F I T M O S T A R
OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA
TEZE ZA PRIPREMU I PARCIJALNOG
januar 2005.
EKONOMIJA oikos - kua, domainstvo, gazdovanje nomos - zakon
izvorna rje OIKONOMIA moe se prevesti sa PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA
Ekonomija je privredna aktivnost iji je predmet izuavanja: UTVRIVANJE NAINA, METODA I POSTUPAKA KAKO SE STVARAJU, ZATIM UVEAVAJU I NAJZDA REPRODUJUJU MATERIJALNA DOBRA, A SA NJIMA I BOGATSTVO DRUTVA, ZAJEDNICE ILI NEKE ZEMLJE
EKONOMIJA
- termin prvi upotrebio francuz Monkretijen
- novu terminologiju EKONOMIKA poeo koristiti Alfred Maral u djelu Principles of Economics
PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA Grki filozof Ksenofon prvi objevio knjigu Pravila kunog gazdovanja OIKONOMIKUS
U to doba Domainstvo je bilo - temeljni subjekt ekonomskih aktivnosti ovjeka - subjekt iji je zadatak da rjeava probleme materijalnog obezbjeenja porodice
Porodica se smatrala - zaokruenom grupom ljudi- teila pribavljanju materijalnih dobara
Ksenofon je tvrdio da svako domainstvo treba da porizvodi sve to mu je potrebno, a da trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju moguu mjeru
DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJE
U pribavljanju elemenata za neki proizvodni proces pojedinac mora koristiti produkte drugih* Ako pravi cipele mora imati kou, konac, farbu, alat i drugo ** Da bi se obratio drugom za ove elemente mora i ti imati neto da ponudi*** Da bi se stvorila dobra nuna je odgovarajua spoznaja i iskustvo drugih ljudi ili itavih civilizacija OVDJE RAD ISKAZUJE DRUTVENI KARAKTER
Za izradu nekog sloenog proizvoda mora se uspostaviti odnos izmeu vie ljudi, ak i mimo njihove namjere i elje
ak se i Ksenofon ne bazira na pojedinca nego na porodicu - RAD JEDNIH NASLANJA SE NA RAD DRUGIH
*** ak vlasnici sredstava za proizvodnju mogu, ali ne moraju biti ukljueni u proces proizvodnje
Drutveni karakter rada vidi se i u DRUTVENOJ NADGRADNJI ( obrazovanje, zdravstvo, sport, kultura .... )
dati ulazi
maksimalni izlazi
Ekonomija iliDomainsko gazdovanje je
I Kompleks raznih pravila koji nas upuuju kako dobiti
maksimalne izlazeili krae
II Nastojanja ljudi da uz data ulaganja, tj. inioce proizvodnje ostvare
maksimalno mogue rezultate
Disciplina koja u fokus stavlja rjeavanje sloenih problema gazdovanja u mikro sistemu
Na primj. u okviru nekog preduzeaKako optimalno koristiti resurse
Poznata i kao EKONOMIKA PREDUZEA
Ekonomika
Ekonomska politika ili Politika ekonomija u svim zemljama Franc, SSSR, biva SFRJ
U Njemakoj se u XX vijeku spominje i termin nacionalna ekonomija
- termin Politika ekonomija se i kod nas naputa jedino je ostao na pravnim fakultetima
Disciplina koja se ekonomskim pitanjama bavi sa aspekta drutva
ili draveUsmjeravaju se privr. i drutv. tokoviOsnovni cilj je reprodukovanje i stalno uveavanje materijalnog bogatstva datog drutva
NUNOST PROIZVODNJE Proizvoditi je nuno da bi se preivjelo, odnosno zadovoljile razliite potrebe
* dio dobara nalazi se u prirodi slobodan i ovjek ga moe koristiti**sva dobra koja nam trebaju, a nisu slobodna moramo stvoriti ( proizvesti )
DA BI SE MOGLO IVJETI - MORAJU SE ZADOVOLJAVATI RAZLIITE POTREBE
POTREBE
Definicija POTREBA 1. SA ASPEKTA POJEDINCA definisao ih Von Herman Osjeaj nedostatka povezan sa nastojanjem da se taj nedostatak ( psihofizioloki aspekt ) otkloni 2. SA ASPEKTA DRUTVA definisao ih L. Gomas Potrebe su zahtjev za odravanjem ovjeka u prirodnoj sredini definic. dopunio Dragoljub Dragii Potrebe su zahtjev za odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj
i drutvenoj sredini
Ranija iskustva(samo za
poluproizvode )
Dobra - potrebe
Slobodna u prirodi nema ih puno
Dobra koja moramo proizvesti
Line ( pojedinane ) hrana, pie, obua, obrazovanje
Zajednike stanovanje, osvjetljenje, grijanje, koritenje kuanskih aparata .... javni prevoz, bolbica, sortski tereni, vjerski objekti, putevi ...
Osnovna podjela potrebaMuller i Freinfelsov definisali podjelu potreba
1 potrebe iz nagona za odravanjem ivota
2 potrebe iz nagona za proirenjem ivota
3 potrebe iz nagona za podizanjem ivota
4 potrebe iz nagona za osiguranjem ivora
5 potrebe iz nagona za pripadanjem drutvu
7 potrebe iz nagona za nastavkom ljudske vrste
6 potrebe iz nagona za odbranom ivota
Ranija iskustva
Sredstva za rad
Tekui rad
Predmeti rada
PROIZVODNJA Ranija iskustvaPoduzetnitvo
Drutvena nadgradnja (obrazovanje, zdravstvo, izvrna vlast, sport... )
INIOCI PROIZVODNJE
4 najvanija inioca - rad ( ljudi ) - sredstva za rad ( maine, alati ) - predmeti rada ( sirovine i poluproizvodi ) - poduzetnitvo
POTRONJA I PROIZVODNJA
Spajanjem inilaca proizvodnje ili njihovim aktiviranjem realizuje se proizvodni proces - proizvodni proces je tro enje ljudske energije .
Proizvodnja i potro nja SU KAO SPOJENE POSUDE
U procesu samog rada ovjek tro i inioce proizvodnje .
INIOCI PROIZVODNJE
1. RAD Djelatnost ljudi koja je usmjerena na stvaranje razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje njihovih brojnih potrebaMoe biti fiziki ili umni rad ljudi Primjer sa predavanja erpasi na Himalajima ( fiziki rad to nosi teret, a umni to se opredjelio za razuman teret)Kod rada su vrlo bitna iskustva, znanja i vjetine ljudi
2. SREDSTVA ZA RAD To je ono ime ovjek radi - ovjek ih je stvorio ranijim ili tzv. minulim radom
Srestva za rad povezuju RAD i PREDEMETE RADA
Sredstva za rad su - -maine, alati, graevinski objekti, putevi
Sredstva za rad nastaju vie umnim ( bitna iskustva, znanja i vjetine ), a manje fizikim radom
3. PREDMETI RADA Predmeti rada je sve ono na to ovjek djeluje sredstvima rada
Sirovine ( zamlja, nafta, rude, drvo ... ) ili poluproizvodi koje ovjek nalazi slobodne u prirodi i prerauje u oblike i forme koji mu najvie odgovaraju za upotrebu
ovjek ih prerauje ili dorauje i koristi
4. PREDUZETNITVO ( PODUZETNITVO)engeski - ENTERPRENEURPosebna vrsta rada aktivnost na pokretanju biznisa
PODUZETNIK SPAJA rad, srestava za rad i predmete rada tako da njihov spoj da odgovarajue rezultate
Ako se spajanje inilaca proizvodnje ne izvri na pravom mjestu stvara se gubitak i to je drutveno nekoristan rad
Zato se prije rade poduzetniki planovi i investicioni programi koji istrauju i trite i raunaju povrat sredstava
SREDSTVA ZA PROIZVODNJU
To su - sredstva za rad i - predmeti rada koji su raspoloivi i kojim se odmah moe poeti proizvodnja
samo ih treba spojiti sa radom ( radnom snagom ) i proizvodnja moe poeti
Poreenje Kina - Japan
PROIZVODNESNAGE
To su - sredstva za rad i - ljudi koji se mogu u datom trenutku ukljuiti u proizvodnju
Prvo - moe to da bude troenje s ciljem da se stvore dobra koja su neophodna za osiguravanje proizvodnih dobara.Tim radom se stvaraju dobra poput maina, alata, sirovina, energije, objekata i slinoCilj te proizvodnje su otuda stvaranje dobara za proizvodnu potronju.
Drugo - moe to da bude potronja proizvodnih inilacaa ija je svrha obezbjeivanje razliitih dobara neophodnihh za podmirivanje ovjekovih linih potreba.Dobra koja se koriste za podmirivanje ovjekovihh linih potreba koriste se na tri naina. I - kao dobra koja se koriste za podmirivanje potrebaa ovjeka kao pojedinca to su odjevni predmeti, obua, hrana i pie,drugo II kao dobra za zajednike potrebe kao to je stanovanje, upotreba kuhinjskog pribora i namjetaja, kupatila,televizor...III- drutvena potronja u koju spada troenje razliitih materij. dobara neophodnih za kolstvo, zdravstvo, komunalije, vojsku, upravu i sl.
Svrha tog troenja proizvodnih inilaca moe da bude dvostrana
DRU TVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIM
Ako su dostatni sredstva za proizvodnju i radna snaga, njihovim spajanjem omoguuje se proizvodni proces.Oslanjanjem u radu jednih na druge, a uz to jo i radei neprestano jedni za druge, proizvodnja dobiva drutveni karakter.
VANO DRU TVENI PROIZVOD DRUTVENI PROIZVOD JE SVE TO JE PROIZVEDENO U JEDNOJ ZEMLJI ( DRUTVU )
Glavno Je Pitanje - Koji je to obim proizvodnje koji bi trebao zadovoljiti potrebe datog drutva i od ega obim zavisi?
Odgovor Potrebe ljudi i stepen njihova zadovoljenja nije mogue ( izmjeriti ) kvantificirati. Ljudi na razliit nain osjeaju snagu i veliine pojedinih potreba, oni, isto tako, daju i razliit prioritet pri njihovu zadovoljavanju. Stepen zadovoljenja potreba najbolje je sagledati kroz nivo ivotnog standarda ljudi. . Visok ivotni standard, a sa njim i vei nivo zadovoljenja potreba mora da pretpostavlja i veliku proizvodnju.. Pitanje Koji faktori omoguavaju vei obim proizvodnje 1 - prirodno bogatstvo, 2 - sredstva za proizvodnju i stepen njihove
