su obino lica koja posjeduju strune kvalitete kao i lica koja javno upozoravaju na probleme i nezakonitost rada poslodavca.To je obino i ekonomski slabija strana koja dosta trpi jer je u strahu od prekida radnog odnosa , pa je esto zrtva psihikog zlostavljanja. [29: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Najei vid vertikalnog mobinga je tzv.[footnoteRef:30],,bossing koji se ispoljava na vie naina kao;ignorisanje , spreavanje komunikacije , uskraivanjem obavljanja radnog zadatka na radnom mjestu , izolacija , dodjeljivanjem posla koji nije u skladu sa njegovom kvalifikacijom.rtva se kod ovog tipa savlja u situacije ,,punog ili,, praznog stola [30: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

[footnoteRef:31]Sintagma,, puni sto predstavlja dodjeljivanje rtvi radnih zadataka koje mora izvriti a koji u zadatom roku uspjeno ne mogu biti zavreni u zadatom roku.Posljedica toga je osjeaj iscrpljenosti , umora , stresa , a zaposleni ne biva plaen za dodatno angaovanje i prekovremeni rad.[footnoteRef:32] Poslodavac ovdje ne postuje zakonske odredbe koje se odnose na prekovremeni rad.Mober ovdje preduzima aktivnosti koje imaju za cilj da isprovociraju zaposlenog da povrijedi obaveze iz radnog odnosa kako bi nastupio zakonski osnov za dobijanje otkaza. [31: Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija] [32: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

[footnoteRef:33]Sintagma ,,prazan sto oznaava nedodjeljivanje bilo kakvih zadataka , rtva se osjea se obezvrijeenom jer nista ne radi samo se vodi kao zaposlenaNjoj iako se dodijeli zadatak , on je u suprotnosti sa njegovim sposobnostima i kvalifikacijama , ovi poslovi se dodjeljuju u obliku redovnih obavljanja aktivnosti. [33: Uporedno pravna analiza zakonpodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska,Makedonija, Crna Gora, Srbija]

Prema motivu izdvajamo strateki mobing i emotivni mobingStrateki mobing [footnoteRef:34]koji se vezuje za upravljaku politiku vlaskika firme , ovdje se mober koristi da sama rtva raskine ugovor o radu , jer je moberov cilj smanjiti broj zaposlenih.Mober to radi preduzimanjem aktivnosti koje su usmjerene na dostojansvo rtve i povredu njene linosti.Ovaj vid mobinga usko moemo povezati sa tranzicionom procesom mada je prisutan i izvan tranzicionih procesa( kada je neophodno smanjiti broj radnika) , kada je dolazilo do promjene kako vlasnike tako i organizacione strukture , ovdje bi poslodavac kako ne bi ispunio zakonsku obavezu plaanja otpremnine u za to zakonom propisanom iznosu , preduzimao ugroavajuue aktivnosti koje bi rezultirale naputanjem radog mjesta od strane zaposlenog , na taj nain bi poslodavac bio osloboen plaana otpremnine.Ova pojava se naziva i [footnoteRef:35]tranzicioni mobing jer je karakteristina za zemlje tranzicije. [34: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010] [35: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Emotivni mobing[footnoteRef:36] se ispoljava u vidu antipatije od strane mobera prema rtvi.Mober preduzima ugroavajue aktivnosti prema rtvi zbog osjeanja koje ima prema njoj.Ovakav mober ima crte linosti psihopate kaoi osobe sa poremeajima linosti. [36: Socijalni savjet Crne Gore, slajdovi]

Jedan od vidova vertikalnog mobinga je onaj koji je povezan sa koruptivnim radnjama u preduzeu.Ovdje rtva kako bi bila sprijeena da svedoi ili da da bilo kakvu informaciju vezanu za korupciju i nezakonito djelovanje biva maltretirana i udaljena sa posla.Od ukupnog procenta pojave mobinga u 75% je prisutan vertikalni mobing.Jo jedan ali rijedak oblik mobinga je obrnuti mobing [footnoteRef:37]koji se javlja kada se radnici ustreme na nekog ko je iz upravljake strukture , pa se u ovoj situaciji poslodavac nalazi u ulozi rtve , a radnik u ulozi mobera. Takoe postoji sluaj [footnoteRef:38]preplitanja vertikalnog i horizontalnog mobinga kada se protiv rtve udrue i mober i grupa za podrku. [37: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010] [38: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Uzroci mobingaUzroci mobinga su razliite prirode i obino zavise od njegove vrste.To mogu biti nerijeeni konflikti sa kolegama ili poslodavcem , to dovodi do poremeajan u komunikaciji to u daljem uzrokuje poremeaje u meuljudskjim odnosima.Zatim se sve vie i vie intenzivira odnos netrpeljivosti i pootravanje i onako zategnute situacije.Jedan od uzroka moe biti i neodgovarajua organizacija rada , lo menadment , loa biriga za radnike , zatim neplanski raspored na radna mjesta , loe odaena sistematizacija radnih mjesta , koja je dola do izraaja upravo u periodu tranzicije koju su nespremno doekali kako radnici tako i poslodavci.Takoe pojavu mobinga moe uzrokovati pokuaj da rad i rezultati preduzea budu prikazani javnosti.Konicu u objelodanjivanju poslovanja predstavljaju poslodavci u ijem poslovanju pronalazimo greke ili su po srijedi koruptivne djelatnosti ili se radi i o fiktivnim preduzeima , pa se metodi ucjene , zastraivanja , psihiki , verbalni i fiziki nasrtaji koriste kako bi se rtvi stalo na put , jer obino zna podatke pa bi mogla biti svjedok takvih djelatnosti.Nerijetko ni moberi nijesu svjesni da vre ugnjetavanje ili maltretiranje radnika , a i esto su takvi i novokomponivani preduzetnici iji je trend puko tranje za profitom , ija je glavna krilatica da ,,cilj opravdava sredstva.Pored toga to nemaju osjeaj empatinosti , moberi nemaju razvijene interpersonalne osobine kao ni fleksibilnosti u pogledu razliitosti , pripadnitva odreenoj zajednici , kulturi , rodu stavovima , naprosto ljudi koji su razliiti tre , to im smeta i takvo neto treba odmah sasjei u korijenu.Uzroke mobinga ne treba posmatrati izolovano jer su svi uzrono posledino povezani i djeluju jedan na drugo

PosljedicePosljedice mobinga , utiu na: zaposlenog , poslodavca , drutvo , nacionalnu ekonomiju.Posljedice koje utiu na zaposlenog su prevashodno one koje ugroavaju njegovo mentalno , a potom i fiziko zdravlje.rtva mobinga se nalazi pod stalnim stresom,napetosti , stanjima frustriranosti , to uzrokuje pad koncentracije , apatiju , anksioznost , zaboravnost , depresiju ,u nekim sluajevima i blae obike psihoze a u eksremnim sluajevima mobing moe biti uzrok samoubistava.Mobing uzrokuje i posljedice po fiziko zdravlje , pa moze uticati na pojavu holesterola , tahikardije , bolesti srca i krvnih sudova , hipertenziju , poremeaj u metabolizmu ,poveanje ili smanjenje apetita , stres ulkus , ulcerozni kolitis i druge digestivne bolesti , a ako se radi o radu gdje radnici nemaju adekvatnu zatitu , tu su ee povrede i pospjeivanje breg nastajanja profesionalnih oboljenja.Posljedice mogu uzrokovati seksualnu disfunkciju , utie na emotivnu sferu , porodicu , jer se sve negativnosti sa radnog mjesta prenose uposleni ih nose sa sobom kui jer su jako traumatina iskustva.Takoe utie da se na neki nain lice izoluje i ne bude u toku sa drutvenim deavanjima , jer je u stanju opte napetosti , stresa , frustracije.

Posljedice po poslodavca Posljedice koje se odnose na poslodavca su vezane za tzv.,,burn-out,, sindrom koji je vezan za pad poslovanja i pad koncentracije od samog zaposlenog pa samim tim ne moe kvalitetno doprinositi radom.Dalje i poremeaj u meuljudskim odnosima utie na pad produktivnosti na radu , a i sami poslodavac ima velike ekonomske izdatke jer je radnik primoran da konstantno trazi odsustva zbog bolesti , jedna od posledica je irenje anitireklame za takva preduzea. Posljedice po drutvoPosljedica mobinga djeluje na slabljenje morala drutva , uopte poremeaja vrijednosti , produbljivanjem jaza i polarizaciju , stavljanje u nepovoljan poloaj radnika i obezvreivanje njegove profesije , rezultira i velikom stopom nezaposlenost.Posljedice koje se tiu nacionalne ekonomijeOslikavaju se kroz dodatna izdvajanja iz zdravstvenih fondova ,, kao i izdvajanjaiz budeta za ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti.

Oblici zatite

Mobing kao negativnu drutvenu pojavu koja se odnosi na povrede prava iz radnih odnosa a u prvom redu se odnosi na povredu subjektivnih prava linosti , njegovog dostojanstva , povredu fizikog i psihikog integriteta ,povredu privatnosti treba na neki nain sankcionisati.Ono to nam pomae u tom procesu je trenje zatite kod nadlenih sudova u okviru krivinih i graanskih zakona kao i pozivanje na pravne propise koje je usvojila naa zemlja kao i pozitivne pravne propise na meunarodnom nivou.Na meunarodnom nivou naznaajnija je zatita od strane Meunarodne organizacije rada koja je prepoznala i dala definiciju ove pojave[footnoteRef:39], u daljem redu tu je i zatita predviena od strane Evropskog parlamenta koji je usvojio Rezoluciju o uznemiravanju na radnom mjestu u kojoj se ne definie , vec se navode negativna ponaanja koja su oznaena kao mobing.Ova Rezolucija poziva sve lanice da se usprotive raznim vrstama diskiminiuih ponaanja , zlostavljanju , seksualnom uznemiravanju i ostalim negativnim pojavama na radnom mjestu.Ono to doprinosi regulisanju ove problematike je i Okvirni kolektivni ugovor o zlostavljnju i nasilju na radu koji je rezultat saradnje sindikata rada i nevladinog sektora. [39: Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi Pravni zbornik br 1/2010]

Pozitivni primeri iz uporednog prava nam govore da je veina zemalja otila korak dalje i donijela posebne zakone koji se tiu mobinga , kao to su vedska , Holandija , Francuska , Belgija.Pr. Francuska[footnoteRef:40] je donijela antmobing zakon ,koji obavezuje poslodavca da ima efikasan nadzor kako bi se ostvarila bolja kontrola pri spreavanju mobing aktivnosti.Francuska i Belgija imaju slian zakon a koji se tie procesa dokazivanja mobinga.Mobing se jako tesko dokazuje pa je teret dokazivanja na poslodavcu jer zaposleni imaju strah da se nad njima ne bi sprovodili ili ponavljali mobizirajui postupci.Uporedna zakonodavstva su napredovala i kada je u pitanju pruanje zatite licu koje je prijavilo u preduzeu koruptivnu ili drugu nedozvoljenu djelatnost. [40: Branko A. Lubarda ,Socijalna pravda i dostojanstvo na radi ,,Pravni zbornik br,12 ,2008.]

PrevencijaKako bi se preventivno djelovalo kada je u pitanju mobing nije potrebno samo aktivacija jednog , ve vie sektora , jer mobing je pojava koja sama po sebi nosi viestruke posljedice , stga nije samo dovoljno pozivati se na odredbe zakona iz unutranjeg prava , ve i konstantno praenje trendova u uporednom zakonodavstvu koji se bave ovom pojavom , sem oblika i sistema pravne zatite trebalo bi se poi i od usvajanja kodeksa ponaanja kod poslodavca , zatim potpisivanje kolektivnog ugovora koji bi u sebi nosili odredbe koje se tiu zatite na radu kao i neke neformalne metode koje se odnose na edukaciju i poslodavca i zaposlenih na ovo pitanje , kako da ga prepoznaju , kako da ga rijee , edukaciju u smislu irenja timskog duha , komunikacije , etikih kodeksa , konsultovanje a i upoiljavanje socijalnog radnika , pedagoga , psihologa iz oblasti rada koji su usko specijalizovani za oblast rada , kao i aktivacijaSOS telefona koji e pruati pomo rtvama , prosljeivanje infomacija kao i prijavljivanje sluajeva mobinga.

Zakljuak

Mobing kao negativnu pojavu koja sa sobom nosi krenje linih prava , asti dostojanstva , ugleda , minimizira rtvu , stavljajui je u podreeni poloaj koja je psihiki , ponekad i fiziki ugroena , ne treba posmatrati kao izolovanu pojavu , ona se ne nalazi samo kod nas ve je rasprostranjena u cijelom svijetu.Veliki okidai za nastajanje ove pojave je trka za poveanom produktivnou , sticanjem materijalnih dobara(novca) u to kraem periodu , kao i filozofija koju veinom primjenjuju poslodavci a odnosi se na maksimalnu eksploataciju radnika.esto su voeni milju da ako je neko zapolen kod njih , mogu sa njim raspolagati , jer mu obezbjeuje platu , i moe imati takav luksuz za nadasve nehuman tretman.Ovom pojavom kre se osnovna naela prilikom uspostavljanja i odravanja meuljudskih odnosa , kao i poslovna etika.Na ovu pojavu takoe utiu i procesi globalizacije , odnosno procesi koji su povezani sa globalizacijom trita.Ne samo da ima posljedice po pojedinca , vec i na drutvo u cjelini djelujui na uspostavljanje nesigurnost , podreenog poloaja , moral drutva , osnovne njegove vrijednosti.Utie ne samo na promjene obrazaca ponaanja vezanih za odnose sa radom i u vezi sa radom , ve prenosi se na ostale sfere ljudskog duha.Negativne vibracije koje sa sobom nosi mobing , prenose se na ulicu , porodicu , meu prijatelje.Lice nema konstruktivne misli o sebi , ve misli prenesene u neposredno okruenje odnose se na tretman na poslu i uvezi sa poslom.rtva je zaokupljena pitanjima koja se odnose na njenu kompetenciju , strunost , uinak. Sve ovo nas dovodi da se zapitamo da li je u modernom atomskom vremenu zatajio odnos humanosti i meuljudskih odnosa mukotrpno stvaranih kroz istoriju?Da li su u tom procesu nastali neki propusti , ili da nijesmo odmakli od latinske poslovice da je ovjek ovjeku vuk!Ali ipak ohrabrujue je da je problem mobinga na pravi nain prepoznat , da se vodi borba protiv ove poasti na unutranjem i meunarodnom planu , stavljajui u zadatak bolje , humanije , produktivnije radno drutvo.

Literatura:

1. Pravni zbornik, Mobing(pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zatite), Vesna Simovi, br1/2010

1. Uporedno pravna analiza zakonodavstva u oblasti borbe protiv mobinga, Studija zemalja:Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija

1. Pravni ivot, Socijalna pravda i dostojanstvo na radu, Branko A. Lubarda, br.12/2008

1. Radni odnosi eljko Mirjani Banja Luka 2004

1. Rimsko privatno pravo, dr Dragomir Stoievi, 1985

1. Radno pravo i radni odnosi rada i socijalno osiguranja ,dr Vlajko Braji, 2001