Rješavanje problema po Poliu Svaki zadatak potrebno

je podijeliti na više manjih zadataka.

Što je zadatak složeniji, više je pomoćnih postupaka da bi se došlo do rješenja. Ti postupci su međusobno povezani i svaki sljedeći se oslanja na prethodni.

Shematski prikaz globalne strategije rješavanja matematičkih problema po Poliu

Govoreći o rješavanju matematičkih zadataka, Džordž Polia je istakao da se sposobnost za rješavanje matematičkih problema iskazuje u sljedećem:

razumijevanju zadatka,

izradi plana za rješavanje problema,

izvršenju, realizaciji tog plana,

analizi rješenja problema (osvrt na dobijeno).

AlgoritamAlgoritam je niz koraka koji jasno i

precizno vode ka rješavanju nekogproblema, govori nam da rješenje ne postoji ili se ne može dobiti sapouzdanom tačnošću.

Navešćemo primjer algoritma iz svakodnevnog života–kuhanje čaja. Kako skuhati čaj?

Algoritam za taj zadatak, napisan govornim jezikom, glasi:

1. Stavi lonac s vodom na vatru.

2. Čekaj dok ne uzavre.

3. Kad uzavre voda, ugasi vatru.

4. Stavi vrećice čaja u vodu.

5. Ako želiš, dodaj šećera.

6. Ako želiš, dodaj limun.

7. Posluži se.

Iz ovog jednostavnog primjera jasno se vide svi koraci koji su se morali izvršiti u algoritmu da bi se došlo do čaja (u ovom slučaju, čaj je rješenje problema).

Naime, nema previše koristi od algoritma koji se nikad ne završi. Očito je da algoritam definiše način kako se neki problem rješava.

Algoritam je precizno uputstvo kako obaviti neku radnju ili opis rješenja određenog problema.

Algoritmi treba zadovoljavati sljedeće kriterije:

Kompletnost — sastoji se od niza preciznih koraka.

Nedvosmislenost –postoji jedan, tačno definisan način za tumačenje instrukcija u algoritmu.

Konačnost — nakon konačnog broja koraka daje izlazne podatke, odnosno rezultate.

Određenost— za iste ulazne podatke algoritam uvijek daje iste rezultate.

Algoritmi trebaju zadovoljavati slijedeće osobine:

Općenitost primjenjiv za više problema, a ne samo jedan. Na primjer, algoritam koji izračunava srednju vrijednost za proizvoljan broj vrijednosti, primjenjiviji je od algoritma koji izračunava srednju vrijednost za tri zadane vrijednosti.

Dobra struktura lako se objasni, razumije, testira i mijenja.

Efikasnost brzo i jednostavno se izvršava.

Lakoća upotrebe razumljiv za korisnika i lagan za programiranje.

Koraci u programiranju

Zadatak treba pročitati sa razumijevanjem,

analizirati i podijeliti na više manjih zadataka

Pri izradi svakog programa potrebno je proći kroz 5 osnovnih faza ili koraka:

Razumijevanje, analiza i definisanje problema;

Razrada plana akcije: pisanje algoritma i crtanje dijagrama toka;

Realizacija akcije: pisanje programskog koda;

Unos programskog koda u računar i

Pokretanje i testiranje programa.

Razumijevanje, analiza i definisanje problema

Prvi korak u izradi računarskog programa je analiza potreba, razmatranje situacije.

Programeru mora biti jasno kako će se dešavati promjene, uzroci i posljedice, da bi mogao predvidjeti sve.

Kreiranje algoritma

Riječ algoritam potiče od imena arapskog matematičara Al Harizmija, koji se smatra tvorcem algoritma. Algoritam je procedura (postupak) sa jasno definisanim koracima koji nedvosmisleno vode ka rješenju problema.

Primjer:

Program za izračunavanje razlike dva realna broja.

Algoritam:START

END

X , Y

RAZLIKA

X - Y

Pisanje programskog koda

Nakon završetka algoritma, pristupa se pisanju programskog koda (programa).

Svaki korak algoritma prevodi se u odgovarajuću naredbu (komandu) programskog jezika.

Programski kod je konačan spisak naredbi napisanih jasno, precizno i u određenom logičkom redoslijedu, spremnih za izvršenje.

Unos programskog koda u računar

Programski kod se piše i unosi u računar u jednom od programskih jezika: Quick Basic, Small Basic, Logo, C, C++, Pascal, Java, SQL, Delphi i dr.

Pokretanje i testiranje programa

Nakon unosa kompletnog programa u računar, program se pokreće radi provjere da li se izvršava. Testiranje se vrši tako što se zadaju različiti ulazni podaci i provjerava da li program daje tačan rezultat.