Seminarski rad: Vrste i sukob nadlenosti u meunarodnoj nadlenosti

KONCEPT DRAVE KOD NARODA STAROG ISTOKA- seminarski rad iz predmeta Komparativna pravna historija -

SADRAJ3UVOD

41. PRAVO DRAVA STAROG ISTOKA

42. IZVORI PRAVA

53. HAMURABIJEV ZAKON

64. PRAVO SVOJINE

65. BRANO, PORODINO I NASLJEDNO PRAVO

76. DELIKTI I KAZNE

77. PROCES ILI SUDSKI POSTUPAK

88. EGIPATSKO PRAVO

88.1. Imovinsko pravo

98.2. Graansko pravo

108.3. Krivino pravo

12ZAKLJUAK

13LITERATURA

UVODStari Istok je zajedniki naziv za rane civilizacije na podruju Bliskog Istoka:Mezopotamija(dananjiIrakiSirija),Perzija(Iran),Anatolija(dananjaTurska), Levant(dananjaSirija, Libanon,Izrael,PalestinaiJordan) teEgipat. Vremenski Stari Istok obuhvaa razdoblje od usponaSumerau 4. tisuljeu pr. Kr. do vremena kada je cijeli Bliski istok osvojio Kir Velikiu 6. stoljeu pr. Kr. odnosnoAleksandar Velikiu 4. stoljeu pr. Kr., odnosnoBronanoi ranoeljezno doba.Kao takav, izraz se koristi ubliskoistonoj arheologiji, prouavanjuantikete egiptologiji. Neki strunjaci ne ukljuujuEgipatu tadanji Bliski Istok, jer je ipak bio geografski i kulturno izoliraniji, ali s obzirom da je imao vanu ulogu u povijesti Bliskog istoka, pogotovo nakon 2. tisuljea pr. Kr., svrstava ga se meu drevne bliskoistone zemlje. Stari Istok se smatrakolijevkom civilizacije. Na tom podruju se po prvi put prakticirala intenzivna poljoprivreda, koristilo se prvopismo, izumljen jegrnarski kota, a potom i kota, stvorene su prvecentralizirane vlade, zakoniciicarstva, kao idrutvena podjela,ropstvo, organiziranoratovanje, kao i temeljiastronomijeimatematike.1. PRAVO DRAVA STAROG ISTOKA

Pravo drava Starog Istoka bilo je povezano sa privrednim ivotom, npr. Egipta i Babilona. U Babilonu pravo je bilo razvijenije nego u Egiptu gdje je preovladavala naturalna privreda. Seljaci su gajili penicu i jeam, proizvodili lan i od njega pravili platno, uvali su stoku, a porez plaali u nature. U gradovima su postojale razne zanatlije koji su kao kovai u bronzi i bakru kovali ekie,testere i svrdla , stolari su od drveta pravili namjetaj i saonice za vuu. Egipatski faraoni su opremali karavane u opasne trgovake ekspedicije u unuranjost Afrike, da bi za razmjenu dobivali tamjan,abonos, slonovau.Egipani su na sjeveru trgovali sa Sirijom odakle su uvozili kedrovo drvo za gradnju kua i brodova.Unutranja trgovina je u uslovima naturalne privrede bila nerazvijena, dok je u Babilonu cvjetala unutranja trgovina.

2. IZVORI PRAVA

Izvori prava u dravama Starog Istoka bili su obiaji, sudska praksa i zakoni.Obiaji se stvaraju iz drutvene prakse. Da bi pojava postala obiaj potrebno je: dugotrajno ponavljanje jedne iste radnje na isti nain, ta radnja mora biti u skladu sa etikim shvatanjima drutva. U prvobitnim rodovsko-plemenskom drutvu norma ponaanja je jedinstvena i ovjek koji je prekri svjestan je da se izlae negativnoj reakciji sredine i prokletstvu bogova. S poetcima klasnog drutva javlja se novi vladajui sloj koji namee svoja shvatanja i pravila kojima tite svoje interese. Nastaju nove norme koje stoje izmeu obiaja i prava.Pravo se rodilo zajedno sa dravom, kao obiajno pravo. Sud je organ kroz koji se vri stvaranje prava.Za oblasti na koje se nije moglo primjeniti obiajno pravo, primjenjuje se prva zakonodavna aktivnost drave. Tako nastaju zakoni i druge naredbe. Stari zakoni nisu nastali prostim zapisivanjem obiajnog prava, nego predstavljaju stvaranje novog prava.

3. HAMURABIJEV ZAKON

Najznaajniji zakonik Starog Istoka je Hamurabijev zakonik. Zakonik je napisan klinastim pismom na glinenim ploicama, koje je bilo privredno i diplomatsko pismo Starog Istoka. Osnovni razlog donoenja ovog zakonika je da se ublae suprotnosti izmeu slobodnih ljudi i da se osigura pravna zatita. Hamurabi je donio zakonik kako bi stabilizirao babilonsko drutvo kao drutvo vlasnika robova. Zakonik se sastoji iz 3 dijela: predgovora, samog zakonskog teksta od 282 lana i pogovora. Predgovor i pogovor imaju religioznu sadrinu. Po predmetu regulisanja ovaj zakonik sadri 5 propisa: sud, svojina, brak i porodica, zatita linosti, rad i orue za rad.

Svo stanovnitvo podijeljeno je na 3 kategorije: 1. visoko plemstvo,zemljoposjednici, 2. siromani ljudi, koji su mogli sticati imovinu i 3. robovi. Poseban sloj inili su bogati trgovici. Osnovni izvori ostaju duniko ropstvo. Svaki rob moe imati imovinu i u okviru nje sklapati pravne poslove. Po smrti roba njegova imovina prelazi na vlasnika, pa se rob ne moe smatrati njenim vlasnikom.

4. PRAVO SVOJINE

Karakteristika drava Starog Istoka je kolektivno posjedovanje zemlje. U Egiptu sva zemlja pripada faraonu, mada su mnoge porodice uivale nasljedno pravo na zemlju zahvaljujui kunom dokumentu kao ugovoru. Po njemu je faraon davao zemlju u privremeni posjed, to se odnosilo na obradivu zemlju. Na gradskom zemljutu se razvila neka vrsta rimske privatne svojine. U Babilonu zemlja je bila u vlasnitvu drave ili opine, a za razliku od Egipta u Babilonu se javlja i privatna svojina na zemlji. Dravnu zemlju vladar dijeli zemljoposjednicima vezujui ih obavezom plaanja poreza u naturi. Poseban je status imala imovina ilku, to je zemlja koju je vladar davao pod uslovom ispunjavanja vojnih i upravnih dunosti koji su bili u interesu drave. Ova imovina bila je izuzeta iz prometa i mogla je prei u nasljee, ako prime iste obaveze prema dravi koje su imali njihovi prethodnici.

5. BRANO, PORODINO I NASLJEDNO PRAVO

Brak se sklapao ugovorom, razvod je bio slobodan, dok se nasljeivanje vrilo po enskoj liniji. Egipatsko pravo poznavalo je i testament kojim se imovina zavjetavala preivjelom branom drugu ili hramovima. U Babilonu je ugovor bio nuan uslov za pravosnanost braka. Porodica je nevjesti davala miraz, a mu poklone u toku braka. Po zakoniku razvod je za mua laki, a za enu tei, mogu samo ako je mu zapostavlja i napusti kuu. Po istom zakonu ena ima pravnu i poslovnu sposobnost, ali se nalazi pod muevljevom vlau. Djeca su takoe pod oinskom vlau, ali su u nasljeivanju enska djeca izjednaena sa sinovima.

6. DELIKTI I KAZNE

Krvna osveta u dravama Starog Istoka vremenom je potisuta, zamjenjena je kaznama ili globom u korist drave. Zadravaju se relikti rodovsko-plemenskog ureenja kao to su: 1. odgovornost za krivino djelo,2. odgovornost djece za delikte koje su poinili njihovi roditelji, 3. protjerivanje krivca iz odreenog mjesta ili doma, 4. postojanju taliona to znai jednako jednakim u odmjeravanju kazne.

Kazne su bile surove, posebno u Egiptu. Smrtna kazna vrila se spaljivanjem ili maem. Primjenjivane su tjelesne kazne, a neto manje novane kazne.

7. PROCES ILI SUDSKI POSTUPAK

Pravni sistem Sarog Istoka nisu razdvajali graanski od krivinog postupka. Procesualno pravo zasnivalo se na samopomoi odnosno privatno lice podizalo je tubu i uestvovalo u izvravanju presude. U postupku pred sudom koritena su racionalni i iracinalni dokazna srdstva. U prve spadaju izjave svjedoka i pisani akti, a meu iracionalne spadaju zakletve i boiji sudovi. Nesavjesne izjave i lane izjave svjedoka strogo su kanjavane. Hamurabijev zakonik je nesavjesnom tuitelju i lanom svjedoku prijetio i smrtnom kaznom. Postupak je voen pismeno, presuda objavljivana bez obrazloenja.

8. EGIPATSKO PRAVO

Egipatsko pravo koje je nastalo nakon ujedinjenja Gornje i Donjeg Egipta pod vladavinom kralja Menesa ( 2925. godine p.n.e. ) i koje je raslo i razvijalo se sve dok Rimljani nisu okupirali Egipat ( 30.godine p.n.e. ). Istorija egipatskog prava je dua nego istorija prava bilo koje druge civilizacije. Egipatsko pravo je bilo nerazvijenije od klinopisnog prava zbog jaeg uticaja obiajnih prava. Skromna razmjena nije zahtjevala donoenje obimnijih zakona i zakonika. Faraon je smatran stvaraocem prava koji kosmiki princip Ma' at proglaava pravom svojom naredbom Hepu. Ma' at predstavlja istinu, red, ravnoteu i pravdu u univerzumu. Ovaj koncept dozvoljava da svako, sa izuzetkom robova, treba posmatrati kao jednake pred zakonom, bez obzira na bogatstvo ili drutveni poloaj. Za vrijeme helinistikih vladara paralelno se primenjivalo egipatsko i grko pravo, a pod rimskom vlau nastao je hibridni rimsko - grki - egipatski pravni sistem. Kada su rimljani preuzeli kontrolu nad Egiptom, rimski pravni sistem koji je postojao u Rimskom carstvu bio je nametnut u Egiptu. Meutim, prije rimskog perioda, na kraju je bio kralj, kao ivi bog koji je bio vrhovni sudija i zakonodavac. Kralj i vezir esto su djelovali kao sudije, za svaki se pravni problem predmet morao donijeti pred vezira. Vjerujemo da se naziv Overseer od est velikih vila, odnosi na nae moderne ekvivalentne sudije. Palata se odnosi na glavni sud zakona u Tebi, mada je bilo i drugih velikih sudova u Egiptu. Manje sluajeve sudi lokalni savjet staraca i svaki grad ili selo ima svoju lokalnu Kenet, zaduenu za pravni postupak. Najvanije stvari su prijavljivane kralju koji bi onda odluio sluaj. Interesantna varijanta je da su ponekad presude napravljene po boanskom proroitu, a ne po ljudskom zvaniniku.

8.1. Imovinsko pravoImovinsko pravo bilo je nerazvijeno. Faraon je smatran formalnim vlasnikom sve zemlje. U stvarnosti faraoni su raspolagali samo djelovima zemljita koje su dijelili pojedincima ili hramovima na korienje. Hramovi, vojnici, inovnici i seoske optine predstavljale su neku vrstu uslovnih sopstveniak. U nekom carstvu hramovi i slobodni seljaci zemljomraspolau kao punopravni vlasnici. Ugovor o kupoprodaji sastojao se od tri akta: sporazum o predmetu i cijeni, zakletve i uvoenja zemljita u zemljini registar. Puna privatna svojina postojala je na pokretnim stvarima i graevinskom zemljitu. Faraon Bohoris promovisao je individualna prava, ukinuo zatvaranje zbog duga i izvrio reformu zakona vezanih za prenos imovine. Njegove zakonske inovacije su samo jedan primjer dalekosenosti implikacija egipatskog prava. Grki zakonodavac Solomon je u 6. vijeku p.n.e. posjetio Egipat i prilagodio odreene aspekte zakonskog sistema svojim idejama za Atinu. Egipatsko pravo je nastavilo da utie na grko pravo tokom perioda helenizma, a njegov uticaj na rimsko pravo se osjea i danas. Pravni poloaj ene bio je mnogo povoljniji u odnosu na druge istone civilizacije i u odnosu na pravne sisteme grko - rimske civilizacije. Osnovna enina obaveza je bila staranje o kui i djeci. Brak se lako sklapao i lako razvodio. Poligamija je dozvoljena samo faraonima i prinevima. Poligamija i incest bili su relikti plemenske prolosti posveeni religijom i rezervisani za bogove na zemlji - faraone. ene su mogle da obavljaju sve dravne poslove od pisara do faraona. Najpoznatije egipatske ene su ene - faraoni Hatepsut i Kleopatra. ena je mogla da bude i porodini stareina i vladar drave.

8.2. Graansko pravo

Vjerovatno od najpoznatijih sluajeva je da od elokventnih seljaka, koji ispituju za pretragu siromanog ovjeka za pravdu od visokih zvaninika i samog kralja. Ova pria je iroko reeno u srednjoj Kraljevini Egipta i ilustruje take take da su ak i problemi od zajednikog seljaka smatraju vanim. Iako su mukarci dominiraju pravni sistem u drevnom Egiptu , zapisi pokazuju da su ene uivale znaajna prava u skladu sa zakonom. Nakon smrti pojedinca, imovina je esto podjeljena podjednako i kod mukaraca i kod ena, djece. ena moe da posjeduje i zavjeta imovinu, fajl tube, biti svjedoci na sudu i podnese zahtjev za razvod. Nasljeivanje je po pravilu bilo zakonsko. Nasljednici su mogli da budu sinovi i erke ostavioca. Obiaji nisu vrsto regulisali nasljedna prava pa je esto favorizovan prvoroeni sin. Djeca i siromani su imali znaajna zakonska prava, pa je ak i robovima bilo dozvoljeno da posjeduju imovinu,pod odreenim okolnostima. Prije 7. veka p.n.e. veina ugovora i djela su usmeno, ali sa pojavom grupom graana pisma, mnogi pravni poslovi su morali da budu napisani, a ti dokumenti nam daju bolju sliku pravnog postupka. Tuilac je duan da pokrene parnicu, a ako se smatra da je sluaj validan, optuenom e biti nareeno da je pojavi pred sudom. Nije bilo nikakvih zakonskih advokata, tako da obje strane predstavljaju svoje argumente. Dok se svedoci nekad nazivaju, sudija bi obino pravilo na osnovu dokumentovanih dokaza i svjedoenja svake strane.

8.3. Krivino pravoKrivinom pravu je nedostajala hijerarhija u zakonskom sistemu. Najstranijim zloincima mogao je da sudi samo faraon, esto sa vezirom koji je vodio istragu i okretao se faraonu za finalnu presudu. Krivino pravo je bilo obiljeeno reliktima prolosti. Krivina djela protiv drave ( izdaja, pobuna, zavjera ) podrazumijevali su kolektivnu odgovornost cijele porodice izvrioca. Mada su kazne za zloince bile prestroge, gledano iz dananje perspektive - varvarske, egipatsko pravo je bilo za divljenje zbog svoje podrke osnovnim ljudskim pravima. Kazne su bile smrtne, tjelesne i imovinske. Smrtnom kaznom su kanjavani nevjernici, ubice, krivokletnici i podnosioci lanih optubi. Sudiji je za primanje mita slijedilo sjeenje nosa i slanje na prinudni rad. Tjelesne kazne su iroko koriene u vidu batinanja, odsjecanja nosa, uiju, nanoenja rana. Kodifikacija imovine i slanje na prinudni rad predstavljali su dopunske kaznene mjere. Neprijavljivanje porekla imovine kanjavalo se smru. Drutvena nejednakost uticala je na izvrenje smrtne kazne. Osuenici na smrt iz najvieg sloja mogli su da '' kao Sokrat'', izvre samoubistvo ispijanjem otrova. Sudski postupak su obavljali dravni inioci. Iznad svih sudija bio je faraon - vrhovni sudija koji moe da presudi svaki sluaj po svojoj volji. Iz sudskih dokumenata u Deir el - Medina, znamo da kazna za ukradenu ili pronevjerenu robu moe biti jednostavna kao vraanje robe uz kaznu od dva puta njihove vrijednosti. Jednostavna tjelesna kanjavanja mogu se postii stotinama udaraca trskom, a u ozbiljnijim sluajevima i po neka posekotina, ili brendove kao znak stalne sramote. Faraon moe da odlui o najvanijim krivinim djelima, ili bi mogao da imenujeposebnu komisiju sa puno ovlaenje da donese presudu. U zavisnosti od teine sluajeva, osuenik moe biti protjeran u Nubiju ili zapadne oaze, ili poslat na rad u udaljenim rudnicima ili kamenolomima. Neki zloinci su kanjavani sakaenje, a smrtna kazna moze biti nabijanje na kolac, spaljivanje, odsjecanje glave ili davljenje. Optueni koji je prekrio Ma' at bi pretrpeo neuspeh, siromatvo, bolesti, sljepilo ili gluvou pa bi se konana odluka ekala u sudu mrtvih. Presudu izrie ili proglaava sam faraon , pa nije postojalo pravo na albu. Vil Djurant tvrdi da se pored egipatske samo jo kineska civilizacija ''u toliko velikoj mjeri oslonila na psiholoku disciplinu.''

ZAKLJUAKPravo drava Starog Istoka bilo je povezano sa privrednim ivotom, npr. Egipta i Babilona. U Babilonu pravo je bilo razvijenije nego u Egiptu gdje je preovladavala naturalna privreda. Seljaci su gajili penicu i jeam, proizvodili lan i od njega pravili platno, uvali su stoku, a porez plaali u nature. U gradovima su postojale razne zanatlije koji su kao kovai u bronzi i bakru kovali ekie,testere i svrdla , stolari su od drveta pravili namjetaj i saonice za vuu. Egipatski faraoni su opremali karavane u opasne trgovake ekspedicije u unuranjost Afrike, da bi za razmjenu dobivali tamjan,abonos, slonovau.Egipani su na sjeveru trgovali sa Sirijom odakle su uvozili kedrovo drvo za gradnju kua i brodova.Unutranja trgovina je u uslovima naturalne privrede bila nerazvijena, dok je u Babilonu cvjetala unutranja trgovina.Karakteristika drava Starog Istoka je kolektivno posjedovanje zemlje. U Egiptu sva zemlja pripada faraonu, mada su mnoge porodice uivale nasljedno pravo na zemlju zahvaljujui kunom dokumentu kao ugovoru. Po njemu je faraon davao zemlju u privremeni posjed, to se odnosilo na obradivu zemlju. Na gradskom zemljutu se razvila neka vrsta rimske privatne svojine. U Babilonu zemlja je bila u vlasnitvu drave ili opine, a za razliku od Egipta u Babilonu se javlja i privatna svojina na zemlji. Dravnu zemlju vladar dijeli zemljoposjednicima vezujui ih obavezom plaanja poreza u naturi. Poseban je status imala imovina ilku, to je zemlja koju je vladar davao pod uslovom ispunjavanja vojnih i upravnih dunosti koji su bili u interesu drave. Ova imovina bila je izuzeta iz prometa i mogla je prei u nasljee, ako prime iste obaveze prema dravi koje su imali njihovi prethodnici.LITERATURA Imamovi, M.: Predavanja iz ope povijesti prava i politikih institucija (Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005), Pravni tekstovi-odabrani izvori za Opu historiju drave i prava, odabrao prof. dr. Fikret Kari (Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2004),

Festi, R.: Opa historija drave i prava (Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1998),

Sir Leonard Wooley, Poeci civilizacije (Zagreb: Naprijed, 1966), Historija ovjeanstva-Kulturni i nauni razvoj. Svezak drugi. Stari svijet od 1200. god. pr. n.e. do 500. godine. Knjiga prva. (Zagreb: Naprijed, 1967) Imamovi, M.: Predavanja iz ope povijesti prava i politikih institucija (Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005)

Imamovi, M.: Predavanja iz ope povijesti prava i politikih institucija (Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005)

Sir Leonard Wooley, Poeci civilizacije (Zagreb: Naprijed, 1966),

Sir Leonard Wooley, Poeci civilizacije (Zagreb: Naprijed, 1966),

Sir Leonard Wooley, Poeci civilizacije (Zagreb: Naprijed, 1966),

Historija ovjeanstva-Kulturni i nauni razvoj. Svezak drugi. Stari svijet od 1200. god. pr. n.e. do 500. godine. Knjiga prva. (Zagreb: Naprijed, 1967)

Historija ovjeanstva-Kulturni i nauni razvoj. Svezak drugi. Stari svijet od 1200. god. pr. n.e. do 500. godine. Knjiga prva. (Zagreb: Naprijed, 1967)

Festi, R.: Opa historija drave i prava (Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1998)

Festi, R.: Opa historija drave i prava (Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1998)

Festi, R.: Opa historija drave i prava (Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1998)

Festi, R.: Opa historija drave i prava (Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1998)

Kiseljak, april 2015.2.