www.referada.hr

FINANCIJSKE

INSTITUCIJE I TRŽIŠTA

5

www.referada.hr

Bok,

Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti

pomoći u učenju!

Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo,

već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje

gradiva.

P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,

ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.

Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,

pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici

(skripte@referada.hr).

Želimo ti puno sreće s učenjem!

www.referada.hr

1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH SUSTAVA

Financijski sustav

- ukupnost nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih instrumenata u kojima su

utjelovljena novčana potraživanja raznih financijskih institucija.

- objedinjeni su pravnim normama i regulacijom.

- omogudavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima.

- određuju cijene financijskim proizvodima - kamatnim stopama i očekivanjima o financijskim i

ekonomskim kretanjima u bududnosti.

- razlikuju se po zemljama - determinirani povijesnim razvojem, regulacijom, odrednicama

gospodarske i socijalne kulture prilagođeni nacionalnom gospodarstvu.

- ne postoji standardni model financijskog sustava kojeg treba slijediti ved se izučava konceptualni

model financijskog sustava i njegove najvažnije odrednice.

- primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj.

transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje.

- na taj način FS omogudava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak

nacionalnog gospodarstva.

- druga osnovna zadada - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija.

- FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. -

načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte

sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu).

2. FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA

- ostvaruju se na različitim formalnim i neformalnim, otvorenim i dogovornim financijskim tržištima.

- financijska tržišta - složeni mehanizmi sustava externog financiranja

- njihova razvijenost, učinkovitost i postojanje uzimaju kao mjerilo razvijenosti financijskog sustava.

- primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj.

transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje.

- na taj način FS omogudava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak

nacionalnog gospodarstva.

- druga osnovna zadada - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija.

- FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. -

načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte

sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu).

Uz formiranje i transfer novčanog kapitala i njegovo usmjeravanje, FS ima i slijedede funkcije:

1. Štedna funkcija

- nuditi širok izbor oblika štednje kojima de se poticati sklonost štednji i investicijama.

- obveznice, dionice, depoziti (ročni i po viđenju), police životnih i mirovinskih osiguranja, vrijednosni

papiri i sl.

www.referada.hr

2. Funkcija likvidnosti

- omoguditi investitorima da svoja potraživanja što brže i bez gubitaka pretvore u novac

(najlikvidnija imovina).

- najuže je povezana sa razvijenošdu tzv sekundarnog-transakcijskog financijskog tržišta na

kojem se preprodaju financijska potraživanja.

3. Kreditna funkcija

- omoguditi stalnu opskrbu kreditima pojedince, poduzeda i državu, jer je kredit osnovni oblik

suvremenog financiranja.

4. Funkcija pladanja

- osigurati instrumente i sigurne posupke i mehanizme masovnih domadih i međunarodnih pladanja

po najnižoj cijeni.

5. Gospodarsko-političke funkcije

- zdrav, stabilan i učinkovit FS je potpora državnoj politici za što efikasnije provođenje

makroekonomskih ciljeva (zaposlenost, niska inflacija, stabilnost, konkurentnost i sl.).

6. Funkcije čuvanja kupovne modi

- raznim oblicima financijskih ulaganja omoguditi očuvanje realne vrijednosti novčanog kapitala ili

povedanja budude kupovne modi.

7. Preuzimanje rizika

- FS ne izbjegava nego preuzima rizike koji nastaju u realnom sektoru.

8. Funkcija ovlaštenog nadzornika (montoringa)

- pradenje potraživanja i mogudnosti naplate u bududnosti - smanjenje troškova ulagača i spriječava

nemoralno ponašanje dužnika

9. Međugeneracijski prijenos štednje -

životno i mirovinsko osiguranje.

3. PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

- jednakost ponude i potražnje na financijskom tržištu je uvjet privredne ravnoteže

- istog je značenja kao i jednakost štednje i investicija

- stvarnu ponudu i potražnju na financijskom tržištu pokazuje neto-štednja - stvarni financijski viškovi

ili manjkovi sektora i pojedinaca - razlika između njihove štednje i investicija - pozicije:

a) suficitarne jedinice - neto pozajmljivači

- Š>I

- ostvaruju financijske viškove te ih nude na financijskim tržištima b) deficitarne jednice - neto

uzajmljivači

- Š

www.referada.hr

- osobna štednja (kao višak dohotka nad potrošnjom) može se investirati u realne ili u financijske

oblike

- štednja sektora stanovništva je u svim zemljama tradicionalno veda od ulaganja u investicijsku

potrošnju, tj. stanovništvo ostvaruje neto financijske viškove koje nudi na financijskim tržištima. -

štednja je veda od investicijske potrošnje tj. konstantno se ostvaruju neto viškovi koji se nude na

financijskim tržištima

- štednja stanovništva - najvažniji izvor ponude novčanih viškova, u ostatku sudjeluju lokalna i

središnja država i inozemstvo

POTRAŽNJA:

- sektor potražnje su poduzeda - razvojne i druge potrebe za novčanim sredstvima su im vede od

vlastite štednje

- bruto štednju poduzeda čine zadržana dobit i amortizacija - nije dostatna za financiranje njihovih

kapitalnih ulaganja

- poduzeda se pojavljuju kao neto uzajmljivač na financijskim tržištima

- država je sve aktiviniji sudionik i sve vedi dužnik (sektor potražnje) na financijskim tržištima

- razvilo se novo internacionalno tržište javnog duga i državnih vrijednosnica

- najvažniji nositelj ponude je stanovništvo (neto pozajmljivači), a najvažniji nositelji potražnje su

poduzeda i država (neto uzajmljivači).

- postoje suficitarne jedinice poduzeda i deficitarne jedinice stanovništva.

4. FINANCIJSKA IMOVINA, POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI

- financijska potraživanja - potraživanja na nečiji novac u bududnosti

- stječu ih vlasnici kapitala ustupajudi novčani kapital izravno ili preko financijskih posrednika. - za

svoj današnji novac ili dohodak očekuju bududi prihod i za to dobivaju garancije (obedanja) vradanja

uloženog sa prinosima u obliku kamata, dividendi ili kapitalne dobiti.

- stjecanje fin. potraživanja - zamjena najlikvidnijeg oblika imovine - novca za druge manje likvidne

oblike - dionice, zadužnice, oročeni depoziti

- u pisanom su obliku - ugovori ili vrijednosnice (vrijednosni papiri) u kojima su potraživanja

utjelovljena (inkorporirana).

- svako financijsko potraživanje je uvijek s jedne strane potraživanje, a s druge financijska obveza! -

novčano suficitarne jedinice mijenjaju likvidniji instrument (novac) s manjim prinosom, za drugi

manje likvidan instrument (vrijednosnice) sa vedim bududim prinosom.

- financijski instrumenti

- dokazne isprave o postojanju fin. potraživanja i obveza

- sredstva prenošenja kupovne modi, alokacije novčanog kapitala i disperzije rizika na fin. tržištu.

- financijsku imovinu čini portfelj (skup) financijskih instrumenata.

- financijska imovina - 3. oblika: a) novac

- najvažnija fin. imovina

www.referada.hr

- slobodna i stalno raspoloživa imovina - može se lako zamijeniti za drugu financijsku ili realnu

imovinu

- najlikvidinija financijska imovina - drži se u obliku:

1) depozita na računima pladanja

2) štednim računima kod depozitnih institucija

3) u gotovini

b) kreditni instrumenti

- krediti i zadužnice

- njima se kreira najvedi broj i vrijednost fin. instrumenata na tržištu

c) vlasnički instrumenti

- trajni kapital poduzeda

- equity - dionice i udjeli kojima se stječu potraživanja na dio vlasništva ili dobiti

- vlasnička ulaganja - obveze koje ne dospjevaju do likvidacije poduzeda - za razliku od kreditnih

instrumenata

5. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE

- novčano deficitarne jedinice (NDJ) emitiraju i nude svoja obedanja pladanja na financijskim

tržištima, a novčano suficitarne jedinice (NSJ) ih kupuju - stječu potraživanja.

- NSJ ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnica postajudi tako njihovi kreditori

(zadužnice) ili sudjeluju u vlasništvu (vlasničke vrijednosnice).

- stječu novčana potraživanja koja dospjevaju u bududnosti, te određene prinose u određenim

vremenskim razdobljima ili o dospjedu.

- nazivaju se još i primarna potraživanja - direktna, izravna. - prijenos novčanih sredstava

odvija se brzo i uz niže troškove:

a) tehnikom privatnog plasmana (manjem broju pouzdanih investitora)

b) javnim upisom (širokoj javnosti) uz pomod investicijskih banaka, brokera i dealera.

- investicijske banke, brokeri i dealeri su u ovom slučaju samo financijske institucije koje posreduju u

plasmanu vrijednosnica ne mijenjajudi ih u drugi oblik potraživanja - nisu posrednici jer ne

mijenjaju originalna potraživanja nego samo povezuju kupce i prodavače (NSJ i NDJ).

- razmjena između investitora i emitenta ostaje u onom obliku u kojem je ponuđena, bez promjene

iznosa koji se potražuje, stupnja rizičnosti, dospijeda, kamatnjaka i sl.

- jednom kreirana obveza ostaje ista i po obliku i po sadržaju do dospijeda (ako je riječ o zadužnici) ili

dok poduzede posluje (ako je riječ o vlasničkoj vrijednosnici).

- mogu se prodavati na sekundarnim tržištima, ali uvjeti moraju ostati isti - mijenja se samo vjerovnik

ili vlasnik.

- uvijek izravna obveza između krajnjeg uzajmljivača, prema krajnjem pozajmljivaču.

- takav način financiranja ima puno ograničenja (teško je udovoljiti zahtjevima investitora), pa zbog

toga nema šire primjene ( na razvijenim financijskim tržištima iznosi svega 5-30%, dok u

nerazvijenim ne postoji).

www.referada.hr

- primjeri:

a) kudanstvo (NSJ) kupuje dionice emitirane zbog dokapitalizacije banke (NDJ).

b) poduzede s trenutnim novčanim viškovima (NSJ) kupuje tromjesečne trezorske zapise države

(NDJ).

6. FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

- način je prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača krajnjim uzajmljivačima, preko

financijskih posrednik ili intermedijara.

- proces ustupanja novčanih sredstava od strane novčano suficitarnih jedinica, novčano

deficitarnim jedinicama, na način da se jedan oblik financijskog potraživanja preoblikuje u druge

oblike financijskog potraživanja pomodu financijskih posrednika.

- financijski posrednik kupuje direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i pretvara ih u

indirektna potraživanja drugih karakteristika.

- proces transformacije potraživanja - financijsko posredovanje, a institucije koje se time bave -

financijski posrednici.

- proces kupnje direktnih potraživanja i emisija vlastitih sekundarnih obveza se odvija istodobno - kao

njihova svakodnevna aktivnost

- financijski posrednici prikupljaju novčana sredstva:

a) u obliku depozita na transakcijskim računima, ročnih depozita i depozita po viđenju b)

prodajom polica osiguranja

c) naplatom članskih uloga

d) prodajom udjela u investicijskim fondovima,

e) emisijom obveznica, blagajničkih zapisa,

e) uzimanjem kredita i sl.

- to su potraživanja krajnjih pozajmljivača (NSJ) prema njima.

- istovremeno, financijski posrednici kupuju vrijednosnice, odobravaju kredite i sl. te tako stječu

direktna potraživanja prema krajnjim uzajmljivačima (NDJ) umjesto stvarnih pozajmljivača novčanih

sredstava (NSJ).

- financijski posrednici kupuju dnevna potraživanja od NDJ na isti način kao što ih kupuju NSJ u

sustavu direktnog finaniciranja

- za fin. posrednike je takvo stjecanje direktnih potraživanja samo dio sustava posredovanja.

- kupnju financiraju prikupljajudi novčana sredstva emisijom tzv sekundarnih obveza prema NSJ.

- financijski posrednici su sva ona društva koja u svojoj aktivi imaju direktna financijska

potraživanja, a u pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama i investitorima.

(banke, štedne depozitne institucije, osiguravatelji života i imovine, mirovinski fondovi, fondovi

zajedničkog investiranja, razne državne financijske institucije, stambena društva...)

www.referada.hr

- prednosti indirektnog financiranja:

1. denominacijska intermedijacija

- veliki krediti na bazi malih štednih uloga, puno zajmova na temelju jednog velikog kredita, otkup

emisije obveznica iz štednje članova mirovinskih fondova.

2. intermedijacija rizika

- diverzifikacija portfelja zbog disperzije rizika

3. intermedijacija likvidnosti

- posrednici na osnovi primarnih potraživanja kreiraju nove financijske instrumente od kojih je vedina

visoko likvidna tj. lako se pretvara u novac.

4. intermedijacija dospijeda

- ročna transformacija kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane (usmjeravanje kratkoročnih izvora

u dugoročne plasmane).

5. informacijska intermedijacija

- investitori ne moraju analizirati svaki projekt, niti bonitet NDJ.

- odlučivanje se svodi na ocjenu boniteta financijskih posrednika prema kojima NSJ imaju potraživanja

i koji umjesto njih analiziraju bonitet i kreditnu sposobnost krajnjih korisnika.

- primjeri:

a) kudanstvo (NSJ) kratkoročno oročava štednju u banci, a banka drugom kudanstvu (NDJ)

odobrava dugoročni stambeni kredit.

b) fizička osoba (NSJ) kupuje police osiguranja života od osiguravateljne institucije, a osig.

institucija tako prikupljena sredstva ulaže u obveznice poduzeda (NDJ).

c) zaposlenici (NSJ) upladuju članske uloge u mirovinski fond koji iz njih financira državu (NDJ)

kupujudi instrumente javnog duga.

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA

- strukturiranje financijske imovine prema kriterijima profitabilnosti, rizičnosti i likvidnosti

- na dnu su obično najsigurnija, ali i najneprofitabilnija sredstva, a na vrhu su najrizičnija ulaganja, s

najvišom stopom povrata.

- najvedi iznosi su uloženi u najsigurnije likvidne instrumente manjeg prinosa kako bi se osigurala

široka i čvrsta osnova.

- prema vrhu se sve manji iznosi ulažu u sve rizičnije oblike imovine, sve višeg mogudeg prinosa -

nema profita bez rizika.

- svaki investitor uglavnom u svojoj financijskoj imovini ima najviše financijskih instrumenata s dna

piramide, a najmanje s vrha, jer na taj način disperzira rizik.

www.referada.hr

- standardni izgled piramide predstavlja načelni pristup financijskim ulaganjima

- struktura ulaganja svakog individualnog i institucionalnog investitora se razlikuje ovisno o nizu

čimbenika i motiva

- pri strukturiranju portfelja stručnu pomod ulagačima pružaju profesionalni analitičari fin. tržišta,

savjetnici, brokerske kude i posebni bankovni odjeli.

8. POJAM I VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Financijske institucije

- poslovna poduzeda koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i

obavljaju financijske usluge.

- razlikuju se od svih ostalih nefinancijskih institucija po tome što posluju sa

nematerijalnomfinancijskom imovinom,

- materijalna imovina im je potrebna u minimalnoj vrijednosti kako bi uspješno trgovali financijskim

proizvodima.

- novčana sredstva prikupljaju (pribavljaju):

a) primanjem oročenih novčanih depozita, depozita na transakcijskim računima, b)

uzimanjem kredita

c) izdavanjem zadužnica

d) uplatama mirovinske štednje članova

e) emisijama vrijednosnica (zbog formiranja vlastitog kapitala)

f) prodajom polica osiguranja i udjela u investicijskim fondovima.

- prikupljena sredstva plasiraju najviše u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica i manjim

dijelom ulaganjem u realnu imovinu i druge investicije.

www.referada.hr

- vedina financijskih institucija su financijski posrednici - pribavljaju novčana sredstva

kreirajudi novčana potraživanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju u

vlastita potraživanja prema svojim dužnicima.

- pojam financijskih institucija je širok - obuhvada sve sudionike na financijskim tržištima koji

sudjeluju u financijskim transakcijama kao financijski posrednici, brokeri, dealeri ili

investicijski bankari.

- najvažnija financijska institucija je BANKA.

- sve ostale se nazivaju nebankovnim financijskim institucijama - ne primaju depozite

istodobno odobravajudi kredite

- financijske institucije dijelimo:

- banke - istodobno (simultano) primaju depozite i daju kredite široj javnosti

- nebankovne - ne primaju depozite i ne odobravaju kredite široj javnosti istovremeno kao

svoje glavne poslove (najčešde mogu odobravati kredite ili obavljati oba ta posla ali za

određeni segment tržišta, npr štedionice – samo sa stanovništvom).

Prema kriteriju primanja depozita financijske institucije se dijele (najzastupljenije grupiranje):

- depozitne financijske institucije

- nedepozitne financijske institucije

9. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

- depozitne financijske institucije - prikupljaju sredstva primanjem:

a) transakcijskih depozita na računima pladanja,

b) štednih uloga po viđenju ili ročne štednje,

c) namjenskih i nenamjenskih depozita

- plasiraju ih najviše u obliku kredita.

- u pasivi su im najznačajnije obveze po primljenim depozitima, a u aktivi su im najvažnija

potraživanja po odobrenim kreditima - zato se nazivaju depozitno-kreditnim institucijama ili

depozitno-kreditnim kompleksom.

- među depozitima drže i one depozite koji koji su slobodni i raspoloživi na zahtjev - po svojoj su

prirodi depozitni novac i uvijek mogu biti upotrijebljeni kao sredstvo prometa i pladanja - po tome

se razlikuju od ostalih financijskih institucija

- kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnažanja novca kreacijom novih depozita.

- jedine u svojoj pasivi mogu imati obveze koje su dio ukupne količine novca u optjecaju i na osnovi

njih kreirati sekundarne depozite - sudjeluju u kreiranju novca na tržištu zbog čega su pod direktnim

nadzorom središnje banke

- mogu utjecati na monetarnu politiku, pa samim time i na cjelokupno gospodarstvo neke države

- nedepozitne financijske institucije

- prikupljaju i pribavljaju novčana sredstva od novčano suficitarnih jedinica i plasiraju ih

novčanodeficitarnim jedinicama pomodu svih nabrojenih financijskih transakcija.

www.referada.hr

- nije im dozvoljeno primati depozitni novac

- ne smiju kreirati obveze primanjem depozita zbog zaštite ulagača te iz monetarnih razloga - to je

privilegija samo depozitnih institucija.

Grupiranje financijskih institucija:

I SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska

II DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE

1. Banke

2. Depozitne štedne institucije

- štedionice

- štedno-kreditne kooperative

- kreditne ili potrošačke zadruge

- kreditne unije

- stambene štedionice i društva, - hipotekarne, poštanske štedionice - kase uzajamne pomodi...

III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. Ugovorne štedne institucije

- osiguravatelji imovine i života

- privatni i državni mirovinski fondovi

- institucije zdravstvenog osiguranja

2. Investicijski fondovi - Fondovi zajedničkog ulaganja

- Unit Trust

- Investment Trust Co.

- Uzajamni fondovi - Mutual Funds

- Uzajamni fondovi novčanog tržišta - MMMF (Money Market Mutual Funds)

- Nekretninski fondovi - REIT (Real Estate Investment Trust)

- Državni investicijski fondovi (Sovereign Wealth Funds)

- Fondovi rizičnog (Venture Capital) i privatnog kapitala (Private Equity)

- Hedge fondovi

3. Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati

4. Specijalne državne i privatne financijske institucije

- eksportne

- poljoprivredne

- razvojne

- stambene

- studenske...

5. Investicijske banke, brokeri i

dealeri

(društva za poslovanje s vrijednosnicama)

6. Ostale financijske institucije -

skrbnička-povjerbena društva

- forfeiting, leasing i factoring društva

- izdavači kreditnih kartica

- garantne agencije

- clearing institucije

www.referada.hr

- burze vrijednosnica

- mjenjačnice

- trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama

- financijski savjetnici

10. KARAKTERISTIKE SREDIŠNJE BANKE

Središnja banka (centralna, emisijska)

- posebna je i najvažnija monetarna institucija i vrhovna novčana vlast svake moderne države. - po

svojim se funkcijama i karakteristikama razlikuje od ostalih financijskih institucija jer kontrolira

zakonima i vlastitom regulacijom uspostavljeni jedinstveni novčani, kreditni i sustav kreditnih

institucija.

- temeljni zadatak - održavanje stabilnosti cijena tj. prihvatljivih stopa inflacije.

- niska i stabilna inflacija je najvedi doprinos kojim novčana politika može pridonositi rastu privrede. -

pružanje potpore u ostvarivanju ciljeva opde ekonomske politike (pod uvjetom da to ne šteti

ostvarenju održavanja stabilnosti cijena), kao što su visoka zaposlenost, održivi neinflatorni razvoj,

visok stupanj konkurencije...

- najvažnija uloga - emisija gotovog novca.

- državne institucije, ali su neovisne od aktualne administracije.

- samostalnost im je osigurana kroz:

a) funkcionalnu (sama bira mjere i instrumente za postizanje ciljeva),

b) institucionalnu (samostalno odlučuje),

c) osobnu (samostalnost uprave) i

d) financijsku neovisnost.

- 2 važne dodatne

funkcije: a) regulatorna

- pravo na donošenje

podzakonskih propisa kojima

se uređuje poslovanje

banaka (kreditnih institucija)

b) supervizijska

- pravo da zbog osiguranja stabilnog poslovanja kreditnih institucija obavljaju nadzor nad njima, ili

sudjeluju u nadzoru ako ga obavlja netko drugi

- članovi uprave su imenovani od vrhovnog tijela države.

- članovi vlade ne smiju biti u upravi središnje banke, niti središnja banka smije kreditirati državu. -

neprofitna institucija. - troškove poslovanja pokriva:

a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama,

b) od kamata na vrijednosnice koje drži u aktivi (SAD),

c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih pričuva i sl.

- razlika između prihoda i rashoda naziva se emisijska dobit (seigniorage) - prihod državnog

proračuna.

- ostvaruje svoje zadatke preko monetarnih institucija s kojima čini monetarni sustav neke zemlje. -

najvažnija skupina su kreditne institucije - banke i depozitne štedne institucije.

www.referada.hr

- najvažnije funkcije:

1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka -

novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede.

2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija

- očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i

spriječavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu.

- uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i

onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog

novca.

3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu pladanja

- monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke

- intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja

- formiranje i upravljanje deviznim pričuvama

- regulacija i kontrola međunarodnih pladanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom

- devizna kontrola

- reguliranje međunarodnog poslovanja banaka

- suradnja sa inozemnim središnjim bankama

- suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na

odluke vlade.

4. Emisija novca

- ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.

- jedine institucije ovlaštene od države za emisiju primarnog novca

5. Nadzor nad kreditnim institucijama

- uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih

institucija a) prudencijalna regulacija

- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno

poslovanje - skup specifičnih odredbi b) prudencijalna kontrola

- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama - omoguduje

uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.

6. Financijski servis države i banaka

- uloga fiskalnog agenta države

- pružanje usluga poslovnim bankama

7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava

- sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira između

depozitnih institucija u nacionalnim sustavima pladanja.

8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka

- kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke

- analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu

- izvještava javnost

- podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješda

11. FUNKCIJE SREDIŠNJE BANKE

- najvažnije funkcije središnje banke su:

1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka -

novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede.

www.referada.hr

- najvažniji cilj novčane politike S.B. - osigurati porast količine novca u optjecaju i kredita u skladu sa

dugoročnim potrebama rastude ekonomije - uz razumno stabilne cijene

- postiže se:

a) kvantitativnim instrumentima novčane regulacije

- S.B. izravno utječe na povedanje ili smanjenje ponude novca - ovisno o kretanjima u privredi

- politika obvezne rezerve

- politika otvorenog tržišta

- eskontna/diskontna politika

- izravno kvantitativno ograničavanje kredita banaka

b) kvalitativnom ili selektivnom novčanom politikom

- S.B. namjenski usmjerava kreditni potencijal banaka

- potiče ih da slijede opdi interes i odobravaju kredite za izabrane (selektivne) namjene -

„javni interes“, npr:

- proizvodnja za izvoz

- poljoprivreda

- priprema turističke sezone - brodogradnja...

2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija

- očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i spriječavanje

panike i bijega ekonomije u gotovinu.

- dužna je održavati likvidnost svih zdravih banaka, ali ne i nesolventnih.

- uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i onda

kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog novca. -

privilegij pristupa diskontnom prozoru (discount window) S.B. je omoguden svim institucijama

depozitnog sektora koje ispune tražene uvjete.

- kredite odobrava rutinski svim solventnim bankama koje se pokažu kao podobni uzajmljivači

3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu pladanja

- monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke

- intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja

- formiranje i upravljanje deviznim pričuvama

- regulacija i kontrola međunarodnih pladanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom

- devizna kontrola

- reguliranje međunarodnog poslovanja banaka

- suradnja sa inozemnim središnjim bankama

- suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na

odluke vlade.

4. Emisija novca

- ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca.

- gotov novac je je uvijek zamjenjiv za važniju komponentu - knjižni ili depozitni novac.

- S.B. je jedina institucija ovlaštena od države za emisiju primarnog novca.

- pušta u promet i povlači iz optjecaja gotovinu preko depozitnih institucija koje vode transakcijske

račune.

www.referada.hr

5. Nadzor nad kreditnim institucijama

- uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucija a)

prudencijalna regulacija

- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje te zdrav i

stabilan bankovni sustav. - skup specifičnih odredbi. b) prudencijalna kontrola

- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama - omoguduje uvid u kvalitetu

banaka i razboritost poslovanja.

- nadzor nad bankama S.B. provodi:

- on-site kontrolom - neposredna kontrola u samim bankama

- off-site kontrolom - standardizirana izvješda koja dostavljaju banke

6. Financijski servis države i banaka

- banka države, banka banaka

- uloga fiskalnog agenta države - vodi njezin jedinstveni račun na koji se slijevaju svi prihodi i s kojega

se pladaju sve obveze države.

- pružanje usluga poslovnim bankama

- izdaje dopusnice za rad poslovnih banaka, nadzire poslovanje, odobrava kredite, vodi račune...

7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava

- sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira

između depozitnih institucija u nacionalnim sustavima pladanja.

- S.B. je zadužena za nadzor nad financijskim sustavom, njegovo stalno unaprijeđivanje i

ohrabrivanje depozitnih institucija da ga tehnološki unaprijeđuju

- organizacija sigurnog i učinkovitog platnog mehanizma pozitivno utječe na povjerenje

javnosti u financijski sustav.

8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka -

kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke.

- analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu

- izvještava javnost

- podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješda

12. HRVATSKA NARODNA BANKA

- osnovana uredbom Vlade RH 1991. - provedena valutna reforma i monetarno osamostaljivanje

zemlje.

- zakonima iz 1992., 1995., 2001. i 2008. - utvrđeni uvjeti njenog djelovanja i odgovornosti.

- 1997. je preimenovana je iz Narodne banke Hrvatske u Hrvatsku narodnu banku.

- po svom statusu, karakteristikama i funkcijama je usporediva sa središnjim bankama svih razvijenih

država.

- osnovni zadatak - postizanje i održavanje stabilnosti cijena - kvantificira ga interno i ne priopdava

javnosti.

- dužna je svojom djelatnošdu podupirati gospodarsku politiku Republike Hrvatske.

www.referada.hr

- određivanje stabilnosti cijena kao prioriteta ne isključuje zadadu ostvarivanja drugih važnih ciljeva,

npr:

- obveza očuvanja stabilnosti bankovnog sustava

- reguliranje tečaja kune

- održavanje opde likvidnosti u zemlji

- u slučaju odlučivanja između sukobljenih ciljeva stabilnost cijena ima prioritet.

Osnovne funkcije HNB-a su:

1. Utvrđivanje i vođenje novčane i devizne politike

2. Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama RH

3. Izdavanje novčanica i kovanog novca

4. Izdavanje dopusnica za rad banaka i nadzor nad kreditnim institucijama

5. Vođenje računa banaka i platnog prometa za banke (bankar banaka)

6. Ustrojavanje platnog sustava

7. Financijski poslovi za državu (bankar države)

8. Podzakonsko reguliranje iz područja njene nadležnosti

- samostalna i neovisna institucija, odgovorna Saboru RH

- ne mora slijediti upute tijela RH, EU ili bilo kojih drugih osoba.

- isključivo je u vlasništvu RH i ima status pravne osobe.

- tijela upravljanja HNB-a su Savjet i guverner.

- Savjet se sastoji od 14 članova: guvernera, zamjenika guvernera, 4 viceguvernera i 8 nezavisnih

stručnjaka.

- imenuje se na 6 godina, imenuje ga i razrješava Sabor

- članovi Savjeta moraju biti državljani RH s priznatim ugledom i profesionalnim iskustvom na

monetarnom, financijskom, bankarskom i pravnom području.

- guverner je predsjednik Savjeta i upravlja i rukovodi poslovanjem HNB-a.

- sve odluke moraju biti donesene dvotredinskom vedinom glasova.

- svake godine se utvrđuje emisijska dobit HNB-a - raspoređuje se do 20% u opde pričuve, ostatak je

izvanredni prihod državnog proračuna.

- najvažniji prihodi - prihodi od kamata i drugi prihodi od međunarodnih pričuva deponiranih u

inozemstvu ili uloženi u državne obveznice.

- najvažniji rashodi - kamate na obvezne rezerve i blagajničke zapise, troškovi poslovanja, a

ponekad i negativne tečajne razlike.

13. DEVIZNE PRIČUVE

- osiguravaju međunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima interne konvertibilnosti kune tj. slobodne

kupnje i prodaje deviza za domade osobe.

- HNB upravlja međunarodnim pričuvama RH i one su dio njene bilance.

Međunarodne (devizne) pričuve

- dopunska rezerva likvidnosti u međunarodnim pladanjima.

- služe za održavanje međunarodne likvidnosti banaka i njihovih komitenata.

- uključuju potraživanja HNB od inozemstva koja se mogu koristiti za održavanje međunarodne

likvidnosti - sredstva moraju biti likvidna i brzo dostupna - profitabilnost ulaganja nije u prvom

planu.

www.referada.hr

- formiraju se:

- otkupom deviza od poslovnih banaka na aukcijama

- otkupom od Ministarstva financija iz inozemnog zaduživanja države

- priljevom na osnovi izdvojene obvezne devizne rezerve

- povlačenjem tranši od MMF-a

- iz prihoda od kamata na depozite i vrijednosnice - prodajom efektivnih kuna stranim bankama.

Međunarodne pričuve RH čine:

1. Potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih

banaka, međunarodnih financijskih institucija ili kod izabranih prvoklasnih stranih banaka

2. Visokokvalitetni dužnički vrijednosni papiri, mjenice i potvrde o depozitu koje glase na

konvertibilnu valutu

3. Posebna (specijalna) prava vučenja (special drawing rights-SDR) HNB kod Međunarodnog

monetarnog fonda

4. Monetarno zlato, plemenite kovine i drago kamenje

5. Novčanice i kovanice u konvertibilnoj stranoj valuti (efektivna strana valuta)

6. Terminski, repo, obratni repo i opcijski ugovori u konvertibilnoj valuti sklopljeni s prvoklasnim

ugovornim stranama.

- koriste se samo za održavanje međunarodne likvidnosti zemlje

- pri upravljanju deviznim pričuvama osnovni kriterij su likvidnost i sigurnost, a tek onda rentabilnost

ulaganja.

- najvedi dio čine vrijednosni papiri - državne obveznice i euroobveznice - 71% ostalo:

1) depoziti po viđenju i oročeni depoziti kod inozemnih poslovnih i središnjih banaka, te kod

međunarodnih financijskih institucija - 25%

2) repo ugovori specijalna prava vučenja kod MMF-a i ostali plasmani

3) efektiva (strana valuta) - 1-2% - služi za osiguranje najnužnijih potreba - valutna struktura -

74% uloženo u euro, 23% u dolarski portfelj

- Hrvatska ne drži pričuve u obliku monetarnog zlata.

14. KONTROLA I NADZOR BANAKA I NEBANKOVNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

- nadzor nad bankama je supervizorstvo centralne banke (i specijalizirane supervizorske

ustanove) nad poslovanjem bankovnog sistema.

- središnje banke su uvijek uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih

depozitnih institucija

a) prudencijalna regulacija

- dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje

- skup specifičnih odredbi

b) prudencijalna kontrola

- kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama -

omoguduje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja.

www.referada.hr

HNB

- 1993. započelo organiziranje sustava prudencijalne (bonitetne)

kontrole - povjereno HNB - jedina imala kadrove sa znanjem iz područja

- vrši prudencijalnu (bonitetnu) kontrolu banaka.

- kontrolna funkcija je organizirana u Sektoru kontrole i nadzora banaka -

nadzor nad bankama se provodi:

a) on-site kontrola - inspekcijski nadzor u bankama

b) off-site kontrola - analiza dostavljenih podataka

- HNB u provedbi surađuje sa drugim nadzornim institucijama u zemlji i

inozemstvu.

- uz kontrolnu funkciju, dodijeljene su joj i šioke ovlasti sankcioniranja

banaka kod kojih su utvđene nepravilnosti koje bi mogle ugroziti

izoliranu banku ili stabilnost cijelog bankovnog sustava.

15. DEFINICIJA I OBJAŠNJENJE BANKE

- najvažnija institucija financijskog posredovanja.

- banke i štedne depozitne institucije zajedno čine depozitnokreditni kompleks ili kompleks kreditnih

institucija - predstavlja glavninu financijskog sustava svih zemalja

- ne postoji opdeprihvadena defnicija banke

- američki Zakon o bankovnim holdinzima definira banku kao instituciju koja prima depozite po

viđenju i istovremeno odobrava poslovne kredite.

- tri ključne karakteristike banke:

1) Banka je institucija koja prima novčane depozite od najšire javnosti

2) Najvažniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita

3) Banke su institucije platnog prometa

- poslovne banke prikupljaju novčana sredstva:

- vođenjem računa pladanja,

- primanjem štednih depozita po viđenju i oročenih depozita,

- zaduživanjem kod drugih banaka,

- emisijama i plasmanom vlastitih zadužnica

- formiranjem vlastitog kapitala

- među obvezama su im navažnije obveze po primljenim depozitima - u pasivi njihove bilance

sudjeluju sa preko 50%.

- prikupljena (mobilizirana) novčana sredstva plasiraju u kredite, ulažu u financijske investicije i u

materijalnu, najviše fiksnu imovinu.

- krediti prosječno čine oko 60% aktive - najvažnija imovina banke.

- makroekonomsko značenje kredita banaka - o njihovoj kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude

novca i razina opde ekonomske aktivnosti u zemlji.

- mikroekonomsko značenje - bankovni krediti su još uvijek najvažniji eksterni oblik financiranja i

privrede i stanovništva.

www.referada.hr

- nekreditni plasmani - investicije u niskorizične, niskoprinosne ali likvidne državne i druge zadužnice

sličnih osobina.

- osnovni motiv - održavanje likvidnosti a ne zarada (kao što je slučaj kod kredita). - banke imaju malo

materijalne imovine

- uslužne poslove obavljaju kao zastupnici svojih komitenata

- npr. posredovanje u pladanjima, brokerske usluge, čuvanje i upravljanje vrijednostima, mijenjački

poslovi.

- banka nije ni dužnik ni vjerovnik ved je čisti posrednik koji za obavljanje poslova napladuje naknade i

provizije.

- najvažniji prihodi:

- kamatni prihodi iz kreditnih poslova

- nekamatni prihodi - naknade i provizije iz uslužnih poslova

- na prikupljene depozite banka plada pasivnu kamatu.

- na odobrene kredite napladuje aktivnu kamatu.

- razlika između aktivne (više) i pasivne (niže) kamatne stope je kamatna marža - pokriva očekivanu

dobit vlasnika banke.

- vrste banaka:

a) centralne banke (emisijske, kontrolne),

b) komercijalne banke (depozitne, kreditne),

c) investicijske banke,

d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, građevinska) – banke dugoročnog kreditiranja

privrednog razvoja

e) poslovne banke,

f) multinacionalne banke i

g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.).

www.referada.hr

www.referada.hr

16. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Kreditne institucije

a) poduzeda čiji je posao primanje depozita ili drugih novčanih sredstava od javnosti s obvezom

vradanja i odobravanje kredita za vlastiti račun b) institucije za elektronički novac

- struktura u euro-području obuhvada

- poslovne banke

- razne štedne depozitne institucije

- specijalizirane državne financijske institucije

- banke su daleko najvažnija skupina kreditnih institucija - ali po broju ih nadmašuju male štedne

institucije kojih je preko 60% ali nemaju vede ekonomsko značenje

Financijske institucije

- poduzeda koja ne smiju primati depozite

- nisu kreditne institucije

- osnovni posao - stjecanje udjela ili obavljanje jednog ili više poslova sa liste dozvoljenih poslova iz

smjernice 2000/12/EC.

- zabranjeno im je primanje depozita sa obvezom vradanja ali smiju obavljati sve ostale financijske

poslove kao i banka.

17. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA - do udruživanja banaka dolazi zbog:

- podizanja učinkovitosti i profitabilnosti

- proširivanja domadeg i međunarodnog poslovanja

- podjele rizika ili troškova

- povoljnijeg poreznog tretmana

- lakšeg udovoljavanja zahtjevma prudencijalne regulacije i sl.

- oblici okrupnjavanja banaka su:

- bankovni holding

- bankovni konzorcijum,

- sindikat banaka

- multinacionalna banka

BANKOVNI HOLDING

- oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka posjeduje vedinski udio u kapitalu ili ima vedinu

glasačkih prva u jednoj ili više drugih banaka ili nebankovnih institucija - nad njima ima jasnu

kontrolu.

- banka vlasnik udjela se naziva banka majka, vršna ili nadređena banka

- banka ili nebankovna financijska institucija u kojoj banka vlasnik posjeduje udio se naziva kder ili

subsidiarija.

- vršna banka stječe odlučujudi utjecaj na izbor uprave banke-subsidiarije - kontrolira politiku i

upravljanje.

www.referada.hr

- banka kder tj. subsidiarija zadržava nezavisni pravni status i djeluje kao posebna organizacija - ali

kao ovisno društvo mora slijediti ciljeve i politiku nadređene banke.

- pod vedinskim udjelom se podrazumijeva više od % udjela u kapitalu podređene banke ili kontrola

50% i više glasačkih prava.

- bankovni holding uobičajeno obuhvada banke i nebankovne institucije koje obavljaju nedepoztne,

ali bankama bliske poslove.

- svrhe osnivanja bankovnih holdnga:

- obavljanje poslova koji su bankama zabranjeni ili je obavljanje ograničeno

- rast kroz stjecanje drugih banaka ili nebankovnih financijskih institucija

- regionalna ekspanzija - domade i regionalno tržište

- smanjivanje troškova, racionalizacija poslovanja i podizanje učinkovitosti

- ostvarivanje poreznih olakšica

- podjela rizika, preuzimanje više rizika

- podizanje konkurentnosti, uspješnije prikupljanje sredstava, izbjegavanje zakonskih propisa i sl.

holding može biti:

1) jednobankovni

- tvrtka majka kontrolira jednu banku ili više nebankovnih financijskih podružnica

2) multibankovna holding grupa

- jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje više banaka i nebankovnih financijskih institucija.

- zbog zabrane sudjelovanja banaka u nebankovnim ali profitabilnim poslovima, banke se povezuju sa

drugim financijskim institucijama - zbog ulaska u poslove:

- osiguranje

- leasing

- potrošačko kreditiranje

- poslovanje sa vrijednosnicama - financijsko, porezno savjetovanje...

- financijski holding (Financijske holding kompanije - FHC)

- slobodnije povezivanje banaka

- financijski holding je pravna osoba koja nije banka

- glavna djelatnost je stjecanje/vlasništvo udjela ili pružanje ostalih financijskih usluga.

- podređena joj je najmanje jedna banka ili brokerska kuda

- omogudeno formiranje financijskih konglomerata - financijske hobotnice za pružanje svih

financijskih i parafinancijskih usluga.

- grupa banaka

- postoji kada je pojedinačna banka ili financijski holding nadređeno društvo u odnosu na jednu ili

više banaka ili financijskih holdinga, drugih financijskih institucija ili društava za pomodne bankovne

usluge.

www.referada.hr

BANKOVNI KONZORCIJUM

- oblik ugovornog povezivanja banaka zbog ostvarivanja zajedničkih interesa ili projekata - koje

pojedinačno ne mogu ostvariti ili ih mogu ostvariti uz više troškove i poteškode. - osniva se zbog

točno određenog cilja - cilj mora biti definiran ugovorom.

- konzorcij traje samo dok se cilj ne ostvari.

- banke zadržavaju samostalnost - u konzorcijum udružuju samo dio potrebnog kapitala, kadrove,

tehniku...

- ciljevi, članovi i njihovi udjeli, prava, obveze, podjela rizika i rezultata između članova se utvrđuju

ugovorom između banaka članica (konzorta).

- konzorcijum nije pravna osoba i ne nastupa samostalno

- nastupa preko jednog od članova koji se sporazumom banaka imenuje voditeljem konzorcijuma -

banka gestor.

- osnivaju se zbog ostvarivanja kratkoročnih ciljeva:

- npr. odobravanje kredita, izdavanje jamstava, financiranje velikih razvojnih projekata

- ili za trajno obavljanje određenih poslova u interesu članica - npr. međusobno održavanje likvidnosti

banaka.

BANKOVNI SINDIKAT

- grupa banaka koja odobrava sindicirani kredit

- svaka od banaka participira u financiranju dijela velikog kredita.

- sindikat organizira banka voditelj sindikata.

- bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika

kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na

primarnom financijskom tržištu.

- grupa krupnih investicijskih banaka se naziva kupovnom grupom - purchase group - investicijske

banke za rasprodaju širokoj javnosti (ako su angažirane) - selling group.

MULTINACIONALNA BANKA

- širi oblik udruživanja banaka i kapitala iz više zemalja.

- pridonose globalnoj financijskoj i ekonomskoj integraciji.

- preko mreže podružnica u više zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i

međunarodnim tržištima, ostvarujudi dobit na razlikama u uvjetima poslovanja na pojedinim

tržištima.

- obavljaju SVE bankovne poslove u kojima pronađu interes - u internacionalnom vlasništvu.

- posluju na međunarodnom tržištu.

METODE POVEZIVANJA BANAKA

- najvažnije metode povezivanja banaka su:

- metode spajanja i stjecanja - mergers and acquisitions

- zajednička ulaganja - joint venture,

- strategijski savezi - strategic alliances.

1) Spajanje i stjecanje

- spajanje

www.referada.hr

- predstavlja punu integraciju dvije ili više samostalnih banaka u jedinstvenu novu banku ili se jedna ili

više banaka pripajaju postojedoj banci i gube vlastiti pravni individualitet.

- spajanje - potpuna međusobna integracija - fuzija ili stapanje banaka iste ili približne veličine -

pripajanje - manje banke se priključuju vedoj - gube svoj pravni identitet i nestaju s tržišta.

- spajanjem se uspostavlja viši stupanj kontrole - dolazi do formiranje jedinstvene banke.

- stjecanje

- jedna banka preuzima kontrolni paket običnih dionica druge banke bez spajanja ili pripajanja.

- nad preuzetom bankom stječe jasnu kontrolu.

- banke zadržavaju pravnu samostalnost

- pogodnija metoda ako postoje operativni, geografski ili zakonski razlozi za zadržavanje odvojene

korporativne strukture.

- primjenjuje se kod formiranja bankovnih holdinga.

2) Strategijski savezi

- uspostavlja se partnerstvo među bankama usmjereno na precizno određene aktivnosti.

- odnosi se mogu uspostavljati i kada postoje regulatorne i druge zapreke za čvršdu suradnju ili kada

su troškovi M&A preveliki za očekivane dobiti

3) Zajednička ulaganja

- postoje kada dvije ili više banaka osnivaju i zajednički kontroliraju tredu financijsku instituciju s

namjerom da preko nje ostvare ciljeve obostranog interesa.

18. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

- razlikuju se od banaka po tome što prikupljaju i pribavljaju sredstva na različite načine, ali ne smiju

kreirati obveze primanjem depozita od najšire javnosti ili ih primaju od ograničenog segmenta

tržišta. - što se plasmana tiče - smiju ulagati u sve oblike imovine kao i banke, uključujudi i

odobravanje kredita.

- najvažnije nebankovne institucije su:

1) ugovorne štedne institucije

- osiguravatelji života i imovine, državni i privatni mirovinski fondovi

2) fondovi zajedničkog investiranja

- investicijski fondovi, financijske kompanije

3) investicijske banke,

4) brokeri i dealeri,

5) državne i od države podupirane specijalne financijske institucije

6) fortfaiting, fakctoring i leasing institucije 7) financijski-investicijski savjetnici 8) institucije kredtnog

rejtinga...

- EU je utvrdila još 5 grupa ostalih financijskih institucija:

1) štedno-kreditne institucije

2) sindikati - za v.p., jamčevine, garancijske

www.referada.hr

3) brokerske institucije

4) posrednici za vrijednosnice

5) ostali

INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji)

- financijske institucije - kupci najvedeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu.

- za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajudi

raznovrsnu strukturu ulaganja, utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu.

- lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekudih prinosa.

- investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi

- najvedi kupci dionica i obveznica poduzeda

19. ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE

- osim kod banaka, tradicionalan oblik ulaganja štednje stanovništva je ulaganje kod raznih depozitnih

štednih institucija.

1) Štedionice

- pojavljuju se prije nešto više od 200 godina - s pojavom industrijskog radništva koje je imalo stalne

novčane prihode

- prikupljaju manje ušteđevine širokog sloja građana, pružajudi im financijske usluge, sigurnost,

skromno ukamadivanje i povoljne stambene, potrošačke i osobne kredite.

- prve štedionice su osnivane na načelu uzajamnosti.

- cilj - promoviranje štednje

- motiv - međusobna pomodi siromašnijih slojeva stanovništva - radnici i seljaci - u vlasništvu članova

koji su njima upravljali po načelu jedan član-jedan glas.

- odobravale su kredite uglavnom članovima.

- uživale sponzorstvo i zaštitu države.

- današnje štedionice - proširile svoje poslovanje izvan tradicionalnog poslovanja na sve financijske

poslove.

- povezane u sustave djeluju kao modne banke i financijske grupe (Volksbank, Raiffeisen Bank...) -

najvedi broj štedionica je napustio načelo uzajamnosti i pretvorio se u kapitalske institucije (stock).

- vlasnici upravljaju ovisno o udjelu - jedan dolar-jedan glas.

- izgubile su početne karakteristike i sve su sličnije bankama.

- pod čvrstom kontrolom i nadzorom države - zbog posebne prirode i zaštite malih štedišta - u

mnogima je država vlasnik ili suvlasnik.

- nadziru ih isti organi kao i banke, ili se formiraju posebna nadzorna tijela za svaku vrstu institucija.

- u EU ih je oko 1000 - najviše: Njemačka, Danska, Švedska, Austrija, Finska i Francuska.

- u Hrvatskoj ne postoje štedionice kapitalskog tipa - ukinute 2001.

Izvori sredstava:

1) opdi štedni računi

2) posebni namjenski štedni planovi

www.referada.hr

3) depoziti po tekudim i žiro-računima

4) sredstva pribavljena pozajmicama i emisijama zadužnica

- odobavaju uglavnom stambene, potrošačke i osobne kredite.

- viškove sredstava ulažu u plasmane privredi, posebno manjim i srednjim poduzedima.

2) Kreditne unije (zadruge, kooperative)

- manje štedne institucije u vlasništvu članova štediša.

- u pravilu uživaju porezne olakšice i neprofitne su institucije.

- udružuju se zaposlenici nekog poduzeda, stanovnici grada, četvrti, sela, studenti sveučilišta, članovi

pojedinih organizacija...

- odobravaju kredite samo članovima.

- računi štednje na osnovi kojih članovi stječu pravo upravljanja:

1) udjelni računi - share accounts

2) štedni računi - savings accounts

- upravilu ne djele dividendu

- korist članova je u višim kamatnjacima na uložena sredstva i nižim na kredite.

- višak prihoda nad rashodima raspoređuju u rezerve koje povedavaju neto-vrijednost zadruge.

- i danas posluju prema izvornim Raiffeisenovim načelima:

1) samopomodi - uzajamnost

2) samoodgovornosti - sami članovi sporazumno utvđuju odnose u zadruzi 3)

samoupravljanja - upravljaju članovi bez vanjskih utjecaja.

- u svijetu vrlo popularne i okupljaju širok krug malih štediša.

- jedine su depozitne institucije koje odolijevaju konkurenciji mirovinskih i investicijskih fondova i

osiguravatelja.

- osim financijskih, one ispunjavaju i važne socijalne funkcije.

3) STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICE

a) štedno-kreditne institucije

b) hipotekarne institucije

- prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane

hipotekom.

- izvori sredstava:

- raznovrsni štedni planovima namjenjeni fizičkim osobama - emisije certifikata o depozitu

namjenjene poduzedima - pozajmice vedih iznosa na financijskom tržištu.

- osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u

poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice.

- uživaju porezne olakšice.

- pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu.

www.referada.hr

- s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost:

- oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite

članova i izravnu proračunsku potporu.

- sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujudi

neizravnoj državnoj potpori.

- RH omogudila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale

ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice.

4) Poštanske štedionice

- postoje od 1861. - u Velikoj Britaniji osnovan Poštanski štedni odjel - danas Nacionalna štedionica.

- u prošlosti u svijetu važne štedne institucije.

- u pravilu ne kreditiraju svoje članove.

- prikupljena sredstva se usmjeravaju u programe financiranja komunalne infrastrukture na području

gdje je štednja prikupljena, te u financiranje javnih interesa.

- uzadnje vrijeme gube na značenju zbog konkurencije ostalih oblika štednje - udio u aktivi svih

financijskih institucija iznosi prosječno 1-2%.

- danas se preko njih građanima plasiraju i različite državne zadužnice.

- u RH više ne postoje kao posebna štedna institucija ali se smatra da bi ih se trebalo ponovno

osnovati.

5) Institucionalna štednja

- danas - samo jedan od oblika ulaganja štednje stanovništva.

- opdi trend značajnog pada udjela štednje u obliku depozita kod financijskih institucija u strukturi

financijskih ulaganja stanovništva.

- u RH je vrlo razvijena štednja građana ali ne i sustav štednih institucija.

- štednju su do sada vodile banke preko sektora poslovanja sa stanovništvom, a po iznosu prikupljene

štednje i danas su daleko najvažnije institucije.

20. STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICE

a) štedno-kreditne institucije

b) hipotekarne institucije

- prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane

hipotekom.

- izvori sredstava:

- raznovrsnim štednim planovima namjenjenim fizičkim osobama - emisijama certifikata o depozitu

namjenjenih poduzedima - pozajmicama vedih iznosa na financijskom tržištu.

- osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u

poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice.

- uživaju porezne olakšice.

- pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu.

- s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost:

- oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite

članova i izravnu proračunsku potporu.

www.referada.hr

- sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujudi

neizravnoj državnoj potpori.

- RH omogudila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale

ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice.

21. UGOVORNE ŠTEDNE INSTITUCIJE

a) Mirovinski fondovi

b) Institucije životnog osiguranja

- stalni priljev sredstava im je osiguran specifičnim ugovorima o štednji pojedinaca, njihovih članova,

obično u mjesečnim intervalima.

- sredstva plasiraju dugoročno, uglavnom u dionice ili obveznice.

a) Mirovinski fondovi

- među najvažnijim institucionalnim investitorima na financijskim tržištima.

- novčana sredstva pribavljaju uplatama - doprinosima članova za vrijeme njihovog radnog vijeka -

obedavajudi im redovne mjesečne isplate ušteđenih sredstava, zajedno sa prinosima nakon odlaska

u mirovinu.

- prikupljena sredstva ulažu najviše u:

- dionice poduzeda,

- korporacijske obveznice,

- državne zadužnice,

- investicijske fondove,

- drže i oročene depozite kod banaka, ulažu u inozemstvo.

- prinosi u bududnosti su im relativno predvidivi

- lako održavaju likvidnost i ulažu u dugoročne instrumente tržišta kapitala.

- danas su izravno ili posredno (preko equity fondova) vlasnici poduzeda i važni kreditori privrede i

države.

- mogu biti:

1) privatni (osobni)

2) državni (pod pokriviteljstvom države)

- te:

1) obvezni

2) dobrovoljni

- fondovima u pravilu upravlja banka, osiguravateljno društvo ili specijalna kompanija za upravljanje

mirovinskim društvima kao skrbnik - trustee.

- ne treba ih doživljavati kao institucije ved kao modele štednje za starost.

- najvedi dio uplata u ove fondove dolazi od poslodavaca.

- neoporezive su institucije.

www.referada.hr

- 2. osnovna modela u RH:

1) obvezna ili dobrovoljna kapitalizacija štednje -

sve osobine financijske institucije.

- nastoje uvedati primljene uplate plasmanima na financijskom

tržištu. 2) generacijska solidarnost - pay as you go - PAYGO.

- uplate zaposlenih se koriste za isplatu mitovina trenutnih

umirovljenika.

b) Osiguravatelji života i imovine

- prikupljaju sredstva dugoročnim ugovornim aranžmanima i plasiraju ih na tržište kapitala.

- prodajom polica osiguranja i uplatama premija zaštiduju pojedince i poduzeda od ekonomskog

gubitka te nadoknađuju štete zbog gubitka imovine, zdravlja ili života.

- prikupljaju visoke iznose premija osiguranja koje plasiraju na financijskom tržištu.

- zaključeni ugovori o osiguranju im jamče predvidiv priljev novca, pa sredstva mogu ulagati u

dugoročne oblike financijske imovine i instrumente novčanog tržišta.

- osiguravatelji imovine dominantno ulažu u dugoročne korporacijske, hipotekarne i državne

obveznice, dionice poduzeda i investicijske fondove.

- osiguravatelji imovine najviše ulažu u obveznice države (sigurnost i likvidnost), gradova, lokalnih

organa vlsti (porezne olakšice), korporacijske dionice, kreditiraju trgovinu, drže depozite kod

banaka.

- zdravstveno osiguranje

- mogudava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog mogudeg gubitka zdravlja.

- obično ga upladuju tvrtke za svoje zaposlene, ali i pojedinci.

- uslučaju bolesti, osiguravatelj nadoknađuje troškove bolničkog liječenja i sl. što ovisi o opsegu

zdravstvenog osiguranja.

- viškove plasiraju na novčanom tržištu.

22. INVESTICIJSKO BANKARSTVO

- financijski specijalisti

- pomažu emitentima pri emisiji i rasprodaji vrijednosnica na primarnom financijskom tržištu -

najvažniji sudionici primarnog ili emisijskog tržišta.

- novčana sredstva osiguravaju:

- vlastitim kapitalom

- pozajmicama od banaka

- emisijama zadužnica

- depozitima na računima komitenata - sporazumima o reotkupu.

- investicijska banka je „full service“ financijska tvrtka.

- obavlja sve poslove na primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnica.

- investicijske banke posreduju između emitenta i investitora ne mijenjajudi prirodu

potraživanja koja se prodaju - jesu financijske institucije ali nisu i financijski posrednici.

www.referada.hr

- nije banka niti je depozitna institucija, a još manje je investicijska - razvojna banka.

- pojmom se označava svaka ona financijska ustanova kojoj je glavno obilježje posredovanje

pri emisiji i distribuciji vrijednosnica, a sve više i održavanje emisijskog tečaja i sekundarnog

tržišta.

- pet najvedih investicijskih banaka:

- JP Morgan Chase

- Merrill Lynch

- Deutsche Bank Trust

- Morgan Stanley

- Charles Schwab

- karakteristične za SAD, u specifičnom obliku djeluju i Velikoj Britaniji, Francuskoj.

- u Europi i Japanu poslove upisivanja primarne emisije vrijednosnica te preuzimanja rizika

rasprodaje obavljaju univerzalne banke preko svojih investicijskih dijelova ili preko tvrtki za

poslovanje sa vrijednosnicama.

- visokospecijalizirane bankovne grupe:

- Deutsche Bank,

- BNP Paribas,

- Societe Generale

- Credit Suisse First Boston

- Nomura (Japan)

- noviji - europski naziv - „book-runners“.

23. BROKERI I DEALERI

- specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tržištima.

Dealeri

- nastupaju kao principali

- kupuju i prodaju vrijednosnice za vlastiti račun, očekujudi dobit i preuzimaju rizike promjena cijena i

kamatnih stopa.

- održavaju tržište za pojedine izabrane vrijednosnice za koje su specijalizirani - market makers -

vrijednosnice su uvijek spremni kupiti i prodati po stanovitoj cijeni.

- posluju na vlastito ime i za vlastiti račun.

- zarada im je razlika između zahtijevane (ask) i ponudbene (bid) cijene vrijednosnice.

Brokeri

- posrednici između kupaca i prodavača - povezuju stvarne kupce i prodavače

- posluju za njihov račun

- napladuju posredovanje u obliku provizija - naknada.

- tržišni posrednici, mešetari koji pružaju tržišnu uslugu ne preuzimajudi rizike.

- posluju sa širokom javnošdu, ali i sa dealerima.

www.referada.hr

- osim brokera vrijednosnica (stockbrokers, registered representatives) postoje i specijalizirani

brokeri za određena tržišta - npr. hipotekarni brokeri.

- najvedi dio sredstava potrebnih za poslovanje brokera i dealera osigurava se kreditima od banaka i

sredstvima klijenata na posebnim računima koja se koriste za kupnju vrijednosnica.

- investicijske banke, brokeri i dealeri su objedinjeni u tvrtkama za poslovanje vrijednosnicama -

securities tvrtke ili B/D tvrtke.

- brokeri u pogodnim prilikama uvijek nastupaju kao dealeri i obrnuto.

- i brokeri i dealeri posluju na primarnim i sekundarnim tržištima.

- sve investicijske banke su ujedno i brokersko/dealerske tvrtke.

- svaka od njih posluje i za vlastiti račun i pruža sve usluge na svim financijskim tržištima - razlike

mogu biti u specijalizaciji na određene poslove ili vrijednosnice.

- tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju sa širokim krugom investitora

- u kontaktu su s vedinom sudionika tržišta

- bave se savjetovanjem i strukturiranjem portfelja svojih klijenata.

- diskontni brokeri

- brokerske kude američkog financijskog tržišta.

- za razliku od ostalih brokera, klijentima pružaju uži obujam usluga i uz znatno nižu cijenu od

uobičajene.

- obično ne posluju uz proviziju.

- sa klijentom ugovaraju fiksni iznos naknade.

- posluju na veliko i specijaliziraju se za manji broj vrijednosnica ili usluga.

24. FINANCIJSKE KOMPANIJE

- osnivaju ih velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguravateljna društva i druge

financijske institucije.

- ne primaju depozite.

- sredstva pribavljaju na veliko (kao i poduzeda):

- izdavanjem komercijalnih papira i dugoročnih obveznica – 60% izvora

- uzimanjem kredita od banaka

- emisijom dionica

- pozajmicama od matičnih korporacija.

- prikupljene izvore plasiraju na malo - u obliku kredita stanovništvu i poslovnim poduzedima, ili ih

koriste za nekreditne oblike financiranja - factoring i leasing.

- glavni zadatak

- u prošlosti je bio da kao specijalisti osiguravaju kratkoročne i srednjeročne kredite poduzedima ili za

potrošnju stanovništva.

- danas obavljaju gotovo sve financijske poslove.

www.referada.hr

- oko 1/2 plasmana se usmjerava poduzedima, a 1/2 stanovništvu u obliku raznih potrošačkih i

stambenih kredita.

- u novije vrijeme su i neto kreditori banaka.

- banke - da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obično zabranjeni ili ograničeni.

- velika financijska poduzeda i konglomerati - da bi ušle u financijske poslove.

- motivi osnivanja ovakvih financijskih kompanija su:

- financiranje prodaje proizvoda korporacije-osnivača - kreditiranjem kupaca.

- financiranje vlastite proizvodnje.

- zarada na financijskim transakcijama.

- odvojene su od poslovanja korporacije koja ih osniva - posluju kao samostalne osobe, ali ostvaruju

njene interese.

- vrste:

1) Potrošačke financijske kompanije

- izravno odobravaju kredite potrošačima uglavnom za kupnju robe.

- obično su vlasništvo zainteresiranih proizvođača ili trgovaca, a mogu biti i u vlasništvu banaka (npr.

Citicorp).

2) Prodajne financijske kompanije

- financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju

proizvode tvrtke osnivača (npr Sears Acceptance Corporation).

3) Poslovne financijske kompanije

- financiraju posebne potrebe poduzeda kao npr. leasing ili kupnju potraživanja uz diskont -

faktoringom.

- najčvršda interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih

podružnica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraživanja korporacija.

25. INVESTICIJSKI FONDOVI - FONDOVI ZAJEDNIČKOG INVESTIRANJA

- institucionalni ulagači.

- prikupljaju novčana sredstva široke javnosti, najčešde pojedinaca i domadinstava.

- plasiraju ih u skladu sa unaprijed utvrđenim financijskim ciljevima - u dugoročne, rjeđe u

kratkoročne financijske instrumente.

- uložena novčana sredstva ulagača predstavljaju njihov idealni udjel (unit) u imovini fonda.

- udjeli (za razliku od dionica) daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja, ili

je to pravo ograničeno.

- jedna od najvažnijih značajki fonda - profesionalno upravljanje umjesto ulagača preuzimaju osnivači

fonda ili od njih ovlaštene osobe.

- pojedinačnom ulagaču pružaju:

- mogudnost širenja portfelja financijske imovine i izbjegavanja rizika ulaganja - smanjenje troškova

transakcijama na veliko.

- osiguravanje likvidnosti.

- odgovorno profesionalno upravljanje.

www.referada.hr

- poreznu olakšicu.

- fondove organiziraju posebne tvrtke za upravljanje fondovima, banke, štedionice, brokerske kude i

osiguravateljna društva.

- više vrsta - razlikuju se prema pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima

članova, motivima ulaganja, osnovnoj strukturi ulaganja itd.

- organizira se ispravom o povjerbi.

- skup imovine fonda kod sebe drži povjerbena kuda - skrbnik fonda, obično banka ili osiguravateljna

kuda.

- skrbnik drži ili kontrolira imovinu fonda, vodi računovodstvo, izdaje i distribuira udjelne certifikate,

kalkulira cijene i sl.

- upravljač fonda tj. manager ili osnivač organizira, tj. kreira fond, vodi oglašavanje, utvrđuje politiku

investiranja - portfolio management, vodi administraciju, prodaju i reotkupljuje udjele.

- vrijednost fonda se kalkulira dnevno kao NAV vrijednost (Net-Asset Value) ili neto vrijednost

fonda.

- NAV vrijednost

- ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih sa njihovom dnevnom tržišnom cijenom,

uvedana za vrijednost ostale aktive i umanjena za obveze fonda.

- NAV po udjelu se dobije podijelom ukupne vrijednosti fonda sa brojem udjela.

- osnovna podjela:

1) otvoreni

2) zatvoreni

1) otvoreni - open end

- promijenjiv broj udjela.

- ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povedava se veličina fonda.

- fond je na zahtjev člana dužan iskupiti prodane udjele.

- svaki takav reotkup znači smanjenje broja udjela i veličine fonda.

- ne postoje ograničenja u broju udjela.

- u svakom trenutku fond je spreman prodati nove ali i reotkupiti ved prodane udjele po tekudoj

tržišnoj cijeni.

- povedavaju se ili smanjuju ovisno o potražnji.

- emitirajudi dodatne udjele prikuplja sredstva kojima kupuje nove vrijednosnice i dodaje ih

postojedem portfelju.

- granice širenja fonda ili njegovog smanjivanja i likvidacije određene su isključivo tržišnom

potražnjom i zanimanjem ulagača.

2) zatvoreni - closed end

- stvara se skup točno određenih vrijednosnica (dionice i obveznice) - emitiraju se i prodaju udjeli u

tom skupu po ponudbenoj cijeni.

- broj udjela je fixan - fond ih ne reotkupljuje, ved se njima trguje na burzi, na sekundarnom OTC

tržištu ili se mogu prodati organizatoru fonda.

www.referada.hr

- cijene udjela su promijenjive i ovise o ponudi i potražnji.

- mogude ih je razvrstati u 4. grupe sličnih osobina, neovisno o različitim nazivima pod kojima se

pojavljuju u pojedinim zemljama.

- otvoreni:

1) Mutual Fund

2) Unit Trust

3) Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMMF)

- zatvoreni:

1) Investment Trust

2) REIT (Real Estate Invetment Trust)

- posebne vrste investicijskih fondova:

1) Državni investicijski fondovi

2) Hedge fondovi

3) Fondovi privatnog kapitala

4) Fondovi rizičnog kapitala

5) Indeksni fondovi

26. DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

- specijalne državne i od države podupirane - sponzorirane privatne financijske institucije -

GSE - postoje u svim zemljama.

- zadatak - financirati one gospodarske sektore, djelatnosti ili namjene u kojima država

prepoznaje javni, tj opdi interes, zbog čega one zaslužuju posebnu državnu novčanu

potporu.

- posebne namjene u kojima je sadržan javni interes:

- obnova

- razvoj

- poljoprivreda

- stambeno zbrinjavanje

- mala i srednja poduzeda

- potpora zapošljavanju

- kreditiranje studenata i đaka...

- država ih ne može financirati samo iz ograničenih proračunskih sredstava.

- privatno kreditno tržište ih ne financira na zadovoljavajudi način - često se ne mogu

primjeniti komercijalni kreditni kriteriji.

- modeli:

1) bespovratno proračunsko financiranje

- zatvoren i ograničen visinom proračunskih izvora.

www.referada.hr

- obveza radikalnog smanjivanja državnih potpora zbog ulaska u EU dovodi u pitanje daljnju primjenu.

2) kreditno (povratno) financiranje preko specijalnih državnih financijskih institucija

- najrašireniji oblik potpore takvim djelatnostima

- kreditnim financiranjem se djelomice rješava problem ograničenih izvora.

- otplatom kredita se sredstva obnavljaju za nove plasmane i uspostavlja se bolji nadzor nad njihovom

namjenskom i racionalnom upotrebom.

- znatno učinkovitiji i napredniji u odnosu na ograničene mogudnosti bespovratnog financiranja iz

proračuna.

3) model uključivanja privatnog kapitala u financiranje javnih interesa

- otklanja glavno ograničenje prethodnih modela - nedostatak dovoljnih, trajno raspoloživih i jeftinih

izvora financiranja,

- u financiranje javnih interesa su uključene uz državnu potporu i privatne financijske institucije i

investitori - preko specijaliziranih GSE institucija.

financijske institucije s potporom države - GSE

- specijalizirane institucije - ostvaruju javne interese:

- financiraju stambeno zbrinjavanje

- odobravaju hipotekarne kredite poljoprivredi

- financiraju izvoz

- kreditiraju studente

- u vlasništvu su države, banaka, štedionica, krajnjih korisnika kredita i privatnih osoba.

- sredstva pribavljaju najviše emisijama sekuritizacijskih zadužnica - izdaju ih na osnovi otkupljenih

potraživanja.

- osnovna funkcija - stvaranje sekundarnog tržišta za plasmane u posebne namjene.

- nisu konkurencija poslovnim bankama - upotpunjavaju njihovu ponudu i olakšavaju financiranje

ciljnih sektora ili namjena.

27. FINANCIJSKA TRŽIŠTA - ULOGA I FUNKCIJA

- čine ih:

- osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike

- na posebnim mjestima ili u uređenim sustavima trgovanja

- omoguduju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza - određuju cijene po

kojima se ta razmjena obavlja

- na nerazvijenim financijskim tržištima dominiraju banke kao najvažnije financijske institucije, te

depoziti i krediti kao najzastupljeniji instrumenti ulaganja i financiranja.

- razvijena tržišta

- mnoštvo financijskih oblika

- brojne financijske institucije - sofisticirane financijske tehnike - isprepleteni financijski tokovi.

- primjereno demokratskim društvima i tržišnim gospodarstvima.

www.referada.hr

- podrazumijeva objektivizirane tržišne kriterije, isključivo ekonomsku alokaciju sredstava,

regularnost i zaštitu sudionika.

- likvidira socijalizaciju, prisvajanje i redistribuciju, dovodedi sve pod svjetlo javnosti.

- financijska tržišta se djele na:

1) kreditna (debt) tržišta

- trguje se zadužnicama i kreditima.

2) tržišta vlasničkih udjela (kapitala, equity tržišta) -

trguje se dionicama i iz dionica izvedenim oblicima.

- najčešda podjela financijskih tržišta na tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica - novčano tržište,

tržište kapitala i devizno tržište.

- uz financijske institucije sve više sudjeluju poduzeda, država i posebice stanovništvo.

- razvijeno financijsko tržište omogudava:

1) rastresanje imovine svakog subjekta, podjela na niz čestica

- olakšava stalno imovinsko-financijsko restrukturiranje u skladu sa potrebama tržišta

2) brisanje granica između likvidnih i nelikvidnih sredstava

- razvijeno sekundarno tržište omogudava likvidnost gotovo svakom obliku imovine - zbog lake

utrživosti financijskih instrumenata.

3) disperzija rizika

- kroz šire i lakše strukturiranje portfelja

4) stalno prilagođavanje ročnosti i plasmana

5) dezinvestiranje

- „bijeg“ iz sadašnjih plasmana prema kretanjima na tržištu

6) kombiniranje, kalkuliranje i mijenjanje oblika imovine prema prinosima i drugim motivima

7) kontinuirano vrednovanje svakog sudionika sa tržišta

- posebno dužnika

- kroz svakodnevno utvrđivanje cijena vrijednosnica i drugih oblika financijskih potraživanja

28. ŠTEDIŠE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI ULAGAČI

ŠTEDIŠE

- NSJ koje višak prihoda nad rashodima, tj. štednju ulažu najčešde u obliku depozita.

- ne biraju plasman svojih sredstava - temeljna razlika štediše od investitora.

INVESTITORI

- pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujudi profit

u bududnosti.

- visina (cijena) uloženih vlastitih ili posuđenih sredstava treba biti manja od visine očekivanog

profita.

- snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja.

INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji)

- financijske institucije - kupci najvedeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu.

- za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajudi

raznovrsnu strukturu ulaganja.

www.referada.hr

- mogu utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu.

- lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekudih prinosa.

- investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi.

- najvedi kupci dionica i obveznica poduzeda.

INDIVIDUALNI INVESTITORI

- pojedinci i obitelji.

- sve manje sudjeluju na direktnom financijskom tržištu - izravno kupujudi vrijednosnice.

- više ulažu štednju u institucionalne investitore.

29. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Primarno (emisijsko) tržište

- tržište kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica.

- prodajom emisije vrijednosnica izdavatelj prikuplja nova - dodatna novčana sredstva.

- novom emisijom dionica povedava se kapital izdavatelja

- novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugoročna novčana sredstva.

- izdavanjem vrijednosnica i drugih utrživih financijskih instrumenata i njihovom rasprodajom

završava njihov život primarnom ili emisijskom tržištu.

- vrijednosnice se na primarnom tržištu prodaju samo jednom.

- sve ostale prodaje odvijat de se na sekundarnom tržištu.

- poduzeda i drugi emitenti vrijednosnica najčešde nemaju znanja i iskustva u ovim poslovima -

pomod im pružaju investicijske banke ili njihove grupe (vedi iznosi emisije), ili poslovne banke preko

svojih investicijskih odjela.

- investicijske banke same ili udružene u kupovne grupe otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavači i

rasprodaju je dalje - preuzimaju rizike emisije.

- posreduju između izdavatelja i javnosti.

- posebno značenje na primarnom tržištu imaju informacije o bonitetu emitenta i rejtingu tvrtke. -

bonitet - izraz koji sintetički izražava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i posebice kreditnu

sposobnost tvrtke.

- ocjene o bonitetu i rangiranja emitenta služe:

- investitorima pri ocjeni rizika

- emitentima pri utvrđivanju tržišne pozicije - cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tržištu.

30. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE

- obavlja se stalna kupoprodaja ved emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli

prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu.

- izvorni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novčana sredstva - ved postignuto na primarnom tržištu -

mijenjaju se vlasnici ved prije emitiranih vrijednosnica - preprodaju se prije dospijeda.

- naziva se još i transakcijsko, ili tržište druge ruke.

- uređuje se pravno, organizacijski sveobuhvatno i temeljito - zbog zaštite svih sudionika.

- posebno značenje sekundarnog tržišta - pruža mogudnost ulagačima da preprodajom vrijednosnog

papira koji posjeduju lako održavaju likvidnost, oslobađa novčana sredstva za druge plasmane. -

www.referada.hr

transakcije se obavljaju u bankama, na burzama vrijednosnica koje su najorganiziraniji i

institucionalni oblik sekundarnog tržišta, na tzv. OTC (over the counter) tržištima i „iz ruke u ruku“.

31. BURZA VRIJEDNOSNICA

- organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama - članovi burze

trguju prema specifičnom skupu pravila i regulacije kao:

- posrednici - brokeri

- za vlastiti račun - dealeri, traderi

- udruženje registriranih članova - mogu trgovati samo članovi koji imaju jedno ili više upladenih

mjesta - seat.

- zadatak - osigurati infrastrukturu i trgovanje na njoj uvrštenim (listiranim) vrijednosnicama. - prije

uvrštavanja na listu, emitent vrijednosnice je dužan podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta za

uvrštavanje.

- danas se prema posebnim pravilima omogudava i trgovanje neuvrštenim vrijednosnicama.

- trguje se malim brojem najkvalitetnijih vrijednosnica uhodanih i poznatih domadih i stranih tvrtki.

NYSE

- najveda svjetska burza - osnovana 1782.

- najviše uvrštenih izdanja - obične dionice.

- ostatak - preferencijalne dionice, izvedenice i varanti.

- 600 članova.

- cijena mjesta (seat) oko 3,5 mil. dolara

- ostale - London i Tokyo SE.

- najvedi promet na sekundarnom tržištu se ostvaruje preko burzovnog tržišta.

- najviše se trguje običnim dionicama, obveznicama, ponešto preferencijalnim dionicama.

- burza je svojevrsni pokazatelj stanja i kretanja privrede.

- burzovni indeksi i prosjeci

- pokazatelji stanja na burzovnim tržištima.

- mjere i izvješduju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica - reprezentativne za cijelo

tržište ili dio.

- prosjek - aritmetička sredina grupe cijena.

- indeks - prosjek u odnosu na ranije utvrđenu bazičnu vrijednost.

- rezultat stalnih promjena cijena izabranih vrijednosnica.

- upuduju na tendenciju kretanja cijena na cijeloj burzi ili određenom segmentu trgovanja.

- odražavaju kretanja nacionalnog i međunarodnog privrednog, političkog, socijalnog okruženja i

događanja.

- najstariji - Dow Jones Industrial Average (odnosi se na američku privredu).

- Standard & Poor's 500, Nikkei, DAX.

www.referada.hr

- indikatori kretanja na OTC tržištu - NASDAQ i NASDAQ 100.

32. OTC FINANCIJSKO TRŽIŠTE

- over the counter

- drugi važan oblik organiziranog sekundarnog tržišta.

- trguje se dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najčešde nisu, ali mogu biti uvrštene i

na burzama.

- plasiraju se i nova izdanja dionica.

- sustav automatskih kotacija na mreži međusobno spojenih računala.

- organiziralo ga je NASD - Nacionalno udruženje dealera vrijednosnicama.

- počelo s radom 1971. - sustav automatskih kotacija - NASDAQ.

- prvenstveno dealersko tržište.