Ja TRGOVAC magazin – svibanj 2016

Broj 53 | Svibanj 2016.

Euro 2016

IntervjuDamir KvočićStorck Croatia

Analize kategorija•Pivo, radler, cider•Slane grickalice

U fokusuLoyalty programi

Naprijed Vatreni!

Navijački asortiman

klapna

Broj 53 | Svibanj 2016.

www.jub.hr

JUPOL CLASSIC.NAJBOLJI IZBORVIŠE OD 45 GODINA

OGLAS A4_CRO.indd 1 28.4.2016 14:52:02

Uvodnik

ISSN 1847-9987 Godina 6 / Broj 53Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

DIREKTOR:Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVAC

Kristina Vorberger, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPING

Ivan-Damir Anić, EIZHelena Folnegović, Nielsen

Dijana Knežević, NielsenKristian Anić-Kaliger, Nielsen

Maja Juričan, MedianaErlanda Ivić-Mandić, Focus

Marko Havaši, FocusFranciska Perković, AGB Nielsen

Jelena Jakšić, IpsosMladen Kožić, GfK

Kristina Črep, ValiconGoran Bosankić, Asseco SEE

Credos odjel analize

GRAFIČKI UREDNIK:Tomislav Gamberožić

FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Mario Miletić, Krešimir Vuletić

telefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe

široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se

dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje

te prateću industriju.

Impressum

agrada Trgovac godine je nagrada za predani rad svih 14.000 zapos-lenika Konzuma i na najbolji mogući način zaokružuje sve uspjehe i iskorake realizirane u prošloj godini”, izjavio

je preuzimajući nagradu Zlatna košarica za trgovca godine predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić. Dodjelom ove nagrade zaključena je velika svečanost koju smo ove godine po prvi puta organ-izirali u velebnoj atmosferi Kongresnog centra na Zagrebačkom velesajmu. Puno dobrih dojmova ponijeli smo s te svečanosti, sretni što smo opravdali povjerenje partnera s kojima surađujemo već sedam godina. Ništa manje vrijedna nisu niti priznanja za proizvođača godine koje je otišlo u ruke koprivničke Podravke, društveno odgovornu kompaniju godine koju titulu je ponio dm, mali trgovac godine koja krasi vitrine tvrtke TEHNO-RON, tehnološki dobavljač godine kojim se može podičiti tvrtka IN2, a sve se može začiniti s Ožujskim pivom koje je osvojilo nagradu za proizvod godine. Kada smo već kod piva, u ovom broju magazina, a uoči europskog nogometnog prvenstva, donosimo ekstenzivnu analizu kategorije piva, radlera i cidera u kojima se, dakako, najbolje može uživati u kombinaciji sa slanim grickalicama koje smo, uz pomoć

kolega iz istraživačkih agencija, uistinu bogato popratili. U sportskom duhu dali smo i prigodu proizvođačima i trgovcima da informiraju javnost o svom “navijačkom” asortimanu koji predstavlja uistinu zanimljivo štivo. Uz to, već tradi-cionalno donosimo i sektorsku analizu trgovine na malo Ekonomskog instituta, Zagreb, koja daje pregled glavnih malo-prodajnih trendova u prošloj (za trgovce vrlo uspješnoj) godini. A kako je vjernost jedan od ključnih aspekata uspješnosti na

današnjem tržištu, posvetili smo pažnju i sveprisutnim programima vjernosti koji se ubrzano razvijaju i nalaze svoj put prema mobilnim aplikacijama, iznimno praktičnim za korištenje, predstavljajući ponudu koja je prilagođena i koja donosi konkretnu korist kupcima i dodanu vri-jednost trgovcima. I na kraju, pripreme za Zlatnu košaricu 2017. već su krenule pa se dogodine vjerujem vidimo u još jačem izdanju, a niti drugih novih ideja dotad neće uzmanjkati.

PRAZNIK MALOPRODAJE I FMCG INDUSTRIJE

Goran PavlovićGlavni [email protected]

“Puno dobrih dojmova ponijeli smo sa svečanosti ‘Zlatna košarica’, sretni što smo opravdali povjerenje svih naših partnera”

N

Svibanj 2016. | jatrgovac.hr 7

jatrgovac.hr | Svibanj 2016.8

SADRŽAJSvibanj 2016.

Vijesti

AGROKOR DOBIO ZAJAM OD SBERBANK OF RUSSIA

Agrokor d.d. i Sberbank of Russia potpisali su ugovor o dugo-ročnom zajmu u iznosu od 350 milijuna eura. Sredstva osigu-rana ovim zajmom namijenjena su refinanciranju postojećih kratkoročnih obaveza s ciljem dodatnog jačanja financijskog položaja kompanije kao i učinkovitijeg upravljanja ročnošću obaveza. “Ova transakcija predstavlja kontinuitet uspješne

suradnje između Sberbanke i Agrokora koja je započela prije dvije godine potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji, kažu u Agrokoru i dodaju kako je ovaj aranžman još

jedna potvrda povjerenja međunarodnih financijskih institucija u viziju i dugoročnu strategiju Agrokora.

POTROŠNJA U OŽUJKU PORASLA 3,5%

BADEL 1862 TRAŽI STRATEŠKE INVESTITORE

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni

subjekti koji se bave tom djelatno-šću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku je, prema kalendarski prilagođenim podaci-ma, nominalno porastao 1%, dok je realno uvećan za 3,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 3,2% na godišnjoj razini. Tako je u ožujku

promet u trgovini na malo porastao 19. mjesec zaredom. “U idućim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo. Pozi-tivan utjecaj zasigurno će doći od očekivanog nastavka rasta fizičkih pokazatelja u turizmu te nastavka izostanka inflatornih pritisaka koji omogućuje rasterećenje osobnog dohotka potrošača”, navode anali-tičari RBA.

Uprava Badela 1862 poziva potencijalne strateške investitore na iskazivanje interesa za aktivno uključivanje u provedbu mjera financijskog i opera-

tivnog restrukturiranja te tvrtke u okviru postupka predstečajne nagodbe, objavljeno je početkom svibnja iz te kompanije. Strateški investitori bi zajedno s upravom trebali utvrditi potrebne mjere financijskog i operativnog restrukturiranja Badela 1862, a radi se o sastavnom dijelu Plana financijskog i operativnog restrukturiranja o čijem će prihvaćanju odlučiti vjerovnici u okviru postupka predstečajne nagodbe. Inače, taj proizvođač vina i alkoholnih pića prošlu je godinu završio s neto dobiti od 11,8 milijuna kuna, nakon šest godina gubitaka, dok su poslovni prihodi porasli 10%, na 314 milijuna kuna.

8 VIJESTI Potrošnja u ožujku porasla 3,5%

14 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEKonzum i Hrvatska vatrogasna zajednica

16 PROMOCIJEMetro podržava domaće craft pivare

18 MEDIJSKI BAROMETAR Značajan napredak Bille

20 ZLATNA KOŠARICA 2016.Nagrade vodećim predstavnicima maloprodaje i FMCG sektora

24 SEKTORSKA ANALIZA – TRGOVINA NA MALOPozitivan trend sa zadrškom

28 INTERVJU: DAMIR KVOČIĆStorck Croatia

32 PIVO, RADLER, CIDERPozitivan smjer prodajnih kretanja

44 EURO 2016Naprijed Vatreni!

50 SLANE GRICKALICEZa nijansu bolje nego lani

62 IT ODJEL - VIJESTILogin lansirao inovativno loyalty rješenje

64 RFID KONFERENCIJAVelika prilika, mali šićar66 LOYALTY PROGRAMIInformacija caruje, vjernost klade valja

72 LOYALTY – TRENDOVIVjerna i vrijedna četvrtina

74 AMBALAŽA I DIZAJN Glavni akter u očuvanju hrane

78 LOGISTIKA - VIJESTIMilšped Grupa otvorila tvrtku u Njemačkoj

80 PROFIL KOMPANIJEKoestlin d.d.

84 IZ REGIJEMercator s manjim prihodom i dobiti

85 IZ SVIJETAHans Van Bylen na čelu Henkela

86 ŠTO ZNAMO O... Gazirana bezalkoholna pića - Slatko i s mjehurićima? Može!

90 JA TRGOVACWhite mouse booze house

92 NOVO NA POLICI


VijestiVodeći trgovci u 2015.

Top deset trgovačkih lanaca u maloprodaji u 2015. godini

ostvarilo je ukupne prihode od 35,4 milijarde kuna, dok im je kombinirana neto dobit dosegla iznos od 468,7 milijuna kuna. Istih deset trgovaca 2014. je ostvarilo gotovo 32 milijarde kuna prihoda pa su na među-godišnjoj razini rasli 10,7%. Očito pogurani oporavkom tržišta maloprodaje i rekordnom turističkom sezonom, sedam od

deset vodećih trgovaca lani je u prihodima imalo dvoznamen-kast rast. Konzum je dosegnuo 14,94 milijarde kuna prihoda, što je gotovo 1,5 milijardi kuna više nego 2014. godine, te je više nego udvostručio neto dobit na 234,6 milijuna kuna. Riječke Plodine uspjele su povećati ukupne prihode s 3,4 milijarde kuna iz 2014. na 3,88 milijardi kuna u 2015. godini i tako zadržati drugu poziciju najvećeg trgovačkog lanca, dok je neto dobit iznosila 35,4 milijuna kuna. Odmah iza Plodina slijedi Lidl koji je prošle godine ostva-rio više od 3,7 milijardi kuna prihoda i raste 11,5%, a dobit je skočila sa 108 milijuna u 2014. na lanjskih 185,4 milijuna kuna. Četvrti je Kaufland koji je lani rastao u prihodima nešto skro-

mnijih 6,2%, na 3,2 milijarde kuna, ali je lani konačno uspio stići do plusa na hrvatskom

tržištu s ostvarenom neto dobiti od 6,7 milijuna kuna. Najveći postotni rast prihoda (+14,6%) ostvario je Spar. Unatoč takvom rastu prihoda, Spar i dalje posluje s minusom, koji je lani iznosio 120,8 milijuna kuna. Šesti je splitski Tommy koji je lani u prihodima rastao 9,6%, na 2,3 milijarde kuna, a ostvario je i značajnu dobit od 105 milijuna kuna. Trgovački lanac Billa uprihodila je 1,68 milijardi kuna, što je rast od skromnih 2,8%, a gubitak je povećala na 83,2 milijuna kuna. Studenac,

sa sjedištem u Omišu, imao je dvoznamenkast rast prihoda od 12,3% i značajnu dobit, od 60,5

milijuna kuna. Križevački KTC lani je povećao prihod na 1,28 milijardi kuna i tako uspio ostati među top 10 trgovaca u zemlji. Najslabiji na listi s ukupnim pri-hodima od 462 milijuna kuna i zaradom od 18,2 milijuna kuna na desetom je mjestu - Metss iz Čakovca. Prema podacima Fine, u trgovini je u 2015. godini uku-pno radilo 25.980 poduzetnika, dakle svaki četvrti poduzetnik u zemlji. Ukupno su ostvarili 217,9 milijardi kuna, odnosno 34,1% prihoda svih poduzetni-ka u zemlji.

ODLIČNA GODINA ZA VODEĆE MALOPRODAVAČE

MILIJUNA KUNAkombinirana NETO DOBIT vodećih deset

trgovaca u 2015.

468,7

Tijekom 2015. godine sedam od deset vodećih trgovaca u prihodima je imalo dvoznamenkast rast

jatrgovac.hr | Svibanj 2016.

Vijesti

10

DOGOVORENA JAČA POSLOVNA SURADNJA KONZUMA I VINDIJE

U Vindiji je održan sastanak između delegacije Agrokora i Konzuma te Grupe Vindija, na kojem je, između ostaloga, razmatrana situaci-

ja na tržištu mlijeka na kojem se kontinuirano, već godinama smanjuju količine proizvedenog i prodanog domaćeg mlijeka. “Obje kompanije složile su se da će u sljedećem periodu Konzum, kao najveći domaći trgovački lanac, dati još jaču podršku i veći prostor hrvatskim proizvo-đačima mlijeka, kako ne bi došlo do potpunog devastiranja vrijed-nosti proizvoda farmera i prerađivača. Strane su potvrdile zajedničko partnerstvo i ponovno istaknule potrebu za organiziranom pomoći sektoru”, priopćeno je tim povodom iz Agrokor koncerna.

KAUFLAND UVEO PETODNEVNI RADNI TJEDAN

Kaufland Hrvatska k.d. je uveo petodnevni radni tjedan u sve svoje poslovnice u Hrvatskoj, čime je izjednačeno trajanje radnog tjedna u svim poslovnim

područjima tvrtke. Uvođenje petodnevnog radnog tjedna rezultat je preraspo-djele radnog vremena u poslovnicama s dosadašnjih šest na pet radnih dana, čime je zaposlenicima osiguran dodatan slobodni dan u tjednu, navode iz Kauflanda te dodaju kako je ukupni fond radnih sati zaposlenika ostao isti, ali im novo radno vrijeme osigurava više fleksibilnosti pri planiranju slobodnog vremena, vremena za obitelj i prijatelje te osobnih obaveza.

četvornih metara

PROSJEČNA VELIČINA

PRODAVAONICE u hrvatskoj maloprodaji

143,5

PODRAVKA POVEĆALA PRIHODE OD PRODAJE ZA 31%Grupa Podravka u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 60,1 milijun kuna, što je blagi rast u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosila 59,8 milijuna kuna. U tvrtki napomi-nju kako je na prošlogodišnju usporednu dobit veliki jednokratni utjecaj od 24,8 milijuna kuna

imala konsolidacija Mirne te iskorištenje porezne olakšice uslijed čega je efektivna porezna stopa iznosila 2,1%, dok je u prvom tromjesečju ove godine iznosila 22,1%. Prihodi od prodaje Grupe

dosegnuli su 1,03 milijarde kuna, što je rast od 31,3% u odnosu na isto razdoblje lani.

Karijere

BORIS MILOUSHEV NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE HEINEKENA HRVATSKA

Boris Miloushev, viši direktor prodaje i distribucije u

kompaniji Heineken Rusija, imenovan je novim pred-sjednikom Uprave Heinekena Hrvatska. Miloushev se kompaniji pridružio 1999. u Bugarskoj, gdje je radio kao di-rektor ljudskih resursa i direktor prodaje. Godine 2008. postao je regionalni direktor prodaje i distribucije za Heinekenovu regiju Istočne i srednje Europe, a 2011. viši direktor prodaje i distribucije u Rusiji. Dosadašnja predsjednica Uprave kompa-nije Heineken Hrvatska Branka Slaveska odlučila se pridružiti obitelji u Italiji te stoga karijeru nastavlja izvan Heinekena.

Stroža regulativa

Direktiva o duhanskim proizvodima, koja predviđa veća upozorenja o opasnostima

pušenja na kutijama cigareta, stupila je 20. svibnja na snagu, ali većina zemalja članica, među njima i Hrvatska, još je nije unijela u svoja nacionalna zakonodavstva. Samo su četiri zemlje počele u cijelosti primje-njivati direktivu, u još četiri se primjenjuje djelomično, a u ostalim zemljama postupak

preuzimanja je tijeku. Dio tih zemalja je obavijestio Komisiju da kasni s uvođenjem direktive jer žele donijeti još stroži zakon od onoga što direktiva propisuje. “Ono što je dobro jest da smo od Hrvatske čuli kako će ona donijeti oštrije mjere od onih koje predlaže naša direktiva i mi u tom pravcu i ohrabrujemo države članice”, rekao je povje-renik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis.

DIREKTIVA O DUHANSKIM

PROIZVODIMA STUPILA NA

SNAGU

DARKO KNEZ ODLAZI IZ AGROKORA

Darko Knez, izvršni pot-predsjednik Agrokora za

Poslovnu grupu maloprodaja, nastavit će svoju karijeru izvan Koncerna, izvijestili su iz kompanije. Nakon 17 godina karijere u sklopu Agrokora, Knez je odlučio potražiti nove poslovne izazove u privatnom poduzetništvu. Karijeru u Agro-kor koncernu započeo je 1999. godine. Godinu kasnije prelazi u Konzum na poziciju pomoćnika, a potom i direktora Sektora logistike. Poziciju predsjednika Uprave Konzuma obnašao je od 2007. do 2015. godine.


Točnije, EVN zemnom plinu.Kako bi svaka prostorija vašeg hostela bila ugodna za boravak gostiju svaki dan u godini, bilo za to potrebno hlađenje ili grijanje, uz pouzdanu opskrbu 0-24, zatražite svoj priključak.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin.www.evn.hr, [email protected] na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.

Kome zahvaliti što je turistima naš hostel posebno cool?

U Hrvatskoj je u 2014. bilo 31,1 tisuća prodavaonica s prodajnom povr-šinom od 4,5 milijuna četvornih metara, u maloprodaji je radilo 125,3

tisuće prodajnog osoblja, a ukupno je ostvaren promet od 121 milijardu kuna (s PDV-om), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo. Statistika iz istraživanja za 2014. godinu pokazuje da je prosječna veličina prodavaonice bila 143,5 četvornih metara, da u svakoj prodavaonici u prosjeku rade četiri osobe i na godinu se u prosjeku ostvaruje četiri milijuna kuna prometa. Prosječan promet prodavaonice koji se ostvaruje po jednom radniku iznosi 965,4 tisuće kuna, a prosječan prodajni prostor po radniku je 35,6 četvorna metra. Po jednom četvornom metru prodajne površine ostvaruje se u prosjeku 27,1 tisuća kuna prometa na godinu. Statistički je u Hrvatskoj u 2014. na tisuću stanovnika u prosjeku bilo sedam prodavaonica, odnosno na 136 stanovni-ka je bila jedna prodavaonica. Prosječan prodajni prostor prodavaonice po jednom stanovniku je jedan kvadrat. Po podacima DZS-a, u ukupnom broju prodavaonica s udjelom od 73,1% prevladavaju poslovni subjekti koji su registrirani u djelatnosti trgovine na malo i kojima je maloprodaja pretežna djelatnost. Ti su subjekti 2014. godine imali 22,8 tisuća prodavaonica, ukupna im je prodajna površina bila 3,6 milijuna četvornih metara (81,5%

ukupne površine), a ostvarili su promet od trgovine na malo od 87,4 mi-lijarde kuna, čime su u ukupnom prometu imali udio od 72,2%. Statistika prodajnih kapaciteta prema veličini poslovnih subjekata u 2014. pokazuje

da su više od polovice prodavaonica – 15.880 ili 51%, imali vrlo mali poslovni subjekti (oni koji imaju do devet zaposlenih). No, njihov je udio u ukupnom prometu od trgovine na malo u prodavaonici bio tek 13,9%, odnosno ostvarili su 2014. godine 16,8 milijardi kuna prometa. Glavninu prometa, pak, ostvarili su veliki poslovni subjekti (s 250 i više zaposlenih) – 73,5 milijardi kuna, što je u ukupnom prometu udio od 60,8%. Veliki poslovni subjekti imali su ukupno 6.436 prodavaonica, što je u ukupnom broju udio od 20,6%. Mali su poslovni subjekti (koji imaju od 10 do 49 zaposlenih) imali 5.208 prodavaonica, a u 2014. godini oni su ostvarili promet od 13,6 milijardi kuna, dok su veći promet, gotovo 17 milijardi kuna, ostvarili srednje veliki poslovni subjekti (oni s 50 do 249 zaposlenih), koji su imali 3.602 prodavaonice.

U 2014. U MALOPRODAJI OSTVAREN PROMET OD 121 MILIJARDU KUNA

Poslovni subjekti registrirani u djelatnosti trgovine na malo u 2014. su ostvarili 87,4 milijarde kuna prometa

jatrgovac.hr | Svibanj 2016.

Vijesti

12

Karijere FRANCK ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 10 KUNA

Glavna skupština zagrebačkog Francka će na sjednici sazvanoj za 30. lipnja odlučivati o isplati dividende od 10 kuna po dionici iz dijela

zadržane dobiti 2009. godine, dok bi se veći dio prošlogodišnje neto dobiti ili 21,3 milijuna kuna unio u temeljni kapital. Inače, to je znatno manji iznos dividende u odnosu na prošlu godinu kada je skupština odlučila o isplati dividende od 80 kuna po dionici i to iz zadržane dobiti 2010. godine. Dioničari Francka na glavnoj će skupštini odlučivati i o upotrebi dobiti za poslovnu godinu 2015., koja poslije oporezivanja iznosi 24,6 milijuna kuna.

DUKAT S MANJIM PRIHODIMA I DOBITI

Dukat grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 13,5 milijuna kuna, što je 10,6% manje nego u istom razdoblju lani, a smanjeni

su joj i prihodi za više od 4%. Istodobno, operativna dobit (EBIT) je iznosila 18,6 milijuna kuna i manja je za 13,1%. Poslovni su prihodi grupe u prvom tromje-sečju iznosili 757,5 milijuna kuna i manji su za 4,3% u odnosu na isto razdoblje lani. Pad bilježe i prihodi od prodaje, za 4,4%, na 741,6 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje na domaćem tržištu, koji čine 38,8% ukupnih prihoda od prodaje, smanjeni za 12,9%, na 288 milijuna kuna. Prihodi od prodaje na me-đunarodnim tržištima, koji čine 61,2% ukupnih prihoda od prodaje, istodobno su povećani za 1,9%, na 453,6 milijuna kuna.

JASNA ČAČIĆ IMENOVANA ZA PREDSJEDNICU

STRUČNE GRUPE OIV-A

Na sastanku ekspertnih grupa Međunarodne

organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), održanom u travnju ove godine u Parizu, direktorica Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH), Jasna Čačić, imenovana je za predsjednicu Stručne grupe za jaka alkoholna pića na bazi grožđa i vina. OIV je međuvladina organizacija sa sjedištem u Parizu, znanstvene i tehničke prirode, sastavljena od renomiranih stručnjaka na području vinogradarstva, vinarstva i vinarskih proizvo-da. Hrvatska je članica OIV-a od 2001. godine.

HRVATSKA INDUSTRIJA BILJEŽI NAJBRŽI RAST U EUHrvatska je u ožujku zabilježila daleko najvišu stopu rasta industrijske proizvodnje među 28 zemalja članica

Europske unije u odnosu na mjesec ranije kao i u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U ožujku je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 5% na mjesečnoj razini, nakon pada za 1,6% u

prethodnom mjesecu. U skupini zemalja s najvećim rastom industrijske proizvodnje uz bok Hrvatskoj nalazi se Latvija, s rastom za 4,3%. Slijede Češka i Španjolska, s rastom od 1,4 odnosno 1,3%. Najizrazitiji pad među 28

zemalja-članica zabilježen je u Irskoj, u visini 11,2%. Slijede Litva i Estonija, s padom za 3,5 odnosno 3,3%.

JERZY ZALOPA ČELNI ČOVJEK PODRAVKE ZA

TRŽIŠTA CENTRALNE EUROPE

Poziciju čelnog čovjeka Podravke za tržišta centralne Europe preuzima Jerzy Zalopa, iskusni menadžer na području centralne i istočne Europe s vrlo prepoznatljivim modelom upravljanja i dokazanim poslovnim uspjesima u pre-hrambenom sektoru. Podravka ovime jača svoj menadžment tim na tržištu centralne Europe koja obuhvaća tržišta Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske.

MojPosao

Trgovački lanci dm-drogerie markt, Lidl Hrvatska i Müller najpoželjniji su poslodavci

u Hrvatskoj prema rezultatima istraživanja o poslodavcima prvog izbora, koje je proveo portal MojPosao i u kojem je sudjelovalo više od 15 tisuća ispitanika. Prema mišljenju najvećeg broja anketiranih, najpoželjniji poslodavac u 2016. godini je dm-drogerie markt. Na drugom je mjestu Lidl Hrvatska, a na trećem Müller trgovina

Zagreb. Po prvi put među 20 najatraktivnijih poslodavaca našle su se tvrtke Rimac Automo-bili na devetom mjestu i Kaufland Hrvatska na šesnaestom mjestu. Zanimljivo je da ispitanicima visina plaće nije presudan faktor privlačnosti nekog poslodavca, nego se nalazi tek na petome mjestu. Kao presudni čimbenik atraktivnosti petina ispitanika (21%) izdvojila je sigurnost radnoga mjesta.

NJEMAČKI TRGOVAČKI

LANCI NAJPOŽELJNIJI

POSLODAVCI U RH

ŽITO GRUPA ZAPOČELA TESTNU PROIZVODNJU PRŠUTA

Krajem travnja u novom pogonu Žito grupe pokrenuta je testna

proizvodnja pršuta. U pogonima pokraj Čepina, koji su aplicirani i odobreni na natječaju Programa ruralnog razvoja, godišnje bi se trebalo proizvoditi oko 150.000 pršuta vrhunske kvalitete i pršuta sa znakom ekoproizvoda. Prvi pršuti iz ovih pogona na tržištu bi se trebali pojaviti u svibnju iduće godine. U drugom pogonu u planu je godišnja proizvodnja 3.000 tona trajnih kobasica i salama, dok treći pogon ima godišnji kapacitet proizvodnje 2.200 tona trajnih mesnih proizvoda. Četvrti pogon je regionalni pogon za narezivanje i pakiranje trajnih mesnih proizvoda koji je trenutno u procesu gradnje, a raditi bi trebao početi krajem ljeta.

ATLANTIC GRUPA: PRVO TROMJESEČJE U ZNAKU INTERNACIONALIZACIJE

Atlantic Grupa je u prvom tro-mjesečju 2016. ostvarila 1,155

milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u razini prihoda ostvarenih u istom periodu prošle godine. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) manja je za 5,1%, najviše zbog ulaganja vezanih uz pokretanje vlastite distribucije u Njemačkoj i Austriji te nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta, i iznosi 69,8 milijuna kuna. Neto dobit nakon manjinskih inte-

resa iznosi 45,3 milijuna kuna i veća je za 1,6% u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje. Od važnih poslovnih događanja u prva tri mjeseca ističe se dovršavanje priprema za širenje poslovanja u Njemačkoj i Austriji, gdje je Atlantic Grupa krajem 2015. osnovala vlastite distribucijske kompanije s namjerom značajnijeg ulistanja odabranog asortimana vlastitih brendova kod ključnih kupaca na ovim tržištima.

UiHrvatskoj su u travnju potrošačke cijene pale za 1,7% na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva. Time su nastavljeni

deflacijski pritisci, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu. U travnju je pad cijena na godišnjoj razini bio isti kao i mjesec dana prije, a prije tog mjeseca pad cijena od 1,7% nije zabilježen od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke. U prva četiri mjeseca ove godine potro-šačke su cijene u prosjeku bile 1,4% niže nego u istom lanjskom razdoblju.

POTROŠAČKE CIJENE U TRAVNJU PALE 1,7%


Društveno odgovorno poslovanje

Konferencijom za medije održanom u Županji počelo je deveto izdanje društveno odgovornoga

projekta Lijepa naša Sava. Ovogodišnje izdanje projekta održat će se tijekom svibnja, lipnja i srpnja u četirima gradovima uz rijeku Savu, Županji, Zagrebu, Sisku i Slavonskome Brodu, a obuhvatit će savske sajmove te brojne kulturne, turističke i rekreacijske sadržaje koji imaju za cilj promicanje svijesti o važ-nosti očuvanja rijeke Save i povratka građana na nju

te poticanje održivoga gospodarstva i ekoturizma. Lijepa naša Sava projekt je društveno odgovornoga poslovanja koji su 2008. partnerski pokrenuli Co-ca-Cola HBC Hrvatska, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Hrvatske vode radi promicanja svijesti o važnosti zaštite okoliša i vodnih bogatstava u Republici Hrvatskoj te poticanja održivoga kontinentalnoga turizma.

VIVERA NOVI DOBITNIK CERTIFIKATA POSLODAVAC PARTNER

Tvrtki Vivera na svečanoj je dodjeli prvi puta uručeno prestižno priznanje certifikat Poslodavac

Partner koje se dodjeljuje organizacijama za kvali-tetno upravljanje ljudskim potencijalima. Najbolji rezultat Vivera je ostvarila u području rada, motivacije i nagrađivanja te se istaknula izvrsnim praksama procjene radnog učinka zaposlenika koji je jasno povezan sa sustavom nagrađivanja i razvoja ljudi. Vivera svojim zaposlenicima nudi brojne novčane i nenovčane beneficije, a poseban naglasak stavlja i na društveno odgovorno poslovanje. Direktor Vivere Darko Baljak te voditelj pravnih poslova Danko Po-doreški primili su Certifikat od Aleksandra Zemunića, člana Uprave tvrtke Selectio koja dodjeljuje certifikat.

KONZUM PODRŽAVA RAD HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE

Ui organizaciji udruge Lijepa naša i kom-panije Tetra Pak proglašeni su pobjednici

5. Eko paket projekta u kojem je sudjelovalo više od 100 škola i vrtića iz cijele Hrvatske, što je gotovo 40.000 djece. Pobjednik u kategori-ji dječjih vrtića je Dječji vrtić Križ iz Križa i njihovi mališani koji su izradili brojne kreativne radove na temu “Dan planeta Ze-mlje”. U kategoriji djece od 1. do 4. razreda pobjedu je odnijela Osnovna

škola Kalnik iz Kalnika čiji su učenici oduševili radovima na temu “Zaštita šuma”, dok su učenici Osnovne škole Milan Amruš iz Sla-vonskog Broda pobijedili u kategoriji od 4. do 8. razreda i to zahvaljujući radovima na temu “Dan planeta Zemlje”. Eko-paket je projekt

koji okuplja Eko škole i vrtiće iz svih dijelova Hrvatske s ciljem edukacije najmlađih narašta-ja o važnosti brige za okoliš i načini-ma odgovornog ponašanja.

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ASTME U DJEČJOJ BOLNICI

SREBRNJAKSvjetski dan astme obilježen je u Dječjoj bolnici Srebrnjak brojnim radionicama, edukativnim aktivnostima i zabav-nim programom. Trgovački lanac Lidl Hrvatska podržao

je ovo hvalevrijedno događanje pod ovogodišnjim sloganom “Vi možete kontrolirati svoju astmu”. Događaj

su svojim dolaskom i druženjem s djecom podržali brojni sportaši i osobe iz javnog života: Mate Janković, Davor

Gobac, Mario Petreković, Igor Mešin, Emina Šokota, Mario Vekić, grupa Detour, NK Dinamo, KK Cedevita i

Boksački klub Gladijator. Obilježavajući ovogodišnji Svjet-ski dan astme cilj je bio dati značaj edukaciji, prevenciji bolesti, važnosti sporta i zdrave prehrane, a poseban naglasak staviti na podržavanje djece u aktivnostima

koje ih ispunjavaju i čine zdravijima i sretnijima.

POČELO DEVETO IZDANJE PROJEKTA LIJEPA NAŠA SAVA

DODIJELJENE NAGRADE POBJEDNICIMA EKO PAKET NATJEČAJA

Povodom obilježavanja 140. godišnjice Hrvatske vatrogasne zajednice predstavlje-

na je suradnja Konzuma i Hrvatske vatrogasne zajednice s ciljem podizanja svijesti javnosti o najčešćim uzrocima požara te poticanja na odgovorno ponašanje i oprez pri paljenju roštilja i vatre na otvorenim prostorima. Danijel Dugić, direktor marketinga Konzuma, i Željko Popović, načelnik Hrvatske vatroga-

sne zajednice, predstavili su ovaj društveno odgovorni projekt u okviru kojeg će se dio prihoda od prodaje asortimana za pripremu roštilja u Konzum prodavaonicama usmjeriti za potrebe hrvatskih vatrogasnih društava. Na konferenciji je upozoreno da čak 80% požara nastaje djelovanjem čovjeka, uslijed nepažnje, namjernog paljenja i nestručnog održavanja i rukovanja strojevima i alatima.

Zaštita okoliša



Promocije

ZAGREBAČKA PIVOVARA OTVORILA OŽUJSKO PUB MAKSI

Zagrebačka pivovara je velikim partijem otvorila novi pub u blizini parka Maksimir u Zagrebu.

Ožujsko pub Maksi je prvi konceptualni Ožujsko pub koji spaja tri glavna koncepta - prijatelje, sport i glazbu. Zagreb je tako dobio novo urbano mjesto za ugodno druženje, izlaske i uživanje uz bogati izbor kvalitetnog piva Zagrebačke pivovare i vrhunsku gastronomsku ponudu, gdje će posjetitelji sa svojim prijateljima imati priliku obilježavati godine prijateljstva i druženja.

U Konzum Akademiji u Zagrebu početkom svibnja je održano

Državno natjecanje učenika iz Obrazovnog sektora ekonomije, trgovine i poslovne administra-cije. Natjecanje je organizirano u suradnji Konzuma, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazo-vanje odraslih (ASOO) te Srednje škole Krapina, Ekonomske škole Pula, Ekonomske škole Sisak i Prve ekonomske škole Zagreb. Natje-

canju je prisustvovalo više od 90 učenika koji su svoj natjecateljski duh pokazali u disciplinama: Mla-di poduzetnik i Smotra vježbenič-kih tvrtki, Prodavač, Komercijalist, Računovodstvo, Poslovni tajnik te Smotra Upravni referent. Gene-ralno pokroviteljstvo Državnog natjecanja samo je nastavak dugogodišnje suradnje Konzuma i ASOO-a s ciljem promoviranja važnosti obrazovanja kod učenika.

LIDL PROSLAVIO DAN ZAPOSLENIKA

Trgovački lanac Lidl Hrvatska ovogodišnji je Međunarodni praznik rada proveo slaveći Dan zaposlenika na zagrebačkom Jarunu, okupivši sve

svoje zaposlenike iz cijele Hrvatske. Sve Lidlove trgovine toga su dana bile zatvorene, a više od 1.500 Lidlovih zaposlenika okupilo se na jarunskom Otoku mladosti, gdje su svoj dan obilježili uz brojne sportske i društvene aktivnosti te koncerte poznatih zvijezda – Severine i Parnog Valjka. Lidl Hrvatska ove godine slavi 10 godina u Hrvatskoj, a ovo je treći Dan zaposle-nika koji su proslavili.

BARANJSKI KULEN PREDSTAVLJEN NA SAJMU U BARCELONI

Udruga proizvođača Baranjskog kulena predstavila se na

jednom od vodećih međuna-rodnih sajmova prehrambene industrije Alimentaria 2016. u Barceloni. Među gotovo 4.000 proizvoda iz 70 zemalja svijeta, Baranjski kulen je predstavio svoju vrhunsku kvalitetu i europsku oznaku zaštićenog zemljopisnog

podrijetla. Na svakodnevnim predstavljanjima i degustacijama proizvoda, održanim u sklopu sajma, ostvareni su brojni poslovni kontakti s partnerima iz cijelog svijeta jer je Alimentaria važno mjesto poslovnih susreta u se-gmentu mesa i proizvoda od mesa zbog značaja španjolske mesne industrije i njenih proizvoda.

Po deseti puta za redom najbolji višebojci iz 24 škole iz svih hrvatskih županija odmjerili su svoje

sportske talente na finalu Lino višebojca održanom u sportskoj dvorani u Koprivnici. Velikoj završnici projekta koji je u školskoj godini 2015/16 okupio više od 24.500 učenika, pridružili su se i osnovci iz Bosne i Hercegovine. Navijačke snage udružilo je 900 učenika OŠ Braća Radić, domaćina jubilarnog finala Lino višebojca, i gotovo 700 navijača iz 14

gradova iz dvije države. “Koprivničko finale kruna je zajedničkog projekta Podravke i Sportskih novosti koji se u 10 godina održavanja potvrdio kao jedin-stveni festival dječje radosti, optimizma i pobjednič-kog duha. U Lino višebojcu je dosad sudjelovalo više od 220.000 djece”, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. Prigodom natjecanja promovirane su i Lino startasice koje su rezultat zajedničkog projekta Podravke i Borova.

ODRŽANO DESETO FINALE LINO VIŠEBOJCA

Velika završnica

NATJECANJE UČENIKA PO PRVI PUT U KONZUM AKADEMIJI

METRO PODRŽAVA DOMAĆE CRAFT PIVARE Trgovački lanac Metro proširio je suradnju s hrvatskim proizvođačima craft piva te je na police svojih centara uvrstio craft piva Pale Ale i Neon Stout pivovare Varionica, pivo Red Baron koje proizvodi Air

Craft Brewery te craft piva ABA i LELA 5th Element. Uz više od 100 različitih etiketa svjetskih i hr-vatskih proizvođača piva, u centrima Metro Cash & Carryja moguće je pronaći i 20 etiketa hrvatskih craft pivovara. Među proizvodima koje Metro nudi su i craft piva pivovare San Servolo te pivovara

zaslužnih za razvoj craft pivarstva u Hrvatskoj: pivnica Medvedgrad i Zmajska pivovara.

Da su Hrvati osvijestili važnost redovite fizičke aktivno-sti te pravilne i uravnotežene prehrane govore podaci

dobiveni istraživanjem koje je proveo zagrebački Dukat u suradnji s istraživačkom kućom Masmi Adriatica u travnju ove godine. Prema spomenutom istraživanju, 79% Hrvata redovito se bavi nekim oblikom rekreacije, od kojih čak 56 posto više od dva puta tjedno. Nadalje,

65% Hrvata vježba jer želi zdravo živjeti, 61% ih vježba iz zdravstvenih razloga, a 34% vježbanjem održava tje-lesnu težinu. Najpopularniji oblici rekreacije su hodanje,

vožnja biciklom, trčanje te aktivnosti u sportskim centrima. Povod ovom istra-živanju o zdravim navikama Hrvata predstavljanje je nove generacije Dukat Fit mliječnih proizvoda bogatih proteinima, koju je lansirao zagrebački Dukat.

DUKAT POTIČE NA FIZIČKU AKTIVNOST I PRAVILNU PREHRANU

JANA ŠIRI PORUKE LJUBAVI

U sklopu promocije svog brenda prirodnih mineralnih negaziranih voda pod brendom Jana, tvrtka Jamnica

je na Cvjetnom trgu u Zagrebu početkom svibnja upriliči-la događanje pod nazivom “Samo ljubav mijenja svijet” koje je imalo i humanitarni karakter. Željelo se skrenuti pažnju na to da se uz samo malo ljubavi može napraviti velike stvari koje će nekome uljepšati život i zagrijati srce. Tako su svi posjetitelji na “Trgu ljubavi” imali priliku dijeljenjem fotografija na društvenim mrežama uz #samo ljubav i posjetom stranici www.vodasporukom.com prikupljati kapljice za humanitarni projekt “Trica u mraku”. Realizacijom donacije Jana će pridonijeti poboljšanju psihofizičkog zdravlja i pozitivno utjecati na podizanje kvalitete života slijepih osoba.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

ZNAČAJAN NAPREDAK BILLE

oslovanje, rezultati i poslovni planovi ponovno su na-jzastupljeniji u pub-licitetu vezanom za trgovačke lance, a s malom razlikom sli-

jedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva. Poredak vodećih nije se promijenio, no skok od tri mjesta u odnosu na prošli mjesec napravila je Billa te je u travnju zauzela visoku četvrtu poziciju.

PREGLED GLAVNIH TEMAU travnju su ukupno vezano za trgovačke lance zabilježene 542 ob-jave. Promjene u odnosu na prošli mjesec nije bilo, bar kad se radi o vodećem trojcu. No, zato je Billa znatno napredova-la. U travnju se probila na četvrto mjesto i iza sebe ostavila Spar i Kaufland koji su se od početka godine izmjenjivali na četvrtom, odnosno petom mjestu. O Konzumu se naviše pisalo o poslovanju (udio u objavama iznosi 37%) te o asortimanu i cijenama proizvoda (32%). Teme koje su prevladavale za drugoplasirani Tommy vezane su za promidžbu i sponzorstva (51%) te za poslovanje (41%). Kod Lidla su prve dvije teme gotovo podjednako zastupljene jer asorti-man i cijene proizvoda imaju 30%, a promidžba i sponzorstva 29% udjela. Kod Konzuma se nastavilo pisati o Konzum kliku, a kam-

panja pod nazivom ‘’Konzumklik.hr - Najbliža trgovina’’ dobila je nagradu na Danima komunikacija. O Tommyju se pisalo vezano za partnerstvo tvrtke s nogometnim klubom Split Tommy, zatim o neizvjesnosti glede statusa general-nog sponzora Hajduka te o odluci o izlasku Tommyja iz Nadzornog odbora Hajduka. Za Lidl valja spomenuti projekt ‘’Vi ste pot-vrdili’’ temeljen na rezultatima neovisnog istraživanja Lidlovih brendova u Hrvatskoj prema ko-jem su ispitanici za 73% testiranih proizvoda rekli da su vrlo dobri ili odlični. Napretku Bille doprini-jele su objave o dvije nove kam-

panje, za pekarnice te mesnice u Billa supermarketima.

Billa u svojim pekarnicama tako dnevno nudi više od 200 različitih proizvoda kako bi zadovoljili svakog kupca, a u mesnicama još više približavaju svježu

ponudu i mogućnost kupo-vine provjerenog, domaćeg

mesa u omiljenom super-marketu u susjedstvu. Osim toga

sponzorirala je i Food Festival u Varaždinu.

TISAK PREDNJAČITematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na poslovanje. Udio objava iznosi 32% od ukupnog broja zabilježenih objava. Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva s 29% udjela. U travnju se vezano za

trgovačke lance znatnije objav-ljivao u tiskovinama (60%) u odnosu na portale (40%). Mediji koji su pojedinačno o trgovačkim lancima najviše objavljivali su dnevnici 24 sata, Slobodna Dal-macija i Jutarnji list. O poslovanju te asortimanu i cijenama proiz-voda više se objavljivao u tiskovi-nama, dok je o ostalim temama nešto više objava zabilježeno na portalima. Najveća je razlika zabilježena unutar tematike vezano za asortiman i cijene proizvoda, gdje se čak 92,40% objava odnosi na tiskane medije.

Ines Kovačić[email protected]

Press Clipping

PPoredak vodeće trojke ostao je isti kao u prošlom mjesecu, ali je Billa sa sedmog skočila na četvrto mjesto. Napretku Bille doprini-jele su objave o dvije nove kampanje, za pekarnice te mesnice u Billa supermarketima

Trgovački lanci - broj objavatravanj 2016.Konzum

176

Tommy

Lidl

Billa

Spar

Kaufland

143

111

69

66

63

Plodine41

Diona26

Mercator32

NTL

KTC

9

8

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

32%

Promidžba i sponzorstva

29%Asortiman, cijene

24%Usluge i odnos prema kupcima

8%Ostalo

7%

U TRAVNJU se vezano

za trgovačke lance znatnije objavljivalo u TISKOVINAMA

(60%)


Zlatna košarica 2016.

NAGRADE VODEĆIM PREDSTAVNICIMA MALOPRODAJE I FMCG SEKTORA

organizaciji magazina Ja TRGOVAC na velikoj sveča-nosti, održanoj 5. svibnja u Kongresnom

centru Zagrebačkog velesajma, dodijeljene su nagrade za naj-bolje predstavnike maloprodaje i industrije robe široke po-trošnje u 2015. godini. Za šest različitih kategorija pristiglo je ukupno 35 prijava, među koji-ma je najveći odaziv zabilježila kategorija za najbolji proizvod s čak 12 prijava. Priznanje “Trgovac godine” zaslužio je trgovački lanac Konzum koji je dobio najviše glasova žirija u čijem se sastavu nalazilo 14 stručnjaka iz vodećih insti-tucija i tvrtki koje prate ova gospodarska područja. Nagrada “Proizvođač godine” otišla je u ruke koprivničke prehrambene kompanije Podravka, dok je dobitnik priznanja “Društveno odgovorna kompanija godine” drogerijski lanac dm-drogerie markt. Nagrade su dodijeljene

u još tri zanimljive kategorije. “Mali trgovac godine” postala je zagrebačka tvrtka TEH-NO-RON, priznanje “Proizvod godine” pripalo je Ožujskom pivu Zagrebačke pivovare, a “Tehnološki dobavljač godine” je tvrtka IN2. Sve kategorije na-grada odnosile su se na poslov-na ostvarenja u 2015. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, prove-dene akvizicije te ukupan doprinos unapređenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

DOBITNICI NAGRADA“Nagrada Trgovac godine je nagrada za predani rad svih 14.000 zaposlenika Konzuma i na najbolji mogući način zao-kružuje sve uspjehe i iskorake realizirane u prošloj godini. Od završetka integracijskog

procesa s Mercatorom pa sve do otvorenja Super Konzuma Radnička - flagship trgovine i Konzum klika kao nove online prodavaonice, cijela prošla go-dina u Konzumu je obilježena velikim radom usmjerenim na unapređenje našeg poslovanja. Dodatna čast je što navede-na nagrada dolazi od struke uslijed čega je ovo priznanje još veće i značajnije te se ovim putem želim zahvaliti žiriju na tome što su prepoznali naš rad i zalaganje. Nagrada za najbo-

ljeg trgovca 2015. godine za sve nas u Konzumu bit će

i dodatni poticaj da na-stavimo u istom smjeru inovacija, modernih maloprodajnih standar-da i najboljih svjetskih praksi te tako i u ovoj

godini postignemo uspješne poslovne rezulta-

te i iskorake”, izjavio je pri-godom preuzimanja nagrade za trgovca godine Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma. Osim dobitnika, u finalu su se nalazili renomirani trgovački

UBROJ PRIJAVA

pristigao za svih šest kategorija

ZLATNE KOŠARICE

35

Konzum je dobitnik nagrade za trgovca godine, dok je Podravka osvojila priznanje za najboljeg proizvođača. Društveno odgovorna kompanija godine je dm-drogerie markt, najbolji proizvod je Ožujsko pivo, TEHNO-RON najbolji mali trgovac, a IN2 tehnološki dobavljač godine


glasova žirija osvojila je tvrtka IN2, ispred tvrtki mStart iz Zagreba i Alarm automatika iz Rijeke. I na kraju, ali nikako najmanje važno, spomenuta je i velika borba u kategoriji “Pro-izvod godine”, gdje je Ožujsko pivo odnijelo pobjedu ispred Baranjskog kulena tvrtke Belje te brenda Čarli zagrebačkog Labuda iz sastava grupacije Meteor.

POZITIVNI PRIMJERIMaloprodaja u Hrvatskoj je već dugi niz godina jedno od najkompetitivnijih tržišta među svim gospodarskim sektorima. Svi koji na tom tržištu djeluju te pritom unapređuju svoje poslovanje prilagođavajući se stalnim promjenama, strelo-vitom razvoju tehnologije, ali i promjenama u stavovima i navikama potrošača, odavno su zaslužili priznanje. Unapre-đujući svoje poslovanje trgovci su doprinijeli razvoju cijeloga sektora trgovine na malo, ali i gospodarstva u cjelini. Stoga smo, kao medij koji je svjedo-čio razvoju ove djelatnosti od početka krize, mišljenja kako

je došlo krajnje vrijeme da se taj doprinos prizna i prepozna putem dodjele nagrade “Zlatna košarica” za trgovca godine. Trgovac godine je nagrada koja se dodjeljuje maloprodajnim tvrtkama na tržištu robom široke potrošnje u Republici Hrvatskoj. Prijavljeni trgo-vački lanci u dostavljenim su obrazloženjima prikazali svoj doprinos razvoju tržišta maloprodaje u 2015. godini pri čemu se prvenstveno promatra-la kvaliteta investicija u otvara-nje novih prodajnih objekata i radnih mjesta, kvalitetan odnos prema zaposlenicima i kupci-ma te pokretanje novih malo-prodajnih kanala i inovacija u svim vidovima poslovanja. S druge strane, ne treba pre-više naglašavati da je domaća proizvodnja u jednakoj mjeri važna kao i maloprodaja i da se u interakciji ova dva sekto-ra postiže višestruka dodana vrijednost za hrvatsko gospo-darstvo. Zbog toga je i nagrada “Proizvođač godine” jednako vrijedna u isticanju pozitivnih ostvarenja domaćih proizvod-nih tvrtki koje uspješno posluju

lanac Spar Hrvatska i vodeći drogerijski lanac dm-drogerie markt.U konkurenciji đakovačkog Meteora i PIK Vrbovca, prizna-nje za najboljeg proizvođača u 2015. godini osvojila je pre-hrambena kompanija Podravka. Nagradu je u ime Podravke preuzela članica Uprave Olivija Jakupec te je pritom izjavila: “Protekla godina je za Podrav-ku bila i više nego uspješna. Ostat će zapamćena po cijelom nizu uspješnih projekata poput akvizicije slovenskog Žita, pro-vedenoj dokapitalizaciji, pokre-tanju druge faze internaciona-lizacije te ostvarenju rekordnih poslovnih rezultata.”Podravka se probila i u finale za nagradu Društveno od-govorna kompanija godine, zajedno s tvrtkom Coca-Cola HBC Hrvatska, a nagradu je osvojio dm-drogerie markt. Titulu “Mali trgovac godine” ponijela je zagrebačka tvrtka TEHNO-RON, a među tri najbolja našli su se još i Vema export-import iz Zagreba i Ingro iz Delnica. U kategoriji tehnoloških dobavljača najviše

Proizvođač godine je nagrada koja prepo-znaje lidere u hrvatskom proizvod-nom sektoru te im odaje zasluženo priznanje izvrsnosti

Najveća borba vodila se u kategoriji Proizvod godine gdje je pristiglo ukupno 12 prijava


ne samo na domaćem nego i na regionalnom i svjetskom tržištu. Proizvođač godine tako je nagrada koja ima za cilj prepoznati lidere u hrvatskom proizvodnom sektoru te im odati zasluženo priznanje izvr-snosti. Nagrada je namijenjena proizvodnoj tvrtki iz područja

industrije robe široke potroš-nje koja je u protekloj godini pokazala najviše u pogledu unapređenja postojećeg poslo-vanja, odgovaranja na zahtjeve i potražnju tržišta, otvaranja no-vih poslovnih prilika, zapošlja-vanju novih radnika i realizaciji drugih relevantnih pokazatelja

Zlatna košarica 2016.

uspješnosti. Kako je društveno odgovoran odnos spram potro-šača, zaposlenika i društvene zajednice postao neizostavan segment poslovanja svih tvrtki na tržištu koje se svakodnevno nalaze pod budnim okom jav-nosti, nagradom za društveno odgovornu kompaniju godine željelo se pronaći trgovca, dis-tributera ili proizvođača robe široke potrošnje koji se u pro-tekloj godini osobito istaknuo brigom za zajednicu u kojoj posluje. Promatralo se društve-no odgovorne akcije, donacije i druge oblike humanitarnih aktivnosti kao i svi projekti usmjereni na zaštitu okoliša te sve druge aktivnosti koje su za cilj imale boljitak potrošača, zaposlenika i šire društvene zajednice. Mali trgovac godine je kategorija koja prepoznaje ostvarenja malih trgovačkih tvrtki i obrtnika trgovaca u da-nas iznimno otežanom poslo-vanju za ovaj segment malopro-daje koji ima izuzetan značaj za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Mala trgovina je presudno važan sektor, kako

“Pohvaljujem organizaciju i samu ideju projekta Zlatna košarica, a pogotovo što ste obuhvatili više kategorija. Počevši od kategorije Mali trgovac godine, gdje ste dali priliku i malim trgovcima koji se unazad desetak godina teško nose s velikim trgovačkim lancima, zatim kategorije Proizvod godine gdje je pobijedila ‘Žuja’ - njihove reklame jako volim gledati, pa do glavne i najteže kategorije Trgovac godine u kojoj je zasluženo pobjedu odnio Konzum. Područje retaila je već više od jednog desetljeća ‘Schlachtfeld’ – njemački izraz za bojno polje, a na takvom bojnom polju krvarimo svi - i trgovački lanci i proizvođači. Akcijske cijene se razlikuju u 1 lipu, gore ili dolje, i mislim da nam je svima već dosta akcija. Konzum je tu napravio iskorak jer ide prema posebnosti. Njihov koncept tematske trgovine od otvaranja Konzum Radnička pa do nedavnog otvorenja novog supermarketa Idea London u Beogradu je pogodak ‘u sridu”.

Ksenija SlovenecCountry manager Croatia

DRENIK d.o.o.

“Inicijativu ocjenjujemo vrlo pozitivno jer smatramo kako su ovakve manifestacije prijeko potrebne u RH te je svakako potrebno istaknuti pozitivne primjere dobrog i odgovornog poslovanja. Tele2 bi ovim putem još jednom čestitao dobitnicima svih katego-rija te im poželio uspješno poslovanje u budućnosti. Dojmovi sa samog eventa su izvrsni! Mi kao Tele2 smo izuzetno ponosni na činjenicu da smo sponzor u ovakvoj manifestaciji. Svakako se nadamo da ćemo imati priliku kod iduće organizacije biti sponzor jer smatramo da je među našim osnovnim načelima pratiti pozitivne primjere naših gospodarstvenika, među kojima su i neki naši poslovni korisnici.”

Krunoslav BodružićVoditelj odjela direktne prodaje

Tele2 Hrvatska

“Sektor maloprodaje i industrije robe široke potrošnje važan je za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo pa ovakva organizacija dodjela nagrada kojima se promoviraju postignuća onih najboljih u tim branšama predstavlja vrijednu inicijativu tima Ja TRGOVAC. Već prvo izdanje Zlatne košarice bilo je po nama na izvrsnoj razini i vjerujemo da je to dobra osnova organizatoru i za iduće godine. Hyundai Hrvatska je iskoristio prigodu da kao glavni zastupnik za Hyundai predstavi svoju ponudu sektorima maloprodaje i FMCG-a. Vjerujemo da ćemo kroz odličnu ponudu automobila, petogodišnje trostruko jamstvo bez ograničenja kilometraže i ostale pogodnosti koje Hyundai nudi svojim kupcima biti sve prisutniji u tom gospodarskom sektoru.”

Dario MatečićDirektor marketinga i komunikacija

Hyundai Hrvatska

“U Alarm automatici smatramo da je inicijativa dodjele nagrade Zlatna košarica zaista vrijedna hvale. Čini nam se iznimno važnim vaše nastojanje da istaknete pozitivne primjere i to u djelatnosti u kojoj je tako velik broj poslovnih subjekata i u kojoj je ponuda nesaglediva iz perspektive potrošača. Sama svečana dodjela nagrade je kvalitetno organizirana i nama, kao nominira-nima u kategoriji Tehnološkog dobavljača, je omogućila da se na primjeren način predstavimo auditoriju.”

Renata DončevićČlanica Uprave

Alarm automatika

“Odlično! Samo tako nastavite. Dojmovi s konferencije su izuzetno pozitivni te očekujem da ćete i sljedeće godine ponoviti isto ili još bolje.”

Nikola NovinščakDirektor

Promming

Izjave pokrovitelja:


Goran Pavlović[email protected]

Dodjelom nagrade Zlatna košarica željelo se istaknuti pozitivne primjere koje treba slijediti i podržavati

Unapređujući svoje poslovanje trgovci su doprini-jeli razvoju cijeloga sektora trgovine na malo, ali i gospodarstva u cjelini

za opskrbu ruralnih područja Republike Hrvatske, tako i ne-izostavan dio turističke ponude i prepoznatljivosti našeg desti-nacijskog proizvoda. Proizvod godine je priznanje koje se dodjeljuje sasvim novom pro-izvodu, ponovnom lansiranju, novoj formulaciji, kreativnom pakiranju, ekstenziji brenda ili unaprijeđenom pristupu brenda na tržištu. U tom smislu ova nagrada prepoznaje istaknuta ostvarenja FMCG proizvoda u njihovom odgovoru na promje-ne u maloprodaji i potrebama potrošača. U izbor su ulazili proizvođački brendovi, ali i pri-vatne marke trgovačkih lanaca na hrvatskome tržištu. Imajući u vidu sve veći utjecaj tehno-logije na poslovanje malopro-daje i industrije robe široke potrošnje, odlučili smo se i za dodjelu nagrade za tehnološkog dobavljača godine. Cilj je bio istaknuti tehnološkog dobav-ljača ili razvojni tim u sklopu maloprodajne ili FMCG tvrtke čije su inovacije u 2015. godini u najvećoj mjeri unaprijedile prodaju, profitabilnost, efika-

snost i reputaciju maloprodava-ča, distributera ili proizvođača u ovim sektorima.

VIDIMO SE DOGODINE!Zlatna košarica je projekt koji je ove godine imao svoju premijeru, a glavni je cilj bio skrenuti pozornost javnosti na važnost sektora maloprodaje i industrije robe široke potroš-nje za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. U tom smislu možemo reći kako ove nagrade predstavljaju priznanja za cijele ove sektore i za sve tvrtke koje uspješno posluju unatoč ne baš lakim gospodarskim okolnosti-ma. Dodjelom nagrade željelo se istaknuti pozitivne primjere, pokazati da takvih primjera ima u hrvatskom poduzetništvu i da su to primjeri koje treba slijediti i podržavati. S obzirom na veliki broj prijava vodećih predstavnika u svim kategorija-ma, uistinu možemo reći kako smo u tome uspjeli, a povratne informacije sa samog događanja od strane sudionika i gostiju bile su više nego pohvalne. No, to ne znači da ćemo spavati na

lovorikama, nego je pred nama zadatak da iduće godine napra-vimo još kvalitetniji posao. Ina-če, koncepcijski slične nagrade postoje na razvijenim europ-skim tržištima te smo, vođeni mišlju kako i hrvatsko tržište treba slijediti takve pozitivne primjere, odlučili organizirati nagradu kojoj smo dali naziv Zlatna košarica jer je upravo potrošačka košarica simbol i zajednički nazivnik ne samo maloprodaje nego i cjelokupne industrije robe široke potrošnje.Žiri nagrade Zlatna košarica bio je sastavljen od vodećih stručnjaka koji, svaki u svom području djelovanja, najbolje poznaju ovaj sektor. Tu su bili predstavnici sektorskih insti-tucija (Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrt-ničke komore), zatim Sindikata trgovine Hrvatske, vodećih svjetskih konzultantskih kuća kao što su Deloitte i Pricewa-terhouseCoopers, potom Ekonomskog instituta, Zagreb, Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, te najcjenjenijih agencija za istraživanje tržišta (GfK, Hendal, Ipsos, Nielsen i Valicon). Kandidati su za sve kategorije za koje se prijavljuju bili obvezni popuniti obrazac prijave te argumentirati svoju kandidaturu u formuliranom obrazloženju s naglaskom na najvažnije aspekte poslovanja u 2015. godini. Bio je to svakako zahtjevan zadatak pa se ovom prilikom još jednom zahva-ljujem svim kolegama koji su se svojski potrudili i uz svoje svakodnevne obveze uspjeli dostaviti uistinu bogate argu-mentacije koje su našem žiriju olakšale posao. Također, želim se zahvaliti svim kolegama iz žirija na njihovom odgovornom pristupu te svim organizacij-skim partnerima i gostima svečanosti Zlatna košarica. Do sljedeće godine, srdačno vas sve pozdravljam!


Sektorska analiza – Trgovina na malo

akon dugoročne krize, malopro-dajni promet ra-ste u Hrvatskoj i u 2015. godini. Prema podaci-ma Državnog

zavoda za statistiku (DZS), realni promet u trgovini na malo kumu-lativno je povećan za 2,4% u 2015. u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je taj rast brži od onog koji je ostvaren 2014. godine kada je iznosio 0,4%. Povećanju realnog prometa u trgovini na malo u 2015. godini pridonijeli su rast nominalnog prometa za 1,4% i smanjenje cijena za 1,0%. Podaci DZS-a također pokazuju da je realni promet rastao u svim mjesecima u 2015. godini. Najveći rast prometa zabilježen je u srp-nju (4,6%) i prosincu (4,1%). U strukturi nominalnog prometa u trgovini na malo, lani su na me-đugodišnjoj razini rast ostvarile sljedeće trgovačke struke: prodaja audio i video opreme, željezne robe, boja i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (+9,2%), ostale nespecijalizirane prodavaonice (+5,4%), nespeci-jalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama (+4,6%), tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi (+3,6%). S druge strane, najveći pad prometa ostva-rili su motorna goriva i maziva (-7,3%), računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijalizi-ranim prodavaonicama (-2,7%), motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi (-1,5%).

GLAVNA OBILJEŽJA U 2015.Broj poduzetnika u trgovini (djelatnost G, ukupno aktivnih pravnih osoba i obrtnika), prošle je godine zabilježio rast od 4,1% pri čemu je broj aktivnih pravnih osoba povećan za 7,2%, dok je

broj obrtnika istodobno smanjen za 6,5%. Usprkos pozitivnim kretanjima u trgovini, obrtnička trgovina i dalje bilježi pad. Nega-tivna kretanja u gospodarstvu i kriza jako su pogodili obrtničku trgovinu pa je tako u razdoblju od 2010. do 2015. godine svaki

četvrti obrtnik zatvorio svoj obrt (njihov je broj smanjen za 26,5%, odnosno za 3.785 obrtnika). Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog nekonkurentnih nabavnih i prodajnih cijena i ograničenog asortimana proi-

POZITIVAN TREND SA ZADRŠKOM

Prema projekcijama EIZ-a u 2016. godini očekuje se rast BDP-a od 1,5% i rast potrošnje kućanstava od 1,4%, a u 2017. godini možemo očekivati daljnji pozitivni trend. Prijetnje očekivanom oporavku hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposlenost, niske plaće i usporeni rast cijena

N


gospodarske aktivnosti i raste s oporavkom gospodarstva. U 2015. godini zabilježena su pozi-tivna kretanja u makroekonom-skom okruženju, što se pozitiv-no odrazilo na kretanje prometa u trgovini na malo. U 2015. godini blago je povećan BDP za 1,6%, potrošnja kućanstava za 1,2%, noćenja turista za 11,5% i dolasci turista za 18,0%, što se pozitivno odrazilo na trgovinu na malo. Pojačana turistička aktivnost i rast vanjske trgovine također su pridonijeli rastu pro-meta u trgovini na malo. Rast bruto plaća je također čimbenik koji ima pozitivan utjecaj na trgovinu. Porezno rastereće-nje, s jedne strane, i niže cijene goriva, s druge strane, utjecali su na rast raspoloživog dohotka u 2015. godini, što je potaknulo potrošnju kućanstava. Podaci za razdoblje 2011.-2015. pokazuju da potrošačke i proizvođačke cijene imaju jak, ali negativan utjecaj na promet u trgovini na malo, što znači da kada padaju cijene, raste promet u trgovini na malo i obrnuto.Tako su u 2015. godini potrošačke cijene smanjene za 0,5%, proizvođač-ke cijene za 4,4%, a promet je porastao za 2,4%. Pad potro-šačkih cijena u najvećoj je mjeri rezultat smanjenja cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, što se prelilo i na cijene ostalih sa-stavnica potrošačkih cijena, ci-jena prometa i usluga prijevoza. Cijene prijevoza su u prosjeku bile niže za 6,7%, a u katego-riji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva zabilježile su i snažniji pad od 10,6%. Sma-njenje cijena potiče deflacijski pritisak. Pad cijena bi za malo-prodavače trebao biti dobar jer niže cijene povećavaju kupovnu moć potrošača, poboljšavaju kreditne uvjete, utječu na rast potrošnje kućanstava i pozitivno djeluju na promet u trgovini na malo. Međutim, treba voditi ra-čuna i o tome da deflacija može negativno utjecati na investicije te na smanjenje prihoda i nomi-nalnog BDP-a, a to opet može usporiti rast trgovine.

zvoda i usluga. Rezultat toga su pad prihoda, gubici u poslovanju i zatvaranje obrtničkih radnji. U pogledu broja zaposlenih u trgovini naziru se poboljšanja, ali ipak nema značajnijih pomaka. U 2015. godini broj zaposlenih u trgovini (G) smanjen je za 0,1%,

dok je u trgovini na malo (G47) povećan za 0,4%. Uslijed krize znatno je smanjena zaposlenost. Podaci DZS-a pokazuju da je u 2015. u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih u trgovini (G) smanjen za 12.460, a u trgovini na malo (G47) za 3.302 zaposle-nika. Trgovina na malo (G47) ima znatan udio ženske radne snage (67,2% u 2015. godini), pa stoga kretanje zaposleno-sti u ovoj djelatnosti posebno ovisi o zapošljavanju žena. Broj zaposlenih žena u trgovini na malo (G47) povećan je u 2015. u odnosu na prethodnu godinu za 0,3%. Realne bruto plaće su u trgovini (G) lani povećane za 2,8% na međugodišnjoj razini, a u trgovini na malo (G47) za 2,1%. Usprkos ovom rastu, plaće u trgovini su i dalje niske. Prošle su godine bruto plaće u trgovini na malo bile za 27,5% niže u od-nosu na gospodarstvo i za 17,4% niže u odnosu na trgovinu. Te su razlike povećane u 2015. u odnosu na 2010. godinu, kada su iznosile 26,5%, odnosno 14,2%. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće za povećanje proizvodnosti rada niti za privla-čenje nove radne snage. Pogle-damo li kretanje izravnih stranih ulaganja (FDI), vidimo da je u 2015. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u trgovini na veliko i malo vri-jednost FDI-a porasla na 115,4 milijuna eura (u 2014. je iznosila 104,2 milijuna eura). Oporavak FDI-a ostvaren je u trgovini na veliko, dok je u trgovini na malo smanjen sa 146,4 milijuna eura u 2014. na 44,3 milijuna eura u 2015. godini. Udio FDI-a trgo-vine u FDI-u na razini ukupnog gospodarstva u 2015. je iznosio 17,3%. Istovremeno, zamjetan je proces dezinvestiranja hrvatskih trgovačkih lanaca u inozemstvu.

MAKROEKONOMSKI POTICAJKretanja u trgovini uvelike ovise o ukupnim gospodarskim kretanjima. U posljednjih ne-koliko godina primijećeno je da u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pada sa smanjenjem

Nominalni promet u nespecija-liziranim prodava-onicama pretežno živežnim namirni-cama lani je porastao za 4,6% na međugodiš-njoj razini

Izravna strana ulaganja u trgovini na malo smanjena su sa 146,4 milijuna eura u 2014. na 44,3 milijuna eura u 2015. godini

POZITIVAN TREND SA ZADRŠKOM

Prema projekcijama EIZ-a u 2016. godini očekuje se rast BDP-a od 1,5% i rast potrošnje kućanstava od 1,4%, a u 2017. godini možemo očekivati daljnji pozitivni trend. Prijetnje očekivanom oporavku hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposlenost, niske plaće i usporeni rast cijena


POTROŠAČKA KLIMAU 2015. godini poboljšane su i percepcije potrošača, što ima pozitivne implikacije na potroš-nju i trgovinu. Prema podacima HNB-a, u prosincu 2015. u od-nosu na isti mjesec godine ranije indeks pouzdanja je veći za 16,3 boda, indeks očekivanja za 20,4, a indeks raspoloženja potrošača za 16,9 bodova. Poboljšana su i očekivanja potrošača poveza-na s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo za 3,8 bodova. Prema tome, može se zaključiti da se vraća povjerenje potrošača u gos-podarstvo i potrošnju. Bankarski sektor također pridonosi pobolj-šanju potrošačke klime. Kamatne stope na potrošačke kredite u kunama bez valutne klauzule kućanstvima smanjene su s 9,1 u prosincu 2014. na 8,6 u istom mjesecu 2015. Usprkos tome, krediti stanovništvu u kunama za kupnju automobila i krediti po kreditnim karticama ukupno su smanjeni za 1,6%. To znači da su potrošači, unatoč smanjenju kamata, i dalje oprezni u pogledu novog zaduživanja. Podaci DZS-a iz posljednje ankete o potrošnji kućanstava pokazuju da su u hrvatskoj potrošačkoj košarici u 2014. godini dominirali prehrana i bezalkoholna pića s udjelom od 29,5%, izdaci za stanovanje i potrošnju energenata (16,3%) i izdaci za prijevoz (13,0%). Udio raznih dobara i usluga (npr. osobna njega, osobni predmeti i sl.) iznosio je 8,5%, odjeće i obuće 6,7%, a rekreacije i kulture 5,9%. U odnosu na 2008., u 2014. godini smanjen je udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića s

32,1% na 29,5%, udio za odjeću i obuću sa 7,9% na 6,7%, dok je povećan udio za stanovanje i potrošnju energenata s 13,8% na 16,3%, za prijevoz s 12,0% na 13,0%, a za rekreaciju i kulturu s 5,4% na 5,9%. Usprkos promje-ni strukture potrošačke košarice prema uslugama, u Hrvatskoj je još uvijek visoki udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića za razliku od razvijenih zemalja EU-a. U 2015. godini europsko gospodarstvo (EU-28) bilježi blagi oporavak. Zabilježen je rast realnog BDP-a za 1,9%, rast potrošnje kućanstava za 2,0%, nulta inflacija i stopa nezapo-slenosti od 9,5%. Hrvatska se ubraja u grupu zemalja EU-a koje su ostvarile najnižu stopu rasta BDP-a, deflaciju i viso-ku nezaposlenost. Oporavak gospodarstva EU-a pozitivno se odrazio na trgovinu na malo. Realni promet u trgovini na malo (kalendarski prilagođeni indeks, 2010.=100) u EU-28 rastao je u svim mjesecima u 2015. godini, a u prosincu je povećan za 4,2%, što je najve-ći porast u toj godini. Promet je porastao u svim zemljama EU-28, osim u Danskoj, Grč-koj, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Nizozemskoj, Portugalu i Sloveniji.

PRILIKA ZA RASTPrema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), u Hrvat-skoj se u 2016. godini očekuje rast BDP-a od 1,5% i rast potrošnje kućan-stava od 1,4%. U 2017. godini

očekuje se daljnji oporavak gos-podarstva, rast potrošnje, rast investicija i daljnje smanjenje nezaposlenosti. Uslijed općenito slabe gospodarske aktivnosti, ne očekuje se značajniji porast zaposlenosti, a stopa registrira-

ne nezaposlenosti je i dalje visoka (16,9% odnosno

16,5%). Potrošačke cijene trebale bi bilježiti blagi rast od 0,1% u 2016. i 1,9% u 2017. U takvom okruženju možemo očekivati da će realni

promet u trgovini na malo blago rasti u 2016.

i 2017. godini. Raiffeisen-bank Austria (RBA) predviđa

da bi se realni promet u trgovini na malo u 2016. godini trebao povećati za 2,1%, a u 2017. za 2,5%. Prema podacima tvrtke Cushman & Wakefield (2015.), Hrvatska je na osmom mjestu u pogledu očekivanih investicija vezanih uz izgradnju trgovačkih centara. Tako se očekuje da će se u 2015. i 2016. godini u Hrvat-skoj izgraditi 62.400 kvadratnih metara prostora trgovačkih centara. Iako se u razvijenim ze-mljama zapadne Europe nalazi

Sektorska analiza – Trgovina na malo

OČEKIVANA KRETANJA U MAKROEKONOMSKOM OKRUŽENJU U HRVATSKOJ (PROJEKCIJA)

Pokazatelj 2016. 2017.

Bruto domaći proizvod, realni (%) 1,5 1,8

Potrošnja kućanstava, realna (%) 1,4 1,5

Investicije, realne (%) 1,9 3,0

Izvoz roba i usluga (%) 3,6 3,7

Uvoz roba i usluga (%) 3,2 3,4

Potrošačke cijene (%) 0,1 1,9

Stopa registrirane nezaposlenosti (%) 16,9 16,5

Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, 2016.

realni RAST MALOPRODAJE

u 2015. u usporedbi

s 2014. godinom

2,4%


oko 69% ukupnog prostora trgo-vačkih centara, izgradnja novih centara intenzivira se u zemlja-ma središnje i istočne Europe, a među prvih deset zemalja je i Hrvatska, što također ukazuje na povratak povjerenja stranih investitora. Ukupno gledano, prijetnje za oporavak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposle-nost, niske plaće i usporeni rast cijena. Nasuprot tome, prilike za oporavak su rast kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, veća orijentacija na izvoz, rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije i poboljšanje investi-cijske klime.Stručnjaci predviđaju da će u 2016. godini doći do promjena u maloprodaji koje će utjecati na poslovanje. Vend University, specijalizirana tvrtka za područ-je maloprodaje, predviđa glavne trendove za 2016. godinu:• maloprodavači će nuditi po-trošačima više opcija za plaćanje roba i usluga s većim naglaskom na mobilno plaćanje;• mobilni uređaji imat će veću ulogu u pretraživanju i kupnji

preko interneta;• maloprodavači će staviti veći naglasak na razvoj i konsoli-daciju baza podataka koji se prikupljaju kroz razne kanale distribucije;• trgovci će instalirati mobilne uređaje unutar prodavaonica (kao npr. mPOS za mobilno plaćanje), što bi trebalo ubrzati plaćanje i skratiti vrijeme čeka-nja na blagajnama;• maloprodavači će dalje razvi-jati i prilagođavati programe lojalnosti i ponuditi dodatne sadržaje putem mobilnih uređa-ja jer nagrađivanje kupaca samo po sebi neće biti dovoljno da se zadrži njihova lojalnost;• sve više maloprodavača uklju-čit će u svoje poslovanje i cloud tehnologiju;• društvene mreže postat će sve značajnije u kupnji i pretraživa-nju proizvoda i usluga;• sve više maloprodavača tražit

će rješenje u internetu kako bi poboljšali doživljaj kupnje;• veći će biti naglasak na daljnjem razvoju multikanalne prodaje.To potvrđuje i istraživanje konzultantske kuće Deloitte za 2016. godinu koje pokazuje da će internetska prodaja, pro-daja preko mobilnih uređaja i multikanalna prodaja zauzimati sve značajniji segment tržišta. Hrvatski bi maloprodavači trebali prilagoditi svoju ponudu i poslovanje očekivanim tren-dovima žele li biti uspješni i u idućem razdoblju, a navedeni čimbenici uspjeha mogu biti smjernica njihovom razvoju u 2016. godini.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić[email protected] savjetnik

Ekonomski institut, Zagreb

KRETANJE ODABRANIH MAKROEKONOMSKIH POKAZATELJA

Pokazatelj 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Bruto domaći proizvod, realni (%) 0,0 -2,0 -0,9 -0,4 1,6

Potrošnja kućanstava, realna (%) 0,2 -3,0 -1,3 -0,7 1,2

Državna potrošnja, realna (%) -0,6 -0,8 0,5 -1,9 0,6

Bruto investicije, realne (%) -6,4 -4,6 -1,0 -3,6 1,6

Uvoz roba i usluga (%) 1,3 -2,1 3,2 4,3 8,6

Izvoz roba i usluga (%) 2,0 0,4 3,0 7,3 9,2

Industrijska proizvodnja, fizički obujam (%) -1,2 -5,5 -1,8 1,2 2,6

Potrošačke cijene ukupno (%) 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5

Proizvođačke cijene, domaće tržište (%) 5,8 6,9 -2,6 -3,4 -4,4

Prosječna bruto plaća, ukupno (HRK) 7.796 7.875 7.939 7.953 8.055

Prosječna bruto plaća, trgovina na malo (HRK) 5.645 5.656 5.671 5.751 5.843

Stopa registrirane nezaposlenosti (u%) 18,7 21,2 20,2 19,6 17,6

Noćenje turista (%) 6,5 -0,3 10,7 9,8 11,5

Dolasci turista (%) 5,2 -1,8 11,2 14,2 18,0

Tečaj kune u odnosu na euro (prosjek razdoblja) 7,4 7,5 7,5 7,6 7,6

Trgovina na malo (kumulativno, realni promet) 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,4

Izvor: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka

Viiše o ovoj temi može pročitati na internetskim stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb

(http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-tr-govine-na-malo-1646.aspx). Sektorske analize – trgovina na malo, broj 44, godina 5, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.


Rast na krilima kvalitete

Razgovarao: Goran Pavlović, [email protected]

ažno je napomenuti da su dje-latnici Storcka izuzetno privr-ženi kompaniji jer od oko 5.800

zaposlenika velika većina i cijeli svoj radni vijek provede u kompaniji, na-vodi Kvočić.

Možete li nam na početku reći nešto o svojoj dosadašnjoj karijeri. Koliko već dugo radite u Storcku te koje ste sve pozicije obnašali?U Storcku sam zaposlen početkom ove godine na poziciji direktora prodaje za tržišta Hrvatske i Slovenije te mi

je izuzetno zadovoljstvo biti dio tako velike i ugledne međunarodne kom-panije. Prethodne gotovo tri godine proveo sam u tvrtki DiWagner, zastu-pniku Diversey asortimana za Hrvat-sku, a prije toga sam skoro deset go-dina proveo u Atlantic Grupi na svim pozicijama u prodaji. U Atlanticu sam svoj poslovni put započeo kao unapre-đivač prodaje, potom sam radio kao prodajni predstavnik ambulantne pro-daje pa kao komercijalist za Key Ac-count kupce i voditelj prodaje da bih na kraju bio promoviran na funkciju

direktora prodaje. U tom sam periodu zaista imao prilike učiti od vrhunskih menadžera i stjecati dragocjeno isku-stvo kroz razne prodajne zadatke, od lansiranja novih brendova do razvoja novih tržišta i kanala prodaje uz, da-kako, rješavanje izazova u svakodnev-nom operativnom poslovanju.

Započnimo s pričom o bogatoj povijesti kompanije August Storck KG. Kada je kompanija osnovana, koje su osnovne značajke njene poslovne kulture te kakva je vlasnička struktura?

Damir KvočićStorck Croatia

V

Tvrtka Storck Croatia osnovana je 2011. godine kako bi se osigurao direktniji pristup tržištu. Možemo reći kako smo u toj namjeri i uspjeli jer od trenutka osnivanja do da-

nas bilježimo pozitivan trend rasta u svim kategorijama, ističe Damir Kvočić, regionalni direktor prodaje konditorske kompanije Storck


Kompanija Storck je osnovana davne 1903. godine od strane Augusta Storc-ka i od tada se tradicija nastavlja pa tako danas kompanijom upravlja na-sljednik iz četvrte generacije spome-nute obitelji. U početku je krenula sa svega tri zaposlenika te je postepeno rasla da bi nakon Drugog svjetskog rata bila izgrađena tvornica u mjestu

Halle u pokrajini Sjeverna Rajna-Ve-stfalija, gdje se i danas nalazi jedna od tri tvornice u Njemačkoj. Sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća Storck je, uz bombone, počeo proizvoditi i čokoladne proizvode te 1965. nastaje Merci, a 1973. svima poznati Toffifee. Krajem prošlog stoljeća počinje snaž-na internacionalizacija poslovanja pa je tako asortiman Storcka danas do-stupan u više od 100 zemalja svijeta.

Kakvi su vam osnovni poslovni pokazate-lji na globalnoj razini? Koliko djelatnika zapošljavate te koliki ste promet ostvarili u prošloj godini?Očekujemo ove godine ukupne priho-de blizu dvije milijarde eura na razini cijele kompanije te daljnje jačanje pri-sutnosti na svim tržištima, a posebno na tržištu Sjeverne i Južne Amerike te Azije. Važno je napomenuti da su djelatnici Storcka izuzetno privrženi kompaniji jer od oko 5.800 zaposle-nika velika većina provede i cijeli svoj radni vijek u kompaniji. Naravno da i internacionalizacija otvara prilike za suradnju s novim kolegama i ko-legicama pa je isto tako moguće da se unutar kompanije kandidirate za radna mjesta u Singapuru, Dubaiju, Torontu ili nekom drugom svjetskom odredištu, što vam zaista pruža mo-gućnosti za razvoj međunarodne ka-rijere, ali i upoznavanja novih kultura i nacija.

“Storck 1 Pfenning RIESEN” je lansira-njem 1934. godine postao prvi brend u njemačkoj konditorskoj industriji. Kako ste danas pozicionirani u okviru njemač-ke i europske konditorske branše?U Njemačkoj, kao matičnom tržištu, držimo liderske pozicije u kategoriji bombona, gdje imamo najveći tržišni udio, dok smo u kategoriji pralina

na drugoj poziciji. U većini država Europske unije nalazimo se na jednoj od tri vodeće pozicije, kako u kate-goriji pralina s brendovima Merci i Toffifee, tako i u kategoriji bombona s našim poznatim brendovima. Ovisno o specifičnostima tržišta tj. navikama potrošača, prilagođava se i pristup distribuciji pa je tako u Rusiji vrlo

popularna Mamba, a u Španjolskoj Werther’s original. U zadnje vrijeme Knoppers postaje vrlo interesantan Kinezima, dok u Sjevernoj Americi raste prodaja Werther’s bombona.

Spomenuli ste vaše brendove. Recite nam neke osnovne značajke portfelja robnih marki Storcka te pojasnite kakvu komunikaciju njegujete prema potrošači-ma i vašim trgovačkim partnerima?U Hrvatskoj smo prisutni u tri kate-gorije: u kategoriji pralina gdje smo jedni od lidera s robnim markama Merci i Toffifee, u kategoriji bombona s našim najjačim robnim markama Werther’s original, Nimm2, Ice Fresh i Mamba te u kategoriji vafli s hrska-vim vaflom Knoppers. Uz navedene brendove, važno je istaknuti i Super Dickman’s kojega zbog specifičnog roka trajanja (čime se jamči ideal-na svježina proizvoda), svodimo na prodaju samo kroz sezonske in&out

aktivnosti. Upravo iz razloga kako bi se ostvarila kvalitetnija komuni-kacija i s trgovcima i s potrošačima osnovana je Storck Croatia. Budući da hrvatski potrošač već dugi niz godina vrlo dobro prepoznaje kvalitetu Storc-kovih proizvoda, osnivanje tvrtke je bio logičan slijed poslovanja zbog čega smo vrlo ponosni jer u nekim znatno većim zemljama još uvijek nemamo svoja zvanična predstavniš-tva. U Hrvatskoj koristimo različite modele komunikacije s potrošačima: od ATL oglašavanja do BTL aktivacija na samom prodajnom mjestu kako bi konstantno unapređivali i razvijali lojalnost i odnos s potrošačima.

Hrvatska ima također bogatu povijest u konditorskoj proizvodnji. Koje su kompa-rativne prednosti Storckovih brendova u okružju tako jake konkurencije?Sigurno je jedna od naših prednosti više od 100 godina tradicije, znanja i bogatoga iskustva koji osiguravaju da su svi naši proizvodi provjerene kvalitete, zavodljivog i bogatog okusa. Uz to, svi naši proizvodi proizvedeni su u Njemačkoj i odlikuje ih izuzetna kvaliteta, no zato dobar dio njih ulazi u nešto viši cjenovni rang. U današ-nje vrijeme cijena je izuzetno važan faktor kod odluke za kupovinu pa je stoga i teže zadržati konkurentnost takvih, skupljih proizvoda. Zbog toga nastojimo da uživanje u našim proi-zvodima zaista bude opravdano kroz dostupnost i prepoznatljivost, a sve kako bi opravdali povjerenje krajnjega potrošača.Osim tradicije, kvalitete i samog prepoznatljivog okusa, možemo se pohvaliti i sastavom Nimm2 bombona koji osim voćnog punjenja sadrže i vitamine.

Kada je osnovana tvrtka Storck Croatia te kako je organiziran vaš tržišni nastup u Hrvatskoj?Storck Croatia smo osnovali 2011. godine jer smo ocijenili da nam takav potez osigurava direktniji pristup tržištu. Možemo reći kako smo u toj namjeri i uspjeli jer od trenutka osni-vanja do danas bilježimo pozitivan trend rasta u svim kategorijama. Us-

postavom vlastitog Key Account tima osigurali smo model pristupa tržištu tako da izravno utječemo na distri-buciju i dogovore oko provođenja marketinških aktivnosti s ključnim kupcima. Bez obzira na odlične i već prepoznatljive pa čak i slavne bren-dove, u Storcku i dalje vidimo velik potencijal za rast, ne samo na našem tržištu već i u bližoj regiji, no u okru-ženju prakticiramo model partner-stva s distributerima. Naime, ovisno o konzumaciji naših proizvoda po stanovniku, definiramo zrelost tržišta te samim time strateški odlučujemo u kojem ćemo smjeru definirati distri-buciju, ali i marketinške aktivnosti.

“U većini država EU smo na jednoj od prve tri pozicije, kako u kategoriji pralina, tako i u kategoriji bombona”

“Storck danas ima oko 5.800 zaposlenika i svoje proizvode plasira u više od 100 zemalja svijeta”


Intervju

Recite nam nešto o svojim marketinškim aktivnostima na hrvatskom tržištu. Koli-ko u tom pogledu pridajete pažnju trade marketingu?Već nekoliko godina s dvije naše naj-poznatije robne marke, Merci i Toffi-fee, konstantno smo prisutni na trži-štu kroz TV kampanje, a povremeno nastupamo i u printanim medijima. Velik naglasak dajemo trade marke-tingu i promotivnim materijalima na prodajnim mjestima, oglasima u

letcima i objavama u katalozima trgo-vaca. Naravno, svaki od materijala je važan dio cjelokupnih marketinških aktivnosti. Obvezni dio strategije su i izlaganja na maloprodajnim mjesti-ma. Uvijek želimo s trgovcima, osim primarnih, dogovoriti i dodatna se-kundarna izlaganja, a na prodajnom mjestu podršku dajemo i održavanjem degustacija. Iako je potražnja za našim pralinama pojačana u vrijeme Božić-nih i Uskršnjih blagdana te za Valenti-novo i Dan žena, nastojimo osigurati prepoznatljivost brenda tijekom cijele godine. Primjerice, kupnja Merci bombonijere zaista odašilje zahvalnost i ima posebnu emotivnu vrijednost, dok kupnja Toffifea pruža posebnu obiteljsku vrijednost jer u njemu uživa cijela obitelj, što se već tradicionalno osjeća i u svakoj našoj kampanji.

S obzirom na lagani oporavak potrošnje u Hrvatskoj, kako ste zadovoljni ostvare-nim rezultatima?Zadovoljni smo s poslovnim rezulta-tima ostvarenima u Hrvatskoj prošle godine, iako su planovi za ovu godi-nu još ambiciozniji. Ostvareni rezul-tati su sigurno rezultat predanog rada kompletnog Storck tima pri čemu bih posebno istaknuo Key Account Team u Zagrebu koji je svojim pristupom unaprijedio odnose s kupcima te oso-

bitim angažmanom utjecao na vrlo dobre prošlogodišnje rezultate. Sigur-no je kako postoji puno potencijala u distribuciji, ali i pozicioniranju proizvoda za što je jako bitno imati kvalitetnu distribuciju na terenu te konstantno graditi lojalnost i povje-renje potrošača.

Na konferenciji o kontrolingu, koja je održana početkom travnja u Zagrebu, govorili ste o izazovima prodaje na globalnom tržištu te ulozi kontrolinga u ostvarenju prodajnih ciljeva. Možete li nam sumirati svoje poglede u ovom segmentu poslovanja?Hvala na ovom pitanju jer uvijek ko-ristim priliku istaknuti snagu i utjecaj kontrolinga u odlučivanju i vođenju poslovanja. Naime, premda je neupit-no riječ o odličnom alatu, kontroling

ne daje konačnu odluku, već odgo-vornost mora preuzeti menadžment koji na osnovu kontrolerskih analiza definira daljnji smjer razvoja poslo-vanja. Stoga bih izdvojio odgovornost kao ključan faktor jer menadžment mora preuzeti operativnu ulogu, a kontroling je samo partner u tom procesu. Isto tako, držim da je komu-nikacija izuzetno važan čimbenik u strateškom odlučivanju jer samo pra-vovremena, jasna i uzajamna komu-nikacija jamči kvalitetnu razmjenu informacija, što u konačnici utječe na efikasnost poslovanja na svim razi-nama.

Na kraju, možete li nam reći svoje pro-jekcije za tekuću godinu. Što očekujete u 2016. godini u pogledu prodaje te plani-rate li neke nove marketinške akcije?U početku godine lansirali smo novi Merci Crispy s bademima i lješnjaci-ma koji smo podržali i s TV oglaša-vanjem. Pripremili smo nekoliko za-nimljivih ponuda na bombonima za ljetnu sezonu, a u jesen nas očekuje zabavna aktivnost na brendu Toffifee. Svakako i dalje želimo unaprijediti svoju poziciju na tržištu, kako kroz jaču distribuciju, tako i kroz snažniju marketinšku podršku, te dodatno utjecati na prepoznatljivost svih naših brendova. Stoga koristim i ovu priliku da zahvalim svim našim kupcima i lojalnim potrošačima na vjernosti svih ovih godina ili Merci for being you.

“Zadovoljni smo s lanjskim rezultatima u Hrvatskoj, iako su planovi za ovu godinu još ambiciozniji”

PRVI 8-BRZINSKI AUTOMATSKI MJENJA� U LAKOM

GOSPODARSKOM VOZILUza pojednostavljeno korištenje i sigurnost

NISKA POTROŠNJA GORIVA

zahvaljujući izboru ECO ili POWER nacina rada

10% NIŽI TROŠKOVI ODRŽAVANJA I POPRAVAKAzahvaljujući rekordnoj pouzdanosti i

izdržljivosti

NAJVEĆA U�INKOVITOST U KLASI

najveća snaga od 205 KS i najveći okretni moment 470 Nm

W W W . I V E C O . H R

POTPUNI UŽITAK U VOŽNJINAPREDNI 8-BRZINSKI AUTOMATIK

hi-matic ins CRO 210x297 mm 03-2015.indd 1 08.04.15 12:01


PRVI 8-BRZINSKI AUTOMATSKI MJENJA� U LAKOM

GOSPODARSKOM VOZILUza pojednostavljeno korištenje i sigurnost

NISKA POTROŠNJA GORIVA

zahvaljujući izboru ECO ili POWER nacina rada

10% NIŽI TROŠKOVI ODRŽAVANJA I POPRAVAKAzahvaljujući rekordnoj pouzdanosti i

izdržljivosti

NAJVEĆA U�INKOVITOST U KLASI

najveća snaga od 205 KS i najveći okretni moment 470 Nm

W W W . I V E C O . H R

POTPUNI UŽITAK U VOŽNJINAPREDNI 8-BRZINSKI AUTOMATIK

hi-matic ins CRO 210x297 mm 03-2015.indd 1 08.04.15 12:01


Pivo, radler, cider

POZITIVAN SMJER PRODAJNIH

KRETANJAKoličinska prodaja je na međugodišnjoj razini porasla solidnih 5,2% na ukupno prodanih 161,7 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja istodobno ostvarila plus od 8,3% s iznosom od 1,97 milijardi kuna

ategorija piva u ovoj analizi uključuje samo maloprodaju (ugostitelj-stvo, diskon-teri, Cash &

Carry i veleprodaja nisu uključeni). Uključena su alkoholna i bezalkoholna piva, lager piva, tamna piva i ostale vrste specijalnih piva (pšenično, bijelo itd.), alkoholna i bezalkohol-na voćna piva (radleri) i voćno vino – cideri. Vodeći proizvođači s pripadajućim

K robnim markama su (abe-cednim redom): Carlsberg Cro-atia (Budwe-iser, Holsten, Pan, So-mersby, Tuborg, Zanat-sko), Heineken Hrvatska (Amstel, Fran-zberg, Heineken, Karl Bier, Karlovačko pivo, Kaltenberg, Laško, Sokol, Strongbow, Union) i Zagrebačka pivovara (Bo-

žićno pivo, Beck’s, Branik, Carling, Löwenbräu,

Ožujsko pivo, Staropramen,

Stella Artois, Tomislav). Trgovač-ke robne marke zajedno

imaju 6% količin-

skog udjela u zadnjih 12

promatranih mjese-ci (veljača 2015. – siječanj 2016.).

PRESJEK PRODAJEKategorije piva, radlera i cidera u tom su Količinski udjeli prema

TIPU PAKIRANJAveljača 2015. – siječanj 2016.

Povratna staklena boca44,7%

Nepovratna staklena boca

Plastična boca

Limenka

0,9%

37%

17,4%

Količinski udjeli premaVELIČINI PAKIRANJAveljača 2015. – siječanj 2016.

Do 0,33 L3%

0,5 L

1 L

Od 1 L do 2 L

2 L i veće

59,9%

4,2%

4,4%

28,4%

Količinski udjeli prema vrsti proizvoda PIVA/RADLERA/CIDERAveljača 2015. – siječanj 2016.

Pivo94,1%

Radler

Cideri5,5%

0,5%

periodu ostvarile više nego zadovoljavajući rezultat. Količinska prodaja je na međugodišnjoj razini porasla solidnih 5,2% na ukupno prodanih 161,7 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja isto-dobno ostvarila plus od 8,3% s iznosom od 1,97 milijardi kuna. U pogledu količinske prodaje dva vodeća formata prodava-onica dijele samo nijanse jer se kroz supermarkete

milijardi kunaVRIJEDNOSNA

PRODAJA kategorija piva,

radlera i cidera

1,97


ANALIZA KATEGORIJEPivo, radler, cider

Helena Folnegović[email protected] Executive

Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

veljača 2015. – siječanj 2016.

11

27

20

27

12

12

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Velike trgovine mješovitom robom

(101 - 300 m²)

Male trgovine mješovitom robom

(do 40 m²)

Srednje trgovine mješovitom robom

(41 - 100 m²)

Hipermarketi (2501 m² +)

Kiosci

Benzinske postaje

proda 27,2% količina, a kroz srednje trgovine mje-šovitom robom 27%. Ne zaostaju značajno ni velike trgovine mješovitom ro-bom s 20% udjela, a potom dolaze male trgovine mje-

šovitom robom s 12,2% i hipermarketi s 10,5% te na začelju benzinske postaje s 1,6% i kiosci s 1,4% udjela u količinskoj prodaji. Pivo je, dakako, dominantna vr-sta proizvoda koja zauzima

količinski udio od 94,1%, dok radleri imaju 5,5%, a cideri 0,5% udjela. Podje-la prema veliči-

ni pakiranja očekivano otkriva vodeću poziciju volumena od 0,5 L s udje-lom od 59,9%, a značajnih 28,4% udjela u količinskoj prodaji zauzima i pakira-nje od 2 L i veće. Ostala pakiranja imaju razmjerno manje udjele: od 1 L do 2 L (4,4%), 1 L (4,2%) i do 0,33 L (3%). Povratna staklena boca je najprodavaniji tip pakiranja s količinskim udjelom od 44,7%, ali je vrlo blizu i plastična boca s udjelom od 37%. Značajna je i limenka koja zauzima 17,4% količinske prodaje, dok nepovratna staklena boca ima gotovo zanemari-vih 0,9% udjela.

PIVO, RADLER, CIDER veljača 2015. – siječanj 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L) 161.702.000 +5,2%

Vrijednosna prodaja (milijardi kuna) 1,966 +8,3%


STISAK PROMOCIJA POPUŠTAU usporedbi s 2014. godinom, lani se udio prodaje piva ostvaren kroz promotivne aktivnosti spustio s 36% na 31%, radlera s 40% na 25%, a cidera s 5% na 4%

Dijana Knežević[email protected] Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

ivo je primjer kategorije kakvoj se zasigurno svaki proizvođač nada – smanjenje pro-motivnog pritiska i vrijednosni rast

kategorije. Tijekom 2015. godine desilo se upravo to – udio pro-daje ostvaren kroz promotivne aktivnosti spustio se s 36% na 31%, a kategoriji je izmjeren bla-gi količinski pad prodaje (-1,7%) te vrijednosni rast (+1,9%). Ve-ćina kupaca nastavila je kupovati podjednaku količinu piva bez obzira na manji obujam promo-cija na policama. Između ostalih faktora, ovaj trend je pokrenu-

la promjena zakonske regulative pre-ma kojoj na polici ne može postojati npr. “3+1 gratis” pa-kiranje ukoliko u ponudi nije izlistan pripadajući osnovni proizvod. Ova je promjena dijelom preusmjerila prodaju kategorije s gratis pakiranja na prodaju kroz cjenovne akcije, dok su s druge strane kupci počeli kupovati pivo po redov-noj cijeni. Ova činjenica otvara pitanje u kojoj je mjeri stvarno potrebno promovirati katego-riju, a pogotovo tijekom visoko sezonalnih mjeseci. Prosječan cjenovni popust prema krajnjem kupcu iznosi 16% te je ujedna-

čen između tri najveća proizvođa-ča. U okviru kategorije piva

često se proma-traju i segmenti

cidera i radlera. Najveći dio cider pića

prodaje se po redovnoj cijeni (96%) uz povremene cjenovne akcije i popuste do 10%. Rad-leri su, s druge strane, segment koji se znatno učestalije nađe na promotivnoj akciji (25%), uz prosječan popust od 20%.

PPROSJEČAN

cjenovni popust prema

KRAJNJEM KUPCU

16%

Izvor: Nielsen Promo Pressure

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

64%

10%

26%

69%

14%

17%

60%

12%

28%

75%

14%

11%

95%

5%

96%

4%

Kompozicija prodaje pivaProdaja uz cjenovne akcijeProdaja specijalnih/gratis pakiranja

Redovna prodaja

2014. 2014. 2014.2015. 2015. 2015.PIVO UKUPNO RADLERI CIDERI

Pivo, radler, cider - Promometar



vijetlo ili tamno, ljetno ili zimsko, bezalko-holno ili alkohol-

no, ale ili lager, premium ili standardno, pivo je jedno od zastupljeni-jih alkoholnih pića koje malo koja osoba ne poželi konzumirati s vremena na vrijeme, a posebno u vruće ljetne dane.

Pivo – Profil potrošača

DRUŠTVENO I MODERNOKonzumenti piva u Hrvatskoj stvarno uživaju u izlasku u lokal (bar, klub i sl.), trude se slijediti napredak tehnologije, dok gledaju televiz-iju često su na internetu, a ako im se nešto svidi kupe to bez obzira na cijenu

STRUKTURA KONZUMENATAInstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcio-nalni alat Target Group In-dex (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovolja-vanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako anali-zirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije

i smjernice marke-tinškog oglaša-vanja. Riječ je o “single source” istraživa-nju, što znači da jedna oso-ba odgo-vara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se konti-nuirano na velikom uzorku

te pokriva cijeli teritorij Hrvat-

ske. Pored konzuma-cije hrane i pića, korištenja proizvoda za doma-

ćinstvo te medijskih

preferencija, u TGI istraživanju

postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na

HRVATA je u zadnjih godinu

dana konzumiralo

PIVO

43%SOsjećam potrebu

provjeravati stranice društvenih mreža

svaki dan.

Kad trebam informaciju najprije

pogledam na internet.

Ako mi se nešto svidi, kupim to bez obzira

na cijenu.

Spreman sam plaćati više za hranu koja ne sadrži umjetne

aditive.

Dok gledam televiziju često sam na

internetu.

Često kupujem proizvode spontano, bez prethodnog razmišljanja

o tome.

Obično uočim oglase u časopisima.

Volim provoditi vrijeme u prirodi i

razumjeti je.

Stvarno uživam u izlasku u lokal (bar,

klub i sl.).

Slušam radio svaki dan.

OBILJEŽJA ŽIVOTNOGA STILA KONZUMENATA OŽUJSKOG PIVA

OŽUJSKO PIVO

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.

Volim uvjeravati druge ljude u svoje

mišljenje.

Dok gledam televiziju često sam na inter-

netu.

Trudim se slijediti napredak tehnologije.


na cijenu.

Smatram se kreativnom osobom.


klub i sl.).

Kod kupovanja odjeće više brinem o stilu i atraktivnosti nego o

kvaliteti.

Volim pustolovine.

Zanima me oglašavanje finan-

cijskih usluga.

OBILJEŽJA ŽIVOTNOGA STILA KONZUMENATA KARLOVAČKOG PIVA

KARLOVAČKO PIVO


razne životne sfere. Ovom prilikom prikazat ćemo dio podataka iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju piva na tržištu Hrvatske. U posljednjih godinu dana 43% Hrvata je konzumiralo pivo. Anali-ziramo li konzumente piva prema demografskim poka-zateljima vidimo da muškarci znatno više piju pivo (65%) u odnosu na žene (35%). Prema regionalnoj podjeli konzumenti se nalaze najviše

u Slavoniji i Međimurju (29%), a podijelimo li konzu-mente piva na dobne skupine najviše ih je u dobi od 30 do 49 godina (35%). U pogledu frekvencije konzumacije piva i podjele svih konzumenata na velike, umjerene i male uvijek je zanimljivo vidjeti i analizirati udio velikih i umjerenih konzumenata. Ipak, u ovoj kategoriji u Hrvatskoj je najviše malih konzumenata (58%), zatim umjerenih konzumenata (39%), dok je velikih konzu-menata samo 3%. U skupinu malih konzumenata ubra-jamo one koji piju jedno ili više piva mjesečno do jedno ili dva piva tjedno, u umjere-ne konzumente one koji piju od tri do deset piva tjedno, a u velike konzumente one koji piju više od 11 piva tjedno.

PIVO I ŽIVOTNI STILJedan od najvažnijih koraka u procesu prodaje i marketinga je poznavanje tzv. sociograf-skih obilježja korisnika. Taj važan korak lakše poimamo uz pomoć podataka iz TGI istraživanje koje odgova-ra na pitanje kakav je vaš korisnik odnosno kupac, kako se odaziva na ponude i što ga privlači na kupovinu. Konzumenti piva u Hrvatskoj

Maja Jurič[email protected] istraživač

Mediana

Spolna segmentacija konzumenata piva

Muški konzumenti65%

Ženski konzumenti

35%

Regionalna segmentacija konzumenata piva

Slavonija i Međimurje29%

Zagreb i okolica

Dalmacija

Istra, Primorje, Gorski kotar

Centralna Hrvatska

26%

20%

14%

11%

Dobna segmentacija konzumenata piva

18-29 godina25%

30-49 godina

50-69 godina

70-75 godina

35%

32%

8%

Segmentacija konzumenata po učestalosti potrošnje

Veliki konzumenti3%

Umjereni konzumenti

Ostali39%

58%

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.

Kad trebam informac-iju najprije pogledam

na internet.


na cijenu.

Spreman sam plaćati više za hranu koja ne

sadrži umjetne aditive.

Dok gledam televiziju često sam na inter-

netu.

Često kupujem proiz-vode spontano, bez

prethodnog razmišljanja o tome.

Obično uočim oglase u časopisima.

Volim provoditi vrijeme u prirodi i

razumjeti je.


klub i sl.).

Slušam radio svaki dan.

OBILJEŽJA ŽIVOTNOGA STILA KONZUMENATA PAN PIVA

PAN PIVO

Izvor: TGI Mediana, 2015.

Izvor: TGI Mediana, 2015.

stvarno uživaju u izlasku u lokal (bar, klub i sl.), trude se slijediti napredak tehnologije, dok gledaju televiziju često su na internetu, a ako im se nešto svidi kupe to bez obzira na cijenu. Građani Hrvatske kao top tri robne marke piva biraju Ožujsko, Karlovačko te Pan pivo. Pogledajmo sada kakva su obilježja životnoga stila konzumenata tri vodeća brenda piva u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da su kon-zumenti Ožujskog piva osobe koje uživaju u izlascima, multitasking osobe koje dok gledaju televiziju istovremeno pretražuju po internetu. To su također osobe koje slušaju radio svaki dan, uočavaju oglašavanje u časopisima, vole provoditi vrijeme u prirodi i preferiraju proizvode bez umjetnih aditiva. Konzumen-ti Karlovačkog piva su tako-đer multitasking osobe koje uživaju u izlascima, kreativne i pustolovne osobe koje su ukorak s tehnologijom. Pan konzumenti su osobe koje vole druge uvjeravati u svoje mišljenje, slijede napredak tehnologije, redovito slušaju radio te rijetko opaze oglaša-vanje u tiskanim medijima. Također su osobe liberalnijih

pogleda na život.U TGI istraživanju je također moguće pogledati i za koje događaje u životu ispitanici smatraju da će im se do-goditi u narednih godinu dana. Konzumenti piva kao tri događaja koja očekuju u budućnosti navode promjene u domaćinstvu (renoviranje životnog prostora), promjenu radnog mjesta te prodaju kuće ili stana. Kada je pitanje povjerenje u medije, konzu-menti piva na prvo mjesto stavljaju internet (45%). Kao drugi medij kojem najviše vjeruju navode televiziju (38%), a slijede ih tisak (9%) te radio (8%).Svakako je zanimljivo vidjeti podatak u kojim trgovačkim lancima konzumenti piva najčešće kupuju namirnice. Nešto više od polovice onih koji su konzumirali pivo u posljednjih godinu dana ku-puje namirnice u Konzumu. U Lidlu ih kupuje 38%, dok ih oko 30% kupuje u Kauflandu te u Plodinama.


Pivo, radler, cider - Leaflet report

okviru ana-lize kretanja u kategoriji “Pivo, radler i cider” pogledaj-mo koji su

osnovni pokazatelji komu-nikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto ogla-sna vrijednost (GAV - Gro-ss Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazu-je kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se od-nosi na period travanj 2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U tom dvogodišnjem periodu u

NERIJEŠEN REZULTATU LEAFLET UTAKMICI

Segmentacija vodećih proizvođača prema njihovom udjelu u broju promocija daje zanimljiv re-zultat. Naime, sva tri vodeća proizvođača - Zagrebačka pivovara, Heineken Hrvatska i Carlsberg Croatia - imaju jednak udio od 22%

U katalozima i letcima trgova-ca oglašavalo je 75 proizvo-đača (trgovce koji stavljaju proizvode na tržište pro-matramo kao proizvođače), te je pritom komunicirano 175 marki (proizvođačkih i trgovačkih). Pogledamo li

ukupno oglašavanje svih kategorija pića u katalozima i letcima trgovaca vidimo da su alkoholna pića (u koja ubrajamo i pivo,

radler i cider) u zadnjih 12 mjeseci zauzela najvišu bruto vrijednost oglaša-vanja s udjelom od 42% (bezalkoholna pića imaju 35%, topli napitci 21%), dok su po broju promocija

alkoholna pića ipak na drugome mjestu s 35% udjela. Ispred njih su

bezalkoholna pića s 40%, a iza njih su topli napitci s 23% udjela.

TRENDOVI U OGLAŠAVANJUSegmentacija vodećih pro-izvođača prema njihovom udjelu u broju promocija kategorija piva, radlera i cidera daje zanimljiv rezul-tat. Naime, sva tri vodeća proizvođača - Zagrebačka pivovara, Heineken Hr-vatska i Carlsberg Croatia - imaju jednak udio od 22%. Različit je jedino međugo-dišnji trend jer je Zagre-bačka pivovara izgubila 5% udjela, dok je jednako toliko

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

travanj 2015.-ožujak 2016.travanj 2014.-ožujak 2015.

Zagrebačkapivovara

CarlsbergCroatia

HeinekenHrvatska

PivovarnaLaško

Ostali

Udjeli vodećih proizvođača u broju promocija piva, radlera i cidera

0%

17%

22%

32%28%

6% 6%

27%

22%18%

22%

20%

30%

10%

40%

50%

60%travanj 2015.-ožujak 2016.travanj 2014.-ožujak 2015.

Udjeli tipova promocija u broju promocija kategorija

0%Free Pack

10% 8%

Ostali

9% 7%

(blank)

52%47%

X%cheaper

28%

38%


Pivo, radler, cider - Leaflet report

Erlanda Ivić-Mandić[email protected] Havaš[email protected]

Focus

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

45%

40%

Alkoholna pića Topli napitci Opće oglašavanje asortimana

travanj 2014. - ožujak 2015. travanj 2015. - ožujak 2016.

Broj promocija GAV Broj promocija GAV

Broj promocija i GAV po kategorijama pića

0%

Bezalkoholna pića

41%

23%

34%

20%

40%

35%

43%

3%

23%

35%

42%

21%

2%1%

35%

2%

PROIZVODAČKIH i TRGOVAČKIH

marki promovirano je kroz kataloge

i letke trgovaca

175svoj rezultat unaprijedio Heineken Hrvatska, a Carl-sberg Croatia je rastao za 4%. Pivovar-na Laško zadržala je svojih 6% udje-

la u broju promo-cija, a svi ostali

proizvođači imali su 28% udjela, što je 4% manje negoli u ranijem godišnjem

razdoblju. Dva su vodeća

tipa promocija prisutna u ovim

kategorijama. Tip oglasa “(blank)”, koji uključuje fotografiju i cijenu proizvo-da, i dalje je vodeći s 47% udjela u broju promocija, unatoč smanjenju od 5% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Za razliku od toga, “X%cheaper” tip oglasa, koji komunicira sniženu cijenu, na međugodišnjoj je razini povećao svoju prisutnost za 10% te sada ima 38%

kvantitativnog udjela. “Free Pack”, koje uključuje gratis pakiranje, bilježi smanjenje udjela s 10% na 8%, dok svi ostali tipovi promocije drže 7% udjela, što je 2% manje nego lani. Podjela prema veličini pakiranja pokazuje premoć volumena od 0,5 L koje je zauzelo 46% udjela u broju promocija, 1% manje nego lani. Pakiranje od 2 L smanjilo je svoj udio s 35% na 28%, pakiranje od 1 L s 8% na 7%, dok ostala paki-ranja rastu te su s prošlo-godišnjih 10% došli na 19% udjela u broju promocija kategorija piva, radlera i cidera u zadnjih 12 proma-tranih mjeseci.


Pivo, radler, cider – TV oglašavanje

GODINA SMANJENIHULAGANJAU televizijskom oglašavanju kategorije piva, radlera i cidera u zadnjih godinu dana bilježimo negativne pokazatelje jer je bruto investicija smanjena za 13,2%, na 405,4 milijuna kuna, broj spotova za 17,2%, na ukupno 16.054, dok je najviše pao Eq. GRP pokazatelj za 21,7% na ukupno ostvarenih 41.507,14%

naliza oglaša-vanja kategorija “Pivo, radler i cider” prove-dena je na TV postajama (HTV

1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uklju-

čuje sve pojedince u Repu-blici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera

provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek

GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglaša-

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (OŽUJAK 2015. - VELJAČA 2016.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Eq. GRP Broj spotova Bruto investicija

HeinekenHrvatska

Karlovačko pivoKarlovačko pivo - brand

general advertising3.598,69% 8,67% 1.586 37.307.389 kn

HeinekenHeineken - brand general advertising 2.349,41% 5,66% 642 18.200.111 kn

Heineken - competition for a prize 191,38% 0,46% 206 2.642.586 kn

Karlovačko crnoKarlovačko crno - brand

general advertising187,69% 0,45% 113 1.842.953 kn

Amstel Amstel Premium Pilsener 1.358,68% 3,27% 615 14.545.693 kn

Karlovačko nepasterizirano Retro

Karlovačko nepasterizirano Retro - brand general advertising

1.919,74% 4,63% 575 18.810.203 kn

Zagrebačkapivovara

Ožujsko pivo Ožujsko pivo - brand general advertising 6.874,50% 16,56% 1.939 59.948.370 kn

Stella Artois Stella Artois - brand general advertising 3.431,74% 8,27% 927 31.818.171 kn

Beck's Beck's - brand general advertising 4.786,34% 11,53% 1.459 44.464.642 kn

Staropramen Staropramen - brand general advertising 4.446,92% 10,71% 1.213 35.850.050 kn

Ožujsko pivo RezanoOžujsko pivo Rezano - brand general

advertising2.097,67% 5,05% 813 20.454.720 kn

Ožujsko pivo AmberOžujsko pivo Amber - brand general

advertising1.006,42% 2,42% 195 6.713.009 kn

CarlsbergCroatia

Pan pivoPan pivo - brand general advertising 4.312,84% 10,39% 2.524 53.122.415 kn

Pan pivo - special offer 1.261,04% 3,04% 944 15.898.481 kn

Zlatni Pan Zlatni Pan - brand general advertising 2.415,65% 5,82% 1.238 31.445.770 kn

PivovarnaLaško

Laško pivoLaško pivo - brand general advertising 1.137,69% 2,74% 970 11.172.515 kn

Laško pivo - Pivo & Cvetje festival 130,75% 0,32% 95 1.193.609 kn

Ukupno: 41.507,14% 100,00% 16.054 405.430.689 kn


Franciska Perković[email protected] Client Executive

AGB Nielsen

vanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samoogla-šavanja televizija. Istraži-vanje se odnosi na period ožujak 2015. - veljača 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

OSJETAN PAD ULAGANJAU televizijskom oglašavanju kategorija piva, radlera i cidera u zadnjih 12 mjeseci bilježimo negativne poka-zatelje jer je bruto investi-cija iznosila 405,4 milijuna kuna, što je za 13,2% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Istodobno, pad i to za 17,2% ostvaren je i kod broja spotova kojih je emiti-rano ukupno 16.054 te kod Eq. GRP pokazatelja koji je smanjen za 21,7% na aktu-alnih 41.507,14%. Ovakav trend je razumljiv s obzirom na to da je u prethodnom godišnjem periodu (ožu-jak 2014. – veljača 2015.) održano Svjetsko prvenstvo u nogometu koje predstavlja vrhunac oglasne aktivnosti pivara. U zadnjih 12 mjeseci na televiziji je nastupilo četiri oglašivača (isto kao i lani),

koji su oglašavali 14 bren-dova (u godini ranije bilo ih je 16). Razlika između dva godišnja razdoblja ogleda se i u tome što u zadnjih 12 mjeseci nije bilo oglašava-nja radlera i cidera, dok je u pret-hodnom godišnjem periodu Carlsberg Croatia u svoj So-mersby cider uložio 3,6 miliju-na kuna, a Heineken Hrvatska u Karlovačko rad-ler čak 24,7 milijuna kuna.

TRI DOLE, JEDAN GOREZagrebačka pivovara, Hei-neken Hrvatska i Carlsberg Croatia ostvarili su pad oglašavanja na međugodiš-njoj razini, a jedino je Pivo-varna Laško imala pozitivan trend. Međutim, Pivovarna Laško zauzima razmjerno mali udio u usporedbi s ostalima, a treba znati i da je od konca 2015. godine ovaj slovenski proizvođač ušao

u sastav Heinekena te da je od početka travnja 2016. Heineken Hrvatska preu-zeo kompletno poslovanje

Laško grupe u Hrvatskoj. To znači da kada

bismo rezul-tate Laškog

sveli pod zajednički nazivnik Heine-kena, ukupno

ostvare-ni oglasni

rezultat bio bi negativan na

međugodišnjoj razini. U periodu ožujak 2015. - ve-ljača 2016. Pivovarna Laško je povećala svoju bruto investiciju na 12,4 milijuna kuna s 9 milijuna koliko je uložila u prethodnih 12 mje-seci. Istodobno je povećala i broj spotova sa 749 na 1.065 te EQ. GRP sa 756,48% na 1.268,44%. Heineken Hr-vatska je na trećem mjestu te je u zadnjih 12 mjeseci realizirao bruto investiciju od 93,3 milijuna kuna, što je značajno manje od 107,4 milijuna kuna uloženih u

godini ranije, a negativnu bilancu investicije prate i ostala dva pokazatelja pa je tako broj spotova umanjen s 5.309 na 3.737, a Eq. GRP s 14.916,37% na 9.605,59%. Drugoplasirani Carlsberg Croatia u TV oglašavanje je uložio 100,5 milijuna kuna u zadnjih godinu dana, dok je u prethodnoj godini bruto investicija iznosila 113,3 milijuna kuna. Pritom je pad ostvario i broj spotova na međugodišnjoj razini s 5.571 na 4.706 te Eq. GRP pokazatelj s 9.788,40% na 7.989,53%. Vodeći oglašivač na televiziji je Zagrebačka pivovara. Međutim, ni ovaj oglašivač se nije uspio othr-vati negativnom trendu pa je i on smanjio bruto investici-ju s lanjskih 237,2 milijuna kuna na 199,3 milijuna kuna. Broj spotova je tako-đer u padu sa 7.767 na 6.546 kao i EQ. GRP s 27.568,11% na 22.643,59%.

udio ZAGREBAČKE

PIVOVARE u bruto iznosu INVESTICIJEpromatranih kategorija

49%


Euro 2016 - Navijački asortiman

aljubljenici u najvažniju sporednu stvar na svijetu broje sitno do početka europ-skog nogometnog prvenstva u Fran-

cuskoj. Datum prve utakmice je zaokružen na kalendarima, ure-zan u pamćenje i svi samo čekaju da krene vatreno ludilo. Kada sudac da znak za početak naše prve utakmice koju igramo protiv Turske, vrijeme će stati, oči će biti širom otvorene, grla spremna na urlanje, posebno na suce, zatim izbornika, pa sve ostale, a ruke će biti u zraku. Ipak, da se ruke ne bi ukočile bit će potrebno tu

NAPRIJED VATRENI!

Hrvatski proizvođači i trgovci prepoznaju potencijal nogometa te u sklopu prigodnog sportskog asortimana nude brojne navijačke proizvode koji će olakšati i potaknuti navijanje

ZMILIJUNA

broj ljudi koji će posjetiti

EURO 2016 u Francuskoj

2,5

i tamo zabiti šaku u zdjelu punu grickalica ili na brzinu maznuti ćevap s roštilja, a o zalijevanju pivom nećemo ni pričati jer utakmica bez najdražeg piva je kao muškarac bez brkova ili kao piva bez alkohola. Nešto tu ne štima. Kako bi svi navijači bili adekvatno potkovani, što hranom, pićem i rekviziti-ma, pobrinuli su se razni trgovački lanci, pivovare i prehrambene kom-panije. Da je ovo zlatno vrijeme za proizvođače i trgovce, govore ovi podaci: Procjene su da će ukupno 2,5 milijuna ljudi posjetiti nogometni događaj u Francuskoj

te će 230 zemalja diljem svijeta prenositi utakmice uživo koje će pratiti više od 150 milijuna ljudi.

“TEAMPACK” PAKIRANJEOd povijesne 1998. godine, sponzor Hrvatske nogometne

reprezentacije je najpoznatije hrvatsko pivo Ožujsko,

popularno nazivano Žuja, koja je i za ovo prven-stvo pripremila zanim-ljive novitete. Najvažniji novitet koji Zagrebačka pivovara predstavlja uoči

Eura je nova jedinstvena tehnologija Dynamark 3.0

koja omogućava da tisak do najsitnijeg detalja prikazuje sve


Zagrebačka pivovara je spremila posebno pakiranje od 12 limenki Žuje u “teampack” pakiranju

Kraš je u navijački dres obukao Dorina čoCROko-lade, Ki-Ki bombone, Domaćice i Vic slane grickalice

vizuale na limenci. Zahvaljujući novoj tehnologiji Žuja je s limen-kama napravila jedinstvenu seriju od 12 hrvatskih reprezentativaca koji ponosno krase nove limenke Žuje. Iz Žuje su mislili i na one koji vole velika pakiranja i kojima jedna ili dva piva nisu dosta da u miru i bez stresa prežive utak-micu ili za one koji jednostavno vole dijeliti. Za njih je spremno posebno pakiranje u kojemu je 12 limenki Žuje, pakiranih u 12-pack shrink foliju. Teampack je namijenjen cijeloj ekipi ili jednom zaista žednom pojedincu. Osim kolekcionarske serije limenki, Žuja je za PET boce od 1 L i 2 L pripremila posebno duo-pack nogometno izdanje. Tako će potrošači, po prvi puta, Žuju moći pronaći u pakiranju od 2x1 L, odnosno 2x2 L, s vizualima hrvatskih igrača. Posebno paki-ranje namijen-jeno je jačanju maloproda-jnog portfelja te povećanju “veličine kupovine” kod kupaca. “Žuja s ovim posebnim, nogometnim paki-ranjem i dalje jača svoju vodeću poziciju na tržištu, posebice za vrijeme nogometnog prven-stva, izrazite prigode za pivsku kategoriju. Prilika za ovakvo pakiranje pokazala se potrebnim upravo kroz razna istraživanja navika naših potrošača i samog tržišta”, istaknuli su iz Zagrebačke pivovare. Kako ostala pakiranja ne bi bila zapostavljena, Žuja ih je također odlučila obući u navijačko ruho pa će se tako i na staklenim povratnim bocama od 0,5 L i 0,33 L kao i na PET bocama od 1 L i 2 L nalazi unifici-rani nogometni dizajn s vizualima naših nogometaša.

KARLOVAČKO KORNERPripreme Karlovačkog piva za Euro 2016. godine započele su već u ožujku kada je organizirana velika promocija u okviru koje su potrošači imali priliku dobiti čak milijun boca Karlovačkog gratis.

“Osim toga, potrošači su skupljali čepove Karlovačkog te su za 10 skupljenih čepova imali priliku osvojiti put u Francusku. Ukupno je 11 sretnih dobitnika koji će uz pratnju otputovati u Francusku, gdje će na dvodnevnoj avan-turi bodriti naše igrače”, kažu iz Heinekena Hrvatska. Za one koji se nisu našli među 11 sretnika i koji će prvenstvo pratiti od kuće, Karlovačko je, kao i proteklih godina, odlučilo djelić atmosfere prenijeti na ulice i kafiće svojom prepoznatljivom platformom Karlovačko Korner, koje će se u lipnju otvoriti širom zemlje.

KRAŠEVE ČOCROLADEKako bi se tijekom utakmica nešto i grickalo i kako piva ne bi uzela maha, pobrinula se naša najveća konditorska kompanija Kraš koji se za Euro spremio kockastom edicijom svojih na-jpoznatijih brendova. Tako su se u kockastom dresu našle Dorina čoCROlade, Ki-Ki bomboni, Domaćice i Vic slane grickalice. S Dorina čoCROladama Extra Milk moći ćemo se zasladiti tijekom poluvremena s pakiranjima od 80 i 220 grama, dok će se u Ki-Ki bombonima nalaziti iznenađenja za najmlađe. Naime, u pakiran-jima voćnih karamela skriva se 15 različitih Ki-Ki motiva

navijačkih tetovaža i naljepnica za ukrašavanje prije gledanja utakmica. VIC navijački promo pack će biti opskrbljen svim na-jukusnijim grickalicama, koje ćete moći grickati umjesto noktiju, ako na terenu bude nekakvih neočekivanih događaja. U promo pakiranju nalazit će se VIC krum-pirov kreker, 3D kreker i VIC flips. “Osim navijačkog asorti-mana, pripremili smo i nagradnu igru ‘Sreća prati hrabre’ u kojoj je moguće osvojiti čak 303 vrijedne nagrade koje čekaju sve one koji su spremni okušati sreću i do 15. lipnja 2016. poslati tri omota Kraševih navijačkih proizvoda u atraktivnoj kockastoj ambalaži na našu adresu”, poručuju iz Kraša. Vjerujemo da bi ih bilo dobro poslušati jer nagrade uključuju 3D smart TV, iPhone, nogometni dres, najtraženiju nogometnu loptu sezone ili Krašev paket. Grickalice za Euro pripremili su i u Podravki, gdje su se odlučili za vatrenu kombinaciju Kviki štapića i Kviki grica. Podravka je uoči Eura proširila asortiman Kviki štapića okusima pikant te sir i vlasac, dok je za one koji uživaju u vatrenom okusu pripremila Kviki gric s okusom wasabija, tradicion-alnog začina japanske kuhinje. Ovim “vatrenim” asortimanom Podravka će razgaliti i najzahtje-vnije navijače željne jakih okusa i žustrih uklizavanja. Na većim prodajnim mjestima diljem Hrvatske planirane su degustacije i sampling akcije prije samih utakmica. Osim toga, za navijače su također pripremili dodatna izlaganja i snižene cijene novih Kviki proizvoda te Grica, Štapića, Pereca i svih ostalih proizvoda iz asortimana.


Jozo [email protected]

UKUSNO NAVIJANJEGledati utakmicu na prazan želudac nikad nije pametna ideja. Stalno “kruljenje” želuca može ometati vaše prijatelje koji žive za nogomet, ali i vas. Kako se tako nešto ne bi događalo i kako bi svi bili siti i spremni za navijanje pobrinuo se PIK koji se odlično pripremio za predstojeću nogometnu groznicu. Za ovogodišnji Euro u Francuskoj PIK je za sve gladne navijače pripremio PIK navijački mix kobasica u kojemu se nalaze dvije debrecinke, dvije roštiljke i dvije PIK ćebase. Ako se pitate što su ćebase, to je novi inovativni proizvod na tržištu a kombinacija je dvaju proizvoda koju Hrvati obožavaju – ćevapa i kobasica. Osim u navijačkom mixu koji dolazi u pakiranju od

400 grama, PIK ćebase se može kupiti i u zasebnom pakiranju od 320 grama. Za one koji su skloniji hladnim platama, nar-escima i sendvičima, dostupan je PIK Navijački mix narezaka koji sadrži 300 grama najfinijih trajnih kobasica, a to su Čajna, Kulen i Zimska. “Svi proizvodi dolaze u praktičnim pakiranjima tako da gdje god gledali utak-micu možete lagano sa sobom ponijeti PIK-ov navijački mix”, ističu iz tvrtke i uvjeravaju kako tijekom ovog prvenstva nitko neće biti gladan.

NAVIJAČKI TRGOVCINi trgovački lanci nisu ostali imuni na navijačko ludilo koje nam uskoro stiže. Iz Konzuma ističu kako će se u njihovim trgo-vinama moći nabaviti svi potrebni rekviziti za navijanje. “Uskoro će se u Konzumovim pro-davaonicama naći razni navijački rekviziti s motivima hrvatske zastave ili prepoznatljive hrvat-ske šahovnice. Razne zastavice, narukvice, zviždaljke, naočale, ali i navijački odjevni tekstil bit će dostupni kupcima u Konzumu, a u ponudi će se naći i nezaobilazni nogometni asortiman poput no-gometnih lopti. Prigodno će biti snižen i redovni asortiman preh-rane i neprehrane karakterističan

za navijačka okupljanja”, ističu iz ovog trgovca. Uz to, sve kupce Konzuma očekuju popusti na navijačke grickalice, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i na televi-zore i ostalu tehniku. “U pripremi je velika marketinška kampanja kojom će se pozivati sve navijače da daju podršku hrvatskoj reprezentaciji u Francuskoj, a osim očekivanih sportskih rezul-tata dodanu vrijednost svakom navijaču pružit će i humanitarni karakter koji će obilježiti Konzu-move marketinške aktivnosti osmišljene za ovo sportsko ljeto”, dodaju iz ovog trgovačkog lanca. Spar se kao i Konzum priprema za Euro raznim specijalnim ponudama iz asortimana preh-rane i neprehrane. Tako će se i na njihovim policama naći razni navijački artikli, grickalice, meso, ali i televizori po posebnim ci-jenama. “Treba dodati da imamo i jedan poseban specijalni program nazvan kladionica. Naime, svima koji kupe televizor u periodu oko prvenstva, u slučaju da Hrvat-ska osvoji Euro, Spar će vratiti puni iznos za kupljeni televizor”, poručuju iz Spara. Pa navijajmo svi skupa za naše vatrene dečke!

PIK Vrbovec je za Euro izbacio pot-puno novi proizvod nazvan ćebasa – mix ćevapa i kobasice

Euro 2016 - Navijački asortiman



Slane grickalice

ZA NIJANSU BOLJE NEGO

LANIAnaliza prodajnih rezultata, koja obuhvaća godišnje razdoblje travanj 2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period), ukazuje na stabilnost kategorije jer je količinska prodaja smanjena za gotovo neprimjetnih 0,1% na ukupno prodanih 12.437 tona, dok je vrijednosna prodaja istodobno porasla za 1,1% i iznosi nešto više od 584 milijuna kuna

ategorija slanih grickalica prema Nielsenovoj klasi-fikaciji obuhvaća čips od krumpira (uključujući i onaj u obliku šta-

pića), flipseve (ekstrudirane grickalice), čips od kukuruza (uključujući tortilje), kreke-re, kokice, štapiće, perece, krušne štapiće, orašaste

KKoličinski udjeli prema vrsti slanih grickalica (kg)travanj 2015. – ožujak 2016.

Čips25%

Ekstrudirane grickalice

Orašasti plodovi

Kokice

Pečene grickalice*

*Pečene grickalice obuhvaćaju slane štapiće, perece, krekere i sl.

19%

10%

7%

39%


ANALIZA KATEGORIJESlane grickalice

Kristian Anić[email protected] Manager

Nielsen

SLANE GRICKALICE travanj 2015. - ožujak 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg) 12.437.000 -0,1%

Vrijednosna prodaja (HRK) 584.084.000 1,1%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

24

36

19

15

51

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Hipermarketi (2501 m² +)

Velike trgovine mješovitom robom

(101 - 300 m²)

Male trgovine mješovitom robom

(do 40 m²)

Srednje trgovine mješovitom robom

(41 - 100 m²)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Kiosci

su hipermarketi s 36% udjela, dok supermarketi na drugom mjestu zauzimaju 24%. U sredini se nalaze velike trgo-vine mješovitom robom kroz

koje se proda 19% slanih grickalica te srednje

trgovine mješo-vitom robom

s 15% količinskog udjela, dok su na za-čelju male trgovine

mješovitom robom s 5% i

kiosci s tek 1% udjela u količin-

skoj prodaji kategori-je. Pečene grickalice (obu-hvaćaju slane štapiće, perece, krekere i sl.), vodeća su vrsta slanih grickalica koja zauzi-ma 39% udjela u količinskoj prodaji. Slijede čips s 25% te ekstrudirane grickalice s 19%, a s nešto manjim udjelima tu su još orašasti plodovi (10%) i kokice (7%).

količinski udio HIPERMARKETA

u prodaji kategorije

SLANIH GRICKALICA

36%

plodove te sjemenke. Prodaja u rinfuzi nije uključena u analizu. U prodajne podatke nije uključena sezonalna prodaja u objektima otvore-nim manje od šest mjeseci u godini, veleprodaja, cash &

carry, diskonteri, benzinske postaje, otvorene tržnice, kino dvorane, događanja na otvo-renom (koncerti, utakmice i sl.), institucionalna prodaja i prodaja na samoposlužnim aparatima.

Vodeći proizvođači u katego-riji slanih grickalica su (abe-cednim redom): Bobi snacks (Bobi), Franck (Čipi čips, Franck, Kroki kroket, Tip top, My Chips), Koestlin (Koestlin, Saltas), Podravka (Kviki) i Štark (Chipsos, Smoki, Prima). Trgovačke robne marke za-jedno imaju 38% količin-skog udjela u ovoj kategoriji.

PRODAJNI REZULTATIAnaliza prodajnih rezultata, koja obuhvaća godišnje raz-doblje travanj 2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethod-nih 12 mjeseci (MAT period), ukazuje na stabilnost katego-rije jer je količinska prodaja smanjena za gotovo nepri-mjetnih 0,1% na ukupno pro-danih 12.437 tona, dok je vri-jednosna prodaja istodobno porasla za 1,1% i iznosi nešto više od 584 milijuna kuna. U pogledu količinske prodaje vodeći format prodavaonica


okviru BRANDpuls istraživanja kontinuira-no se prate marketinški pokazatelji

uspjeha za kategorije čipsa i flipsa te brendove unutar njih. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvod-nih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima poda-taka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Marke-tinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođe-nje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2015. godine.

KORIŠTENJE I KORISNICIU Hrvatskoj populaciji od 15 do 64 godine imamo 72% (2.053.839) ljudi koji barem ponekad konzumiraju čips i 55% (1.584.931) ljudi koji barem ponekad konzumira-ju flips. Shodno tome, 28% populacije ne konzumira čips, dok flips ne konzumira ipak nešto više njih, 45%. Među korisnicima katego-rije prevladavaju umjereni potrošači tj. oni koji kon-zumiraju čips od jednom tjedno do 2-3 puta mjeseč-no i oni koji konzumiraju flips 2-3 puta mjesečno do jednom mjesečno. Za 32% korisnika čipsa jako je bitno koju marku čipsa će konzu-mirati, dok je marka flipsa konzumentima istog nešto manje bitna - za samo njih 18% je to jako važno. Unutar populacije imamo 51% onih koji konzumiraju obje vrlo popularne grickalice.

Čips i flips – Trendovi i brendovi

GRICKALICENA KOJIMA SE NE ŠTEDI

Korisnici čipsa i flipsa nisu cjenovno osjetljivi potrošači (27%), već su skloniji kupovati vođeni osobinama proizvoda (37%), na primjer na temelju kvalitete i pouzdanosti ili na temelju stečenog povjerenja u marku i zemlju porijekla

Među korisnicima obje kategorije (korisnici čipsa i flipsa - 51%) nešto je više žena, 53%. Značajno više ih je u dobi od 15 do 39 godina, dok u starijim dobnim skupinama nalazimo značajno manje korisni-ka ovih grickalica. Srednje i više su obrazo-vani, a polovina ih je zapo-slena; 45% je u braku, ali ih je značajno više od prosjeka populacije neoženjeno/neu-dano (36%). Žive sa supru-gom, vanbračnim partnerom ili roditeljima, a 53% njih su roditelji. Žive u gradu i to najviše u Zagrebu i okolici te Slavoniji. Prema prihodi-ma spadaju u višu srednju i višu klasu stanovništva. Žive urbanim stilom života i više su skloni aktivnoj konzuma-ciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta.

Vole se zabavljati s prija-teljima i poznanicima, ali

svoje interese ne svode samo na dobar

provod. Visoko vrednuju

obrazovanje i otvoreni su prema novim spozna-jama. Zain-

teresirani su za uređenje

doma, ne zazi-ru od kućanskih

poslova. Aktivno se slu-že računalom, zainteresirani za suvremenu tehnologiju. Najdraža glazba im je doma-ća pop glazba i rock glazba. U slobodno vrijeme se druže s obitelji, prijateljima, igraju društvene igre, odlaze na tulume i izlaze u kafiće. Smatraju da ne bi mogli živjeti bez interne-ta, a 75% njih

ga upotrebljava na dnevnoj bazi. Od društvenih mreža najviše ih koristi Facebook, njih 69%.

STAVOVI I BRENDOVIKorisnici čipsa i flipsa više vole čips s dodanim okusima, poput paprike. Smatraju da zabava bez čipsa nije prava zabava, a najradije ga kon-zumiraju uz pivo ili gazirana pića. S druge strane, flips s dodanim okusima im nije omiljen. Također ne misle da je on namijenjen samo djeci. Osim općenitog praćenja kategorija čipsa i flipsa, unu-tar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos

populacije od 15-64 godine

KONZUMIRA ČIPS I FLIPS

51%

U


Jelena Jakšić[email protected] Manager

Ipsos

potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praće-nje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisni-ci brenda su isti koristili u posljednjih mjesec dana. Promatrano na korisnicima kategorija čipsa i flipsa, prvi brend u kategoriji čipsa je Čipi Čips: 61% konzumenata čipsa i flipsa je konzumiralo ovaj čips u posljednjih mjesec dana. Na drugom mjestu nalazi se brend koji raste iz godine u godinu, Lidlov Cru-sti Croc (30%), a na trećem mjestu je Pringles (29%). Među istim korisnicima omi-ljena marka flipsa je Smoki, s

Korisnici kategorije “Čips“(srpanj-prosinac 2015.)

Nekorisnici28%

Korisnici

72%

Korisnici kategorije “Flips“(srpanj-prosinac 2015.)

Nekorisnici45%

Korisnici

55%

Segmentacija korisnika kategorije “Čips“(srpanj-prosinac 2015.)Veliki korisnici kategorije

23,35%

Srednji korisnici kategorije

Mali korisnici kategorije

Nekorisnici kategorije

28,09%

20,03%

28,37%

Segmentacija korisnika kategorije “Flips“(srpanj-prosinac 2015.)Veliki korisnici kategorije

14,46%

Srednji korisnici kategorije

Mali korisnici kategorije

Nekorisnici kategorije

22,24%

18,45%

44,85%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda čipsa među korisnicima kategorija “Čips i Flips” (srpanj-prosinac 2015.)

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Čipi Čips

66,7%

33,3%

81%

65,3%

96,2%

97%

93%

61%

49%

33%

11%

Crusti croc

73%

27,4%

70,8%

56,6%

77,5%

69%

53%

30%

21%

16%

4,2%

Pringles

53%

36,6%

69,6%

43%

82,5%

80%

66%

29%

20%

11%

3,8%

36,6%

73%

81%

65,3%

96,2%

97%

94%

61%

50%

36%

13%

Izvor: Ipsos

BRANDpiramide - TOP 3 brenda flipsa među korisnicima kategorija “Čips i Flips” (srpanj-prosinac 2015.)

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Smoki

61,4%

28,4%

74,9%

56,3%

90,6%

93%

84%

48%

36%

22%

6,2%

Bobi

59,6%

25,8%

76,2%

53,7%

92,2%

95%

87%

47%

36%

21%

5,5%

Kroki kroket

55,4%

28,4%

65,4%

48,1%

90%

95%

85%

41%

27%

15%

4,2%

28,4%

61,4%

76,2%

56,3%

92,2%

95%

88%

49%

38%

23%

6,6%

Izvor: Ipsos

48% korisnika u posljednjih mjesec dana. Na drugom mjestu nalazi se Bobi s tek neznatno manjim indikatori-ma (47%), a na trećem Kroki kroket (41%).

KUPOVNE NAVIKEKorisnici čipsa i flipsa nisu cjenovno osjetljivi potro-šači (27%), već su skloniji kupovati vođeni osobinama proizvoda (37%), na primjer na temelju kvalitete i pouzda-nosti ili na temelju stečenog povjerenja u marku i zemlju porijekla. Ostatak od 36% vođen je trendovskom kup-njom, tj. pri kupnji naglasak je na cjelokupnom imidžu koji proizvod prenosi, ali sagledava se i kvalitetu i mar-ku. Ukupno 55% korisnika nikada ne kupuje organsku i bio hranu, 57% pri kupovini koristi različite kartice lojal-nosti, a 44% barem jednom mjesečno planira kupnju na temelju tiskanih kataloga koje dobiva u sandučić. Slatkiše i grickalice najčešće kupuju u Lidlu, Konzumu i Kauflandu.

1000 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Više volim čips s dodanim okusima(paprika i sl.) od običnog 56,5% 18,6% 23,2%

46,8% 24,0% 27,7%

45,2% 21,2% 32,1%

27,4% 16,3% 55,1%

14,8% 15,6% 68,0%

Zabave bez čipsa nisu prave zabave

Čips najradije konzumiram uz pivo ili gazirana pića

Više volim flips s dodanim okusima (šunka, pizza i sl.) od običnih

flips je isključivo namjenjen djeci

Stavovi korisnika kategorija “Čips i Flips” (srpanj-prosinac 2015.)Slaže se Niti se slaže niti se ne slaže Ne slaže se

Izvor: Ipsos

Izvor: Ipsos


Slane grickalice – Promometar

CIJENA NAJBOLJA PROMOCIJA

Ustaljeni prosječni popust ponuđen krajnjem kupcu je 22%, a cjenovne akcije ujedno su i najučestaliji oblik promoviranja unutar kategorije

Dijana Knežević[email protected] Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

eđu promatra-nim segmentima unutar kategorije slanih grickali-ca (kokice, orašasti plodovi,

krekeri, pereci, gri-sini, tortilla chips), najčešće ćemo na promotivnoj akciji naći krekere i perece, dok su nam “zdravije” varijante grickalica, orašasti plodovi i kokice, rjeđe

ponuđeni po sniženoj cijeni. Uz to, segment orašastih plodova bilježi i značajan pad promotivne ponude tijekom 2015. godine u odnosu na prethodnu, što u konačnici izaziva i pad ukupne prodaje analiziranih segmenata grickalica. Ustaljeni prosječni popust ponuđen krajnjem kupcu je 22%, a cjenovne akcije ujedno su i najučestaliji oblik promovi-ranja unutar kategorije. Jedina iznimka su pereci i slani štapići s gratis pakiranjima i multipa-kiranjima kao preferirani oblik promotivne prodaje.

GRATIS PAKIRANJA I

MULTIPAKIRANJApreferirani oblik

promotivne prodaje pereca i

slanih štapića

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

78%

16%

5%

84%

11%

5%

69%

14%

16%

70%

13%

17%

64%

28%

7%

65%

27%

8%

79%

13%

7% 7%

78%

15%

84%

13%

2% 2%

87%

11%

80%

20%

80%

20%

Kompozicija prodaje slanih grickalicaProdaja uz cjenovne akcijeProdaja specijalnih/gratis pakiranja Redovna prodaja

2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014.2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015.ORAŠASTIPLODOVI

PERECI/ŠTAPIĆI KREKERI GRISINI KOKICE TORTILLA CHIPS


Slane grickalice – Promometar Promo

U 25 godina uspješnog poslo-vanja Kanaan d.o.o. razvio se u respektabilnu tvrtku s

više od 100 zaposlenih radnika i širokim asortimanom snack proi-zvoda. Kanaanov proizvodni pro-gram čine: krumpirov čips raznih okusa, flips s kikirikijem, nekoli-ko vrsta aromatiziranoga flipsa, dijetalni flips, kokice, kukuruz kokičar, sticksi i peleti. Odjel ra-zvoja proizvoda konstantno radi na kreiranju novih proizvoda su-kladno željama kupaca. Kanaan je najveći proizvođač i izvoznik slanih grickalica u Hrvatskoj, a svoje proizvode izvozi u Srbi-ju, Mađarsku, BiH, Makedoniju, Sloveniju, Slovačku, Crnu Goru i

Albaniju. Vizija tvrtke Kanaan je postati najveći proizvođač pri-vatnih marki slanih grickalica u istočnoj Europi. Kanaan proizvo-di privatnu marku čipsa i flipsa za vodeće europske trgovačke lance: Metro, Spar, Lidl, Penny, Billu i Auchan. Također, proizvodi privatnu marku čipsa i flipsa svih većih hrvatskih trgovačkih lana-ca i grupacija: Konzum, Plodine, Tommy, NTL, Ultra gros i Meta grupa. Europsko tržište gricka-lica je iznimno koncentrirano te postoji malo tvrtki koje se mogu nositi s multinacionalnim tvrtka-ma. Poslovi izrade privatne mar-ke za inozemne trgovačke lance dobivaju se u jakoj konkurenciji

velikih europskih proizvođača čipsa. U Donjem Miholjcu ističu da je potvrda njihove kvalitete i vodeća pozicija u proizvodnji čipsa i flipsa na hrvatskom trži-štu, s godišnjom proizvodnjom većom od 4.500 tona gotovih proizvoda. Godine 2013. tvrtka je uložila 1,5 milijuna eura u izgrad-nju novog skladišta krumpira kapaciteta 8.000 tona, a lani je isto toliko investirano u nabav-ku i instaliranje nove proizvodne linije za proizvodnju čipsa. Ove godine planiraju otvaranje novih poslovnih suradnji na inozemnim tržištima s najvećim europskim trgovačkim lancima te uvođenje novih proizvoda.


Slane grickalice - Kupovne navike

rema podacima GfK Panela kućanstava, kućanstva u Hrvatskoj godišnje tro-

še oko 250 milijuna kuna na slane grickalice za potrebe kućanstva. Ukupna vrijed-nost kategorije bitno je veća kada bismo pribrojili “out of home” potrošnju. Iako ih u Hrvatskoj kupuje goto-vo 90% kućanstava, slane grickalice u 2015. godini bilježe minuse u volume-nima, vrijednosti, broju kupaca i frekvenciji kupo-vine. Unatoč tome, postoje brendovi koji prkose ovom crnom trendu povećavaju-ći vrijednost, a to su Tuc, Kanaan i Bobi te trgovačke

MINUSI NAGRIZAJU

PIako ih u Hrvatskoj kupuje gotovo 90% kućanstava, slane grickalice u 2015. godini bilježe minuse u volumenima, vrijednosti, broju kupaca i frekvenciji kupovine

marke: Billa, Kauflandov K Classic, Konzumov Snacky i Lidlov Alesto.

LIDLOVA PRIZMAKada analiziramo razvoj ka-tegorije na razini trgovaca, uočavamo da je Lidl trgovac koji ima najveći destinacij-ski indeks. Kaufland i Billa također imaju veći katego-rijski Share of Wallet (SOW) u odnosu na svoj ukupni SOW na FMCG tržištu. In-terspar, NTL i Konzum kate-gorijom upravljaju na razini svog prosječnog SOW-a, dok Plodine, Tommy i KTC imaju veliki neiskorište-ni potencijal u kategoriji slanih grickalica. Zanimljiv je primjer Lidla koji, jedini među top 10 trgovaca, povećava i kategorijski SOW

Potrošnja za potrebe kućanstvaIzgubljene prilike Lidla u kategoriji slanih grickalica, 2015.

Izvor: GfK Panel kućanstava

17,4%

10,0%

8,0%

7,9%

5,7%

2,6%

2,1%

0,8%

Konzum

Kaufland

Plodine

Billa

NTL

Interspar

Tommy

KTC

Studenac

99

99

104

112

96

110

84

113

72

Izgubljene prilike (udio) Indeks relativnog tržišnog udjelaIskorištenost vrijednosnog potencijala

Izgubljene prilike (udio)

78,3%

21,7%

27,9%


Mladen Kožić[email protected] Relationship Manager

GfK

i broj kupaca kategorije u 2015. godini. Lidl zadržava vrlo visokih 21,7% nov-ca koji kupci Lidla troše na slane grickalice. Postotak kupaca Lidla koji kupuju grickalice u Lidlu visokih je 63,4%. Iako

ima vrlo visoku iskori-štenost potencijala

kategorije, Lidl ima prostora

za dodat-ni rast u kategoriji jer njegovi kupci 78% svog

novca na grickalice

troše kod drugih trgovaca.

U Konzumu troše

nešto više nego u Lidlu (21,8% novca u kategoriji), u Kauflandu 13,6%, u Plodi-nama 7,8% itd. Također je zanimljivo da kupci Lidla pokazuju natprosječan afinitet prema kupovinama grickalica u Billi, KTC-u, Intersparu i Plodinama.

Destinacijski SOW indeks trgovaca (MAT kolovoz 2015.)

Lidl 203

Kaufland 129

Billa 111

Interspar 99

NTL 94

Konzum 90

Plodine 80

Tommy 71

KTC 59


1.200

1.000

800

18,9%

85,0%

63,4%

21,7%

400

200

600

Potrošnja za potrebe kućanstva

Tisuća kuna

Tisu

ća k

upac

a

50.000 100.000 150.000 200.000

Share of Wallet Lidla u kategoriji slanih grickalica, 2015.

Kategorija:Potrošnja: 208.101Broj kupaca: 1.265

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (svi kupci Lidla):Potrošnja: 181.114Broj kupaca: 1.075

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (kupci Lidla koji kupuju kategoriju bilo gdje):Potrošnja: 137.166Broj kupaca: 681

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (kupci Lidla koji kupuju kategoriju u Lidlu):Potrošnja: 39.337Broj kupaca: 681

Udio Lidla u kategoriji

Preklapanje kupaca Lidla koji su kupci kategorije s ukupnim

brojem kupaca

kategorije

Preklapanje kupaca Lidla koji kupuju kategoriju u

Lidlu s kupcima Lidla koji su

kupci kategorije bilo gdje

Iskorištenost vrijednosnog potencijala

Lidl zadržava 21,7% novca kojeg kupci Lidla troše na grickalice


Anketa

Kategorija slanih grickalica je izuzetno popularna jer ove proizvo-de konzumira čak 85,3% ispitanika, a ne iznenađuje ni to da je

čips najpopularnija vrsta slanih grickalica.Upitani koliko često jedu grickalice najveći broj ispitanika (30,5%) odgovara da ih konzumira nekoliko puta mjesečno. Vrlo slične udjele imaju odgovori “Samo u posebnim prigodama (utakmica, rođendan, zabava...) s 24,9% i “Nekoliko puta tjedno” s 24,7% udjela. Da ne jedu grickalice kaže 14,7% ispitanika, a onih koji ovu kategoriju konzumiraju svakodnevno ima 5,2%. Čips je dosta uvjerljivo na prvom mjestu omiljenih vrsta grickalica koji kao svoj prvi izbor ističe 36,1% konzumenata kategorije. Upola manje udjela (18,8%) od čipsa ima kikiriki, a potom s manjim udjelima dolaze: flips (9,2%), štapići (9,1%), kokice (8,9%), sjemenke bundeve (6,7%), krekeri (4,1%), indijski oraščići (3,5%), pistacije (2%) i sjemenke suncokre-ta s 1,7% udjela. Nikakvih iznenađujućih odgovora nije bilo na pita-nje gdje se najčešće kupuju slane grickalice jer čak 98,1% konzu-menata ovu kategoriju kupuje u trgovini. S minimalnim udjelima tu su još i kupnja na benzinskim postajama s 1,1%, na kiosku s 0,4%,

na štandovima s 0,2% i u kinu s također 0,2%. Kada je riječ o okusu čipsa, kao najpopularnije vrste slanih grickalica, paprika je najo-miljeniji okus koji preferira 45% konzumenata, a nije tako daleko niti slani (regular) koji ima 37,1%. Daleko je manje popularan čips s okusom sira koji ima 9,8% udjela, a zatim dolaze pikantni (4%), s aromom jogurta (2,8%), s aromom suhomesnatih proizvoda (1%) i s aromom kečapa (0,3%). Željeli smo vidjeti i paze li potrošači na zdravstveni aspekt kupujući grickalice s manjim udjelom soli, ma-snoća i sl. Dobiveni odgovori pokazuju da dvije trećine njih (66,3%) ne obraćaju pažnju na taj aspekt kod kupnje, dok jedna trećina njih (33,7%) ipak pazi na sastav grickalica koje konzumira.Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2016. godine na nacio-nalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifi-kacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Za svaku prigodu

MILIJUNA KUNA godišnja potrošnja

kućanstava na SLANE

GRICKALICE

250


Slane grickalice - Leaflet report

RASTUĆI ZNAČAJ CIJENEKao i kod mnogih drugih kategorija, i ovdje primjećujemo rastući značaj cijene u oglašavanju pro-izvoda. Tako je vodeći tip promocija upravo “X%cheaper” koji komunicira sniženu cijenu i zauzima 47% udjela u broju promocija kategorije te bilježi rast od značajnih 11% na međugodišnjoj razini

okviru ana-lize kretanja u katego-riji “Slane grickalice” pogledajmo koji su osnov-

ni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Analiza se odnosi na period travanj 2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

MNOŠTVO BRENDOVAU zadnje dvije godine u kata-lozima i letcima trgovaca na hrvatskom tržištu u kategoriji

U slanih grickalica nastupilo je više od 80 proizvođača (tr-govce koji stavljaju na tržište svoje privatne marke računa-mo kao proizvođače), te je ko-municirano više od 180 marki (proizvođačke i trgovačke). Vodeći proizvođač u zadnjih 12 mjeseci je Franck koji je u katalozima i letcima trgova-ca zauzeo gotovo četvrtinu kvantitativnog udjela (24%). Daleko iza dolazi drugoplasi-rani Mondelez International sa 7%, a potom slijede Marbo s 5% te Koestlin i Štark s po 4% udjela u broju promocija kategorije. Ostali proizvođači drže preostalih 57% udjela. Čipi čips je na čelu poret-ka brendova s 24% udjela u broju promocija (+1% u odnosu na prethodnih 12

mjeseci), dok je znakovit rast ostvario Mondelezov Tuc koji sada drži 15% udjela (+6%), a isto toliko rasta zabilježio je i trećeplasirani Bobi, brend osječke tvrtke Bobi Snacks, koji je na koncu ožujka ove godine ostvario 11% kvanti-tativnog udjela u kategoriji. Slijedi Franckov My Chips s 9%, Croco (brend isto-imene rumunjske tvrtke) i Franc-kov Tip Top s po 8%, Koestlinov Saltas sa 7%, dok listu zaključuje još jedan Franckov brend Kroki kroket sa 6% te Krašev Vic s 5% udjela. Ostalim brendovima prepu-štene su mrvice te u zadnjih godinu dana drže ukupno 7% udjela u broju promocija.

TRGOVCI I TIPOVITrgovac koji je u svojim katalozima i letcima pokla-njao najviše pažnje slanim

grickalicama u zadnjih 12 mjeseci je Kaufland s 11% udjela i rastom od 5% u od-nosu na prethodno godišnje razdoblje, dok je na drugom mjestu Spar s 10% (2% ma-nje negoli u godini ranije). Treći je KTC s 8%, a slijede Plodine (7%), Metro (6%), Billa (5%), Tommy (5%),

dok svi ostali trgovci drže oko polovice

(48%) udje-la u broju

promocija kategorije. Kao i kod mnogih drugih kategorija,

i ovdje pri-mjećujemo

rastući značaj cijene u oglašava-

nju proizvoda. Tako je vodeći tip promocija upravo “X%cheaper” koji komunici-ra sniženu cijenu i zauzima 47% udjela u broju promoci-ja kategorije te bilježi rast od značajnih 11% na među-godišnjoj razini. Klasični oglas “blank” (slika i cijena) istodobno je manji za 8% te drži 43% udjela, dok svi ostali tipovi promocija imaju 9% udjela i bilježe pad od 4% na međugodišnjoj razini.


Focus

travanj 2015. - ožujak 2016.

Udjeli vodećih proizvođača u broju promocija kategorijetravanj 2014. - ožujak 2015.

20%

30%

10%

40%

50%

60%

0%Štark

5% 4%

Marbo

5% 5%

Koestlin

6% 4%

Ostali

57% 57%

Franck

23% 24%

Mondelez International

4% 7%

travanj 2015. - ožujak 2016.travanj 2014. - ožujak 2015.

Udjeli vodećih brendova u broju promocija kategorijetravanj 2015. - ožujak 2016.travanj 2014. - ožujak 2015.

10%

15%

5%

20%

25%

0%Croco

9% 8%

Bobi

5%

11%

My Chips

10% 9%

Ostali

9%7%

Saltas

13%

7%

Krokikroket

7% 6%

Tip Top

7% 8%

Vic

7%5%

Čipi čips

23% 24%

Tuc

9%

15%

broj PROIZVODAČKIH

i TRGOVAČKIH marki

predstavljenih u katalozima i

letcima

180


Slane grickalice - Leaflet report


Focus


Slane grickalice – TV oglašavanje

VIŠE NEGO

DOBROU zadnjih godinu dana kategorija slanih grickalica zabilježila je uistinu skokovit rast kada je riječ o aktivnosti predstavnika ove ka-tegorije u televizijskom oglašavanju. Naime, bruto investicija je u tom periodu porasla na 69 milijuna kuna (+159%), emitirano je 5.891 spotova (+135%), a Eq. GRP je dose-gnuo 7.486,01% (+96%)

naliza oglaša-vanja kategorije “Slane grickali-ce” provedena je na TV posta-jama (HTV 1,

HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uklju-čuje sve pojedince u Repu-blici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća

4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota,

dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglaša-vanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samoogla-šavanja televizija. Istraži-vanje se odnosi na period ožujak 2015. - veljača 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

POZITIVAN OGLASNI TRENDU zadnjih godinu dana kategorija slanih grickalica zabilježila je uistinu sko-kovit rast kada je riječ o aktivnosti predstavnika ove kategorije u televizijskom oglašavanju. Naime, bruto investicija je u tom periodu porasla na 69 milijuna kuna (+159%), emitirano je 5.891 spotova (+135%), a Eq. GRP je dosegnuo 7.486,01% (+96%). Usporedo s time, povećan je i broj oglašiva-ča (s četiri na pet), kao i broj bren-dova (s pet na sedam). Što se tiče samih pred-stavnika kategorije, u zadnjih 12 mjese-ci samo su dva oglašivača ostala iz prethod-

nog godišnjeg perioda (Franck, Štark).

Novi su Chipita International,

Bobi Snacks i Ital Food Industry, dok lani prisutni Koestlin

i Kanaan nisu oglaša-

vali u zadnjih godinu dana.

Ital Food je s bren-

MILIJUNA KUNA nominalni

rast BRUTO INVESTICIJE na međugodišnjoj

razini

+42,4



Franck Franck Franck Snack 1.673,08% 43,73% 600 10.473.468 kn

Koestlin SaltasSaltas Snack 51,04% 1,33% 45 54.485 kn

Saltas - special offer 199,04% 5,20% 70 344.802 kn

ŠtarkSmoki

Smoki - brand general advertising 203,69% 5,32% 549 2.131.185 kn

Smoki Flipster 819,34% 21,41% 595 7.190.568 kn

Chipsos Chipsos - brand general advertising 873,76% 22,84% 644 6.476.171 kn

Kanaan Kanaan Kanaan - brand general advertising 6,07% 0,16% 1 680 kn

Ukupno: 3.826,03% 100,00% 2.504 26.671.359 kn


Franciska Perković[email protected] Client Executive

AGB Nielsen

dovima Kubeti i Maretti zasjeo na prvo mjesto oglašivača slanih gric-kalica s ukupnom bruto

investicijom od 23 milijuna kuna te je pritom emitirao 1.484 spota uz Eq. GRP od 2.283,18%. Vrlo blizu je i

Štark (Smoki, Chipsos) koji je u posljednjih 12 mjese-ci realizirao bruto iznos investicije od 20,4 miliju-

na kuna (značajan rast u odnosu na 15,8 milijuna kuna uloženih u prethodnih 12 mjeseci), uz čak 2.282 spota te ostvareni GRP od 2.088,67%. Treću i četvrtu poziciju dijele nijanse, ali mjesto na postolju ipak pripada Francku koji je uložio 10,3 milijuna kuna (gotovo isto kao i lani), ali je broj spotova zabilježio osjetan skok sa 600 na aktualnih 1.145, za razliku od Eq. GRP pokazatelja koji je u isto vrijeme pao s 1.673,08% na 1.361,20%. Četvrta je Chipita koja je u brend Bake Rolls investirala bruto iznos od 10,2 milijuna kuna emitiravši 682 spota koja su ostvarila Eq. GRP od 1.180,21%. Posljednje mjesto, ali i dalje sa značaj-nim ulaganjem, drži osječki Bobi Snacks koji je u brend Bobi uložio 5,2 milijuna kuna pri čemu je emitirano 298 spotova i ostvaren Eq. GRP od 572,74%.



Franck Franck

Franck Snack 493,87% 6,60% 443 1.983.030 kn

Franck - competition for a prize 764,32% 10,21% 537 7.289.801 kn

Franck - special offer 103,01% 1,38% 165 1.061.648 kn

Chipita International S.A. Bake Rolls Bake Rolls - brand general advertising 1.180,21% 15,77% 682 10.197.145 kn

Bobi Snacks Bobi

Bobi - brand general advertising 2,12% 0,03% 3 9.072 kn

Bobi Frix & Mr. Hrskavi 569,40% 7,61% 292 5.151.419 kn

Bobi Ribice 1,22% 0,02% 3 3.996 kn

Ital Food Industry AD

Kubeti Kubeti Kubz 1.018,54% 13,61% 663 9.717.936 kn

MarettiBruschette Maretti -

brand general advertising1.264,64% 16,89% 821 13.276.361 kn

Štark

Smoki

Smoki - brand general advertising 339,67% 4,54% 529 3.706.117 kn

Smoki Flipster 1,78% 0,02% 4 28.116 kn

Smoki Party Pack 598,91% 8,00% 705 5.283.137 kn

Smoki - special offer 66,15% 0,88% 94 546.156 kn

ChipsosChipsos - brand general advertising 431,83% 5,77% 545 4.553.450 kn

Chipsos Classic 650,33% 8,69% 405 6.271.077 kn

Ukupno: 7.486,01% 100,00% 5.891 69.078.461 kn


IT odjel - Vijesti

Proizvođač poslovnog softvera i hardvera Oracle održao je sredinom svibnja u Zagrebu

svoju godišnju konferenciju Oracle Cloud Day pod motom “Preoblikuj svoju sutrašnjicu” (Transform Your Tomorrow), a glavna tema bila je migracija poslovanja u oblak kao važan iskorak u moder-nizaciji i inovaciji poslovanja. S konferencije, koja je okupila više od 400 uzvanika, poručeno je kako se IT segment poslovanja više ni na koji način

ne može smatrati samo potencijalnim izvorom inovacija – štoviše, IT odjeli u tvrtkama ključni su za omogućavanje i realizaciju inovacija. Poslovanje u oblaku već je prešlo svoju prijelomnu točku (točku infleksije) te će se ubuduće još strelovitije razvijati. Naime, već sada je u oblaku pohranjeno više po-dataka nego u tradicionalnim sustavima pohrane, a do 2025. više od 90% svih podataka tvrtki bit će pohranjeno u oblaku, rečeno je.

GOOGLEU PRIJETI REKORDNA KAZNA

Google je zbog monopolističkog ponaša-nja suočen s rekordnom kaznom Europske komisije od tri milijarde eura, a odluka se očekuje idućega mjeseca. Europska unija optužila je Google da na internetskoj tražilici promiče svoje prodajne usluge, a na štetu konkurentskih servisa. Slučaj se, inače, proteže još od 2010. godine. Nekoliko osoba upoznatih s problemati-kom kazali su kako vjeruju da nakon tri neuspjela pokušaja kompromisa u prote-klih šest godina Google više nema planova za nove nagodbe, osim ako EU-regulatori ne promijene svoje stajalište.

Riječka tvrtka Login predstavila je loyalty program Hatch! koji objedinjuje tri alata u jed-

nom: CRM, marketing i loyalty. Korištenjem ovog programa tvrtke mogu značajno smanjiti troškove, dok kupci dobivaju loyalty program u formi mobil-ne aplikacije te pritom ostvaruju brojne opipljive pogodnosti i uštede. CRM alat prati i analizira ponašanje kupaca, uz pomoć marketing alata ostvaruje se komunikacija i potiče korisnika na že-ljene promjene u ponašanju, dok se putem loyalty alata nagrađuje korisnikova odanost i dugoročno

ga se veže uz brend. “Korištenjem Hatch!-a tvrtke drastično smanjuju produkcijske troškove. Naši klijenti će moći zaboraviti na troškove izrade kartica, brošura i ostalih troškova oglašavanja koji se korištenjem Hatch!-a potpuno eliminiraju. Zašto godišnje ulagati u zasebno korištenje CRM alata, marketinga i loyalty programa kada sve možete imati na jednom mjestu, uz primjetno niža ulaga-nja koristeći učinkovitiji i napredniji alat”, istaknuo je Damir Tabulov-Strelov, razvojni inženjer tvrtke Login i voditelj projekta Hatch!

Hatch!

LOGIN LANSIRAO

INOVATIVNO LOYALTY

RJEŠENJE

ODRŽAN JUBILARNI 10. ORACLE CLOUD DAY

Microsoft Hrvatska i tvrtka mStart, članica Agrokor koncerna, ugovorile su suradnju

vezanu uz Microsoft Dynamics CRM Online, kojom mStart postaje jedan od ključnih partnera im-plementatora CRM rješenja baziranog na Microsoft Dynamics CRM-u unutar industrije proizvodnje i distribucije robe široke potrošnje za tržišta jugoi-stočne Europe. Predstavljeno je vertikalno rješenje

mCRM, namijenjeno upravljanju prodajom u B2B segmentu u spomenutim industrijama, koje

omogućava upravljanje po-slovnim proce-sima u prodaji i marketingu kroz optimizaciju, standardizaciju i nadzor procesa te istovremeno osigurava cjelovit uvid u odnose sa

svakim pojedinim partnerom i kupcem, brz i intuitivan unos informacija te njihovu pravovre-menu dostupnost.

PARTNERSTVO SAMSUNGA I ALIBABE

Samsung Electronics i Alibaba Group Holding počet će suradnju na razvoju usluga za mo-

bilni platni promet. Na ovaj način južnokorejska kompanija planira povećati svoju nazočnost na tržištu u Kini na koje je ušla u ožujku ove godine. Očekuje se kako će ovaj sporazum dati Samsung Pay servisu prednost u odnosu na konkurentski Apple Pay. Inače, atraktivnim kineskim tržištem dominira Huawei Pay i Alipay, gdje Alibaba sama ima 450 milijuna pretplatnika.

SURADNJA MICROSOFTA I MSTARTA

Broj brendova svakodnevno raste i za svaku tvrtku izazov je privući potro-

šača, a zatim ga i zadržati. I najkvalitetnija ponuda ili usluga ne znači mnogo ako oko sebe nema izgrađenu zajednicu korisni-ka koji će se vraćati upravo tom brendu. Postojeći loyalty programi nisu loši, ali ne iskorištavaju svoj puni potencijal. Ograni-čeni su samo na jednu kompaniju, skupi su, a krajnjem korisniku nepraktični za korištenje.Uostalom, tko želi novčanik pun plastičnih kartica za koje ne zna niti čemu služe?Pogotovo s obzirom na predviđanja koja kažu kako će 80% Hrvata u idućih pet godina novčanik zamijeniti mobitelom, a plastične kartice aplikacijama. Riječka tvrtka LogIN dva je koraka ispred tih predviđanja i predstavlja - Hatch! zlatno jaje vašeg poslovanja.Riječ je o inovativnom programu koji baca rukavicu izazova postojećim modelima na-građivanja kupaca. Hatch! je jedini sustav vrijednosti koji povezuje najrazličitije dje-latnosti, uključuje neograničen broj različi-tih partnera, ponuđača usluga i proizvoda,

te kao takav predstavlja središnje mjesto ponude i pogodnosti za krajnjega kupca. Hatch! kupca prati od odlaska na frizuru do kupovine odjeće i opremanja doma, a koristi se putem mobilne aplikacije.

- Ono što Hatch! čini posebnim u odnosu na druge sustave nagrađivanja je što uz Hatch! kupac ne zaboravlja na pogodnosti i ne zaboravlja na vas te time povećavate frekvenciju dolazaka i broj kupaca. Hatch! objedinjuje sve loyalty kartice u jednoj, uvjeti prikupljanja i korištenja eggova (bodovna valuta) su transparentni, a sve ponude i informacije o Hatch! partnerima korisnicima su na dohvat ruke. Riječ je o potpuno novom loyalty sustavu u Hrvat-skoj u koji se može uključiti neograničen broj tvrtki. Naime, želimo stvoriti bolju poduzetničku atmosferu i omogućiti po-vezivanje malih i srednjih tvrtki. Korište-njem aplikacije u potpunosti se eliminiraju troškovi izrada kartica, tiskanja brošura i ostalih visokih troškova oglašavanja. Zašto godišnje ulagati u zasebno korištenje CRM alata, marketinga i loyalty programa kada sve možete imati na jednom mjestu, uz primjetno niža ulaganja koristeći učinkovi-tiji i napredniji alat, uz mjesečnu naknadu za korištenje Hatch!a već od 300 kuna, istaknula je Gorana Bardak, stručnjak za prodaju ICT rješenja u kompaniji LogIN.

ZAŠTO HATCH?Hatch! uvodi loyalty programe u digitalno doba i nudi tri usluge u jednoj: • CRM alat koji prati i analizira ponašanje kupaca, • marketing alat kojim ostvarujete komunikaciju i ciljano potičete korisnika na željene promjene u ponašanju, • loyalty alat kojim nagrađujete odanost i dugoročno vežete kupca uz svoj brend. Upravo je kombinacija ovih alata u jednom sustavu posebnost Hatch!-a i čini ga cjelovitim i integriranim, tri u jedan sustavom kojim će tvrtke unaprije-diti svoje poslovanje, a kupci napokon dobiti aplikaciju uz koju će u svakom trenutku znati koliko vrijede njihovi bodovi. Ovaj brz i fleksibilan sustav primjenom marketinških kampanja u komunikaciji s mobilnom aplikacijom privlači kupce i detaljno prati njihove navike koristeći integrirani CRM. Kupce je tako moguće ciljano nagrađivati s popustima i brojnim pogodnostima. Hatch! paketi su prilagođeni potrebama poslovanja, a korisnici aplikacije mogu se animirati i nagradnom igrom.

KAKO HATCH! RADIHatch! se koristi putem aplikacije koja kupcu ne dozvoljava da zaboravi na popuste, a koristeći samo jedan sustav, kupac može na različitim prodaj-nim mjestima skupljati bodove - Eggove i ostvarivati pogodnosti. Sustav se sastoji od tri dijela. Vaši kupci koriste se mobilnom aplikacijom za skupljanje Eggova. Aplikacija na POS blagajni omogućava upravljanje Eggovima pa kupac može dobiti nove Eggove ili iskoristiti već skupljene da bi ostvario povoljniju kupnju. Dok vaš kupac uživa u pogodnostima sustava vjernosti, vi pomoću backoffice aplikacije analizirate ponašanje kupaca te kreirate i mjerite promotivne kampanje kojima želite utjecati na njihovo ponašanje.

Promo

Hatch! je mobilni koalicijski loyalty sustav uz koji kupac ne zaboravlja na pogodnosti i ne zaboravlja na vas zbog čega vam se uvijek vraća. Hatch! objedinjuje sve loyalty kartice u jednoj – mobilnoj aplikaciji,

smanjuje troškove za tvrtke, a krajnjem korisniku olakšava život

SAMO SRETAN KUPAC JE KUPAC KOJI SE VRAĆA

Tel.: 051 273 273e mail: [email protected]

www.hatch.hrTel.: +385 51 581 100Fax.: +385 51 581 101

e mail: [email protected]


vrtka Selmet, jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj i regiji koja se bavi identifikacij-skim tehnologijama, organizirala je 3. regionalnu RFID

konferenciju “Back to the future” u hotelu Westin u Zagrebu. I ove godine konferencija je okupila im-presivan broj predavača i više od 200 sudionika koji su imali priliku saznati više o osnovama, primjeni i inovacijama u RFID tehnologiji. Osnovni cilj konferencije ogledao se u povezivanju proizvođača, integratora i krajnjih korisnika na jednom mjestu koji su zain-teresirani i spremni promijeniti ili unaprijediti poslovne procese RFID tehnologijom te im ukazati kako ona tek treba doživjeti svoj vrhunac. Teme koje je konferencija ove godine obrađivala posebno su interesantne za regionalno tržište, kao što su npr. RFID – logistika, trgovina, skladište, RFID u proi-zvodnji i trgovini te RFID – Sigur-nost, NFC.

RAZVOJ RFID TEHNOLOGIJERFID identifikacija razvila se u vojnoj industriji 1940-ih godina za potrebe prepoznavanja zrakoplova u naletu radio signalom i to kao nasljednik nekada popularnog i puno poznatijeg barkoda. Za razliku od barkoda koji ima svoja

VELIKA PRILIKA, MALI ŠIĆAR

Proizvodni i poslovni procesi u logistici, trgovini, bankarstvu, transportu, medicini, proizvodnji hrane te mnogim drugim sektorima, nezamislivi su bez upotrebe RFID tehnologije. Unatoč tome, primjena ove tehnologije u našoj zemlji još uvijek je u povojima

Tmjesto koje

zauzima HRVATSKA po

indeksu digitalne transformacije

(od 28 zemalja)

24.

ograničenja, RFID pruža puno više jer se u memoriju ovog zapisa kontinuirano mogu dodavati i bri-sati željeni podaci. “Kao što je bar-kod napravio svojevrsnu revolu-ciju, za očekivati je da će ga RFID nadmašiti u primjeni. Osim što će se u budućnosti ove dvije tehnologije nadopunjivati, već su sada konkretni primjeri integracije RFID-a u poslovanja kompanija u kratkom vremenskom roku poka-zali povrat i opravdanost ulaganja”, istaknuo je pred-sjednik organizacijskog od-bora konferencije Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet. Najveća primjena RFID tehnologije bilježi se u području trgovine pa su se i neke od glavnih tema predavanja odnosile na potrebe sigurne trgo-

vine i mogućnosti beskontaktnog plaćanja. Uz gostovanje brojnih eminentnih svjetskih stručnjaka iz RFID područja te prezenta-ciju konkretnih primjera njene primjene, poseban interes izazvalo

je predavanje Denisa O’Briena, direktora sektora za standar-

de i rješenja tvrtke GS1 iz Irske. O’Brien je prezen-tirao uspješnu primjenu RFID-a na irskim ribo-gojilištima, od primjene standarda do sljedljivosti

i pozitivnih pomaka koje je ta tehnologija donijela

poslovanju ribogojilišta. GS1 Irska s još dva partnera

pokrenuo je program “eLocate” s ciljem procjene najbolje međuna-rodne prakse u korištenju vaganja, označavanja i sljedivosti tehno-logije. Program je bio usmjeren

IT Odjel – RFID konferencija


Čak 90% najrazvijeni-jih kompa-nija u svijetu smatra kako digitalna transfor-macija i znanje mora biti temelj poslovanja

Glavne koristi RFID tehnologije su ušteda vremena i novca te bolja interakci-ja trgovca s njegovim kupcima

i na proučavanje potreba irske riblje industrije kako bi joj mogli osigurati najbolja moguća sredstva za cjelokupno poslovanje. Osim O’Briena, zanimljiva isku-stva iznio je i Mark Thomson, direktor sektora maloprodaje u tvrtki Zebra Technologies. On je istaknuo kako se njihova rješenja odnose na RFID tehnologiju, odnosno adekvatno označavanje proizvoda i mogućnost njegova praćenja u realnom vremenu, što osigurava trgovcu da u svakom trenutku ima informaciju gdje se proizvod nalazi. Osim bolje strukturirane logistike, RFID im omogućuje i najdetaljnije specifi-kacije proizvoda, počevši od boje, teksture pa do njegove veličine. Thomson je naglasio kako trgovi-na ostaje središnja točka anga-žmana kupca čak i kada on kupuje online. Kako je riječ o poslovanju koje ima vrlo nisku razinu profita-bilnosti, od online trgovaca se traži da imaju spremna rješenja koja će biti prilagođena kupcu. Ključno je dostaviti proizvod do krajnjega

kupca, što znači da je preduvjet imati taj proizvod negdje na skla-dištu. “Stoga, svijest o tome gdje se vaš proizvod nalazi, koliko artikala imate na zalihi, zaprimanje robe u skladište, pravilno označavanje i dodavanje barkoda te posjedova-nje adekvatne bežične infrastruk-ture koja osigurava dostupnost svih tih informacija u realnom vremenu, sve su to neophodna rješenja za uspješno poslovanje”, rekao je Thomson dodajući kako

su glavne koristi RFID tehnologije ušteda vremena i novca te bolja interakcija trgovca s njegovim kupcima.

DIGITALNA TRANSFORMACIJAGost konferencije, Velimir Srića, posebni savjetnik Rektora za strateške projekte Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o važnosti digitalne transformacije i njenoj rasprostranjenosti. “Informacij-ska tehnologija postaje ključan igrač na tržištu. Svijet se digital-no transformira i informatička integracija usluga postaje domi-nantan strateški alat. Promjena-ma svjedoče i primjeri sve veće upotrebe 3D printera koji će s vremenom postati nezaobilazan alat u kućanstvima pa stoga i ne čudi podatak da potražnja za njima trenutno bilježi rast od 103%”, naglasio je Srića. Za uspjeh u poslovanju važno je digitalno se obrazovati i biti spreman na brzu transformaciju u skladu s ne-prekidnim rastom tehnologija te usvojiti digitalna znanja. Poslov-

nim ljudima digitalno mora po-stati strateški prioritet kako bi bili konkurentni i ostvarili pozitivne rezultate. Na temelju istraživanja provedenog među najrazvijenijim kompanijama u svijetu, čak 90% ispitanih smatra kako digitalna transformacija i znanje mora biti temelj poslovanja, 80% posjedu-je plan za upotrebu određenih tehnologija od mobilne telefonije, RFID-a, društvenih mreža i slično, a 40% samo govori o digitalnom,

ali ih ne implementira u svoje poslovanje. “Ukoliko ne usvojiš digitalnu prednost onda si vje-rojatno mrtav ili barem postaješ inferioran u mnogim područjima”, istaknuo je Srića. Izvor konku-rentne prednosti je i bolja kultura kompanija u smislu razvoja novih stilova vođenja, bolja korpora-tivna komunikacija, poticanje na promjenu, drugačije razmišljanje i tzv. “digital leadership”. Iako postoji nekoliko dobrih domaćih primjera poput sms parkinga, Next bike-a ili projekta Teddy the Guardian, Srića je naglasio da po istraživanju iz veljače ove godine Hrvatska zauzima 24. mjesto (od ukupno 28) na indeksu digitalne transformacije, te da domaćim kompanijama predstoji integracija primjenjivih tehnologija u po-slovanje, poput RFID-a, ako žele postati konkurentne na tržištu.

U ČEKANJU BUDUĆNOSTINalazimo se u žarištu 4. indu-strijske revolucije, ali statistike govore da nam još uvijek treba puno godina kako bi masovno usvojili novu tehnologiju. Strah od nepoznatog, ekonomska kriza i visoki troškovi glavni su razlozi odustajanja ili neimplementacije u vlastiti sustav poslovanja. Kon-kretno za RFID tehnologiju, kako bi doživjela svoju najvišu točku razvoja, potrebno je razviti agre-sivan marketing i pristup tržištu, usmjeriti se na aspekte uštede i nove dobiti te na jačanje u odnosu na konkurenciju. Proizvodni i po-slovni procesi u logistici, trgovini, bankarstvu, transportu, medicini, proizvodnji hrane te mnogim dru-gim sektorima, nezamislivi su bez upotrebe RFID tehnologije. Pove-ćanje konkurentnosti i produktiv-nosti, racionalizacija poslovanja, smanjenje troškova, pregled nad poslovanjem u stvarnom vreme-nu, samo su neke od prednosti i koristi koje donosi upotreba RFID tehnologije, odnosno radio fre-kvencijske identifikacije (RFID), zajednička je poruka odaslana s 3. regionalne RFID konferencije.

Kristina [email protected]

prof. dr. Velimir Srićaposebni savjetnik Rektora za strateške

projekte Sveučilišta u Zagrebu


Loyalty programi – Aktualno

INFORMACIJA CARUJE, VJERNOST KLADE VALJAInformacija donosi korist za potrošače, korist kreira povjerenje, a povjerenje rezultira vjernošću, dok vjernost naposljetku daje vrijednost. Formulirali smo upravo ultimativni cilj svakog poslo-vanja, osobito maloprodajnog

to je tu za mene? – pita kupac sve češće i u sve više situacija. Kupac je sve informiraniji i njegova motivacija nije više sagledana samo u tome da ide u prodavaoni-

cu kupiti robu koja mu je potreb-na (uostalom, u svakoj može naći sve što želi!), nego inzistira na informaciji da mu se ponudi bolji, jači i prilagođeniji argument da ode baš u određenu prodavaoni-cu. Kupnja nije više samo tran-sakcija novca i robe, nego odnos maloprodajnog subjekta sa svojim kupcima koji više nisu objekti, već sve više postaju subjektima koji uvjetuju kako asortiman, tako i međusobni odnos s trgovcem. Općepoznata je činjenica da uspješnost u maloprodaji ovisi o tome koliko će trgovci uspjeti spoznati navike i preferencije svojih kupaca kako bi bili u stanju ponuditi im one proizvode ili usluge koje njima stvarno trebaju, odnosno koje kupci preferiraju. Taj cilj praktički nije moguće ostvariti ukoliko maloprodajni la-nac nije uključen u program vjer-nosti. Glavni trendovi na loyalty tržištu u Hrvatskoj ogledaju se u: poticanju vjernosti kupaca i bez članske loyalty kartice (naljepnice, kuponi, nagradne igre i sl.), jasnoj i jednostavno iskomuniciranoj loyalty shemi, loyalty podržanim mobilnom tehnologijom (smar-

Š

od ukupnog broja HRVATSKIH

KUĆANSTAVA sudjeluje

u programu MultiPlusCard

63%

tphone), korištenju društvenih mreža, integraciji programa vjer-nosti više trgovaca te pojačanoj potrebi trgovaca za analiti-kom nad podacima.

VODEĆI PROGRAMIJoš je jedna općepoznata činjenica: dva se progra-ma vjernosti na hrvat-skom tržištu izdvajaju po svojoj snazi i obuhva-tu – MultiPlusCard i dm active beauty Svijet prednosti. MultiPlusCard program je vodeći

program vjernosti u Republici Hrvatskoj, s obzirom na to da čak 63% ukupnog broja hrvatskih kućanstava sudjeluje u ovom programu, kažu nam iz ovog ko-alicijskog programa vjernosti čiju partnersku mrežu čine Konzum, Zagrebačka banka, Hrvatski tele-kom, Allianz, Atlas, Pevec, Kozmo, Tisak, Intersport, Modiana, F&F te najnoviji partner Abrakadabra – internetska trgovina. Svi partneri, uz redovnu pogodnost sakuplja-nja i iskorištavanja nagradnih bodova, korisnicima programa nude i dodatne pogodnosti kao što su posebni popusti na pojedi-ne proizvode i usluge, popusti na pojedine kategorije proizvoda ili brendove proizvoda i slično. Oso-bita pogodnost koju nudi Konzum je dobivanje posebnih kupona koji se ispisuju kao produžetak računa na blagajnama te nude određene popuste na proizvode u trgovinama tog trgovačkog lanca ili popuste na proizvode drugih partnera programa. To su perso-nalizirane ponude koje ciljaju na određeni segment kupaca za koje je na temelju analize podataka utvrđeno da bi im takva ponuda

bila privlačna te su dosad jako dobro prihvaćene od strane

korisnika MultiPlusCard programa. Dodatno, u okviru programa za svako plaćanje Maestro i/ili Ma-sterCard karticama Zagre-bačke banke, jednokratno

ili na rate, u Hrvatskoj ili inozemstvu, korisnik progra-

ma automatski sakuplja bodove, a dodatnu pogodnost predstavlja


plaćanje karticama Zabe kod partnera programa, budući da korisnika tada nagrađuju i partner kod koga je obavljena kupnja i Zaba, čime korisnik ostvaruje “dvostruke” bodove. Korisnicima programa koji prikupe određeni broj bodova dostavlja se knjižica pogodno-sti koja sadrži razne ponude partnera programa. Pogodnosti se odnose na ukupnu kupovinu, pojedine proizvode, brendove proizvoda ili kategorije proizvo-da, a popusti se kreću u rasponu do 50%, ovisno o partneru programa. Usredotočenost na potrebe ku-paca u srži je poslovanja i dro-gerijskog lanca dm. Gordana Picek, voditeljica resora Nabave, Marketinga i Odnosa s javno-šću, ističe: “Programi lojalnosti prilika su za maloprodajne lance poput dm-a da se još bolje upoznaju s kupcima i njihovim potrebama te na taj način plani-raju buduće aktivnosti. U tom smislu program pogodnosti za dm predstavlja oblik dvosmjer-ne komunikacije s kupcima, što predstavlja i najveći izazov jer je programe lojalnosti potrebno razvijati tako da budu više od samog prodajnog alata.” U tome je uloga tehnologije neizostavna pa se prilagođena ponuda kreira na temelju izravne komunika-cije s kupcima na društvenim mrežama, analizom podataka i rezultata pojedinih promotivnih kampanja te analizom pona-šanja posjetitelja internetske stranice. Svijet prednosti danas broji više od 900.000 članova koji za svakih potrošenih 10 kn u dm-u dobivaju jedan bod, a bodove je moguće sakupljati u svim prodavaonicama dm-a u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Sloveniji. Za 100 bodova članovi mogu otisnuti bon za 25% popusta na proizvod po izboru, a u zamje-nu za 150 bodova ostvariti 15% popusta na ukupnu kupnju. U 2016. uvedeno je nekoli-ko novosti pa tako u Svijetu prednosti više nema knjižice s unaprijed definiranim popusti-

ma, već je članovima omogu-ćeno da svakoga mjeseca sami biraju proizvode i brendove čije proizvode, u zamjenu za pet ili deset bodova, žele kupiti po sniženoj cijeni. “Povodom 20. godišnjice poslovanja dm je osuvremenio program pogodnosti lansiranjem nove aplikacije za pametne telefone koja funkcionira kao kartica Svijeta prednosti i uz koju je pri kupovini u bilo kojoj prodava-onici dm-a moguće prikupljati bodove, a isto tako sakupljene bodove korisnici izravno u aplikaciji mogu zamijeniti za popuste i pogodnosti. Aplika-cija u potpunosti može zami-jeniti klasičnu karticu active beauty Svijeta prednosti. U nju je integriran i dm katalog koji korisnicima omogućuje da pretraže sve aktualne popuste u više od 150 prodavaonica dm-a diljem Hrvatske”, naglašava Pi-cek dodajući kako je dm prošle godine u sklopu Svijeta predno-sti odobrio više od 182 milijuna kuna popusta. Kako ove godine dm obilježava 20. obljetnicu poslovanja u Hrvatskoj, jedan dio proslave usmjeren je i na članove Svijeta prednosti. Za kupnju proizvoda uključenih u kampanju “Mi slavimo zajed-no”, dm tijekom rođendanskog mjeseca članovima Svijeta prednosti daruje 20 rođendan-skih bodova na kartici. Ujedno, od veljače 2016. godine članovi Svijeta prednosti putem nove aplikacije za pametne telefo-ne lakše prate stanje bodova, novosti u Svijetu prednosti, a aplikaciju mogu koristiti i kao digitalnu karticu.

TEHNOLOGIJA NA RAZINIVeć iz ova dva vodeća ma-loprodajna primjera dalo se uvidjeti presudan utjecaj teh-noloških rješenja u kreiranju loyalty sustava. Prema riječima Roberta Vežnavera, člana uprave Laser linea, tvrtke spe-cijalizirane za informatički in-ženjering, motivi implementa-cije loyalty sustava kod nas i u zapadnoj Europi su jednaki, pri

Kupci ne žele veliki broj kartica pa se potražnja pomiče prema mobilnim “all-in-one” apli-kacijama

Manja prisutnost loyalty programa u Hrvatskoj uvjetovana je dugom gospo-darskom krizom



čemu domaći programi vjernosti tehnološki ne zaostaju u odnosu za svjetskim trendovima. On ipak naglašava da se zaostajanje ogleda u volumenu primjene, tj. u broju implementiranih loyalty rješenja, ističući kako je manja prisutnost loyalty programa u Hrvatskoj uvjetovana dugom gospodarskom krizom u kojoj trgovci jednostav-no nemaju dovoljno prostora u za-radi da veći dio odvoje za ovaj vid marketinga. Vezano uz tehnologi-ju, kaže Vežnaver, valja primijetiti da sve ozbiljnije IT tvrtke u retail industriji u Hrvatskoj koriste vrlo napredne tehnološke platforme za razvoj ERP-ova. Iz tog razloga tvrtke u distributivnoj trgovini, koje imaju implementiran ERP s integriranim POS sustavom, imaju sasvim jednake tehnološke mogućnosti kao i slične tvrtke u zapadnoj Europi. “Laser line d.o.o. kao dio ERP-a nudi programski modul Laser*CRM, kao potporu za sve aktivnosti u procesima upravljanja odnosa s klijentima. Loyalty modul obuhvaća central-no upravljanje loyalty shemama i potpuno je integriran s blagaj-nama (point-of-sale), na način da klijent stječe bodove i ostva-ruje svoja prava iz loyalty sheme na samoj blagajni. Podržane su razne metrike stjecanja bodo-va, a korištenje bodova u formi

popusta kod plaćanja računa izvodi se u potpunosti elektronski, bez papirnatih kupona. Modul ‘upravljanje kampanjama’ (cam-paign management) može na osnovu izvršene višekriterijalne segmentacije klijenata neposredno razmjenjivati podatke s pružatelji-ma mass-mailing usluga. Izvje-štajni modul osigurava analitiku kupovine robe ili usluge do nivoa stavke svakog računa. Novost u ERP-u je posljednji implementi-rani modul ‘loyalty zaposlenika’, sustav rješenja koji omogućava da aktivni zaposlenik automatski postaje loyalty kupac i plaća račun na blagajni obustavom na plaću, uz istovremeno ostvarenje pripa-dajućih pogodnosti iz programa vjernosti”, pojašnjava Vežnaver.

JEDNA APLIKACIJA ZA SVEDa je loyalty sustave i s njima povezane alate komunikacije i pogodnosti potrebno prvenstveno prilagoditi kupcima, slažu se i u riječkoj tvrtke Login te dodaju kako kupci danas teško prihvaćaju još jednu dodatnu loyalty karticu među brojnima koje im se nalaze u novčanicima, ali i da članstvom u više nepovezanih loyalty sustava kupci dobivaju dojam rasipanja bodova na više strana bez mo-gućnosti ostvarenja konkretne pogodnosti. Ukoliko su ti sustavi

u svojim uvjetima prikupljanja bodova i korištenja netransparen-tni, upozoravaju iz Logina, kupci u cijelosti gube interes i zaboravljaju na pogodnosti i sam program. “S druge strane, u komunikaciji s na-šim brojnim korisnicima utvrdili smo kako oni uz jedan pouzdan ERP sustav kakvog isporučuje-mo imaju potrebu za dodatnim specifičnim prodajnim alatima za praćenje, nagrađivanje i približava-nje kupcima. Kao odgovor prepo-znali smo upravo loyalty, međutim nešto drukčiji od drugih. Utvrdili smo potrebu za izgradnjom suvre-menog loyalty sustava koji napušta zastarjeli pristup tiska i distribu-cije promo materijala i kupona koji ciljano privlači nove kupce i zadržava postojeće te je potencijal-nim loyalty vlasnicima dostupan po prihvatljivoj cijeni”, naglašava Davor Slavić, direktor tvrtke. On pritom ističe kako Login posluje od 1996. godine te se, uz brojne proizvodne, trgovačke, uslužne i financijske djelatnosti čije poslo-vanje pokrivaju sa svojim ERP rje-šenjem, smatraju ipak jednom od vodećih hrvatskih informatičkih tvrtki kada je riječ o aplikativnoj podršci u maloprodajnim lancima. Povodom 20. godišnjice poslo-vanja Logina u tijeku je plasman najnovijeg programskog rješenja tvrtke. Kao odgovor na nedostatke

Kupci od loyalty programa žele stvarnu korist koja se izravno odražava na njihovu uštedu pri kupnji

dm je osuvremenio program pogodnosti lansiranjem nove apli-kacije za pametne telefone koja funk-cionira kao kartica


na nivou godine može uštedjeti jednu prosječnu plaću. Modus International Grupa omogućila je svojim korisnicima da kroz mobil-nu aplikaciju u svakom trenutku, bilo gdje da se nalaze, vide gdje se nalaze partneri, sve njihove kontakt podatke te koje popuste su odobrili našim korisnicima. S druge strane, omogućili smo partnerima da kroz našu plat-formu stvore svoj vlastiti loyalty sustav, bez velikih ulaganja, te na taj način omoguće korisnicima popuste kod sebe, ali i na cijelu mrežu partnera Modus Interna-tional Grupe”, naglašava Deronja. Osim što je partner na taj način nagradio korisnika za vjernost, na korištenje dobiva i softver za prikupljanje, analizu i praćenje navika, potreba i potrošnje svojih korisnika kao i izvještaje o dobi i spolu korisnika, najprodavanijim artiklima i mnoge druge.


konvencionalnih loyalty programa koji vlasnicima sustava uzrokuju visoke troškove, nemjerljiv učinak i propuštene prihode radi nemo-gućnosti zadržavanja postojećih i privlačenja novih kupaca, u Loginu su kreirali Hatch! - prvi otvoreni sustav nagrađivanja vjernosti kupaca. “Hatch! je kompletno digitaliziran sustav s neograničenim brojem prodajnih mjesta koji za cilj ima partnerima osigurati mnogobrojne i zadovolj-ne kupce uz ostvarenje pozitivnih poslovnih rezultata. Za krajnje kupce Hatch! Klub predstavlja mobilnu aplikaciju ili karticu kao ‘sve kartice u jednoj’, transparentan i jednostavan sustav prikupljanja i korištenja pogodnosti te infor-macije nadohvat ruke. U tijeku je promotivno razdoblje u koje aktivno uključujemo prve Hatch! Launch partnere koji uživaju u posebnim uvjetima sudjelovanja, a na jesen 2016. godine započinje B2C kampanja i promocija Hatch! sustava za krajnje potrošače”,

najavljuje Damir Tabulov-Strelov, razvojni inženjer tvrtke Login i voditelj projekta Hatch!.

MOBILNO SE TRAŽIDa je mobilna aplikacija buduć-nost odavno su shvatili i u Modus International Grupi u kojoj već duže vrijeme rade na svojim rješenjima u loyalty području. Ova je zagrebačka tvrtka dosad na tržište plasirala četiri različite kartice/mobilne aplikacije i to: Modus Health card, Modus Pet card, Modus Beauty card i Modus International card. Izvršni direk-tor Mladen Deronja ističe kako svi loyalty programi u Hrvatskoj funkcioniraju na principu skuplja-nja bodova i cash back varijanti, što navodi kao glavnu razliku iz-među Modusovog loyalty sustava u odnosu na konkurentske tvrtke. “Na ovaj model odlučili smo se iz razloga jer smatramo da je to najpoštenije za krajnjeg korisnika jer ostvaruje popust na licu mjesta prilikom svake kupnje te zaista

Goran Pavlović[email protected]


Loyalty programi – Korištenje

DA ILI NE?Nekada velike zvijezde, klasični loyalty programi su u velikoj mjeri

došli do svog zenita. Ovogodišnji rezultati istraživanja tako pokazuju da čak svaki drugi hrvatski korisnik programa vjernosti ističe da takvi programi uopće ne utječu na njegovo ili njezino kupovno ponašanje

rogrami vjernosti već su duže vrijeme alat kojim i hrvatski ponuđači nastoje održati interes i lojalnost kupaca te razviti odnos s

njima. Pokrenuto je zaista nebro-jeno mnogo programa u raznim kategorijama ponuđača: od trgovaca do ponuditelja usluga,

a sigurno ih se značajan broj u toj “povijesti” i ugasio. Ponuđači se sve više i u svijetu dvoume oko njihove isplativosti, javljaju se povremeno i blagi trendovi pada korištenja, a ponekad i same povratne informacije i stavovi potrošača mogu poljuljati vjeru u njihovu funkcionalnost. Tako, na primjer, čak svaki drugi hrvatski korisnik programa vjernosti ističe kako takvi programi uop-će ne utječu na njegovo ili njezino kupovno ponašanje, kao što je pokazalo posljednje nacionalno reprezentativno telefonsko istraživanje Valicona, regionalne kompanije za tržiš-no i marketinško savjetovanje i istraživanje, provedeno u ožujku i travnju ove godine. Odnosno, prema podacima tog istraživanja,

tek bi jedan od četiri korisnika programa bio voljan priznati da mogu biti pod utjecajem tih pro-grama i da možda svoju konačnu kupovnu odluku usmjeravaju prema onom odabiru koji će njemu/njoj osigurati ostvarivanje neke nagrade.

RAZINA KORIŠTENJAMeđutim, takav tip podatka treba promatrati u kontekstu psihologije potrošača, koji generalno nisu voljni priznati utjecaj direktnih marketinških i prodajnih aktivnosti na njihovo ponašanje, iako prodajna praksa pokazuje suprotno. Takva se iskustva potvrđuju i kroz niz drugih Valiconovih istraživa-nja učinkovitosti marketinških aktivnosti u regiji i zato ne bi trebala biti “argument protiv” programa nagrađivanja ko-risnika. Iskustvo istraživanja takvih programa pokazuje da ih korisnici prvenstveno doživljavaju kao “znak pažnje / zahvale” ponuđača korisniku za njegov odabir i novac koji je korisnik uložio u njega. Drugim riječima - zaista kao nagradu za vjernost, pri čemu glavnu korist za sebe korisnik vidi u činjenici da “dobije nešto nazad od onoga što je i tako morao potrošiti” ili u konačnici - da uštedi novac. Dakle, iako možda ima i uspješ-nijih alata akvizicije novih kori-snika ili alata povećanja (krat-koročne) prodaje, programi

vjernosti mogu vrlo dobro ispuniti svoju svrhu: odr-

žati lojalnost korisnika, posebno u današnjem cjenovno sve osjetlji-vijem društvu i u sve konkurentnijoj ponu-di. Da ne prepoznaju

koristi i ne nalaze interes u programima vjernosti,

hrvatski potrošači ih ne bi ni koristili u mjeri u kojoj ih ko-riste. U prosjeku 62% hrvatske populacije starije od 18 godina koristi barem jedan program nagrađivanja vjernosti. Ono što je zanimljivo jest da su značaj-no češći korisnici programa vjernosti žene (75%), a također i

PHRVATSKE

POPULACIJE starije od 18 godina

koristi barem jedan program

vjernosti

62%

Utjecaj programa vjernosti na (učestalost) odabira ponuditeljaMalo/nimalo ne utječe

50%

Značajno ili jako utječe

Donekle utječe26%

24%

Izvor: Valicon, ožujak/travanj 2016. CATI istraživanje, reprezentativni uzorak korisnika programa vjernosti 18+ (N=898)


zaposleni ljudi, oni više i visoke naobrazbe, te populacija dobi 35-44 godine i posebno stanov-nici Zagreba. Zanimljivo je i da 40% svih korisnika programa vjernosti koristi jedan program, još oko 40% dva do tri progra-ma, a tek 8% svih korisnika sudjeluje u šest ili više programa vjernosti.

FMCG MALOPRODAJADonekle prema očekivanjima, najzastupljenija potkategori-ja programa vjernosti je ona trgovaca robe široke potrošnje, koje koristi 85% svih korisnika programa vjernosti (tj. 53% hr-vatske populacije starije od 18 godina). Dodatno, 53% korisni-ka programa vjernosti koristi i programe iz potkategorije ljekarni i drogerija, a za taj zna-čajan udio svakako je zaslužan dm active beauty program koji koristi 46% svih korisnika pro-grama vjernosti, te Bipa, dok su programi vjernosti ljekarni ipak manje zastupljeni. Ostale potkategorije ponuđača progra-ma vjernosti su rjeđe zastuplje-ne, a među ostalim trgovcima su zanimljiviji programi vezani za modni asortiman: odjeću, obuću, modne dodatke, što je i u potrošačkoj košarici obično “treća važna stavka” redovnih

ili bar češćih izdataka. Top lista najkorištenijih programa vjer-nosti pokazuje izuzetnu snagu MultiPlusCard programa, kao najznačajnijeg ponuđača koji koristi 77% svih korisnika programa vjernosti. Osim već spomenutog dm-ovog progra-ma vjernosti koji je sljedeći po zastupljenosti korištenja, Billi-na grupacija očito se postavlja kao glavni tržišni “izazivač” u kontekstu takvih programa, barem u trenutnoj situaciji, dok drugi veliki maloprodavači po-put Lidla, Kauflanda, Plodina i Spara ne nude redovne “loyalty programe”. Naime, Billin retail program vjernosti koristi 26% korisnika, dok ponudu drogeri-je, BIPA card, koristi njih 22%.

DIGITALIZACIJA PROGRAMAPrema riječima 93% korisnika programa vjernosti u istom Valiconovom istraživanju, prodajno osoblje u pravilu, tj. uvijek ili većinom, podsjeća kupce na programe vjernosti i pita za članstvo prilikom napla-te kupljene robe. Unatoč tome, čest je slučaj među hrvatskim, ali i korisnicima loyalty progra-ma u drugim zemljama, da se eventualne kartice koje identi-ficiraju članstvo zaborave kod kuće. Istina, to je češće slučaj s programima i kategorijama koji se rjeđe koriste. Stoga se, u cilju povećanja zadovoljstva kori-snika, ponuđači u svijetu sve više okreću “mekšim” načinima identifikacije korisnika, npr. putem imena ili e-mail adrese, kako bi maksimalno izašli u susret korisniku i omogućili mu uvijek jednaku mogućnost korištenja svojih članskih po-godnosti. U Hrvatskoj je takvih slučajeva još relativno malo te su kartice i dalje najčešći identifikacijski alat. Ono što je pak u svijetu poseban trend u posljednjih nekoliko godina, a potaknuto online orijentacijom modernih, zahtjevnih kupaca, jest digitalizacija programa na-građivanja. Globalni ponuđači razvijaju mobilne aplikacije koje s jedne strane služe kao

sredstvo identifikacije na pro-dajnom mjestu, ali isto tako ko-risniku omogućuje jednostavan i stalan pregled svog statusa i pogodnosti koje može ostvariti. Naravno, većina tih aplikacija je povezana i s mogućnošću pregleda ponude, a možda i uz mogućnost online, tj. mobilne kupnje. Isto tako, u modernom duhu “shareanja” i umrežava-nja, sve veći broj stranih pro-grama nagrađivanja počinje uz nagrađivanje redovnih kupov-nih akcija uvoditi i nagrade za tzv. “brand engagement”. Takav pristup, zapravo, uz redovno nagrađivanje kupovnih akcija, dodatno nagrađuje korisnike i za poticanje i promicanje brenda preporučivanjem i sličnim aktivnostima “dijelje-nja” brenda i njegove ponude u mreži poznanika. Kako takvi koncepti u Hrvatskoj još nisu svim potrošačima dovoljno poznati ni bliski, jasno je i da je trenutni interes populacije nešto niži, kao što pokazuje provedeno Valiconovo istra-živanje (a treba imati na umu i onu psihologiju potrošača s početka ovog teksta). Ukupno 42% svih korisnika pametnih telefona bilo bi barem donekle zainteresirano za aplikaciju ponuđača s pregledom ponude i u svrhu korištenja programa vjernosti, dok bi svaki drugi potrošač - punoljetni građanin Hrvatske bio zainteresiran za program vjernosti koji bi osim kupovnih aktivnosti nagrađivao i “brand engagement”. Naravno da je interes za navedenim još i veći među trenutnim kori-snicima programa vjernosti te mlađim skupinama (18-24 go-dine). Dakle, takve bi inovacije mogle dodatno povećati interes i korištenje, ili barem zadovolj-stvo i lojalnost, a možda privući i neke nove, posebno mlađe korisnike.

Kristina Č[email protected] Expert

Valicon

Ukupno 53% hrvatske populacije starije od 18 godina koristi programe vjernosti trgovaca robom široke potrošnje

Zanimljivo je da žene čine čak tri četvrtine svih korisnika programa vjernosti u Hrvatskoj

6%

Top10 korištenih programa vjernosti u populaciji 18+

Izvor: Valicon, ožujak/travanj 2016. CATI istraživanje,

nacionalno reprezentativni uzotrak (ukupni uzorak N=1.449, korisnici programa nagrađivanja N=898)

26%

22%

46%

9%

9%

9%

5%

5%

5%

Billa Club

BIPA Card

MultiPlusCard

Emmezeta klub

dm active beauty

Hervis SportsClub

KTC klub vjernosti

IKEA Family

CineStar Stars Club

ShoeBeDo Klub

Farmacia

77%


Loyalty programi – Trendovi

VJERNA I VRIJEDNA ČETVRTINA

“Zlatni rez” u maloprodaji po pitanju vjernosti kupaca kaže nam da 25% vjernih kupaca čine ukupno 75% prihoda trgovca, dok ostalih 75% povremenih ili jednokratnih kupaca čine tek 25% prihoda

oyalty po nekoj suhoj stručnoj definiciji označava omjer pre-ferencije neke usluge ili proizvoda od strane korisnika prema određenom pružatelju

tih usluga ili proizvoda, u odnosu prema ostalim pružateljima tih istih (ili sličnih) usluga ili proizvo-da. Unutar ove suhoparne, široke i kompleksne definicije krije se za-pravo jedna jedina riječ koja ozna-čava što zapravo u suštini loyalty jest: odnos. Dodamo li tome ostale pojmove koje vežemo uz nekakav odnos: na prvom mjestu vjernost, zatim uvažavanje, povezanost, sudjelovanje - dolazimo do stvarne definicije loyaltyja.

OKOSNICA POSLOVANJAGledano iz perspektive malopro-daje, loyalty programi ili programi vjernosti, kako ih nazivamo kod nas, čine okosnicu svakodnevnog poslovanja gotovo svih trgovaca. Prisutni su još od 18. stoljeća, kada su određeni trgovci u zamje-nu za učestale kupovine davali bakrene novčiće koji su služili za pokrivanje dijela buduće kupovine ili besplatni artikl u zamjenu za njih. Bilo da se radi jednostavnim programima skupljanja naljepnica koje mijenjamo za besplatni artikl, skupljanja bodova koje mijenjamo za popust ili pak sudjelovanju u kompleksnim programima bazi-ranima na ugovornom odnosu s npr. telekom operaterom, ne po-stoji kućanstvo koje ne sudjeluje u nekom od programa vjernosti. Svi oni se razlikuju po načinu izvedbe i nagradama, no u suštini se svi svode na istu premisu: zadržati kupca i motivirati ga da troši više. Premda se na prvu čini kao lagan zadatak, brojke su egzaktne i pokazuju nam koliko se zapravo varamo u toj pretpostavci. Naime, “zlatni rez” u maloprodaji po pita-nju vjernosti kupaca kaže nam da 25% vjernih kupaca čine ukupno 75% prihoda trgovca, dok ostalih 75% povremenih ili jednokratnih

L

rast prodaje tvrtki koje

uspješno primijene PERSONALIZIRANI

PRISTUP svojim klijentima

20%

kupaca čine tek 25% prihoda. I tu dolazimo do razloga zašto postoje pravi programi vjernosti i oni koji se samo tako nazivaju. Ključ je upravo u segmentiranju ovih kategorija kroz kvalitetan program vjernosti, motiviranju vjernih kupaca, povećavanju njihove baze i “otpušta-nju” nevjernih kupaca, odnosno onih koji kupuju isključivo ak-cijske predmete i time nerijetko generiraju trošak ili marginalnu zaradu za trgovca. No, kako postići tu segmen-taciju? Odgovor na to daje zlatni pojam modernoga doba: podaci ili popularni “Big Data”.

PODACI I TEHNOLOGIJAUpravo je zastrašujuća brzina kojom se danas na globalnoj razini prikupljaju podaci. Prema zadnjim istraživanjima, 98% za-bilježenih podataka u svijetu ge-nerirano je u zadnje dvije godine!

Upravo ta nesaglediva količina podataka čini Big Data, ne-

preglednu šumu nula i jedi-nica koji čekaju da postanu informacija, alatom koji će nekomu omogućiti pove-ćanje prodaje, zadržavanje postojećeg ili pridobivanje

novoga kupca. Upravo uz pomoć podataka postiže se

personalizirani pristup svako-mu kupcu, prepoznaju se njegove ključne značajke i prema njima se


Loyalty programi – Trendovi

Goran Bosankić[email protected] Sales Manager / BU Payment

Asseco SEE

U prido-bivanje novog kupca potrebno je uložiti čak sedam puta više u odnosu na zadržavanje postojećeg

Pomalo nestvarno zvuči da je čak 98% zabilje-ženih podataka u svijetu generirano u zadnje dvije godine

oblikuje ponuda, skrojena baš za njega. Studija na ovu temu ugled-ne Gartner grupe iz 2014. pred-viđa da će do 2018. godine tvrtke koje uspješno primijene persona-lizirani pristup svojim klijentima za minimalno 20% povećati svoju prodaju u odnosu na tvrtke koje ne primijene uspješno personali-zirani pristup. Povećanje prodaje od 20% isključivo kroz korištenje onoga što je već prisutno svakako zaslužuje pažnju. A kako iskoristi-ti sve te silne podatke? Odgovor je jedan: tehnologija. Cijeli ovaj broj ne bi bio dovoljan za pobrojati sve tehnološke inovacije i koncepte u maloprodaji kada se radi o pro-gramima vjernosti. No, s obzirom na trendove u svijetu, možemo iz-dvojiti nekoliko njih koji se ističu bilo po tehnološkim inovacijama, bilo po samom konceptu.

GAMIFICATION I BLUETOOTH“Gamification” ili koncept pro-grama vjernosti gdje se klijent vodi kroz program pomoću elemenata igre eksplodirao je zadnjih godina kroz pojavu druš-tvenih mreža i standardizaciju mobilnog kanala kao primarnog u svakom pogledu. Sami kon-cept se zasniva na psihološkom fenomenu Zeigarnik efekta, koji u suštini pokazuje kako ljudski um stvara određenu ovisnost i fokusira se prema nezavršenim zadacima, dok kompletirane za-datke gotovo automatski zanema-ruje. Programi vjernosti koji traže od kupca izvršavanje određenih zadataka kako bi se došlo do nagrade, praćeni raznim grafič-kim prikazima napretka, pokazali su se kao daleko uspješniji od programa s jednostavnim “jedan uvjet=jedna nagrada” načinom prikupljanja. Kombinirani s personaliziranim pristupom i integracijom u druš-tvene mreže (npr. objava napretka na profilu uz označavanje lokacije i naziva trgovca, komentiranje i ocjenjivanje proizvoda u sklopu zadatka i sl.), ovakvi programi za mnoge trgovce predstavljaju bu-dućnost programa nagrađivanja, pogotovo kroz online kanal.U smislu tehnologije, osim narav-

no danas obveznog mobilnog kanala, jedna od najzanimljivijih pojava u zadnjih nekoliko godina je tehnologija BLE (Blueto-oth-Low-Energy) “beacona” odnosno odašiljača. Koncept se zasniva na samostojećim neovi-snim uređajima koji koriste blue-tooth komunikaciju u BLE modu i time omogućavaju interakciju s mobilnim uređajem bez potrebe za kompliciranim postupkom uparivanja i s malom potrošnjom baterije. Kako cijela stvar funkci-onira? Ideja se sastoji od toga da korisnik s mobilnom aplikacijom prilikom dolaska u zonu BLE odašiljača dobije personalizirane informacije ili ponudu na zaslon mobilnog uređaja. U pozadini svega nalazi se sustav koji brižlji-vo analizira prikupljene podatke i temeljem mikro-lokacije kori-snika dobivene kroz aplikaciju i BLE odašiljač predlaže optimalnu ponudu. Kako to funkcionira u praksi? Jedna od zanimljivijih implementacija su restorani. QSR lanac restorana u američkom San Franciscu opremio je svaki stol s jednim BLE odašiljačem. U kombinaciji s mobilnom aplika-cijom i integracijom s njihovim sustavom time je omogućeno da konobar ponaosob pozdravi svakog gosta-korisnika programa vjernosti, predloži personalizira-nu ponudu temeljem prethodnih posjeta i optimizira iskorištavanje prikupljenih bodova i nagrada. Jednostavno, suvremeno i sjajno korisničko iskustvo. Drugi primjer je maloprodaj-ni lanac zdrave hrane “Duane Reade” iz New Yorka. Strateški raspoređeni BLE odašiljači po trgovini navode korisnike putem mobilne aplikacije, u realnom vremenu daju personalizirane prijedloge za kupovinu, zamjenu bodova za popuste i proizvode te precizno navode korisnike prema sekcijama za koje smatraju da postoji kupovni potencijal, temeljem podataka o prethodnim kupovinama.Budući da je odluka o kupovini gotovo uvijek u realnom vreme-nu, ovakvo oblikovanje kupčeve odluke na licu mjesta ne bi bilo

moguće ili bi bilo znatno teže bez pomoći navedenih tehnologija. No, ono što svakako treba imati na umu je to da i najbolje ideje ne znače ništa ako izvedba nije u skladu s njom.

VJERNOST SE ISPLATITanka je linija između suptilne sugestije korisniku i agresivnog nastupa, gdje se vrlo lako može postići suprotni efekt od želje-nog. Stoga je izrazito bitno kod kreiranja programa vjernosti, osim pravilnog odabira tehnolo-gije i koncepta, pomno osmisliti iskustvo gledano iz perspektive kupca. Bez obzira radi li se o trgovini zdrave hrane, restoranu, hotelu ili veleprodajnom lan-cu, ključno je za svaki uspješan program vjernosti postaviti prava pitanja na samom početku: Tko su moji kupci? Što želim postići programom? Koga želim motivi-rati? Koliko sam spreman uložiti? Kako ću pratiti životni ciklus pro-grama? Ako nemate odgovor na svako od ovih pitanja, ulaganje u program vjernosti će biti proma-šeno, a cjelokupni fond nagrada vjerojatno završiti u rukama onih 75% kupaca koji kupuju samo ak-cijske artikle. Pomno planiranje, primjenjiva tehnologija, persona-lizirani pristup, krajnje pojed-nostavljeno korisničko iskustvo te jasna strate ška vizija dovest će do željenog rezultata. Fred Reichheld, kreator najpoznatijeg i najkorištenijeg mjernog podatka u svijetu programa vjernosti, tzv. NPS (Net Promoter Score), tvrdi kako se za samo 5% povećane retencije klijenta/kupca, ostvaruje porast profitabilnosti od čak 25%. Zašto? Jer se vjerni kupci vraćaju i kupuju još više. A budući da je u pridobivanje novog kupca potrebno uložiti čak sedam puta više u odnosu na zadržavanje postojećeg, računica je jasna bez obzira na tehnologiju: vjernost se zaista isplati.


Ambalaža i dizajn - FEST.A CROPAK

GLAVNI AKTER U OČUVANJU HRANE

Ambalaža je postala najvažniji čimbenik u očuvanju trajnosti hrane pa je razvoj inovativnih oblika pakiranja pravo bojno polje za smanjenje bacanja hrane koje je poprimilo zabrinjavajuće razmjere, dok istodobno jedan od sedam stanovnika svijeta gladuje

Ovogodišnji festival ambalaže FEST.A CROPAK, 17.

po redu, održan je 12. i 13. svibnja u hotelu Sheraton u Zagrebu. Kao jedini stručni skup za predstavnike amba-lažne industrije u Hrvatskoj i regiji, FEST.A CROPAK već tradicionalno na jednom mjestu okuplja sve subjekte koji sudjeluju u stvaranju ambalaže, od osnovne ideje do zbrinjavanja otpadne am-balaže. Festival je obuhvatio nekoliko događanja: međuna-rodno savjetovanje “Am-balaža i proizvod – dodana vrijednost”, dodjelu nagrada CROPAK i REGPAK za najbolju ambalažu na hrvat-skom i regionalnom tržištu, tradicionalnu izložbu svih nomini-ranih za ovogodišnje

nagrade te Panel diskusiju na temu “Tumačenje i provedba propisa vezanih uz materi-jale i predmete koji dolaze u kontakt s hranom”. Okosnica festivala ove godine bila je ve-zana uz Save food inicijativu, zajedničkog projekta FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), UN-ovog programa za okoliš (UNEP) i Messe Düsseldorfa, čiji je cilj potica-nje dijaloga među predstavni-cima industrije, političke sfere i civilnog društva na temu prevencije gubitka hrane. Organizatori FEST.A CRO-PAK-a 2016 su tvrtka Tectus d.o.o., Institut za ambalažu

i tiskarstvo Tectus – IatT i stručni časopis Amba-

laža/REGprint iz Zagreba. Generalni pokrovitelj i ove je godine bila Svjetska organi-zacija za ambalažu (WPO), čiji je IatT punopravni član, a pokrovitelji su Europski konzorcij instituta za amba-lažu (EPIC), Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost te Hrvatska gospodarska komora.

DODANA VRIJEDNOSTInstitut za ambalažu i tiskar-stvo Tectus-IatT, kao nositelj mandata Svjetske organizacije za ambalažu za Hrvatsku i regiju, aktivno se uključio u Save food inicijativu u kojoj sudjeluje više od 100 global-nih tvrtki iz cijelog prehram-benog lanca, od proizvodnje,

prodaje do logistike. Teme vezane uz ovu

inicijativu

bile su obuhvaćene nizom predavanja na ovogodišnjem festivalu ambalaže. Prvi dan konferencije bio je posvećen temama vezanim uz ključ-nu ulogu ambalaže u Save food inicijativi te uz iskustva domaćih i svjetskih tvrtki u provođenju ove inicijative. Glavni predavači o svjetskim trendovima bili su Johannes Bergmair, potpredsjednik Svjetske organizacije za ambalažu (WPO), i Stefan Glimm, glavni izvršni di-rektor Flexibile Packaging Eu-rope (FPE). Oni su zajednički upozorili na zabrinjavajući podatak kako se baca čak trećina proizvedene hrane i da usprkos velikim zalihama u svijetu gladuje jedan od sedam stanovnika. Utjecaj na okoliš u proizvodnji kroz emitiranje ugljičnog dioksida, zagađenje vode, zemljišta i bioraznolikosti također ne treba zanemariti. Tendencija bacanja i gubljenja hrane nalazi se na početku samog proizvodnog lanca i počet-ne faze rukovanja kako bi dalje kroz lanac distribucije i maloprodaje sve više rasla. Do toga dolazi zbog grubog rukovanja tijekom pakiranja i punjenja transportnih vozila te većih doza pakiranja proi-zvoda koje tjeraju potrošače da kupuju više nego što im je potrebno. Fokus u zakon-skim odredbama Europske


broj proizvoda uključenih u ovogodišnji

natječaj CROPAK za NAJBOLJU AMBALAŽU

120

unije o ambalaži trenutno je isključivo na recikliranju, dok bi se pozornost, ističu spomenuti stručnjaci, trebala skrenuti na prevenciju otpada i učinkovitosti resursa hrane putem inovacija u ambalaži. Ponovljene studije Instituta za energiju (IFEU) iz njemač-kog Heidelberga pokazuju kako bi pomak prema 100% fleksibilnoj ambalaži, čak bez recikliranja, vodio do značaj-nih prednosti spram 100% reciklirane nefleksibilne am-balaže. Inteligentno pakiranje s adekvatnim materijalima i prikladnim spremnicima, mogućnost ponovnog otvara-nja i zatvaranja proizvoda tzv. “reclosable packaging” i ostala tehnička rješenja ključna su za produžetak roka trajnosti hrane te sprečavanje gladi u svijetu. Ostale strategije za su-očavanje s ovim problemom i napori za njegovo rješavanje uključuju stvaranje i podi-zanje svijesti, uspostavljanje kreativne mreže, razvijanje te-meljne pripravnosti te podu-piranje konkretnih investicija, programa i projekata.

SAVE FOOD U HRVATSKOJUz svjetska iskustva, brojni domaći i regionalni predavači predstavili su svoja rješenja u pogledu dodane vrijed-nosti koju ambalaža treba imati, inovacije u segmentu sigurnosti i kvaliteti hrane te očuvanju okoliša.Dragan Stefanov iz tvrtke Henkel Srbija istaknuo je kako njihov trajni angažman u održivosti vide u više-strukom smanjenju udjela komponenti u ljepilima koji dovode do štetne emisije. “Niža temperatura omogu-ćuje uštedu energije, bolju termalnu stabilnost i dulju uporabnost, a sve zajedno stvara spoj ekonomske i ekološke održivosti”, rekao je Stefanov. Henkel se pridružio službenim pobornicima Glo-balne inicijative za sigurnost hrane, a cilj im je doprinositi

uspostavljanju mjerila kvalite-te i sigurnosnih standarda na globalnoj razini.O Europskim standardima sigurnosti hrane i zaštite potrošača te njihove primje-njivosti u Hrvatskoj govorila je Andrea Gross Bošković, direktorica Hrvatske agencije za hranu (HAH), istaknuvši kako se u području sigurnosti hrane politika Europske unije sastoji od znanstvenih savjeta

utemeljenima na procjeni ri-zika koji služe kao podloga za upravljanje rizikom u svrhu donošenja odluka i propisa te poduzimanju mjera. Za pro-cjenu rizika na nacionalnoj razini zadužena je Hrvatska agencija za hranu koja djeluje na zahtjev nadležnog tijela, trećih strana (in-dustrija) ili na vlastitu inicijativu. “Osim procjene rizika, važno je konstruirati funkcionalnu ambalažu, provesti istra-živanja i uskladiti hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodav-stvom EU kako bi se postigao maksimalan učinak i stvorila optimizacija između funkci-onalnosti i ekonomičnosti”, naglasila je Gross Bošković. Da su zahtjevi prema proi-zvođačima svakim danom sve veći istaknuo je Marko Čani,

tehnolog i voditelj tima za sigurnost proizvoda u tvrtki Muraplast, koja je vodeći i najmodernije opremljeni proizvođač polietilenskih fil-mova u Hrvatskoj i okolnim zemljama. U svom asorti-manu tvrtka nudi i vreće, vrećice, fleksibilnu ambalažu te papirnate vrećice. Čani je u svom izlaganju kazao kako se svakodnevno pazi da materijali i predmeti koji

dolaze u kontakt s hranom budu dovoljno inertni da se isključi opasnost prijenosa tvari na hranu u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi ili prouzročiti promjene u svojstvima i sastavu hrane.

Kako bi se izbjegla rizična migracija provode

se migracijski testovi prema

propisanim standar-dnim procedura-ma u cilju utvrđivanja

količine tvari koja

bi eventualno mogla migrirati iz

ambalaže u namirnicu.Još jedno veliko ime u ovom segmentu gospodarstva je samoborski Lim kao proizvo-đač metalne ambalaže. Ivana Simić, voditeljca kontrole kvalitete, govorila je o pred-nostima metalne ambalaže te mogućnostima njene primjene u sklopu Save food inicijative. “Dugo vremena

je percepcija kupaca bila da je hrana pakirana u metalnu ambalažu manje kvalitete, ali se metalna ambalaža vraća na velika vrata s novim karak-teristikama. Naime, metalna ambalaža čuva svježinu i kvalitetu hrane s naglaskom na zdravstvenu ispravnost, upotrebljavaju se nove vrste unutarnjih zaštitnih lakova, čvrsto pakiranje omogućuje izdrživost promjene tempera-ture, a odlikuje je i mogućnost reciklaže, što sve čini metalnu ambalažu izuzetno prima-mljivom”, pojasnila je Simić.

PREHRAMBENA INDUSTRIJAU predstavljanju Save food rješenja hrvatskih proizvođa-ča istaknula se Podravka sa serijom Čokolino dehidrirane hrane i Delikates pašteta. “Apliciran zipp zatvarač na velikom pakiranju proizvoda Čokolino omogućava lagano otvaranje i zatvaranje nakon svakog korištenja, a višeslojna ambalaža s aluminijem kao barijernim materijalom pruža adekvatnu zaštitu proizvoda i osigurava dugi rok valjano-sti. Delikates paštete dolaze u ekonomičnom pakiranju s dvostrukim poklopcem za produljenu trajnost nakon otvaranja, a sama limenka omogućuje dugi rok trajnosti proizvoda”, kazao je Mario Relja, tehnolog u službi razvo-ja ambalaže Podravke. PIK naresci trenutno imaju najširu ponudu na tržištu, a svojom ambalažom prilagođeni su brzom tempu života štedeći vrijeme na prodajnom mje-stu, ali i kod kuće. Moguće ih je i naknadno zatvoriti pa se tako čuva svježina proizvoda. “PIK svojim porcioniranim pakiranjima rješava problem nesrazmjera između količine hrane u pakiranju i stvarne potrebe potrošača. Ove go-dine PIK je dobitnik nagrade u novoj kategoriji “Save food – dodana vrijednost” te će njihova serija pakiranja biti prikazana na svjetskom sajmu


Ambalaža i dizajn - FEST.A CROPAK

Interpack 2017. u Düssel-dorfu. Vrhunska tehnologija narezivanja proizvoda PIK-u je omogućila postavljanje novih trendova i zauzimanje

pozicije tržišnog lidera u ka-tegoriji narezaka, što dodatno potvrđuje ovo priznanje”, istaknuo je Ivan Magerle, zamjenik direktorice sektora

razvoja u PIK Vrbovcu. PIK i Podravka potvrđuju činjenicu da se hrvatski proizvođači trude ići ukorak sa svjetskim trendovima moderne tehno-logije pakiranja.

BACANJE HRANEZanimljive rezultate istraživa-nja o razumijevanju informa-cija na ambalaži prehrambe-nih proizvoda i stav potrošača o bacanju hrane iznijela je Sanja Kolarić Kravar iz Mi-nistarstva poljoprivrede. Cilj istraživanja je bio ispitati koli-ko potrošači čitaju i razumiju deklaracije, koje ih informa-cije najviše zanimaju te koliko su voljni educirati se i na koji način. Što se tiče povjerenja potrošača u izvore informaci-ja kada je u pitanju sigurnost hrane, rezultati su pokazali da je ono u 2014. godini bilo u porastu za 21,8% u odnosu na istraživanje provedeno 2011. godine. Istraživanje je otkrilo da većina potrošača nikada ne čita ili rijetko čita informacije o hrani, a najčešće potraže informacije o roku trajanja, zatim informacije o zemlji podrijetla te popis sastojaka. Što se tiče razumijevanja, samo se jedna četvrtina ispi-tanika izjasnila da razumije

informacije u nutritivnim deklaracijama na hrani. Stav potrošača o bacanju hrane govori kako više od polovice ispitanika nikada ili gotovo nikada ne baca hranu, dok kao glavne razloge za bacanje hrane navode loše planiranje, bilo da je riječ o pripremi veće količine hrane nego što je po-trebno ili neplaniranja obroka unaprijed. “Gotovo dvije trećine ispitanika je voljno ili je već učinilo određene kora-ke u cilju smanjenja bacanja hrane u vlastitom kućanstvu, a da bi se ta brojka povećala potrebno je podizati svijest i edukaciju potrošača”, istaknu-la je Kolarić Kravar dodajući pritom kako je potrebno provesti reviziju postojećeg zakonodavstva kako bi se identificirale moguće pravne prepreke koje rezultiraju gu-bitkom i bacanjem hrane.

PAMETNA AMBALAŽADrugog dana konferencije naglasak je bio na polimer-nim nanokompozitnim materijalima, otpadnoj ambalaži, ali i o novostima u legislativi. Nanoambala-ža sadrži nanokompozite u plastičnim filmovima za produljenje svježine hrane


Kristina [email protected]

KATEGORIJA: TEHNIČKA IZVEDBA AMBALAŽE

Proizvod: Vichy kutija za uzorke za brend akcijuVlasnik proizvoda: Kerschoffset Zagreb d.o.o., ZagrebDizajn: Edin Cvolić, Studio Grozić d.o.o., SamoborProizvođač ambalaže: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Zagreb

KATEGORIJA: AMBALAŽA HRVATSKOG PROIZVODA/SERIJE

Serija: Ekstra djevičansko maslinovo ulje 0,75 l i 0,5 lVlasnik serije: Trenton d.o.o., Muć DonjiDizajn: Renata Ivančić, Studio Redizajn d.o.o., ZagrebProizvođač ambalaže: Gruppo Asa, San Marino

KATEGORIJA: AMBALAŽA HRVATSKOG PROIZVODA/SERIJE – VINA

Serija: Korlat vinaVlasnik serije: Badel 1862 d.d., ZagrebDizajn: Vanja Cuculić, Studio Cuculić, ZagrebProizvođači ambalaže: SAHM trading CZ, Češka

KATEGORIJA: AMBALAŽA HRVATSKOG PROIZVODA/ SERIJE OBRTNIKA, OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA, OTOČNOG PROIZVODA I MALIH PROIZVOĐAČA

Proizvod: Jubilarni sir PagusVlasnik proizvoda: Paška sirana d.d., PagDizajn: Indira Filipović, Grafokor d.o.o., ZagrebProizvođač ambalaže: Grafokor d.o.o., ZagrebSerija: Kolekcija kozmetike od lavandeVlasnik serije: Poljoprivredni obrt La Barbara, RabDizajn: Marija Juza, Babushke, ZagrebProizvođač ambalaže: AZP Grafis d.o.o., Samobor

KATEGORIJA: GRAFIČKI DIZAJN

Proizvod: Choco late storiesVlasnik proizvoda: HAND dizajn studio d.o.o., ZagrebDizajn: Vinko Pašalić, HAND dizajn studio d.o.o., ZagrebProizvođači ambalaže: Kreativni tisak d.o.o., ZagrebSerija: HeštegVlasnik serije: Ledo d.d., ZagrebDizajn: Darko Bosnar, Imago reklamna agencija d.o.o., ZagrebProizvođač ambalaže: Aluflexpack novi d.o.o., Zadar

KATEGORIJA: DIZAJN U CJELINI

Proizvod: Novogodišnji kalendar 2016 - FliperVlasnik proizvoda: Studio Grozić d.o.o., SamoborDizajn: Tomislav Leopold, Studio Grozić d.o.o., SamoborProizvođač ambalaže: Studio Grozić d.o.o., Samobor

KATEGORIJA: PRODUŽENA POLICA (POS) - OTOK I STALAK

Metalni stalak: ProSportProizvođač otoka: Strojarstvo Horvat production - Ervin Horvat, LudbregDizajn: Miodrag Vučković, Strojarstvo Horvat production - Ervin Horvat, LudbregVlasnik: Jamnica d.d., Zagreb

KATEGORIJA: PRIGODNA, PREMIUM I LIMITIRANA IZDANJA AMBALAŽE

Proizvod: Alkarska boca za vinoVlasnik proizvoda: Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na SutliDizajn: Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli; Studio Dogan, ZagrebProizvođač ambalaže: Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli

KATEGORIJA: CROPAK PO OCJENI POTROŠAČA

Serija: Vegeta univerzalni dodatak jelimaVlasnik serije: Podravka d.d., KoprivnicaDizajn: Fabio Starface, Smith Lumen Srl, ItalijaProizvođač ambalaže: Aluflexpack novi d.o.o., UmagSerija: Jana voda s porukomVlasnik serije: Jamnica d.d., ZagrebDizajn: Tea Kličinović, Agrokor korporativni dizajn d.d., ZagrebProizvođači ambalaže: Bakrotisak d.d., Garešnica; HON ing d.o.o., Sv. Križ ZačretjeProizvod: Graševina Velika berba 2011Vlasnik proizvoda: Iločki podrumi d.d., IlokDizajn: Vanja Cuculić, Studio Cuculić, ZagrebProizvođači ambalaže: Etikgraf d.o.o., Sveti Petar u Šumi; Vetropack Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli; Pluto d.o.o., Zagreb

EKO CROPAK

KATEGORIJA: EDUKACIJSKI PROJEKT

Naziv projekta: Zato što volim ZadarNositelj projekta: Grad Zadar, Upravni odjel za razvitak otoka i zaštitu okolišaPodručje djelovanja: Grad Zadar i otoci Silba, Molat, Olib, Premuda, Rava, Ist i IžTrajanje: u tijeku

KATEGORIJA: CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA AMBALAŽOM I OTPADNOM AMBALAŽOM

Naziv sustava: Gospodarenje otpadnom ambalažomVlasnik sustava: GKP PRE KOM d.o.o., PrelogPodručje djelovanja: Grad Prelog te općine Donji Kralje-vac, Goričan, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba

CROPAK GODINE

Serija: Korlat vinaVlasnik serije: Badel 1862 d.d., ZagrebDizajn: Vanja Cuculić, Studio Cuculić, ZagrebProizvođači ambalaže: SAHM trading CZ, Češka Republika

REGPAK

KATEGORIJA: AMBALAŽA SERIJE PROIZVODA NA TRŽIŠTU REGIJE

Serija: Vino “Pod zidom”Vlasnik serije: Pod zidom, Bistro & Wine Bar, HrvatskaDizajn: Vanja Blumenšajn; Imelda Ramović, Senor dobro društvo za komunikaciju d.o.o., HrvatskaProizvođač ambalaže: Cerovski d.o.o., Hrvatska; Vetropack Straža d.d., HrvatskaSerija: Kabinet pivo serija etiketaVlasnik serije: Kabinet d.o.o., SrbijaDizajn: B. Milenković; N. Jehlička, Lorem Ipsum; D.Gro-milović; J. Mikonjić, Biskoteka; M. Prokić, F*CKINFINE; Braća Burazeri, N. Radojčić; S. Stojanović Futro; A. Milivojević; V. Brković; V. Pešić, Sretan BorProizvođači ambalaže: Crveno d.o.o., Srbija; Vetropack Straža d.d., Hrvatska

Dobitnici Fest.A Cropak 2016.

te kao “pametna” ambalaža može otkriti kvarenje hrane i razvoj patogenih bakterija. Integracija nanotehnologije u ambalažu donosi poboljšane uvjete skladištenja, antibakte-rijsku zaštitu, bolju raspoloži-vost nutrijenata te poboljšanu teksturu i okus. Ona zahtjeva integriran, discipliniran pristup uz sudjelovanje društvenih i humanističkih znanosti kako bi se odgovor-no pristupilo mogućim rizi-cima. Glavni rizik povezan je s migracijom nanočestica u hrani koja potencijalno može

dovesti do štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a maksi-malne količine definirala je EFSA (Europska agencija za hranu) i FDA (Agencija za hranu SAD-a). EFSA je u svojim preporukama donijela procjenu o mogućim rizicima nanotehnologije, ali se pritom jasno naglašava kako se to područje tek treba temeljito istražiti. FEST.A CROPAK je završio panel raspravom na temu “Tumačenja i provedbe propisa vezanih uz materi-jale i predmete koji dolaze u kontakt s hranom”. U okviru

diskusije nastojalo se identifi-cirati najčešća pitanja i teško-će koje proizlaze iz tumačenja zakonskih propisa, a s kojima se u praksi susreću korisnici i proizvođači ambalaže. U sklopu festivala trinaestu godinu zaredom dodijeljene su i nagrade CROPAK za naj-bolju ambalažu na hrvatskom tržištu. U ukupno 58 nomi-nacija bilo je uključeno više od 120 proizvoda koje je oci-jenio stručni ocjenjivački sud stručnjaka, a ove je godine prvi put dodijeljena i nagrada Save food (dodana vrijed-

nost) najboljim domaćim i regionalnim rješenjima. Uvo-đenjem te nagrade organiza-tori su potvrdili angažman u podržavanju Save food inicijative koju im je povje-rila Svjetska organizacija za ambalažu izražavajući kako im je cilj u cijelosti ispuniti zacrtane ciljeve u podizanju svijesti o temi gubitka hrane i tako nastalog otpada kao jednim od najvažnijih pitanja u budućnosti.


Logistika - Vijesti

MILŠPED GRUPA OTVORILA TVRTKU U NJEMAČKOJ

Milšped Grupa širi svoje poslovanje na europ-skom tržištu otvaranjem tvrtke u Njemačkoj.

Tvrtka “Milšped GmbH”, članica Milšped Grupe sa sjedištem u Münchenu, započela je s radom u travnju 2016. godine. Ovaj je potez regional-nog lidera u logistici jasan pokazatelj da Grupa odlučno ostvaruje svoj cilj za ovu godinu – početak poslovanja na tržištu Njemačke, gdje će primijeniti inovativnost, stručnost i iskustvo stečeno tijekom 22 godine dugog rada u prijevozu i logistici. Milšped Grupa će, kao početni dio svog strateškog plana za ovo tržište, obavljati usluge prijevoza i distribucije u okviru autoindustrije po kojoj je ova europska zemlja poznata u svijetu.

BT STAXIO VILIČARI IMAJU NOVA TRI MODELA

Toyota Material Handling Europe proširila je ponudu BT Staxio visokopodiznih viličara s tri

nova modela. Modeli SPE120XR, SPE120XRD i SWE120XR pridružili su se BT Staxio P- i W seriji ovog proizvođača. Opremljeni s kranom koji se izvlači, kompaktnom šasijom i mogućnošću manipulacije različitim paletama ovi modeli su dizajnirani kako bi povećali efikasnost i sma-njili potrebni radni prostor. Modeli kombiniraju kompaktnost ručnog visokopodiznog viličara s fleksibilnošću regalnog viličara i dolaze u verziji s Lithium-Ion baterijom čime se svrstavaju u energetski vrlo učinkovite.

S iobzirom na stalan rast međunarodnog paketnog prometa, Hrvatska pošta je za svoje

poslovne korisnike pripremila novu pogodnost koja omogućava najpovoljnije, lakše i jednostavnije slanje pošiljaka i paketa iz Hrvatske u Sloveniju, kao i u zemlje regije: Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Prilikom slanja pošiljaka i paketa korisnici imaju na raspolaganju brojne prednosti počevši od dostave u prosječnom roku uručenja, od

dva do četiri radna dana. U cijenu svake pošiljke i paketa uključeno je i osiguranje. Radi što većeg zadovoljstva korisnika, u cijenu slanja pošiljaka i paketa uključen je i drugi pokušaj dostave ako prilikom prvog uručenja pošiljaka primatelj nije dostupan na navedenoj adresi. Aplikacijom track&trace na internetskoj stranici Hrvatske pošte korisnicima je omogućeno i internetsko praćenje poslanih pošiljaka i paketa.

Hrvatska pošta

RIJEČKI C.A.K. POVUKAO MILIJUN KUNA IZ EU FONDOVA

Poduzeće C.A.K., koje se bavi distribucijom prehrambenih proizvoda, privelo je kraju implementaciju IT-sustava

za koji je koristilo sredstva fondova Europske unije u iznosu od milijun kuna. U pripremi projekta pomogao im je riječki Porin, koji je izradio poslovnu analizu, dok je sam postupak implementacije novog informatičkog sustava provela tvrtka

Login. Novi bi sustav trebao pridonijeti efikasnosti i fleksibil-nosti poslovanja i rastu prometa na domaćem i inozemnom tržištu. C.A.K. postoji od 2003. te se bavi distribucijom pre-hrambenih proizvoda. Tvrtka zapošljava 40 djelatnika, radi po cijeloj Hrvatskoj, a lani je sa 120 milijuna kuna prometa pozicionirana među 500 najvećih tvrtki u zemlji.

VELIKA INVESTICIJA TVRTKE RICARDO

Tvrtka Ricardo, jedan od vodećih cestov-nih prijevoznika u Hrvatskoj, preuzeo je 20 novih Mercedes-Benzovih tegljača s poluprikolicama. Riječ je o investiciji od četiri milijuna eura, kojom je transportna flota ove logističke tvrtke sa sjedištem u Dardi povećana na respektabilnih 280 prijevoznih jedinica. Trenutno je u Ricardu zaposleno 315 djelatnika, a zahvaljujući povećanju posla s novim tegljačima sredinom je svibnja započelo zapošljavanje još 50 djelatnika.

POVOLJNIJE SLANJE POŠILJAKA U REGIJI


Upravljajte svojim opskrbnim lancem uz najveću europsku transportnu platformu!Proizvođači i distributeri sada uz TimoCom obavljaju sve svoje poslove vezane uz transport: Na najvećoj europskoj transportnoj platformi dnevno pronalazite do 150 000 međunarodnih ponuda utovarnog prostora i pristupate logističkoj mreži od preko 36 000 provjernih poduzeća. Zašto i Vi ne biste bili među njima?

Testirajte TimoCom besplatno do 4 tjedna preko sljedeće poveznice:

www.timocom.com.hr/logistika

Klijenti koji nam već vjeruju:

CZ_DE70_FRA_TCM_2_208x148.indd 1 02.05.2016 08:38:44

BUDUĆNOST INTRALOGISTIKE NA CEMAT-USvjetski sajam intralogistike CeMAT 2016, koji se održava svake dvije godine u Hannoveru, ovoga puta u svoj fokus stavlja digitalizaciju i automatizaciju. U periodu od 31. svibnja do 3. lipnja ove godine na CeMAT-u će biti istaknuta ključna uloga logistike u poslovanju, koja je danas sve više digitalizirana i svrstana u red bitnih elemenata industrijskog lanca. CeMAT je mjesto gdje će prvi put biti prikazana rješenja koja će oblikovati budućnost intralogistike. Na sajmu se očekuje više od 50 tisuća posjetitelja i više od 1000 izlagača.

Iveco je uvođenje Euro 6 motora u modele serije Daily iskoristio i za manje promjene u izgledu te dodatno

dotjerivanje unutrašnjo-sti. NewDailyCab Iveco 4Daily će se i dalje nuditi u izvedbama od 3,3 do 7,2 tone, a osim furgona i šasije u ponudi je i minibus te električna i 4x4 izvedba. U ponudi su dva Euro 6 motora, 2,3 litarski s izvedbama od 116, 136 i 156 KS te 3,0 litarski koji se nudi sa 180 i 205 KS pri čemu motor od 180 KS postoji i u heavy duty izvedbi.

Nova generacija motora u kombinaciji s dodatno unaprijeđenim, 8-brzinski automatskim mjenjačem,

omogućuje uštedu u potrošnji goriva od 8% te 12% niže troškove održavanja. Dorađena je i kabina pa je buka značajno niža, a novost je i Ivecova Business up aplikacija uz pomoć koje korisnik na svoj pametni telefon ili tablet dobiva

sve informacije o vozilu, načinu vožnje, a omogućuje i navigaciju te potpuni fleet management.

TRANSFERA UVELA NOVO SOFTVERSKO RJEŠENJE

Logistička kompanija Transfera i tvrtka M&I Systems implementirale su integralni informacijski

sistem. M&I Systems želi omogućiti svojim klijentima transformaciju poslovanja putem digitalizacije, a Transfera svojim klijentima osigurati pravovremenu, sigurnu i pouzdanu realizaciju logističkih usluga. Novo softversko rješenje “Trans2Open” dobilo je ime po jedinstvenoj otvorenosti i kompatibilnosti programa s drugim informatičkim platformama jer podržava inte-gracije s različitim softverskim rješenjima. Samo jedna od novosti koju ovaj informacijski sistem omogućava je praćenje pošiljki i trenutne informacije o statusima pošiljaka između poslovnih cjelina kompanije, što omogućava kontrolu poslovnog procesa.

IVECO DAILY EURO 6


Profil kompanije

KOESTLIN d.d.Od početka 2012. godine dionica Koestlina gotovo je udvostručila tržišnu vrijednost te je na koncu 2015. iznosila 533 kn, no prosječni dnevni promet promatranog razdoblja je skromnih 30-ak tisuća kuna. Od početka 2016. godine cijena dionice nije se bitno promijenila

oestlin je tvornica s gotovo stogodišnjom tradicijom proi-zvodnje vrhunskih slastica. Osnovana je davne 1905. godine i od tada je prošla put

od male manufakturne radionice peciva do velikog industrijskog proizvođača keksa i vafla prisut-nog u mnogim zemljama svijeta. Osnivač tvornice je Dragutin Wolf čije je ime tvornica nosila do 1932. godine, od kada je poznata po svom današnjem imenu - Koestlin. Razdoblje od 1919. do 1927. ključno je u razvoju tvorni-ce jer se tada počinju proizvoditi keksi i vafli, a sama tvornica se značajno mehanizira. Zapošljava 50-ak radnika i dnevno proi-

zvodi 500 kg proizvoda. U tom razdoblju dolazi do povezivanja s tvrtkom Koestlin iz mađar-skog Gyora. Kupuju se nova postrojenja i licenca za proizvodnju keksa i vafla. Nakon Drugog svjetskog rata povećava se obujam proizvodnje, a 1960. tvornica seli na novu lokaciju u industrijsku zonu grada. U daljnjem razvoju značajne su 1979. godina kada su izgrađene nove hale te 1989. kada tvornica dobiva regalno skladište s 3.300 paletnih mjesta. Proizvodnja se penje na 15 tisuća tona godišnje. Od 31. prosinca 1992. Koestlin je dionič-ko društvo, a proizvodnja bilježi uspone i padove zbog gubitka

dijela tržišta i Domovinskog rata koji je u tijeku. U ožujku 2002.

većinski vlasnik postaje tvrtka Mepas iz Širokog Brijega

u BiH. Ulaskom svježeg kapitala te novih ideja Koestlin proširuje svoje tržište, zapošljava nove ljude, a prodaja i proi-zvodnja premašuju 70

tona dnevno. Koestlinovi proizvodi izlaze na zapad-

no tržište, gdje su prepoznati kao proizvodi iznimne kvalitete

i tradicije.

KOESTLIN DANASDanas Koestlin zauzima prvo mjesto u izvozu keksa i vafla na području bivše Jugoslavije i ostalih zemalja, dok u Hrvatskoj

K broj ZAPOSLENIKA Koestlina na dan

31. prosinca 2015.

godine

428


drži prvo mjesto u prodaji keksa, a drugo u prodaji vafla. Koestlin 50 posto ukupne proizvodnje plasira na strana tržišta, osobito u Sloveniju, Bosnu i Hercego-vinu, Makedoniju, SAD, Šved-sku, Kanadu, Slovačku, Češku, Rumunjsku, Rusiju, Srbiju, Poljsku, Hong Kong, Englesku, Izrael, Jordan, Australiju, UAE, Bugarsku, Austriju, Sudan i Crnu Goru. U Hrvatskoj Koestlin posluje sa svim renomiranim trgovačkim tvrtkama, bilježeći kontinuirani rast realizacije. Prateći trendove na europskom tržištu, u suradnji s određenim trgovačkim partnerima, Koestlin je ušao u proizvodnju proizvo-da pod njihovom trgovačkom markom. Obogaćujući tradiciju novim spoznajama, istovremeno razvijajući modernu tehnologiju, Koestlin se danas može pohvaliti s 40 proizvoda u oko 80 različitih pakiranja. Koestlinova osobi-tost prepoznata je i nagrađena mnogim nagradama od kojih posebno treba izdvojiti dvije velike zlatne medalje za stal-nost kvalitete za lider proizvode Karat i Cappuccino, te medalju Šampion kvalitete za Speculaas koji je prvi proizvod u Hrvat-skoj iz brašneno konditorskog programa nositelj tog laskavog priznanja. Koestlinovi proizvodi nagrađeni su i 2002. i to vafl Java – zlatna medalja kvalitete i Rum kocke – Šampion kvalitete. Važ-no je napomenuti da je Koestlin jedini proizvođač u konditorskoj industriji koji je drugu godinu za redom vlasnik priznanja Šampiona kvalitete. Posebno treba izdvojili i Paris grupu koja se proizvodi po originalnoj i jedinstvenoj Koestlin recepturi staroj više od 30 godina. Apso-lutni lider među Koestlinovim proizvodima je Piknik, keks četrdesetogodišnje tradicije, koji u novoj ambalaži osvaja sve više kupaca te ruši rekorde prodaje.

TEHNOLOŠKI RAZVOJProizvodnja se odvija na deset proizvodnih linija u pet proi-zvodnih procesa instaliranog kapaciteta 25.000 tona na

godinu, ostvarivog radom u tri smjene. U posljednjih nekoli-ko godina instalirane su četiri nove tehnološke linije: sendviča (austrijskog proizvođača He-crona-Haas), dvije linije slanih štapića i pereca poznate svjetske marke Werner & Pfleider, te ekstrudiranih proizvoda - flip-sa - renomirane svjetske marke Schaf. Osim toga, instalirano je 15 automatskih linija za pakira-nje proizvoda tipa horizontalnih i okomitih flow-pack pakerica na kojima se dobiva pakiranje proizvoda u trendu s najpoznati-jim svjetskim markama. U 2015. godini investirano je oko 4,3 milijuna kuna u nabavku nove pakerice, viličare, informatičku opremu, licence i ostale uređaje i opremu. Koestlin ubrzano radi na razvoju proizvoda i tehnologi-je. Uvođenjem novih proizvoda, razvojem i poboljšanjem kva-litete postojećih te redizajnom ambalaže slijedi zahtjeve tržišta i potrošača, što u kompaniji i ističu kao glavni moto poslo-vanja. O razvoju Koestlina te kvaliteti proizvoda brine stručni tim inženjera i tehničara koji su posvećeni održavanju tradicije i uvođenju novih tehnoloških rješenja kao i praćenju najra-zvijenijih dostignuća struke i prakse. Pritom se osobito vodi računa o kvaliteti radne snage tako da u proizvodnom procesu rade stručni djelatnici školovani u okviru Konditorske škole u Bjelovaru koji su kontinuiranim edukacijama usavršavani u pogo-nu Koestlina na tradiciji stogo-dišnjeg iskustva i najmodernijih dostignuća struke i tehnike.

PROIZVODI I POSLOVANJEKoestlin proizvodi široku pale-tu keksa, slanih trajnih peciva, čajnih peciva, punjenih čajnih peciva, prelivenih čajnih peciva, vafl i prelivenih vafl proizvoda te ekstrudiranih proizvoda. Najpoznatiji brendovi su Petit Beurre keksi, Saltas slani pereci i Speculaas. Tijekom 2015. godine Koestlin d.d. je ostva-rio neto dobit od 9,3 milijuna kuna, što je dvostruko bolji

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA)31.12.2015.

nekons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 80.027

1. Nematerijalna imovina 584

2. Materijalna imovina 61.035

3. Dugotrajna financijska imovina 18.407

4. Dugoročna potraživanja 0

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 131.903

1. Zalihe 24.464

2. Kratkoročna potraživanja 68.180

3. Kratkotrajna financijska imovina 38.530

4. Novac u banci i blagajni 729

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

2.210

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA 0

E) UKUPNO AKTIVA 214.139

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 12451

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 130.069

1. Temeljni (upisani) kapital 91.193

C) DUGOROČNE OBVEZE 23.618

D) KRATKOROČNE OBVEZE 58.352

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

1.936

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMAKAPITALA MATICE

0

RDIG (U TISUĆAMA KUNA)31.12.2015.

nekons.

A) POSLOVNI PRIHODI 184.210

1. Prihodi od prodaje 196.264

2. Ostali poslovni prihodi 14.946

B) POSLOVNI RASHODI 174.167

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha 268

2. Materijalni troškovi 135.612

3. Troškovi osoblja 25.185

4. Amortizacija 5.986

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 0

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 7.651

OPERATIVNA DOBIT 10.043

C) FINANCIJSKI PRIHODI 2.575

D) FINANCIJSKI RASHODI 2.998

NETO FINANCIJSKI RASHODI 423

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 0

G) UKUPNI PRIHODI 186.785

H) UKUPNI RASHODI 177.165

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 9.620

J) POREZ NA DOBIT 0

K) DOBIT RAZDOBLJA 9.620

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 0


Profil kompanije rezultat negoli u godini prije. Ukupni poslovni prihodi lani su iznosili 184 milijuna kuna unutar kojih su prihodi od prodaje 169,3 milijuna kuna i manji su za 2% u odnosu na 2014. godinu. Prodaja na do-maćem tržištu iznosila je 78,5 milijuna kuna i pala je za 4%, dok je inozemna prodaja s 90,7 milijuna kuna zadržala razinu iz prethodne godine. Kao što je ranije spomenuto, Koestlin na inozemnim tržištima ostva-ruje više od polovice ukupnih prihoda od prodaje, a glavna tržišta na kojima se realizira više od 80% inozemnih prihoda su Bosna i Hercegovina, Poljska i Slovenija. Također, porast pro-daje u odnosu na 2014. godinu zabilježen je na tržištima Velike Britanije te Italije. Poslovni rashodi ostvareni su u iznosu od 174,5 milijuna kuna i na

međugodišnjoj su razini manji za 4%. Najveći dio poslovnih rashoda otpada na materijalne troškove i troškove osoblja. Na kraju 2015. godine zaposleno je

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

Datum CROBEX KOES-R-A

2.1.2012. 1.746,71 270,01

31.12.2012. 1.740,39 340,00

Promjena % -0,36% 25,92%

2.1.2013. 1.763,45 340,00

31.12.2013. 1.794,28 319,70

Promjena % 1,75% -5,97%

2.1.2014. 1.804,55 332,00

31.12.2014. 1.745,44 350,00

Promjena % -3,28% 5,42%

2.1.2015. 1.740,60 400,00

31.12.2015. 1.689,63 533,40

Promjena % -2,93% 33,35%

POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Prihodi od prodaje 169,26 171,96

Poslovni prihodi 184,21 187,04

EBIT 10,04 5,66

Neto dobit 9,62 4,68

EBITDA 16,03 12,28

Operativni novčani tijek 1,84 3,58

Slobodni novčani tijek -0,32 2,89

Kapital i rezerve 130,07 120,45

Aktiva 214,14 212,37

Broj zaposlenih 428 435

*svi iznosi u milijunima kuna

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE [%]

1. Mepas d.o.o. Široki Brijeg 114.628 87,99

2. Vukadin Zvonimir 3.624 2,78

3. Brajčić Siniša 2.806 2,15

4. Milhofer Predrag 1.405 1,08

5. CERP-RH 552 0,42

6. Lepur Alen 254 0,19

7. Zekić Mile 239 0,18

8. Kelava Branimir 222 0,17

9. Šušter Đorđe 220 0,17

10. Dujela Igor 174 0,13

Ukupno: 124.124 95,26

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 15.4.2016.

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. nekons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1.836

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-2.151

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

11

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

2.163

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

366

PROFITABILNOSTPOSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

ROE 7,40% 3,88%

ROA 4,49% 2,20%

EBIT marža 5,45% 3,03%

EBITDA marža 8,70% 6,57%

NETO PROFITNA MARŽA 5,15% 2,46%

KOESTLIN D.D. - TRŽIŠNI PODACI

Cijena dionice za izračun (kn) 520,00

Broj dionica 130.276

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija(milijuna kuna)

67,74

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. nekons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 91.193

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

0

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

0

ZADUŽENOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Dug/kapital 63,02% 75,21%Portfelj Koestlina obuhvaća 40 proizvoda u oko 80 različitih pakiranja, a naj-poznatiji brendovi su Petit Beurre, Saltas i Speculaas

Lani ostvarena neto dobit od 9,3 milijuna kuna dvostruko je bolji rezultat u odnosu na 2014.


Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljiva-njem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upo-rabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Napomena

Odjel [email protected]

Credos

FUNDAMENTALNI POKAZATELJI

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

P/S 0,40 0,39

P/E 7,04 14,49

P/B 0,52 0,56

BVPS 998,41 924,57

EPS 73,84 35,90

EV (milijuni) 73,96 79,90

EV/EBITDA 4,61 6,51

P/EBITDA 4,23 5,52

P/EBIT 6,75 11,97

P/EA 4,34 6,04

P/CF 36,90 18,91

P/FCF -214,76 23,41

DIVIDENDA 2015. 2014.

Iznos 0,00% 0,00%

Dividendni prinos 0,00% 0,00%

Referentna cijena 520,00 520,00

428 zaposlenika prema kojima su podmirene sve obveze kao i prema državi, dok se prema dobavljačima i bankama obveze ispunjavaju s relativnom malim zakašnjenjem. Društvo kon-tinuirano radi na održavanju i poboljšanju kvalitete koja je potvrđena sljedećim certifika-tima: ISO 9001, HACCP, IFS, KOSHER, BRC i GS1 GTC. Koestlin je također odobren prema TFMS standardu kao dobavljač trgovačkog lanca Tes-co. Poslovna politika Društva usmjerena je na racionaliza-ciju poslovanja i održavanje likvidnosti i stabilnosti poslo-vanja. U suradnji s trgovačkim partnerima Koestlin 44% svoje

LIKVIDNOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

2,26 1,87

Novac po dionici 301,35 295,66

ukupne proizvodnje realizira za privatne marke trgovaca. U strukturi grupa proizvoda naj-više se proizvodi vafla, slatkih keksa, slanih trajnih peciva te nešto manje punjenih keksa, vafla prelivenih, slatkih keksa prelivenih i ekstrudiranih pro-izvoda. Planiraju se i značajne investicije vezane za nabavku novih proizvodnih postrojenja s ciljem zadovoljavanja potražnje te radovi i rekonstrukcije na upravnoj zgradi i u proizvod-nim pogonima. U komentaru poslovnih rezultata ostvare-nih u 2015. godini iz Uprave Društva ističu kako “Koestlin d.d. ima zadatak proizvodnjom visokokvalitetnih i moderno dizajniranih proizvoda osvajati povjerenje i zadovoljiti potrebe potrošača uz ostvarivanje pro-fita, osiguranja potreba radnika i učvršćivanja pozicije vodećeg konditora u zemlji”. U proi-zvodnji i realizaciji proizvoda koriste se ekološki prihvatljivi materijali i postupci. Trajna pa-žnja usmjerava se na racional-nu upotrebu energije i drugih prirodnih resursa. Razvijanjem ekološke svijesti, obrazovanjem i aktivnim uključivanjem zapo-slenih te suradnjom s lokalnom zajednicom i svim zainteresi-ranim stranama Koestlin d.d. doprinosi očuvanju okoline. Od početka 2012. godine dionica Koestlina gotovo je udvostru-

čila tržišnu vrijednost te je na koncu 2015. iznosila 533 kn, no prosječni dnevni promet pro-matranog razdoblja je skromnih 30-ak tisuća kuna. Od početka 2016. godine cijena dionice nije se bitno promijenila.

500.000

Prom

et

Cije

na

400,00

50.000

600,00

300,00

200,00

100,00

05.000

500,00

27.4. 2012.

6.11. 2012.

3.9. 2013.

2.1. 2014.

12.2. 2014.

27.5. 2014.

19.5. 2015.

3.8. 2015.

5.2. 2016.

Promet i kretanje cijene dionice KOES-RA 1.1.2012. – 15.4.2016.


DRŽAVA PRODAJE UDIO U FDS-U

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uskoro planira prodaju državnog udjela u

Fabrici duhana Sarajevo (FDS). Državni kapi-tal u Fabrici duhana Sarajevo iznosi 39,9%. Iz Agencije za privatizaciju FBiH naglašavaju da je najbolja opcija da se udio u FDS-u proda preko burze, ali da prvo treba provesti dubin-sku analizu ove kompanije. Fabrika duhana Sarajevo ima oko 2.000 dioničara.

NESTLÉ ZATVARA TVORNICU SLADOLEDA U SRBIJI Kompanija Nestlé zatvara svoju tvornicu sladoleda u Staroj Pazovi u Srbiji. Zbog slabih rezultata prodaje, kao i problema u distribuciji u regiji, Nestlé će nakon zatvaranja ove tvornice proizvodnju premjestiti u Grčku. Tvornica Nestléa u Srbiji bila je dio ugovora o

preuzimanju grčke kompanije Delta Ice Cream 2005. godine vrijedno 240 milijuna eura.

Trgovački lanac Mercator je u prva tri mjeseca ove godine ostvario prihod od 605 milijuna

eura te čistu dobit od 2,3 milijuna. Prihod je u prvom tromjesečju bio 3,8% manji nego u istom lanjskom razdoblju, dok je dobit smanjena za čak 44%, što u upravi tog trgovačkog lanca tumače dvostruko većim investicijama. Za investicije je izdvojeno gotovo 13 milijuna eura, od čega više od polovice za obnovu postojećih prodajnih prostora, a znatna su bila i ulaganja u logistiku i informacijske tehnologije. Među

razlozima za pad dobiti iz Mercatora navode i velika ulaganja u promidžbu i cjenovnu konkurentnost te dodaju kako su prihodi na hrvatskom tržištu pali zbog potpunog ukidanja prodajnog programa koji je prešao na Konzum, a na tržištu Slovenije i Srbije zbog izlaska iz nekih programa kao što su prodaja tekstila i kozmetike. Mercator je 2015. završio s 2,6 milijardi eura prihoda i 20 milijuna eura čiste dobiti te, nakon konsolidacije i ulaska u koncern Agrokor, više ne posluje s gubitkom.

MERCATOR S MANJIM PRIHODOM I DOBITI

BAT OTVORIO NOVI PROIZVODNI POGON U SRBIJI

Nova proizvodna linija najvećeg britanskog investitora u Srbiji, kompanije British Ame-

rican Tobacco (BAT), otvorena je u južnoj Srbiji u gradu Vranju. Otvaranjem pogona vrijednog pet milijuna eura, kompanija BAT je za 40% povećala svoje kapacitete i postala proizvodni centar zemalja članica CEFTA sporazuma. BAT je poslije uspješne privatizacije duhanske tvornice u Vranju postao jedan od najznačajnijih stranih investitora u Srbiji. Od dolaska na srpsko tržište, kompanija je u proračun Republike Srbije uplatila više od milijardu eura, dok je direktna investicija iznosila više od 200 milijuna eura, od čega je 120 milijuna eura uloženo u kupovinu i modernizaciju tvornice.

ORBICO PREUZEO DISTRIBUCIJU RADENSKE U BIH

Vodeća europska distributivna kompanija Orbico preuzela je distribuciju proizvoda slovenskog

proizvođača vode i bezalkoholnih pića Radenske na tržištu Bosne i Hercegovine. Direktor Radenske Marián Šefčovič izjavio je da je Orbico veliki igrač i da im godi njihova struktura obiteljske kompanije u kojoj se može pregovarati izravno s vlasnikom.

Dodao je kako je riječ o dugoročnom partnerstvu podsjetivši kako dvije kompanije već surađuju na hrvatskom tržištu. Detalji sporazuma nisu objavljeni, a iz Orbica su tom prigodom naveli kako će, s obzirom na njihovo iskustvo na području distribucije, proizvodi Radenske sigurno postati dio kupovne košarice brojnih kupaca u BiH

Kvartalni rezultatiSUD ODOBRIO RESTRUKTURIRANJE TUŠA

Celjski okružni sud potvrdio je sporazum o financijskom restrukturiranju Engrotuša, Tuš Holdinga i Tuš nekretnina. Dug trećeg najvećeg slovenskog trgovca narastao je na 380 milijuna eura, a dobavljačima duguje dodatnih 120 milijuna. Nakon osam mjeseci pregovora, banke su pristale produljiti finan-cijske obveze Tuša do 2020. godine.

Iz regije


PAD PRODAJE ALKOHOLA NA GLOBALNOJ RAZINIEuromonitor je objavio da je prošle godine zabilježen prvi pad prodaje alkohola na global-noj razini od 2001. godine. “Štoviše, vjerojatno biste morali ići unazad do azijske financijske

krize u kasnim 1990-ima da bi pronašli posljednji pad u globalnoj potrošnji”, navode iz Euromonitora. Lani je ukupna količina konzumiranog alkohola pala za 0,7%.

Pivska scena

Najveći svjetski proizvođač piva Anheu-ser-Busch InBev namjerava prodati neke

proizvodne pogone SABMillera u istočnoj Europi kako bi osigurao odobrenje regulatora za 100 milijardi dolara vrijedno preuzimanje te kompanije. AB InBev je već dogovorio podaju tri brenda SABMillera, Grolsch, Peroni i Meantime, japanskoj kompaniji Asahi Group Holdings za 2,55 milijardi eura, a najavio je da prodaje i SABMillerovo poslovanje u Češkoj, Mađarskoj,

Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. AB InBev je pri-općio da prodaja uključuje niz vrhunskih bren-dova na tržištima, kao što su Pilsner Urquella u Češkoj i Dreher u Mađarskoj. Nakon što je 2008. preuzeo Anheuser-Busch, InBev je prodao svoje poslovanje u Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i nekoliko manjih zemalja istočne Europe za 2,2 milijarde dolara kompaniji CVC Capital Partners. Taj posao, koji uključuje pivo Staropramen, sada je u vlasništvu kompanije Molson Coors.

AB INBEV PRODAJE

PROIZVODNE POGONE U

ISTOČNOJ EUROPI

NJEMAČKA: KAZNE ZBOG DOGOVARANJA CIJENA

Njemački regulator za tržišnu utakmicu odrezao je skupini maloprodajnih kompanija

novčane kazne u ukupnom iznosu 90,5 milijuna eura zbog dogovaranja cijena pojedinih marki piva, slatkiša i kave. Njemački lanci trgovina Edeka i Metro te danski lanac Netto kažnjeni su zbog dogovaranja cijena piva proizvođača An-heuser-Busch InBev, a njemački lanac Lidl zbog dogovaranja cijena Haribo bombona. Istraga je počela u siječnju 2010. godine te su dosad izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu 242 milijuna eura za dogovaranje cijena slatkiša, kave, hrane za kućne ljubimce, piva i proizvoda za njegu tijela.

HANS VAN BYLEN NA ČELU HENKELA

Od 1. svibnja 2016. godine Hans Van Bylen je na mjestu generalnog direktora Henkela

naslijedio Kaspera Rorsteda koji je u upravi kompanije proveo punih 11 godina. “Moje imenovanje za generalnog direktora je velika čast, ali i obveza. Radujem se izazovima te sam uvjeren da ćemo s našim globalnim ti-mom nastaviti s uspješnim razvojem Henkela

i u budućnosti”, izjavio je Van Bylen. Njemački proizvođač robe široke potrošnje u prvom je tromjesečju ostvario rast prilagođene dobiti prije kamata i poreza (EBIT) od 6,2%, na 751 milijun eura. Prilagođena neto dobit uvećana je 7,6% dosegnuvši 549 milijuna eura, a prihodi su gotovo stagnirali i iznosili su 4,456 milijardi eura.

BLAGI RAST PRODAJE

WALMART SMANJIO KVARTALNU DOBIT

Američki maloprodajni div Walmart izvijestio je o skromnom rastu prihoda u

prvom tromjesečju tekuće fiskalne godine. Prihodi najveće maloprodajne kompanije u svijetu porasli su 0,9%, na 115,9 milijardi dolara. Ako se isključi utjecaj valutnih tečajeva, uvećani su 4% i iznosili su 119,4 milijarde dolara. Neto dobit smanjena je 7,8%, na 3,1 milijardu dolara.

U drugom kvartalu poslovne godine 2015./16. prodaja Metro Grupe

iznosila je 13,6 milijardi eura te je nastavljen pozitivan trend poslovanja uz rast prodaje od 0,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Operativna dobit Metro Grupe u prvoj polovici poslovne godine iznosila je 1,2 milijarde eura. Veli-ki doprinos pozitivnom rezultatu donijela je online prodaja.

Iz svijeta


Što znamo o...

SLATKO I S MJEHURIĆIMA?

MOŽE!

azirana bezal-koholna pića su skupina osvježa-vajućih napitaka koja uz dodatke, poput šećera,

raznih sladila i okusa sadrže ugljikov dioksid. Danas veoma popularna, gazirana pića svoje korijene vuku iz prirodnih mineralnih izvora jer su upravo

oni bila inspiracija na-stanku “mjehurićastih” napitaka. Oponašanjem prirodno gaziranih mi-neralnih voda u kojima se CO2 iz zemlje otapa u vodi na njenom putu kroz geološke naslage i podzemna ležišta došlo se do ideje koja je promijenila tržište pića i pokrenula novu

revoluciju mjehurića. Na zapadu su ovi napitci dobili nekoliko imena koja se koriste ovisno u zemlji ili predjelu ze-mlje u kojoj ste odlu-čili kupiti svoj gazirani

sok. Tako Amerikanci koriste nazive “pop”,

“soda” ili “coke” aludirajući na najpoznatije gazirano piće

Ljudi su oduvijek bili ludi za slatkim, a kada se slatko, osim hrane, pojavilo i u tekućem obliku s mjehurićima započela je era bezalkoholnih gaziranih pića

G tržištu predstavljena

PRVA GAZIRANA VODA pogodna za

konzumaciju

1776.


današnjice, dok Englezi kori-ste izraze poput “fizzy drinks” a Irci “minerals”. Svi ti nazivi ipak su se svrstali pod jedan za-jednički, a to je “Carbonated soft drinks”. Zašto soft (mekano)? Odgovor na ovo pita-nje leži u počecima oglašavanja gaziranih pića. Kako se u različitim predjeli-ma koristio drugačiji naziv za ista pića, mudri marketin-gaši su ih sve objedinili pod isti nazivnik kako bi olakšali komunikaciju prema potroša-čima i kako bi ih (soft drinks) striktno razdvojili od jakih alkoholnih pića (hard drinks). Ipak, priča o gaziranim napitci-ma počinje puno prije mar-ketingaša i oglašavanja. Prvi zaslađeni napitci pojavili su se u 17. stoljeću u Parizu. Mada nisu bili gazirani, jer tada još nitko nije poznavao tu riječ i njeno značenje, bili su prete-ča tih sokova. Prvi zaslađeni sokovi spravljali su se od vode, limuna i meda, a 1676. godine francuska tvrtka Compagnie de Limonadiers of Paris već je imala pravi monopol na ulica-ma Pariza. Naime, prodavači kompanije su na leđima nosili velike spremnike limunade koju su na ulicama prodavali žednim Parižanima. Bio je to početak ljubavi između ljudi i slatkih napitaka.

NA POČETKU BIJAŠE PLINOcem gaziranih pića naziva se kemičar koji je između ostalog zaslužan za otkriće plina koji je naknadno nazvan kisik. Nje-govo ime je Joseph Priestley, a početkom 1770. godine započeo je svoje istraživanje o prirodi i svojstvima plinova. Tada se još vjerovalo Aristotelu i njegovim

zaključku da postoji samo jedan plin (zrak). Priestleya to nije previše uzbuđivalo pa je tijekom

svog istraživanja uspio izolirati i okarakterizirati čak osam pli-

nova, uklju-čujući i kisik. Otkrio je da zagrijavanjem živinog oksida nastaje plin koji pojačava gorenje svije-će i produljuje život miševi-ma i to do pet puta dulje od

običnog zraka. To je otkriće upotpu-

nilo njegovo ranije opažanje da biljka u zatvorenoj posudi dovoljno ‘’obnavlja’’ zrak da bi omogućila gorenje svijeće. Također je uvidio da je biljci po-trebna svjetlost kako bi mogla obnavljati zrak. Tako je zapravo postavio i temelje fotosinteze. Novi plin, kisik, Priestley je nazvao deflogistonirani zrak. Uz njega, Priestley je otkrio i ugljikov dioksid i monoksid, dušikov oksid i sumporov oksid. U svojoj knjizi “Directions for Impregnating Water with Fixed Air” iz 1772. godine po prvi puta opisuje kako napraviti gaziranu vodu, a 1776. godine primjenjuje napisano i stvara prvu gaziranu vodu pogodnu za konzumaciju. Oponašati priro-du, tj. stvoriti prirodne mjehu-riće u napitcima nije bilo lako tehnološki riješiti, ali tri godine nakon prve gazirane vode i to se dogodilo zahvaljujući švedskom kemičaru Torbenu Bergmanu koji je izumio napravu koja stvara gaziranu vodu pomoću krede i sumporne kiseline. Nje-gov aparat omogućio je proi-zvodnju gazirane vode u velikim količinama. Tim činom započeo je nezaustavljivi razvoj gazira-nih napitaka i početak eksperi-mentiranja s raznim okusima. Do 1820. godine poboljšanja u proizvodnji dosegla su zavidan nivo pri čemu je gazirane vode

u prodaji bilo mnogo više, što je dovelo i do rasta popularnosti među pučanstvom. Rast popu-larnosti znači i rast zahtjeva pa se počelo s eksperimentiranjem u okusima, što je dovelo do do-davanja đumbira, limuna, zatim pojava tonika, a 1886. godine John Pemberton osmišljava Co-ca-Colu, najpopularnije gazira-no piće današnjice.

POKRETAČ INDUSTRIJEU prvim godinama nove indu-strije gaziranih pića te ambalaže za ista, dogodila se prava ek-splozija patenata. Više od 1500 patenata je ispunjeno u ranim godinama, bilo da se radilo o boci, čepu ili poklopcu. Upravo je patent za čep osigurao nesme-tanu i sigurnu prodaju gaziranih pića, koja su se u prvim godina-ma točila iz popularnih fontana smještenih u ljekarnama. Nakon fontana, gazirani napitci su se počeli prodavati i u bocama, što je Coca-Coli omogućilo osva-janje svijeta. Ali čep je bio taj koji je sve to omogućio. Pošto su gazirana pića u boci pod velikim pritiskom, problem je pred-stavljao čep ili kako zadržati tekućinu pod pritiskom unutar boce. Mnogi su tražili rješenja kako mjehuriće zadržati u boci, a problem je riješio William Painter koji je osmislio “Crown cork bottle seal” ili čep nazu-bljen poput krune, koji se koristi i danas. To je bio prvi uspješan pokušaj zadržavanja mjehurića u boci.

ČEMU SLUŽE MJEHURIĆIDo sada smo naučili da mjehuri-ći nastaju zbog ugljikovog dioksi-da koji u napitcima djeluje osvje-žavajuće i pruža blagi osjećaj “peckanja”. Uz to, mjehurići daju i dodatan štih aromama, pojača-vaju sami okus pića i sprječavaju kvarenje, tj. produžavaju trajnost proizvoda. Mada se prije misli-lo kako gazirani napitci imaju blagotvorne učinke na zdravlje, zbog dodavanja raznih stimulan-sa u iste, poput lišća koke, istraži-vanja su pokazala da kada u tim pićima nema stimulansa, nema

Prirodni mineralni izvori bili su inspiracija nastanku gaziranih napitaka

Ocem gaziranih pića smatra se engleski kemičar Joseph Priestley koji je istraživao svojstva plinova


ni utjecaja na zdravlje, osim probavnih olakšanja koja pružaju kod pretjerane konzumacije hra-ne. Negativne konotacije vezane uz gazirana bezalkoholna pića najčešće se vežu uz visoki sadržaj šećera i umjetnih dodataka koji se u njima nalaze. No, napretkom tehnologije i okretanjem prirod-nim rješenjima, ali i slušanjem javnog mijenja, proizvođači su doskočili kritičarima smanje-njem razina šećera obogaćujući svoje gazirane napitke isključivo prirodnim dodacima.

HRVATSKO TRŽIŠTENa hrvatskom tržištu prvo gazirano piće koje je ugledalo svjetlo dana bila je legendar-na Cockta, koja je u ožujku 2016. godine proslavila svoj 63. rođendan. “Cockta je stvorena jedinstvenom mješavinom koja je ostala nepromijenjena od prve boce pa do danas. Sadržava čak 11 vrsta bilja, šipak joj daje karakterističnu aromu, a limun i naranča neodoljivu svježinu. Ono što Cocktu također čini drugačijom od ostalih cola na-pitaka je to što ne sadrži kofein niti ortofosfornu kiselinu te je bez dodataka glukozno-fruk-toznog sirupa”, kažu iz Atlantic Grupe koja distribuira ovo piće. Idejni tvorac Cockte je Emerik Zelinka koji je u tvrtki Slovenijavino stvorio ovo piće upotrebljavajući plodove šipka, različito bilje, vodu i karameli-zirani šećer, a naziv je izveo od riječi “cocktail”. Prvo predstav-ljanje Cockte bilo je 8. ožujka 1953. u Planici, a 2014. godine britanski časopis Financial

Što znamo o...


Prvo gazirano piće predstavlje-no na našim prostorima je Cockta tvrtke Sloveni-javino

Mjehurići nastaju zbog ugljikovog dioksida koji u napitcima stvara osjećaj “peckanja”

Gazirana pića omiljena su među potrošačima i često se za njima poseže, bilo da smo žedni ili

si jednostavno želimo osladiti dan. Mnogo je vrsta gaziranih napitaka po svijetu i svaka zemlja ima vlastite brendove gaziranih pića. Ipak, svjetsko tržište je veliko, a na njemu prevladavaju jaki globalni brendovi čija se pića nalaze u top deset. Tako se među deset najprodavanijih gaziranih pića nalaze čak četiri dijetna

napitka, što nije čudno s obzirom na to da potrošači sve više biraju proizvode s manje šećera. Drugo, sedmo, osmo i deseto mjesto drže dijetalni napitci, Diet Coke, Diet Pepsi, Diet Mountain Dew i Diet Dr Pepper. Na prvom mjestu je neprikosnovena Coca-Cola Classic, a brendovi Fanta i Sprite se nalaze na šestom i devetom mjestu. Ostale pozicije popunjavaju brendovi PepsiCo-a - Pepsi i Mountain Dew.

Top deset najprodavanijih gaziranih pića

s malo šećera i bez šećera u pakiranjima različitih veličina”, ističu iz Coca-Cole. Na hrvat-skom tržištu pet je gaziranih proizvoda iz portfelja Coca-Co-le. To su Coca-Cola, Fanta, Spri-te, Coca-Cola Zero i Schweppes. “Treba napomenuti da je Co-ca-Cola Zero dijetno piće koje ne sadrži šećer i kalorije, Fanta diljem svijeta postoji u više od 90 različitih okusa, Sprite je treća marka tvrtke Coca-Co-la Company, a Schweppes je idealan u kombinaciji s alkoho-lom”, saželi su iz Coca-Cole. Od hrvatskih proizvođača bezalko-holnih gaziranih sokova ističe se Jamnica koja je 2008. godine predstavila Jamnicu Sensati-on koje je kada se pojavila na policama osvojila nepca hrvat-skih potrošača. “Kombinacijom gazirane prirodne mineralne vode i prirodnih aroma Jamnica Sensation je unijela svježinu u ponudu niskoenergetskih gaziranih bezalkoholnih pića na hrvatsko tržište”, ističu iz Jamnice. Nakon sedam godina od predstavljanja, Jamnica Sen-sation je doživjela redizajn te se 2015. godine pojavila u potpuno novom dizajnu svojih okusa uz atraktivna imena Asia, Africa i India, odabranih prema porije-klu voća čije se arome nalaze u Sensationu. Tako okus lime-ta-kiwano podsjeća na Aziju, malina-marula približava vrućoj Africi, dok će okus grejp-na-ranča dočarati boje Indije. “I u 2016. godini smo predstavili novo limitirano izdanje Sensa-tiona. Riječ je o Sensation MTV limited edition s okusom co-la-limeta”, zaključuju iz Jamnice. Potvrda o kvaliteti Sensationa stigla je i od stane stručnjaka kada je krajem 2015. Sensation Asia osvojila zlatnu medalju u kategoriji gazirana voda s okusom na međunarodnom na-tjecanju Mineral Water Challen-ge 2015 održanom u Portugalu u konkurenciji 175 prijavljenih proizvoda iz 11 država.

Times svrstao je Cocktu među najbolja gazirana cola pića. Na toj listi Cockta je zauzela odlično četvrto mjesto. Osim u standardnom okusu, Cocktu možemo naći u još šest različi-tih okusa, Cockta Limeta i Gin-ger, Cockta mandarina, Cockta Easy, Cockta Rossa, Cockta Chinotto i Cockta Black tonic. Nakon Cockte, sljedeće gazira-no piće koje je osvajalo tržište bilo je iz asortimana Badela, kojega je početkom 2016. godi-ne preuzela Radenska. Riječ je o Inki i Nari koje su se na tržištu pojavile 1967. godine. “Osim što smo Badelovim brendovima obogatili portfelj, Radenska ta-kođer puni popularne brendove PepsiCo-a za hrvatsko tržište. Tu mislimo na Pepsi, Miran-du i 7Up”, kažu iz Radenske i dodaju kako ovo ljeto slijedi još jedno iznenađenje iz njihovih pogona. Radi se o popularnoj Radenskoj s dodatkom oku-sa naranče, mente i limuna i maline. Na spomen gaziranih pića, većini na pamet padne Coca-Cola. Ovo najpoznatije i najpopularnije piće na svijetu koje milijune ljudi osvježava dugih 130 godina, u Hrvatsku je stiglo 1968. godine. “Do danas je diljem svijeta prodano više od 300 milijardi popularnih stakle-nih contour bočica Coca-Cole, a s pomoću najveće distribucij-ske mreže potrošači u više od 200 država popiju više od 1,9 milijardi gaziranih i negazira-nih napitaka iz Coca-Coline ponude, koja uključuje više od 500 vrsta robnih marki. Ponuda obuhvaća napitke sa šećerom,


KONFERENCIJA | 9. 6. 2016. | KRAŠ AUDITORIUM, ZAGREB

M RK TIN & YNUMB RS

KRAŠ AUDITORIUM, ZAGREB

M RK TIN M RK TIN M RK TIN Y Y

Web: lider.media/mip-2016/ e-adresa: [email protected] kontakt: 01/6333-536

ALEN MAYER North American Sales

Training Corporation, CEO

Autor knjige provokativna naslova ‘Selling Is Better Than Sex’ trener je praktičnih i primjenjivih prodajnih vještina, prodajni savjetnik te pisac nekoliko knjiga o prodaji. Iza

njega je više od 22 godine racionalnog i praktičnog pristupa razvoju poslovanja te iskustva u međunarodnoj prodaji.

Sve potrebe lako se mogu zadovoljiti kad se otkriju. Bit je u tome da se moraju otkriti. Alen Mayer

^ Na koja četiri pametna načina možete osvojiti nove kupce?

^ Kako ćete znati da ste postali marketinški menadžer?

^ Mijenjaju li se navike online kupnje u Hrvatskoj?

^ Kako blog utječe na rast povjerenja u brend?

BRONČANI SPONZORI

AKADEMSKI PARTNER

MEDIJSKI POKROVITELJ

208x297 marketing and sales.indd 1 20.5.2016. 16:34:27


Ja TRGOVAC

ZAVIRITE U MAGIČNI SVIJET BIJELOG MIŠA

ada spojimo galeristu, ljubitelja glazbe, gitaristu, perkusionistu i didgeridoo maj-stora dobijemo za-pravo samo jednu

osobu u liku vlasnika specijalizi-rane trgovine White mouse booze house, Ksenija “Svena” Reljića. Osebujni Ksenije sve je osim trgovca, što ga nije spriječilo da otvori trgovinu namijenjenu svim ljubiteljima kvalitetne kapljice. U samom centru Zagreba, na Trgu bana Josipa Jelačića, smjestila se, izgledom mala ali asortimanom velika trgovina. Osim velikog izbora alkoholnih pića, ova trgo-vina ima jedan poseban štih jer na vrlo osebujan način odiše rock and rollom. Nije to ništa čudno budući da su i vlasnik Ksenije i zaposleni Goran članovi benda Noćni Moro. Kako su rokeri svestrana bića, nije im se bilo teško snaći u novoj ulozi trgovaca. “Trgovinu sam otvorio u nadi spajanja mojih dviju ljubavi – alkohola i galerije. Ideja mi je bila stvoriti mjesto gdje će ljudi osim očitog, znači kupovanja alkohola, moći kupiti prigodan i zani-mljiv poklon”, započinje Ksenije svoju priču. Mada se boca vina, whiskyja ili rakije sama po sebi može smatrati darom, a često to i jest, dodatak uz bocu može još i više oplemeniti poklonjeni dar. “U našem White Mouseu imamo

puno poklon paketa, kao napri-mjer Jack Daniels u limenoj kutiji koja je zapravo zvučnik, Zacapa rum s prigodnim čašama, butelja kvalitetnog piva i slični uniformi-rani pokloni, ali isto tako nudimo mogućnost samostalnog biranja i kombinacije poklona. Kako u trgovini imamo tuš i animi-rane grafike i knjige, a uskoro nadam se i poeziju, moguće je svaku grafiku ili knjigu iskombinirati sa željenim pićem te tako pokloniti unikatan dar po uistinu pristojnoj cijeni”, govori Reljić. Među knjigama svoje su mjesto pronašli legendarni autori poput Charlesa Bukowskog ili Huntera S. Thompsona čija se knjiga “Dani ruma” prodaje u kombinaciji s rumom, naravno, dok se najpoznatija knjiga o lovu na američki san “Strah i prezir u Las Vegasu” prodaje u kombina-

ciji s apsintom, što bi se dragom Hunteru zasigurno svidjelo.

LAGANI POČETAKU trgovini se svi još polako uho-davaju s obzirom na to da nitko od uključenih u projekt nije profesi-onalni trgovac i rade tek dva mje-seca. “To je više obiteljska priča nego striktno biznis, barem zasad”,

priča Ksenije i dodaje da im je mantra “pomalo”. “Kada ka-

žem pomalo, ne mislim na ljenčarenje i ‘lezilebarenje’, nego na to da u životu ne treba žuriti, treba biti sta-ložen i smiren, a mantru ‘pomalo’ koristim i kada

pričam o konzumaciji al-kohola kod kojega treba biti

odgovoran. Iako prodajemo i volimo razna alkoholna pića, po-

tičemo odgovornu konzumaciju, a za neka veoma jaka pića, poput apsinta, uveli smo vlastitu dobnu granicu od 21 godinu, bez obzira

U specijaliziranoj trgovini alkoholnih pića zanimljivog naziva “White mouse booze house” svi koji cijene dobru i kvalitetnu kapljicu pronaći će nešto za sebe. Novo otvorena trgovina nudi široki asortiman pića iz cijeloga svijeta

K

vrsta PIVA nalazi se u asortimanu ove kreativne

PRODAVAONICE

150


na to što je kod nas dobna granica za konzumaciju i kupovinu alko-hola 18 godina”, odgovorno ističe Ksenije. Pozitivna je to politika, posebno kada bacite pogled na po-lice trgovine koje obiluju mnogo-brojnim pićima iz raznih dijelova svijeta. Teško je ostati ravnodušan kada se ispred vas nađe toliko pića da postanete opijeni od samog gle-danja. “Sve trgovine prodaju neka alkoholna pića, ali mi smo ipak specijalizirana trgovina. Trenutno u našem asortimanu imamo više od 150 vrsta piva, oko 120 vrsta že-stice te 50-ak vina”, navodi Ksenije predstavljajući asortiman. Kada se

priča o pivu, naglasak je na hrvat-sku craft scenu koja iz dana u dan nezaustavljivo raste.

CRAFT REVOLUCIJA“Craft revolucija je In! Hrvatske craft pive idu jako dobro. Zmaj-skog se ne možemo nakupovati jer iz trgovine odlazi veoma brzo. Osim Zmajskog, podržavamo i druge craftere poput Nove runde, Varionice, Visibabe, Kabineta, Vunetova. Zapravo, imamo sve do kojih se u određenim trenucima

može doći s obzirom da mnoge naše craft pivovare imaju jako malu proizvodnju pa kada ih nema, nema ih, i tu se ne može puno učiniti”, govori vlasnik ove trgovine. Uz hrvatski craft, u trgo-vini prevladavaju belgijska i trapist piva. “Posebno smo ponosni na trapist piva koja imamo jer pivara koji nose oznaku trapista ima svega desetak, od kojih je oko šest iz Belgije i sva su vrhunske kvalite-te”, zaključuje Ksenije. Pregledom polica primijeti se i jedno posebno pivo sa zanimljivim omotima. To je Mikkeller pivo ili kako ga neki nazivaju - “gipsy” pivo. “Mikkeller je zaista poseban. Nazivaju ga “gipsy” pivo jer pivovara Mikkeller ne postoji, već se njihovo pivo kuha u raznim drugim pogonima. Gipsy, putujuće ili fantomsko pivo, kako ga još nazivaju, zabilježilo je u posljednjih osam godina velike uspjehe, prodaje se u 40 zemalja, a dvojac prijatelja Mikkel Bjergso i Kristian Keller su u tih osam godi-na skuhali nevjerojatnih 800 vrsta piva. “Većinu pivskog asortimana nabavljamo od Svijeta piva. Moglo bi se reći da im mi služimo kao neka vrsta izloga, ne samo Svijetu piva, već i Valentiću, Coca-Coli i vinariji Markota od kojih nabav-ljamo artikle”, priča Ksenije. Osim piva, police White mouse booze house obiluju raznim whiskyjima, vodkama, ginovima, likerima, rakijama, ali i pićima koja se rijet-ko nalaze na policama hrvatskih trgovina, poput Marsala vina, grčkog ouza, španjolske sangrije, japanskog sakea, hrvatske anižete ili ruske vodke koju sponzorira


Osim alkohola, u trgovini White mouse booze house se mogu kupiti razne knjige i “hand made” grafike

U skoroj buduć-nosti plan vlasnika trgovine je započeti s Pop Up programima, radionicama i degustaci-jama

i proizvodi vlada Ruske Federa-cije. “Prodajemo uistinu široki i zanimljiv spektar alkoholnih pića. Recimo Incanto likeri od Fructusa koji odležavaju u bačvama i zaista su odlični i potpuno prirodni, što kupci vole, cijene i prepoznaju, a u potpunosti su hrvatski proizvod pa može proći i kao suvenir. Osim njih, tu su i Aura likeri iz Istre, koji za razliku od Incanta, koji ima voćne likere, proizvode likere od teranina, kadulje, divlje kruške, ali i rakije od masline i badema. Uz to, uložili su jako puno u izgled same boce pa to sve izgleda zaista svjetski”, govori Ksenije. Veliki naglasak, vlasnik ove trgovine stavlja na gin (džin) jer, kako kaže, to piće u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznato i priznato – čitaj po-pularno. “Šteta je to jer se u džinu može uživati baš kao i u whiskyju ili konjaku. Mi prodajemo i začine za džin pa si ga svatko može ‘zači-niti’ po vlastitom ukusu, a uskoro planiramo prezentacije i degusta-cije kako bi ga malo popularizirali među Hrvatima. Uz to, planira-mo i degustacije apsinta kako bi educirali ljude i skinuli stigmu s tog pića. Postoje mnogi rituali pijenja kada je apsint u pitanju kojih se treba pridržavati. Neke sam probao, a neke ni ne želim probati”, kroz smijeh kaže Ksenije. Kako bi rokersko-bajkerski štih ostao neukaljan i kako bi se vratio dašak prošlosti na policama se nalazi i zanimljivi whisky u još zanimljivijem pakiranju. Riječ je o Moonshine Ole Smoky Harley Davidson Whiskyju koji se umje-sto boce toči u tegle nalik onima za krastavce u koje se za vrijeme prohibicije točio alkohol. Uistinu zanimljiva ambalaža za kojom će nostalgičari rado posegnuti. Vinski program zauzima najmanje mjesta u trgovini, ali to ne znači da je manje kvalitetan. “S vinom sam želio pokriti sve što ljudi traže pa stoga imamo graševinu, rizling, malvaziju, kvalitetna i vrhunska vina, ali i vina Zvonka Bogdana, Zigantea te Markote iz požeške doline”, zaključuje Ksenije.

Info

Naziv trgovine: White mouse booze house

Naziv tvrtke: Rök j.d.o.o.Adresa trgovine:

Trg bana Josipa Jelačića 15, ZagrebVlasnik: Ksenije Reljić

Godina osnivanja: 2016.Kvadratura: 30 m²


Novo na polici

Tvrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta svoj je asortiman jakih alkoholnih pića proširila whiskyjem Ole Smoky

Harley-Davidson Moonshine. Proizveden u destileriji Ole Smoky u američkoj saveznoj državi Tennessee, ovaj whisky nazvan je prema čuvenom modelu motora Har-ley-Davidson Twin cam 103. S 51,5% udjela alkohola, osim konzumiranja u varijanti “on the rocks”, ovaj je whisky iznimno pogodan i za miješana pića čija je baza upravo whisky. Ljubitelji ovog pića već će kod prvog kušanja osjetiti aromu dima uz neodoljiv miris meda, što je i naznačeno deklaracijom “Charred Moonshine”. Jedinstvenu aromu koja se, između ostaloga, postiže i čuvanjem whiskyja u posebnim bačvama, prati i Mo-onshine pakiranje u tzv. “Jar” boci, stoljetnoj tradiciji pakiranja ovog pića u ovom dijelu SAD-a. Više informa-cija o ovom whiskyju i cjelokupnom asortimanu možete pronaći na web stranici tvrtke Valentić: http://www.valentic-drinks.com/.

U nadolazećim ljetnim mjesecima sladokusci će moći uživati u novom sladoledu iz Ledovog asortimana. Ledo Medo s novim okusom vanilije i čokolade s kakao preljevom dolazi

u pakiranju s dvije sličice koje se lijepe u edukativni album. Kako bi uživanje u sladoledu postalo zabava za cijelu obitelj, u Ledu su pripremili i besplatnu Ledo Medo 3D aplikaciju koja najmlađe potrošače vodi u svijet dinosaura. Osim što se mogu oživjeti dinosauri te saznati kako su izgledali, kretali se i glasali, aplikacija donosi i igricu “Dino avantura”.

Uz tradicionalne okuse kulena i pršuta, Franck je Čipi čips klubu pridružio i novi

okus pečene paprike. Delicija prepoznata kao cijenjeni proizvod naših krajeva i tradicio-nalne hrvatske kuhinje, od sada obogaćuje hrskavi čips napravljen od vrhunskih sorti domaćeg krumpira. Uz aktualnu promociju u sklopu kampanje CROmpiri, koja je 2015. osvojila Zlatni Effie, novi Čipi čips može se naći na policama trgovina po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 10,99 kn.

Ole Smoky Harley-Davidson Moonshine

Svijet dinosaura uz Ledo Medo sladoled

Čipi čips pečena paprika

Rexona Active Shield

Strongbow, vodeći svjetski cider, odne-

davno je na hrvatskom tržištu dostupan i s okusom tamnog voća u kojem prevladava crni ribiz (Strongbow Dark Fruit). Strongbow u svom asortimanu nudi okuse jabuke, crvenog bobi-častog voća i tamnog voća (crni ribiz). Sa-vršeno je osvježenje za sunčane dane i ljetne večeri, a preporučuje ga se konzumirati s puno leda. Stron-gbow je alternativa pivu, ali i koktelima, gotovim miješanim alkoholnim pićima pa čak i bijelom i rosé vinu. Iznena-đujuće je osvježa-vajuće, pjenušavo alkoholno piće spravljeno od dozrelih jabuka, bogatog voćnog okusa.

Strongbow Dark Fruit

S dolaskom toplijih dana proizvodi za

ublažavanje neugodnih mirisa postaju neizosta-van dio naše svakod-nevice. Brend Rexona je stoga ponudio novu liniju Active Shield koja se uspješno bori protiv bakterija koje su izvor neugodnog mirisa. Nova linija sadrži roll-on i dezodorans u sticku i spreju, u muškoj i ženskoj varijanti. Lan-siranje Rexona Active Shield linije prati jaka medijska podrška te podrška na prodajnim mjestima.


Godina je puna sportskih prigoda, navijačkih bodrenja i veselih proslava. Novi Dr. Oetker mini

dekori stvoreni su za dobre rezultate i vješto osmišljeni kako bi krasili i najkreativnije poslastice. Osim toga, Dr. Oetker je predstavio i novi žele kao laganu i zdravu slasticu za male i velike sladokusce. Dva neodoljiva okusa – jagoda i limun, savršeni su izbor za pripremu omiljenih proljetnih slastica te odlično rješenje za žele deserte kao i preljeve ili nadjeve za torte i kolače. Tu je i nova Dr. Oetker goveđa želatina vrhunske kvalitete kao ukusna i zdrava alternativa kod pripreme jela, kolača i deserta. Predstavljen je i novi proizvod u segmentu žitarica za doručak - Vitalis Roasted Müsli, koje odlikuje hrskavo-nježan okus prženih zobenih i pšeničnih pahuljica obogaćen medom i drugim ukusnim sastojcima.

Četiri inovacije iz Dr. Oetkera

Amstel Premium Pilsener, vrhunsko lager pivo urav-

noteženog i punog okusa, ima novi, osvježeni dizajn pakiranja, kao i novi slogan - Uzmi si vremena. U današnje vrijeme, kada toliko toga radimo na brzinu, Amstel Premium Pilsener podsjeća nas na to da ponekad jednostavno trebamo zastati i uzeti si vremena za prave stvari, poput kvalitetnog uživanja u ovom vrhunskom pivu s dragim osobama. Amstel Premium Pilsener dostupan je u sljedećim pakiranjima: limenka 0,4 L, staklena boca 0,33 L, staklena boca 0,5 L i PET boca 1 L.

Novi izgled Amstel Premium Pilsenera

Sana delikatese pripremile su šest novih grickalica – čips i štapiće od jabuke koji dolaze i u kombinaciji s čokola-

dom. Primjenom posebne tehnologije sušenja koja čuva sve prirodne sastojke i vrhunsku kvalitetu Jonathan jabuka stvoreni su vrhunski čips i štapići fantastične hrskavosti i izvrsnog okusa. Čips od jabuke s tamnom čokoladom bogat je prirodnim kalijem, magnezijem, alkaloidima, vitaminima (A, B i C), vlaknima i polifenolima, a uživanje je zajamče-no spajanjem s vrhunskom čokoladom. Čips od jabuke s tamnom čokoladom ne sadrži gluten, pogodan je za vegane i dijabetičare. Tamna čokolada bogata je antioksidansima te utječe na dobro raspoloženje. Ukusan i zdrav čips pretvoren je u posebnu poslasticu punog okusa tamne čokolade i jabuke.

Dukat je na tržište lansirao Dukat Fit liniju koja obuhvaća šest novih

mliječnih proizvoda bogatih proteinima. Dukat Fit mliječni proteinski napi-tak okusa vanilija i čokolada niskog je udjela mliječne masti i smanjenog udjela šećera pa je stoga idealan proteinski obrok ili međuobrok. Pakiran u praktičnu bocu od 500 ml, sadrži 30 g punovrijednih mliječnih proteina te je posebno pogodan za konzumaciju izvan

kuće. Dukat Fit Quark svježi sir dolazi u okusima natur, marelica i jagoda. Ne sadrži laktozu, nježne je i kremaste teksture, a pakiranje od 150 g sadrži od

12,8 g do 15 g punovrijednih mliječnih proteina. Konzumacijom

Dukat Fit voćnog jogurta s jagoda-ma i crvenim vo-ćem u organizam

se unosi 19,8 g mliječnih proteina.

Pakiran je u praktičnu bočicu od 330 g te je

posebno pogodan za konzumaciju izvan

kuće.

Preporuka

Dukat Fit linija

Zdravi snack užitak iz Sana delikatesa

Novi Dolcela pudinzi

Podravka je predstavila dva nova proizvoda u obitelji Dolcela pudinga. Premium pu-

ding kokos dolazi u pakiranju od 46 g, a zbog svoje kremaste teksture obogaćene mrvicama kokosa može se poslužiti kao samostalan desert ili dodatak voćnim slasticama. Go-urmet puding desert s okusom panna cotta obogaćenog komadićima aromatične maline dolazi u pakiranju od 43 g koje je dostatno za četiri posluživanja. Desert se može poslužiti u toploj ili ohlađenoj kombinaciji te ukrasiti listićima mente.

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

jatrgovac.hr | Travanj 2016.4

Documents

Ja TRGOVAC magazin – svibanj 2016