Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Bosna i Hercegovina
Agencija za statistikuBosne i Hercegovine
Federalni zavod za statistikuFederacije Bosne i Hercegovine
Republički zavod za statistikuRepublike Srpske
2005/2006.
Indekspotrošačkihcijena
1. Metodologija i rezultati
Indekspotrošačkihcijena u BiH
Dio 1. Metodologija i rezultati Kazalo Predgovor ......................................................................................................................................................5
Uvod.................................................................................................................................................................7
1. Statisti�ka metodologija ...................................................................................................................9
1.1 Uvodne napomene............................................................................................................................9
1.2 Područje primjene i svrha Indeksa potrošačkih cijena .....................................................................9
1.3 Obuhvat i ponderi Indeksa potrošačkih cijena ...............................................................................11
1.4 Dizajn uzorka .................................................................................................................................12
1.5 Uzorak geografskih područja .........................................................................................................13
1.6 Uzorak prodajnih mjesta ................................................................................................................14
1.7 Uzorak proizvoda...........................................................................................................................14
1.8 Izbor pojedinačnih proizvoda za koje se prikupljaju cijene ...........................................................16
1.9 Podaci koji nedostaju .....................................................................................................................19
1.10 Zamjena elementarnih proizvoda ..................................................................................................20
1.11 Tretman sezonskih proizvoda ........................................................................................................23
1.12 Privremeno umanjenje cijena.........................................................................................................23
1.13 Upitnik za mjesečno prikupljanje cijena ........................................................................................24
1.14 Upitnik za prikupljanje cijena dva puta mjesečno .........................................................................26
1.15 Izračun indeksa ..............................................................................................................................29
1.16 Procjena pondera ...........................................................................................................................33
1.17 Zadaće i uloga snimatelja...............................................................................................................34
1.18 Kalendar prikupljanja podataka .....................................................................................................35
1.19 Kalendar i pravila proizvodnje i diseminacije statističkih podataka..............................................36
2. Indeksi potroša�kih cijena u BiH (sije�anj 2005. – prosinac 2006.) ...........................39
2.1 Opće napomene o inflaciji u BiH u 2006. godini ...........................................................................39
2.2 Grafička analiza inflacije u BiH u 2005. i 2006. godini ................................................................40
Statisti�ke tablice ...................................................................................................................................61
Registar........................................................................................................................................................63
Pojmovnik....................................................................,...............................................................................93
Predgovor U 2004. godini u Bosni i Hercegovini je provedena Anketa o potrošnji ku�anstava
(eng.Household Budget Survey u daljnjem tekstu HBS ili Anketa) u suradnji s Agencijom
za statistiku BiH (BHAS), Federalnim zavodom za statistiku FBiH (FIS) i Republi�kim
zavodom za statistiku RS (RSIS).
Financijsku su potporu provedbi ove ankete osigurali Vlada Italije i Cooperazione
Italiana, uz tehni�ku podršku stru�njaka iz Talijanskog zavoda za statistiku (ISTAT).
Potporu pri kreiranju uzorka za ovu anketu je osigurao Odjel za me�unarodni razvoj
Velike Britanije (DFID).
Spomenuti projekt je tako�er sadržavao i komponentu Indeksa potroša�kih cijena
(eng. Consumer Price Index - CPI). Osnovni je cilj navedene komponente definiranje i
usvajanje jedinstvene košare proizvoda za cijelu Bosnu i Hercegovinu, primjena nove
metodologije prikupljanja potroša�kih cijena sukladno europskim standardima,
osmišljavanje i sa�injavanje nove aplikacije za prikupljanje, unos, obradu i upravljanje
podacima, procjenjivanje novih pondera temeljenih na rezultatima Ankete o potrošnji
ku�anstava i izra�un novog Indeksa potroša�kih cijena za 2005. i 2006. godinu.
Dvije publikacije o cijenama, na�injene pod rukovodstvom Federica Polidora iz
ISTAT-a, i Izvješ�e o napretku postignutom u CPI komponenti, sadržavaju vodi�e za sva
pitanja u svezi s metodologijom i upravljanjem podacima, kao i analizu novih podataka i
indeksa.
Ova se publikacija javlja kao dio HBS serije, te zajedno s publikacijom vezanom za
upravljanje podacima o potroša�kim cijenama i dvjema publikacijama vezanim za
Metodologiju i Kona�ne rezultate Ankete o potrošnji ku�anstava 2004 predstavlja klju�ni
ishod Projekta provedbe spomenute Ankete.
Ravnatelji statisti�kih institucija BiH: Zdenko Milinovi�, ravnatelj Agencije za
statistiku BiH, Derviš �ur�evi�, ravnatelj Federalnog zavoda za statistiku i Slavko Šobot,
ravnatelj Republi�kog zavoda za statistiku RS, su pružili svesrdnu potporu cjelokupnom
projektu �ak i prije samog njegova otpo�injanja daju�i nužne vodilje u ovom partnerstvu.
Primjena komponente Cijena je rezultat zajedni�kih napora naših kolega s kojima
smo imali �ast dijeliti profesionalna i stru�na znanja, ali i osje�aj prijateljstva i
srda�nosti, ad hoc tima stru�njaka koji �ine: Rubina Deli�, Željka Draškovi�, Nedžada
Hadžali�, Mesuda Kamberovi�, Denijal Karanovic, Amina Muhi�, Igor Radan, Bogdana
Radi�, Edin Šabanovi�, Nevenka Sekuli�, Enzo Agnesse, Giuliano Gialli, Stefania
Occhiobello, Federico Polidoro, Antonella Simone i Marco Zaninelli.
Posebice se zahvaljujemo Veri Nasti� za prevo�enje i pripremanje dokumenta na svim
jezicima, Tiziani Pellicciotti za pripremu engleske ina�ice, te Mariji Kova�i� – Šmalcelj za
lektoriranje lokalnih jezi�kih ina�ica.
5
Uvod1 Indeks potroša�kih cijena u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja istraživanje koje
omogu�uje mjerenje inflacije potroša�kih cijena, što predstavlja stopu promjene
potroša�kih cijena roba i usluga koje ku�anstva kupuju nov�anim transakcijama.
Inflacija potroša�kih cijena u Bosni i Hercegovini se mjeri Indeksom potroša�kih cijena
koji je prema pristupu potroša�kim cijenama u Europskoj uniji �isti indeks cijena koji
odražava samo promjenu zabilježenu u teku�im cijenama u odnosu na bazno referentno
razdoblje. Indeks potroša�kih cijena u BiH nije Indeks troškova života (engl. Cost of
Living Index-COLI).2 Sukladno pristupu EU, obuhvat CPI-a �ine samo robe i usluge
uklju�ene u finalnu nov�anu potrošnju ku�anstava (engl. Household Final Monetary
Consumption Expenditure-HFMCE), što predstavlja dio finalne potrošnje ku�anstava bez
geografskog razgrani�enja, za nov�ane transakcije na gospodarskom teritoriju zemlje
vezane za one proizvode koji izravno zadovoljavaju potrebe potroša�a.
Izra�un Indeksa potroša�kih cijena u BiH se bazira na uzorku. Mjese�no prikupljanje
cijena se vrši za izabrane proizvode u izabranim geografskim podru�jima unutar kojih su
izabrana prodajna mjesta u kojima se promatraju to�no izabrani pojedina�ni proizvodi i
usluge.
Od sije�nja 2005. godine je izvršena revizija metodologije prikupljanja podataka i
algoritama za izra�un indeksa, uzimaju�i u obzir talijanska i europska iskustva i
metodologije, s ciljem njihova uskla�ivanja s glavnim smjernicama navedenim u
relevantnim europskim metodološkim dokumentima i regulativama.
Osim toga, metodološki dizajn ovog istraživanja je implementiran i u ra�unalnoj
aplikaciji koja omogu�uje provedbu kontroliranog unosa podataka, kontrolu unesenih
podataka i izra�un indeksa po�evši od indeksa na razinama gradova pa sve do op�eg
indeksa na razini Bosne i Hercegovine.
Od sije�nja 2005. godine je zapo�et izra�un Indeksa potroša�kih cijena sukladno
zahtjevima Europske unije vezanim za �isti indeks cijena, a s po�etkom 2007. godine je
zapo�eta i njihova diseminacija u Bosni i Hercegovini. Za sada �e se paralelno nastaviti
izra�un Indeksa cijena na malo do promjene zakonske osnove koji nalaže njegovo
postojanje. Zna�ajno je napomenuti da se ovaj Indeks odvojeno izra�unava za svaki od
entiteta, bez postojanja mogu�nosti agregiranja za razinu Bosne i Hercegovine zbog
razli�itosti metodoloških rješenja korištenih u njihovoj izradi u entitetima.
Prikupljanje potroša�kih cijena se provodi u šest gradova Republike Srpske (RS), pet
gradova Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Br�ko Distriktu, prema usvojenoj
jedinstvenoj košari roba i usluga i uz izra�un indeksa za svaku geografsku razinu, 1 Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike Cijena. 2 Ranije izra�unavani Indeks cijena na malo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je više nalikovao COLI-u.
7
po�evši od razine gradova u kojima se vrši prikupljanje cijena, preko razine entiteta do
razine BiH. U 2006. godini se košara proizvoda sastojala od 646 proizvoda grupiranih u
580 reprezentativnih stavki. Reprezentativna stavka predstavlja prvu razinu na kojoj je
mogu�e procijeniti ponder. Ponderi su izra�unati na bazi podataka o izdacima dobivenim
Anketom o potrošnji ku�anstava (HBS) provedenoj 2004. godine koja je predstavljala
klju�ni izvor informacija potrebitih za ažuriranje pondera za potrebe Indeksa potroša�kih
cijena.
Ove dvije publikacije predstavljaju glavne rezultate projekta implementiranog kroz
suradnju Zavoda za statistiku Italije (ISTAT), Agencije za statistiku BiH (BHAS),
Federalnog zavoda za statistiku FBiH (FIS) i Republi�kog zavoda za statistiku RS (RSIS),
te podružnice Agencije za statistiku BiH u Br�ko Distriktu.
Prva je publikacija posve�ena statisti�kim rezultatima glede metodologije prikupljanja
podataka i izra�una agregiranih indeksa, dok se druga publikacija bavi tehni�kim
aspektima i širim opisivanjem procedura koje su razvili i implementirali ISTAT-ovi
stru�njaci za informacijske tehnologije.
Prva se publikacija sastoji od dvije glave: prva se odnosi na klju�ne aspekte
statisti�ke metodologije definirane na samom po�etku projekta te dalje proširivane i
razvijane u vremenu trajanja projekta, a druga glava daje analizu agregiranih indeksa
potroša�kih cijena u zemlji kao cjelini, za svaki od entiteta i Br�ko Distrikt. Analiza
inflacije se odnosi na razdoblje od sije�nja 2005. do prosinca 2006. godine, za koji su
izra�unati indeksi sa zajedni�kom bazom (2005=100).
Druga je publikacija podijeljena na tri klju�na dijela. Prvi dio pojašnjava najzna�ajnije
aspekte aplikacije razvijene za potrebe izra�una Indeksa potroša�kih cijena. Glave od 3.
do 8. detaljno opisuju tzv. Modul 1 koji se odnosi na procedure upravljanja kontroliranim
unosom podataka, kontrole mikropodataka, izra�una prosjeka i indeksa za
reprezentativne stavke na razini gradova. Glava 9 opisuje tzv. Modul 2 koji se odnosi na
procedure upravljanja izra�unom agregiranih indeksa na razini entiteta i zemlje u cjelini.
Obje publikacije sadržavaju pojmovnike, a prva publikacija sadržava i statisti�ke
tablice i dijagrame.
8
1. Statisti�ka metodologija3
1.1 Uvodne napomene
Suradnja na polju statistike potroša�kih cijena izme�u Zavoda za statistiku Italije
(ISTAT), Agencije za statistiku BiH (BHAS), Federalnog zavoda za statistiku (FIS) i
Zavoda za statistiku Republike Srpske (RSIS) je odmah usmjerena na glavnu temu:
kvalitetu temeljnih podataka potrebnih za izra�un to�ne mjere inflacije za dva entiteta i
državu. Visoka kvaliteta elementarnih podataka izravno ovisi o razvidno definiranoj
metodologiji koja omogu�uje statisti�arima, anketnim stru�njacima i snimateljima cijena
razvidne smjernice za obavljanje terenskog rada. Stoga je od suštinskog zna�aja bilo
posebice istaknuti i unaprijediti klju�ne aspekte statisti�ke metodologije ukratko
pojašnjene u 1. glavi ove publikacije. Pri tomu je korištena opsežna literatura iz podru�ja
statistike potroša�kih cijena kao i odnosne regulative Europske unije.
Razgovori vo�eni tijekom posjeta Bosni i Hercegovini i Italiji su omogu�ili
identificiranje klju�nih pitanja u smislu statisti�ke metodologije s jedne strane i
prikupljanja podataka s druge. U svezi sa statisti�kom metodologijom klju�na su pitanja
fokusirana na:
� Dizajn uzorka (geografskih podru�ja, proizvoda, prodajnih mjesta i elementarnih
stavki za koje �e se vršiti prikupljanje cijena);
� Usvajanje kriterija za izbor elementarnih stavki za koje �e se vršiti prikupljanje
cijena;
� Upravljanje razli�itim slu�ajevima vezanim za samo prikupljanje cijena:
nemogu�nost snimanja i zamjena elementarnih stavki iz razli�itih razloga;
� Tretman sezonskih proizvoda;
� Tretman privremenih sniženja cijena;
� Dizajn upitnika za snimanje cijena jednom i dva puta u mjesecu;
� Izra�un indeksa, od elementarnih do agregiranih;
� Procjenu pondera baziranu na podacima prikupljenim putem HBS-a 2004.
Isto tako su definirana i neka pravila vezana za kalendar prikupljanja podataka
(uzimaju�i u obzir postoje�e regulative Europske unije) i pojedinih koraka izra�una i
diseminacije indeksa.
1.2 Podru�je primjene i svrha Indeksa potroša�kih cijena
Osnovni cilj prikupljanja potroša�kih cijena u Bosni i Hercegovini je dobijanje mjere
inflacije na razini entiteta, Br�ko Distrikta i države u cjelini. Inflacija za ku�anstva
3 Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike Cijena.
9
predstavlja mjeru stope promjene cijena proizvoda (roba i usluga) koje ku�anstva kupuju
na gospodarskom teritoriju Bosne i Hercegovine radi potrošnje. Stoga, uzimaju�i u obzir
Europski sustav ra�una (engl. European System of Accounts-ESA 95), Indeks
potroša�kih cijena (CPI) u BiH obuhva�a izdatke za finalnu nov�anu potrošnju
ku�anstava (HFMCE).
Dalje, sukladno europskom pristupu, Indeks potroša�kih cijena u BiH predstavlja
�isti Laspeyresov indeks cijena, a ne indeks troškova života, što zna�i da on prikazuje
promjenu u cijeni izme�u teku�eg i referentnog razdoblja pri tomu eliminiraju�i utjecaj
ostalih �imbenika na kretanje cijena.
Teoretski promatrano, mjera inflacije treba registrirati stopu promjene cijena svih
proizvoda koji su kupcima raspoloživi na tržištu. Realno promatrano, potrebito je
odabrati skupinu roba i usluga (košara proizvoda) koje su reprezentativne za potrošnju
ku�anstava. Indeksi potroša�kih cijena mjere promjene u vremenu košare proizvoda koja
predstavlja sve proizvode namijenjene finalnoj potrošnji ku�anstava, koji se mogu
nabaviti na tržištu nov�anim transakcijama.
Ova definicija u podru�je primjene Indeksa potroša�kih cijena ne uklju�uje slobodne
transakcije, potrošnju iz vlastite proizvodnje, imputirane rente kao mjeru troškova
stanovanja vlasnika stambenih jedinica niti poreze koji se ne pla�aju prigodom kupnje
potroša�kih roba. Porezi vezani za kupnju potroša�kih roba su uklju�eni u podru�je
primjene obuhvata Indeksa potroša�kih cijena (npr. PDV). Sukladno Europskoj regulativi
vezanoj za Harmonizirani indeks potroša�kih cijena (eng. Harmonised Indices of
Consumer Prices - HICP), iz podru�ja primjene Indeksa potroša�kih cijena su isklju�ene i
igre na sre�u.
Jedno od glavnih postignu�a ovog projekta predstavlja definiranje jedinstvene košare
proizvoda za oba entiteta i Br�ko Distrikt. U 2005. godini ta je košara proizvoda
sadržavala 642 elementarna proizvoda grupirana u 580 reprezentativnih stavki koje su
dalje grupirane u 123 vrste proizvoda, 92 klase, 40 skupina i 12 odjeljaka. U 2006.
godini je izvršena manja revizija košare, tako da su od sije�nja 2006. prikupljane cijene
za 646 elementarnih proizvoda grupiranih u 580 reprezentativnih stavki, 127 vrsta
proizvoda, 93 klase, 40 skupina i 12 odjeljaka (Dijagram 1.1). Sljede�a revizija košare
proizvoda nije planirana dok ne budu dostupni kona�ni rezultati HBS 2007, što zna�i da
je podrobniju reviziju košare realno o�ekivati tek 2009. godine. Klase, skupine i odjeljci
su definirani sukladno važe�oj COICOP klasifikaciji.
10
Dijagram 1.1 – Hijerarhijska struktura Indeksa potroša�kih cijena u BiH, 2006.
godina
Prikupljanje cijena se vrši za razli�ite tipove proizvoda: hranu, vo�e i povr�e,
alkoholna pi�a i duhan, odje�u i obu�u, usluge za održavanje ku�e, ku�ansku opremu i
namještaj, zdravstvene proizvode i usluge, goriva i prijevoz, rekreacijske usluge,
obrazovanje, kavane, restorane i hotele, usluge osiguranja te ostale robe i usluge.
1.3 Obuhvat i ponderi Indeksa potroša�kih cijena
Op�enito govore�i, sukladno Europskoj regulativi obuhvat Indeksa potroša�kih cijena
“(…) je definiran kao one robe i usluge uklju�ene u HFMCE. Klasifikacija je na�injena
sukladno 4-znamenkastim kategorijama i potkategorijama Klasifikacije osobne potrošnje
prema namjeni COICOP/HICP (engl. Classification Of Individual COnsumption by
Purpose/Harmonised Indices of Consumer Prices). HFMCE se definira kao dio izdatka
finalne potrošnje nastao:
� U ku�anstvima bez obzira na njihov nacionalni ili rezidencijalni status,
� U nov�anim transakcijama,
� Na gospodarskom teritoriju zemlje �lanice,
Opći indeks
12 odjeljaka
93 klase
127 vrsta proizvoda
580 reprezentativnih stavki
646 proizvoda
40 skupina
11
� Za robe i usluge uporabljene za izravno zadovoljavanje individualnih želja i potreba, i
� U jednom ili oba uspore�ena razdoblja.” 4
Cijene koje se prikupljaju za potrebe Indeksa potroša�kih cijena u BiH su cijene koje
pla�aju ku�anstva s ciljem nabavke pojedina�nih roba i usluga nov�anim transakcijama.
Prikupljaju se one cijene koje su stvarno pla�ene u momentu odvijanja procesa kupnje,
uklju�uju�i sve poreze a isklju�uju�i eventualne subvencije na proizvode. Cijene se
prikupljaju kao potpune, ne uzimaju�i u obzir privremena sniženja cijena, ili nakon
odbijanja popusta i isklju�ivanja kamata ili naplate usluga po kreditima; cijene koje
isklju�uju privremena sniženja cijena se koriste za izra�un Indeksa potroša�kih cijena
dok se cijene koje ih uklju�uju koriste za izra�un Harmoniziranog indeksa potroša�kih
cijena.
1.4 Dizajn uzorka
Prikupljanje potroša�kih cijena predstavlja tipi�no istraživanje bazirano na uzorku.
Europska regulativa 1749/96 u �lanku 8. utvr�uje minimalne standarde za odre�ivanje
uzorka:
“Harmonizirani indeks potroša�kih cijena nastaje iz ciljanih uzoraka koji, za svaku
kategoriju COICOP/HICP-a i njezin odgovaraju�i ponder, sadržavaju dostatno elementarnih
agregata koji mogu vjerno predstaviti raznovrsnost stavki unutar svake kategorije i
dostatan broj cijena u elementarnim agregatima koje mogu prikazati stvarnu sliku njihova
kretanja u populaciji procijenjenoj kao pouzdanoj i usporedivoj.”
O�evidno je da su zahtjevi navedeni u ovoj regulativi izloženi kao op�i, tako da je ona
mogla poslužiti kao osnova za odre�ivanje uzorka i u Bosni i Hercegovini. Eurostat je
uspostavio dvije radne skupine koje su imale za zada�u identificirati mogu�e izvore
grešaka, te sa�initi teoretski okvir uzorka primjenjivog u podru�ju statistike potroša�kih
cijena.
U Bosni i Hercegovina, kao i u ve�ini zemalja �lanica EU, uzorak odre�en za
prikupljanje potroša�kih cijena nije slu�ajan uzorak nego je izabran sa svrhom
zadovoljavanja specifi�nih ciljeva. Op�enito govore�i, mogu�e je identificirati �etiri stadija
u izboru uzorka u BiH:
a. Izbor geografskih podru�ja;
b. Izbor prodajnih mjesta;
c. Izbor proizvoda (odnosno košare proizvoda);
d. Izbor elementarnih stavki.
4 Pregled HICP-a – Referentni dokument 2/2001/B/5, strana 19.
12
Svaki od navedenih stadija �e ukratko biti pojašnjenu u nastavku teksta (stavak 1.4,
1.5, 1.6, 1.7). Za posljednja tri pobrojana stadija je usvojeno temeljno na�elo izbora sa
svrhom osiguravanja reprezentativnosti ponašanja potroša�a u smislu obuhvata
naj�eš�e kupovanih proizvoda, naj�eš�e posje�enih prodajnih mjesta i najprodavanijih
proizvoda.
Središnji statisti�ki zavodi (FIS i RSIS) na razini entiteta i Agencija za statistiku BiH
na državnoj razini (BHAS) su imali jako delikatnu zada�u odrediti košaru proizvoda koja
najbolje reprezentira ponašanje potroša�a.
Regionalna i županijska odjeljenja su tako�er imala zna�ajnu zada�u izabrati ona
prodajna mjesta i one proizvode i usluge koje ispunjavaju temeljne zahtjeve
reprezentativnosti, a za koje �e se vršiti prikupljanje cijena. Ova je zada�a iziskivala da se
napravi izbor prodajnih mjesta sa popisa svih prodajnih mjesta, imaju�i u vidu neke od
klju�nih varijabli izbora (tip prodajnog mjesta, lokacija itd.), a potom i izbor pojedina�nih
proizvoda na�injen na temelju razgovora sa šefovima prodaje u odabranom prodajnom
mjestu ili na temelju podataka o prodaji svakog pojedinog proizvoda.
Stadiji izbora uzorka su bili od temeljnog zna�aja i u njima su svaki zavod, svaki ured
i svaka osoba uklju�eni u prikupljanje potroša�kih cijena odigrali jednu od klju�nih
uloga.
1.5 Uzorak geografskih podru�ja
Gradovi u kojima se vrši prikupljanje cijena u Bosni i Hercegovini su odabrani
uzimaju�i u obzir njihov zna�aj odre�en na temelju broja stanovnika i njihovu ulogu u
geografskom podru�ju kojemu pripadaju (glavni grad regije ili županije ili glavni centar).
Drugi zna�ajan aspekt u ovoj fazi izbora je bilo postojanje lokalnog statisti�kog odjeljenja
sposobnog za prikupljanje cijena i njihovu prvu kontrolu prije dostavljanja središnjim
zavodima u Sarajevu i Banjaluci, ili Agenciji za statistiku BiH.
Na temelju ovih kriterija je izabrano 12 gradova u kojima �e se vršiti prikupljanje
cijena, i to pet županijskih centara u Federaciji BiH, šest regionalnih centara u Republici
Srpskoj i Br�ko u Br�ko Distriktu (Tablica 1.1).
Tablica 1.1 – Gradovi BiH u kojima se prikupljaju potroša�ke cijene korištene za izra�un Indeksa potroša�kih cijena, godine 2005-2006.
FBiH RS Br�ko D. Biha� Banjaluka Br�ko Tuzla Bijeljina Zenica Trebinje Sarajevo Doboj Mostar Prijedor Isto�no Sarajevo
13
1.6 Uzorak prodajnih mjesta Cijene se prikupljaju u odre�enim prodajnim mjestima, mjestima u kojima se pružaju
razli�ite usluge: u bolnicama, kod lije�nika, stomatologa, u kinima, kazalištima itd.
Prikupljanje potroša�kih cijena nije bazirano na slu�ajnom uzorku. Zbog toga su mjesta
na kojima se prikupljaju cijene odabrala županijska/regionalna odjeljenja prema
proceduri odabira uzorka koji nije na bazi vjerojatnosti (neprobabilisti�ki uzorak).
Op�enito govore�i, mogu se odrediti tri glavna pristupa za odabir uzorka koji nije na bazi
vjerojatnosti:
a) procjena (odabir mjesta za prikupljanje cijena na temelju procjene stru�njaka);
b) cut-off (isklju�ivanje preko i ispod odre�ene vrijednosti, korištenje pomo�ne
varijable kao što je promet, uz izbor jedinica iznad grani�ne vrijednosti);
c) kvota (broj elemenata je unaprijed fiksno odre�en, a odabir je prepušten
snimateljima na terenu).
U BiH liste prodajnih mjesta i to�ne informacije o pomo�noj varijabli (promet) nisu lako
dostupne, pa se kao temeljni pristup odre�ivanju uzorka prodajnih mjesta koristi metoda
procjene. Ubudu�e, ve�a pozornost �e se posvetiti cut-off pristupu.
U svakom slu�aju, za metodu procjene treba uzeti u obzir sljede�e op�e kriterije:
� Broj odabranih prodajnih mjesta ovisi o demografskoj i geografskoj veli�ini grada;
� Tip prodajnog mjesta treba biti odre�en na temelju sudjelovanja svake vrste u
lokalnom distribuiranju. Npr. ako u gradu moderna distribucija (robne ku�e, lanci
prodavaonica, supermarketi, hipermarketi) ima udjel na tržištu od 40%, dok na
tradicionalno distribuiranje (minimarketi, tradicionalne prodavaonice, tržnice i
drugo) otpada preostalih 60%, iako pretpostavimo da je broj prodavaonica u
uzorku 10, onda je potrebito prikupiti �etiri elementarne cijene u prodavaonicama
koje pripadaju modernoj distribuciji, a šest u prodavaonicama s tradicionalnim
distribuiranjem;
� Prodajna mjesta treba odabrati tako da se uzme u obzir ponašanje kupaca: u
uzorak je potrebito uklju�iti prodavaonice s ve�om frekvencijom kupaca.
1.7 Uzorak proizvoda Košara proizvoda za Indeks potroša�kih cijena se u BiH u 2005. godini sastojala od
642, a u 2006. godini od 646 proizvoda. Oni su odabrani s ciljem predstavljanja
raznolikosti proizvoda dostupnih na tržištu, da obuhvate kompletan spektar potrošnje
prema COICOP klasifikaciji, te da, kao što je zahtijevano Europskom regulativom
1749/96, uzmu u obzir ponder svake COICOP kategorije (što je ve�i ponder pojedine
kategorije to je širi spektar proizvoda unutar te kategorije).
14
Županijska/regionalna odjeljenja su izvršila snimanje i unos cijena za svaki od 646
proizvoda za podru�ja Federacije BiH, Republike Srpske i Br�ko Distrikta. Nakon toga su
izra�unati mikroindeksi za svaki elementarni proizvod u svakom prodajnom mjestu i
grupirani u 646 proizvoda, a za 580 reprezentativnih stavki su geometrijskom sredinom
izra�unati elementarni indeksi. Rezultati HBS-a 2004 provedene u suradnji s ISTAT-om,
su osigurali pondere za grupiranje 580 reprezentativnih stavki elementarnih indeksa.
Odabir košare proizvoda je ura�en tako da cijene proizvoda koji pripadaju istoj vrsti
pokazuju zajedni�ki profil, tako da promjene u cijeni jednog proizvoda predstavljaju
promjene u cijeni ukupne vrste. Cijene koje se prikupljaju za košaru proizvoda
odabranih za izra�un Indeksa potroša�kih cijena u BiH trebaju predstavljati promjene u
cijenama svih roba i usluga kupljenih na tržištu na temelju nov�anih transakcija.
Lista od 646 elementarnih proizvoda ista je i za razinu države i za razine entiteta.
Me�utim, jedan ili dva proizvoda ne moraju biti raspoloživi u svim gradovima: u takvim
gradovima cijene se prikupljaju za druge proizvode koji �ine istu reprezentativnu stavku
ili viši agregat. Košaru proizvoda korištenu u 2005. godini su revidirali i dogovorili u
2006. godini BHAS, FIS i RSIS, a na temelju iskustva ste�enog u radu na terenu.
Revidirana je lista proslije�ena županijskim i regionalnim odjeljenjima sa sljede�im
informacijama:
a) COICOP šifra sadržava i nastavak koji nedvojbeno identificira svaki proizvod (6
znamenki, svaka sadržava dvije stavke). Te znamenke predstavljaju nastavak na
COICOP šiframa utvr�enih me�unarodnom verzijom COICOP klasifikacije za
potrebe HICP-a;
b) Kratak opis proizvoda;
c) Detaljniji opis proizvoda koji treba poslužiti snimateljima kao vodi� pri razvidnoj
identifikaciji svakog proizvoda za koji se vrši snimanje cijene. Npr.
mileram/pavlaka je naziv proizvoda sa šifrom 01.01.04.02.08 �iji je detaljniji
opis mileram/pavlaka, 20% mlije�ne masti u plasti�nim �ašama;
d) Jedinica mjere kojom je definirana koli�ina za koju se prikuplja cijena;
e) Službeno prihva�ena koli�ina, predstavlja na�in izvještavanja snimljene cijene
na terenu (koja se može odnositi na razli�ite promatrane koli�ine) za službeno
prihva�enu koli�inu unaprijed definiranu za svaki proizvod. Zna�i, službeno
prihva�ena koli�ina se može razlikovati od one koli�ine za koju se na terenu
prikuplja cijena. Uzmimo za primjer maslac industrijske proizvodnje (šifra
01.01.05.01.01), za koji je službeno prihva�ena koli�ina 1000 grama, ali se na
terenu mogu prikupljati cijene za pakiranja od 250 ili 500 grama. Stoga je jako
važno da snimatelji na terenu ispravno zabilježe koli�inu na koju se odnosi
15
prikupljena cijena, tako da bi aplikacija mogla automatski prera�unati prosje�nu
cijenu za službeno prihva�enu koli�inu, u ovom slu�aju za 1000 grama.
Rad na procjeni pondera za potrebe izra�una Indeksa potroša�kih cijena baziran na
rezultatima Ankete o potrošnji ku�anstava je zapo�eo s povezivanjem košare proizvoda
sadržanih u ove dvije komponente projekta. Rezultati ovog povezivanja su izazvali je neka
unapre�enja CPI košare u 2005. godini, ali i ukazali na postojanje djelimi�nog obuhvata
nekih dijelova: 75 HBS stavki nije imalo izravnu vezu sa CPI košarom, što predstavlja
24,4% od ukupnog broja HBS stavki ili oko 5% ukupnih izdataka ku�anstava
obuhva�enih CPI-em. Ti su rezultati sugerirali da u 2007. godini predvidimo:
a) Proširenje košare elementarnih proizvoda za koje se vrši prikupljanje cijena sa
ciljem kompletiranja obuhvata potrošnje ku�anstava;
b) Snažnije povezivanje HBS i CPI košar� kroz Anketu o potrošnji ku�anstava koja
�e se provoditi 2007. godine. Zbog problema prona�enih u povezivanju dviju
spomenutih košar� i tijekom procedure procjene pondera za potrebe izra�una
Indeksa potroša�kih cijena ovo je jedna od najzna�ajnijih planiranih zada�a.
1.8 Izbor pojedina�nih proizvoda za koje se prikupljaju cijene
Drugi korak u izboru uzorka kojega su napravili županijski/regionalni odjeli i
snimatelji je bio izbor elementarnih proizvoda.
Detaljni opis svakog proizvoda pomaže snimatelju u razvidnom identificira svaki
proizvod za koji se snima cijena. Npr. za proizvod vo�ni jogurt sa šifrom
01.01.04.02.04.06 detaljniji opis odre�uje vo�ni jogurt u plasti�nim �ašama. Snimatelj
nikako ne smije promatrati pakiranja jogurta od kilograma. Me�utim, detaljniji opis nije
uvijek dovoljan za razvidno definiranje svakog proizvoda koji se promatra. Isti proizvod,
definiran detaljnijim opisom, je �esto raspoloživ u više razli�itih vrsta proizvedenih u više
razli�itih marki ili u razli�itim pakiranjima. Ova tri elementa (vrsta, marka i pakiranje)
jako �esto imaju snažan utjecaj na odre�ivanje razine cijene proizvoda, pa u ovisnosti o
njihovoj kombinaciji cijena istog proizvoda može zna�ajno varirati.
Npr. tjestenina za juhu (od bijelog brašna, s jajima) je u prodajnim mjestima
dostupna u više varijanti (duga ili kratka), više marki (Barilla, Buitoni, itd.) ili u razli�itim
pakiranjima (npr. pola kilograma ili kilogram). Za svježe je vo�e mogu�e prona�i razli�ite
tipove (vrste) istog proizvoda. Za odje�u postoji mnogo razli�itih vrsta i marki istog
proizvoda. Op�enito, cijena svake elementarne stavke unutar pojedina�nog proizvoda iz
košare, sa svojim opisom, ovisi o utjecajima triju osnovnih elemenata:
16
a) Vrste proizvoda - Eurostat definira vrstu proizvoda kao detaljniji opis svakoga
pojedina�nog proizvoda kojega je odabrao unutar svakoga prodajnog mjesta
svaki snimatelj s terena, a u okviru kratkog opisa proizvoda kojega je definirao
Zavod za statistiku. Za svježe vo�e i povr�e vrste su prirodno odre�ene, dok su
za ku�ansku opremu i ure�aje vrste odre�ene tehni�kim karakteristikama
predmetnog proizvoda;
b) Marke proizvoda, koja omogu�uje razvidno identificiranje proizvo�a�a pojedinog
proizvoda (npr. Levi's za farmerice ili Lavazza za kavu);
c) Pakiranja ili prikupljene koli�ine, koje se mogu specificirati u smislu težine (kao
što je to slu�aj kod prehrambenih proizvoda), ili komada i jedinice (kod odje�e).
Kombiniranje informacija vezanih za proizvod, prodajno mjesto, vrstu, marku i
prikupljenu koli�inu nedvojbeno identificira odre�eni proizvod za koji se cijena prikuplja
jednom ili dva puta mjese�no.
Snimatelj mora identificirati specifi�ni proizvod sukladno kriteriju najprodavanijeg
proizvoda, što zna�i da u odabranoj prodavaonici za odabrani proizvod mora odabrati
najprodavaniju vrstu, marku i pakiranje. S ciljem takvog odabira on može tražiti od šefa
prodaje potrebite informacije o prodanim koli�inama svakog proizvoda ako se radi o
velikim lancima prodajnih mjesta, ili od prodava�a ako se radi o tradicionalnom
distribuiranju.
Identifikacija svakog pojedina�nog proizvoda mora biti izvršena barem jedanput
godišnje prigodom promjene baze, ali ona mora biti mjese�no pra�ena s ciljem održavanja
reprezentativnosti proizvoda u smislu ponašanja potroša�a. Pra�enje reprezentativnosti
svakog odabranog proizvoda zna�i provjeriti održava li on svoj status najprodavanijeg
proizvoda; ukoliko izgubi taj status nužno ga je zamijeniti drugim, koji je trenuta�no
postao najprodavaniji (vidjeti § 1.10).
Za svaki pojedina�ni proizvod je potrebito odrediti broj cijena koje �e se snimati, tzv.
kvote. Broj kvota koje treba prikupiti za svaki pojedini proizvod u svakom gradu je
utvr�en na po�etku godine na temelju sljede�ih elemenata:
a) Variranja cijena: ovisi o tipu proizvoda i osobinama lokalnog tržišta;
b) Lokalnog distribuiranja trgovine: za utvr�ivanje iznosa elementarne kvote koju
treba prikupiti mora se uzeti u obzir je li moderni tip prodajnih mjesta
(hipermarketi, supermarketi itd.) zastupljeniji od tradicionalnog;
c) Geografske rasprostranjenosti;
d) Demografske širine;
e) Ponderu proizvoda u odnosu na druge proizvode u košari.
17
Kao op�e pravilo, �ini se ispravnim utvrditi minimum elementarnih kvota koje se
moraju prikupiti u svakom gradu uklju�enom u prikupljanje cijena:
a) Za prehrambene proizvode on može biti odre�en na sedam;
b) Za neprehrambene proizvode ovaj prag može biti fiksiran na pet;
c) Za listu usluga (plin za ku�anstva, elektri�na energija, mjese�ne karte za gradski
prijevoz, itd.) za koje postoji samo jedno mogu�e prodajno mjesto na lokalnom
tržištu ovi pragovi ne vrijede;
d) Pragovi od sedam ili pet snimanja ne vrijede ni za sve one proizvode za koje
specifi�na situacija na tržištu u gradu ne osigurava dostatan broj prodajnih
mjesta. Npr. u nekim manjim gradovima automobili se možda prodaju samo na
dva ili tri prodajna mjesta, što zna�i da broj prikupljenih kvota može biti i manji
od pet.
Op�enito bi bilo dobro u praksi izbjegavati da se u uzorak uklju�uju sva prodajna
mjesta koja prodaju odre�eni proizvod, npr. ukoliko na tržištu postoji osam prodajnih
mjesta koja nude kruh ne bi bio problem u uzorak uklju�iti svih osam mjesta, ali bismo
onda imali problem ukoliko bi se jedno od prodajnih mjesta zatvorilo jer onda ga ne
bismo imali �ime zamijeniti, stoga je dobro izostaviti jedno od tih prodajnih mjesta iz
uzorka i �uvati ga kao pri�uvu u slu�aju da do�e do trajnog zatvaranja jednog od
prodajnih mjesta iz uzorka.
1.9 Podaci koji nedostaju
Klju�ni zahtjev izra�una Indeksa potroša�kih cijena predstavlja stalno održavanje
uzorka (barem unutar jedne godine u slu�aju lan�anih indeksa s godišnjom revizijom
uzorka kao za CPI u BiH) koje je nužno za zadovoljavanje potrebe za evidentiranjem
promjena cijena pristupom �istog indeksa cijena (vidjeti § 1.2). Ovaj zahtjev nalaže
procjenu cijene koja kra�e vrijeme nedostaje u vrijeme unosa, dok se u slu�aju trajnije
nemogu�nosti snimanja cijena mora izvršiti zamjena proizvoda. Stoga su vrlo važne
prikladne procedure za procjenu cijena koje nedostaju i za provedbu zamjena
elementarnih proizvoda.
Europska regulativa 1749/96 predstavlja osnovu za prevazilaženje ovih problema.
U svezi s problemom cijena koje nedostaju to�ka (g) �lanka 2. glasi:
“Procijenjena cijena jeste cijena koja predstavlja zamjenu za snimljenu cijenu i bazira
se na prigodnoj proceduri procjene. Prethodno snimljena cijena se ne smije koristiti kao
procjena nove cijene osim ukoliko ona stvarno i ne predstavlja prigodnu procjenu.”
S druge strane, Europska regulativa i Eurostat ne preciziraju detaljnije šta se
podrazumijeva pod prigodnom procedurom za procjene cijena koje nedostaju.
18
Za sad je za potrebe CPI-a u BiH usvojena praksa da je procijenjena cijena jednaka
prethodno snimljenoj cijeni, ali uz izri�ito definirano vremensko ograni�enje sukladno
Europskoj regulativi koja utvr�uje dvomjese�no razdoblje, kao maksimalnu duljinu
trajanja, u kojemu se procijenjena cijena može usvojiti za dalje prenošenje i zamjenu
proizvoda za koji nije mogu�e snimiti cijenu. Razvidno je da �e u budu�nosti biti
potrebito testirati nove procedure procjene cijena koje nedostaju (po�evši od imputiranja
prosjekom klase) s ciljem njihove usporedbe s rezultatima dobivenim trenuta�no
usvojenom procedurom.
Mjesec dana za proizvode koji se prate jednom mjese�no, ili u jednom snimanju za
proizvode koji se prate dva puta mjese�no, snimatelj može biti u situaciji da nije u
mogu�nosti prikupiti cijenu odre�enog proizvoda iz jednog od sljede�ih razloga:
a) Prikupljanje cijena nije izvršeno iz opravdanih razloga;
b) Prodajno je mjesto privremeno zatvoreno;
c) Prodajno je mjesto definitivno zatvoreno;
d) Odabrani proizvod trenuta�no nije dostupan;
e) Odabrani je proizvod trajno nedostupan;
f) Odabrani proizvod nije dostupan iz sezonskih razloga.
Stoga, za sada, u gore pobrojanim slu�ajevima snimatelj pravi zabilješku na upitniku
namijenjenom za prikupljanje cijena, a onda županijski/regionalni odjel, koji je
odgovoran za unos podataka, ponavlja cijenu prikupljenu u prethodnom snimanju, bilo
ono iz prethodnog mjeseca ili prethodne polovice mjeseca (u slu�aju prikupljanja dva
puta mjese�no), uz odgovaraju�u oznaku (Tablica 1.2).
Štoviše, ukoliko do�e do odbacivanja snimljene cijene Europska regulativa nalaže:
“Ukoliko, kao rezultat procedure potvr�ivanja, prikupljena cijena mora biti odba�ena a
ne može se pristupiti novom snimanju, odba�enu cijenu treba tretirati kao nedostaju�u
sukladno regulativi Europskog povjerenstva (engl. European Commision-EC) broj 1749/96 i
njenim �lancima 6. i 9.”
U stvarnosti se može dogoditi da županijski/regionalni odjel posjeduje neke
informacije koje ne dopuštaju prihva�anje prikupljene cijene. Takva se cijena smatra
odba�enom i ona se tretira kao nedostaju�a cijena tako što se ponavlja cijena iz
prethodnog mjeseca ili prethodnog snimanja (za proizvode kojima se cijena prikuplja dva
puta mjese�no), uz odgovaraju�u oznaku (Oznaka 16 ukoliko informacijom raspolaže
županijski/regionalni odjel ili Oznakom 17 ukoliko informacija dolazi iz središnjeg
zavoda u Sarajevu ili Banjaluci).
19
Tablica 1.2 – Nedostaju�i podaci u CPI u BiH. Oznake (engl. flags) i razdoblja procjene
Oznaka Opis Maksimalno razdoblje procjene
11 Podatak nije prikupljen: snimatelj nije izvršio prikupljanje 1 mjesec
12 Podatak nije prikupljen: privremeno zatvaranje 2 mjeseca 13 Podatak nije prikupljen: definitivno zatvaranje 1 mjesec 14 Podatak nije prikupljen: proizvod trenuta�no nedostupan 2 mjeseca 15 Podatak nije prikupljen: proizvod trajno nedostupan 1 mjesec 16 Podatak nije prikupljen: proizvod prati op�inski ured 1 mjesec
17 Podatak nije prikupljen: proizvod prati Agencija za statistiku 1 mjesec
18 Podatak nije prikupljen: proizvod nedostupan iz sezonskih razloga
U ovisnosti o proizvodu (maksimalno 11 mjeseci)
1.10 Zamjena elementarnih proizvoda
Op�enito govore�i, zamjena elementarnih proizvoda se vrši zbog promjene barem
jedne od �etiri osnovne osobine svakog proizvoda:
a) Marke: marka proizvoda �iju smo cijenu prikupljali do sada više nije dostupna ili
je izgubila status „najprodavanije“;
b) Vrste: vrsta proizvoda �iju smo cijenu prikupljali do sada više nije dostupna ili je
izgubila status „najprodavanije“;
c) Pakiranja: specifi�no pakiranje proizvoda �iju smo cijenu prikupljali do sada više
nije dostupno ili je izgubilo status „najprodavanijeg“;
d) Prodajnog mjesta: prodajno mjesto u kojemu smo do sada prikupljali cijene je
definitivno zatvoreno. Stoga je nužno napraviti zamjenu svih proizvoda �ije su
cijene snimane u tom prodajnom mjestu.
Zamjena elementarnih proizvoda pokre�e i pitanje prilagodbe kvalitete jer u ve�ini
slu�ajeva zamjena proizvoda predstavlja i promjenu u kvaliteti. Op�i kriteriji za
prilagodbu kvalitete su tako�er odre�eni Europskom regulativom, a posebice
Regulativom 1749/96 koja u svojemu �lanku 5. kaže:
“1. Harmonizirani indeksi potroša�kih cijena za koje se vrši prilagodba kvalitete moraju
biti usporedivi. U onim slu�ajevima u kojima se javlja promjena u kvaliteti, zemlje �lanice
trebaju izra�unavati indekse cijena uz odgovaraju�u prilagodbu cijena bazirano na
eksplicitnim procjenama obujma promjene kvalitete. U nedostatku nacionalnih procjena,
zemlje �lanice �e koristiti procjene bazirane na informacijama koje je osiguralo Povjerenstvo
(Eurostat) ukoliko one postoje i ukoliko su relevantne.
2. Ukoliko nikakve informacije nisu dostupne, promjene cijena trebaju biti procijenjene
kao razlika izme�u cijene odabranog zamjenskog proizvoda i cijene zamijenjenog
20
proizvoda. Ni u kojem se slu�aju promjena u kvaliteti ne smije procijeniti kao cijela razlika
u cijeni dvaju proizvoda osim ukoliko se to ne �ini realnom procjenom.”
Eurostat je uspostavio radnu skupinu s ciljem prevazilaženja problema prilagodbe
kvalitete. Za sada je predloženo korištenje pristupa od-slu�aja-do-slu�aja, što zna�i da se
za razli�ite skupine proizvoda rangiraju razli�ite metode prilagodbe kvalitete (od A
metode, kao referentne, do C metode koja se ne bi smjela koristiti). Op�enito, metode
tretiranja problema prilagodbe kvalitete se mogu podijeliti na eksplicitne i implicitne:
Europska regulativa 1749/96 preporu�a usvajanje eksplicitnih procjena, ali su i
implicitne metode prihvatljive uz izbjegavanje pripisivanja kompletne razlike u cijenama
dvaju proizvoda (cijena prethodnog elementarnog proizvoda i cijena zamjenskog
proizvoda) promjeni kvalitete.
U BiH pristup izra�unu Indeksa potroša�kih cijena prihva�a prijelaznu varijantu
prema kojoj se vrijednost promjene kvalitete izme�u elementarnog proizvoda i proizvoda
koji ga zamjenjuje procjenjuje kao razlika u njihovim cijenama prikupljenim u razdoblju
u kojemu su oba proizvoda bila dostupna.
Zato, u svakom slu�aju zamjene proizvoda snimatelj mora prikupiti i cijenu
zamjenskogproizvoda u prethodnom mjesecu. Ta se cijena upisuje u za to predvi�enu
�eliju u upitniku. Na bazi dostupnosti cijena zamijenjenog i zamjenskog proizvoda za
prethodni mjesec procedura �e prera�unati novu bazu za mikroindeks prema sljede�oj
proporciji:
PN : PO = BN : BO
gdje je:
PN = cijena zamjenskog proizvoda u prethodnom mjesecu; PO = cijena zamijenjenog proizvoda u prethodnom mjesecu;
BN = prera�unata baza za zamjenski proizvod (nepoznata varijabla);
Bo = prera�unata baza za zamijenjeni proizvod.
Nepoznata varijabla se dobiva formulom
Dakle, mogu�a razlika u cijeni zamjenskog elementarnog proizvoda je uzeta u obzir
prigodom izra�una mikroindeksa s novom bazom dobivenom po gore navedenoj
proporciji. Gornji obra�un se automatski vrši u samoj aplikaciji za unos cijena. Snimatelj
21
mora samo precizno unijeti podatke o cijeni zamjenskog proizvoda u prethodnom
mjesecu. Op�enito se možemo susresti s dvije situacije:
a) prethodnu cijenu zamjenskog proizvoda je prikupio snimatelj. Ukoliko je
snimatelja prigodom prikupljanja cijena (jednom ili dva puta u mjesecu)
prodava� upozorio da �e proizvod za koji on prikuplja cijene biti nedostupan u
narednom razdoblju i u svim slu�ajevima kada je elementarni proizvod, bilo
privremeno (podaci koji nedostaju s oznakama 12 i 14) ili trajno nedostupan, a
snimatelj je u mogu�nosti odabrati drugi elementarni proizvod s kojim �e ga
zamijeniti (vidjeti § 1.13), tada snimatelj vrši zamjenu sukladno kriteriju
„najprodavanijeg“ proizvoda i bilježi karakteristike zamjenskog proizvoda izvan
upitnika, kao i informaciju o cijeni tog proizvoda u prethodnom mjesecu, kako bi
izvršio zamjenu;
b) prethodna cijena zamjenskog proizvoda nije poznata pa mora biti procijenjena.
Procjena se može izvršiti na temelju informacija dobivenih od prodava�a ili
upisom cijene zamjenskog proizvoda u ovom mjesecu kao procjene njegove cijene
za prošli mjesec.
Oznake koje treba koristiti u dva prethodno navedena slu�aja su sažete u Tablici 1.3.
Isto tako procedura predvi�a i tre�u oznaku koja se koristi za slu�ajeve kada su
nedostupne informacije o vrsti, marki ili prikupljenim koli�inama u prosincu, a koje se
naknadno unose tijekom godine.
Ukoliko se prikupljena koli�ina mijenja za iznos od �30% i zamjena važi samo za
promjenu koli�ine, procedura ne traži od korisnika unos i prethodne cijene zamjenskog
proizvoda jer ona automatski prera�unava bazu mikroindeksa, uzimaju�i u obzir novu
prikupljenu koli�inu; u svakom drugom slu�aju od korisnika se traži unos prethodne
cijene zamjenskog proizvoda. Prag od �30% je odre�en sa svrhom izdvajanja slu�ajeva
trivijalnih promjena u pakiranju elementarnih proizvoda od suštinskih promjena koli�ine
promatranog proizvoda.
Tablica 1.3 – Oznake za zamjene u CPI u BiH Oznaka Opis 21 zamjena: cijena za prethodni mjesec prikupljena 22 zamjena: cijena za prethodni mjesec procijenjena 23 zamjena: fiktivna zamjena (ažuriranje informacija)
22
1.11 Tretman sezonskih proizvoda
Neki proizvodi u košari imaju tipi�an sezonski profil odre�en njihovom naravi ili
namjenom. Prirodno sezonsko kretanje se javlja kod proizvoda poput svježeg vo�a i
povr�a, odje�e i obu�e, dok se sezonsko kretanje odre�eno namjenom proizvoda uo�ava
kod usluga poput obrazovanja, hotela, prijevoza i usluga povezanih s turizmom.
Na razini Europske unije se o�ekuje usvajanje regulative koja �e odrediti op�i kriterij
za tretiranje sezonskih proizvoda. Za sada, u o�ekivanju usvajanja te odluke, cijene
sezonskih proizvoda se jednostavno ponavljaju u mjesecima kada proizvodi nisu
dostupni.
Uvedena je oznaka za nedostajanje podataka o cijenama uslijed sezonskog karaktera
proizvoda.
Za odje�u i obu�u se primjenjuje specifi�an pristup. Obi�no se ove kategorije
proizvoda zna�ajno razlikuju u zimskom i ljetnom razdoblju. Stoga, kada zapo�ne nova
sezona nužno je izvršiti zamjenu proizvoda (npr. vunene hla�e zamijeniti pamu�nim). U
tome slu�aju, za prethodni se mjesec unosi cijena iz prethodne sli�ne sezone ukoliko su
ta dva proizvoda usporediva u smislu marki i materijala uporabljenih u njihovoj
proizvodnji (tipu odje�e, kvaliteti kože itd.).
1.12 Privremeno umanjenje cijena
Regulativa EU 2602/2000 je odredila da se za potrebe izra�una HICP-a moraju
registrirati privremena umanjenja cijena. �lanak 2. spomenute regulative odre�uje �etiri
uvjeta koji moraju biti ispunjena da bi se umanjenje cijene registriralo:
"(…)Takva umanjenja
a) se mogu pripisati kupnji pojedina�nih roba i usluga;
b) su dostupna svim potencijalnim potroša�ima bez ispunjavanja nekih posebnih
uvjeta (pripadanje klubovima potroša�a, kupnja dva da bi se dobila tri proizvoda
itd.);
c) su poznata kupcu u momentu kada kupuje proizvod;
d) se mogu zahtijevati u vrijeme kupnje ili u odre�enom razdoblju nakon stvarne
kupnje te tako mogu zna�ajno utjecati na koli�ine koje su kupci spremni kupiti."
Spomenuti su uvjeti podrobnije definirani u naputcima za tretiranje umanjenih cijena
u izra�unu harmoniziranog indeksa potroša�kih cijena (HICP). Ovi naputci5 su osnova i
za prikupljanje potroša�kih cijena u Bosni i Hercegovini.
__________________________________________ 5 Pregled HICP – Referentni dokument/2001/B/5, strana 351
23
Uvjet d) odre�en Regulativom 2602/2000 je primijenjen u uspostavi HICP-a u BiH u
kojemu je propisano da se privremeno umanjenje cijena uzima u obra�un ukoliko ono
traje dulje od 15 dana.
I doista, u BiH �e se izra�unavati dva zasebna indeksa: Indeks potroša�kih cijena �e
se izra�unavati na bazi pune prikupljene cijene, a Harmonizirani indeks potroša�kih
cijena �e se izra�unavati na bazi pune prikupljene i eventualne umanjene cijene.
Stoga, ukoliko privremeno umanjenje ispunjava gore navedene uvjete snimatelj mora
umanjenu cijenu unijeti u za to predvi�enu �eliju upitnika. Na upitniku se mora obvezno
navesti barem jedna od dvije nužne informacije (umanjena cijena ili postotak umanjenja):
procedura automatski izra�unava drugu informaciju koja nedostaje. Na bazi raspoloživih
informacija osoba odgovorna za unos podataka mora unijeti jednu od sljede�ih oznaka:
Tablica 1.4 – CPI u BiH: oznake za privremeno umanjenje cijena Oznaka Opis 40 Prikupljena umanjena cijena 41 Prikupljena puna cijena, umanjena cijena i postotak umanjenja 42 Prikupljena puna i umanjena cijena 43 Prikupljena umanjena cijena i postotak umanjenja 44 Prikupljena cijena, umanjena cijena i postotak umanjenja
Ukoliko novi proizvod koji treba zamijeniti prethodno promatrani proizvod ima
umanjenu cijenu procedura ne dopušta istodobnu zamjenu proizvoda i upis umanjene
cijene. Zato snimatelj mora unijeti punu cijenu zamjenskog proizvoda koju dobije od
prodava�a ili je sam izra�unati na bazi postotka umanjenja cijene, a potom ozna�uje
zamjenu. U sljede�em mjesecu, ukoliko se umanjenje nastavi, prikuplja i unosi
umanjenu cijenu u upitnik.
I kona�no, budu�i se ovdje radi o privremenom umanjenju cijena, ukoliko ono potraje
dulje od tri mjeseca, u �etvrtom se mjesecu umanjena cijena smatra punom cijenom i
snimatelj ju unosi u �eliju namijenjenu unosu pune cijene.
1.13 Upitnik za mjese�no prikupljanje cijena
Sljede�ih nekoliko stranica prikazuje primjer upitnika za mjese�no prikupljanje cijena
koji se može preuzeti iz procedure za unos podataka. Svaki se pojedini upitnik odnosi na
pojedina�ni proizvod koji je odabran za prikupljanje cijena. On sadržava sve informacije
potrebite za razvidno identificiranje svakog pojedinog proizvoda. Na po�etku svake godine
se za svaki grad tiskaju upitnici koji sadržavaju sve potrebite informacije unesene u bazu
podataka (osim osnovnih podataka o proizvodu na upitniku se nalaze sve informacije o
prodajnom mjestu, marki, vrsti, prikupljenoj koli�ini) zajedno s cijenom iz prosinca (tj.
24
bazom za izra�un indeksa). Županijski/regionalni odjeli u suradnji sa snimateljima
pripremaju knjižicu za svako prodajno mjesto prikupljanja sa svim upitnicima za svaki
pojedini proizvod koji se promatra s ciljem u�inkovitijeg prikupljanja cijena na terenu.
Ispod informacija o marki i vrsti proizvoda, a pored informacije o prikupljenoj koli�ini
se nalaze tri prazna polja koja služe za bilježenje informacija o novoj marki, vrsti i novoj
koli�ini ukoliko snimatelj mora zamijeniti proizvod za koji je ranije prikupljao cijene
(vidjeti § 1.10 o instrukcijama za ispravnu provedbu zamjene proizvoda).
Na drugoj polovici upitnika (tablica), na po�etku godine se nalaze informacije o cijeni
za prosinac prethodne godine, zajedno sa šifrom, markom i vrstom proizvoda, mjestom
prikupljanja i prikupljanom koli�inom.
Za mjesece, po�evši od sije�nja, svaki snimatelj mora bilježiti punu prikupljenu cijenu
za teku�i mjesec. Ukoliko je cijena nekog proizvoda ista kao i u prethodnom mjesecu u
stupcu iza stupca za upis cijene se ponovno upisuje ista cijena, a ukoliko je došlo do
umanjenja cijene upisuje se postotak umanjenja ili umanjena cijena (vidjeti § 1.12). Ako
snimatelj mora zamijeniti proizvod on upisuje oznaku "x" u �eliju odgovaraju�u izvršenoj
zamjeni (može se vršiti zamjena marke i/ili vrste i/ili prodajnog mjesta i/ili koli�ine) i
upisuje cijenu zamjenskog proizvoda u prethodnom mjesecu. U stupcu „signal promjene“
upisuje oznaku 21 ukoliko je cijena iz prethodnog mjeseca stvarno prikupljena, ili 22
ukoliko je cijena procijenjena.
Kada se izvrši zamjena preporu�a se ispisati novi upitnik koji �e sadržavati nove
informacije te ga proslijediti snimatelju.
U slu�aju zamjene prodajnog mjesta (zamjena prodajnih mjesta je jedna od zada�a
županijskih/regionalnih odjela, a ne snimatelja) potrebito je napraviti sljede�e korake:
a) Snimatelj informira odjel da se mora izvršiti zamjena prodajnog mjesta zbog,
npr. definitivnog zatvaranja prodajnog mjesta. Za taj mjesec snimatelj ponavlja
cijenu iz prethodnog mjeseca, upisuju�i oznaku 13 u stupcu „signal promjene“;
b) Odjel odabire novo prodajno mjesto koje snimatelj posje�uje i prezentira pismo
kojim ih obavještava o provedbi snimanja (ukoliko prodajno mjesto ve� nije bilo
u uzorku), te pronalazi mogu�i zamjenski proizvod. Npr. može se desiti da je u
prethodnom prodajnom mjestu najprodavanija marka muških traperica bio
Levi's, dok je na zamjenskom prodajnom mjestu najprodavanija marka
Wrangler. Snimatelj bilježi karakteristike novog proizvoda i njegovu cijenu za
taj mjesec na privremenom upitniku;
c) U sljede�em mjesecu snimatelj posje�uje zamjensko prodajno mjesto s
upitnikom korištenim u zamijenjenom prodajnom mjestu; definitivno registrira
25
zamjenu prodajnog mjesta i eventualno proizvoda zajedno s cijenom u teku�em
i prethodnom mjesecu koju je zabilježio na privremenom upitniku;
d) Županijski/regionalni odjel bilježi informacije koje je prikupio snimatelj i tiska
novi upitnik koji snimatelj ume�e u knjižicu zamjenskog prodajnog mjesta.
1.14 Upitnik za prikupljanje cijena dva puta mjese�no
Sljede�ih nekoliko stranica prikazuje primjer upitnika za prikupljanje cijena dva puta
mjese�no koji se može preuzeti iz procedure za unos podataka. U usporedbi s mjese�nim
upitnikom glavna razlika je u tomu što na prvom dijelu ovog upitnika nema informacija o
marki jer ta informacija ili ne postoji ili pak nije bitna za svježe vo�e i povr�e, odnosno za
proizvode �ija se cijena prikuplja ovim upitnikom.
U drugom dijelu, osim što nedostaju informacije o marki, nema ni �elija za upis
umanjene cijene (jer one nemaju zna�aja za ovakve proizvode), ali postoje dvije �elije za
upis cijena za dva mjese�na prikupljanja.
Na taj se na�in u �eliji „signal promjene“ mogu evidentirati samo zamjene prodajnog
mjesta, vrste ili prikupljene koli�ine. Zamjena se provodi na isti na�in kao u mjese�nom
upitniku, osim što se zamjena koli�ine ovdje može napraviti u oba snimanja u mjesecu.
26
ZAVOD ZA STATISTIKU ANKETA POTROŠA�KIH CIJENA
ŠIFRA GRADA/IME: 103 Sarajevo ANKETAR: 101
ŠIFRA PRODAJNOG MJESTA: 000001 TIP PRODAJNOG MJESTA: 02 OZNAKA PRODAJNOG MJESTA : AS
ŠIFRA PROIZVODA: 01.01.01.01.01 SERIJE : 1 OPIS PROIZVODA: Riža Riža, glazirana
Zabilješke: Jedinica mjere: gr Referentna koli�ina: 1000
Marka: 001048 ZLATO POLJE 1. Supstitucija……………………………………………………………………………………………………………… 2. Supstitucija……………………………………………………………………………………………………………… 3. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………………
Vrsta: 000000 1. Supstitucija ……………………………………………………………………………………………………………… 2. Supstitucija …………………………………………………………………………………………………………… 3. Supstitucija ……...………………………………………………………………………………………………………
Prikupljena koli�ina: 1000 1. Supstitucija: .................2. Supstitucija: ....................3. Supstitucija...............
2005.
Promjene Mjeseci Prikupljena
cijena Marka Vrsta Koli�ina Prodajno
mjesto
Signal promjena
Prethodna cijena
Umanjena cijena
% popusta
12 Prosinac 1,19 441 0 1000,00 1 0 0,00 1,19 0,00
1 Sije�anj 1,10 441 0 1000,00 1 0 0,00 0,00 0,00
2 Velja�a 3 Ožujak 4 Travanj 5 Svibanj 6 Lipanj 7 Srpanj 8 Kolovoz 9 Rujan
10 Listopad 11 Studeni 12 Prosinac
27
ZAVOD ZA STATISTIKU ANKETA POTROŠA�KIH CIJENA ZA SVJEŽE POVR�E I VO�E
ŠIFRA GRADA/IME: 103 Sarajevo ANKETAR: 102
ŠIFRA PRODAJNOG MJESTA : 000015 TIP PRODAJNOG MJESTA: 06 OZNAKA PRODAJNOG MJESTA: TRŽNICA CIGLANE ŠIFRA PROIZVODA : 01.01.04.02.05 SERIJE: 1 OPIS PROIZVODA: Pavlaka/Mileram Doma�i i industrijski Zabilješke: Jedinica mjere: gr Referentna koli�ina: 1000
Vrsta: 000001 Vrsta 1 1. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………… 2. Supstitucija………………………………………………………………………………………………………… 3. Supstitucija…………………………………………………………………………………………………………
Prikupljena koli�ina: 1000 1. Supstitucija: ..................2. Supstitucija: ..................3. Supstitucija: .............
2005. Prikupljene
cijene Promjena Prethodna cijena
Mjeseci prvo
razdoblje drugo
razdoblje
Signal promjena Prodajno
mjesto Vrsta Kol. prvi
Kol. drugi
prvo razdoblje
drugo razdoblje
12 Prosinac 6,00 6,00 0 15 1 1000,00 1000,00 0,00 0,00
1 Sije�anj 6,00 14,00 0 15 1 1000,00 1000,00 0,00 0,00
2 Velja�a
3 Ožujak
4 Travanj
5 Svibanj
6 Lipanj
7 Srpanj
8 Kolovoz
9 Rujan
10 Listopad
11 Studeni
12 Prosinac
28
nn
s ksjec
tksjec
tk
jec
pp
y ��
�1 0,,
,,
,,,,
,
,,
tpp
kkj
ectj
ec yi ��
�1
,,,
,
,
1.15 Izračun indeksa
U 2006. godini su za potrebe izra�una Indeksa potroša�kih cijena i Harmoniziranog
indeksa potroša�kih cijena (CPI i HICP) prikupljene cijene za 646 proizvoda i izra�unati
elementarni indeksi za svaku reprezentativnu stavku (njih 580) u svakome gradu kao
prosta geometrijska sredina mikroindeksa koje �ine indeksi izra�unati za svaki proizvod
u svakome prodajnom mjestu.
Formula za izra�un elementarnih indeksa (indeks proizvoda na razini grada) je
sljede�a:
gdje je:
ps,k,t: cijena u vremenu t, prikupljena na prodajnom mjestu s za proizvod k;
ps,k,0: cijena u baznom razdoblju, prikupljena na prodajnom mjestu s za proizvod �;
k: od 1 do 646 proizvoda
s: od 1 do n (broj prodajnih mjesta u uzorku za prikupljanje cijena za proizvod k);
j: od 1 do 580 (reprezentativnih stavki);
c: grad u entitetu (e);
e: FBiH, RS ili Br�ko Distrikt.
Formula za izra�un indeksa reprezentativnih pozicija na razini gradova glasi:
[1]
gdje je:
yj,k,t: indeks proizvoda u vremenu t, koji pripada reprezentativnoj stavci j;
j: od 1 do 580 (reprezentativnih stavki);
p: broj proizvoda u reprezentativnoj stavci;
c: grad u entitetu (e);
e: FBiH, RS, ili Br�ko Distrikt.
29
��
�2
1,,, w
eetjetj
BiH II
��
�m
cc
etjc
etj
e viI1
,,,
Agregirani se indeksi nakon toga ra�unaju Laspeyres-ovom formulom6 po�evši od
indeksa reprezentativne stavke na razini entiteta:
[2]
gdje je:
c: od 1 do m (broj gradova u svakom entitetu);
a broj stanovnika u svakoj županiji/regiji/distriktu c izražen kao
postotak od stanovništva cijelog entiteta e (broj stanovnika je procijenjen
na temelju rezultata HBS 2004).
Ponovno je korištena Laspeyres-ova formula za izra�un indeksa reprezentativnih
stavki za razinu države:
[3]
gdje je:
ponder u smislu vrijednosti potrošnje ku�anstava za pojedine
reprezentativne stavke j u entitetu e izražen kao postotak
vrijednosti potrošnje proizvoda j u ku�anstvima u cijeloj Bosni i
Hercegovini.
Ponderi su procijenjeni na temelju rezultata HBS 2004. Ponderi korišteni pri izra�unu
indeksa pojedina�nih proizvoda na razini države se nazivaju horizontalnim ponderima
prema matrici korištenoj za njihovu procjenu. Ta se matrica sastoji od 580 redaka i 2
stupca: krajnji stupac predstavlja vrijednost potrošnje na razini države svake od 580
reprezentativnih stavki, dok zadnji redak predstavlja vrijednost ukupne potrošnje svakog
entiteta. Horizontalni ponderi su odnosi iz prethodne matrice, a vertikalni su odnosi
suma redaka sa sumama stupaca.
Po�inju�i od formula [1], [2] i [3] mogu�e je izra�unati indekse svih proizvoda za svaki
grad, entitet i Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu.
___________________________________ 6 “Spomenuti HICP podindeksi bi se trebali izra�unavati korištenjem formule sukladno Laspeyres-ovoj formuli korištenoj za izra�un ostalih podindeksa, što zna�i da bi oni trebali prikazivati promjene cijene na bazi promijenjenih izdataka održavanja opsega potrošnje ku�anstava i sastava populacije potrošnje u baznom razdoblju.” (Pregled HICP – Referentni dokument 2/2001/B/5, stranica 351).
30
��
�580
1,
,, wj
je
tjce
tce iI
��
�580
1, w
jj
etj
e
t
e II
Lasperova formula se koristi za izra�un indeksa svih proizvoda na razini gradova:
[4
gdje je:
ponder (vertikalni) u smislu vrijednosti potrošnje proizvoda j u
ku�anstvima u entitetu e izraženog kao postotak vrijednosti
potrošnje svih proizvoda u ku�anstvima u entitetu e.
Ponderi su procijenjeni na bazi rezultata HBS 2004.
Indeks svih proizvoda na razini entiteta se izra�unava po sljede�oj formuli:
[5
I kona�no, indeks svih proizvoda za Bosnu i Hercegovinu se izra�unava po formuli:
[6] gdje je:
ponder u smislu vrijednosti potrošnje proizvoda j u
ku�anstvima u državi izražen kao postotak vrijednosti
potrošnje svih proizvoda u ku�anstvima u Bosni i
Hercegovini.
Ponderi su procijenjeni na bazi rezultata HBS 2004. Ponderi se koriste za izra�un
op�eg indeksa potroša�kih cijena za Bosnu i Hercegovinu, a dobiveni su iz završnog
stupca matrice korištene za procjenu svih pondera u smislu vrijednosti potrošnje.
Formule od [1] do [6] predstavljaju op�eprihva�ene formule za izra�un indeksa teku�e
godine s bazom prosinac prethodne godine = 100 (referentno razdoblje za ponder i za
cijene). Ovi se indeksi mogu definirati kao prera�unati indeksi: njihova se baza mijenja
svake godine s ažuriranjem košare proizvoda, pondera i lokalnih planova prikupljanja
cijena. I doista, nužno je indekse izra�unavati u odnosu na zajedni�ku bazu (referentn
razdoblje za indekse), izra�unavati lan�ane indekse, da bi se omogu�ila usporedba
razli�itih godina, i posebice usporedba stope inflacije u teku�em razdoblju (mjesecu,
kvartalu i godini) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
��
je
je
je
hchc
w
31
O�evidno je da je referentna baza za izra�un indeksa 2005. godina za koju je
kompletna vremenska serija mjese�nih indeksa bila dostupna na po�etku 2006. godine:
od sije�nja 2006. godine osim izra�una indeksa (u 2006. godini s bazom prosinac
2005=100) izra�unavaju se i indeksi s bazom 2005=100. Štaviše, u svrhu izra�una
indeksa s bazom 2005=100 za 2006. godinu serije mjese�nih indeksa iz 2005. godine su
prera�unate na bazu 2005=100 korištenjem sljede�e formule:
[7]
I za indekse s bazom prosinac prethodne godine=100 i indekse s bazom 2005=100,
odlu�eno je izvršiti zaokruživanje (engl. rounding-round) na �etiri decimale na svim
razinama agregiranja. Važno je istaknuti da se indeks svih proizvoda kao i svi podindeksi
(na razini odjeljka, skupine, klase ili vrste) izravno izra�unavaju iz indeksa
reprezentativnih stavki što onemogu�uje gubitak informacija prigodom zaokruživanja.
Korištenjem formule [7] izra�unat je i indeks za prosinac 2005. godine s bazom
2005=100.
predstavlja po�etnu to�ku lanca sa zajedni�kom bazom indeksa
2006. godine sa zajedni�kom bazom prosinac prethodne
godine=100, preko formule
[8]
(8) koja �e tako�er biti korištena za kreiranje vremenske serije indeksa za 2007.
godinu s bazom 2005=100, po�evši od indeksa s bazom 2005=100 za prosinac 2006.
godine.
)4),12
/((
12
1
10020042005,
10020042005,
10020052005,
��
�
��
� m
decm
decmm
IIroundI
)4),12
/((
12
1
10020042005,
10020042005,12
10020052005,12
��
�
��
� m
decm
decI
IroundI
)4)),100/(*(( 10020052006,
10020052005,12
10020052006,
���
� decmm IIroundI
32
1.16 Procjena pondera
“Ponderi za potrebe izra�una HICP-a predstavljaju agregirane izdatke ku�anstva za bilo
koju skupinu roba i usluga obuhva�enih ovim indeksom izraženih kao postotak od ukupne
potrošnje na sve robe i usluge unutar obuhvata”.7
Ponderi za CPI košaru proizvoda u 2005. godini su procijenjeni na temelju podataka o
potrošnji ku�anstava dobivenih Anketom o potrošnji ku�anstava provedenom u 2004.
godini.
Procedura procjene je obuhva�ala sljede�e korake:
a) HBS stavke koje su bile izvan obuhvata CPI su isklju�ene. Stoga, potrošnja iz
vlastite proizvodnje, troškovi za igre na sre�u, investicijski troškovi stambenih
jedinica i imputirana renta nisu bili razmatrani;
b) HBS stavke za koje nisu prona�eni odgovaraju�i ekvivalenti u CPI košari
proizvoda su pridružene HBS stavkama koje su unutar CPI košare pripadale
istoj skupini proizvoda u postotku prema ponderu pojedine HBS stavke, u
odnosu na skupinu proizvoda ili višeg agregata;
c) Cijepanje HBS stavki na 642 proizvoda je izvršeno imaju�i u vidu nedostatak
izvora novijih i pouzdanijih podataka. Zato su, tamo gdje je to bilo razumno i
mogu�e u�initi, za cijepanje HBS podataka korišteni sljede�i podaci:
� Ponderi korišteni 2003. godine u Federaciji;
� Talijanski podaci, pri �emu je korištena pretpostavka da ne postoji velika
razlika u ponašanju potroša�a u Italiji i Bosni i Hercegovini.
Tamo gdje cijepanje HBS podataka nije bilo mogu�e proizvodi su grupirani u
reprezentativne stavke za koje su indeksi izra�unati kao geometrijske sredine
mikroindeksa (izra�unatih za svaki proizvod u svakom prodajnom mjestu). To zna�i, da
ondje gdje je napravljeno cijepanje ne postoji veza jedan prema jedan izme�u proizvoda i
reprezentativne stavke, dok su tamo gdje cijepanje nije izvršeno neki proizvodi grupirani
u jednu reprezentativnu stavku. I kona�no, ponderi procijenjeni u smislu troškova su
ujedna�eni tako da daju sumu od 1.000.000. Zato je za svaku reprezentativnu stavku
izra�unat elementarni indeks tako da svaka od njih svojim ponderom sudjeluje u
izra�unu agregiranih indeksa (vidjeti § 1.15).
__________________________________________ 7 Pregled HICP – Referencni dokument/2001/B/5, strana 20.
33
Za košaru proizvoda za CPI u 2006. godini je usvojena ista procedura, uzimaju�i u
obzir da je ukupan broj proizvoda porastao na 646, a da su ponderi napravljeni za 580
reprezentativnih stavki i izraženi kao iznosi izdataka bili ažurirani do prosinca 2005.
preko indeksa potroša�kih cijena za prosinac 2005, s bazom prosinac 2004=100. Za nove
reprezentativne stavke8 vrijednost izdataka je ažurirana indeksom potroša�kih cijena
neposredno više razine agregata.
Ažuriranje pondera izvršeno za CPI se isklju�ivo baziralo na prikupljenim punim
cijenama, a za HICP na punim i eventualnim umanjenim cijenama: naravno ponderi za
HICP su izra�unati korištenjem HICP-a iz 2005. godine.
CPI ponderi izra�unati za 2005. i 2006. na razini COICOP odjeljaka su navedeni i
uspore�eni u Tablici 1.5
Tablica 1.5 – Usporedba pondera za CPI u 2005. i 2006. godini
BiH Federacija RS Odjeljci
2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.
Hrana i bezalkoholni napici 332730 330068 338913 337078 319202 315414 Alkoholna pi�a i duhan 42270 46299 39386 43187 46738 50965 Odje�a i obu�a 63742 60228 64115 62270 63206 56643 Stanovanje i opskrba vodom, elektri�nom energijom, plinom i ostalim energentima 107396 111763 103105 104754 116030 125255
Namještaj, ku�anski ure�aji i redovito održavanje stambenih jedinica 86220 82321 87045 83736 85160 80204
Zdravstvo 46616 44357 41517 40372 56621 52094 Prijevoz 124429 130138 121821 128085 128551 133113 Veze 31947 35054 32853 34591 30490 36155 Rekreacija i kultura 43084 41114 44537 42907 40803 38248 Obrazovanje 12146 11667 12503 11976 12161 11754 Restorani i hoteli 32212 30893 35209 34124 26968 25342 Razli�ite robe i usluge 77208 76098 78996 76920 74070 74813
1.17 Zada�e i uloga snimatelja
Uloga snimatelja je klju�na u prikupljanju podataka za izra�un Indeksa potroša�kih
cijena. Sukladno opisima povezanim sa svakim pojedina�nim proizvodom u košari,
kriterijima rezimiranim u § 1.8 i na temelju dobivenih instrukcija, on/ona mora izabrati
proizvode za koje �e prikupljati cijene na prodajnim mjestima koje je izabrao
županijski/regionalni odjel koji može osigurati daljnje instrukcije za snimatelja.
__________________________________________ 8 Za CPI košaru proizvoda u 2006. godini, devet reprezentativnih stavki iz 2005. je eliminirano a devet ih je dodano, s tim da jedna od “novih” reprezentativnih stavki ustvari predstavlja zbroj dviju “starih”. To zna�i da su šifre 04.03.01.01.05, 05.04.01.01.06, 06.02.01.01.01, 06.02.01.01.02 09.01.05.01.02, 09.04.02.01.01, 09.05.01.01.02, 09.05.04.01.04, 09.05.04.01.06 eliminirane, dok su šifre 05.04.01.01.14, 06.01.02.01.03, 06.02.01.01.03, 06.02.02.01.03, 06.02.03.01.01, 06.02.03.02.01, 09.05.01.02.04, 09.05.04.01.08, 09.05.04.01.09 “nove” reprezentativne stavke (06.02.01.01.03 je zbroj “starih” šifri 06.02.01.01.01, 06.02.01.01.02). Zato je ukupan broj reprezentativnih stavki ostao isti ali je sastav košare promijenjen.
34
Snimatelj mora prikupiti stvarnu kupovnu cijenu koja se u vremenu njegove posjete
može razlikovati od cijena navedenih na cjeniku. On/ona isto tako mora prikupiti i
eventualnu umanjenu cijenu ukoliko je ona dostupna.
Tako�er, snimatelj vrši zamjenu proizvoda koji više nisu dostupni, osigurava
ispravnost prikupljanja cijena pridržavaju�i se izri�ito utvr�enog kalendara te bilježi sve
informacije potrebite za provedbu rada na terenu.
Kao op�e pravilo, važno je da je snimatelj stru�njak u potpunosti svjestan svih
aspekata i ciljeva ovog projekta te da je sposoban ispravno popunjavati upitnik.
Poželjno bi bilo da se prvi kontakt s prodajnim mjestom uspostavi službenim pismom
koje šalje županijski/regionalni odjel. Nakon toga, snimatelj svakog mjeseca (jednom ili
dva puta u mjesecu) treba posjetiti prodajna mjesta održavaju�i dobre odnose s
prodava�ima.
Ponašanje snimatelja treba biti sukladno sljede�im pravilima:
a) On/ona ne smije izražavati svoje stavove o temama koje nisu izravno vezane za
izvršenje njegove zada�e, poput politi�kih, socijalnih ili drugih tema;
b) On/ona mora prikupiti cijene bez komentiranja njihova rasta ili pada;
c) On/ona treba podsjetiti prodava�a o svojim mjese�nim posjetima;
d) On/ona ne smije tražiti nikakve usluge od prodava�a. Op�enito se mora ponašati
nepristrano s osobama od kojih prikuplja informacije;
e) Prodava� ga treba prepoznati.
1.18 Kalendar prikupljanja podataka
Uzimaju�i u obzir posljednju usvojenu regulativu EU, prikupljanje podataka se mora
provesti izme�u 1. i 21. u mjesecu.
Dva puta mjese�no se vrši prikupljanje cijena za svježe vo�e i povr�e, i to u prvom i
tre�em tjednu u mjesecu. U budu�nosti �e se i cijene goriva i drugih energenata tako�er
prikupljati dva puta u mjesecu. Cijene svih ostalih proizvoda se prikupljaju jedanput
mjese�no.
Za mjese�no prikupljanje podataka je potrebito stalno održavati isti interval izme�u
mjese�nih prikupljanja, što zna�i da ako je prodajno mjesto posje�eno prvog u mjesecu
onda ga i u svakom sljede�em mjesecu treba posjetiti prvog dana u mjesecu bez
promjene dana posjete.
Za tarife poput opskrbe plinom, elektri�nom energijom, vodom i taksi usluge, cijene
koje se prikupljaju su one cijene koje su važe�e 15. dana u odnosnom mjesecu.
Sukladno Europskoj regulativi promjene cijena usluga se bilježe u Indeksu potroša�kih
cijena onda kada potroša� po�ne koristiti odabranu uslugu na koju se promjene odnose.
35
Za svaku skupinu proizvoda prikupljanje mora biti distribuirano kroz nekoliko dana.
Zato županijska i regionalna odjeljenja zajedno sa snimateljima odre�uju to�an kalendar
prikupljanja kojega se moraju pridržavati. Ako dan odre�en za prikupljanje cijena padne
u dane vikenda ili blagdana, prikupljanje se može pomjeriti na prvi naredni radni dan.
1.19 Kalendar i pravila proizvodnje i diseminacije statisti�kih podataka 9
U �etvrtom tjednu u mjesecu (od 22. do 28) lokalni odjeli šalju prosje�ne cijene,
indekse za reprezentativne stavke sa bazom u prosincu prethodne godine i kontrolne
tablice (faksom ili e-mailom) središnjim zavodima entiteta (Br�ko šalje Agenciji).
Entitetski zavodi (i Agencija za Br�ko) provjeravaju prosje�ne cijene i indekse, i preko
kontrolnih tablica provjeravaju mikropodatke i traže od lokalnih odjela provjeru
eventualne pogreške u mikropodacima kroz kontrolu upitnika ili vra�anjem snimatelja
na teren: ukoliko to bude potrebno lokalni odjeli revidiraju i ure�uju mikropodatke. Svi
zavodi i Agencija za Br�ko provode nasumi�ne terenske kontrole u svrhu potvr�ivanja
ispravnosti rada snimatelja.
�im se provjere i urede mikropodaci, zavodi i Agencija pristupaju njihovom
verificiranju. Kada se mikropodaci verificiraju u prvom tjednu narednog mjeseca lokalni
odjeli izra�unavaju referentne bazne indekse za razine gradova i proslje�uju ih, zajedno s
prosje�nim cijenama i indeksima reprezentativnih stavki s bazom u prosincu prethodne
godine, središnjim zavodima i Agenciji. Federalni zavod za statistiku proslje�uje
Republi�kom zavodu za statistiku Republike Srpske indeks za reprezentativnu stavku
07.03.03.01.01 (aviokarte) s bazom u prosincu prethodne godine s ciljem upotpunjavanja
indeksa jedinstvene košare proizvoda što omogu�uje RSIS-u izra�unavanje indeksa svih
proizvoda za razinu entiteta. Po�evši sa sije�njem 2007. (i prosincem 2006. kao bazom),
cijene za 07.03.03.01.01 �e se unositi u Banjoj Luci. Entitetski zavodi izra�unavaju
agregirane indekse na razini entiteta s bazom 2005=100, a Agencija izra�unava
agregirane indekse za razinu države s bazom 2005=100; Br�ko ne sudjeluje u
izra�unavanju agregiranog referentnog baznog indeksa za Federaciju, ali sudjeluje u
izra�unavanju indeksa reprezentativnih stavki s bazom u prosincu prethodne godine za
razinu Federacije pri izra�unavanju agregiranog indeksa za razinu cijele Bosne i
Hercegovine.
__________________________________ 9 Iako se planiramo pridržavati plana izra�unavanja i objavljivanja Indeksa potroša�kih cijena izloženog
u ovom stavku, u narednom �emo se razdoblju pridržavati plana definiranog sporazumom ravnatelja
statisti�kih institucija u BiH.
36
Nakon što entitetski zavodi i Agencija verificiraju entitetske referentne bazne indekse i
Agencija verificira referentne bazne indekse na razini države:
� Entiteti pripremaju priop�enje za javnost s ciljem diseminiranja i komentiranja
referentnih baznih indeksa za teku�i i prethodni mjesec, stopu promjene u
teku�em mjesecu i kvartalu (za podatke u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu) u
odnosu na prethodni, stope promjene u teku�em mjesecu/kvartalu u odnosu na
isti mjesec/kvartal prethodne godine, i za CPI i za HICP, za indekse svih
proizvoda i odjeljaka COICOP-a na razini entiteta i za indekse svih proizvoda na
razini gradova, uvrštavaju�i i komentare za skupine proizvoda i sve indekse
proizvoda na razini gradova, uvrštavaju�i komentare za skupine na razini
entiteta i odjeljke na razini gradova (vremenske serije za indekse na razini
odjeljaka i op�e indekse �e biti dostupne u elektronskoj formi na web stranicama
zavoda, a za indekse skupine proizvoda po zahtjevu);
� Agencija priprema priop�enje za javnost u svrhu diseminiranja i komentiranja
referentnih baznih indeksa za teku�i i prethodni mjesec, stope promjene u
teku�em mjesecu i kvartalu (za podatke u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu) u
odnosu na prethodni, stope promjene u teku�em mjesecu/kvartalu u odnosu na
isti mjesec/kvartal prethodne godine, i za CPI i za HICP, za indekse svih
proizvoda i odjeljka na razini države, za indekse svih proizvoda na razini
entiteta, uvrštavaju�i komentare za odjeljke na razini entiteta i skupine
proizvoda na razini države (vremenske serije za indekse skupina proizvoda i
op�eg indeksa �e biti dostupne u elektronskoj formi na web stranici, a za klase
proizvoda po zahtjevu).
Diseminacija priop�enja �e se istodobno vršiti u entitetskim zavodima i Agenciji
sukladno utvr�enom Kalendaru objavljivanja za 2007. godinu. Diseminacija �e biti
vršena u drugom tjednu u mjesecu koji slijedi iza mjeseca na koji se podaci odnose.
Indeksi teku�eg mjeseca �e se nazivati preliminarnim, dok �e se indeksi za prethodni
mjesec nazivati kona�nim, kako bi se omogu�ila eventualna revizija indeksa u narednom
mjesecu.
Zajedno s diseminiranjem kona�nih indeksa, zavodi i Agencija �e na svojim web
stranicama u�initi dostupnim prosje�ne cijene službenih koli�ina proizvoda široke
potrošnje s Liste, uz upozorenje korisnicima da se ti podaci ne mogu koristiti s ciljem
izra�unavanja vremenskih promjena cijena koje su ispravno izmjerene indeksima. Za
2007. godinu kalendar objavljivanja �e se uložiti napori da se u 2008. godini �e biti
definiran sukladno prethodno izloženim pravilima; tijekom 2007. godine objave grube
procjene indeksa za teku�i mjesec u posljednjim danima mjeseca na koji se podaci
37
odnose i objave kona�ni rezultati u drugom tjednu sljede�eg mjeseca. Ove grube procjene
�e diseminirati Agencija s referentnim baznim indeksima i gore navedene stope promjene
za op�e indekse i odjeljke na razini države i samo za op�e indekse na razini entiteta. S
kona�nim objavljivanjem indeksa zavodi i Agencija �e diseminirati sve ranije navedene
indekse s tim da �e revizija indeksa za prethodni mjesec još uvijek biti mogu�a u 2008.
godini, ali ne i od sije�nja 2009. godine. Grube procjene �e se praviti korištenjem
podataka iz nekih od gradova koji sudjeluju u izra�unavanju Indeksa potroša�kih cijena,
koji garantiraju obuhvat od minimalno 50% stanovnika BiH u smislu stanovnika
županija/regija kojima ti gradovi pripadaju. Upotreba djelomi�nih informacija �e zna�iti
da �e se morati usvojiti to�na procedura procjene privremeno nedostaju�ih podatka za
procjenu indeksa reprezentativnih stavki s bazom u prosincu prethodne godine za one
gradove koji nisu proslijedili podatke zavodima ili Agenciji. Stoga, djelomi�ne informacije
zna�e da se svi indeksi gradova koriste ili ne koriste za grubu procjenu: korištenje samo
nekih indeksa za neki od gradova nije dozvoljeno. U 2007. godini �e se po�eti s
primjenom procedura za procjene.
Sva pravila koja smo opisali stupaju na snagu od lipnja 2007. godine kada �e biti
diseminirano prvo priop�enje za javnost: od tog mjeseca diseminacija Indeksa cijena na
malo �e biti prekinuta i njihovo izra�unavanje �e se vršiti samo ukoliko to važe�i zakoni
budu iziskivali.
38
2. Indeksi potroša�kih cijena u BiH (sije�anj 2005. – prosinac 2006.)10
2.1 Op�e napomene o inflaciji u BiH u 2006. godini
Od sije�nja 2005. godine zapo�elo je prikupljanje potroša�kih cijena u oba entiteta i
Br�ko Distriktu sukladno metodološkim naputcima opisanim u 1. glavi ove publikacije.
Kao baza za izra�unavanje indeksa je usvojen prosinac 2004. godine. Stoga su, po�evši
od sije�nja 2005. godine, izra�unati indeksi s bazom prosinac 2004=100. Od sije�nja
2006. godine za bazno razdoblje je usvojen prosinac 2005. te se od tada i indeksi
ra�unaju na ovoj bazi. Kao što je opisano u glavi 1.15 od sije�nja 2006. godine kao
dodatak izra�unavanju indeksa (u 2006. s bazom prosinac 2005=100) se izra�unavaju i
indeksi s bazom 2005=100.
U vrijeme pripremanja ove publikacije su obra�eni podaci do konca 2006. godine i
vremenske serije za sve agregirane razine hijerarhijske strukture za 2006. godinu od
sije�nja 2005. do prosinca 2006. godine su raspoložive. Stoga je mogu�e izvršiti analizu
mjese�nih podataka od sije�nja 2005. godine i godišnjih podataka za 2006. godinu. U
ovom su stavku skicirani neki najzna�ajniji komentari.
Cijeli set podataka i analiza su uskla�eni prema COICOP odjeljcima za državu u
cjelini, dva entiteta (Federaciju BiH i Republiku Srpsku) i Br�ko Distrikt, za indekse bez
privremenih umanjenja cijena i indekse s ovim umanjenjima. Dakako, izra�unate su i
stope promjena za 24 mjeseca u odnosu na prethodni mjesec i 12 stopa promjena u
mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine (od sije�nja do prosinca 2006.
godine), kao i godišnje stope inflacije.
Na dijagramima od 2.1 do 2.26 su prikazane stope promjene u odnosu na prethodni
mjesec i stope promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uklju�uju�i odnosno
isklju�uju�i privremena umanjenja cijena. Dijagrami od 2.27 do 2.34 prikazuju udjel
pojedinih COICOP odjeljaka u godišnjoj stopi promjene u 2006. godini (godišnjoj inflaciji)
u odnosu na 2005. godinu. Kona�no, svi indeksi i stope promjena se nalaze u
statisti�kim tablicama u Dodatku.
U svrhu ekonomske analize inflacije u Bosni i Hercegovini potrebno je prvo istaknuti
jedno op�e pitanje. Razina inflacije zabilježena kroz stopu promjene u teku�em razdoblju
u odnosu na isto razdoblje prošle godine je zna�ajno porasla po�etkom 2006. godine, a
posebno u sije�nju. Ovaj snažan porast je, �ini se, disperziran kroz cijelu košaru
proizvoda osim u odjeljcima alkoholnih pi�a i duhanskih proizvoda te prijevoza, a velikim
_______________________ 10Federico Polidoro, ISTAT, Odjel statistike cijena i vanjske trgovine, pododjel statistike Cijena.
39
je dijelom prouzro�en uvo�enjem poreza na dodanu vrijednost od 17% na veliki dio
proizvoda koji sudjeluju u potrošnji. Op�enito, za Bosnu i Hercegovinu u sije�nju 2006. u
odnosu na prosinac 2005. godine op�i indeks je zabilježio stopu promjene od 3.96% i
stopu inflacije u odnosu na sije�anj 2005. godine od +7.15%.
U Federaciji BiH je stopa inflacije u sije�nju iznosila +6.62%, u Republici Srpskoj
+8.14% i u Br�ko Distriktu +5.05%.
U cijeloj zemlji, u smislu mjese�nih promjena, nakon daljnjeg porasta u velja�i u
odnosu na sije�anj 2006. godine (+0.43%) i slabog porasta u ožujku (+0.09%), u travnju
je stopa inflacije pala u odnosu na ožujak zbog sezonske fluktuacije koja se najviše
o�ituje kroz snižavanje cijena elektri�ne energije u ljetnom razdoblju. Nakon porasta od
+0.86% u svibnju, zabilježen je daljnji pad u lipnju, srpnju i kolovozu. U posljednja �etiri
mjeseca 2006. godine cijene su se pove�ale u odnosu na prethodni mjesec, što je
posebice uo�ljivo u listopadu kada je došlo do sezonskog porasta cijene elektri�ne
energije koji je pove�ao rast inflacije (+0,69%). Uzimaju�i u obzir da je u drugoj polovici
2005. godine mjese�na inflacija pokazivala više stope promjena, zaklju�ujemo da je stopa
inflacije u drugoj polovici 2006. godine opala (u prosincu je bila jednaka +4.55%). U
2006. godini, u odnosu na 2005. godinu, stopa inflacije je bila jednaka +6.12%. Najve�i
doprinos u ovoj prosje�noj stopi inflacije dolazi iz odjeljaka Hrana i bezalkoholni napici
(+2.75%), potom Stanovanje, vodoopskrba, elektri�na energija, plin i ostali energenti
(+1.34%) i Prijevoz (+0.68%), što potvr�uje zna�ajan utjecaj skupine proizvoda s velikim
udjelom energenata na inflatorno kretanje u Bosni i Hercegovini. Razvidno je da je
važnost odjeljka Hrana i bezalkoholni napici u inflaciji povezana s veli�inom pondera tog
odjeljka izra�unatog iz potrošnje ku�anstava koja ukazuje na to da proizvodi iz tog
odjeljka �ine gotovo 30% cijele košare proizvoda.
Kada govorimo o 2006. godini, sli�no je kretanje zabilježeno u Federaciji BiH,
Republici Srpskoj i Br�ko Distriktu. U Republici Srpskoj odjeljak Odje�a i obu�a ima
negativan doprinos inflatornom kretanju u 2006. godini od -0.23%.
Vremenski profili indeksa koji uklju�uju i privremena umanjenja cijena su vrlo sli�ni
vremenskim profilima indeksa koji isklju�uju privremena umanjenja cijena koja
najsnažniji utjecaj o�ekivano pokazuju u odjeljku Odje�a i obu�a.
2.2 Grafi�ka analiza inflacije u BiH u 2005. i 2006. godini
Na sljede�im dijagramima je prikazana analiza inflacije u oba entiteta, Br�ko
Distriktu i cijeloj Bosni i Hercegovini.
40
Dijagrami prikazuju op�i indeks i indekse po COICOP odjeljcima sa ili bez
privremenih umanjenja cijena.
Za op�e indekse su prezentirani pokazatelji razine indeksa, stope promjene u odnosu
na prethodni mjesec i stope promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Na razini COICOP odjeljaka su prikazane samo dvije stope promjene (ona u odnosu
na prethodni mjesec i ona u odnosu na isti mjesec prethodne godine).
Vremenski profil u smislu razine indeksa ili brojeva i predznaka stopa promjene
pokazuje relevantnu korelaciju izme�u razli�itih geografskih podru�ja koja se
uspore�uju.
Sli�na korelacija je o�ita i u stopama promjene zabilježenim u odjeljcima Prijevoz i
Komunikacija, dok u drugim odjeljcima taj profil pokazuje razli�ite vrijednosti, a ponekad
i razli�it predznak stope promjene, mada je �esto i on povezan.
Kao što je istaknuto u prethodnom stavku, analizirani indeksi su još uvijek
preliminarni ali predstavljaju jako važnu i široku predstavku klju�nog inflatornog
kretanja u Bosni i Hercegovini, baziranu na jedinstvenim metodološkim pristupima za
razli�ita podru�ja i uskla�enu s glavnim na�elima odre�enim Europskom regulativom.
41
Dijagram 2.1 – Op�i Indeks potroša�kih cijena bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (baza indeksa 2005=100 i stope promjene)
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
01
2005
02
2005
03
2005
04
2005
05
2005
06
200 5
07
200 5
08
200 5
09
200 5
10
200 5
11
200 5
12
2006
01
2006
02
2006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
2006
08
2006
09
2006
10
2006
11
2006
12
92.0
94.0
96.0
98.0
100.0
102.0
104.0
106.0
108.0
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12BiH_Indices FBiH_Indices RS_Indices Brcko_Indices
Dijagram 2.2 – Op�i Indeks potroša�kih cijena s privremenim umanjenjima cijena:
za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (baza indeksa 2005=100 i stopa promjene)
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
01
2005
02
2005
03
2005
04
2005
05
2005
06
200 5
07
200 5
08
200 5
09
200 5
10
200 5
11
200 5
12
2006
01
2006
02
2006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
2006
08
2006
09
2006
10
2006
11
2006
12
92.0
94.0
96.0
98.0
100.0
102.0
104.0
106.0
108.0
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12BiH_Indices FBiH_Indices RS_Indices Brcko_Indices
43
Dijagram 2.3 – Indeks potroša�kih cijena bez privremenog umanjenja cijena Hrana i bezalkoholni napici: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stopa promjene)
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.020
050 2
2005
0 3
2005
04
2005
05
200 5
06
2005
07
2005
08
2 005
0 9
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2 006
04
2 006
0 5
2006
0 6
2006
07
200 6
08
200 6
09
2006
10
2006
11
2 006
1 2
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.4 – Indeks potroša�kih cijena Hrana i bezalkoholni napici s
privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-10.0
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
2005
0 2
2005
0 3
2005
04
2005
05
200 5
06
2005
07
2005
08
2 005
0 9
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2 006
04
2 006
0 5
2006
0 6
2006
07
200 6
08
200 6
09
2006
10
2006
11
2 006
1 2
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
44
Dijagram 2.5 – Indeks potroša�kih cijena Alkohol i duhan bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.020
0502
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.6 – Indeks potroša�kih cijena Alkohol i duhan s privremenim
umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
45
Dijagram 2.7 – Indeks potroša�kih cijena Odje�a i obu�a bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-7.0
-6.0
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.020
0502
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.8 – Indeks potroša�kih cijena Odje�a i obu�a s privremenim
umanjenjem cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-7.0
-6.0
-5.0
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
46
Dijagram 2.9 – Indeks potroša�kih cijena Stanovanje, vodoopskrba, elektri�na energija, plin i ostali energenti bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.10 – Indeks potroša�kih cijena Stanovanje, vodoopskrba, elektri�na
energija, plin i ostali energenti s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
2005
02
2005
03
2005
04
2005
0 5
2 005
06
200 5
07
2005
08
200 5
09
2005
1 0
2 005
11
2 005
1 2
2006
01
200 6
02
200 6
03
2006
04
2006
0 5
2 006
06
2 006
07
2006
08
200 6
09
2006
10
2006
11
2 006
1 2
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
47
Dijagram 2.11 – Indeks potroša�kih cijena Namještaj, ku�anski ure�aji i redovito održavanje ku�anstva bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-1.0
-0.5
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.12 – Indeks potroša�kih cijena Namještaj, ku�anski ure�aji i redovito
održavanje ku�anstva s privremenim umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-1.0
-0.5
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
48
Dijagram 2.13 – Indeks potroša�kih cijena Zdravstvo bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.020
0502
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.14 – Indeks potroša�kih cijena Zdravstvo s privremenim umanjenjima
cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
49
Dijagram 2.15 – Indeks potroša�kih cijena Prijevoz bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.020
0502
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.16 – Indeks potroša�kih cijena Prijevoz s privremenim umanjenjima
cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
2005
02
2005
03
2005
04
2 005
0 5
2005
0 6
2005
07
2005
08
200 5
09
200 5
10
2005
11
2005
12
2 006
01
2 006
0 2
2006
03
2006
04
2006
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
50
Dijagram 2.17 – Indeks potroša�kih cijena Veze bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-12.0
-8.0
-4.0
0.0
4.0
8.0
12.0
16.0
20.0
24.020
0502
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.18 – Indeks potroša�kih cijena Veze s privremenim umanjenjima cijena:
za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-16.0
-12.0
-8.0
-4.0
0.0
4.0
8.0
12.0
16.0
20.0
24.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
05
200 5
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2 005
1 0
2005
11
2005
12
200 6
01
2006
02
2006
03
2006
0 4
2 006
0 5
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
2006
1 1
2 006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
51
Dijagram 2.19 – Indeks potroša�kih cijena Rekreacija i kultura bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.020
0502
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.20 – Indeks potroša�kih cijena Rekreacija i kultura s privremenim
umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
2005
02
2005
0 3
200 5
04
2005
05
2 005
0 6
200 5
07
2005
0 8
200 5
09
2005
10
2005
11
200 5
12
2006
0 1
200 6
02
2006
03
2006
04
200 6
05
2006
06
200 6
07
2 006
0 8
2006
09
200 6
10
2006
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
52
Dijagram 2.21 – Indeks potroša�kih cijena Obrazovanje bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.22 – Indeks potroša�kih cijena Obrazovanje s privremenim umanjenjima
cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
53
Dijagram 2.23 – Indeks potroša�kih cijena Restorani i hoteli bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.24 – Indeks potroša�kih cijena Restorani i hoteli s privremenim
umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-4.0
-3.0
-2.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
2005
02
2 005
0 3
2 005
0 4
2005
0 5
2005
06
2005
07
200 5
08
2005
09
2005
10
2005
11
2 005
1 2
2 006
0 1
2006
02
2006
03
2006
04
200 6
05
200 6
0 6
2006
07
2006
08
2 006
0 9
2 006
1 0
2006
1 1
2006
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
54
Dijagram 2.25 – Indeks potroša�kih cijena Razli�ite robe i usluge bez privremenog umanjenja cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.020
0502
2005
03
2005
04
2005
0 5
2005
06
200 5
07
2 005
0 8
2 005
0 9
200 5
10
2 005
11
2 005
1 2
2006
01
2006
02
2 006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
200 6
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
Dijagram 2.26 – Indeks potroša�kih cijena Razli�ite robe i usluge s privremenim
umanjenjima cijena: za Bosnu i Hercegovinu, entitete i Br�ko Distrikt. Godina 2005-2006. (stope promjene)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
2005
02
2005
03
2005
04
2005
0 5
2005
06
200 5
07
2 005
0 8
2 005
0 9
200 5
10
2 005
11
2 005
1 2
2006
01
2006
02
2 006
03
2006
04
2006
05
2006
06
2006
07
200 6
08
2006
09
2 006
1 0
200 6
11
200 6
12
BiH M_M-1 FBiH M_M-1 RS M_M-1 Brcko M_M-1
BiH M_M-12 FBiH M_M-12 RS M_M-12 Brcko M_M-12
55
Dijagram 2.27 – Indeks potroša�kih cijena u BiH udjel u stopi inflacije u 2006. godinu u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
Dijagram 2.28 – Harmonizirani indeks potroša�kih cijena u BiH udjel u stopi
inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS ANDOTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT ANDROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
56
Dijagram 2.29 - Indeks potroša�kih cijena u FBiH udjel u stopi inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
CLOTHING AND FOOTWEAR
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
EDUCATION
5.97
Dijagram 2.30 – Harmonizirani indeks potroša�kih cijena u FBiH udjel u stopi
inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
RECREATION AND CULTURE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
EDUCATION
CLOTHING AND FOOTWEAR
5.9746
57
Dijagram 2.31 - Indeks potroša�kih cijena u RS udjel u stopi inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
Dijagram 2.32 – Harmonizirani indeks potroša�kih cijena u RS udjel u stopi
inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.0000 -6.0000 -4.0000 -2.0000 0.0000 2.0000 4.0000 6.0000 8.0000
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
TRANSPORT
COMMUNICATION
HEALTH
RECREATION AND CULTURE
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THEHOUSE
RESTAURANTS AND HOTELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
EDUCATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
CLOTHING AND FOOTWEAR
58
Dijagram 2.33 - Indeks potroša�kih cijena u Br�ko Distriktu udjel u stopi inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
RESTAURANTS AND HOTELS
RECREATION AND CULTURE
EDUCATION
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
CLOTHING AND FOOTWEAR
Dijagram 2.34 – Harmonizirani indeks potroša�kih cijena u BiH udjel u stopi
inflacije u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu po COICOP odjeljcima (postotna vrijednost)
-8.00 -6.00 -4.00 -2.00 0.00 2.00 4.00 6.00 8.00
GENERAL INDEX
FOOD AND NON-ALCOHOLIC BEVERAGES
HOUSING, WATER, ELECTRICITY, GAS AND OTHER FUELS
MISCELLANEOUS GOODS AND SERVICES
TRANSPORT
HEALTH
COMMUNICATION
ALCOHOLIC BEVERAGES, TOBACCO
RESTAURANTS AND HOTELS
RECREATION AND CULTURE
EDUCATION
FURNISHINGS, HOUSEHOLD EQUIPMENT AND ROUTINE MAINTENANCE OF THE HOUSE
CLOTHING AND FOOTWEAR
59
Statisti�ke tablice
Registar Tablica 1.
Indeks potroša�kih cijena u BiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 2.
Indeks potroša�kih cijena u BiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 3.
Indeks potroša�kih cijena u BiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 4.
Indeks potroša�kih cijena u BiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 5.
Indeks potroša�kih cijena u FBiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 6.
Indeks potroša�kih cijena u FBiH bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 7.
Indeks potroša�kih cijena u FBiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP Odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 8.
Indeks potroša�kih cijena u FBiH s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 9.
Indeks potroša�kih cijena u RS bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 10.
Indeks potroša�kih cijena u RS bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 11.
Indeks potroša�kih cijena u RS s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 12.
Indeks potroša�kih cijena u RS s privremenim umanjenjima cijena po COICOP Odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 13.
Indeks potroša�kih cijena u Br�ko bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 14.
Indeks potroša�kih cijena u Br�ko bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 15.
Indeks potroša�kih cijena u Br�ko s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2005.
Tablica 16.
Indeks potroša�kih cijena u Br�ko s privremenim umanjenjima cijena po COICOP odjeljcima. Godina 2006.
Tablica 17.
Indeks potroša�kih cijena u BiH sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tablica 18.
Indeks potroša�kih cijena u FBiH sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tablica 19.
Indeks potroša�kih cijena u RS sa i bez privremenog umanjenja cijena po COICOP odjeljcima: ponderi. Godine 2005 – 2006.
Tabl
ica
1 –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
u B
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
. (ba
za in
deks
a 2
005=
100
i sto
pe
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05Tr
-05
Svb-
05
Lip-
05Sr
p-05
K
ol-0
5 R
uj-0
5 Li
st-0
5 St
ud-0
5 Pr
os-0
5 O
p�i i
ndek
s 98
.911
6 99
.449
7 10
0.07
3399
.285
599
.283
9 99
.406
599
.473
2 99
.134
5 99
.920
9 10
1.38
28
101.
7257
10
1.95
25
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.5
274
99.5
832
100.
8475
101.
1600
101.
2855
10
1.00
3999
.918
1 98
.693
4 99
.055
0 99
.032
9 99
.838
8 10
1.05
44
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.607
2 99
.908
3 10
0.08
2910
0.24
4810
0.10
32
100.
1244
100.
1255
10
0.00
16
100.
0286
10
0.02
51
99.9
396
99.8
088
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
4596
10
0.40
32
100.
4302
100.
4001
100.
4524
10
0.08
5710
0.02
98
99.5
968
99.8
175
99.5
476
99.4
422
99.3
349
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
2.77
22
104.
2378
10
4.37
4892
.500
692
.554
7 92
.663
793
.376
0 93
.489
1 94
.789
7 10
9.06
65
109.
8038
11
0.37
09
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
0.03
08
100.
0493
10
0.10
0010
0.03
6399
.854
3 99
.837
010
0.08
02
100.
1067
10
0.09
02
99.9
616
99.9
027
99.9
506
ZDR
AV
STV
O
100.
0448
10
0.07
26
100.
0920
99.9
430
100.
0674
10
0.12
0210
0.06
51
100.
0610
10
0.07
13
100.
2153
99
.576
0 99
.671
2
PRIJ
EV
OZ
93.7
278
93.8
193
94.9
614
97.6
508
97.4
297
99.1
558
101.
7342
10
2.46
31
106.
2739
10
6.30
08
104.
1715
10
2.31
17
VE
ZE
98.1
466
98.0
824
98.6
001
98.5
562
98.5
246
98.4
145
98.2
881
98.2
802
98.2
576
98.2
172
108.
2314
10
8.40
10
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.33
92
100.
4372
10
0.39
3010
0.17
1410
0.00
90
99.8
905
99.8
001
99.6
807
99.9
093
99.8
136
99.7
749
99.7
810
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.9
087
99.9
087
100.
4831
10
0.29
87
100.
2987
10
0.29
87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
897
99.8
777
99.9
522
99.8
743
99.8
743
100.
0817
100.
0725
10
0.05
05
99.9
901
100.
1268
10
0.10
20
100.
1082
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.590
5 99
.692
6 99
.788
299
.804
899
.810
7 99
.859
510
0.02
42
100.
0221
10
0.13
81
100.
3906
10
0.41
83
100.
4604
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
p�i i
ndek
s -
0.54
0.
63-0
.79
0.00
0.
120.
07
-0.3
4 0.
79
1.46
0.
34
0.22
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
07
1.27
0.31
0.12
-0
.28
-1.0
8 -1
.23
0.37
-0
.02
0.81
1.
22
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.30
0.
170.
16-0
.14
0.02
0.00
-0
.12
0.03
0.
00
-0.0
9 -0
.13
OD
JE
A I
OB
U
A
- -0
.06
0.03
-0.0
30.
05
-0.3
7-0
.06
-0.4
3 0.
22
-0.2
7 -0
.11
-0.1
1 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 1.
43
0.13
-11.
380.
06
0.12
0.77
0.
12
1.39
15
.06
0.68
0.
52
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.02
0.
05-0
.06
-0.1
8 -0
.02
0.24
0.
03
-0.0
2 -0
.13
-0.0
6 0.
05
ZDR
AV
STV
O
- 0.
03
0.02
-0.1
50.
12
0.05
-0.0
6 0.
00
0.01
0.
14
-0.6
4 0.
10
PRIJ
EV
OZ
- 0.
10
1.22
2.83
-0.2
3 1.
772.
60
0.72
3.
72
0.03
-2
.00
-1.7
9
VE
ZE
- -0
.07
0.53
-0.0
4-0
.03
-0.1
1-0
.13
-0.0
1 -0
.02
-0.0
4 10
.20
0.16
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.10
-0
.04
-0.2
2-0
.16
-0.1
2-0
.09
-0.1
2 0.
23
-0.1
0 -0
.04
0.01
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
00
0.00
0.00
0.00
0.
000.
11
0.00
0.
57
-0.1
8 0.
00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.01
0.07
-0.0
80.
00
0.21
-0.0
1 -0
.02
-0.0
6 0.
14
-0.0
2 0.
01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.10
0.
100.
020.
01
0.05
0.16
0.
00
0.12
0.
25
0.03
0.
04
65
Tabl
ica
2 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
BiH
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a C
OIC
OP.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06
Tr-0
6 Sv
b-06
Li
p-06
Sr
p-06
Kol
-06
Ruj
-06
List
-06
Stud
-06
Pros
-06
2006
.
Op�
i ind
eks
105.
9883
10
6.44
8710
6.54
15
105.
6147
10
6.51
91
106.
2958
10
5.66
6710
5.52
53
105.
6070
10
6.33
83
106.
3533
106.
5889
10
6.12
40
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
6018
10
8.56
9010
8.94
94
109.
7577
11
1.23
46
110.
4130
10
8.15
8010
6.84
34
106.
7295
10
6.56
11
106.
8014
107.
5371
10
8.26
30
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.772
5 99
.899
399
.984
7 10
0.15
96
100.
2525
10
0.01
58
99.9
807
100.
0207
10
0.12
07
99.9
700
99.9
388
100.
0515
10
0.01
39
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
9747
10
0.87
5210
0.77
20
99.4
954
99.2
783
99.2
145
98.9
037
98.5
011
98.5
266
98.3
666
98.0
376
97.7
872
99.2
277
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.12
76
117.
3932
117.
4293
10
5.36
43
105.
5888
10
6.11
37
106.
5781
107.
7564
10
8.82
81
121.
1390
12
1.52
2312
1.40
63
113.
0206
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.32
48
101.
4197
101.
2847
10
1.20
79
101.
1711
10
1.12
19
101.
0936
101.
0772
10
1.15
49
101.
1694
10
1.19
1810
1.05
40
101.
1893
ZDR
AV
STV
O
108.
8266
10
9.03
9210
9.05
42
108.
8682
10
8.87
93
108.
9214
10
9.02
0710
9.06
45
109.
0337
10
8.96
29
108.
9170
109.
2176
10
8.98
38
PRIJ
EV
OZ
103.
2029
10
3.37
9110
2.90
27
103.
6764
10
6.49
33
106.
8908
10
7.55
3110
8.89
64
108.
0447
10
4.18
96
103.
7238
103.
7206
10
5.22
28
VE
ZE
112.
5798
11
2.76
9011
3.00
71
113.
9634
11
4.81
61
113.
6019
11
3.58
9011
4.27
88
114.
2383
11
4.21
05
113.
6593
113.
6080
11
3.69
34
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
4.11
26
104.
3905
104.
4180
10
4.20
14
104.
1170
10
4.11
52
104.
1008
104.
1266
10
5.83
09
105.
9308
10
5.95
3110
6.04
35
104.
7784
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
8396
10
0.95
9410
1.12
57
101.
1257
10
1.01
85
101.
0185
10
1.06
0110
1.06
01
102.
4228
10
3.80
28
103.
9861
103.
9861
10
1.86
71
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
101.
3128
10
2.37
7710
3.41
82
103.
8073
10
3.92
88
103.
9134
10
4.10
9910
4.24
54
104.
5921
10
4.89
45
104.
8751
104.
9813
10
3.87
14
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.08
15
101.
3099
101.
2268
10
1.22
66
101.
3396
10
1.37
22
101.
3849
101.
3177
10
1.45
84
101.
5365
10
1.45
3310
1.52
68
101.
3529
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.96
0.
430.
09
-0.8
7 0.
86
-0.2
1 -0
.59
-0.1
3 0.
08
0.69
0.
010.
22
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.48
0.
900.
35
0.74
1.
35
-0.7
4 -2
.04
-1.2
2 -0
.11
-0.1
6 0.
230.
69
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.04
0.13
0.09
0.
17
0.09
-0
.24
-0.0
40.
04
0.10
-0
.15
-0.0
30.
11
-
OD
JE
A I
OB
U
A
1.65
-0
.10
-0.1
0 -1
.27
-0.2
2 -0
.06
-0.3
1-0
.41
0.03
-0
.16
-0.3
3-0
.26
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A,
ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
6.12
0.
230.
03
-10.
27
0.21
0.
50
0.44
1.11
0.
99
11.3
1 0.
32-0
.10
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
37
0.09
-0.1
3 -0
.08
-0.0
4 -0
.05
-0.0
3-0
.02
0.08
0.
01
0.02
-0.1
4 -
ZDR
AV
STV
O
9.19
0.
200.
01
-0.1
7 0.
01
0.04
0.
090.
04
-0.0
3 -0
.06
-0.0
40.
28
-
PRIJ
EV
OZ
0.87
0.
17-0
.46
0.75
2.
72
0.37
0.
621.
25
-0.7
8 -3
.57
-0.4
50.
00
-
VE
ZE
3.85
0.
170.
21
0.85
0.
75
-1.0
6 -0
.01
0.61
-0
.04
-0.0
2 -0
.48
-0.0
5 -
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
4.
34
0.27
0.03
-0
.21
-0.0
8 0.
00
-0.0
10.
02
1.64
0.
09
0.02
0.09
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.54
0.
120.
16
0.00
-0
.11
0.00
0.
040.
00
1.35
1.
35
0.18
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.20
1.
051.
02
0.38
0.
12
-0.0
1 0.
190.
13
0.33
0.
29
-0.0
20.
10
-
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
62
0.23
-0.0
8 0.
00
0.11
0.
03
0.01
-0.0
7 0.
14
0.08
-0
.08
0.07
-
66
Tabl
ica
2 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
u B
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
7.15
7.
046.
46
6.37
7.29
6.
93
6.23
6.45
5.69
4.
89
4.55
4.
55
6.12
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
9.21
9.
028.
03
8.50
9.82
9.
32
8.25
8.26
7.75
7.
60
6.97
6.
42
8.26
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
17
-0.0
1-0
.10
-0.0
80.
15
-0.1
1 -0
.14
0.02
0.09
-0
.06
0.00
0.
24
0.01
OD
JE
A I
OB
U
A
0.51
0.
470.
34
-0.9
0-1
.17
-0.8
7 -1
.13
-1.1
0-1
.29
-1.1
9 -1
.41
-1.5
6 -0
.77
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
13
.97
12.6
212
.51
13.9
114
.08
14.5
1 14
.14
15.2
614
.81
11.0
7 10
.67
10.0
0 13
.02
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
29
1.37
1.18
1.
171.
32
1.29
1.
010.
971.
06
1.21
1.
29
1.10
1.
19
ZDR
AV
STV
O
8.78
8.
968.
95
8.93
8.81
8.
79
8.95
9.00
8.96
8.
73
9.38
9.
58
8.98
PRIJ
EV
OZ
10.1
1 10
.19
8.36
6.
179.
30
7.80
5.
726.
281.
67
-1.9
9 -0
.43
1.38
5.
22
VE
ZE
14.7
1 14
.97
14.6
1 15
.63
16.5
4 15
.43
15.5
716
.28
16.2
6 16
.28
5.02
4.
80
13.6
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
76
3.94
4.01
4.
024.
11
4.23
4.
314.
465.
93
6.13
6.
19
6.28
4.
78
OB
RA
ZOV
AN
JE
1.04
1.
161.
33
1.33
1.22
1.
22
1.15
1.15
1.93
3.
49
3.68
3.
68
1.87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.42
2.
503.
47
3.94
4.06
3.
83
4.03
4.19
4.60
4.
76
4.77
4.
87
3.87
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
50
1.62
1.44
1.
421.
53
1.51
1.
361.
301.
32
1.14
1.
03
1.06
1.
35
67
Tabl
ica
3 –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
u B
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2005
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05Tr
-05
Svb-
05
Lip-
05
Srp-
05K
ol-0
5 R
uj-0
5 Li
st-0
5 St
ud-0
5Pr
os-0
5
Op�
i ind
eks
98.9
478
99.4
908
100.
0743
99.2
756
99.2
442
99.3
907
99.4
425
99.1
168
99.9
007
101.
3992
10
1.74
7410
1.96
99
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.5
246
99.5
950
100.
8487
101.
1609
101.
2710
10
1.00
86
99.9
257
98.6
853
99.0
487
99.0
230
99.8
424
101.
0661
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.591
899
.914
710
0.08
9310
0.25
1210
0.10
39
100.
0817
10
0.13
1910
0.00
80
100.
0350
10
0.03
15
99.9
460
99.8
152
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
9178
100.
8288
100.
4342
100.
2497
100.
0999
10
0.02
79
99.5
923
99.2
363
99.5
673
99.7
604
99.7
630
99.5
225
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
2.79
6510
4.26
2510
4.39
9592
.522
292
.482
3 92
.591
3 93
.303
793
.511
0 94
.811
9 10
9.09
23
109.
8298
110.
3970
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
0.11
7210
0.11
1910
0.12
4610
0.03
1399
.804
9 99
.778
4 10
0.06
2510
0.15
60
100.
0572
99
.985
6 99
.856
299
.914
3
ZDR
AV
STV
O
100.
0407
100.
0760
100.
0899
99.9
222
100.
0687
10
0.12
22
100.
0685
100.
0644
10
0.07
47
100.
2187
99
.579
499
.674
6
PRIJ
EV
OZ
93.7
033
93.8
229
94.9
509
97.6
505
97.4
332
99.1
597
101.
7373
102.
4667
10
6.27
75
106.
3056
10
4.17
6210
2.31
63
VE
ZE
98.1
693
98.0
836
98.5
402
98.4
967
98.4
806
98.4
386
98.3
123
98.2
823
98.2
775
98.2
371
108.
2613
108.
4205
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
9810
0.47
4610
0.40
2510
0.16
9410
0.00
33
99.8
771
99.8
195
99.6
607
99.8
733
99.7
785
99.7
681
99.7
834
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.8
005
99.9
087
99.9
087
100.
4831
10
0.29
87
100.
2987
100.
2987
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
923
99.8
803
99.9
230
99.8
770
99.8
770
100.
0844
10
0.07
5110
0.05
32
99.9
928
100.
1295
10
0.10
4710
0.11
08
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.603
299
.705
399
.782
699
.806
199
.809
0 99
.858
7 10
0.02
6610
0.03
17
100.
1070
10
0.40
35
100.
4110
100.
4552
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
- 0.
550.
59-0
.80
-0.0
3 0.
15
0.05
-0.3
3 0.
79
1.50
0.
340.
22
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
091.
260.
310.
11
-0.2
6 -1
.07
-1.2
4 0.
37
-0.0
3 0.
831.
23
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.32
0.17
0.16
-0.1
5 -0
.02
0.05
-0.1
2 0.
03
0.00
-0
.09
-0.1
3
OD
JE
A I
OB
U
A
- -0
.09
-0.3
9-0
.18
-0.1
5 -0
.07
-0.4
4-0
.36
0.33
0.
19
0.00
-0.2
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 1.
430.
13-1
1.38
-0.0
4 0.
12
0.77
0.22
1.
39
15.0
6 0.
680.
52
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
-0.0
10.
01-0
.09
-0.2
3 -0
.03
0.28
0.09
-0
.10
-0.0
7 -0
.13
0.06
ZDR
AV
STV
O
- 0.
040.
01-0
.17
0.15
0.
05
-0.0
50.
00
0.01
0.
14
-0.6
40.
10
PRIJ
EV
OZ
- 0.
131.
202.
84-0
.22
1.77
2.
600.
72
3.72
0.
03
-2.0
0-1
.79
VE
ZE
- -0
.09
0.47
-0.0
4-0
.02
-0.0
4 -0
.13
-0.0
3 0.
00
-0.0
4 10
.20
0.15
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0.0
7-0
.23
-0.1
7 -0
.13
-0.0
6-0
.16
0.21
-0
.09
-0.0
10.
02
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.
110.
00
0.57
-0
.18
0.00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.01
0.04
-0.0
50.
00
0.21
-0
.01
-0.0
2 -0
.06
0.14
-0
.02
0.01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.10
0.08
0.02
0.00
0.
05
0.17
0.01
0.
08
0.30
0.
010.
04
68
Tabl
ica
4 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06Tr
-06
Svb-
06Li
p-06
Sr
p-06
K
ol-0
6R
uj-0
6Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
06.
Op�
i ind
eks
105.
9016
106.
3301
10
6.42
2910
5.62
17
106.
5151
106.
2737
10
5.60
51
105.
4238
105.
5216
106.
3090
10
6.36
85
106.
6317
10
6.07
71
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
6084
108.
5617
10
8.94
9310
9.77
06
111.
2430
110.
4208
10
8.15
97
106.
8369
106.
7272
106.
5677
10
6.81
03
107.
5497
10
8.26
71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.778
999
.905
8 99
.991
210
0.16
62
100.
2591
100.
0224
99
.986
3 10
0.02
7310
0.12
7299
.976
7 99
.944
2 10
0.05
81
100.
0203
OD
JE
A I
OB
U
A
99.6
085
99.0
146
98.8
851
99.3
547
99.3
641
99.1
729
97.8
884
97.1
463
97.4
196
98.3
647
98.3
389
98.2
083
98.5
638
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.15
3911
7.42
08
117.
4569
105.
3896
10
5.45
1910
5.97
71
106.
6038
10
7.78
2410
8.85
4412
1.16
77
121.
5511
12
1.43
50
113.
0204
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.22
5210
1.35
32
101.
2336
101.
2916
10
1.18
4310
0.98
53
101.
0622
10
1.05
5110
1.19
1410
0.99
52
101.
0952
10
1.08
10
101.
1461
ZDR
AV
STV
O
108.
8218
109.
0111
10
9.02
1410
8.84
03
108.
8434
108.
8965
10
8.99
70
109.
0389
109.
0100
108.
9387
10
8.89
29
109.
1953
10
8.95
89
PRIJ
EV
OZ
103.
2074
103.
3837
10
2.90
7310
3.68
11
106.
4979
106.
8954
10
7.53
72
108.
7579
107.
9088
104.
0645
10
3.70
91
103.
7251
10
5.18
96
VE
ZE
112.
5126
112.
7563
11
2.95
4811
3.98
61
114.
8284
113.
6029
11
3.58
95
114.
2863
114.
1327
114.
1084
11
3.62
65
113.
6399
11
3.66
87
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
4.09
4410
4.35
35
104.
3650
104.
2206
10
4.13
5710
4.14
95
104.
0895
10
4.10
3110
5.77
5410
5.91
65
105.
9460
10
6.08
47
104.
7695
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
8398
100.
9596
10
1.12
5910
1.12
59
101.
0186
101.
0186
10
1.06
03
101.
0603
102.
4228
103.
8029
10
3.98
62
103.
9862
10
1.86
73
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
101.
3157
102.
3806
10
3.42
0910
3.81
01
103.
9301
103.
9140
10
4.10
96
104.
2482
104.
5947
104.
8972
10
4.87
78
104.
9841
10
3.87
36
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.09
8010
1.32
67
101.
2435
101.
2052
10
1.31
1610
1.36
63
101.
4017
10
1.32
0510
1.44
9210
1.51
76
101.
4548
10
1.54
76
101.
3536
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.86
0.40
0.
09-0
.75
0.85
-0.2
3 -0
.63
-0.1
70.
090.
75
0.06
0.
25
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.47
0.89
0.
360.
75
1.34
-0.7
4 -2
.05
-1.2
2-0
.10
-0.1
5 0.
23
0.69
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.04
0.13
0.
090.
18
0.09
-0.2
4 -0
.04
0.04
0.10
-0.1
5 -0
.03
0.11
-
OD
JE
A I
OB
U
A
0.09
-0.6
0 -0
.13
0.47
0.
01-0
.19
-1.3
0 -0
.76
0.28
0.97
-0
.03
-0.1
3 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
6.
120.
23
0.03
-10.
27
0.06
0.50
0.
59
1.11
0.99
11.3
1 0.
32
-0.1
0 -
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
310.
13
-0.1
20.
06
-0.1
1-0
.20
0.08
-0
.01
0.13
-0.1
9 0.
10
-0.0
1 -
ZDR
AV
STV
O
9.18
0.17
0.
01-0
.17
0.00
0.05
0.
09
0.04
-0.0
3-0
.07
-0.0
4 0.
28
-
PRIJ
EV
OZ
0.87
0.17
-0
.46
0.75
2.
720.
37
0.60
1.
14-0
.78
-3.5
6 -0
.34
0.02
-
VE
ZE
3.77
0.22
0.
180.
91
0.74
-1.0
7 -0
.01
0.61
-0.1
3-0
.02
-0.4
2 0.
01
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
4.
320.
25
0.01
-0.1
4 -0
.08
0.01
-0
.06
0.01
1.61
0.13
0.
03
0.13
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.54
0.12
0.
160.
00
-0.1
10.
00
0.04
0.
001.
351.
35
0.18
0.
00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.20
1.05
1.
020.
38
0.12
-0.0
2 0.
19
0.13
0.33
0.29
-0
.02
0.10
-
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
640.
23
-0.0
8-0
.04
0.11
0.05
0.
03
-0.0
80.
130.
07
-0.0
6 0.
09
-
69
Tabl
ica
4 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
u B
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
7.03
6.
876.
34
6.39
7.33
6.
93
6.20
6.36
5.63
4.
84
4.54
4.
57
6.08
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
9.22
9.
008.
03
8.51
9.85
9.
32
8.24
8.26
7.75
7.
62
6.98
6.
42
8.27
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
19
-0.0
1-0
.10
-0.0
80.
16
-0.0
6 -0
.15
0.02
0.09
-0
.05
0.00
0.
24
0.02
OD
JE
A I
OB
U
A
-1.3
0 -1
.80
-1.5
4 -0
.89
-0.7
4 -0
.85
-1.7
1-2
.11
-2.1
6 -1
.40
-1.4
3 -1
.32
-1.4
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
13.9
7 12
.62
12.5
1 13
.91
14.0
2 14
.46
14.2
515
.26
14.8
1 11
.07
10.6
7 10
.00
13.0
2
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
11
1.24
1.11
1.
261.
38
1.21
1.
000.
901.
13
1.01
1.
24
1.17
1.
15
ZDR
AV
STV
O
8.78
8.
938.
92
8.93
8.77
8.
76
8.92
8.97
8.93
8.
70
9.35
9.
55
8.96
PRIJ
EV
OZ
10.1
4 10
.19
8.38
6.
189.
30
7.80
5.
706.
141.
53
-2.1
1 -0
.45
1.38
5.
19
VE
ZE
14.6
1 14
.96
14.6
3 15
.73
16.6
0 15
.40
15.5
416
.28
16.1
3 16
.16
4.96
4.
81
13.6
7
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
69
3.86
3.95
4.
044.
13
4.28
4.
284.
465.
91
6.15
6.
19
6.31
4.
77
OB
RA
ZOV
AN
JE
1.04
1.
161.
33
1.33
1.22
1.
22
1.15
1.15
1.93
3.
49
3.68
3.
68
1.87
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.42
2.
503.
50
3.94
4.06
3.
83
4.03
4.19
4.60
4.
76
4.77
4.
87
3.87
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
50
1.63
1.46
1.
401.
51
1.51
1.
371.
291.
34
1.11
1.
04
1.09
1.
35
70
Tabl
ica
5 –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
u F
BiH
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05Tr
-05
Svb-
05
Lip-
05
Srp-
05K
ol-0
5 R
uj-0
5 Li
st-0
5 St
ud-0
5Pr
os-0
5 O
p�i i
ndek
s 99
.187
699
.532
010
0.08
1799
.278
799
.103
3 99
.390
1 99
.662
999
.319
0 99
.954
6 10
1.21
06
101.
4967
101.
7828
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.9
893
99.9
124
101.
0048
101.
1815
100.
8415
10
0.67
39
99.9
706
98.7
700
99.1
697
98.9
353
99.5
867
100.
9643
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.885
399
.987
699
.989
610
0.01
8499
.941
1 10
0.01
56
100.
0622
99.9
585
100.
0444
10
0.04
22
100.
0415
100.
0136
OD
JE
A I
OB
U
A
99.6
948
99.6
333
99.5
670
99.6
393
99.7
503
99.7
990
99.9
383
99.9
480
100.
4168
10
0.54
73
100.
5164
100.
5493
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
103.
9702
104.
0714
104.
4372
92.0
621
92.1
361
93.2
139
94.0
935
94.1
338
95.2
275
108.
7471
10
8.96
9010
8.93
81
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
0.12
6310
0.13
4410
0.13
2110
0.11
1499
.831
9 99
.813
3 99
.977
010
0.04
45
100.
0436
99
.931
0 99
.928
199
.926
7
ZDR
AV
STV
O
99.8
455
99.8
455
99.8
455
99.7
538
99.7
913
99.8
541
99.8
895
99.9
915
99.9
915
100.
1214
10
0.46
8810
0.60
14
PRIJ
EV
OZ
94.0
283
94.1
439
95.3
394
97.9
993
97.6
420
99.3
906
102.
3669
102.
7797
10
5.56
53
105.
6303
10
3.30
0810
1.81
36
VE
ZE
98.5
608
98.5
052
98.4
901
98.4
250
98.4
250
98.4
250
98.3
893
98.3
768
98.3
580
98.2
996
107.
8774
107.
8677
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
7710
0.46
8510
0.39
1010
0.14
0410
0.02
90
99.9
117
99.9
194
99.8
134
99.8
500
99.6
825
99.6
897
99.7
167
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
100.
1764
10
0.17
64
100.
1764
100.
1764
99
.863
8 99
.574
9 99
.574
999
.574
9
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
112
99.8
112
99.7
928
99.7
928
99.7
928
100.
0936
10
0.08
4010
0.05
08
100.
0573
10
0.25
63
100.
2253
100.
2319
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.538
799
.576
899
.552
499
.754
099
.784
6 99
.808
4 10
0.05
4010
0.15
17
100.
2176
10
0.35
32
100.
5763
100.
6321
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
p�i i
ndek
s -
0.35
0.55
-0.8
0-0
.18
0.29
0.
27-0
.35
0.64
1.
26
0.28
0.28
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 0.
931.
090.
17-0
.34
-0.1
7 -0
.70
-1.2
0 0.
40
-0.2
4 0.
661.
38
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.10
0.00
0.03
-0.0
8 0.
07
0.05
-0.1
0 0.
09
0.00
0.
00-0
.03
OD
JE
A I
OB
U
A
- -0
.06
-0.0
70.
070.
11
0.05
0.
140.
01
0.47
0.
13
-0.0
30.
03
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
0.10
0.35
-11.
850.
08
1.17
0.
940.
04
1.16
14
.20
0.20
-0.0
3
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.01
0.00
-0.0
2-0
.28
-0.0
2 0.
160.
07
0.00
-0
.11
0.00
0.00
ZDR
AV
STV
O
- 0.
000.
00-0
.09
0.04
0.
06
0.04
0.10
0.
00
0.13
0.
350.
13
PRIJ
EV
OZ
- 0.
121.
272.
79-0
.36
1.79
2.
990.
40
2.71
0.
06
-2.2
1-1
.44
VE
ZE
- -0
.06
-0.0
2-0
.07
0.00
0.
00
-0.0
4-0
.01
-0.0
2 -0
.06
9.74
-0.0
1
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0.0
8-0
.25
-0.1
1 -0
.12
0.01
-0.1
1 0.
04
-0.1
7 0.
010.
03
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.
000.
00
-0.3
1 -0
.29
0.00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
00-0
.02
0.00
0.00
0.
30
-0.0
1-0
.03
0.01
0.
20
-0.0
30.
01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.04
-0.0
20.
200.
03
0.02
0.
250.
10
0.07
0.
14
0.22
0.06
71
Tabl
ica
6 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
FB
iH b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 2
005=
100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6 R
uj-0
6 Li
st-0
6St
ud-0
6Pr
os-0
6 20
06.
Op�
i ind
eks
105.
7578
106.
1508
10
6.05
8210
5.48
90
106.
4412
10
6.40
49
105.
8271
105.
6375
10
5.62
98
105.
8831
106.
0718
106.
3431
10
5.97
45
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
5067
108.
2974
10
8.21
4310
8.69
15
110.
3092
10
9.97
20
107.
8816
106.
4195
10
6.12
49
105.
9015
106.
4271
107.
3592
10
7.75
87
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.19
4610
0.30
37
100.
5693
100.
7686
10
0.78
54
100.
7385
10
0.82
0810
0.89
75
100.
9672
10
0.88
3710
0.89
9410
0.91
00
100.
7282
OD
JE
A I
OB
U
A
102.
1014
102.
0330
10
2.12
4910
1.32
23
101.
3178
10
1.35
48
100.
8880
100.
7682
10
0.94
44
100.
7021
100.
3622
100.
2289
10
1.17
90
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
4.93
2911
5.18
15
115.
1574
107.
2580
10
8.01
24
108.
9200
10
8.95
1111
0.51
97
110.
9433
11
8.42
9211
9.12
4211
8.90
69
113.
0281
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.41
1110
1.59
51
101.
0664
101.
0954
10
1.14
47
101.
2179
10
1.23
0710
1.26
66
101.
2509
10
1.26
0510
1.23
7010
1.03
90
101.
2346
ZDR
AV
STV
O
110.
0561
110.
8494
11
0.51
5111
0.24
03
110.
3259
11
0.14
50
110.
2223
110.
2949
11
0.21
50
110.
1731
110.
0015
109.
9967
11
0.25
29
PRIJ
EV
OZ
103.
7762
103.
6817
10
3.35
8510
3.85
54
106.
2813
10
6.82
10
107.
9649
108.
6327
10
7.38
03
104.
1462
104.
0318
103.
9408
10
5.32
26
VE
ZE
111.
2562
111.
2602
11
1.20
7811
1.21
09
111.
2096
10
8.70
66
108.
7066
110.
1197
11
0.11
84
110.
0655
109.
8737
109.
7853
11
0.29
34
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
2.90
8910
2.76
08
102.
3285
102.
2743
10
2.20
38
102.
1855
10
2.24
3910
2.42
24
105.
7398
10
6.03
2110
6.06
0610
6.18
92
103.
6125
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0364
100.
0364
10
0.03
6410
0.03
64
99.8
291
99.8
291
99.8
291
99.8
291
102.
5646
10
2.91
2310
2.91
2310
2.91
23
100.
8970
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
3122
101.
9694
10
3.75
0810
4.43
47
104.
4728
10
4.46
60
104.
5596
104.
6499
10
5.16
30
105.
6504
105.
7206
105.
9421
10
4.25
76
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.09
9210
1.25
86
100.
9973
101.
0903
10
1.27
34
101.
3247
10
1.30
8510
1.42
84
101.
4959
10
1.47
3310
1.33
2110
1.35
99
101.
2868
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.91
0.37
-0
.09
-0.5
4 0.
90
-0.0
3 -0
.54
-0.1
8 -0
.01
0.24
0.18
0.26
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.48
0.74
-0
.08
0.44
1.
49
-0.3
1 -1
.90
-1.3
6 -0
.28
-0.2
10.
500.
88
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
180.
11
0.26
0.20
0.
02
-0.0
5 0.
080.
08
0.07
-0
.08
0.02
0.01
-
OD
JE
A I
OB
U
A
1.54
-0.0
7 0.
09-0
.79
0.00
0.
04
-0.4
6-0
.12
0.17
-0
.24
-0.3
4-0
.13
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A,
ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
5.50
0.22
-0
.02
-6.8
6 0.
70
0.84
0.
031.
44
0.38
6.
750.
59-0
.18
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
490.
18
-0.5
20.
03
0.05
0.
07
0.01
0.04
-0
.02
0.01
-0.0
2-0
.20
-
ZDR
AV
STV
O
9.40
0.72
-0
.30
-0.2
5 0.
08
-0.1
6 0.
070.
07
-0.0
7 -0
.04
-0.1
60.
00
-
PRIJ
EV
OZ
1.93
-0.0
9 -0
.31
0.48
2.
34
0.51
1.
070.
62
-1.1
5 -3
.01
-0.1
1-0
.09
-
VE
ZE
3.14
0.00
-0
.05
0.00
0.
00
-2.2
5 0.
001.
30
0.00
-0
.05
-0.1
7-0
.08
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
20-0
.14
-0.4
2-0
.05
-0.0
7 -0
.02
0.06
0.17
3.
24
0.28
0.03
0.12
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.46
0.00
0.
000.
00
-0.2
1 0.
00
0.00
0.00
2.
74
0.34
0.00
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.08
1.65
1.
750.
66
0.04
-0
.01
0.09
0.09
0.
49
0.46
0.07
0.21
-
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
460.
16
-0.2
60.
09
0.18
0.
05
-0.0
20.
12
0.07
-0
.02
-0.1
40.
03
-
72
Tabl
ica
6 (d
rugi
dio
) –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
u F
BiH
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
6.62
6.
655.
97
6.26
7.40
7.
06
6.19
6.36
5.68
4.
62
4.51
4.
48
5.97
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
8.60
8.
397.
14
7.42
9.39
9.
24
7.91
7.74
7.01
7.
04
6.87
6.
33
7.76
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
31
0.32
0.58
0.
750.
84
0.72
0.
760.
940.
92
0.84
0.
86
0.90
0.
73
OD
JE
A I
OB
U
A
2.41
2.
412.
57
1.69
1.57
1.
56
0.95
0.82
0.53
0.
15
-0.1
5 -0
.32
1.18
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
10.5
4 10
.68
10.2
6 16
.51
17.2
3 16
.85
15.7
917
.41
16.5
0 8.
90
9.32
9.
15
13.0
3
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
28
1.46
0.93
0.
981.
32
1.41
1.
251.
221.
21
1.33
1.
31
1.11
1.
23
ZDR
AV
STV
O
10.2
3 11
.02
10.6
9 10
.51
10.5
6 10
.31
10.3
410
.30
10.2
2 10
.04
9.49
9.
34
10.2
5
PRIJ
EV
OZ
10.3
7 10
.13
8.41
5.
988.
85
7.48
5.
475.
691.
72
-1.4
0 0.
71
2.09
5.
32
VE
ZE
12.8
8 12
.95
12.9
1 12
.99
12.9
9 10
.45
10.4
911
.94
11.9
6 11
.97
1.85
1.
78
10.2
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
2.
51
2.28
1.93
2.
132.
17
2.28
2.
332.
615.
90
6.37
6.
39
6.49
3.
61
OB
RA
ZOV
AN
JE
-0.1
4 -0
.14
-0.1
4 -0
.14
-0.3
5 -0
.35
-0.3
5-0
.35
2.70
3.
35
3.35
3.
35
0.90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.50
2.
163.
97
4.65
4.69
4.
37
4.47
4.60
5.10
5.
38
5.48
5.
70
4.26
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
57
1.69
1.45
1.
341.
49
1.52
1.
251.
271.
28
1.12
0.
75
0.72
1.
29
73
Tabl
ica
7 –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
u F
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05
Tr-0
5 Sv
b-05
Li
p-05
Sr
p-05
Kol
-05
Ruj
-05
List
-05
Stud
-05
Pros
-05
Op�
i ind
eks
99.1
823
99.5
327
100.
0824
99
.279
4 99
.104
0 99
.388
5 99
.663
699
.319
6 99
.955
3 10
1.21
13
101.
4975
10
1.78
35
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.9
899
99.9
130
101.
0054
10
1.18
21
100.
8421
10
0.66
75
99.9
712
98.7
705
99.1
702
98.9
359
99.5
873
100.
9649
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.885
3 99
.987
6 99
.989
6 10
0.01
84
99.9
411
100.
0156
10
0.06
2299
.958
5 10
0.04
44
100.
0422
10
0.04
15
100.
0136
OD
JE
A I
OB
U
A
99.6
088
99.6
411
99.5
747
99.6
471
99.7
581
99.8
068
99.9
461
99.9
558
100.
4247
10
0.55
52
100.
5243
10
0.55
72
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
3.97
02
104.
0714
10
4.43
72
92.0
621
92.1
361
93.2
139
94.0
935
94.1
338
95.2
275
108.
7471
10
8.96
90
108.
9381
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
0.12
63
100.
1344
10
0.13
21
100.
1114
99
.831
9 99
.813
3 99
.977
010
0.04
45
100.
0436
99
.931
0 99
.928
1 99
.926
7
ZDR
AV
STV
O
99.8
455
99.8
455
99.8
455
99.7
538
99.7
913
99.8
541
99.8
895
99.9
915
99.9
915
100.
1214
10
0.46
88
100.
6014
PRIJ
EV
OZ
94.0
283
94.1
439
95.3
394
97.9
993
97.6
420
99.3
906
102.
3669
102.
7797
10
5.56
53
105.
6303
10
3.30
08
101.
8136
VE
ZE
98.5
608
98.5
052
98.4
901
98.4
250
98.4
250
98.4
250
98.3
893
98.3
768
98.3
580
98.2
996
107.
8774
10
7.86
77
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.38
77
100.
4685
10
0.39
10
100.
1404
10
0.02
90
99.9
117
99.9
194
99.8
134
99.8
500
99.6
825
99.6
897
99.7
167
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
1764
10
0.17
64
100.
1764
10
0.17
64
100.
1764
10
0.17
64
100.
1764
100.
1764
99
.863
8 99
.574
9 99
.574
9 99
.574
9
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.8
112
99.8
112
99.7
928
99.7
928
99.7
928
100.
0936
10
0.08
4010
0.05
08
100.
0573
10
0.25
63
100.
2253
10
0.23
19
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.538
7 99
.576
8 99
.552
4 99
.754
0 99
.784
6 99
.808
4 10
0.05
4010
0.15
17
100.
2176
10
0.35
32
100.
5763
10
0.63
21
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
- 0.
35
0.55
-0
.80
-0.1
8 0.
29
0.28
-0.3
5 0.
64
1.26
0.
28
0.28
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 0.
93
1.09
0.
17
-0.3
4 -0
.17
-0.6
9-1
.20
0.40
-0
.24
0.66
1.
38
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.10
0.
00
0.03
-0
.08
0.07
0.
05-0
.10
0.09
0.
00
0.00
-0
.03
OD
JE
A I
OB
U
A
- 0.
03
-0.0
7 0.
07
0.11
0.
05
0.14
0.01
0.
47
0.13
-0
.03
0.03
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 0.
10
0.35
-1
1.85
0.
08
1.17
0.
940.
04
1.16
14
.20
0.20
-0
.03
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.01
0.
00
-0.0
2 -0
.28
-0.0
2 0.
160.
07
0.00
-0
.11
0.00
0.
00
ZDR
AV
STV
O
- 0.
00
0.00
-0
.09
0.04
0.
06
0.04
0.10
0.
00
0.13
0.
35
0.13
PRIJ
EV
OZ
- 0.
12
1.27
2.
79
-0.3
6 1.
79
2.99
0.40
2.
71
0.06
-2
.21
-1.4
4
VE
ZE
- -0
.06
-0.0
2 -0
.07
0.00
0.
00
-0.0
4-0
.01
-0.0
2 -0
.06
9.74
-0
.01
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.08
-0
.08
-0.2
5 -0
.11
-0.1
2 0.
01-0
.11
0.04
-0
.17
0.01
0.
03
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.00
-0
.31
-0.2
9 0.
00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
00
-0.0
2 0.
00
0.00
0.
30
-0.0
1-0
.03
0.01
0.
20
-0.0
3 0.
01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.04
-0
.02
0.20
0.
03
0.02
0.
250.
10
0.07
0.
14
0.22
0.
06
74
Tabl
ica
8 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
FB
iH s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6 R
uj-0
6Li
st-0
6St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
06.
Op�
i ind
eks
105.
6776
10
6.03
34
105.
9460
105.
4578
10
6.40
09
106.
3371
10
5.68
0210
5.46
41
105.
4778
105.
7938
106.
0217
10
6.32
95
105.
8850
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
5073
10
8.29
78
108.
2148
108.
6919
11
0.30
97
109.
9723
10
7.88
1910
6.41
98
106.
1254
105.
9019
106.
4276
10
7.35
98
107.
7592
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.19
47
100.
3038
10
0.56
9510
0.76
88
100.
7856
10
0.73
86
100.
8209
100.
8977
10
0.96
7410
0.88
3910
0.89
96
100.
9102
10
0.72
84
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
7949
10
0.18
87
100.
3463
100.
8349
10
0.77
07
100.
5586
99
.002
298
.493
2 99
.020
110
0.16
0610
0.20
83
100.
1162
10
0.04
12
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
4.93
29
115.
1815
11
5.15
7510
7.25
77
108.
0121
10
8.91
96
108.
9508
110.
5194
11
0.94
3111
8.42
9411
9.12
44
118.
9071
11
3.02
80
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.41
13
101.
5952
10
1.06
6510
1.09
55
101.
0764
10
1.03
01
101.
0429
101.
0589
10
1.15
5410
0.76
2210
0.86
49
100.
9724
10
1.09
43
ZDR
AV
STV
O
110.
1371
11
0.87
88
110.
5419
110.
2645
11
0.35
09
110.
1683
11
0.24
6311
0.31
96
110.
2391
110.
1967
110.
0237
11
0.01
87
110.
2821
PRIJ
EV
OZ
103.
7762
10
3.68
16
103.
3585
103.
8553
10
6.28
13
106.
8210
10
7.92
4410
8.59
22
107.
3398
104.
1462
104.
0318
10
3.94
08
105.
3124
VE
ZE
111.
2561
11
1.26
02
111.
2077
111.
2108
11
1.20
95
108.
7062
10
8.70
6211
0.11
42
109.
8601
109.
8126
109.
7378
10
9.78
52
110.
2389
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
2.92
82
102.
7609
10
2.34
8810
2.29
47
102.
2243
10
2.17
16
102.
1311
102.
3068
10
5.57
1010
5.95
0710
5.98
19
106.
1836
10
3.57
11
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0364
10
0.03
64
100.
0364
100.
0364
99
.829
1 99
.829
1 99
.829
199
.829
1 10
2.56
4610
2.91
2110
2.91
21
102.
9121
10
0.89
69
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
3122
10
1.96
94
103.
7509
104.
4348
10
4.47
28
104.
4660
10
4.55
9510
4.64
99
105.
1630
105.
6508
105.
7209
10
5.94
24
104.
2577
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
1.09
91
101.
2586
10
0.99
7310
1.09
03
101.
2734
10
1.32
47
101.
3009
101.
4207
10
1.48
8210
1.47
3310
1.33
21
101.
3598
10
1.28
49
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.83
0.
34
-0.0
8-0
.46
0.89
-0
.06
-0.6
2-0
.20
0.01
0.30
0.22
0.
29
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.48
0.
74
-0.0
80.
44
1.49
-0
.31
-1.9
0-1
.36
-0.2
8-0
.21
0.50
0.
88
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
18
0.11
0.
260.
20
0.02
-0
.05
0.08
0.08
0.
07-0
.08
0.02
0.
01
-
OD
JE
A I
OB
U
A
0.24
-0
.60
0.16
0.49
-0
.06
-0.2
1 -1
.55
-0.5
1 0.
531.
150.
05
-0.0
9 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
5.
50
0.22
-0
.02
-6.8
6 0.
70
0.84
0.
031.
44
0.38
6.75
0.59
-0
.18
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
49
0.18
-0
.52
0.03
-0
.02
-0.0
5 0.
010.
02
0.10
-0.3
90.
10
0.11
-
ZDR
AV
STV
O
9.48
0.
67
-0.3
0-0
.25
0.08
-0
.17
0.07
0.07
-0
.07
-0.0
4-0
.16
0.00
-
PRIJ
EV
OZ
1.93
-0
.09
-0.3
10.
48
2.34
0.
51
1.03
0.62
-1
.15
-2.9
8-0
.11
-0.0
9 -
VE
ZE
3.14
0.
00
-0.0
50.
00
0.00
-2
.25
0.00
1.30
-0
.23
-0.0
4-0
.07
0.04
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
3.
22
-0.1
6 -0
.40
-0.0
5 -0
.07
-0.0
5 -0
.04
0.17
3.
190.
360.
03
0.19
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.46
0.
00
0.00
0.00
-0
.21
0.00
0.
000.
00
2.74
0.34
0.00
0.
00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.08
1.
65
1.75
0.66
0.
04
-0.0
1 0.
090.
09
0.49
0.46
0.07
0.
21
-
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
46
0.16
-0
.26
0.09
0.
18
0.05
-0
.02
0.12
0.
07-0
.01
-0.1
4 0.
03
-
75
Tabl
ica
8 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
u F
BiH
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
6.55
6.
535.
86
6.22
7.36
6.
99
6.04
6.19
5.52
4.
53
4.46
4.
47
5.89
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
8.60
8.
397.
14
7.42
9.39
9.
24
7.91
7.74
7.01
7.
04
6.87
6.
33
7.76
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
31
0.32
0.58
0.
750.
84
0.72
0.
760.
940.
92
0.84
0.
86
0.90
0.
73
OD
JE
A I
OB
U
A
1.19
0.
550.
77
1.19
1.02
0.
75
-0.9
4-1
.46
-1.4
0 -0
.39
-0.3
1 -0
.44
0.04
S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
10.5
4 10
.68
10.2
6 16
.51
17.2
3 16
.85
15.7
917
.41
16.5
0 8.
90
9.32
9.
15
13.0
3
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
28
1.46
0.93
0.
981.
25
1.22
1.
071.
011.
11
0.83
0.
94
1.05
1.
09
ZDR
AV
STV
O
10.3
1 11
.05
10.7
1 10
.54
10.5
8 10
.33
10.3
710
.33
10.2
5 10
.06
9.51
9.
36
10.2
8
PRIJ
EV
OZ
10.3
7 10
.13
8.41
5.
988.
85
7.48
5.
435.
661.
68
-1.4
0 0.
71
2.09
5.
31
VE
ZE
12.8
8 12
.95
12.9
1 12
.99
12.9
9 10
.45
10.4
911
.93
11.6
9 11
.71
1.72
1.
78
10.2
4
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
2.
53
2.28
1.95
2.
152.
19
2.26
2.
212.
505.
73
6.29
6.
31
6.49
3.
57
OB
RA
ZOV
AN
JE
-0.1
4 -0
.14
-0.1
4 -0
.14
-0.3
5 -0
.35
-0.3
5-0
.35
2.70
3.
35
3.35
3.
35
0.90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
0.50
2.
163.
97
4.65
4.69
4.
37
4.47
4.60
5.10
5.
38
5.48
5.
70
4.26
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
57
1.69
1.45
1.
341.
49
1.52
1.
251.
271.
27
1.12
0.
75
0.72
1.
28
76
Tabl
ica
9 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
RS
bez
priv
rem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05Tr
-05
Svb-
05
Lip-
05Sr
p-05
K
ol-0
5 R
uj-0
5Li
st-0
5 St
ud-0
5Pr
os-0
5
Op�
i ind
eks
98.3
797
99.2
640
100.
0295
99.2
529
99.4
778
99.4
474
99.1
700
98.8
451
99.9
464
101.
7134
10
2.16
9310
2.30
46
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
97.6
246
98.9
262
100.
5305
100.
9914
10
1.75
99
101.
6561
99.8
803
98.6
157
98.9
484
99.3
377
100.
4072
101.
3219
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.133
899
.749
610
0.28
3010
0.61
20
100.
3667
10
0.30
9510
0.22
97
100.
0686
99
.972
699
.997
8 99
.784
099
.492
7
OD
JE
A I
OB
U
A
101.
9125
101.
8625
102.
0652
101.
8405
10
1.78
45
100.
6151
100.
1883
98
.918
4 98
.685
997
.645
4 97
.429
297
.052
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
100.
7031
104.
3221
104.
1150
93.3
193
93.3
450
91.9
837
92.4
829
92.7
039
94.4
104
109.
3158
11
0.89
5111
2.40
37
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.865
999
.902
810
0.05
5499
.908
6 99
.893
7 99
.878
410
0.27
63
100.
2206
10
0.17
4210
0.01
45
99.8
304
99.9
793
ZDR
AV
STV
O
100.
2992
100.
3819
100.
4275
100.
1974
10
0.44
49
100.
4852
100.
3089
10
0.16
29
100.
1852
100.
3480
98
.355
998
.403
1
PRIJ
EV
OZ
93.1
706
93.2
012
94.2
594
96.9
854
96.9
620
98.7
501
100.
6760
10
1.93
73
107.
6819
107.
4991
10
5.65
2010
3.22
50
VE
ZE
97.2
120
97.1
279
98.6
878
98.6
923
98.5
997
98.2
757
97.9
712
97.9
712
97.9
401
97.9
327
109.
5340
110.
0557
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.23
8110
0.37
1710
0.38
9910
0.21
81
99.9
484
99.8
220
99.5
302
99.4
304
100.
0592
100.
0965
99
.965
999
.929
7
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.4
027
99.4
027
101.
6655
101.
6655
10
1.66
5510
1.66
55
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
0698
100.
0286
100.
3295
100.
0611
10
0.06
11
100.
0611
100.
0517
10
0.05
17
99.8
259
99.8
259
99.8
141
99.8
195
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.674
399
.868
810
0.18
7299
.865
8 99
.825
8 99
.922
199
.947
2 99
.789
6 10
0.00
5210
0.50
23
100.
1952
100.
2166
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
- 0.
900.
77-0
.78
0.23
-0
.03
-0.2
8 -0
.33
1.11
1.77
0.
450.
13
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
331.
620.
46
0.76
-0
.10
-1.7
5 -1
.27
0.34
0.39
1.
080.
91
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.62
0.53
0.33
-0
.24
-0.0
6-0
.08
-0.1
6 -0
.10
0.03
-0
.21
-0.2
9
OD
JE
A I
OB
U
A
- -0
.05
0.20
-0.2
2 -0
.05
-1.1
5-0
.42
-1.2
7 -0
.24
-1.0
5 -0
.22
-0.3
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
- 3.
59-0
.20
-10.
37
0.03
-1
.46
0.54
0.
24
1.84
15.7
9 1.
441.
36
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.04
0.15
-0.1
5 -0
.01
-0.0
20.
40
-0.0
6 -0
.05
-0.1
6 -0
.18
0.15
ZDR
AV
STV
O
- 0.
080.
05-0
.23
0.25
0.
04-0
.18
-0.1
5 0.
020.
16
-1.9
90.
05
PRIJ
EV
OZ
- 0.
031.
142.
89
-0.0
2 1.
841.
95
1.25
5.
64-0
.17
-1.7
2-2
.30
VE
ZE
- -0
.09
1.61
0.00
-0
.09
-0.3
3-0
.31
0.00
-0
.03
-0.0
1 11
.85
0.48
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.13
0.02
-0.1
7 -0
.27
-0.1
3-0
.29
-0.1
0 0.
630.
04
-0.1
3-0
.04
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
00
0.00
0.
000.
32
0.00
2.
280.
00
0.00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.04
0.30
-0.2
7 0.
00
0.00
-0.0
1 0.
00
-0.2
30.
00
-0.0
10.
01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.20
0.32
-0.3
2 -0
.04
0.10
0.03
-0
.16
0.22
0.50
-0
.31
0.02
77
Tabl
ica
10 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
RS
bez
priv
rem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
200
5=10
0 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06
Tr-0
6 Sv
b-06
Lip-
06
Srp-
06
Kol
-06
Ruj
-06
List
-06
Stud
-06
Pros
-06
2006
. O
p�i i
ndek
s 10
6.38
92
106.
9037
107.
1712
10
5.79
03
106.
6700
106.
2536
10
5.61
35
105.
5208
10
5.70
3410
7.00
18
106.
8226
10
7.01
48
106.
4046
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
8502
10
8.97
6210
9.84
77
111.
0872
11
2.54
8711
1.24
56
108.
7534
10
7.58
07
107.
6794
107.
5553
10
7.43
54
107.
9363
10
9.04
13
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.254
2 99
.412
999
.365
1 99
.506
9 99
.688
099
.267
2 99
.131
0 99
.146
8 99
.285
299
.055
5 98
.979
9 99
.193
5 99
.273
9
OD
JE
A I
OB
U
A
98.8
322
98.6
576
98.3
507
96.6
497
96.1
648
95.9
916
95.8
635
95.1
650
95.0
382
94.9
549
94.6
264
94.2
496
96.2
120
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
9.82
67
120.
1254
120.
2094
10
4.09
40
103.
5596
103.
5306
10
4.65
14
105.
2983
10
6.96
4412
3.84
45
123.
9900
12
4.00
65
113.
3417
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.35
86
101.
3455
101.
5962
10
1.40
69
101.
2948
101.
1457
10
1.07
52
101.
0051
10
1.18
1910
1.20
43
101.
2553
10
1.17
21
101.
2535
ZDR
AV
STV
O
106.
8553
10
6.68
8210
6.97
51
106.
8856
10
6.84
7410
7.07
65
107.
1975
10
7.21
71
107.
2231
107.
1354
10
7.18
50
107.
7252
10
7.08
43
PRIJ
EV
OZ
103.
1250
10
3.57
8910
2.92
96
103.
9825
10
7.29
4910
7.55
30
107.
7897
10
9.85
89
109.
3292
104.
7317
10
3.90
32
103.
9947
10
5.67
26
VE
ZE
115.
3011
11
5.66
2511
6.18
50
118.
0727
11
9.83
6911
9.81
01
119.
7860
11
9.76
63
119.
7275
119.
7271
11
8.84
98
118.
8363
11
8.46
34
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
5.58
55
106.
3384
106.
8799
10
6.40
41
106.
3754
106.
3867
10
6.29
66
106.
1496
10
6.10
9210
6.00
09
106.
0133
10
5.99
39
106.
2111
OB
RA
ZOV
AN
JE
102.
2581
10
2.49
9410
2.82
36
102.
8236
10
2.82
3610
2.82
36
102.
9061
10
2.90
61
102.
9061
105.
3401
10
5.69
76
105.
6976
10
3.45
88
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
102.
4809
10
2.75
2210
2.80
15
102.
8278
10
3.06
5510
3.03
76
103.
3812
10
3.57
24
103.
6950
103.
7548
10
3.61
21
103.
5939
10
3.21
46
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
0.65
93
100.
9556
101.
0456
10
0.93
70
100.
9969
101.
0137
10
1.05
41
100.
8054
10
1.01
9410
1.20
10
101.
1608
10
1.28
13
101.
0108
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.99
0.
480.
25
-1.2
9 0.
83-0
.39
-0.6
0 -0
.09
0.17
1.23
-0
.17
0.18
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.44
1.
040.
80
1.13
1.
32-1
.16
-2.2
4 -1
.08
0.09
-0.1
2 -0
.11
0.47
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.24
0.16
-0.0
5 0.
14
0.18
-0.4
2 -0
.14
0.02
0.
14-0
.23
-0.0
8 0.
22
-
OD
JE
A I
OB
U
A
1.83
-0
.18
-0.3
1 -1
.73
-0.5
0-0
.18
-0.1
3 -0
.73
-0.1
3-0
.09
-0.3
5 -0
.40
- S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A,
ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
6.60
0.
250.
07
-13.
41
-0.5
1-0
.03
1.08
0.
62
1.58
15.7
8 0.
12
0.01
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
38
-0.0
10.
25
-0.1
9 -0
.11
-0.1
5 -0
.07
-0.0
7 0.
180.
02
0.05
-0
.08
-
ZDR
AV
STV
O
8.59
-0
.16
0.27
-0
.08
-0.0
40.
21
0.11
0.
02
0.01
-0.0
8 0.
05
0.50
-
PRIJ
EV
OZ
-0.1
0 0.
44-0
.63
1.02
3.
190.
24
0.22
1.
92
-0.4
8-4
.21
-0.7
9 0.
09
-
VE
ZE
4.77
0.
310.
45
1.62
1.
49-0
.02
-0.0
2 -0
.02
-0.0
30.
00
-0.7
3 -0
.01
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
66
0.71
0.51
-0
.45
-0.0
30.
01
-0.0
8 -0
.14
-0.0
4-0
.10
0.01
-0
.02
-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.58
0.
240.
32
0.00
0.
000.
00
0.08
0.
00
0.00
2.37
0.
34
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.67
0.
260.
05
0.03
0.
23-0
.03
0.33
0.
18
0.12
0.06
-0
.14
-0.0
2 -
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
44
0.29
0.09
-0
.11
0.06
0.02
0.
04
-0.2
5 0.
210.
18
-0.0
4 0.
12
-
78
Tabl
ica
10 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
u R
S be
z pr
ivre
men
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
8.14
7.
707.
14
6.59
7.23
6.
84
6.50
6.75
5.76
5.
20
4.55
4.
60
6.40
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
10.4
7 10
.16
9.27
10
.00
10.6
0 9.
43
8.88
9.09
8.82
8.
27
7.00
6.
53
9.04
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
12
-0.3
4-0
.92
-1.1
0-0
.68
-1.0
4 -1
.10
-0.9
2-0
.69
-0.9
4 -0
.81
-0.3
0 -0
.73
OD
JE
A I
OB
U
A
-3.0
2 -3
.15
-3.6
4 -5
.10
-5.5
2 -4
.60
-4.3
2-3
.79
-3.7
0 -2
.76
-2.8
8 -2
.89
-3.7
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
18.9
9 15
.15
15.4
6 11
.55
10.9
4 12
.55
13.1
613
.59
13.3
0 13
.29
11.8
1 10
.32
13.3
4
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
49
1.44
1.54
1.
501.
40
1.27
0.
800.
781.
01
1.19
1.
43
1.19
1.
25
ZDR
AV
STV
O
6.54
6.
286.
52
6.68
6.37
6.
56
6.87
7.04
7.02
6.
76
8.98
9.
47
7.08
PRIJ
EV
OZ
10.6
8 11
.13
9.20
7.
2110
.66
8.91
7.
077.
771.
53
-2.5
7 -1
.66
0.75
5.
67
VE
ZE
18.6
1 19
.08
17.7
3 19
.64
21.5
4 21
.91
22.2
722
.25
22.2
5 22
.25
8.50
7.
98
18.4
6
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
33
5.94
6.46
6.
176.
43
6.58
6.
806.
766.
05
5.90
6.
05
6.07
6.
21
OB
RA
ZOV
AN
JE
3.20
3.
443.
77
3.77
3.77
3.
77
3.52
3.52
1.22
3.
61
3.97
3.
97
3.46
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.41
2.
722.
46
2.77
3.00
2.
97
3.33
3.52
3.88
3.
94
3.81
3.
78
3.21
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
99
1.09
0.86
1.
071.
17
1.09
1.
111.
021.
01
0.70
0.
96
1.06
1.
01
79
Tabl
ica
11 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
RS
s pr
ivre
men
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05
Tr-0
5Sv
b-05
Li
p-05
Sr
p-05
K
ol-0
5 R
uj-0
5 Li
st-0
5 St
ud-0
5Pr
os-0
5 O
p�i i
ndek
s 98
.379
799
.264
0 10
0.02
95
99.2
529
99.4
778
99.4
474
99.1
700
98.8
451
99.9
464
101.
7134
10
2.16
9310
2.30
46
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
97.6
246
98.9
262
100.
5305
10
0.99
1410
1.75
99
101.
6561
99
.880
3 98
.615
7 98
.948
4 99
.337
7 10
0.40
7210
1.32
19
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.133
899
.749
6 10
0.28
30
100.
6120
100.
3667
10
0.30
95
100.
2297
10
0.06
86
99.9
726
99.9
978
99.7
840
99.4
927
OD
JE
A I
OB
U
A
101.
9125
101.
8625
10
2.06
52
101.
8405
101.
7845
10
0.61
51
100.
1883
98
.918
4 98
.685
9 97
.645
4 97
.429
297
.052
4 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
100.
7031
104.
3221
10
4.11
50
93.3
193
93.3
450
91.9
837
92.4
829
92.7
039
94.4
104
109.
3158
11
0.89
5111
2.40
37
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.865
999
.902
8 10
0.05
54
99.9
086
99.8
937
99.8
784
100.
2763
10
0.22
06
100.
1742
10
0.01
45
99.8
304
99.9
793
ZDR
AV
STV
O
100.
2992
100.
3819
10
0.42
75
100.
1974
100.
4449
10
0.48
52
100.
3089
10
0.16
29
100.
1852
10
0.34
80
98.3
559
98.4
031
PRIJ
EV
OZ
93.1
706
93.2
012
94.2
594
96.9
854
96.9
620
98.7
501
100.
6760
10
1.93
73
107.
6819
10
7.49
91
105.
6520
103.
2250
VE
ZE
97.2
120
97.1
279
98.6
878
98.6
923
98.5
997
98.2
757
97.9
712
97.9
712
97.9
401
97.9
327
109.
5340
110.
0557
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.23
8110
0.37
17
100.
3899
10
0.21
8199
.948
4 99
.822
0 99
.530
2 99
.430
4 10
0.05
92
100.
0965
99
.965
999
.929
7
OB
RA
ZOV
AN
JE
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.0
887
99.4
027
99.4
027
101.
6655
10
1.66
55
101.
6655
101.
6655
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
100.
0698
100.
0286
10
0.32
95
100.
0611
100.
0611
10
0.06
11
100.
0517
10
0.05
17
99.8
259
99.8
259
99.8
141
99.8
195
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.674
399
.868
8 10
0.18
72
99.8
658
99.8
258
99.9
221
99.9
472
99.7
896
100.
0052
10
0.50
23
100.
1952
100.
2166
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
p�i i
ndek
s -
0.90
0.
77
-0.7
80.
23
-0.0
3 -0
.28
-0.3
3 1.
11
1.77
0.
450.
13
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
33
1.62
0.
460.
76
-0.1
0 -1
.75
-1.2
7 0.
34
0.39
1.
080.
91
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
0.62
0.
53
0.33
-0.2
4 -0
.06
-0.0
8 -0
.16
-0.1
0 0.
03
-0.2
1-0
.29
OD
JE
A I
OB
U
A
- -0
.05
0.20
-0
.22
-0.0
5 -1
.15
-0.4
2 -1
.27
-0.2
4 -1
.05
-0.2
2-0
.39
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
3.59
-0
.20
-10.
370.
03
-1.4
6 0.
54
0.24
1.
84
15.7
9 1.
441.
36
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.04
0.
15
-0.1
5-0
.01
-0.0
2 0.
40
-0.0
6 -0
.05
-0.1
6 -0
.18
0.15
ZDR
AV
STV
O
- 0.
08
0.05
-0
.23
0.25
0.
04
-0.1
8 -0
.15
0.02
0.
16
-1.9
90.
05
PRIJ
EV
OZ
- 0.
03
1.14
2.
89-0
.02
1.84
1.
95
1.25
5.
64
-0.1
7 -1
.72
-2.3
0
VE
ZE
- -0
.09
1.61
0.
00-0
.09
-0.3
3 -0
.31
0.00
-0
.03
-0.0
1 11
.85
0.48
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.13
0.
02
-0.1
7-0
.27
-0.1
3 -0
.29
-0.1
0 0.
63
0.04
-0
.13
-0.0
4
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
00
0.00
0.
000.
00
0.00
0.
32
0.00
2.
28
0.00
0.
000.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- -0
.04
0.30
-0
.27
0.00
0.
00
-0.0
1 0.
00
-0.2
3 0.
00
-0.0
10.
01
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.20
0.
32
-0.3
2-0
.04
0.10
0.
03
-0.1
6 0.
22
0.50
-0
.31
0.02
80
Tabl
ica
12 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
RS
s pr
ivre
men
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
200
5=10
0 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06Tr
-06
Svb-
06Li
p-06
Sr
p-06
K
ol-0
6 R
uj-0
6Li
st-0
6St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
06.
Op�
i ind
eks
106.
2684
10
6.75
6710
7.02
3710
5.80
13
106.
7054
106.
2806
10
5.60
68
105.
4593
10
5.65
1910
7.00
3010
6.87
58
107.
0803
10
6.37
61
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
107.
8376
10
8.93
8610
9.82
9611
1.08
75
112.
5450
111.
2418
10
8.73
52
107.
5424
10
7.64
8310
7.54
2910
7.42
85
107.
9369
10
9.02
62
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
99
.254
2 99
.412
999
.365
199
.506
9 99
.688
099
.267
2 99
.129
3 99
.146
8 99
.285
299
.055
598
.977
6 99
.193
5 99
.273
5
OD
JE
A I
OB
U
A
97.0
575
96.4
849
96.0
457
96.4
992
96.5
722
96.3
905
95.3
919
94.3
760
94.4
018
95.1
558
95.0
440
94.8
659
95.6
905
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
9.82
70
120.
1258
120.
2096
104.
0940
10
3.55
9610
3.53
05
104.
6514
10
5.29
83
106.
9644
123.
8449
123.
9903
12
4.00
69
113.
3419
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
10
1.23
91
101.
2923
101.
5801
101.
6703
10
1.47
9110
1.14
39
101.
2903
10
1.25
78
101.
4448
101.
4612
101.
5460
10
1.39
89
101.
4003
ZDR
AV
STV
O
106.
7460
10
6.58
1410
6.86
4810
6.77
64
106.
7439
106.
9800
10
7.09
91
107.
1183
10
7.12
4310
7.03
7710
7.08
65
107.
6198
10
6.98
15
PRIJ
EV
OZ
103.
1249
10
3.57
8910
2.92
9410
3.98
25
107.
2950
107.
5531
10
7.78
98
109.
6272
10
9.10
2510
4.50
4810
3.90
32
103.
9947
10
5.61
55
VE
ZE
115.
2355
11
5.60
2311
6.12
7011
8.07
85
119.
8230
119.
8114
11
9.78
77
119.
7868
11
9.74
1211
9.74
0911
8.88
23
118.
8613
11
8.45
65
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
5.52
75
106.
2663
106.
7520
106.
4181
10
6.38
3710
6.47
08
106.
3968
10
6.22
66
106.
1620
106.
0407
106.
0691
10
6.06
10
106.
2312
OB
RA
ZOV
AN
JE
102.
2582
10
2.49
9510
2.82
3710
2.82
37
102.
8237
102.
8237
10
2.90
63
102.
9063
10
2.90
6310
5.34
0510
5.69
79
105.
6979
10
3.45
90
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
102.
4809
10
2.75
2210
2.80
1410
2.82
77
103.
0653
103.
0374
10
3.38
11
103.
5722
10
3.69
4710
3.75
4610
3.61
18
103.
5936
10
3.21
44
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
0.70
45
101.
0017
101.
0919
100.
9055
10
0.95
2910
1.01
32
101.
1084
10
0.83
02
101.
0191
101.
1721
101.
1771
10
1.33
55
101.
0260
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.87
0.
460.
25-1
.14
0.85
-0.4
0 -0
.63
-0.1
4 0.
181.
28-0
.12
0.19
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.43
1.
020.
821.
15
1.31
-1.1
6 -2
.25
-1.1
0 0.
10-0
.10
-0.1
1 0.
47
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.24
0.16
-0.0
50.
14
0.18
-0.4
2 -0
.14
0.02
0.
14-0
.23
-0.0
8 0.
22
-
OD
JE
A I
OB
U
A
0.01
-0
.59
-0.4
60.
47
0.08
-0.1
9 -1
.04
-1.0
6 0.
030.
80-0
.12
-0.1
9 -
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
6.
60
0.25
0.07
-13.
41
-0.5
1-0
.03
1.08
0.
62
1.58
15.7
80.
12
0.01
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
26
0.05
0.28
0.09
-0
.19
-0.3
3 0.
14
-0.0
3 0.
180.
020.
08
-0.1
4 -
ZDR
AV
STV
O
8.48
-0
.15
0.27
-0.0
8 -0
.03
0.22
0.
11
0.02
0.
01-0
.08
0.05
0.
50
-
PRIJ
EV
OZ
-0.1
0 0.
44-0
.63
1.02
3.
190.
24
0.22
1.
70
-0.4
8-4
.21
-0.5
8 0.
09
-
VE
ZE
4.71
0.
320.
451.
68
1.48
-0.0
1 -0
.02
0.00
-0
.04
0.00
-0.7
2 -0
.02
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
60
0.70
0.46
-0.3
1 -0
.03
0.08
-0
.07
-0.1
6 -0
.06
-0.1
10.
03
-0.0
1 -
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.58
0.
240.
320.
00
0.00
0.00
0.
08
0.00
0.
002.
370.
34
0.00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.67
0.
260.
050.
03
0.23
-0.0
3 0.
33
0.18
0.
120.
06-0
.14
-0.0
2 -
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
0.
49
0.30
0.09
-0.1
8 0.
050.
06
0.09
-0
.28
0.19
0.15
0.00
0.
16
-
81
Tabl
ica
12 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
u R
S s
priv
rem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
8.02
7.
556.
99
6.60
7.27
6.
87
6.49
6.69
5.71
5.
20
4.61
4.
67
6.38
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
10.4
6 10
.12
9.25
10
.00
10.6
0 9.
43
8.87
9.05
8.79
8.
26
6.99
6.
53
9.03
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
12
-0.3
4-0
.92
-1.1
0-0
.68
-1.0
4 -1
.10
-0.9
2-0
.69
-0.9
4 -0
.81
-0.3
0 -0
.73
OD
JE
A I
OB
U
A
-4.7
6 -5
.28
-5.9
0 -5
.24
-5.1
2 -4
.20
-4.7
9-4
.59
-4.3
4 -2
.55
-2.4
5 -2
.25
-4.3
1 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
18.9
9 15
.15
15.4
6 11
.55
10.9
4 12
.55
13.1
613
.59
13.3
0 13
.29
11.8
1 10
.32
13.3
4
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
1.
38
1.39
1.52
1.
761.
59
1.27
1.
011.
031.
27
1.45
1.
72
1.42
1.
40
ZDR
AV
STV
O
6.43
6.
186.
41
6.57
6.27
6.
46
6.77
6.94
6.93
6.
67
8.88
9.
37
6.98
PRIJ
EV
OZ
10.6
8 11
.13
9.20
7.
2110
.66
8.91
7.
077.
541.
32
-2.7
9 -1
.66
0.75
5.
62
VE
ZE
18.5
4 19
.02
17.6
7 19
.64
21.5
2 21
.91
22.2
722
.27
22.2
6 22
.27
8.53
8.
00
18.4
6
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
5.
28
5.87
6.34
6.
196.
44
6.66
6.
906.
846.
10
5.94
6.
11
6.14
6.
23
OB
RA
ZOV
AN
JE
3.20
3.
443.
77
3.77
3.77
3.
77
3.52
3.52
1.22
3.
61
3.97
3.
97
3.46
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2.41
2.
722.
46
2.76
3.00
2.
97
3.33
3.52
3.88
3.
94
3.80
3.
78
3.21
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
1.
03
1.13
0.90
1.
041.
13
1.09
1.
161.
041.
01
0.67
0.
98
1.12
1.
03
82
Tabl
ica
13 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na z
a B
r�ko
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05
Tr-0
5 Sv
b-05
Li
p-05
Srp-
05K
ol-0
5R
uj-0
5Li
st-0
5St
ud-0
5Pr
os-0
5 O
p�i i
ndek
s 99
.723
3 10
0.22
73
100.
6189
99
.992
3 10
1.47
58
99.0
696
98.7
680
98.3
097
98.2
735
101.
0429
101.
2643
101.
2343
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.7
333
99.9
925
101.
0719
10
3.39
68
107.
5000
10
0.61
4699
.087
597
.635
197
.204
397
.025
998
.336
899
.401
2
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.85
77
100.
7743
98
.740
4 99
.622
2 99
.622
2 99
.622
299
.917
999
.917
910
0.72
8610
0.06
5510
0.06
5510
0.06
55
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
2620
10
0.26
20
100.
2620
10
0.26
20
100.
2620
10
0.26
2010
0.26
2099
.878
999
.878
999
.894
199
.256
999
.256
9 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
107.
2007
10
7.09
22
107.
1619
89
.137
4 89
.166
2 89
.166
289
.166
289
.277
989
.326
911
4.44
0811
4.42
7511
4.43
61
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.929
6 99
.950
5 99
.950
5 99
.950
3 99
.950
3 99
.950
399
.950
310
0.07
2710
0.07
2799
.938
610
0.20
6510
0.07
79
ZDR
AV
STV
O
100.
3699
99
.933
4 99
.933
4 99
.933
4 99
.933
4 99
.933
499
.933
499
.933
499
.976
510
0.05
3710
0.03
3110
0.03
31
PRIJ
EV
OZ
94.7
158
95.2
169
96.0
465
98.8
167
99.3
680
99.0
828
100.
8098
101.
7740
102.
3468
105.
4845
104.
7308
101.
6075
VE
ZE
100.
5725
10
0.57
25
100.
5725
10
0.40
44
100.
4044
10
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4410
0.40
4497
.725
997
.725
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.33
47
100.
3347
10
0.33
47
100.
3347
10
0.33
47
100.
3347
100.
3347
99.4
996
99.4
996
99.5
471
99.5
618
99.5
491
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
0010
0.00
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
100.
0363
100.
0363
100.
0363
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.896
5 10
0.41
09
100.
4109
10
0.41
09
100.
4109
10
0.41
0910
0.41
0999
.926
799
.926
799
.566
099
.132
299
.086
2
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
p�i i
ndek
s -
0.51
0.
39
-0.6
2 1.
48
-2.3
7-0
.30
-0.4
6-0
.04
2.82
0.22
-0.0
3
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
28
1.08
2.
30
3.97
-6
.41
-1.5
2-1
.47
-0.4
4-0
.18
1.35
1.08
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
-0.0
8 -2
.02
0.89
0.
00
0.00
0.30
0.00
0.81
-0.6
60.
000.
00
OD
JE
A I
OB
U
A
- 0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
00-0
.38
0.00
0.02
-0.6
40.
00
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
-0.1
0 0.
07
-16.
82
0.03
0.
000.
000.
130.
0528
.11
-0.0
10.
01
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.02
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.00
0.12
0.00
-0.1
30.
27-0
.13
ZDR
AV
STV
O
- -0
.43
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
000.
000.
040.
08-0
.02
0.00
PRIJ
EV
OZ
- 0.
53
0.87
2.
88
0.56
-0
.29
1.74
0.96
0.56
3.07
-0.7
1-2
.98
VE
ZE
- 0.
00
0.00
-0
.17
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
00-2
.67
0.00
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.00
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.00
-0.8
30.
000.
050.
01-0
.01
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
000.
000.
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
000.
000.
000.
050.
000.
00
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.51
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.00
-0.4
80.
00-0
.36
-0.4
4-0
.05
83
Tabl
ica
14 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na z
a B
r�ko
bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i s
tope
pro
mje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06Tr
-06
Svb-
06Li
p-06
Sr
p-06
K
ol-0
6R
uj-0
6Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
06.
Op�
i ind
eks
104.
7578
10
4.93
31
105.
3035
104.
2035
10
4.55
6210
4.84
99
104.
0905
10
3.96
1410
3.98
1210
4.96
19
105.
1277
10
5.16
67
104.
6578
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
105.
2100
10
5.89
04
106.
8799
107.
3076
10
7.62
0010
7.07
46
104.
9804
10
4.55
4810
4.66
8510
4.56
84
104.
8031
10
4.94
19
105.
7083
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.72
38
100.
7238
10
1.41
2710
1.41
27
101.
4127
102.
0886
10
2.08
86
102.
0772
102.
0772
102.
0772
10
2.06
16
102.
0616
10
1.68
48
OD
JE
A I
OB
U
A
98.4
903
98.5
400
98.4
080
98.0
189
97.9
211
97.7
486
97.2
392
97.2
392
97.1
915
98.2
339
98.3
427
98.3
427
97.9
763
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.58
44
116.
1612
11
6.17
2710
2.28
10
102.
3114
102.
4212
10
2.42
09
102.
4209
102.
4209
117.
8099
11
7.94
56
117.
9456
10
9.82
46
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.913
0 99
.955
4 10
0.03
9599
.973
7 10
0.29
2410
0.11
92
100.
0662
99
.887
699
.940
899
.855
3 10
0.32
12
100.
3561
10
0.06
00
ZDR
AV
STV
O
107.
8780
10
7.81
75
107.
8175
107.
4158
10
6.82
4910
6.90
69
106.
7361
10
6.73
6910
6.73
6910
6.69
26
106.
7311
10
6.81
91
107.
0928
PRIJ
EV
OZ
101.
1275
10
1.12
75
101.
1275
101.
8192
10
3.68
9710
4.47
15
104.
4670
10
4.58
6310
4.65
7010
0.55
49
100.
7431
10
0.78
69
102.
4298
VE
ZE
97.5
435
97.5
435
97.5
435
97.5
435
97.5
435
108.
2425
10
8.20
01
108.
4958
108.
4958
108.
4958
10
8.49
58
108.
4958
10
3.88
66
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
1.00
62
101.
0363
10
1.03
6310
1.01
16
101.
0116
101.
0400
10
0.92
97
100.
9112
100.
6691
100.
7006
10
0.55
98
100.
5527
10
0.87
21
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
00
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
0010
5.31
06
105.
3106
10
5.31
06
101.
3277
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
101.
8398
10
1.83
98
101.
8398
101.
8398
10
1.73
6610
1.73
66
101.
6225
10
2.03
3810
2.03
3810
2.03
38
102.
0338
10
1.44
08
101.
8359
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
11
0.44
86
111.
3154
11
1.32
4211
1.32
42
111.
4617
111.
1972
11
1.37
69
111.
2935
111.
0506
110.
9167
11
1.01
24
111.
0124
11
1.14
45
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.48
0.
17
0.35
-1.0
4 0.
340.
28
-0.7
2 -0
.12
0.02
0.94
0.
16
0.04
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
5.84
0.
65
0.93
0.40
0.
29-0
.51
-1.9
6 -0
.41
0.11
-0.1
0 0.
22
0.13
-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
66
0.00
0.
680.
00
0.00
0.67
0.
00
-0.0
10.
000.
00
-0.0
2 0.
00
-
OD
JE
A I
OB
U
A
-0.7
7 0.
05
-0.1
3-0
.40
-0.1
0-0
.18
-0.5
2 0.
00-0
.05
1.07
0.
11
0.00
-
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
2.
75
-1.2
1 0.
01-1
1.96
0.
030.
11
0.00
0.
000.
0015
.03
0.12
0.
00
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-0
.16
0.04
0.
08-0
.07
0.32
-0.1
7 -0
.05
-0.1
80.
05-0
.09
0.47
0.
03
-
ZDR
AV
STV
O
7.84
-0
.06
0.00
-0.3
7 -0
.55
0.08
-0
.16
0.00
0.00
-0.0
4 0.
04
0.08
-
PRIJ
EV
OZ
-0.4
7 0.
00
0.00
0.68
1.
840.
75
0.00
0.
110.
07-3
.92
0.19
0.
04
-
VE
ZE
-0.1
9 0.
00
0.00
0.00
0.
0010
.97
-0.0
4 0.
270.
000.
00
0.00
0.
00
-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
1.
46
0.03
0.
00-0
.02
0.00
0.03
-0
.11
-0.0
2-0
.24
0.03
-0
.14
-0.0
1 -
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.
00
0.00
0.00
0.
000.
00
0.00
0.
000.
005.
31
0.00
0.
00
-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.80
0.
00
0.00
0.00
-0
.10
0.00
-0
.11
0.40
0.00
0.00
0.
00
-0.5
8 -
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
11
.47
0.78
0.
010.
00
0.12
-0.2
4 0.
16
-0.0
7-0
.22
-0.1
2 0.
09
0.00
-
84
Tabl
ica
14 (d
rugi
dio
) – I
ndek
s po
troš
a�ki
h ci
jena
za
Br�
ko b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
5.05
4.
704.
66
4.21
3.04
5.
83
5.39
5.75
5.81
3.
88
3.82
3.
88
4.66
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.56
5.
905.
75
3.78
0.11
6.
42
5.95
7.09
7.68
7.
77
6.58
5.
57
5.71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.13
-0.0
52.
71
1.80
1.80
2.
48
2.17
2.16
1.34
2.
01
1.99
1.
99
1.68
OD
JE
A I
OB
U
A
-1.7
7 -1
.72
-1.8
5 -2
.24
-2.3
3 -2
.51
-3.0
1-2
.64
-2.6
9 -1
.66
-0.9
2 -0
.92
-2.0
2 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
9.69
8.
478.
41
14.7
514
.74
14.8
7 14
.87
14.7
214
.66
2.94
3.
07
3.07
9.
82
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-0
.02
0.00
0.09
0.
020.
34
0.17
0.
12-0
.18
-0.1
3 -0
.08
0.11
0.
28
0.06
ZDR
AV
STV
O
7.48
7.
897.
89
7.49
6.90
6.
98
6.81
6.81
6.76
6.
64
6.70
6.
78
7.09
PRIJ
EV
OZ
6.77
6.
215.
29
3.04
4.35
5.
44
3.63
2.76
2.26
-4
.67
-3.8
1 -0
.81
2.43
VE
ZE
-3.0
1 -3
.01
-3.0
1 -2
.85
-2.8
5 7.
81
7.76
8.06
8.06
8.
06
11.0
2 11
.02
3.89
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
0.
67
0.70
0.70
0.
670.
67
0.70
0.
591.
421.
18
1.16
1.
00
1.01
0.
87
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.
000.
00
0.00
0.00
0.
00
0.00
0.00
0.00
5.
31
5.31
5.
31
1.33
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.85
1.
851.
85
1.85
1.75
1.
75
1.63
2.05
2.05
2.
00
2.00
1.
40
1.84
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
.56
10.8
610
.87
10.8
711
.01
10.7
4 10
.92
11.3
811
.13
11.4
0 11
.98
12.0
4 11
.14
85
Tabl
ica
15 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na z
a B
r�ko
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
05. (
baza
inde
ksa
2005
=100
i st
ope
prom
jene
)
Si
j-05
Vel
j-05
Ož-
05Tr
-05
Svb-
05
Lip-
05
Srp-
05K
ol-0
5 R
uj-0
5 Li
st-0
5 St
ud-0
5Pr
os-0
5 O
p�i i
ndek
s 99
.723
310
0.22
7310
0.61
8999
.992
310
1.47
58
99.0
696
98.7
680
98.3
097
98.2
736
101.
0430
10
1.26
4310
1.23
42
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
98.7
333
99.9
926
101.
0720
103.
3967
107.
4998
10
0.61
47
99.0
875
97.6
351
97.2
043
97.0
258
98.3
368
99.4
013
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.85
7710
0.77
4398
.740
499
.622
299
.622
2 99
.622
2 99
.917
999
.917
9 10
0.72
86
100.
0655
10
0.06
5510
0.06
55
OD
JE
A I
OB
U
A
100.
2620
100.
2620
100.
2620
100.
2620
100.
2620
10
0.26
20
100.
2620
99.8
789
99.8
789
99.8
941
99.2
569
99.2
569
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
10
7.20
0710
7.09
2210
7.16
1989
.137
489
.166
2 89
.166
2 89
.166
289
.277
9 89
.326
9 11
4.44
08
114.
4275
114.
4361
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.929
699
.950
599
.950
599
.950
399
.950
3 99
.950
3 99
.950
310
0.07
27
100.
0727
99
.938
6 10
0.20
6510
0.07
79
ZDR
AV
STV
O
100.
3699
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
334
99.9
765
100.
0537
10
0.03
3110
0.03
31
PRIJ
EV
OZ
94.7
157
95.2
170
96.0
465
98.8
167
99.3
679
99.0
828
100.
8098
101.
7740
10
2.34
68
105.
4845
10
4.73
0810
1.60
75
VE
ZE
100.
5725
100.
5725
100.
5725
100.
4044
100.
4044
10
0.40
44
100.
4044
100.
4044
10
0.40
44
100.
4044
97
.725
997
.725
9
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
0.33
4710
0.33
4710
0.33
4710
0.33
4710
0.33
47
100.
3347
10
0.33
4799
.499
6 99
.499
6 99
.547
1 99
.561
899
.549
1
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
99.9
879
100.
0363
10
0.03
6310
0.03
63
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
99
.896
510
0.41
0910
0.41
0910
0.41
0910
0.41
09
100.
4109
10
0.41
0999
.926
7 99
.926
7 99
.566
0 99
.132
299
.086
2
St
ope
prom
jene
M/M
-1
O
p�i i
ndek
s -
0.51
0.39
-0.6
21.
48
-2.3
7 -0
.30
-0.4
6 -0
.04
2.82
0.
22-0
.03
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
- 1.
281.
082.
303.
97
-6.4
0 -1
.52
-1.4
7 -0
.44
-0.1
8 1.
351.
08
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-
-0.0
8-2
.02
0.89
0.00
0.
00
0.30
0.00
0.
81
-0.6
6 0.
000.
00
OD
JE
A I
OB
U
A
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.
00-0
.38
0.00
0.
02
-0.6
40.
00
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
-
-0.1
00.
07-1
6.82
0.03
0.
00
0.00
0.13
0.
05
28.1
1 -0
.01
0.01
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-
0.02
0.00
0.00
0.00
0.
00
0.00
0.12
0.
00
-0.1
3 0.
27-0
.13
ZDR
AV
STV
O
- -0
.43
0.00
0.00
0.00
0.
00
0.00
0.00
0.
04
0.08
-0
.02
0.00
PRIJ
EV
OZ
- 0.
530.
872.
880.
56
-0.2
9 1.
740.
96
0.56
3.
07
-0.7
1-2
.98
VE
ZE
- 0.
000.
00-0
.17
0.00
0.
00
0.00
0.00
0.
00
0.00
-2
.67
0.00
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
-
0.00
0.00
0.00
0.00
0.
00
0.00
-0.8
3 0.
00
0.05
0.
01-0
.01
OB
RA
ZOV
AN
JE
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.
000.
00
0.00
0.
00
0.00
0.00
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
- 0.
000.
000.
000.
00
0.00
0.
000.
00
0.00
0.
05
0.00
0.00
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
-
0.51
0.00
0.00
0.00
0.
00
0.00
-0.4
8 0.
00
-0.3
6 -0
.44
-0.0
5
86
Tabl
ica
16 (p
rvi d
io) –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na z
a B
r�ko
s p
rivr
emen
im u
man
jenj
ima
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a. G
odin
a 20
06. (
baza
inde
ksa
20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
Si
j-06
Vel
j-06
Ož-
06
Tr-0
6 Sv
b-06
Li
p-06
Sr
p-06
K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6St
ud-0
6 Pr
os-0
620
06.
Op�
i ind
eks
104.
7586
10
4.93
40
105.
3044
10
4.20
41
104.
5569
10
4.85
04
104.
0909
10
3.96
1810
3.95
76
104.
9384
105.
1043
10
5.16
7310
4.65
24
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
105.
2100
10
5.89
03
106.
8798
10
7.30
75
107.
6201
10
7.07
44
104.
9804
10
4.55
4810
4.66
86
104.
5685
104.
8030
10
4.94
1810
5.70
83
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
10
0.72
38
100.
7238
10
1.41
27
101.
4127
10
1.41
27
102.
0884
10
2.08
84
102.
0771
102.
0771
10
2.07
7110
2.06
15
102.
0615
101.
6847
OD
JE
A I
OB
U
A
98.4
903
98.5
400
98.4
081
98.0
189
97.9
211
97.7
485
97.2
393
97.2
393
97.1
915
98.2
337
98.3
425
98.3
425
97.9
763
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
11
7.58
45
116.
1612
11
6.17
28
102.
2803
10
2.31
09
102.
4206
10
2.42
04
102.
4204
102.
4204
11
7.81
0011
7.94
57
117.
9457
109.
8244
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
99
.912
9 99
.955
3 10
0.03
93
99.9
734
100.
2919
10
0.11
87
100.
0657
99
.887
199
.745
9 99
.660
310
0.12
80
100.
3554
100.
0112
ZDR
AV
STV
O
107.
9509
10
7.88
97
107.
8897
10
7.48
45
106.
8881
10
6.97
09
106.
7984
10
6.79
9310
6.79
93
106.
7546
106.
7936
10
6.88
2310
7.15
84
PRIJ
EV
OZ
101.
1275
10
1.12
75
101.
1275
10
1.81
93
103.
6899
10
4.47
16
104.
4672
10
4.58
6610
4.65
72
100.
5551
100.
7433
10
0.78
7110
2.43
00
VE
ZE
97.5
429
97.5
429
97.5
429
97.5
429
97.5
429
108.
2380
10
8.19
56
108.
4916
108.
4916
10
8.49
1610
8.49
16
108.
4916
103.
8838
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
10
1.00
37
101.
0339
10
1.03
39
101.
0092
10
1.00
92
101.
0375
10
0.92
73
100.
9088
100.
4908
10
0.52
2210
0.38
16
100.
5507
100.
8257
OB
RA
ZOV
AN
JE
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
00
100.
0000
10
0.00
0010
0.00
00
105.
3093
105.
3093
10
5.30
9310
1.32
73
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
101.
8393
10
1.83
93
101.
8393
10
1.83
93
101.
7362
10
1.73
62
101.
6222
10
2.03
3510
2.03
35
102.
0335
102.
0335
10
1.44
0710
1.83
55
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
11
0.44
81
111.
3146
11
1.32
35
111.
3235
11
1.46
09
111.
1964
11
1.37
60
111.
2926
111.
0496
11
0.91
5811
1.01
14
111.
0114
111.
1437
St
ope
prom
jene
M/M
-1
Op�
i ind
eks
3.48
0.
17
0.35
-1
.04
0.34
0.
28
-0.7
2 -0
.12
0.00
0.
940.
16
0.06
-
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
5.84
0.
65
0.93
0.
40
0.29
-0
.51
-1.9
6 -0
.41
0.11
-0
.10
0.22
0.
13-
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
0.
66
0.00
0.
68
0.00
0.
00
0.67
0.
00
-0.0
10.
00
0.00
-0.0
2 0.
00-
OD
JE
A I
OB
U
A
-0.7
7 0.
05
-0.1
3 -0
.40
-0.1
0 -0
.18
-0.5
2 0.
00-0
.05
1.07
0.11
0.
00-
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, E
LEK
TRI�
NA
EN
ER
GIJ
A, P
LIN
I D
RU
GI
EN
ER
GE
NTI
2.
75
-1.2
1 0.
01
-11.
96
0.03
0.
11
0.00
0.
000.
00
15.0
30.
12
0.00
-
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
R
ED
OV
ITO
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-0
.16
0.04
0.
08
-0.0
7 0.
32
-0.1
7 -0
.05
-0.1
8-0
.14
-0.0
90.
47
0.23
-
ZDR
AV
STV
O
7.92
-0
.06
0.00
-0
.38
-0.5
5 0.
08
-0.1
6 0.
000.
00
-0.0
40.
04
0.08
-
PRIJ
EV
OZ
-0.4
7 0.
00
0.00
0.
68
1.84
0.
75
0.00
0.
110.
07
-3.9
20.
19
0.04
-
VE
ZE
-0.1
9 0.
00
0.00
0.
00
0.00
10
.96
-0.0
4 0.
270.
00
0.00
0.00
0.
00-
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
1.
46
0.03
0.
00
-0.0
2 0.
00
0.03
-0
.11
-0.0
2-0
.41
0.03
-0.1
4 0.
17-
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
00
5.31
0.00
0.
00-
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.80
0.
00
0.00
0.
00
-0.1
0 0.
00
-0.1
1 0.
400.
00
0.00
0.00
-0
.58
-
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
11
.47
0.78
0.
01
0.00
0.
12
-0.2
4 0.
16
-0.0
7-0
.22
-0.1
20.
09
0.00
-
87
Tabl
ica
16 (d
rugi
dio
) –
Inde
ks p
otro
ša�k
ih c
ijena
za
Br�
ko s
pri
vrem
enim
um
anje
njim
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima.
God
ina
2006
. (ba
za in
deks
a 20
05=1
00 i
stop
e pr
omje
ne)
St
ope
prom
jene
M/M
-12
2006
.
Sij-0
6 V
elj-0
6 O
ž-06
Tr
-06
Svb-
06
Lip-
06
Srp-
06K
ol-0
6R
uj-0
6 Li
st-0
6 St
ud-0
6 Pr
os-0
6 20
05.
Op�
i ind
eks
5.05
4.
70
4.66
4.
213.
04
5.84
5.
395.
755.
78
3.86
3.
79
3.89
4.
65
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
6.56
5.
90
5.75
3.
780.
11
6.42
5.
957.
097.
68
7.77
6.
58
5.57
5.
71
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
-0
.13
-0.0
5 2.
71
1.80
1.80
2.
48
2.17
2.16
1.34
2.
01
1.99
1.
99
1.68
OD
JE
A I
OB
U
A
-1.7
7 -1
.72
-1.8
5 -2
.24
-2.3
3 -2
.51
-3.0
1-2
.64
-2.6
9 -1
.66
-0.9
2 -0
.92
-2.0
2 S
TAN
OV
AN
JE, V
OD
OO
PSK
RB
A, E
LEK
TRI�
NA
E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
9.69
8.
47
8.41
14
.74
14.7
4 14
.86
14.8
614
.72
14.6
6 2.
94
3.07
3.
07
9.82
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O
OD
RŽA
VA
NJE
KU
E
-0
.02
0.00
0.
09
0.02
0.34
0.
17
0.12
-0.1
9-0
.33
-0.2
8 -0
.08
0.28
0.
01
ZDR
AV
STV
O
7.55
7.
96
7.96
7.
566.
96
7.04
6.
876.
876.
82
6.70
6.
76
6.85
7.
16
PRIJ
EV
OZ
6.77
6.
21
5.29
3.
044.
35
5.44
3.
632.
762.
26
-4.6
7 -3
.81
-0.8
1 2.
43
VE
ZE
-3.0
1 -3
.01
-3.0
1 -2
.85
-2.8
5 7.
80
7.76
8.05
8.05
8.
05
11.0
2 11
.02
3.88
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
0.
67
0.70
0.
70
0.67
0.67
0.
70
0.59
1.42
1.00
0.
98
0.82
1.
01
0.83
OB
RA
ZOV
AN
JE
0.00
0.
00
0.00
0.
000.
00
0.00
0.
000.
000.
00
5.31
5.
31
5.31
1.
33
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
1.85
1.
85
1.85
1.
851.
75
1.75
1.
632.
052.
05
2.00
2.
00
1.40
1.
84
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
10
.56
10.8
6 10
.87
10.8
711
.00
10.7
4 10
.92
11.3
711
.13
11.4
0 11
.98
12.0
4 11
.14
88
Tabl
ica
17 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
BiH
sa
i bez
pri
vrem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a: p
onde
ri. G
odin
e 20
05 –
200
6.
(nor
mal
izir
ane
vrije
dnos
ti)
C
PI
HIC
P C
OIC
OP
OD
JELJ
CI
2005
_pon
deri
2006
_pon
deri
20
05_p
onde
ri
2006
_pon
deri
O
PI
IND
EK
S 10
0000
010
0000
0 10
0000
0 10
0000
0
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
3327
3033
0068
33
2730
33
0173
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
42
270
4629
9 42
270
4631
7
OD
JE
A I
OB
U
A
6374
260
228
6374
2 60
044
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
1073
9611
1763
10
7396
11
1806
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
U
E
8622
082
321
8622
0 82
251
ZDR
AV
STV
O
4661
644
357
4661
6 44
377
PRIJ
EV
OZ
1244
2913
0138
12
4429
13
0172
VE
ZE
3194
735
054
3194
7 35
063
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
43
084
4111
4 43
084
4111
1
OB
RA
ZOV
AN
JE
1214
611
667
1214
6 11
671
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
3221
230
893
3221
2 30
903
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
77
208
7609
8 77
208
7611
2
89
Tabl
ica
18 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
FB
iH s
a i b
ez p
rivr
emen
ih u
man
jenj
a ci
jena
po
CO
ICO
P od
jeljc
ima:
pon
deri
. God
ine
2005
–
2006
. (no
rmal
izir
ane
vrije
dnos
ti)
C
PI
HIC
P C
OIC
OP
OD
JELJ
CI
2005
_pon
deri
20
06_p
onde
ri20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
ri
OP
I IN
DE
KS
1000
000
1000
000
1000
000
1000
000
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
3389
13
3370
7833
8913
3371
77
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
39
386
4318
739
386
4320
1
OD
JE
A I
OB
U
A
6411
5 62
270
6411
562
288
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
1031
05
1047
5410
3105
1047
83
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
U
E
8704
5 83
736
8704
583
764
ZDR
AV
STV
O
4151
7 40
372
4151
740
010
PRIJ
EV
OZ
1218
21
1280
8512
1821
1281
33
VE
ZE
3285
3 34
591
3285
334
602
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
44
537
4290
744
537
4298
6 O
BR
AZO
VA
NJE
12
503
1197
612
503
1197
9
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
3520
9 34
124
3520
934
135
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
78
996
7692
078
996
7694
2
90
Tabl
ica
19 –
Ind
eks
potr
oša�
kih
cije
na u
RS
sa i
bez
priv
rem
enih
um
anje
nja
cije
na p
o C
OIC
OP
odje
ljcim
a: p
onde
ri. G
odin
e 20
05 –
200
6.
(nor
mal
izir
ane
vrije
dnos
ti)
C
PI
HIC
P C
OIC
OP
OD
JELJ
CI
2005
_pon
deri
20
06_p
onde
ri20
05_p
onde
ri20
06_p
onde
ri
OP
I IN
DE
KS
1000
000
1000
000
1000
000
1000
000
HR
AN
A I
BE
ZALK
OH
OLN
I N
API
CI
3192
02
3154
1431
9202
3155
38
ALK
OH
OL
I D
UH
AN
46
738
5096
546
738
5098
7 O
DJE
A
I O
BU
A
63
206
5664
363
206
5608
8
STA
NO
VA
NJE
, VO
DO
OPS
KR
BA
, ELE
KTR
I�N
A E
NE
RG
IJA
, PLI
N I
DR
UG
I E
NE
RG
EN
TI
1160
30
1252
5511
6030
1253
03
NA
MJE
ŠTA
J, K
U
AN
SK
I U
RE
�A
JI I
RE
DO
VIT
O O
DR
ŽAV
AN
JE K
U
E
8516
0 80
204
8516
079
944
ZDR
AV
STV
O
5662
1 52
094
5662
152
789
PRIJ
EV
OZ
1285
51
1331
1312
8551
1331
78
VE
ZE
3049
0 36
155
3049
036
160
RE
KR
EA
CIJ
A I
KU
LTU
RA
40
803
3824
840
803
3809
4
OB
RA
ZOV
AN
JE
1216
1 11
754
1216
111
759
RE
STO
RA
NI
I H
OTE
LI
2696
8 25
342
2696
825
353
RA
ZLI�
ITE
RO
BE
I U
SLU
GE
74
070
7481
374
070
7480
7
91
Pojmovnik
Agregatni indeksi: indeksi koji su izra�unati kao ponderirani prosjeci elementarnih
indeksa, a odnose se na hijerarhijske pozicije po�inju�i od proizvoda.
Agregiranje (indeksa): kombinacija povezanih kategorija, obi�no unutar zajedni�ke
grane hijerarhije, koja pruža informacije na široj razini nego što je onaj na kojem su
izvršena promatranja.
Bazno razdoblje: vremenski razdoblje �iji se prikupljeni podaci koriste kao baza za
izra�unavanje indeksa ili drugih omjera.
Bazna cijena: cijena iz baznog razdoblja.
Cijena prije zamjene: cijena zamjenskog proizvoda iz prethodnog mjeseca.
Elementarna stavka: proizvod koji je identificirao snimatelj koji ujedno bira i specifi�ne
vrste, marke i pakiranja. Za svaki proizvod je odre�ena odgovaraju�a kvota.
Hijerarhija: struktura po kojoj su klasificirani indeksi potroša�kih cijena. Predstavljena
je piramidalnom strukturom, po�inju�i od najdetaljnije do agregatne razine.
Izra�unati bazni indeksi: indeksi koji se izra�unavaju s bazom prosinac prethodne
godine kao referentnim indeksnim razdobljem.
Izvještavanje: formatirana lista informacija poput cijena, indeksa itd.
Jedinica mjere: stvarna jedinica kojoj su pridružene vrijednosti i u kojoj je izražena
prikupljena koli�ina pojedina�nog proizvoda.
Kontrole: specifi�ne kontrole cijena i indeksa koje omogu�uju korisniku da otkrije
mogu�e pogreške u mikropodacima.
Košara proizvoda: izbor proizvoda koja ku�anstva kupuju putem nov�anih transakcija, i
za koje se prikupljaju cijene. Odabire se s ciljem predstavljanja naj�eš�eg ponašanja
potroša�a u smislu njihove finalne potrošnje.
Marka: omogu�uje identificiranje proizvo�a�a svakog proizvoda.
Makropodaci: agregatni indeksi dobijeni Laspeyresovom formulom.
Mikropodaci: prikupljene elementarne cijene.
Modeli: upitnici koji se popunjavaju cijenama prikupljenim na terenu.
Oznake: kvalitativni pokazatelj povezan s prikupljenom cijenom.
93
Prikupljena koli�ina: specifi�na koli�ina u kojoj se proizvod prodaje. Izražena je u
razli�itim jedinicama mjere.
Prodajno mjesto: osnovne jedinice (prodavaonice) u kojima se prikupljaju cijene.
Prosje�ni podaci: vrijednosti koje su izra�unate na bazi prikupljenih elementarnih
cijena. Radi se o prosje�nim cijenama ili prosje�nim indeksima koji se odnose na
specifi�ni proizvod. Op�enito, za CPI u BiH one su izra�unate kao geometrijske sredine.
Prosje�ni podaci su izra�unati Modulom 1 procedure na nivou grada, a koriste se za
izra�unavanje agregatnih indeksa na nivou grada, entiteta ili države.
Pohranjivanje: korak u radu kojim se podaci pohranjuju i zašti�uju od mijenjanja.
Provodi se na kraju procesa ocjenjivanja vrijednosti mikro i makro podataka.
Ponderi: koeficijenti kojima se izražava važnost proizvoda u košari i po kojima se
izra�unavaju agregatni indeksi kao ponderirani prosjeci, po�evši od elementarnih
indeksa. Bazirani su na podacima povezanim s finalnom potrošnjom ku�anstava ili na
podacima o procijenjenom broju stanovnika prema rezultatima HBS ankete provedene
2004. godine.
Referentni bazni indeksi: indeksi izra�unati na bazi 2005. Dobijeni su ulan�avanjem
izra�unatih baznih indeksa.
Referentno indeksno razdoblje: razdoblje za koji je indeksna baza 100. CPI u BiH je
izra�unata s bazom prosinac prethodne godine (izra�unati indeksi) ili s bazom 2005.
(referentni indeksi) koja je zajedni�ka baza koja omogu�uje usporedbu izme�u razli�itih
godina.
Referentno razdoblje cijena: razdoblje u kojem je vrednovana cijena. Op�enito za CPI u
BiH ovaj razdoblje je prosinac prethodne godine.
Referentno razdoblje pondera: razdoblje iz kojeg su uzeti troškovi sa ciljem
izra�unavanja pondera.
Serija: set redovnih zakazanih snimanja cijena u me�usobno slijede�im vremenskim
razdobljima (jednom ili dva puta mjese�no). Odnosi se na elementarne stavke.
Stopa promjene: stopa promjene u specifi�nom referentnom razdoblju u pore�enju s
vrijednoš�u s po�etka tog razdoblja ili iz konkretno definiranog ranijeg razdoblja.
Op�enito za CPI su najzna�ajnije stope koje predstavljaju usporedbu teku�eg mjeseca u
odnosu na prethodni mjesec ili u odnosu na isti mjesec prethodne godine (ova posljednja
predstavlja mjeru inflacije).
94
Tip prodajnog mjesta: tipologija prodajnih mjesta kojoj prodajno mjesto pripada
(supermarket, hipermarket, diskont itd.).
U�estalost prikupljanja: stopa po kojoj se prikupljaju elementarne cijene. Za CPI i HICP
u BiH odabrana su prikupljanja jednom ili dva puta mjese�no.
Verižni indeks: indeksi koji su povezani usvajanjem zajedni�kog referentnog indeksnog
razdoblja za izra�unate bazne indekse s bazom prosinac prethodne godine.
Vrsta: detaljnije definira specifi�nu odabranu stavku u prodajnom mjestu a u skladu s
opisom proizvoda koji su dali statisti�ki zavodi. Za svježe vo�e i povr�e su to prirodne
vrste, a za ure�aje su odre�ene tehni�kim karakteristikama svakog od njih.
Zona prodajnog mjesta: pokazuje nalazi li se mjesto prikupljanja cijena u gradskoj ili
prigradskoj zoni.
95