Sociologija(II Kolokvijum Part2

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/14/2019 Sociologija(II Kolokvijum Part2

    1/2

    Uticaj televizije

    TV program se moze podeliti na

    informativni,kulturno-zabavni I obrazovno-

    naucni program.Najveci broj ljudi ne moze

    steci sopstvenu sliku o desavanjima u

    svetu jer nisu ucesnici u odredjenim

    dogadjajima I procesima.To televiziji daje

    veliku moc,jer time televizija moze da

    upravlja nasim predstavama o svetu I

    nasim stavovima prema pojedinimprocesima.Veliki broj drzavnih I privatnih

    televizija putem vesti daje medijski

    nerealnu,laznu sliku o stvarnosti.Neistinita

    medijska slika o stvarnosti se jednim

    delom stvara svesno,a drugim delom

    nesvesno.Nesvesno predstavljanje sveta

    nastaje usled nemogucnosti novinara da iz

    hrpe vesti I dogadjaja izvuku I emituju one

    najvaznije I najznacajnije vesti.Svesno

    stvaranje neistinite medijske slike o

    stvarnosti nastaje kada novinari I TV kuce

    zbog licnih ili necijih drugih interesa,sa

    unapred osmisljenim ciljem,emituju

    neistinitu,iskrivljenu, sliku o

    dogadjajima.Privatne televizije su pod

    kontrolom logike I interesa mocnih I

    bogatih.Reklamne agencije

    veoma cesto pretnjom primoravaju

    televizije da emituju ili ne emituju

    odredjene vesti koje su u skladu sa

    njihovim interesima.

    Istrosenost resursa.Prirodni resursi se

    dele na obnovljive I neobnovljive.U

    neobnovljive resurse spadaju

    nafta,gas,rude,a u obnovljive voda,biljni I

    zivotinjski svetIscrpljenost neobnovljivih

    resursa zahteva prelazak industrije na

    koriscenje alternativnih resursa.Iscrpljenost

    obnovljivih resursa krije u sebi opasnost jer

    moze da dovede negativne lancane

    reakcije.Koriscenjem vestackog djubrivaupoljoprivrednoj proizvodnji dovodi do

    pogorsanja kvaliteta zemljista I opadanja

    prinosa useva. Kao posledica ove pojave

    moze doci do pustosenja tla.Sume su

    veoma znacajne u ekosistemu jer su one

    fabrike kiseonika. Vise od trecine suma

    u svetu je nestalo zbog fabrika koje koriste

    drvo kao sirovinu.

    Teorije o medijima

    Inis I Marsal Meklaun su prvi autori koji su

    stvorili znacajniju teoriju o medijima.Inis

    smatra da pojedine vrste medija razlicitu

    uticu na svest I organizaciju

    drustva.Npr.Hijeroglifi su urezivani na

    kamenim plocama I sluzili su kao osnovno

    sredstvo komunikacije.Drustva koja su

    koristila hijeroglife nikada nisu mogla

    postati velika u socijalnom I prostornom

    smislu.Pojava papirusa omogucila je brze

    sirenje informacija.S obzirom da je papirus

    daleko laksi,brze je bilo prenosenje

    informacija. Meklaun je razvio Inisove

    ideje I primenio ih na medije modernog

    doba.Po Meklaunu osobine medija

    uslovljavaju osobine I strukturu

    komunikacije.Habermas smatra da

    sredstva masovnih komunikacija imajuzajednicku ulogu u stvaranju javnog

    misljenja,sto je znacajan factor u

    demokratizaciji drustva.Habermas smatra

    da savremena sredstva komunikacija nisu

    ispunila ocekivanja u pogledu razvoja

    demokratije.Zan Bodrijar smatra da je

    delovanje modernih masovnih

    komunikacija dublje od dejstva bilo kog

    drugog

    faktora. Televizija nije sredstvo

    prestavljanja zivota I sveta nego sredstvo

    koje utice na svest I misljenje ljudi.Dzon

    Tompson polazi od radova Habermasa I

    nastoji u svojoj teoriji da kriticki izlozi

    odnos izmedju medija I razvoja modernog

    drustva.Tompson smatra das u mediji od

    pojave najranijih oblika stampe pa do

    pojave elektronskih medija igrali veliku

    ulogu u stvaranju I razvoju modernih

    institucija. Mediji,po Tompsonu,pruzaju

    mogucnost za objektivnije I kriticnije

    sagledavanje stvarnosti,ali da l ice zaista

    doci do objektivnijeg sagledavanja zavisi

    od pojedinaca. Tompsonova teorija

    razlikuje 3 vrste interakcije:-

    neposrednu(predstavlja obli interakcije

    koji se ostvaruje licem u lice),-

    posredovanu medijsku(ostvaruje seputem koriscenja tehnoloskih sredstava I

    pomagal),-posredovanu kvazi medijsku

    interakciju(ostvaruje se pomocu

    masovnih medija).Prva dva tipa interakcije

    su dijaloska,dok je treci tip monoloska

    interakcija.

    Uticaj coveka na prirodu.Covek,njegov

    nacin zivota I opstanak u proslosti savisili

    su od prirodnih uslova.U proslosti je covek

    svoju potrebu a hranom zadovoljavao

    skupljajuci plodove I baveci se lovom I

    ribolovom.Nesto kasnije covek je poceo da

    se bavi poljoprivredom I tako je stvorio

    izvore hrane koji su bili pod njegovom

    kontrolom.Poljoprivrednim nacinom

    proizvodnje covek je zapoceo unistavnje

    prirode.Pojavom industrijskog,odnosno

    kapitalistickog,nacina proizvodnje pocelo je

    drasticno unistavanje prirode.posto je cilj

    trzisne proizvodnje sticanje profita ljudi ne

    obracaju paznju na zagadjivanje I

    unistavanje prirode.Stvaranjem fabrika

    pocelo je I zagadjivanje reka I vazduha,

    globalno zagrevanje

    Rizik I zivotna sredina.Danas covekov

    zivot nije ugrozen spoljasnjim

    opsasnostima,izuzev prirodnih

    nepogoda,ali zato veliki problem

    predstavljajupronalasci koje je covek sam

    stvorio.Najznacajnije rizike prestavljaju

    globalno zagrevanje,genetski modifikovana

    hrana I ekoloske nesrece.Globalnozagrevanje nastaje usled oslobadjanja

    velike kolkicine gasova iz fabrika koje je

    covek stvorio.Takodje je povezano I sa

    efektom staklene baste.Efekat staklene

    baste nastaje tako sto se suncevi zraci koje

    zemlja nije apsorbovala odbijaju I ostaju u

    atmosferi I time povecavaju prosecnu

    temperature na zemlji. Genetski

    modifikovana hrana nastala je

    ukrstanjem biljaka I zivotinja kako bi se

    poboljsale njihove osobine I

    prinos.Proizvodnjom ovakve hrane u

    velikom broju je smanjen broj gladnih u

    svetu.Veliki broj kompanija pocela je

    proizvodnju genetski modifikovane hrane

    jer su verovali da je bezopasna za ljudsko

    zdravlje.Medjutim naucnici su ustanovili da

    ovakva vrsta hrane u sebi krije opasnosti

    koje jos nisu dovoljno ispitane.

    Ekoloske nesrece su jedan od glavnih

    uzroka koji narusavaju ljudsko zdravlje I

    degradaciju zivotne sredine.Neke od ovih

    nesreca ugrozile su zivot I zdravlje ljudi ne

    samo na lokalnom nego I na sirem

    prostoru(eksplozija fabrike u

    Sevesu,najveca tehnoloska nesreca u

    Cernobilju) Zakljucak koji mozemo daizvedemo iz svega ovog je: tehnika je

    omogucila zagadjenje zivotne sredine,ali

    samo daljim razvojem tehnike mogu se

    resiti ovi zaista ozbiljni problem.

    Otudjivanje I tehnologije Razvojem I

    primenom tehnickih sredstava u procesu

    proizvodnje dovodi do intelektualizacije I

    obesmisljavanja rada.Svaka firma koja se

    bavi proizvodnjom moze da opstane na

    trzistu jedino usavrsavanjem tehnike.Zbog

    toga kompanije zaposljavaju strucna I

    kreativna lica na poljima dizajna,finansija Imarketinga.Robert Blauner je ispitivao

    uticaj tehnologije na stepen otudjenosti

    radnika u automobilskoj,grafickoj,tekstilnoj

    I hemijskoj industriji.Najmanja otudjenosti

    je u grafickoj industriji jer radnici imaju

    visok stepen autonomije,dok je najveci u

    automobilskoj industriji.U auto industriji

    radnik nema priliku da iskaze svoju

    sposobnost za

    stvaranje,kreativnost.Radnici ne rade u

    grupama I ne mogu da ostvare

    komunikaciju sa kolegama,sto dovodi do

    osecanja usamljenosti.Sticanje profita

    namece kapitalistma da rad zaposlenih lica

    zamene novim masinama,sto kod radnika

    to izaziva strah od gubitka radnog mesta.

  • 8/14/2019 Sociologija(II Kolokvijum Part2

    2/2

    Internetje nastao 1969. Godine u

    Pentagonu I tada se ova mreza zvala ARPA.

    Naziv je predstavljao skracenicu vojne

    istrazivacke agencije koja je na svojim

    projektima angazovala veliki broj naucnika

    iz razlicitih delova SAD-a koji medjusobno

    nisu bili povezani.Zbog efikasnijeg rada

    bilo je potrebno da naucnici budu u

    stalnom kontaktu.U pentagonu internet je

    povezivao 500 kompjutera koji su senalazili u vojnim laboratorijama I

    univerzitetima.Kasnije se na ovu mrezu

    prikljucuju I drugi ljudi I istrazivacki centri

    tako da je vec do 1987. godine mrezom

    bilo obuhvaceno 28000 racunara.Internet

    je poceo da se siri tek kada su

    domacinstva pocela masovno da kupuju

    kompjutere. Najznacajniji deo internet

    predstavlja globalna mreza (WWW-world

    wide web).Ova mreza je jedna ogromna

    multimedijalna biblioteka koja se sastoji iz

    velikog broja sajtova,veb stranica I

    informacija.Korisnici pomocu pretrazivaca

    (google.com,yahoo.com)veoma lako I

    brzo mogu pronaci zeljene informacije.

    Internet je kao ni jedno drugo

    komunikaciono sredstvo omogucio brzu I

    sadrzajnu komunikaciju izmedju ljudi u

    svetu.Takodje je omogucio da lokalni

    dogadjaji postanu globalni I obrnuto.Pored

    svih svih pozitivnih uticaja internet na zivot

    ljudi,neki sociolozi smatraju da on nosi sa

    sobom I negativne posledice.Cetovanje I

    sklapanje internet prijateljstva cesto

    dovodi do zapostavljanja licnih prijateljskihodnosa.Isto tako mogucnost ljudi da putem

    internet obavljaju svoje radne obaveze

    dovodi do brisanja granice izmedju radnog

    I slobodnog vremena.

    Novine predstavljaju prvo sredstvo

    masovnih komunikacija.One su nastale kao

    izraz potreba gradskog stanovnistva za

    informisanjem,kao I potrebe drzave da

    obavestava gradjane o svojim

    odlukama.Neposredni nacin obavestavanja

    ljudi o dogadjajima u gradovima gubio je

    znacaj sa rastom broja stanovnika u

    gradovima.To je prvi razlog nastajanja

    dnevnih novina.

    Efikasan nacin upravljanja I jacanje

    integracije izmedju gradjana jedne drzave

    zahtevao je svakodnevno informisanje

    gradjana o odlukama drzavnih organa.Prve

    novine u danasnjem obliku pojavile su se

    1580 godine u Kelnu. Novine su postale

    dnevne tek pred kraj devetnaestog veka I

    veoma brzo stekle hiljade,a kasnije I

    milione citalaca.One predstavljaju znacajan

    dogadjaj u istoriji drustva,jer su omogucileljudima da se obaveste o znacajnim

    dogadjajima.Jeftina dnevna stampa

    pojavila se prvi put u Njujorku I drugim

    vecim gradovima Amerike.Uticaj stampe

    poceo je da slabi sa razvojem radio-difuzne

    mreze,a osobito razvojem televizije.

    Sajber criminal

    Tehnicki napredak krajem 20 veka stvorio

    je nove mogucnosti za kriminalnu

    delatnost. Pojavio se sajber criminal.Ranije

    su korisceni razni alati za obijanje

    brava,oruzje a sada u novom kiber svetu

    criminal se obavlja koriscenjem

    informacionih tehnologija.Sajber criminal

    se ispoljava u sledecim oblicima:Ilegelno

    ukljucivanje u telekomunikacione sisteme

    koji omogucavaju prisluskivanje

    ljudi.Elektronski vandalizam koji se ogleda

    u napadu I unistavanju kompjuterskih

    sistema(virusi). Kradja telekomunikacionih

    usluga koja se postize nezakonitim

    koriscenjem telekomunikacionih

    usluga.Kradja autorskih prava koja

    obuhvata kopiranje

    diskova,filmova,muzikeInternet

    prostitucija I pojava materijala koji sadrze

    uvredljive sadrzaje za pojedince iligrupe.Prevare putem telemarketinga,lazne

    prodaje,lazne dobrotvorne akcije.Upad u

    sisteme elektronskog prenosa novca I

    mogucnost elektronske pljacke.

    Elektronsko pranje novca se postize

    prebacivanjem novca na racune banaka po

    celom svetu.Sajber kriminalci cine

    kriminalne radjne po celom svetu,a pri

    tome ne napustaju svoju zemlju.Sirenje

    sajber criminala primoralo je vlade da

    uvedu posebno obucene policijske snage

    anti-hakersku policiju.

    Otudjenje u raduje postojalo tokom cele

    istorije, kao i danas.Veliki broj ljudi ne rado

    ide na posao I zivi za

    vikend,odmor,provod.Rad za coveka

    predstavlja njegovu

    samorealizaciju,omogucava mu da iskaze

    svoju kreativnost I individualnostPo

    Marksu glavni uzrok otudjenja u

    kapitalistickom sistemu je mehanizacija

    procesa proizvodnje.Otudjvanje ljudi od

    rada dovodi do otudjivanja sopstvene

    licnosti.Radnik se oseca kao sredstvo zasticanje profita,jer njegove sposobnosti

    koristi I kontrolise privatni vlasnik

    kompanije,kapitalista.Cilj svakog

    proizvodjaca je da proizvede sto vise

    proizvoda koje ce plasirati na trziste,a

    njegov glavni cilj je sto veci

    profit.Kapitalisticka organizacija primorava

    radnika da obavlja sve sitne poslove i time

    ga pretvara u delimicnog radnika koji ceo

    zivot mora da radi jednolicnu

    operaciju.Delimicni rad kod radnika izaziva

    besmislenost I beznacajnost. Pojavom

    mehanizacije radnik je postao rob

    masine,odnosno masina je postal njegov

    gospodar.

    Markuze je naveo da se covekov rad svodi

    na iscrpljujuce,zaglupljujuce i neljudsko

    robovanjeI da trazi izlaz u dokolici.Po

    Milsu sve ima svoju cenu,cak I osmeh

    jedne prodavacice u supermarketu ako ce

    on doneti veci profit.