UNIVERZITET U TRAVNIKUFARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTET

SEMINARSKI RADTema : Upravljanje farmaceutskim otpadom

Kandidat: Mentor:Kuni Alma (491/12) SADRAJ :1. UVOD______________________________________________________________32. DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADA______________________________43. ZAKONSKI OKVIR___________________________________________________54. UTICAJ NA OKOLI________________________________________________6-75. UPRAVLJANJE OTPADOM__________________________________________7-85.1. Prikupljanje i postupanje sa otpadom___________________________________85.2. Prikupljanje farmaceutskog otpada od pacijenata_______________________8-105.3. Razvrstavanje,oznaavanje i pakovanje otpada___________________________116. FARMACEUTSKI OTPAD U BIH____________________________________11-127. PREVENCIJA STVARANJA OTPADA________________________________12-138. ZAKLJUAK_______________________________________________________149. LITERATURA_______________________________________________________15

1. UVODFarmaceutski otpad jedan je od najveih i najozbiljnijih ekolokih problema. Opasnost je po javno zdravlje,zdravlje ljudi i ivotinja,rizik po okoli. Najvie farmaceutskog otpada generiu fabrike. Problem je posebno izraen u BiH,jer ne postoji spalionica za medicinski otpad,pa se tako vei dio otpada odlae na gradske deponije. Oteavajua okolnost jeste neinformiranost stanovnitva o nainu i mjestu odlaganja lijekova sa isteklim rokom trajanja.Na podruju Balkana veliki problem predstavljaju humanitarne donacije lijekova,to je zloupotrebljeno. Postoje velike koliine dospjelih lijekova kojima je istekao rok trajanja. Farmaceutski otpad najee odlaemo nepravilno,bacajui ga u kante za smee ili kanalizaciju. Nepravilno unitavanje farmaceutskog otpada za posljedicu ima zagaenje okoline,to svakako utie na ekosistem.

2. DEFINICIJA FARMACEUTSKOG OTPADAFarmaceutski otpad su svi lijekovi i ljekovite supstance ukljuujui i njihovu primarnu ambalau,koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja,neispravne serije, kontaminiranog pakovanja, prolivanja, rasipanja, pripremljeni, pa neupotrebljeni, vraeni od strane korisnika, ili se ne mogu koristiti iz drugih razloga, kao i otpad iz proizvodnje.Farmaceutski otpad obuhvata :a) Lijekove kojima je istekao rok upotrebe ;b) Lijekove promijenjenih organoleptikih osobina (izgled,boja,ukus,miris) ;c) Lijekove oteene ambalae,odnosno pakovanja ;d) Lijekove za koje je laboratorijskom kontrolom utvreno da ne odgovara propisanom kvalitetu ;e) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva ;f) Primarna ambalaa lijekova ;Prema Evropskom katalogu otpada,odnosno aktivnostima koje generiu otpad,farmaceutski otpad je svrstan u slijedee kategorije :a) 18 01 08 citotoksici i citostatici ;b) 18 01 09 lijekovi koji nisu navedeni po 18 01 08 ;[footnoteRef:1] [1: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf]

Farmaceutski otpad nastaje u :1) Zdravstvenim ustanovamaa) Apotekeb) Bolnika odjeljenjac) Ljekarske ordinacijed) Stomatoloke ordinacijee) Domovi zdravljaf) Instituti g) Zavodi2) U vanzdravstvenim ustanovamaa) Proizvoaib) Veledrogerijec) Domainstva

3. ZAKONSKI OKVIRNa temelju lanka 66. Stavak (9) Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima (Slubeni glasnik BiH broj 58/08),ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine,na prijedlog Strunog vijea Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine ,donosi PRAVILNIK O ZBRINJAVANJU MEDICINSKOG OTPADA .[footnoteRef:2] [2: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf]

Ovim pravilnikom propisuju se blii uslovi o nainima unitavanja farmaceutskog otpada,sadraj i uputstva za zbrinjavanja farmaceutskog otpada,kao i kategorije farmaceutskog otpada .EU DIREKTIVE1) EU Direktiva 2008/98/EC o otpadu (okvirna direktiva o otpadu)2) EU Direktiva 1999/31/EC o deponijama otpada (direktiva o deponijama) 3) EU Direktiva 2000/76/EC o spaljivanju otpada (direktiva o spaljivanju i kombinovanom spaljivanju) 4) Odluka komisije 2000/532/EC kojom se uspostavlja spisak otpada (Evropski katalog otpada)Dodatno ureenje je u okvirima zakonodavstva lanica.Slika 1.

4. UTICAJ NA OKOLI

Kada se neupotrebljivi lijekovi bace u smee ili u kanalizaciju, farmaceutski spojevi se isputaju u okoli i zavravaju u podzemnim vodama, jezerima i rijekama, odakle ih apsorbiraju biljke, ivotinje i ljudi.ak ni moderni pogoni za tretman otpadnih voda i proizvodnju vode za pie nisu u stanju ukloniti farmaceutske supstance iz kanalizacijskih, podzemnih ili povrinskih voda. Tako su uoeni neki od nuspojava poput feminizacije riba,oteenja bubrega i krga kod riba, smanjenje plodnosti divljih ivotinja i viestruka rezistencija na razliite vrste antibiotika kod mikroorganizama prisutnih u pogonima za preradu otpadnih voda.ak i kada otpad konano dospije na deponiju, neuporabljeni lijekovi mogu se izuiti u zemljite.Koritene igle za davanje odreenih lijekova predstavljaju takoer dodatni rizik po zdravlje i sigurnost, posebno za lica koja se bave sakupljanjem otpada.Imajui u vidu rizike koje predstavljaju u okoliu, pravilno upravljanje farmaceutskim otpadom je od izuzetnog znaaja, a najsigurniji nain da graani odloe ovu vrstu otpada je da ga predaju farmaceutima, ime se osigurava daljnji transport do ovlatenog pogona za tretman i odlaganje.Treba istai da sve apoteke takoer upravljaju farmaceutskim otpadom koji same proizvedu na jednako oprezan nain.Farmaceutski otpad u zdravstvenim ustanovama nastaje u malim koliinama, sakuplja se u odgovarajuu ambalau te skladiti u bolnikim apotekama ili sekundarnom skladitu. Dokazano je da i male kune apoteke mogu biti veoma opasne. Ukoliko se pravilno i odvojeno sakupljaju, stare je lijekove mogue obraditi tako da ne dovode u opasnost zdravlje i ivote, te ne zagauju okoli. Zato je vano stare i nekoritene lijekove ne uvati i ne odlagati u kuni otpad ve pravilno i oprezno odloiti na mjesta namijenjena za tu vrstu otpada. Prilikom sortiranja razliitih vrsta otpada, od lijeka treba odvojiti kartonsku, staklenu ili plastinu ambalau, te je odloiti u za njih namijenjene spremnike. Farmaceutski otpad se zabrinjava u spalionicama opasnog otpada u zemljama EU.Problem predstavljaju velike koliine lijekova iz donacija kojima je istekao rok upotrebe, a trenutno su neadekvatno uskladiteni u neprimjerenim prostorima to pokazuje sljedei primjer. Vie od 4 godine u sreditu Bihaa, u dvoritu tvornice namjetaja, bilo je smjeteno 390 buradi napunjenih opasnim farmaceutskim otpadom. Uposlenici tvornice i danas govore o nevjerovatnom smradu iz tih buradi, tako estokom da im se nije moglo prii. Burad su izmjetena s te lokacije, ali se ne zna gdje.[footnoteRef:3] Jedino to se zna je da nisu otpremljena na mjesto gdje bi se mogla unititi jer takvog mjesta nema u BiH. Ima mnogo ovakvih primjera u naoj zemlji. [3: http://www.ekologija.ba/userfiles/file/Upravljanje%20medicinskim%20otpadom%20u%20sjeveroisto%C4%8Dnoj%20BiH.pdf]

Kada posmatramo pojedine grupe lijekova i njihov negativni utjecaj na okoli i ive organizme, dokazano je da fluoksetin iz grupe antidepresiva najopasniji po organizme u vodi, a pronaen je u tkivima riba (npr. aran). Slinu toksinost za ive organizme u vodi pokazuje i diazepam.S obzirom da su nesteroidni antiinflamatorni lijekovi esto koriteni lijekovi i da se mogu dobiti bez recepta, jasno je da usljed este i velike upotrebe mogu biti naeni i u okoliu. Tako je utvreno da diklofenak ima veliki toksini uinak na alge. Beta blokatori propranolol i metoprolol, koji predstavljaju membranske stabilizatore, naeni u povrinskim vodama, pokazuju toksini efekat na planktonsku vrstu Daphnia magna koja esto predstavlja bioindikator zagaenja voda.Razliiti sintetski estrogeni su pronaeni u vodama i to u bioloki aktivnim koncentracijama. Ove supstance se koriste kao oralni kontraceptivi, a takav efekat pokazuju i na ribama, to je potvreno kroz smanjenje reproduktivne fukcije zebra-riba za 56 posto.

5. UPRAVLJANJE OTPADOMRadi postizanja cilja i pravovremenog sprjeavanja zagaenja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoline,upravljanje otpadom obavlja se na nain koji osigurava : Minimalno nastajanje otpada ; Smanjenje nastalog otpada po koliini ; Odlaganje otpada prihvatljivo za ivotno okruenje ;Otpad se zbrinjava na nain koji nee izazvati ugroavanje ivota,zdravlja i ivotnog okruenja.Proizvoa otpada duan je u planiranju upravljanja otpadom,izraditi plan upravljanja otpadom koji obuhvata :a) Vrstu,koliinu i porijeklo otpada koji se proizvodi i koji treba tretirati ili odloiti ;b) Ciljeve upravljanja otpadom ;c) Ope tehnike zahtjeve za upravljanjem otpadom ;d) Raspoloiv i prikladan tretman i mjesta odlaganja otpada ;e) Specijalne ugovore za tretman ili odlaganje otpada ;f) Strategijske ciljeve sa razraenim prioritetima za upravljanje otpadom ;g) Spisak mjera koje se trebaju preduzeti ;h) Procjenu trokova za sprovoenje zadataka upravljanja otpadom ; [footnoteRef:4] [4: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf]

5.1. Prikupljanje i postupanje sa otpadomProizvoa otpada duan je prikupljati isti selektivno u skladu sa dogovorenim buduim tretmanom. Prikupljanje otpada unutar lokacije vri se na nain koji iskljuuje rizik po okolinu.Sa otpadom se postupa na slijedei nain :a) Otpad se ne smije isputati u odvode,vodene tokove ili okolno zemljite ;b) Otpad mora biti fiziki osiguran ;c) Otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu ;d) Otpadni materijal mora biti sigurno i bezbjedno uskladiten u odgovarajue kontejnere ;[footnoteRef:5] [5: http://www.almbih.gov.ba/_doc/regulative/pravilnik_farmaceutski_otpad-hr.pdf]

5.2. Prikupljanje farmaceutskog otpada od pacijenataU skladu i sa vaeom i sa predloenom zakonskom regulativom, apoteke su obavezne da preuzmu farmaceutski otpad, besplatno, od graana. Apoteke su obavezne osigurati kontejner za te svrhe. Graani bi trebali imati pristup takvom kontejneru i trebalo bi da mogu odloitineeljene lijekove neposredno u taj kontejner, bez uea zaposlenih u apoteci.To nije poeljno rjeenje, zbog toga to bi graani mogli odlagati razne vrste supstanci u taj kontejner, to bi moglo dovesti do situacije u kojoj se u istom kontejneru nalaze nekompatibilne supstance.To bi moglo dovesti poar ili reakcija u kojima dolazi do drugih neeljenih pojava, kao to je oslobaanje otrovnih isparenja.Veina pravilnika navodi da e kontejner biti postavljen na jasno obiljeenom mjestu u apoteci, te da e biti dostupan za odlaganje lijekova s isteklim rokom.Meutim, nije navedeno da kontejner mora biti dostupan graanima, te bi tekst mogao. Preporuuje se da se kontejneri za farmaceutski otpad postavljaju na mjesto koje nije dostupno iroj javnosti. Prilikom prihvatanja farmaceutskog otpada od graana, zaposleni u apoteci koji prima otpad ima zadatak da utvrdi prirodu tog otpada i da ga odloi u odgovarajui kontejner ili kesu.Ovo e biti jednostavan zadatak, kada je na raspolaganju dovoljno vremena.U sluaju da je u apoteci samo jedan pacijent koji donosi otpad, te da nema drugih klijenata, pacijent moe i da pojasni to predaje - to e dalje olakati proces identifikacije vrste farmaceutskog preparata. Detalji o pacijentu koji predaje neupotrebljive lijekove se ne registruju. Meutim, neophodno je da se registrira vrsta otpada i koliine otpada koje su predate, jer e apoteke morati podnositi izvjetaje o koliinama farmaceutskog otpada preuzetog od graana.Ovisno od oekivane koliine farmaceutskog otpada, od toga da li je otpad nastao u apoteci ili su ga predali graani, od prostora koji je unutar ljekarne dostupan za uvanje farmaceutskog otpada za uvanje farmaceutskog otpada mogu se koristiti razliiti kontejneri. Za nekoliko vrsta ambalae, specifikacije odgovaraju meunarodnim propisima za transport opasnih tvari, te su kontejneri stoga pogodni i za transport medicinskog u uem smislu farmaceutskog otpada.Adekvatnim razdvajanjem i pakiranjem otpada izbjegava se prepakiranje medicinskog otpada.Ipak, farmaceutski otpad upakovan samo u crvene vreice zahtjeva prepakiranje prije transporta.Ovisno od dostupnog mjesta za pohranu i dogovora s operaterom, koji je angairan za sakupljanje farmaceutskog otpada, potrebno vrijeme skladitenja moe se kree od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.Na temelju odredbi zakona kojim se regulira upravljanje otpadom, nije doputeno uvanje farmaceutskog otpada u apoteci due od 12 mjeseci.Ovisno od koliina farmaceutskog otpada, vrste otpada koje su prisutne, dostupnog prostora za pohranu i uestalosti sakupljanja, farmaceutski otpad moe se uva na razliite naine i na razliitim mjestima skladitenja. Ipak, sljedei zahtjevi primjenjivi su u svakom sluaju:

Farmaceutski otpad se uva odvojeno od upotrebljivih lijekova, kako bi se izbjeglo sluajno izdavanje otpadnih lijekova kao upotrebljivih; Citotoksini i citostatski otpad se skladiti odvojeno od ostalog farmaceutskog otpada; Kontrolirane psihoaktivne supstance se uvaju pod kljuem; Nekompatibilne tvari (supstance koje mogu reagirati jedna s drugom, kao to su zapaljive supstance i oksidirajuci sredstva)moraju se uvati odvojeno jedne od drugih; Skladite treba biti dobro osigurano;

Skladita se moraju odravati istim, suhim i bez vlage, a u njima se ne moe uvati nikakav drugi materijal.

Skladita mogu znaajno da se razlikuju po vrsti i veliini.U malim ljekarnama, gdje se otpad uva u ogranienim vremenskim razdobljima, skladite moe biti i ormar s razliitim policama za razliite vrste farmaceutskog otpada koje moraju se uvati odvojeno.Ukoliko su u apoteci prisutne i kontrolirane psihoaktivne supstance, taj ormar mora biti izraen od elika i mora biti stalno zakljuan.Ipak, dobra praksa podrazumijeva i da se otpad koji ne potjee od kontroliranih psihoaktivnih supstanci uva pod kljuem.Ukoliko se otpad uva tijekom duih vremenskih razdoblja, a dostupan je dodatni prostor za uvanje farmaceutskog otpada, mogu se koristiti odvojeni ormari za pohranu razliitih vrsta otpada.Ukoliko je mogue namjenski odrediti itavu prostoriju, ta prostorija moe se zakljuava, u kom sluaju e biti potrebno samo ormar za kontrolirane psihoaktivne supstance bude izraen od elika, s bravom za zakljuavanje. Za ostale vrste farmaceutskog otpada bie dovoljne otvorene police.Apoteke koje nemaju dovoljno prostora za skladitenje otpada unutar svog objekta mogu odluiti za posjedovanje vanjskog skladita, ili mogu uvati farmaceutski otpad u ve izraenim kontejnerima ili u objektu koji je posebno izgraen u tu svrhu. Razliiti odjeljci unutar tog kontejnera ili objekta mogu koristiti za uvanje razliitih vrsta otpada.Nekompatibilne tvari e se uvati razdvojene najmanje tri metra, ili odvojene vatrostalnom pregradom.Slika 2.

5.3. Razvrstavanje,oznaavanje i pakovanje otpadaOtpad mora biti razvrstan na slijedei nain :a) Lijekovi sa isteklim rokom trajanja moraju biti izdvojeni u primarnom pakovnom materijalu i razvrstani u slijedee kategorije : citostatici,antibiotici,narkotici,infuzione i injekcione rastvore i ostale lijekove prema navedenim kategorijama pakovani u kartonsku ili pvc ambalau,propisno oznaenu.b) Lijekovi promijenjenih organoleptikih osobina na isti nain kao i lijekovi isteklog roka trajanja.c) Medicinska sredstva koja vie nisu u upotrebi i neispravna medicinska sredstva moraju biti izdvojeni u kartonsku ili pvc ambalau i propisno razvrstani.Otpad mora biti propisno obiljeen,te posjedovati popratni zapisnik sa popismo otpada i koliinama.Opasni otpad posebno oznaiti.Slika 3 .

6. FARMACEUTSKI OTPAD U BOSNI I HERCEGOVINIU naoj dravi donesen je niz zakona i pravilnika koji tretiraju farmaceutski otpad,te je neophodno pridravati se takvih propisa.to se tie BiH vodei problem u okvirima farmaceutskog otpada predstavlja ostatak lijekova kojima je istekao rok iz razliitih humanitarnih akcija iz proteklog ratal,ali i nepravilno odlaganje otpada iz domainstava.Kao to sam predhodno navela BiH ne posjeduje spalionicu otpada.Najvei dio otpada nastaje u domainstvima.Iako je u pitanju potencijalno toksini otpad,ije unitavanje zahtjeva vane procedure,neupotrebljivi lijekovi iz kunih apoteka esto zavre na komunalnoj deponiji i u kanalizacijama.Slika 4.Deava se da da neki ljudi lijekove bacaju u pei i da ih spaljuju zajedno sa ugljem i drvima,to je opasno po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu,jer se mjeanjem plastine mase boica sa ugljem emituju kancerogene materije u vazduh.Kada je rije o prikupljanju lijekova sa isteklim rokom,ideja je jako dobra ali teko ostvarima.Stanovnitvo rijetko ima pouzdane informacije koje apoteke prikupljaju lijekove sa isteklim rokom trajanja. Prema mojim saznanjima JU Apoteke Sarajevo su meu prvima pokrenuli akcije prikupljanja farmaceutskog otpada.Naalost veliki broj ljudi jo uvijek odlae farmaceutski otpad u kante za smee ili kanalizaciju,pa se zagauje okoli i negativno utie na ekosistem.Na podruju Lukavca sredite je firme koja prikuplja farmaceutski otpad i ostale vrste otpada,te postupa na odgovarajui nain.[footnoteRef:6]Vre obradu otpada,ali takoe i zbrinjavanje i transport u inostranstvo (Austrija,Njemaka). Za ovaj nain obrade i odlaganje su potrebna vea finansijska sredstva to je vrlo teko u naoj dravi,meutim to nije opravdanje jer je zdravlje okolia jako bitno za normalno funkcionisanje kako ovjeka tako i ostalih stanovnika nae planete. [6: http://tuzla.danas.info/2012/09/21/tuzla-banovici-i-gracanica-dobili-centralna-skladista-za-odlaganje-medicinskog-otpada/]

7. PREVENCIJA STVARANJA OTPADANajbolji nain da se upravlja otpadom je sprijeiti njegov nastanak.Za prevencijunastanka farmaceutskog otpada,apoteke imaju na raspolaganju nekoliko tehnika zaupravljanje farmaceutskim proizvodima.Kako bi se na najmanju moguu mjeru svela mogunost da farmaceutskim proizvodima, koje apoteka ima na lageru, istekne rok trajanja, ime bi oni postali farmaceutski otpad, potrebno je da se prvo izdaju oni proizvodi koji imaju najkrai rok trajanja.Ovo je dobra praksa, ali zahtijeva pravilno upravljanje zalihama lijekova u apoteci.Kada god se nove zalihe lijekova dodaju na police u apoteci, treba osigurati da se lijekovi s najkraim preostalim rokom trajanja postave u poloaj u kome e biti prvi na redu za izdavanje.Ukoliko se zalihe dopunjavaju novim koliinama lijekova, ali nove koliine nemaju dui rok trajanja od postojeih zalihe, primjenjuje se naelo "prvo ulo, prvo izalo ".Moe se pretpostaviti da se zalihe, koje se uvaju kod dobavljaa, uvaju u optimalnim uvjetima, te je tako rizik da e takve zalihe postati neupotrebljive prije isteka roka trajanja nii nego za postojee zalihe u apoteci. Saradnja meu apotekamai ograncima apoteka, kao i meu farmaceutima i drugim zdravstvenim djelatnicima takoer moe smanji koliinu farmaceutskih proizvoda koji e postati otpad zbog isteka roka trajanja. Ovakva praksa zahtjeva razmjenu informacija o lijekovima koji se nalaze u zalihama, s jedne strane, i o potrebama za lijekovima, s druge strane.Apoteke ili ogranci apoteka kojima nedostaju odreeni lijekovi bi mogli da se obrate drugim ljekarnama ili ograncima koji imaju te lijekove na zalihama, sa skraenim rokom trajanja.Na taj nain, potencijalni otpad iz jedne apoteke (ili ogranka) moe dobro posluiti drugoj. Ugovori s dobavljaimapredstavljaju jo jedan nain za upravljanje farmaceutskim proizvodima, kako bi se izbjeglo da oni postanu farmaceutski otpad.Apoteke mogu da dogovore , u ugovorima sa svojim dobavljaima, da e se proizvodi kojima je znaajno smanjen rok trajanja vratiti dobavljau, u zamjenu za proizvode s duim rokom trajanja.Uobiajen je dogovor na temelju kojeg apoteka moe vratiti proizvode kojima je ostalo mjesec dana u zamjenu za proizvode kojima je ostalo najmanje est mjeseci do isteka roka trajanja.Takoer, pri nabavi lijekova, ugovori s dobavljaima treba preciziraju minimalan rok trajanja lijekova koji e biti dostavljeni apotekama.Uobiajeno je da se zahtjeva da rok trajanja u trenutku dostave ne bude krai od est mjeseci i da ne bude manji od 60 posto roka trajanja u trenutku proizvodnje (koja god od tih vrijednosti daje dui rok trajanja).Takoer,bi trebalo nabavljati manju koliinu lijekova nego to oekuje da e izdati tjedna preostalog roka trajanja.ee naruivanje manjih koliina dovodi do manje koliine lijekova kojima istie rok trajanja dok su u apoteci.

8. ZAKLJUAK :Upravljanje farmaceutskim otpadom je meu vodeim problemima u svijetu,a posebno u zemljama Balkana.Veliku odgovornost imaju proizvoai,veledrogerije,apoteke ali i domainstva koja u veini sluajeva odlau nepravilno farmaceutski otpad. Mnogi ljudi nisu svjesni tete koja se ini okoliu nepravilnim odlaganjem lijekova koji na taj nain dospjevaju u tlo,vodene tokove i ostale dijelove okolia.Pokretanje akcija i motivisanje stanovnitva je jedan od najboljih naina da se isprazne kune zalihe koje bi se prikupljale,skladitile i unitavale po propisu. Za ove i sline akcije potrebno je ukljuivanje ministarstava,zdravlja i ekologije,proizvoaa lijekova i stanovnitva,ali i znatna finansijska sredstva.

9. LITERATURA : Preporuke za upravljanje farmaceutskim otpadom Novembar 2013. Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistonoj BiH Prof.dr.sc.med. Nurka Pranji http://www.monitor.hr/vijesti/farmaceutski-otpad-zagaduje-pitke-vode-u-europi/155902/ http://balkans.aljazeera.net/vijesti/medicinski-otpad-sve-veci-problem-u-bih http://www.bljesak.info/rubrika/sci-tech/clanak/bih-bez-spalionice-medicinskog-otpada-amputirani-dijelovi-tijela-na-deponiji/58848 http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Na-deponije-bace-90-medicinskog-otpada-155261.html http://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevo-nema-farmaceutskog-otpada/091218017 http://www.kombeg.org.rs/Slike/CeTranIRazvojTehnologija/2011Mart/Upravljanje%20otpadom%20febr%202011-Djurdjina%20Jelicic.pdf http://www.mojevijesti.ba/video/12005/ne-bacajte-lijekove-u-smece http://www.source.ba/clanak/494219082224/ http://prezi.com/ltopnsmg265a/pravilno-upravljanje-farmaceutskim-otpadom/ http://www.zadarskilist.hr/clanci/16082013/kamo-sa-starim-lijekovima2