Click here to load reader

71602211 Osnove Ekonomije Skripta I Parcijalni

  • View
    27

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of 71602211 Osnove Ekonomije Skripta I Parcijalni

  • F I T M O S T A R

    OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA

    TEZE ZA PRIPREMU I PARCIJALNOG

    januar 2005.

  • EKONOMIJA oikos - kua, domainstvo, gazdovanje nomos - zakon

    izvorna rje OIKONOMIA moe se prevesti sa PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA

    Ekonomija je privredna aktivnost iji je predmet izuavanja: UTVRIVANJE NAINA, METODA I POSTUPAKA KAKO SE STVARAJU, ZATIM UVEAVAJU I NAJZDA REPRODUJUJU MATERIJALNA DOBRA, A SA NJIMA I BOGATSTVO DRUTVA, ZAJEDNICE ILI NEKE ZEMLJE

    EKONOMIJA

    - termin prvi upotrebio francuz Monkretijen

    - novu terminologiju EKONOMIKA poeo koristiti Alfred Maral u djelu Principles of Economics

    PRAVILA DOMAINSKOG GAZDOVANJA Grki filozof Ksenofon prvi objevio knjigu Pravila kunog gazdovanja OIKONOMIKUS

    U to doba Domainstvo je bilo - temeljni subjekt ekonomskih aktivnosti ovjeka - subjekt iji je zadatak da rjeava probleme materijalnog obezbjeenja porodice

    Porodica se smatrala - zaokruenom grupom ljudi- teila pribavljanju materijalnih dobara

    Ksenofon je tvrdio da svako domainstvo treba da porizvodi sve to mu je potrebno, a da trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju moguu mjeru

    DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJE

    U pribavljanju elemenata za neki proizvodni proces pojedinac mora koristiti produkte drugih* Ako pravi cipele mora imati kou, konac, farbu, alat i drugo ** Da bi se obratio drugom za ove elemente mora i ti imati neto da ponudi*** Da bi se stvorila dobra nuna je odgovarajua spoznaja i iskustvo drugih ljudi ili itavih civilizacija OVDJE RAD ISKAZUJE DRUTVENI KARAKTER

    Za izradu nekog sloenog proizvoda mora se uspostaviti odnos izmeu vie ljudi, ak i mimo njihove namjere i elje

    ak se i Ksenofon ne bazira na pojedinca nego na porodicu - RAD JEDNIH NASLANJA SE NA RAD DRUGIH

    *** ak vlasnici sredstava za proizvodnju mogu, ali ne moraju biti ukljueni u proces proizvodnje

    Drutveni karakter rada vidi se i u DRUTVENOJ NADGRADNJI ( obrazovanje, zdravstvo, sport, kultura .... )

    dati ulazi

    maksimalni izlazi

    Ekonomija iliDomainsko gazdovanje je

    I Kompleks raznih pravila koji nas upuuju kako dobiti

    maksimalne izlazeili krae

    II Nastojanja ljudi da uz data ulaganja, tj. inioce proizvodnje ostvare

    maksimalno mogue rezultate

    Disciplina koja u fokus stavlja rjeavanje sloenih problema gazdovanja u mikro sistemu

    Na primj. u okviru nekog preduzeaKako optimalno koristiti resurse

    Poznata i kao EKONOMIKA PREDUZEA

    Ekonomika

    Ekonomska politika ili Politika ekonomija u svim zemljama Franc, SSSR, biva SFRJ

    U Njemakoj se u XX vijeku spominje i termin nacionalna ekonomija

    - termin Politika ekonomija se i kod nas naputa jedino je ostao na pravnim fakultetima

    Disciplina koja se ekonomskim pitanjama bavi sa aspekta drutva

    ili draveUsmjeravaju se privr. i drutv. tokoviOsnovni cilj je reprodukovanje i stalno uveavanje materijalnog bogatstva datog drutva

  • NUNOST PROIZVODNJE Proizvoditi je nuno da bi se preivjelo, odnosno zadovoljile razliite potrebe

    * dio dobara nalazi se u prirodi slobodan i ovjek ga moe koristiti**sva dobra koja nam trebaju, a nisu slobodna moramo stvoriti ( proizvesti )

    DA BI SE MOGLO IVJETI - MORAJU SE ZADOVOLJAVATI RAZLIITE POTREBE

    POTREBE

    Definicija POTREBA 1. SA ASPEKTA POJEDINCA definisao ih Von Herman Osjeaj nedostatka povezan sa nastojanjem da se taj nedostatak ( psihofizioloki aspekt ) otkloni 2. SA ASPEKTA DRUTVA definisao ih L. Gomas Potrebe su zahtjev za odravanjem ovjeka u prirodnoj sredini definic. dopunio Dragoljub Dragii Potrebe su zahtjev za odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj

    i drutvenoj sredini

    Ranija iskustva(samo za

    poluproizvode )

    Dobra - potrebe

    Slobodna u prirodi nema ih puno

    Dobra koja moramo proizvesti

    Line ( pojedinane ) hrana, pie, obua, obrazovanje

    Zajednike stanovanje, osvjetljenje, grijanje, koritenje kuanskih aparata .... javni prevoz, bolbica, sortski tereni, vjerski objekti, putevi ...

    Osnovna podjela potrebaMuller i Freinfelsov definisali podjelu potreba

    1 potrebe iz nagona za odravanjem ivota

    2 potrebe iz nagona za proirenjem ivota

    3 potrebe iz nagona za podizanjem ivota

    4 potrebe iz nagona za osiguranjem ivora

    5 potrebe iz nagona za pripadanjem drutvu

    7 potrebe iz nagona za nastavkom ljudske vrste

    6 potrebe iz nagona za odbranom ivota

    Ranija iskustva

    Sredstva za rad

    Tekui rad

    Predmeti rada

    PROIZVODNJA Ranija iskustvaPoduzetnitvo

    Drutvena nadgradnja (obrazovanje, zdravstvo, izvrna vlast, sport... )

  • INIOCI PROIZVODNJE

    4 najvanija inioca - rad ( ljudi ) - sredstva za rad ( maine, alati ) - predmeti rada ( sirovine i poluproizvodi ) - poduzetnitvo

    POTRONJA I PROIZVODNJA

    Spajanjem inilaca proizvodnje ili njihovim aktiviranjem realizuje se proizvodni proces - proizvodni proces je tro enje ljudske energije .

    Proizvodnja i potro nja SU KAO SPOJENE POSUDE

    U procesu samog rada ovjek tro i inioce proizvodnje .

    INIOCI PROIZVODNJE

    1. RAD Djelatnost ljudi koja je usmjerena na stvaranje razliitih dobara koja se koriste za zadovoljavanje njihovih brojnih potrebaMoe biti fiziki ili umni rad ljudi Primjer sa predavanja erpasi na Himalajima ( fiziki rad to nosi teret, a umni to se opredjelio za razuman teret)Kod rada su vrlo bitna iskustva, znanja i vjetine ljudi

    2. SREDSTVA ZA RAD To je ono ime ovjek radi - ovjek ih je stvorio ranijim ili tzv. minulim radom

    Srestva za rad povezuju RAD i PREDEMETE RADA

    Sredstva za rad su - -maine, alati, graevinski objekti, putevi

    Sredstva za rad nastaju vie umnim ( bitna iskustva, znanja i vjetine ), a manje fizikim radom

    3. PREDMETI RADA Predmeti rada je sve ono na to ovjek djeluje sredstvima rada

    Sirovine ( zamlja, nafta, rude, drvo ... ) ili poluproizvodi koje ovjek nalazi slobodne u prirodi i prerauje u oblike i forme koji mu najvie odgovaraju za upotrebu

    ovjek ih prerauje ili dorauje i koristi

    4. PREDUZETNITVO ( PODUZETNITVO)engeski - ENTERPRENEURPosebna vrsta rada aktivnost na pokretanju biznisa

    PODUZETNIK SPAJA rad, srestava za rad i predmete rada tako da njihov spoj da odgovarajue rezultate

    Ako se spajanje inilaca proizvodnje ne izvri na pravom mjestu stvara se gubitak i to je drutveno nekoristan rad

    Zato se prije rade poduzetniki planovi i investicioni programi koji istrauju i trite i raunaju povrat sredstava

    SREDSTVA ZA PROIZVODNJU

    To su - sredstva za rad i - predmeti rada koji su raspoloivi i kojim se odmah moe poeti proizvodnja

    samo ih treba spojiti sa radom ( radnom snagom ) i proizvodnja moe poeti

    Poreenje Kina - Japan

    PROIZVODNESNAGE

    To su - sredstva za rad i - ljudi koji se mogu u datom trenutku ukljuiti u proizvodnju

    Prvo - moe to da bude troenje s ciljem da se stvore dobra koja su neophodna za osiguravanje proizvodnih dobara.Tim radom se stvaraju dobra poput maina, alata, sirovina, energije, objekata i slinoCilj te proizvodnje su otuda stvaranje dobara za proizvodnu potronju.

    Drugo - moe to da bude potronja proizvodnih inilacaa ija je svrha obezbjeivanje razliitih dobara neophodnihh za podmirivanje ovjekovih linih potreba.Dobra koja se koriste za podmirivanje ovjekovihh linih potreba koriste se na tri naina. I - kao dobra koja se koriste za podmirivanje potrebaa ovjeka kao pojedinca to su odjevni predmeti, obua, hrana i pie,drugo II kao dobra za zajednike potrebe kao to je stanovanje, upotreba kuhinjskog pribora i namjetaja, kupatila,televizor...III- drutvena potronja u koju spada troenje razliitih materij. dobara neophodnih za kolstvo, zdravstvo, komunalije, vojsku, upravu i sl.

    Svrha tog troenja proizvodnih inilaca moe da bude dvostrana

  • DRU TVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIM

    Ako su dostatni sredstva za proizvodnju i radna snaga, njihovim spajanjem omoguuje se proizvodni proces.Oslanjanjem u radu jednih na druge, a uz to jo i radei neprestano jedni za druge, proizvodnja dobiva drutveni karakter.

    VANO DRU TVENI PROIZVOD DRUTVENI PROIZVOD JE SVE TO JE PROIZVEDENO U JEDNOJ ZEMLJI ( DRUTVU )

    Glavno Je Pitanje - Koji je to obim proizvodnje koji bi trebao zadovoljiti potrebe datog drutva i od ega obim zavisi?

    Odgovor Potrebe ljudi i stepen njihova zadovoljenja nije mogue ( izmjeriti ) kvantificirati. Ljudi na razliit nain osjeaju snagu i veliine pojedinih potreba, oni, isto tako, daju i razliit prioritet pri njihovu zadovoljavanju. Stepen zadovoljenja potreba najbolje je sagledati kroz nivo ivotnog standarda ljudi. . Visok ivotni standard, a sa njim i vei nivo zadovoljenja potreba mora da pretpostavlja i veliku proizvodnju.. Pitanje Koji faktori omoguavaju vei obim proizvodnje 1 - prirodno bogatstvo, 2 - sredstva za proizvodnju i stepen njihove

Search related