1O mediteranizmuFernand Braudel Sredozemlje i sredozemni svijet
u doba Filipa II. Morat emo se dobrano pomuiti da saznamo kakav bi
povijesni lik moglo biti Sredozemlje: bit e potrebno strpljenja,
mnogo pokuaja, nedvojbeno i pogreaka. Nita nije ie od Sredozemlja
oceanografa, geologa, ili ak geografa: to su priznata podruja, ,
etiketirana, obiljeena. !li Sredozemlje povijesti" Sredozemno more
nije jedno more, to je #skup mora$, mora nakrcani% otocima,
ispresijecani% poluotocima, okrueni% razvedenom obalom. Njegov je
ivot pomijean sa zemljom, njegova je poezija uglavnom rustina,
njegovi su mornari istodobno i seljaci& ono je more maslinika i
vinograda kao i uski% amaca na vesla ili trbuasti% brodova
trgovaca, njegova se povijest ne moe vie odijeliti od zemaljskog
svijeta koji ga okruuje kao to se ni glina ne moe iupati iz ruku
umjetnika koji je oblikuje. #'vali more, dr( se kraja$, kae
provansalska izreka. Igor ipi , Mediteran povrata u utrobu!
)ovijesne migracije, osvajaki ratovi i trgovaki putovi punili su
Mediteran milenijskim krianjima vrsta i stvorili najljepi #cvijet$
u kompleksu integralnog bazena * mediteranskog ovjeka. +jerovati je
da u njemu ima indoeuropske suptilnostim istonoazijske mudrostim
arapske spretnosti, sjevernjake %rabrosti i mediteranske
prosvijeenosti. Neovisno o razliitostima koje svaku naciju ine
posebnim imbenikom suivota na istim obalama, vizija Mediterana s
ovjekom u sredini lepeze nacionalni% matovitosti rijedak je primjer
jedinstva kulturalnosti emocija, topline osunanosti i vedrine
obojenosti. O Jadranu i hrvatskom mediteranizmu "adranso more je
mo#da jedno od naj$jelovitiji% morsi% podru&ja. Samo po sebi,
analogijom, sadr#i sve probleme oje podrazumijeva prou&avanje
&itavog Mediterana. 'F. Braudel( )redrag Matvejevi,
Mediteranski brevijar 'mediteranizam ao nadna$ionalan pojam(
)etaregedin, Mediteranstvo u nas'mediteranizam ao
integrativno*na$ionalan pojam( %rvatsa nji#evnost jedinstvena slia
mediteranizma pro#etog slavensom rije&ju+ dugovje&nost
obalne plovidbe %rvatsom stranom "adrana uvjet dru,tvenog i
ulturnog razvoja+ )ontus, more, ujedno je i pons: most, koji
povezuje razdvojene obale i udaljene svjetove. ,-. .range/ 0a
Mediterance je ta ljepota ,knjievnosti/ uvijek unutranja i ljudska:
oni se bave psi%olokim nijansama, teko odredivim odnosima izme1u
pojedinaca, ponorima ljudske due i nainom da se ostane uspravan.
0ato u nji% uvijek ima %umora, uvijek je stil vrlo izra1en i ist, a
rije je esto sama sebi svr%a& knjievnost je vjetina jezinog
oblikovanja i svijest o mediju vrlo je naglaena.,.../...nebriga za
materijalni svijet ne moe znaiti nita drugo nego samo to da junjaci
vjeruju kako postoji neto to se krije iza predmetnoga, neto to je
vanije, vee, presudnije, neto to i jest pravi svijet i prava
istina, nekakav svijet ideja. )laton, dakle2). )avli&i, "u#no
od sjevera, sjeverno od juga Sorel mediteranizam u nji#evnom testu
de-inira ao!usmjerenost na velie pojmove! )rostor 'ua bita()ovijest
'#ivot(Ba,tina 'sjeanje( . arateristiamediteransog disurza!/.
na&elo identiteta0. slonost veliim, univerzalnim temama 1
antropo$entri&nost2. polilingvalnost3. pat%os1patetia4. slonost
mitu5. idiosinrazija.. meditativnost velii trolist mediteransoga
testa 06. stoljea! 7azor 8jevi )arunMediteran$i pjesni$i prostora 1
pjesni$i slie+dijaronijsi pregledmediteransoga testa %rvatsoga
pjesni,tva slia puta od utopije prema nostalgiji+S jedne je strane
u suvremenom %rvatskom pjesnitvurazvidna nieovska dimenzija
ni%ilizma i malodunosti, dok s druge pjesnici mediteranskoga teksta
po naelu nostalginog povratka arkadijskoj slici svoga is%odinog
prostora, u pjesnitvo vraaju 3oju sliku, prizivajui kozmogonijski
povratak poetku. 0TRADICIONALNISTI, MODERNISTI- oetike !"-ih i
#"-ih $odina %"& sto'(e)a*nadrea'izam, hermetizam,
e$zisten+i(a'izam,RANO AL,IRE-I. '/962*/945( nesu:eni mornar
pjesni, putopisa$, esejist+ ;adar* Boa * Bosna< More i dalei
gradovi '/93/.( glavna pjesni&a zbira+ iza,ao ispod =inova
i,obrana+ 4legiar je kad pjeva o moru i zemlji, zaljubljenik u
pjesmama o eni, kasni trubadur, nesmireni putnik. ,.../ !lfirevi je
pjesnik mora, irine i blagosti naega podneblja, plemenit i mudar,
snoljiv i podnoljiv, zanesen i odan svijetu i ivotu. ,!. Sekuli/
...svijet je za njega bio nepregledna riznica patnja i bolova, i
kao to neki ljudi u svemu znaju nai kap svjetlosti, on je u svemu
nazirao kap tuge.,N. Milievi/OLIN/O DELOR/O 0121"-%"""3 pjesni,
znanstveni, antologi&ar, vrsan prevoditelj+ tradi$ionalist
ostaje vjeran vezanome sti%u+ esteti$ist< temeljni motivi!san
tuga bol 'osamljenost( &esta tematiza$ija pejza#a u asnijoj
-azi maritimni dalmatinsi pejza#i< 45irke* 8znosite slutnje
'/933.( Izgaranja '/94>.( ?olaze obla$i '/9.>.( Sve ti,im
glasom '/994.( 3ogata zvukovnost, diskretna refleksivnost i
slikovnost nikada se ne svode na povrni efektve su intenzivan dio
autorova lirskog svijeta. ,+. 3rei/ - gotovo je zaudno od kako
neznatni% objetivni% elemenata znade on sainiti pjesmu. Na jedva
zamjetljivim pokretima, na jedva ujnim nijansama zvukova i boja
izgra1uje se cio njegov svijet doivljavanja, u sebi tako pun i
zaokruen. ,!. 3arac/ DRA6O 6ER-AIS 012"!-12#73 pjesni &aavsoga
izri&aja Balota @rnja Aervais< omediogra-, %umorist,
-eljtonist, esejist+ presudan susret s 7azorom< Istarsi anat
'/94/.( izgra:uje sti%ovanu atmos-eru du%a i mentaliteta primorsoga
#ivota+ ANTE CETTINEO 01828-12#93 pjesni i romansijer+ trajno vezan
uza splitso zavi&ajno podneblje+ va#na z5irka :akavske 'irike
Magar&ieve eloge '/943.(* Bpita-i i poeme '/94..( tematiza$ija
natpisa s ?iole$ijanove pala&e+?iorama djetinjstva '/950.( poma
prema nadrealizmu 1egzisten$ijalna zabrinutostMARIN ,RANI;E-I.
01211-122"3 Aovorenje Miule =rudnega '/934.( * &aavsi odziv
Crle#inim Baladama... '?. "el&i(45irke* Bli,av$i '/943.( I tao
sun$a '/949.( 7astanjene uvale '/952.( Sun&ani sat '/95..( De:
#uti% #ala '/9.4.( 5 oitovanju davni% sjeanja djetinjstvan koji se
tako reljefno manifestiraju u intimnim domaim, veristikim tonovima
metaforikog akavskog izraza .ranievi jeprogovoriopoetski
najautentinije i lirski emotivno i neposredno. ,N. Mi%anovi/J.
/93>.0ore i vi%ori ,78DK./, )jesme ,78DL./&0. -aza! /944.
/952. Frna maslina ,78HH./, +idrama vjerna ,78HK./, =opstvo
,78HK./, )usti da otpoinem ,78HL./, Gi i nikad ,78H8./, Boralj
vraen moru ,78H8./, .(, )remje,tanja '/9.0.(, Bros i Gnter ' /9.5.(
0. esperimentalna -aza 'avangardna(! Cnjiga vode '/950.(, Kije&
u zemlji '/952.(, )utanje '/95..(, Iembra '/9.5.( 2. Esamni$a
'/9>3.(, Moi ne govoriti '/9>>.(, Smova oju je Isus proleo
'/9>9.(, E&e na, '/996.(Osta'a d(e'a* Fjudsi usur 'roman(
/959. )utanje 'poema( /95.. @a triba govorit 'pjesme za dje$u(
/9.4. ?emoritov ru% 'rate pri&e i drama ;imsi prostor oja je
izvedena /9.4.( Suprotiva 'izabrane pjesme i poeme( /9>/.
Gntigona, ralji$a u =ebi 'drama( /9>/. Fastavi$a od /666 ljeta
'roman( /9>0. =emisolo 'drama(/9>3. Isolamento 'izbor iz
poezije na talijansom jeziu( /9>5. )ost%umno "ob u bolni$i
'pjesme( /990. Sram i stra% 'roman( 06//. )osebna poetia Svi
poeti&i elementi avangardnoga predznaa ne mogu se distan$irati
od tradi$ije jer ona unosi antoroplo,e elemente *U mediteranizam*U
oji putem Ba,tine1tradi$ije *U spe$i-i&no obilje#lje poetie 0
razine prepoznatljivog is%odi,ta odnosno prostorno*ulturolo,og
Identiteta Marovieva pjesni,tva! /. u zoni svjesnoga* brojni
testovi oji preoblemazitiraju Mediteran1Sredozemlje 0. u zoni
nesvjesnoga* simboli&o polje* -igura Hi,a+ * proje$ija
Mediterana u poetsi disurz oji iz njega i o njemu progovara
Bpitalamij* po prvi put anti&nost postala toposom oji e se
asnije razviti do mita o Marsiji Gntia probija isaz i na idejnoj
razini )repoznaje se mediteranstvo oje sve prirodno*dru,tvene
mani-esta$ije priazuje jedinstvenim Marovi tematizira i ar%iteturu
u zbir$i Lilus o $ilju 'pr. )jesme Gnti&a zdjela, Catedrala(*
nagla,ava uvije sredozemnu onsonantu Marovi u Iembri uvodi $itate
Ianusa )annoniusa, Marulia, ;orania, ). Ietorovia, I. Fu$ia itd. Iz
0 razloga! /. uspostavlja $itatima dijalog izme:u %umanisti&o*
renesansnog razdoblja i suvremenosti* ao tjelesni materijalni zna
prepadnosti Mediteranu 0. #eli uspostaviti dijalog s imenovanim
?rugim ao reprezentima odre:ene ulture, ao npr. Iamletom,
S%aespeareom, englesom renesansom Danrovsi $itati pr. poslani$e,
soneti, seven$ije Ba,tinsi tragovi*U religijsi repertoarij 'od
molitve sve do psalmodi&no intonirani% testova( Seven$ija! Cru%
ili amen 'zbira Esamni$a( Biblijsi motiv o apoalipsi! Emega 'zbira
Cnjiga vode( =ragovi B. )ounda * vezivanje uz Iembru+ slonost
maaron,tini, Bliotov utje$aj na Marovia * vidljiv na struturi testa
i ideolo,oj razini 'odnos prematradi$iji( )reo Bliota antia probila
u Marovievu poeziju )jesma More * arateristi&na za
taoisti&e testove * more ao apsolutni orijentir ojemu se
$jelouupni prostor oree E Marovievoj polilingvalnosti* talijansi i
latinsi jezi, ponegdje i gr&i 'u -ormi gra-i&og traga u
zbir$i Iembra( Mit* poosobljuje ga, te tra#i tipi&ne obras$e na
ojima -un$ionira &ovje i dru,tvo+ testovi oji reu od mita njemu
se ne vraaju* pjesni svjestan pretjerane mimeti&nosti* uazuje
na mitso mi,ljenje 'pr. Mit o Marsiji( ,,pjesni,tvo smatra najvi,om
du%ovnom djelatno,u oja osjea povijest, ali ne imitira njezine
stilove budui da osjea ono ,to je pro,lo, ali i sada,nje u
pro,lostiVV 'Sanjin Sorel( idiosinrazija* vidljiva na 0 dominantna
toposa! /. Ba,tina ao lo$us amoenus*Umjesto u ojemu je ugodno 0.
auto$itatnost* nadogra:ivanje, nadopunjavanje i mijenjanje roz
&itav opus Meditativnost vidljiva naon Marovieve esperimentalne
-aze* Lilus o $ilju, Moi ne govoriti+drugi na&in meditativnog
isaza javlja se u njegovoj religioznoj poeziji iz Esamni$e, Smova
oju se Isus proleo te "oba u bolni$i*U pribli#avanje
molitvenostiDANIJEL NA;INO-I. Fabin, 09. sje&nja /940 )jesni i
pripovjeda&, prevoditelj i novinar. )ro-esionalni nji#evni,
samostalni umjetni. @lan ?ru,tva %rvatsi% nji#evnia, Irvatsog
novinarsog dru,tva i Irvatse zajedni$e samostalni% umjetnia.
)redsjedni Istarsog ograna ?IC.?iplomirao na )edago,oj aademiji u
)uli. Studirao na Filozo-som -aultetu u ;agrebu. ?obitni nji#evni%
nagrada, me:u ojima! Ivana Brli Ma#urani, 7agrada Arada )ule,
)asionsa ba,tina, Bernardin Splianin, Iistria, ?rago Aervais,
7agrada za #ivotno djelo 'a-irma$ija labinse $aavi$e( Arada Fabina,
te )orin 0662.45irke* =u i tamo nedjelja ')ula, /9.5.( , Fibar od
vrimena 'Kijea1)azin, /9>3.(, "adranse pjesme ')ula, /9>3.(,
@ovi na tin svitu ')ula, /996.(, to ima stolar pod jastuom ')azin,
/990.(, Blo%im ')azin, /994.(, K%apsodM in LG 'Fabin, 0666.(, 8r
')ula, 0660.(, "ingle "oM$e 'Kijea, 0662.(. =roza* Ebale, masline i
trgovi 'pri&e, dva izdanja )ula, /9>6.1 /999.(. /n(i$e za
d(e+u* )oluoto snova ')ula, /9>2.( Moj tata brodograditelj
')ula, /9>5.(, @arobna %armonia ')azin, /994.(, "adao se jedan
ma&a ')azin, /995.(, Burrra 'Buzet, /99..(, 8na, povedi i mene
')ula, /99>.( Belarmin, nebesi ja%a& 'ibeni, 066/.(, Sretan
Bo#i, SMbil ';agreb, 066/.( i dr. "ezi i stil pisanja
7a&inoviev jezi i stil zaslu#uju posebnu pa#nju. En je
lasi&no ,olovan i obrazovan inteletuala$, pjesni
prepoznatljivoga ,arma * istovremeno ludist i trubadur. Gutor je
,irooga tematsoga registra+ ao da nema teme oju nije u stanju
umjetni&i obraditi i priazati, a usto sve u njegovome nji#evnom
stvarala,tvu ima svoj WrazlogW * ni,ta tu nije banalno ili
nepromi,ljeno. )jesni se oristi i svojevrsnim pat$%Torom, a
&itatelji e &itav niz onota$ija i aluzija oje su prisutne u
njegovim sti%ovima de,i-rirati roz %umoristi&nu
verziju1interpreta$iju. 7o, to nije samo pjesni&aigra to je
njegov prepoznatljivi stil istvarala&i ruopis. ?aniela
7a&inovia araterizira razigrani stvrala&i identitet
&ije razli&ite strane novinarsa, pjesni&a,
pripovjeda&a, prevoditeljsa ulijevaju jednao povjerenje, a niti
jednu njegova literarna osvije,tenost ne do#ivljava islju&ivo
ili jednozna&no! u njegovu novinarstvu uvije je i malo poezije,
u prozi malo -antazme, ali i nagnua u -ilozo-sa esejiziranja, u
monogra-ijsim prilozima najvi,e &arolijeP 7jegov mar za jezi,
tj. dijalet '&aavi$u(, rezultirao je stvaranjem vlastite
literarne &aavi$e, oja se pomalo oslanja na sve istarse
&aavse idiome ,to je svim &aav$ima &ini razumljivom.
Fudisti&i pot%vat u o#ivljavanju dijaleta je prepjev )jesme nad
)jesmama 'Banat vr%u svi% kanti( 'u suautorstvu s ?ragom Erliem(
sovan -iligransom jezi&nom osjetljivo,u i pupajuim erotsim
nabojem aav samo biblijsa latentnost mo#e ponuditi. Criteriji za
izbor sti%ovane gra:e RGekstovi koji sami sugeriraju melodiju, to
je kriterij2 Nji%ova svjeina. Avi nai klasici iz %rvatske
renesansnoEbarokne knjievne batine djeluju mi svjeije, mladenakije
od %ipE%opa i slini% reciklaa, da ne kaem OimjotavanjaO. 2. godine.
?ruga Ki$ovljeva zbira je Marabunta. Ebjavljena je /95>. u
;agrebu. 7jezinim naslovom Ki$ov upuuje poruu &itatelju ojeg
naziva )rijatelju miru.=o su pjesme oje nastaju od /944. */949.
godine. =rea zbira nosi naslov 7ijema naria&a. Ebjavljena je
066/. godine u ;agrebu. Sadr#ava pjesme oje nastaju od /946.*/944.
godine. RO/O DOCRA ro:en je na otou Dirju 0>. listopada /926.
godine )isati je po&eo jo, na Sinaju, u izbjegli&om logoru
Bl S%att,amo je dospio u ?rugom svjetsom ratu sa&uvane jedino
dvije pjesme X"a pamtim i ,,Cad je umro moj brat /94/. godine poree
i ureduje nji#evni &asopis X7a,a mladost za svoga drugog borava
u ;agrebu /943. intenzivnije nastavlja s poezijom objavljivao u
&asopisu ,,Cora$i ?ru,tva radnia pisa$a Esim pisanja pjesama i
rai% proza, pisao je azali,ne ritie i riti&e osvrte, ponajvi,e
o pjesni$ima i nji%ovim njigama, tisajui i% u dalmatinsim dnevnim
ili tjednim tisovinama Sura:ivao je u X7ovinama mladi%, XEmladini,
Xibensom listu, X;adarsom listu, XSlobodnoj?alma$iji, X;adarsom
Kegionalu, Xibensoj reviji, X;adarsoj reviji, XCora$ima, X)oletu,
XCrugovima. XKepubli$i, X)utevima, XBagdali, XEdzivima, X)oljima,
X?isovu glasniu, XMogunostima, ,,?ubrovniu... X3odul, Pirjanin,
zaljubljenik mora, kome je podario jedne od najljepi%sonetau
%rvatskompjesnitvu,anavlastitou %rvatskom sonetopisanju druge poli
I:. stoljea,=oko ;obra, ivei i djelujui u 0adru, nekom neumitnom
logikom naega Qs%vaanjaU provincijalizma, koje se * pogreno *
samopodrazumijevalo kao kampanilizam, ostao je dulje vrijeme
nezapaen pjesnik, dakako osim u vlastitoj zadarskoj sredini, u
kojoj je bio i znaajan kulturni animator.# ,Lvjeto Milanja(
Cnji#evni rad! )o&et$i rada* logor Bl S%att Cazali,ne ritie
Criti&i osvrti uglavnom o pjesni$ima i nji%ovim njigama ;adarsi
regional* olumna @icencia poeticaD(e'a* 0vijezde nad raskrem,
/944., zbira pjesama +risak krvi, /95/., zbira pjesama Nakon
brodoloma, /959., zbira pjesama ;ozivanje mora, /9>6., zbira
pjesama 5pornost %odanja, /9>3., zbira pjesama 0adarska ogrlica,
/9>.., zbira pjesama 0atoenik mora, 0662. 0lato moga pra%a,
066>. ;a% sunca, 06/6. )rva pjesni&a zbira* Nakon brodoloma,
/959. more u ?obre Ynije avarel #ari% boja ili razgledni&i
ugo:aj. Eno je tmasto odre:enje i dubina poetse vizije postojanja.
=o su ustvari oni prostori iz oji% navire satrta intima, u oje su
smje,teni njezini svjetovi sustalosti, slomljenosti i ponora.Z'Miro
)relas( -stodobno klasian i moderan, duboko individualan i
univerzalan, =oko ;obra nije zarobljenik ni trenutka, ni sredine,
ni jezika u kojem ivi, stvara i die. )jesme =oka ;obre
prepoznatljivo su osobne, artistiki otmjene, u prostorima suvremene
%rvatske lirike za epigone i imitatore nedo%vatljive,
neponovljive& sirene koje poput Ginovi% perla Qnovoga Slova#
mame, zavode i oaravaju svojom osobitom blagozvunou, gipkim i
pitkim izriajem, krepou rijei koje su =oku ;obri, kao i neumrlom
Ginu, Qiva i ljubljena bia, stvorovi boji koji imaju duu i
govore#& arobnice kojima se pjesnik obraa kao 3oanstvu,
svjestan istine koliko je samo po njima i u njima stvaralac
ljepote, pa i onda kada se javlja u runoi, bodlerovski grozomorna i
kaotina, u znaku grdobe. 'Mladen ?orin( Mediteranizam Koa ?obre*
zbira ;ato&eni mora /6/ sonet, znatna veina bila je objavljena
u periodi$i Conpozi$ija zbire! 8vodni sonet* =ijei Svemo mora i
Bamena ,D/ 5sa%li pjev ,D/ Slutnje i krici ,L/ Svjetla i sjene ,L/
3liskosti ,7:/ ;isonance ,I/ Bvadrifora ,H/ 0avrni sonetE 3ogatstvo
poete RO/O-O MORE Q-ma mora i mora. )upaievo Udrugo more N ponosno
pa mu se divimoU. Marovievo more kao Ujedini nain i najbolji zain
neukusna BozmosaU. Moje more UA kojem samzarana poelaU. ;edievo
more Ukoje ne moraU, i tako unedogled, do oceanske dr%tnje, do
pitome krape. =oko ;obra, ve samim naslovom koji zaokruuju njegov
sto i jedan sonet * U0atoenik moraU, odustaje od borbe predvidljiva
is%oda i uvodi nas u drevnu pjenu kroz iji okvir motrimo izmjenu
subjekta i objekta, viteku rukavicu lascivno baenu ka petoj strani
svijeta iz koje nas zapljuskuje pomalo zaboravljen, ali vazda
nazoan pjev stari% majstora, opus )itrisove djece koja upravljaju
plimom, osekom i krvlju to okruuje ovaj uznemireni mii zvan
srce.$#more subjekt koji pjesnika, poput Noine arke, vodi do vr%a
gore !rarat, do sueljavanja s gnostikim dualizmom$'Ielena Kogulji*
Hisovi( CORIS MAR(. Ebjavio z5irke-stovjetne pjesme
'/9>.(,)rotutijekovi '/9>>(, @jubavne pjesme '/990(, =ijei
'/994(, Batapult '0662(,Nitko ne grijei ako uti '0662(, Ne to
'0664(, Smokve od soli'0669( njegova religiozna liria uvr,tena je u
razli&ite antologije. )isao je i pjesme za lapsoizvo:enje.I-AN
RO6I. NE?AJE- 012!@3 %rvatsi nji#evni i so$iolog 'Fuovo raj Senja,
>. H. /932(. Studij psi%ologije zavr,io u Beogradu /95.., a
so$iologije i -ilozo-ije /9./. u ;agrebu, gdje je i dotorirao iz
podru&ja so$iologije /9>5. Kedoviti je pro-esor na
Gr%itetonsom -aultetu u ;agrebu. Cao pjesni javio se s nara,tajem
oo &asopisa )itanja ')redgovor,/959( i razvijao u du%u
postmodernisti&e pjesni&e paradigme. 8 njegovu (esniDtvu
'Adlazak s )atmosa, /9./+ Marina kruna, /9./+ @uke pjesme za
pjevanje i recitiranje i druge nerazumljive pjesme, /9>6+ )jesme
o imenima, enama i drugom, /9>4+ Asnove uranometrije, /993+
)abirci i po koja pjesma, 0662( prepoznatljivi su odje$i tradi$ije
%rvatsoga pjesni,tva 'S. S. Cranj&evia, ". )olia Camova, G. B.
imia, M. Crle#e(, no njegov je pjesni&i ruopis prije svega
postmodernisti&i %ibrid u ojem se detetiraju intertestualnost,
metatestualnost te onretisti&a i vizualisti&a pjesni&a
prasa. )i,e i ulturolo,e i so$iolo,e eseje 'Agledi i pabirci,
/9>>+ )eti stupanj prijenosa, /990+ .igure ukroene sree,
/993+ Gko je 0agreb", /99.+ Smaragdni brid, /99>(, &esto
omplementarne vlastitoj pjesni&oj prasi.SRE./O DIANA
012"9-12273 %rvatsi pjesni 'Brist raj Maarse, 5. III. /965 Split,
/.. II. /99.(. =rgova&u ,olu zavr,io /902. u Splitu. Bio je
ravnatelj splitsog Gr%iva '/94049( i tajni Muzeja grada Splita
'/956.0(. )jesme, eseje, podliste i osvrte objavljivao od /90.. u
&asopisima i novinama. 7aon z5irki (esama Asviti i tiine '/942(
te Nitko u svijetu nije sam '/944(, oje obilje#avaju
&eznutljivi pjesni&i ugo:aj, %imni&a zanesenost i
mediteranso nada%nue, zbirom Apsjedanje '/950( orenuo se #ivotnoj
problemati$i. 8 Akusu ljeta '/952( tematizirao tjesobu, u IL
pjesama o trpnji'/955( trpljenje, a potom je biosve zaoupljeniji
odnosom prema jeziu '/. osu:en i zatvoren na dvije godine s
&etverogodi,njim gubitom gra:ansi% prava. 8 javni se #ivot
vratio potraj /9>6*i%. )redsjedni Mati$e %rvatse /99695. "edan
od utemeljitelja ISFS*a/9>9. i predsjedni strane /9959..,
utemeljitelj FS*a /99.+ saborsi zastupni /9900666. 8 nji#evnosti se
javio /940. pjesmama u &asopisu Gribina. 8re:ivao je
&asopise Me1utim '/942( i =azlog'/959(. 8z petnaest
pjesni&i% zbiri, objavljivao je eseje, napose -ilozo-se i
liovne problematie, pri&e, radiodrame i anga#irane
publi$isti&e testove. Filozo-i&nost i egzisten$ijalni
omples odliuju njegovu poetiu, na dodiru rugova,e i razlogovse
-orma$ije, s tematiziranjem meta-izi&e slobode i odnosa pis$a i
njegova djela, a postupa mu odre:uje rilati$a Yo sti%ovima oji su
najpriladniji za pisanje esejaZ. 7astale dijelom na temelju
zatvorsi% bilje#aa '0abranjena vjenost, /9>9+ Frna kazaljka,
/99/(, Aotov&eve z5irke, sve do zalju&ne 6ekati sjevernije
'/994(, dr#e se polemi&na i zao,trena odnosa prema zbilji i
a-oristi&nosti, ao i eseji, nerijeto razlomljeni u obliu
bilje#aa, napomena i zapa#anja ,)rincip djela& !utsajderski
fragmenti, Gijek odnosa/. Cao esejist i -ilozo-si pisa$ atad
%ermeti&an, Aotova$ je ao anga#irani inteletuala$, publi$ist i
govorni razgovjetan i jasan, njegovi su isazi 'proslov posljednjemu
broju 'rvatskoga tjednika prigodom sloma na$ionalnog poreta u
prosin$u /9./., govor pred zapovjedni,tvom "7G u ;agrebu /99/(
poistovjeeni s oletivnim te#njama. Esobno isustvo razmotrio je u
njiziMoj sluaj '/9>9(, a nji#evno u zbir$i $itata )oetika due
';jela, IHII, /994(.STIJE=O MIJO-I. /O;AN 012!"3 %rvatsi nji#evni
'^urinii, Conavle, /3. IH. /936(. Studij nji#evnosti zavr,io na
Filozo-some -aultetu u ;agrebu, gdje je i dotorirao tezom o
pjesni,tvu ". )upa&ia.Kadio ao srednjo,olsi pro-esor, potom ao
uredni i novinar. Ebjavio vi,e pjesni&i% z5irki, prete#ito
zavi&ajne tematie '-spovjedaonica, /959+ 0+ Gripti% o glavi,
/9>>+ Bonavoski vez, /9>>+-znove stari% majstora, /994+
)revlaka, aina tamburica, /995+ Sred zaviajni% nebesa, 066/+
5lovljen u jeziku, 0664+Ade %imne ne, 06/0. i dr.(. )i,e i putopise
'Sic transit: u Bini i drugdje, 0660(, eseje i ritie 'Bronike,
kritike, jezik,/9>>(, drame i njige za dje$u. Ebjavio je
antologije %rvatsi% pjesnia ]]. st. Skupljena batina '/992( i
)robrana batina '066/(. )rema vlastitim s$enarijima snimio vi,e
doumentarni% -ilmova i reporta#a, uglavnom za televiziju.4-ONIMIR
MR/ONJI. 012@83 %rvatsi nji#evni i prevoditelj 'Split, 5. HI.
/92>(. ?iplomirao omparativnu nji#evnost i -ran$usi jezi i
nji#evnost na Filozo-some -aultetu u ;agrebu te studirao re#iju na
Gademiji dramse umjetnosti u ;agrebu. Bio je &lan uredni,tava
Gelegrama i )rologa& radio ao dramaturg u ?ramsome azali,tu
YAavellaZ. Kedoviti je &lan IG;8 od 0665., a 066>. dobio je
7agradu YHladimir 7azorZ za #ivotno djelo. Istanuti prevoditelj 'F.
I_lderlin, S. Mallarm`, K. M. Kile, G. Kimbaud i dr.( te metodolo,i
rigorozan analiti&ar i riti&ar pjesni,tva, Mronji je
ostvario jedan od najzapa#eniji% pjesni&i% i riti&i% opusa
u suvremenoj %rvatsoj nji#evnosti. 8 pisanju o pjesni,tvu ree se u
du%u K. Bart%esa '&iji je 5itak u tekstu i preveo 0663(,
struturalizma i -ran$use teorije testa, pa njegova riti&a
aparatura proizvodi -ilozo-si i pojmovno bremenite paradigmatse
razrede i ategorije u du%u svoji% uzora.7ajzna&ajnije mu je
riti&o djelo dvosve,&ano Suvremeno %rvatsko pjesnitvo
'/9./(, sastavljeno od antologije i popratne analiti&e njige.
Iste smjerni$eslijede ostale njige '-zum beskraja, /9./+ Sustav i
slika, /9>6+ -zvanredno stanje, /99/+ )rijevoji pjesnitva, III,
0665(, njegova teua ritia i eseji te ontroverzna antologija Me1ai
'0663(. Mronjievo pjesni&o stvaranje odre:eno je vlastitim
on$eptualnim obzorom i svjesno teorije pjesni,tva oju njezin autor
proizvodi. =o se antire-eren$ijalno pjesni,tvo naj&e,e bavi
samim svojim jezi&nim materijalom, od najraniji% z5irki Cdje je
to '/950(,0emljovid '/953( ;an '/95>(,preo esperimentalne -aze,
oju &ine Bnjiga mijena '/9.0(,3jelodano crnonono '/9.5( i
Nadnevak '/9..(, pa do strogi%, zatvoreni% -ormi i pjesama u prozi
ojima se orenuo u potonjim zbirama 0vonjelice '/9>6(, )isma u
bijelo '/9>9(, )ut u ;alj '/990(, ?ipanski soneti '/990(, San,
magla i nita'/995(, Bao trava '/99>( Conetanje gomile '0660(naon
is$rpljenja vlastita avangardnoga projeta. =u asnu etapu
obilje#avaju povrata jezi&noj mimeti&nosti te $itatnost,
autore-eren$ijalnost i oretanje tradi$iji, svojstveni
postmodernizmu. 8z vi,e antologija, Mronji se unutar sli&ni%
teoretsi% ovira bavio i teatrologijom 'Agledalo ma%nitosti,
/9>4(.I6OR 4IDI. 012@23 %rvatsi povjesni&ar umjetnosti i
nji#evni 'Split, /6. II. /929(. Studij omparativne nji#evnosti i
povijesti umjetnosti zavr,io /953. na Filozo-som -aultetu u
;agrebu. ?o /955. radio je ao pro-esionalni nji#evni. Bio je tajni
Mati$e %rvatse '/9555>(, uredni njezine periodie '/95>./(,
uredni u 7aladnom zavodu Mati$e %rvatse '/9.0>>(, ravnatelj
Moderne galerije u ;agrebu '/9>9066>(. )redsjedni je Mati$e
%rvatse od 0660. 8re:ivao je =azlog '/95/53(, Pivot umjetnosti
'/955.4(,Bolo '/95>./(, 'rvatski tjednik '/9./( i Biblioteu Colo
Mati$e Irvatse '/959.0(. "aviv,i se u doba razlogovsi%
-enomenolo,i% i egzisten$ijalisti&i% preoupa$ija, u
pjesni&om izri&aju nasljeduje tradi$iju europsog i %rvatsog
nadrealizma, s -ormalno*jezi&nim redu$ionizmom i
eonomi&no,u izraza, alogi&no,u i ola#iranjem '5%odei more,
/956(.Bvo$irajui sredozemni rajoli, razvija poetolo,i postupa
Ygledanja rije&imaZ, u ojem se atad gubi legitimitet jezia
'Bru% s grane, /952+ 3lagdansko lice, /959+ Arfejski a, /9.3+
=ajski emigranti, /9..+ Atok1-nsel, /9..., /9.>+ Strijela od
stakla, /9>4(. Ebjavljuje i ritie, eseje, studije i monogra-ije
s podru&ja liovne umjetnosti '4seji, /952+ Gkalac na propu%u,
/9.0+ Miljenko Stani:,78IJ*78KK/, /9.9+ Cranica i obostrano, /995+
+ 'rvatskomoderno slikarstvo 7LL:.*78DH. u privatnim zbirkama,
0665+ +jekoslav )ara, 06/6., i dr.(. Gutor je vi,e problemsi% i
retrospetivni% izlo#aba 'Nadrealizam i %rvatska likovna umjetnost,
/9.0+ 4manuel +idovi, /9>.(.LJ4(, ;ruga strana zrcala
'/9>>(, Novaljski svjetlopis '/999(, )redivo sve ui% dana
'0660(, )jesme '066>(.MILORAD STOJE-I. 012!83 %rvatsi nji#evni i
nji#evni povjesni&ar 'Bribir raj 7ovoga, /4. III. /93>(.
?iplomirao jugoslavistiu /9.2. na Filozo-som -aultetu u ;agrebu,
gdje je i dotorirao /9>5. radom 6akavsko pjesnitvo dvadesetog
stoljea. Kadio je ao pro-esionalni nji#evni, letor i novinar.
Kedoviti je pro-esor suvremene %rvatse nji#evnosti na Filozo-som
-aultetu u Kije$i. )i,e pjesme, prozu, drame, nji#evne ritie i
eseje. 7jegovo pjesni,tvo pripada prasi semanti&oga onretizma,
tj. nara,taju pjesnia gramatolo,og obrata oji su se a-irmirali
/9.6*i%, esperimentirajui jezi&nim, #anrovsim, stilsim i
struturalnim aspetima testa. )rve su mu pjesni&e zbire u znau
rugova,e poetie, pa i% obilje#avaju egzisten$ijalno*-enomenologijsi
gnoseologizmi, ili pa u znau razlogovse poetie, s
egzisten$ijalno*-ilozo-so*%ermeti&im ontologizmima '-za ita,
/9./+ @iVce, /9.3(. 8 sljedeim zbirama napu,ta egzisten$ijalne i
-enomenologijse motive, vi,e ne propituje meta-izi&u
utemeljenost svijeta '@itvanski erotski srp, /9.3+ +isei vrtovi,
/9.9(, a potom njeguje sonetnu -ormu '=ime amorose, /9>3+
.irentinski poljubac, /996+ )erivoj od slova, /995(. Is%odi,tima
povijesnog avangardizma i %ermetizma vratio se zbirom Borzo '/999(,
)onterosso '0666(ouplja pjesme nastale /9./99., a u Blondi '0662(
jo, je jednom doazao svoj ludizam, sposobnost persi-la#e i
vi,estruu meta-ori&nost jezia. Stojeviev prozni ruopis
obilje#en je %ermeti&no,u i erudi$ijom+ u romanima ')rimeri
vebanja ludila, /9>/+ Argije za Madonu, /9>5+ 3alade o
