Ja TRGOVAC magazin - svibanj 2012

Broj 18 | Svibanj 2012.

Dossier

Odnosi s javnošću:Vjerodostojnost prije svega

Brend jezikpokretač izgradnje brenda

pivarskaindustrijaPivo i

Dossier

Naprijed naši!Naprijed naši!Naj kampanje EURO 2012

Još veća ušteda šećera za potrošača

s novim omjerom 3:1!



Za najfiniju i zdravu zimnicu!Uspješna sezona zimnice i još više voćnog okusa





Za najfiniju i zdravu zimnicu!Uspješna sezona zimnice i još više voćnog okusa

7Svibanj 2012. www.jatrgovac.hr

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

LEKTOR I PREVODITELJ:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak,

Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a/4,10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

NAKLADA: 10.100 primjeraka.

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA

DOSTUPNO JE NA:www.jatrgovac.hr

Kako stvoriti poduzetničku klimu i nova radna mjesta u državi koja dugoročno ne promišlja kako to ostvariti i ne pruža nikakvu konkretnu pomoć ili ideju već samo slijepo provodi disci-

plinarne mjere koje načelno imaju smisla, ali u nekim posve drugačijim tržišnim uvjetima. Kako se osjećati produktivno i ponosno kada se poduzetnici pribijaju na stup srama i kada se naočigled svekolike javnosti preispituje njihova mukotrpnim radom stečena imo-vina. Kako planirati razvoj u uvjetima u kojima se dogovori jedno, a nedugo zatim odredi nešto sasvim drugo bez ikakvog prethodnog konzultiranja s uklju-čenim stranama i mjerodavnim stručnjacima. Kako uredno plaćati porez i ostale obveze kada su država i državne tvrtke prema poduzetniku najveći dužnik i kada sudstvo, svojom poslovičnom sporošću i neefi-kasnošću, potiče neplatiše da vam u lice i bez srama svaki put mogu reći: “Tuži me”, jer znaju da, dok naše pravosuđe odradi svoj posao, ni njih ni vašega novca više neće biti na vidiku. Poduzetnik na sva navedena pitanja može dati konkretne i jasne odgovore, ali ih je netko prethodno to trebao upitati. “Tražimo simetriju odgovornosti i promjenu odnosa prema poduzetni-cima”, poručio je Ivan Ergović, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnicima Vlade na nedavno održanom Danu poduzetnika. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na prozivku je spremno i pomalo kao po špranci uzvratio kako treba raditi transparen-

tno, voditi dosljednu provjeru tko što radi, koliko je efikasan, koliko je produktivan i da onda neće biti nikakvog problema. Vjerujem da ni većina poduzetnika u tome ne vidi problem, samo se pitaju kada Vlast misli početi provedbu spomenute politike na vlastitom primjeru? Svakako je pohvalna inicijativa da se riješi problem nelikvidnosti, no u tom slučaju Vlada ipak nije trebala krenuti od sebe. Prvo treba riješiti onu poduzetničku, jer, kada se ona dovede u red, Vlada neće trebati brinuti o vlastitoj. A kada poduzetnik bude nagrađen za svoj rad i trud brzo će se u njemu stvoriti ushit, a oko njega pozi-tivna poduzetnička klima koju svi toliko prizivaju.Jesmo li mi bili dovoljno poduzetni po pitanju kvalitetnog praćenja tema u ovomje-sečnom izdanju prosudite temeljem stranica koje slijede. Vjerujemo da ćete nakon opsežnog priloga o pivu poželjeti popiti koje te da će vam uz skorašnji Euro, ako vam možebitno nedostaje poduzetničkog duha, proraditi barem onaj navijački koji također nije na visini ususret tom velikom natjecanju. Vjerujmo u naše reprezenta-tivce. Vjerujmo u sebe. Igraj Hrvatska, ti to znaš i možeš.

Simetrija odgovornosti

Maroje Sabljić, glavni urednik [email protected]

Broj 18 | Svibanj 2012.

Dossier

Odnosi s javnošću:Vjerodostojnost prije svega

Brend jezikpokretač izgradnje brenda

pivarskaindustrijaPivo i

Dossier

Naprijed naši!Naprijed naši!Naj kampanje EURO 2012

ISSN 1847-9987

Godina 3 / Broj 18Besplatni primjerak

“Prvo treba riješiti

poduzetničku nelikvidnost jer

kada se ona dovede u red

Vlada neće trebati brinuti o

vlastitoj“

8 www.jatrgovac.hr Svibanj 2012.

Vijesti 8

Društveno odgovorno poslovanje 14

Naj kampanje Euro 2012 16

Dossier Pivo 18

Upravljanje brendovima 32

Mlijeko 34

Odnosi s javnošću 38

Ljepila 42

Vijesti iz regije i svijeta 46

Globalna kretanja 48

Brendovi našeg djetinjstva 50

Novo na polici 51

Izlog 54

Vijesti

U ovom broju

Potrošnja u ožujku pala 1,1 posto

U ožujku je u Hrvatskoj promet u tr-govini na malo pao 1,1 posto na

godišnjoj razini, više od očekivanja, što je posljedica povećanja PDV-a, slabosti tržišta rada i nejake potražnje za kre-ditima. To je prvi pad potrošnje u ovoj godini, nakon što je u siječnju porasla za 1,9, a u veljači za 1,1 posto. Promatra-jući promet od trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti poslovnih subje-kata prema NKD-u, značajan realan pad prometa na godišnjoj razini zabilježen je u kategorijama audio i video opreme (-7,8%) te ostalih djelatnosti (-5,2%), dok je najveći rast zabilježen u prometu tekstilom, odjećom i obućom (+20,4%) što je djelomično posljedica produljenih sezonskih sniženja.

Trgovački lanac hipermar-keta B-Hyper započeo je

poslovanje na hrvatskom tržištu otvaranjem prodajnog objekta u trgovačkom centru Lumini u Varaždinu. Radi se o novom konceptu hipermarketa koji uz bogatu ponudu više od 30.000 proizvoda prehrambenih i ne-

prehrambenih kategorija po-sebnu pažnju poklanja odjelu kuhinje i prodaji gotovih jela. Novi varaždinski hipermarket prostire se na više od 5000 kva-dratnih metara, od čega je 3500 kvadrata prodajnog prostora. Ukupna investicija u prodajni objekat iznosila je 5 milijuna

Trgovački lanac B-Hyper zap očeo poslovanje u Hrvatskoj


Besplatne plastične vrećice od početka 2013. odlaze u povijest

Besplatne plastične vrećice neće biti dostupne kupcima u trgovinama i na tržnicama od počet-

ka iduće godine, kada bi trebao stupiti na snagu novi pravilnik kojim Ministarstvo zaštite okoliša i prirode namjerava uvesti “ekološki porez”, to jest naknadu radi odvikavanja potrošača od korištenja tih teško razgradivih plastičnih proizvoda. Ministri-ca zaštite okoliša i prirode Mirela Holy izjavila je da bi se pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, pošto se prihvati zakon o otpadu. Pravilnikom bi se uvelo i plaćanje naknade na plastične vrećice kojom se želi destimulirati njihovu upotrebu. Mini-strica Holy rekla je da visina naknade još nije utvr-đena, a razmišlja se o dvije kune po vrećici koje bi se uplaćivale u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a bile bi namijenjene ostvarivanju projekata koji služe poboljšanju okoliša.

Trgovački lanac B-Hyper zap očeo poslovanje u Hrvatskojeura te je zaposleno je 107 djelatnika. B-hyper je otvorio Knut Kvisvik, predsjednik upra-ve tvrtke, koji je tom prigodom naglasio kako je B-Hyper među-narodna tvrtka koju je izgradio iskusni upravljački tim iz Skandi-navije i baltičkih zemalja, s više od 20 godina iskustva u sektoru

maloprodaje. B-Hyper i njegov razvoj podupiru privatni dionički fondovi, rekao je, a osim u Hr-vatskoj u ovom trenutku tvrtka razvija poslovanje i u Srbiji, BiH, Estoniji, Latviji, Litvi te je fokus stavljen na brzorastuća tržišta istočne Europe kao što su Ukra-jina i Azerbajdžan.

Seljaci i sindikati traže stopu PDV-a na hranu od 5 postoNezavisni hrvatski seljaci i Neza-

visni hrvatski sindikati traže od Vlade da se što hitnije smanji stopa PDV-a na hranu na 5 posto. Pred-sjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić smatra kako ima prostora za snižavanje stope PDV-a, odnosno da bi u Hrvatskoj PDV na hranu trebao biti 5 posto. Napominje kako Hrvatska sa stopom od 25 posto ima gotovo najveći PDV na prehram-bene proizvode (izuzev na kruh i mlijeko) u odnosu na članice Europ-ske unije. Primjerice, u Njemačkoj je ta stopa 7 posto, a ima puno veći standard nego Hrvatska. U Hrvatskoj mjesečno na hranu otpada do 32 posto ukupnih mjesečnih troškova.


Vijesti

Hrvatski proizvođači pića u devet mjeseci 2011.

ostvarili su bruto dobit od 608 milijuna kuna, što je porast od dva posto u odnosu na isto razdoblje 2010., podaci su koje je objavila Fina. Kod 246 poduzetnika proizvođača pića bilo je 9350 zaposlenih koji su

ostvarili ukupan prihod od 4,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 4 milijarde kuna te izdvo-jili za investicije 232 milijuna kuna. Proizvođači pića u devet mjeseci 2011. na stranim su tr-žištima ostvarili prihod od 522 milijuna kuna, što je povećanje izvoza za 13,7 posto.

Domaći čips od uvoznog krumpira

Tvrtka Kanaan (Obe-ćana zemlja) iz

Donjeg Miholjca, osno-vana 1990. godine, drži više od 45 posto doma-ćeg tržišta čipsa. “Ove godine nam je prodaja porasla 38 posto”, kaže Zvonko Popović, pred-sjednik Uprave Kana-ana. Otkako je izbila kriza, potrošači umjesto svjetskih brendova radije odabiru domaće grickalice. Uložili su u novu tehnologiju, povećali kapacitete, a Ka-naanov čips uskoro bi se trebao naći na policama velikog britanskog trgovačkog lanca Tesco u Mađarskoj. Tvrtka već izvozi u Mađarsku, ali i u Srbiju, Makedoniju, BiH, Slovačku, Albaniju, Grčku, Kosovo i Bugarsku, a uskoro i Italiju. No, Kanaanu nedostaje ključna sirovina - krumpir. “Moramo ga uvoziti iz Mađarske jer ga nemamo dovolj-no. U Hrvatskoj ne možemo dobiti zemlju, premda državi nudimo puno višu cijenu za najam. No, država nekima daje zemlju ispod tržišne cijene”, kaže Popović.

Predstavljena redi-zajnirana ponuda Vina LagunaU ambijentu Vidikovca vino-

grada Agrolagune u Poreču je sredinom svibnja predstavlje-na nova, redizajnirana linija Vina Laguna, vinarije koja posluje u sastavu Agrokor vina. Tom pri-godom premijerno su predstav-ljena i vina iz ultra premium lini-je: Vina Laguna Festigia Riserva koja je sa svoje dvije etikete Malvazija i Cabernet Sauvignon nadišla sve dosadašnje vinske užitke iz podruma Agrolagune, rečeno je na predstavljanju kojem su prisustvovali potpred-sjednica Uprave Agrokora Ljer-

ka Puljić i predsjednik Uprave Agrolagune Goran Kramarić. Oni su istaknuli kako je ulaskom Agrokor koncerna u vlasničku strukturu u tvrtku uloženo više od 25 milijuna eura čime je Agrolaguna postala najveća po-ljoprivredna kompanija u Istri.

Bruto dobit proizvođača pića 608 milijuna kuna

KARIJEREJosipu Zaheru novi mandat na čelu HUP-Udruge trgovine

Josip Zaher iz Agrokora i u nadolazećem če-

tverogodišnjem periodu obnašat će funkciju predsjednika Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, odlučila je Skupština HUP-Udruge trgovine koja je, po isteku mandata dosadašnjem Izvršnom odbo-ru, imenovala nove članove tog tijela. Tako su za dopredsjednike HUP-Udruge trgovine imenovani Mijo Šimić iz Tek-stilprometa i Davorka Budimir iz tvrtke Delfin. Članovima izvršnog odbora, pak, imenovani su Vladimir Lunaček (Ma-gros), Josip Butara (Ultra gros), Samo Gorjup (Mercator-H), Vladimir Babić (Iris), Martin Evačić (NTL), Darko Knez (Konzum), Pavo Zubak (AutoZubak), i Danijel Vidiš (Spar Hrvatska), dok je Sa-nja Smoljak Katić (HUP-Udruga trgovine) član po službenoj dužnosti.

Saša Krobot novi predsjed-nik Uprave rovinjske Mirne

Saša Krobot novi je predsjednik Upra-

ve rovinjske Mirne d.d. koji je na tom mjestu zamijenio Ma-rinka Došena. Krobot iza sebe ima bogato poslovno iskustvo. Karijeru je započeo u

INA Naftaplinu, a nastavio je kao ko-mercijalist i komercijalni rukovoditelj u Agroklasu. Bio je potom direktor prodaje u tvrtki Auer, gdje je radio na razvijanju i uvođenju novih načina prodaje, te investitor i direktor tvrtke Baranja Trade i direktor vlastite tvrtke Akropola d.o.o. Posljednjih šest godi-na proveo je u tvrtki Geneza, gdje je obavljao poslove vezane uz prodaju – od voditelja prodaje do direktora pro-daje za Geneza RH i Geneza BIH, nakon čega je temeljem ostvarenih rezultata imenovan i članom Uprave tvrtke. Usto, bio je i direktor tvrtke Atlantida koja već dugi niz godina uspješno po-sluje u prehrambenoj industriji.


Metro proglašen najboljim poslodavcem u HrvatskojPortal Moj Posao i ove je godine proveo istra-

živanje o organizacijskoj klimi i zadovoljstvu radnika na radnome mjestu. U kategoriji velikih poduzeća s 251 i više zaposlenih ovogodišnji je pobjednik Metro Cash & Carry d.o.o. Uz osvojeno prvo mjesto, Metro je s trona skinuo dm-droge-rie markt d.o.o. pa se tako ovaj drogerijski lanac, koji je 1. mjesto držao od 2008., ove godine na-šao na drugom mjestu, iza kojega slijedi također lanac drogerija - Kozmo d.o.o. “U Metrou radi više od 1100 zaposlenika - u Upravi i u sedam veleprodajnih centara.

Konzum s većim prihodom, a manjom dobitiTrgovački lanac

Konzum je u prvom tromjesečju ove godine povećao ukupni prihod za gotovo pet posto, dok su ukupni rashodi rasli nešto brže, za 5,3 posto, a neto dobit je smanjenja za 84 posto na nešto više od dva milijuna kuna. Po podacima iz računa dobiti i gubitka, Kon-zum je u prva tri mjeseca ove godine ostvario ukupni prihod od 2,87 milijardi kuna (-4,9%), prihode od prodaje u visini od 2,5 milijardi kuna (-3,7%), te ukupne rashode od 2,86 mi-lijardi kuna (+5,3%). U prvom

je kvartalu Konzum povećao svoje prodajne kapacitete za 2849 četvornih metara, otvorivši novi Superkonzum u Delnicama i tri prodavaonice malog formata pa ukupno ras-polaže s gotovo 298.000 m2 prodajnog prostora. Omjer između maloprodaje i vele-prodaje se neznatno promije-nio, a maloprodaja predstavlja 76 posto ukupne prodaje. Konzum je krajem ožujka za-pošljavao 12.400 radnika.

Čistoća dolazi – Crno ostaje. Persil Black Expert uklanjai najtvrdokornije mrlje sa crne odjeće.Zahvaljujući Black-Fix-Effect-u štitisve tamne boje od izbljeđivanja.

www.persil.com

CRNO JEPREKRASNO.

ostaje

Naša inspiracija ste VI.

Odabrali hrvatskipotrošači

Vijesti


Na 79. Međunarodnom poljopri-vrednom sajmu u Novom Sadu

Tvornica mliječnih proizvoda Belje za liniju ABC svježih krem sireva te za polutvrde sireve Baranjac i Gauda osvojila je sedam zlatnih medalja, dvije velike zlatne medalje i titulu šampiona kvalitete za ABC sir. Na istom sajmu, splitska mljekara Mils osvojila je tri

vrijedne nagrade: Velikom zlatnom medaljom okitio se Lećevački sir, tvrdi sir od miješanog ovčjeg i krav-ljeg mlijeka, dok je Studenački sir, tvrdi sir od kravljeg mlijeka, progla-

šen Šampionom kvalitete u grupi proizvoda. Ujedno,

Mils Mljekari Split d.d. dodijeljeno je Posebno priznanje za vrhunsku kva-litetu ocijenjenih tvrdih sireva.

Otkako je Tommy preuzeo de-set Kerumovih supermarketa,

Splitom se proširila priča da je riječ o početku većeg poslovnog aran-žmana koji će se okončati prodajom Tommyjeva maloprodajnog lanca austrijskom Sparu. Iz hrvatske ispo-stave Spara odbili su komentirati, ali i demantirati ove tvrdnje. Tomislav Mamić je, pak, potvrdio Sparov in-teres, no negira da se dogovorio o prodaji. “Nije, međutim, istina da je samo Spar zainteresiran za preuzi-manje Tommyja. Imali smo i imamo nekoliko ponuda u tom smislu. No, takve ponude ne razmatramo

jer smo sigurni da imamo veliku perspektivu i izniman potencijal da ojačamo i učvrstimo našu poziciju kao najvećeg trgovačkog lanca u Dalmaciji i na cijeloj obali”, naglaša-va Mamić.

Tomislav Mamić: Tommy ne prodajem Sparu

BICRO: 150 tisuća eura za ‘alat’ koji olakšava kupnjuVladina agencija za provedbu

programa potpore tehnolo-gijskom razvoju BICRO s iznosom od 150 tisuća eura pomoći će razvojni međunarodni projekt u kojem sudjeluje zagrebačka tvrtka Poslovna inteligencija. U sklopu projekta razvit će se alat ‘Fair’ koji će omogućiti da kupci prilikom kupnje putem mobilnog telefona dobiju informacije o traženom proizvodu u realnom vremenu. BICRO-ova potpora čini 50 posto ukupnih troškova hrvatskog dijela u tom projektu, a koji čini 20 po-sto ukupno planiranih troškova. Za ostatak financiranja zaduženi su partneri Poslovne inteligenci-je - francuska tvrtka TestNtrust te

rumunjska Consulting Internati-onal. Alat ‘Fair’ prvi će put omo-gućiti korisnicima proizvoda uvid u osvrte drugih korisnika na oda-brani proizvod, ocjenu proizvoda i robne marke, a cilj je omogućiti korisnicima da tijekom kupovanja putem mobilnog telefona dobiju pouzdane informacije o traženom proizvodu što bi im trebalo olakša-ti donošenje odluke o kupnji.

Outlet Sveta Helena kreće u prenamjenu

Tvrtka Zelina centar d.o.o. donijela je odluku o pokretanju procesa

prenamjene Outleta Sveta Helena, trgovačkog centra kojim upravlja, u dogovoru s investitorima i poslov-nom bankom Outlet Sveta Helena nastavit će s radom do 1. lipnja ove godine nakon čega će se krenuti s planiranjem i izvedbom novog projekta na postojećem zemljištu i infrastrukturi. Nezadovoljavajuća zakonska regulativa o poslovanju outleta u Hrvatskoj te krajnje nesta-bilno i neizvjesno tržište doveli su do dugoročno štetnih posljedica na cjelokupnom tržištu, što su i glavni razlozi odluke o prenamjeni projek-ta, navode iz Outleta Sveta Helena.

Novi supermarket Plodine u Novigradu

Trgovački lanac Plodine u Novi-gradu je otvorio svoj ukupno 68.

supermarket na hrvatskom tržištu. Novi prodajni objekt, u koji je inve-stirano 4 milijuna eura te koji zapo-šljava 40 djelatnika, otvorili su člani-ca Uprave Plodina Đozi Heberling i gradonačelnik grada Novigrada An-teo Milos. Prodajni centar raspolaže s 1700 četvornih metara površine. Osim parkirališta koje broji oko sto-tinjak mjesta, u prodajnom objektu nalazi se i caffe bar Plodine.

Hrvatski sirevi nagrađeni za kvalitetu

Nova kampanja Coppertonea s Lanom Jurčević u glavnoj ulozi

Brend proizvoda za sunčanje Coppertone predstavio je redizajniranu svjetsku kampanju s hrvatskom am-

basadoricom Lanom Jurčević. Reklama iz 1953. godine doživjela je hrvatski remake s lijepom pjevačicom u glavnoj ulozi. Ekskluzivni distributer tvrtka Rox d.o.o. te svjetski poznati brend Coppertone ove su godine za svo-je fanove i one koji će to tek postati pripremili iznena-đenje: Lana se po prvi puta za jednu svjetsku kampanju skinula u kupaći kostim. Popularna pjevačica na snima-nju se odlično zabavila s drugom zvijezdom kampanje, psićem Charlijem, koji joj je uporno pokušavao skinuti gaćice, ali je samo djelomično uspio u tome.

Juniperus i Jamnica predstavili Ginetu

Gineta, autohtono istarsko bezal-koholno osvježavajuće piće koje

je zadržalo izvorni običaj pripreme, predstavljeno je sredinom svibnja u Poreču. Iako rijetko, u seoskim domaćinstvima i danas znaju pri-premiti taj jednostavan napitak od plodova smričke (gineprusa, brinja ili kleka). Gineta je inspirirana vi-šestoljetnom istarskom tradicijom te se izvrsno slaže i sa žestokim pićima, rečeno je na predstavlja-nju proizvoda kojem su nazočili predstavnici Juniperusa, kao začetnika ideje o Gineti, i predstavnici proizvođača Ja-mnice d.d. Iz Juniperusa su ovom prilikom istaknuli kako su Jamnici ponudili komple-tan projekt jer su kod renomi-ranog proizvođača željeli pro-vjeriti jesu li napravili dobar koncept proizvoda dodajući kako je od prve prezentacije do današnjeg predstavljanja prošlo oko godinu dana. “Gi-neta se uklopila u naš proi-zvodni program namijenjen HoReCa segmentu kao speci-fičan izvorni hrvatski proizvod iz Istre i činit će dio ponude koju će Jamnica predstaviti tijekom godine”, naglasili su iz Jamnice.


Društveno odgovorno poslovanje

Mercator-H uključio se u podrš-ku radu Udruge “Crveni no-

sevi” pa se u trgovinama kupnjom pojedinih proizvoda odvaja od 50 lipa do 10 kuna za rad ove udruge. Tako se kupnjom dječjeg bicikla X-plorer Miss Daisy 16 ili Hyper

16 donira čak 10 kuna, a igračaka Dinowaurs 5 kuna. Pored brojnih proizvoda tu su i deterdžent Persil Expert, omekšivač Silan i Nestle Nesquik, kupnjom kojih se donira po 1 kuna ili Nivea Baby šampon i kupka od koje se odvaja 1,57 kuna. “Podrškom rada ove udruge indirektno se pomaže najmlađima smještenim u bolnicama kao i nji-hovim roditeljima da se lakše nose s bolešću i stresom uzrokovanim boravkom u bolnici, a posebno veselje su djeci koja su daleko od svojih obitelji i najmilijih”, ističu iz Mercatora. Akcija traje sve do 1. srpnja, a po njenom završetku planirano je da klaunovi posjete i domove za nezbrinutu djecu.

Henkel nagradio sudionike natječaja “Za čišću budućnost naše djece”

Persil Expert, deterdžent za pranje rublja iz asortimana tvrtke Hen-

kel, dodijelio je diplome sudionicima natječaja “Za čišću budućnost naše djece” koji je organiziran u sklopu hrvatskih “Eko škola”. Od mnogo-brojnih pristiglih radova dobitnicima natječaja proglašeni su Dječji vrtić Srednjaci, Osnovna škola Hvar, Dječji vrtić Zvirek, Osnovna škola Gruda, Centar za odgoj, obrazovanje i re-habilitaciju Virovitica i Srednja škola Obrovac. Predstavnicima navedenih obrazovnih institucija na svečanoj ceremoniji, koju je vodio Luka Nižetić, Persil Expert je uručio diplome i nov-čane nagrade u iznosu od 5000 kuna za najbolje radove. Natječaj za hrvat-ske Eko-škole pokrenut je u suradnji s Udrugom Lijepa naša i uz podršku dm-a s ciljem prikupljanja otpada s hrvatskih obala. Natječaju su se mo-gle odazvati sve osnovne i srednje škole, dječji vrtići i učenički domovi koji su uključeni u program Međuna-rodne Eko-škole u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo zdravlja podržalo Podravkin projekt prehrane osnovnoškolaca

Ministarstvo zdravlja RH po-zitivnim je ocijenilo projekt

jedinstvenih jelovnika, pokrenut na inicijativu Grada Koprivnice i Podravke koji je zaživio u koprivničkim osnovnim školama, te se usugla-silo sa svim kriterijima za koje je zatraženo mišljenje. Koprivnička prehrambena kompanija pokrenula je edukacije na temu “O prehrani trebamo razmišljati” za djecu četvrtih razreda Osnovnih škola grada

Koprivnice i za roditelje pod na-zivom “Dobar odabir za pravilnu prehranu”. Jelovnike je osmislila direktorica Razvoja senzorike i nu-tricionizma Podravke Davorka Ga-jari čiji će tim i održavati edukacije za djecu i roditelje. Jedna radionica trajat će 45 min, a planirano ih je provesti po šest u svakoj osnovnoj školi grada Koprivnice.

Popularni britanski dizajner Philip Colbert, čije se kreacije kriju iza

poznatog brenda The Rodnik Band, osmislio je majicu koja se u ograniče-noj seriji u centru Zagreba prodavala po simboličnoj cijeni od 100 kuna, a s ciljem pomoći Udruzi žena obolje-lih i liječenih od raka dojke “Sve za nju”. Majice su se mogle kupiti i na Nestlé Fitness korneru postavljenom

u sklopu manifestacije Dreft Fashion Week Zagreb gdje je prikazana i nova kolekcija The Rodnik Banda. Pažnju građana privukao je i veliki crveni do-uble-decker autobus ispred kojeg su se također prodavale majice za udru-gu “Sve za nju”. Brend Nestlé Fitness je za sve posjetitelje osigurao ukusne Fitness žitne pločice te pripremio druga brojna iznenađenja.

Humanitarna akcija The Rodnik Banda i Nestléa

Mercator pomaže Udrugu Crveni nosevi


Naj kampanje Euro 2012

Naprijed naši!Ususret Europskom nogometnom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajni izdvajamo najzapaženije promotivne kampanje koje se vežu uz ovaj veliki sportski događaj

Budi dio megazastaveOžujskog piva

Potaknuti činjenicom da Hrvat-ska u Poljskoj i Ukrajini neće

imati toliko brojnih navijača kao što je to bio slučaj prije četiri godine u Austriji, kao jedan od glavnih sponzora reprezentacije, u Zagrebačkoj pivovari odlučili su da barem virtualno Hrvati imaju jedinstvenu i najbrojniju tri-binu. Naime, Ožujsko pivo na svojoj je Facebook stranici kreiralo jedin-

stvenu aplikaciju i tako svojim mnogobrojnim fanovima omogućilo da, uz mogućnost ostavljanja poruke

podrške, plasiraju i svoju Facebook profilnu fotografiju na jednu od mnogobrojnih bijelo-crvenih kockica velike zastave koju će naši reprezen-tativci imati priliku vidjeti u nogometnom kampu u Warki u Poljskoj, a njome će navijači bo-driti vatrene za vrijeme trajanja turnira, nadamo se do samog finala. Za kompletiranje mozaika ove megazastave potrebno je

100.000 navijača. Zato se pridružite i podržite naše nogometaše.

Vlakićem do Karlovačko KorneraPopularna navijačka plat-forma za praćenje nastupa naših reprezentativaca, Karlovačko Korner, i ove će godine omogućiti odličnu zabavu i pravu navijačku atmosferu za one koji neće moći otputovati na Euro. Sve vatrene navijače i one koji će to tek postati do konačne postaje vodi zabavni vlakić Karlovač-

ke pivovare kojeg su neki mogli vidjeti na ulicama, a ostali na malim ekranima. U dva dana snimanja ove simpatične reklame sudjelovalo je više od 100 statista, policajac, živi kip, padobranac, mladenka, kaska-der, biciklisti, pas Woody i sve to uz pratnju glazbe benda Spremište koji je sam sudjelovao u snimanju. U sklopu Karlovačko Kornera u gradovima diljem Hrvatske dobru atmosferu podržavat će nastupi bendova kao što su Crvena jabuka, Goran Bare & Majke, Neno Belan & Fiumensi te Marijan Ban & Diktatori.

Otkačena transformacija uz Coca-Colu

Coca-Cola je partner s UEFA-om od 1988. godine i od tada u ulozi

partnera na svjetskoj razini podra-žava EURO te promiče nogomet i aktivan životni stil diljem svijeta. Nje-zina ‘otkačena’ promotivna kampanja pokrenuta u povodu Europskoga nogometnog prvenstva teško će pro-ći nezapažena, a namjera joj je pod-sjetiti sve koji vole i prate nogomet na trenutke radosti koje osjećaju kad momčad za koju navijaju pobjeđuje

ili dobro igra. Preobrazba prisutna kao motiv u Coca-Colinoj kampa-nji simbolično predstavlja osjećaj ushita i radosti, trenutke u kojima ljudi zaboravljaju na sve probleme i pretvaraju se u bolje i sretnije inačice sebe, u nadjunake. Ovom kampanjom Coca-Cola želi svima pobuditi uspomene na takve tre-nutke u iščekivanju Europskoga nogometnog prvenstva i mnoš-tva uzbudljivih i radosnih trenuta-ka u kojima će uživati obožavatelji nogometa diljem svijeta, poruču-ju iz ovog proizvođača.


Pivo

Pivo je najpopularnije alkoholno piće na svijetu te je, nakon vode i čaja, treće

najpopularnije piće uopće. Prema zapisima iz starog Egipta i Mezopotamije, pivo je ujedno i najstarije fermentirano piće, starije od vina, a korijeni mu sežu u period oko 9500. godine prije nove ere. Danas pivo u svijetu redovito konzumira više od milijardu ljudi i to u mjeri od 130 milijardi litara na godinu.

Pod pivom se podrazu-mijeva slabo alkoholno piće s najčešćim udjelom alkohola između četiri do šest posto koje se proizvodi u procesu alkoholnog vre-nja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od žitarica, najčešće od ječma, i daje pivu sastoj-ke ekstrakta o kojem ovisi punoća okusa i koncen-tracija osnovnog ekstrakta piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris

i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kojem šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod pa se s pravom smatra “tekućom hranom”. Naime, svojim svojstvima može stati uz bok zdravim namirnicama gorkastog okusa poput maslinovog ulja, špinata, blitve i ruko-le. Zanimljivo je istaknuti kako je pivo, zbog kombi-nacije minerala koje sadrži, iznimno dobar izotonik pa je iz tog razloga preporuč-ljiva njegova konzumacija nakon sporta.

REVOLUCIJA RADLERA Danas pivo, za razliku od propisanih pravila njegove proizvodnje i prodaje sa-držanih u Hamurabijevom zakoniku, nalazimo u razli-čitim formama pakiranja, okusima i vrstama poput svijetlih, tamnih, pšenič-nih, samostanskih, piva s voćnim okusima itd., a najpopularnija dolaze iz zemalja kao što su Njemač-ka, Češka, Belgija i Irska. U ovu kategoriju spadaju sve vrste alkoholnih i bezalko-holnih piva, sve vrste piva s dodacima (piva s voćnim okusima npr.), koje mogu

Nastavak pozitivnog trendaNakon tri godine kontinuiranog pada pivarskog tržišta u Hrvatskoj, prošle godine ostvarena je, poglavito zahvaljujući pojavi tzv. radlera, dramatična prekretnica s porastom tržišta piva za čak sedam posto

biti pakirane u boce, limen-ke ili točene.Nakon tri godine konti-nuiranog pada pivarskog tržišta u Hrvatskoj, koje se urušavalo po stopi od pro-sječno šest posto godišnje, prošle godine ostvarena je, poglavito zahvaljujući pojavi tzv. radlera odnosno mješavina piva i voćnog soka, dramatična prekretni-ca s porastom tržišta piva za sedam posto.Pozitivan trend nastavlja se

i dalje pa je tako kategorija piva u zadnjih 12 mjeseci (travanj 2011. - ožujak 2012.) na hrvatskom ma-loprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih objekata i noćnih klubova), ostvarila prodaju od 2,3 mi-lijarde litara, što je za +4,6% više u odnosu na prethodno godišnje razdoblje. Vrijed-nosna prodaja, pak, iznosila je 4,1 milijarde kuna, što je za +3,8% više u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

Piva s okusima drže 10% ukupne

količinske prodaje


Milanka ĆorićMarket Analyst, Nielsen

4,1 milijarde kuna vrijednosna prodaja kategorije

Nastavak pozitivnog trenda

Količinski udjeli prema veličini pakiranja

travanj 2011. - ožujak 2012.

13,6% 2L

8,5% 1L

1,9% 0,25L

0,5% Ostali

9,9% 0,33L

65,6% 0,5L

Izvor: Nielsen

17,9% Plastične boce

3,0% Nepovratne

staklene boce

67,6% Povratne staklene

boce

4,3% Ostalo

7,2% Limenke

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema vrsti pakiranja


10,2% S okusom

1,8% Bezalkoholno

1,7% Specijalno (tamno, pšenično)86,3% Lager

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema vrsti piva


90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

% 5 6

1111

13 14

18 15

12 10

2 2

40 42

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu prodajnih mjesta

Izvor: NielsenTrav. 10. - Ožu. 11. Trav. 11. - Ožu. 12.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Kiosci i trgovine na benzinskim postajama

Supermarketi (301 - 2500m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

HoReCaPRIMAT LAGER PIVA I ova kategorija, poput osta-lih kategorija pića, sezonal-nog je karaktera te najbolje rezultate ostvaruje u toplim ljetnim mjesecima. Nai-me, u sezoni lipanj - rujan ostvaruje oko 45% ukupne godišnje količinske prodaje.Količine koje idu kroz Ho-ReCa objekte stabilno drže veći dio ukupne prodaje, oko 42%. Nakon njih slijede srednje trgovine mješovi-tom robom (41 - 100 m2)

s 15%, zatim supermarketi (301 – 2500 m2) s 14%, velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 11%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) s 10%, hipermarketi (iznad 2500 m2) sa 6%, dok kiosci i trgovine na benzinskim postajama prodaju tek 2% ukupnih količina kategorije.Po podjeli prema vrsti piva

možemo vidjeti da lager piva u zadnjih godinu dana drže prvo mjesto s 86%, što je za-vidna količina, no ipak za 5% manje od istog perioda pret-hodne godine. Piva s okusi-ma, koja su se prije otprilike godinu dana masovno počela pojavljivati u trgovinama i TV reklamama, drže 10% ukupne količinske prodaje kategorije, dok bezalkoholna i specijalna (tamna, pšenič-na, sezonska) piva čine 2% ukupnih prodanih količina.

POLA LITRE STANDARD Vodeći proizvođači prema količinskom udjelu u kate-goriji u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu su Zagrebačka pivovara (Ožuj-sko, Becks, Lowenbrau, Staropramen, Stella Artois, Tomislav), Karlovačka pivovara (Karlovačko, He-ineken) te Carlsberg (Pan, Holsten, Tuborg). Bitno je istaknuti da unatoč izrazitoj

važnosti brendova u ovoj kategoriji četiri posto od ukupnih količina otpada na piva trgovačkih marki. Što se tiče tipa pakiranja, najprodavaniji su proizvo-di u staklenim povratnim bocama (68%), zatim u plastičnim bocama (18%), limenkama (7%), staklenim nepovratnim bocama (3%) te ostalim pakiranjima (4%). Gledajući veličinu pa-kiranja, najviše se prodaje pivo od 0,5l (66%), zatim 2l (14%), 0,33l (10%), 1l (8%) te 0,25l (2%). Sudeći prema nesnošljivim vrućinama već u svibnju, skorašnjem Eu-ropskom prvenstvu u no-gometu, ljetnoj Olimpijadi te najavi dobre turističke sezone, odlični rezultati ni u ovoj godini ne bi trebali izostati, a prema nastavku rasta popularnosti piva s voćnim okusima za zaklju-čiti je da će se, kao i ovaj proizvod, pozitivni trend zadržati još neko vrijeme.

U sezoni lipanj - rujan kategorija piva ostvaruje

oko 45% ukupne godišnje prodaje


Pivo - intervju

Ulaskom Hrvatske u EU ništa se značajno neće promijeniti za domaće pivare obzi-

rom da se od prvog srpnja iduće godine počinje pri-mjenjivati trgovinski spora-zum između EU i npr. Bosne i Hercegovine, naše najvaž-nije izvozne odrednice, a on je slobodan po navedenom međunarodnom sporazumu, navodi Ivanković.

Predstavite nam za početak Grupaciju proizvođača piva, od kad postoji i koliko člano-va broji?Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja HGK od svog osnutka 1991. godine djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore te na taj način najkvalitetnije i najlakše oblikuje svoje pri-jedloge i primjedbe prema državnim institucijama. Grupacija trenutno broji devet članica, od toga se-dam najvećih proizvođača piva, jednu sladaru i jednu Udrugu proizvođača hme-lja. Istaknuo bih da je od početka ove godine Gru-pacija postala punopravna članica Europske grupacije pivara, što nam pruža mo-gućnost već sad lobirati za interese naših članova u Europskoj Uniji.

Koje su glavne aktivnosti i ciljevi Grupacije?Kao jedan od prioritetnih ciljeva Grupacije svakako ističem proaktivno djelova-nje članica prema nadležnim državnim institucijama (Mi-nistarstva, Zavodi, Agencije itd.), znači lobiranje u inte-resu i području pivarstva. Naše glavne aktivnosti, pak, trenutno su usmjerene na održavanje prihvatljivog sustava trošarina na pivo kako bi ono cjenovno ostalo konkurentno i profitabilno. Zatim na marketinške aktiv-nosti poput zaštite prava na prodaju piva, oglašavanje, informiranje potrošača i

sponzoriranje umjetnosti, znanosti i sporta. Također, iznimno nam je bitno održa-vanje pozitivnog imidža piva kao alkoholnog proizvoda koji primjerice ima značajne kulturološke i nutritivne

vrijednosti, naravno kada se konzumira u umjerenim količinama.

Tržište piva je u 2011. godini doživjelo oporavak nakon gotovo tri godine pada. Što je glavni uzrok tom pozitiv-nom trendu? Komercijalizacija novog proizvoda, pivskih mješa-vina, od strane apsolutno svih proizvođača zasigurno je značajno doprinijela rastu čitave kategorije koji je u 2011. godini iznosio 6,8%. Dobra turistička sezona također je imala utjecaja na takav rezultat, no i dalje najvažniji faktor dobre potrošnje piva rezul-tat je lijepog vremena.

Gledano količinski i vrijed-nosno, kolika je ukupna potrošnja piva u Hrvatskoj u 2011. godini? Raspolaže li Grupacija podacima o rezultatima za prvo tromje-sečje ove godine? U 2011. godini u Hr-vatskoj je konzumirano 3.546.000 hektolitara piva. Gledano vrijednosno, s uključenim trošarinama i PDV-om, ostvareno je cca. 3,5 milijardi kuna prometa. Što se tiče pr-vog kvartala ove godine bilježimo pad od 3,3% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što vežemo uz loše vremenske prilike kao glavni faktor utjecaja na potrošnju.

“S godišnjom potrošnjom

od 82 litre po stanovniku

Hrvatska se lani smjestila na 10. mjesto u Europi“

Dobro vrijeme za pivoGodina 2011. bila je iznimno potentna za pivare zbog vrlo dobrih vremenskih uvjeta, povećanog broja stranih gostiju i izuzetnog tržišnog uspjeha pivskih mješavina. U 2012. očekujemo nastavak rasta za 1-2%, ističe Pero Ivanković, predsjednik Grupacije proizvođača piva


3,5 milijardi kuna vrijednost pivarskog tržišta u 2011.

Dobro vrijeme za pivoMislite li da će se pivske mje-šavine koje su bile hit proš-log ljeta dugoročno zadržati na tržištu, nastaviti rast i postati mainstream piće? Iskustva iz drugih europ-skih zemalja govore da jakom prodajnom i marke-tinškom aktivnošću pivske mješavine s voćnim sokom neće biti samo prolazni hit. Podstrek tome daje i snažan nastavak aktivno-sti u tom pogledu kojem svjedočimo od početka ove godine kod svih proizvo-đača, kako na prodajnom mjestu, tako i kroz ogla-šavanje u medijima. Stoga će taj segment zasigurno održati stečenu tržišnu poziciju. Ono što se dogo-dilo u Hrvatskoj s popu-larnošću pivskih mješavina svojevrstan je fenomen, jer niti u jednoj zemlji ta kate-gorija nije rasla tako brzo. Takvi rezultati ostvareni su prvenstveno zbog stvorene sinergije, odnosno invol-viranja svih proizvođača u tom segmentu koji, kao što sam spomenuo rani-je, nastavljaju s daljnjim širenjem asortimana i ak-tivnostima vezanim uz tu kategoriju proizvoda.

Kakva je potrošnja piva u Hrvatskoj po stanovniku u usporedbi s drugim zemlja-ma? Gdje se nalazimo po tom parametru u europskim okvirima? Od svih zemalja u Europi, njih 31, s potrošnjom od 82 litre po stanovniku godišnje Hrvatska se u 2011. smjestila na visoko deseto mjesto što nas svrstava u tzv. pivske zemlje. Prvaci su naravno Česi sa 144 litre, nakon kojih slijede Nijemci sa 107 litara pa Austrijanci sa 106 litara potrošnje po glavi stanov-nika. Za ilustraciju, najnižu potrošnju bilježe Turci s 12,5 litara te Talijani sa skromnih 29, dok je prosjek Europe 69 litara po stanovniku.

Hrvatsko pivo može biti ituristički adut. Kako vidite spoj pivske tradicije i turizmai koliko zapravo turizam unas utječe na potrošnju piva? Projekti koje spominjete, nastale po uzoru na slične inicijative velikih global-nih pivarskih industrija, predstavljaju dodatnu mo-gućnost za unaprjeđenje imidža, reputacije i spoznaje o povijesti, tradiciji i kvalite-ti kategorije piva i pivarstva

u cijelosti. Spoj pivske tra-dicije i turizma je logičan, budući da turizam izravno utječe na potrošnju piva. Vezano za potrošnju piva u vrijeme turističke sezone, strani gosti svakako utječu na rast, no ne u onolikoj mjeri koliko se obično misli. U tom periodu procjenjuje se kako strani turisti sudje-luju s maksimalnih 15% po-trošnje. Za nas pivare sretna

je okolnost što strani gosti uglavnom dolaze iz pivskih zemalja poput Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije.

U posljednje vrijeme pivari se trude ukazati na odgovornost u konzumaciji piva kroz razli-čite kampanje. Možete li reći nešto više o zdravstvenom as-pektu piva te preporučenim količinama za konzumaciju? Pivo je zdrav i prirodan proizvod u čijem se sastavu nalaze vrijedni sastojci koji imaju pozitivan učinak na zdravlje, dakako ukoliko se konzumiraju u umjerenim količinama. Poznati su bla-gotvorni učinci piva na srce i krvožilni sustav, na zdravlje kostiju, protiv anemije te niza drugih bolesti. Umjerena konzumacija piva podrazu-mijeva do jedne litre piva za muškarce i do pola litre piva za žene dnevno, pod uvjetom da se radi o zdravim osoba-

ma. Spomenute količine ne odnose se na trudnice i ma-loljetnike. Dodatno, preporu-čeno je da se pivo konzumira prilikom objedovanja.

Što čeka domaće pivovare ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju kada prestanu vri-jediti dosadašnji trgovinski sporazumi sa zemljama CEF-TA-e? Koliki je uopće udio izvoza u hrvatskom sektoru proizvodnje piva? Ulaskom Hrvatske u EU ništa se značajno neće promijeniti za domaće pivare obzirom da se od prvog srpnja iduće godine počinje primjenjivati trgovinski sporazum između EU i npr. Bosne i Hercegovi-ne, naše najvažnije izvozne odrednice, a on je slobodan po navedenom međunarod-nom sporazumu. Što se tiče udjela izvoza on je vrlo zna-čajan i kreće se na nivou od 580.000 hektolitara i iznosi 15% od ukupne proizvodnje.

Kakve su vaše procjene tržiš-nih kretanja u 2012. godini. Skorašnja velika sportska natjecanja zasigurno pivari-ma idu na ruku. Godina 2011. bila je izni-mno potentna za pivare zbog vrlo dobrih vremen-skih uvjeta, povećanog broja stranih gostiju i izuzetnog tržišnog uspjeha pivskih mješavina. Stoga, ako ove godine ostvarimo očekivani rast od 1 do 2% bit će to veliki uspjeh. Dio planira-nog rasta veže se svakako na sportska događanja Euro 2012 i Olimpijadu, a znate da su pivari u tom dijelu vrlo aktivni, još samo da hrvatski sportaši poluče uspjeh i naš je uspjeh ostvariv.

Članice Grupacije:• Zagrebačka pivovara d.d.• Karlovačka pivovara d.o.o.• Carlsberg Croatia d.o.o.• Jadranska pivovara d.d. • Pivovara d.d. - Osijek• Pivovara Daruvar d.o.o.• BUP d.o.o. - Buzet• Slavonija slad d.o.o.• Udruga proizvođača hmelja

“Pivske mješavine niti u jednoj zemlji

nisu imale takav instant učinak

kao u Hrvatskoj“


Pivo – trendovi i brendovi

Može li se uopće još nešto novoga reći o pivu, što već nije znano i blisko, po-

sebno vjernim ljubiteljima? Pivo nije samo piće, daleko hranjivije od drugih, koje nam svojim specifičnim gorkastim okusom pruža osvježenje kad krenu topliji dani, pivo je daleko više... Pivo reflektira nečiju osob-nost, porijeklo, “emocional-nu” pripadnost određenom geografskom području, na-cionalni identitet, naklonje-nost određenim sportskim klubovima ili navijačkim skupinama i slično.

LOKALNI KARAKTERSve ovo spomenuto govori zapravo o pivu kao o jednoj izrazito lokalnoj priči, gdje je ta lokalnost daleko izraženija nego u nekim drugim katego-rijama. I taj lokalni karakter piva ne vezuje se ekskluzivno za Hrvatsku, on je obilježje

cijele ove Ex-YU regije, a i šire. Pivo je dakle nacionalna priča, ali i lokalna, u kojoj se prepoznaje pripadnost i jačina te lokalnosti, a najek-stremniji primjer toga jest tržište Bosne i Hercegovine. Već smo odavno zapazili da je BiH na neki način regija u malom. Riječ je o tržištu gdje postoje najmanje tri podtrži-šta, a moglo bi ga se slobodno dijeliti i dalje, na njih pet. To se najbolje vidi po snagama brendova piva, ali i kave, gdje teško govorimo o jasnom lideru na razini države. Tako u dijelu Republike Srpske na-lazimo i srpske brendove piva kao što je Jelen ili banjalučki Nektar, Federacijom caruje Sarajevsko, u Tuzli i okolnim kantonima Tuzlansko, a u Hercegovini hrvatski brendo-vi, s izrazito jakom pozicijom Karlovačkog. Piva poput Tuzlanskog, Sara-jevskog u BiH, dalje Nikšić-kog u Crnoj Gori, Karlovač-kog, Osječkog u Hrvatskoj… izrazito su lokalizirana, jer već i svojim imenom, sasvim konkretno, ponekad čak i ograničavajuće, upućuju na jedno sasvim određeno po-dručje pojedine zemlje. Kar-lovačko, premda pivo iz Kar-lovca, veći dio svojih lojalnih potrošača nalazi u Dalmaciji, dok je Ožujsko, s druge stra-ne, konkretnije vezano uz Zagreb i sjeverni dio Hrvat-

ske. Pan je, opet, specifikum sjeveroistočne Hrvatske, seže i prema Osijeku, premda tamo govorimo već o sasvim lokalnom Osječkom pivu… Krenemo li izvan Hrvatske, pivo Union vezuje se uz Lju-bljanu i centralnu Sloveniju, dok je Laško odabir potrošača ostalog dijela Slovenije.

OGRANIČAVAJUĆI FAKTOR Spomenuli smo ranije kako izrazita lokalnost pojedinog piva može za njega biti i ograničavajuća. Zašto? Jer će se vrlo teško desiti da jedan potrošač iz Banjaluke u kafiću naruči Sarajevsko pivo. I tu se opet vraćamo na onaj poče-

tak, gdje govorimo o pivu kao odrazu nas samih, naših ži-votnih stilova, naših životnih vrijednosti, specifičnosti kul-turnog backgrounda, pa čak i nacionalnih određenja. Ipak, ukoliko smo dovoljno otvoreni, kada dođemo u neku drugu zemlju bit će nam, kao prvo, vrlo teško naći ono isto naše lokalno pivo pa ćemo se, htjeli-ne htjeli, mo-rati odlučiti za nekog lokalca. No, pravim pivoljupcima to, sigurna sam, predstavlja određeni izazov i daje smisao u njihovom procesu upozna-vanja neke kulture, podneblja, običaja, okusa… Pivo rječito govori o podneblju u kojemu

Pivo je odraz nas samih, naših životnih stilova, naših životnih vrijednosti, specifičnosti kulturnog backgrounda, pa čak i nacionalnih određenja

Simbol identiteta

Pivo rječito govori o

podneblju u kojemu se stvara

te predstavlja njegov

prepoznatljiv simbol


EURO 2012 plodan period za pivare

se stvara te predstavlja nje-gov prepoznatljiv simbol. Svakako, imamo i druga-čijih primjera, obično mul-tinacionalki, koje se često vođene lovom na čim više profite i niže troškove tran-sporta odlučuju i na lokalizi-ranu proizvodnju svojih piva, pod svojim internacionalnim brendom. Kada je u pitanju brend, a kada proizvodnja i punjenje proizvoda pod tim brendom varira, treba se osigurati da bude čim manje varijabilnih faktora koji bi mogli utjecati na kvalitetu tih proizvoda jer konzistentnost puno govori o samom bren-du. Tako se jedna Stella Arto-

is, na primjer, osigurava da u svim zemljama ima istu vodu kao osnovu za pravljenje nje-nog piva i time potencijalno iznenađenje potrošača dru-gačijim okusom, pod istim brendom, svodi na minimum. PIĆE ZA POKAZIVANJE Pivo je kategorija koja je izrazito show-off. Ono je već neko vrijeme prepoznatlji-vi dio imidža potrošača - s određenim pivom naprosto želimo biti viđeni, a odabir pojedinog piva, koliko god mu bili lojalni, ovisi o situa-cijama i okruženju u kojem se nalazimo. U tom je smislu pivo kao kategorija vrlo slično i usporedivo s cigaretama – i njih biramo ovisno o situaciji, i s njima se “pokazujemo”. A kada govorimo o lojalnosti potrošača u kategoriji piva ta je lojalnost samo uvjetna, odnosno preciznije – situacij-ska. Tako, pijem Heineken jer želim impresionirati djevojke u kafiću i to su situacije u

kojima sam neupitno lo-jalan tom brendu. Pijem Sarajevsko ili Ožujsko ili neko drugo više lokal-nog karaktera, nešto ma-nje show-off, kad idem na druženje s prijateljima u kvartovski kafić, tamo gdje me znaju, tamo gdje sam “na svom”. I to su situacije u kojima sam lojalan samo Ožujskom, i nije nipošto svejedno hoću li u toj situaciji oda-brati Ožujsko ili Karlo-vačko, jer ja ih razlikujem i meni je važno koji od ta dva odabirem. I na kraju, u mojem hladnjaku kod

kuće naći će se vrlo vjerojatno to isto pivo koje biram i u kvartovskom kafiću, možda jedino u velikoj litarskoj boci da bude “isplativije”, ali to je situacija u kojoj je otvoren i prostor za neki “slabiji” brend piva, u ekonomičnom paki-ranju, još jeftiniji… Zašto? Jer je - pivo, jer ga kod kuće popijem više i tada je važna i količina, a time i cijena, i jer

me nitko s njime “ne vidi” da bi značajniju ulogu u tome igrao brend. SNAGA BRENDOVA Upravo ta “lokalna priča”, karakteristična za brendove piva, objašnjava zašto se svi prepoznatljivi brendovi piva u Hrvatskoj, ili u nekoj dru-goj zemlji regije, u pravilu ne nalaze na boljim pozicijama one naše Valicon ljestvice naj-snažnijih brendova. U jednom od prijašnjih članaka objasnili smo sljedeće: U 2011. najjači regionalni FMCG brendovi isti su kao i 2010. godine - Coca Cola, Milka i Argeta. Iz liste se može prepoznati “pravilo” kako neki brend može naći svoje mjesto na toj listi top regionalnih brendova. Radi se o brendovima prisut-nima u cijeloj regiji. Na taj

Radleri “uspješnije” konkuriraju

ostalim bezalkoholnim

pićima od samog piva

Simbol identiteta


Pivo - trendovi i brendovinačin teško možemo naći neki od lokalnih brendova na lje-stvici najsnažnijih, u onim ka-tegorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kate-gorija piva, kave, mineralnih voda, mlijeka, sladoleda... Nastavimo li tu priču dalje, zapravo ne čudi da je jedan Heineken najjači brend piva u regiji, unatoč tome da je riječ o premium brendu. Heine-ken je najjači u smislu da je vodeći pred ostalim lokalnim brendovima piva, premda daleko od toga da bi bio na vodećim mjestima ljestvice. S jedne strane, Heineken je prisutan posvuda, a s druge strane - pivo je izrazito lokal-na i nacionalna priča, što smo već objasnili. Lojalnost o kojoj smo govorili ranije, premda “situacijska”, prisutnija je u kategoriji piva nego u nekim drugim kategorijama, jer upravo se pivo izrazito komu-nicira vrijednostima. Krenimo od onoga što nam je najbliže. Ako Ožujsko predstavlja prijateljstvo, mlade, zabavu, Karlovačko ističe stabilnost,

tradiciju, hrvatsko… U Srbiji je manje izražena takva dife-rencijacija među brendovima jer tržištem dominira samo jedan proizvođač, Apatinska pivara, kao jedna od kompa-nija regionalne pivarske gru-pacije StarBev. Vodeći brend te pivovare je Jelen pivo, koji na neki način u Srbiji drži ili slijedi “priču Ožujskog” u Hrvatskoj.

LÖWENBRÄU PRIMJER Strategija grupacije StarBev zapravo je posvuda ista – “lo-kalac” kojeg grupacija preuz-me drži i dalje poziciju koju je imao prije ulaska u grupaciju, što se vidi i po ulozi brenda Jelen u Srbiji. Ilustrirati može-mo i priču StarBeva pozicija-ma brendova koji čine njegov portfelj u Hrvatskoj, pri čemu je posebno zanimljiva priča brenda Löwenbräu. U Nje-mačkoj je taj brend pozicio-niran kao izrazito premium, što možda neke od vas već i u ovoj fazi iznenađuje, posebno ukoliko ste svjesni njegove pozicije u Hrvatskoj. Kreni-mo dalje od StarBev portfelja u Hrvatskoj i hipotetske po-zicije brenda Löwenbräu na toj slici. Po saznanjima koja imamo i poziciji brenda u Njemačkoj, on ima osigurano mjesto među ostalim premi-um igračima, kao što su Leffe, Hoegaarden, Beck’s ili Stella Artois. Ipak, brend Löwe-nbräu u Hrvatskoj možda nije bio u strateškom fokusu, odnosno njegova uloga je zamišljena kroz popunjavanje jedne druge, tada slobodne, pozicije te je brend smješten sasvim negdje drugdje. Danas ga nalazimo u izrazito niskom cjenovnom segmentu, isklju-čivo u plastičnoj ambalaži, čime Löwenbräu u Hrvatskoj na taj način zatvara priču StarBev portfelja koji sada u svakom cjenovnom segmentu ima potrošaču što za ponu-diti. Brendu Ožujsko ostaje mainstream pozicija, njegova klasična, koju smo spominjali i ranije, a većini ostalih hrvat-skih brendova, izuzev Karlo-vačkog, ostaje da popunjavaju niše. Tu prvenstveno govori-mo o jednom Velebitskom, kojem uz vrlo malu proizvod-nju (što je opet prednost za sebe i jedna druga priča) i nepostojanje cijelog portfelja, ne preostaje ništa drugo osim nišne pozicije i vjerojatno

iskrene zahvalnosti onih naj-lojalnijih upravo na toj maloj nakladi koja doprinosi i odre-đenoj ekskluzivnosti tog piva. KOKETIRANJE IDENTITETOM Ali vratimo li se na srpsko tržište, uz brend Jelen, ima-mo i drugog igrača - brend Lav – koji je opet specifičan na svoj način jer se zapravo radi o lokalnom brendu in-ternacionalnog proizvođača – Carlsberga – pa je tu riječ o jednoj sasvim “novoj priči”. Po nastupu brenda vrlo se teško može zaključiti da već neko dulje vrijeme nije dio srpskog tržišta. Ako Jelen slijedi priču Ožujskog, za Lav možemo reći da vrlo nalikuje “priči Karlovačkog”, pomalo koketirajući s ulogom više tradicionalnog, nacionalnog brenda, što je više nego jasno samo ako pogledamo fizis tog

brenda – dominantna plava boja, lik lava, zlatna boja. Zanimljivo je istaknuti da sva komunikacija i poveznica ide na brend Lav, a ne na proi-zvođača Carlsberg, čime se dodatno doprinosi izgrađiva-nju te, već spomenute, lokal-nosti. Brend Lav na dobrom je putu da bude doživljen nacionalno bliskim, premda u osnovi to nije.

NAGLAŠAVANJE TRADICIJE Intenzivnije nego ikada ranije, u posljednjih nekoliko godina veliki svjetski brendovi, ali i neki veliki i nama bliski, imaju potrebu “zaustaviti” se i pokazati kako imaju dovoljno tradicije u svojem značenju i postojanju, da mogu izbaciti i koju retro ekstenziju (primjer Barilla, Kraš, Nivea i dr.), kojom podsjećaju potrošače na njihovo postojanje, na one

Lojalnost potrošača u

kategoriji piva je samo uvjetna,

odnosno preciznije – situacijska

Pivo je kategorija koja je izrazito show-off


Mirna HorvatVALICON

prilike rasta traže se u podkategorijama

HoReCa KANAL Svi protiv svih

HoReCa segment je za kategoriju piva najmanje toliko važan kao retail segment. Pri segmentu HoReCa

važna je svakako izgradnja i jačanje brenda, ali i sama prodaja u kafićima, barovima, noćnim klubovima. Pivovarska industrija je barem toliko intenzivna kao cigarete, zahtijeva ozbiljan pristup, posebno smislenu podjelu kafića i drugih objekata i slične strategije. U HoReCa segmentu više od lokalaca možda dolaze do izražaja međunarodni brendovi, gdje svaki od njih ima svoju priču koje se dosta ujednačeno drže i u HoReCa segmentu. Heineken je tako modernost, pomalo inovacija, Beck’s je “namjerno drugačiji” sa svojom usmjerenošću na ludu zabavu i mladost, gdje sa svojim Beck’sperience donosi najveće svjetske glazbene zvijezde, na taj način razvijajući odnos sa svojim potrošačima i gradeći lojalnost. Osim te moderne i dosljedne priče, Beck’s ne zaboravlja istaknuti ni tradiciju u proizvodnji koja nije zanemariva, a kreće daleke 1873. godine. S tim snažnim, osmišljenim, internacionalnim pričama, lokalnim brendovima najčešće ne ostaje drugo nego se držati bazične pozicije koja vuče na tradiciju, naviku i pouzdanost samom svojom prisutnošću na lokalnom tržištu, uz određeno koketiranje s pozicijom društvenosti što vrlo uspješno čini Ožujsko u Hrvatskoj. Složenost uloge pive u segmentu HoReCa time ne prestaje ili joj se možda posao olakšava, ovisi kako na to gledamo. Proizvođači piva u tom segmentu ne bore se samo sa sebi sličnima u vrlo širokoj kategoriji, već konkuriraju (ili napadaju) i klasična bezalkoholna pića jer među svima njima potrošač odabire kada sjedne u kafić. I u tim trenucima svako od tih pića - Coca Cola, Juicy, “radler” - pivo sa sokom, Jana, cijeđena limunada, kava, …, pivo – svako od njih ima podjednaku šansu biti odabrano.

bazične vrijednosti koje su se možda pomalo “po-gubile”, na origin brenda ili porijeklo koje je u tom smislu bitna stavka. Kada govorimo o kategoriji piva ne govori se toliko o retro smjeru, koliko o heritage pivima. Neka od piva u regiji već sada se smatra-ju “pivima s tradicijom i nasljeđem”, ne samo po želji proizvođača, već i po percepciji potrošača, a takvo je zasigurno Karlovačko, Sarajevsko, Nikšićko. Sva ta piva imaju dobru osnovu za jedan, još jasniji, heritage smjer, gdje proizvod koji stoji iza takvog opisa i svojim vizualnim identitetom jasno mora davati do znanja što predstavlja. Postoji određeni vizualni kod kojeg se obično prati želimo li pričati heritage priču: Dizajn kod heritage piva obično odiše tradicijom, predstavlja kvalitetu čime doprinosi odabir boja koje su često zagasite ili protkane zlatnom, nezaobilazno je isticanje godine osnivanja pivovare, česte su gravure u staklu boce, možda malo “pomaknuti”, netipični oblici boce i sl. Amber Ožujsko 120 jedan je domaći primjer heritage brenda, opisano kao posebno pivo za posebnu priliku. Motiv je bila proslava 120 godina povodom čega je lansirano i to jubilarno izda-nje Ožujskog piva. OBILJEŽJA TRŽIŠTA Činjenica je da je klasična kategorija piva već neko vrije-me u stagnaciji, a svaki brend na neki način želi i dalje rasti. Prilike se tako traže i u nekim podkategorijama, kao što su piva s okusom. S jedne strane, tu pričamo o pivi s tekilom ili nekim drugim dodatkom (flavoured beer poput sloven-skog brenda Bandidos ili in-ternacionalnog Desperados), a s druge strane o posebno

popularnom pivu sa sokom, ili tzv. “radleru”, koje vrlo uspješno širi kategoriju. Po-sljednji, pivo sa sokom, daleko je uspješnije, a neki od razloga zasigurno leže u činjenici da je pivo uistinu pomiješano sa sokom te je samim time više osvježavajuće i otvara čitav niz novih situacija korištenja. Uz postojanje piva sa sokom na tržištu se šira kategorija piva sada konzumira gotovo kroz cijeli dan – uz manji udio alko-hola vezan uz piva sa sokom, uživanje u njima počinje već od jutra kod pojedinaca, a in-tenzivira se od 12 sati nadalje. Pivo sa sokom još je “uspješ-nije” u konkuriranju ostalim bezalkoholnim pićima od samog piva, a opet zbog svojeg izrazito osvježavajućeg karak-tera. Mislim da je nepotrebno naglašavati koliko je popular-no, daleko popularnije od piva, i kod ženskog dijela populaci-je. I na kraju da se opet dota-knemo početka, nacionalnog ponosa i nekim muškarcima najvažnije sporedne stvari na svijetu – nogometa. Derbiji, lige, europska i druga prvenstva svakako su prilika za jačanje i aktivnosti svih onih manjih, ili naprosto lokalnijih brendova da se iz-dignu nad svim onim interna-cionalnima, “univerzalnima”, fancy pivima, jer to su trenuci kada je vrijeme za nešto naše, blisko, domaće, lokalno… Samim time, zanimljivo će biti vidjeti kako će se spomenuta bitka za potrošača nastaviti i intenzivirati, posebno u peri-odu predstojećeg nogometnog prvenstva EURO 2012, gdje je po svim predispozicijama i karakteru takvih i sličnih do-gađaja, pivo zasigurno u pred-nosti. Čak možemo ići tako daleko i reći da EURO 2012 predstavlja glavni marketinški moment za pivo!


Upravljanje brendovima

Ukoliko želimo da naš brend zaživi u svijesti potrošača i rezultira željom te

potencijalno i kupnjom, potrebno je jednaku pa-žnju posvetiti, kako ver-balnom, tako i vizualnom identitetu brenda koji su podjednako moćni u izgradnji percepcije pro-izvoda i brend identiteta. Osnova verbalnog iden-titeta brenda je, dakako, ime brenda. Ukoliko ste u poziciji kreirati novo ime, ključno je da proizlazi iz marketing i brending strategije. Ime mora proji-cirati relevantne asocijacije svom ciljanom potrošaču. Svojstva imena proizlaze iz ključnih atributa brenda, a svakom atributu bren-da potrebno je odrediti medij kojim se prenosi potrošaču. Neka svojstva brenda prenosit će se ver-balnim, a neka vizualnim elementima brenda. Stoga je potrebno odrediti koje asocijacije i svojstva pre-nosi ime brenda i na osno-vu takve strateške podloge pristupiti kreiranju imena. Isti princip vrijedi i za brend slogan ili brend claim.

STRATEGIJA IDENTITETA Verbalni identitet brenda i brend jezik podjednako su važni kao i vizualni identi-tet i brend simboli. Vlasnici proizvoda, proizvođači, skloni su, kada proizvod ne funkcionira kako se očeki-valo ili je potrebno osvje-ženje, mijenjati vizualni identitet odnosno najčešće dizajn pakiranja. Mnogi se vole time baviti jer naizgled je lako a i promjena je odmah vidlji-va.

Čest je slučaj da se pri-likom kreiranja novog proizvoda ili mijenjanja postojećeg najviše pažnje posvećuje upravo dizajnu pakiranja, pri čemu se ver-balni identitet često zane-maruje. Najčešći problem s kojim se susreću proizvo-đači i vlasnici brendova je kako imenovati proizvodni por-tfelj kada imate, primjerice, liniju proizvoda koja se sastoji od neko-liko kategorija proizvoda. Kada krećete od po-četka i lansirate prvih nekoliko proizvoda lakše je kreirati ek-stenzije odnosno nazive proizvoda pod određenim brendom. No, nakon nekog vremena najčešće se zapetljamo u kreiranju naziva i više ne

znamo kako nazvati mno-gobrojne proizvode u portfelju. Taj se problem rješava još prilikom razvoja brending strategije, odno-sno strategijom verbalnog identiteta. Tada se odre-

Svaki verbalni element na

pakiranju ima svoju funkciju

i prenosi neko svojstvo proizvoda i

brenda

BREND JEZIK pokretač izgradnje brendaSvrha brend jezika je uvjeriti potrošače i partnere da je brend drukčiji i poželjniji od konkurencije te je odgovoran za isporuku brend vrijednosti i obećanja potrošaču

Branka BajtPartner / konzultant OKOMITO


logotip brenda je prva verbalna informacija

BREND JEZIK pokretač izgradnje brenda

Knjiga standarda verbalnog dentiteta

Baš kako se izrađuje knjiga standarda vizualnog identiteta brenda, po istom principu za brend

je potrebno postaviti i knjigu standarda verbalnog identiteta. Za primjer, tipični sadržaj takve knjige standarda čine sljedeća pravila: brend ton i ugođaj, brend rječnik, brend poruka, strukturiranje brend poruke i stil pisanja o brendu. Brend ton i ugođaj predstavljaju specifičan način govora i pisanja brenda te kako brend komunicira svoje vrijednosti govorom i pisanjem. Brend rječnik čine preporučene riječi koje brend treba koristiti u verbalnoj komunikaciji kako bi se izgradio željeni imidž brenda. Brend poruka je standardizirana poruka o brendu u, primjera radi, 5, 25 i 50 riječi koja se primjenjuje u raznim komunikacijskim situacijama. Pravilima strukturiranja brend poruke i stila pisanja o brendu postiže se da brend verbalno kreira uspješnu poveznicu s okruženjem kroz način kako brend zvuči, kako se izražava i kako strukturira poruku.

đuju pravila imenovanja brend ekstenzija te se kreira sustav nomenklature brend portffelja koji obu-hvaća postojeće proizvode i kategorije, ali i one buduće. Definira se način kreiranja ekstenzija, oblik, svojstva te verbalni suodnos s imenom brenda kao i na koji način imenovati i verbalno opre-mati nove proizvode i nove kategorije proizvoda u por-tfelju. Strateški postavljen sustav nomenklature može

znatno olakšati imeno-vanje unutar portfelja te osigurati konzistentnost nužnu za izgradnju identiteta brenda.

POZIV NA KUPNJU Potrebno je vrlo pažljivo i detaljno posvetiti se svakoj riječi i slovu na pakira-nju proizvoda, odrediti primarne i sekundarne informacije, njihovu koli-činu, položaj i međusobni suodnos. Svaki verbalni element na pakiranju ima svoju funkciju i prenosi neko svojstvo proizvoda i brenda. Primjerice, logotip brenda je prva verbalna informacija i nalazi se na vrhu pakiranja. Često je naziv proizvoda grafički dominantniji od imena brenda jer ima funkciju diferencirati se na polici, jasno “viknuti“ svoj naziv potrošaču. U tom slučaju ime brenda daje kredibili-tet tvrtke iz koje proizvod dolazi. Opis proizvoda kao informacija koja slijedi tre-ba biti “poziv na kupnju“. On iznosi svojstva i bene-fite proizvoda koja su bitni ciljnom potrošaču. Česta greška je prevelika količina informacija u tekstualnom obliku. Potrebno je ekstra-hirati ključne informacije jer ne možemo na paki-ranju reći sve što želimo niti potrošač ima vremena i želju to čitati. Stoga je

važno koncentrirati se na najbitnije te određene informacije prikazati ikonom koja može biti grafizam bez teksta ili s riječju. Ostale bitne ali sekundarne informaci-je pozicioniraju se na stražnju i bočne strane pakiranja.

VERBALNI STANDARDI Vrlo je važan test na polici, odnosno da se pakiranje stavi u okruženje s konku-rentima. Na takvom testu često izvrsna dizajnerska rješenja s prezentacije nisu održiva. Unutar stra-

tegije verbalnog identiteta brenda razvijaju se pojavni verbalni standardi brenda za svaki oblik komunika-cije brenda s potrošačem. Kako u grafičkom dizajnu postoji knjiga vizualnih standarda brenda, tako se razvija i knjiga verbalnih standarda brenda od paki-ranja, weba, promotivnih materijala, POS materijala pa sve do komunikacije

(oglašavanje, PR). Verbalni standardi brenda proizlaze iz brending strategije. Ja-sno definiraju “wording“ brenda, ključne, obavezne riječi koje se koriste. De-finira se ton verbalnog sadržaja, forma i stil te na konkretnim primjerima što je dozvoljeno a što ne. Ver-balni standardi sadrže pri-

mjere tipičnih tekstualnih formi vezanih uz brend, primjerice pakiranje proi-zvoda, web, oglas, radijski oglas itd. Bitno je odrediti koje svojstvo brenda svaka tekstualna forma prenosi potrošaču. Na taj način se osigurava učinkovita i konzistentna verbalna komunikacija brend svoj-stava nužnih za uspjeh brenda. Čest je slučaj da se zanemari verbalna forma brenda u internoj komuni-kaciji, unutar tvrtke među zaposlenicima, u komu-nikaciji s dobavljačima, distributerima itd. Primje-rice, u govoru proizvod se ne naziva svojim imenom nego nekim radnim ime-nom. Vrlo je važno uočiti takve situacije te ustrajati na ispravnom brend wor-dingu unutar tvrtke, a po-sebno u B2B komunikaciji. Brend se kreira i interno što zapravo znači da, ako ne zaživi u svijesti zaposle-nika i poslovnoj zajednici, ne može uspješno zaživjeti niti na polici.

Vrlo je važno ustrajati na

ispravnom brend wordingu unutar

tvrtke


Odnosi s javnošću Mr. sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Danas sve više govo-rimo o kreiranju uspješnih poslovnih strategija i razmi-

šljamo o viziji poslovanja u budućnosti, jer ne možemo kontrolirati razvoj događaja na tržištu. Poznati strateški planer Michael Kami je re-kao da sudbina nije u našim rukama; ona je u rukama neracionalnih potrošača i društva: “Promjene u nji-hovim potrebama, željama i zahtjevima reći će vam kamo trebate ići. To znači da sami menadžeri moraju osjećati puls promjene svakog dana, stalno. Moraju imati izra-ženu znatiželju, promatrati događaje, analizirati trendo-ve, tragati za pokazateljima i pretvarati te pokazatelje u prilike...“. Današnje poslo-vanje zahtijeva razvijanje dugoročnih partnerskih odnosa s klijentima, dobav-ljačima, poslovnim partneri-ma i suradnicima. Cilj takve komunikacije je kreirati i prilagoditi komunikacijski miks ciljnoj javnosti. U tom odnosu važno je graditi po-vjerenje koje je posljedica pouzdanosti, kompetentno-sti, poštenja i dopadljivosti. NEDEFINIRANA DEFINICIJANašla sam se u velikoj dile-mi pišući članak o odnosi-ma s javnošću. Pitala sam se je li pametnije pisati o PR-u kao popularnom zanimanju,

važnom čimbeniku za sva-ku organizaciju, znanosti, vještini ili sastavnom dijelu integrirane marketinške komunikacije. Sa svih strana stižu različiti odgovori, a do sada sam čula nikad napisa-ne definicije, nove podjele i neobična objašnjenja tog pojma koji svi vole rado koristiti. Svaki dan pokuša-vamo definirati taj pojam na seminarima i radionicima pa nerijetko vidim kako i dalje zbunjuje brojne sudio-nike edukacija. Na turbulen-tnom tržištu veliki je izazov kreirati i zadržati pozitivan imidž kod interne i eksterne javnosti. Stoga se o odnosi-ma s javnošću danas govori više nego ikada.Ponekad se pojam odnosa s javnošću u praksi poisto-vjećuje s oglašavanjem (koje također često pogrešno

zovu marketingom), dok drugi tvrde da su odnosi s javnošću izdvojena aktiv-nost koja nema nikakve veze s marketinškim odjelom niti bi trebala biti povezana. Međutim, ako je marketing, najjednostavnije definirano, kreiranje potražnje s ciljem zadovoljenja želja i potreba na tržištu, onda svaki oblik komunikacije tvrtke s trži-štem može biti shvaćen kao dio marketinške aktivnosti. Mišljenja praktičara prilič-no se razlikuju i na tržištu možemo naći žestoke zago-varatelje teorije da odnosi s javnošću zaista nemaju veze s marketingom, dok marke-tinški stručnjaci sa Zapada poručuju da se integrirana marketinška komunikacija sastoji od sljedećih oblika komunikacije: oglašavanje, odnosi s javnošću, direktni marketing, osobna prodaja

i unaprjeđenje prodaje. U praksi, odnose s javnošću također poistovjećuju s menadžerskom funkcijom, glasnogovorništvom, publi-citetom ili posebnom funk-cijom u upravi tvrtke.

KREIRANJE IMIDŽAOdnosi s javnošću jesu ko-munikacijski oblik koji, ako je pažljivo osmišljen, omo-gućava kreiranje pozitivnog imidža na tržištu. Zaposle-nici u odnosima s javnošću planski i dugoročno ostvaru-ju uspješne odnose s različi-tim grupama ciljne javnosti, od potrošača, zaposlenika, dobavljača, dioničara, drža-ve do različitih neformalnih grupa u društvu. Odnosi s javnošću strateška su ak-tivnost koja će, stvarajući pozitivno mišljenje o tvrtki ili njenim proizvodima i uslugama, omogućiti efika-

Poruka mora biti prilagođena publici kako bi imala osjećaj uključenosti u komunikacijski

proces

Vjerodostojnost prije svega

Uspjeh je moguć jedino ukoliko uz kvalitetan sadržaj ide i odgovarajuća komunikacija s tržištem, jer neistinite tvrdnje budu brzo otkrivene, a tržište rijetko prašta takve greške

Osnove uspješnog PR-a: 1. prići svemu s aspekta interesa publike2. pružiti publici osjećaj uključenosti u proces komunikacije3. komunicirati s ljudima, a ne prema njima4. održati konzistentnost5. održati kredibilitet

Cilj PR-a: kreiranje i održavanje pozitivnog imidža

Vjerodostojnost prije svega snije poslovanje u cijelosti.

Engleski Institut za odnose s javnošću definira odnose s javnošću kao planirani napor da se uspostavi i una-prijedi stupanj uzajamnog razumijevanja organizacije ili pojedinca sa svakom gru-pom ljudi ili organizacijom. Temeljni zadatak je omogu-ćiti toj organizaciji ili poje-dincu da zadobije ili zadrži dobru reputaciju. Također, Michael Kunczik, uvaženi profesor iz ovog područja, definira odnose s javnošću kao primijenjenu društvenu znanost i umjetnost uz čiju pomoć organizacije komu-niciraju s okružjem.

KREDIBILITET IZVORAKod odnosa s javnošću veliki značaj ima kreiranje vjerodostojnosti, odnosno povjerenje koje publika ima u izvor komunikacij-skog sadržaja. Poruci se može vjerovati ako dolazi iz vjerodostojnog izvora. Temelj pamćenja komu-nikacijske poruke je po-navljanje, koje je potrebno da bi većina ciljne publike vidjela ili čula poruku te kako bi se podsjetili na sa-držaj komunikacije. Istra-živanja dokazuju kako po-navljanje smanjuje opseg i broj smetnji iz okružja koji ometaju komunikaciju

i pamćenje poruke. Tvrtke mogu zapo-sliti osobu koja će brinuti o odnosi-ma s javnšoću ili angažirati jed-nu od brojnih agencija na tržištu. Prema Američkom društvu za odnose s javno-šću, osoba koja se bavi odnosima s javnošću mora biti optimistična, posje-dovati komunikacijske vještine, imati ugodnu pojavnost, znati se nositi s kratkim rokovima, imati vještine za vođenje pro-jekta, biti objektivna, po-sjedovati vještine aktivnog slušanja, biti pismena te brzo primati i organizirati informacije itd. Kredibili-tet onoga tko šalje poruku jedan je od važnijih razlo-ga zašto tvrtke angažiraju stručnjake za odnose s javnošću. Kredibilitet stručnjaka, pak, može se temeljiti na stručnosti, iskrenosti ili karizmi.

FUNKCIJE sTRUKE Marketinški prvaci Belch & Belch tvrde da odnosi s javnošću kao dio integrirane marke-tinške komunikacije imaju sljedeće funkcije:

1. Podizanje uzbuđenja na tržištu prije početka oglašivačke kampanje,2. Kreiranje novosti gdje ne postoje novi proizvodi,3. Uvođenje proizvoda uz malo ili nimalo oglašivač-kih aktivnosti,

Pakiranje ne znači ništa

ukoliko sadržaj ne podržava ono što želite prodati



Odnosi s javnošću

4. Osiguranje dodatne vrijednosti preko usluga potrošačima,5. Izgradnja lojalnosti marki kroz natjecanje potrošača.

Svaka tvrtka ili pojedinac teži prepoznatljivosti na tržištu, odnosno dobrom imidžu kod ciljne skupi-ne. Kako bi tvrtka u tome uspjela mora dati važnost kvaliteti poruke koja mora privući pažnju i pokrenuti javnost na željenu aktiv-nost. Poruka mora biti prilagođena publici kako bi imala osjećaj uključenosti u komunikacijski proces kroz različite događaje, priče ili prezentaciju koristi. Prema Harissu, međunarodnom stručnjaku za odnose s

javnošću, tvrtke koje uspješno organiziraju odnose s jav-nošću, mogu ostvariti sljedeće pred-nosti:

1. Troškovnu efikasnost,2. Mogućnost ciljanja određenog tržišnog se-gmenta,3. Mogućnost potpore neovisnih osoba i struč-njaka koji ocjenjuju ak-tivnosti na tržištu,4. Kredibilnost,5. Povjerenje publike,6. Smanjenje otpora pu-blike.

Kao nedostatak aktivnosti odnosa s javnošću, najčešće se spominje nemogućnost kontrole medija, nedostatak dovoljno prostora u medij-ma te nepostojanje standar-dnih mjera efikasnosti.Odnosi s javnošću imaju veći kredibilitet jer se ne percipiraju jednako kao ostali oblici marketinške komunikacije. Troškovi odnosa s javnošću, gledaju-

ći u jedinici vremena, niži su od troškova oglašavanja. Odnose s javnošću publika percipira kao “novost”.

JEDINsTVENOsT PONUDE Svaki proizvod i usluga mo-raju ponuditi jedinstvenost na tržištu i pokazati da su u nečemu najbolji. To može biti kvaliteta, brzina isporu-ke, atmosfera na prodajnom mjestu, širina asortimana, atraktivan dizajn i slično. Ako govorimo o osobama koje ulažu u svoj

imidž, vlastito kreiranje slike o sebi je polazišna točka iz koje ostale osobe zaključuju o vama.Danas prosječnost više nije dovoljna, jer su takve tvrtke i proizvodi prvi na udaru u vremenu krize. Konzultant Karl Pilsl anali-zirao je 150.000 njemačkih poduzeća koja su bankroti-rala i zaključio: “Jednostav-no imamo previše sličnih tvrtki koje zapošljavaju slične zaposlenike sa sličnim obrazovanjem i koji obav-ljaju slične poslove. Uz to imaju slične ideje, proizvo-de slične stvari po sličnim cijenama i slične kvalitete“. Ukoliko poduzeće pripada toj skupini, može očekivati zaista tešku budućnost u vremenu potpunog gubitka solidne sredine u kojoj se u prošlosti moglo jako lijepo živjeti i poslovati“. Konkurentno tržište i za-htjevni klijenti više ne toleri-raju površnost i prosjek, već žele veću korist za sebe, žele ostvariti svoje želje, riješiti

1.Svakodnevno se ponašajte i radite onako kako biste željeli da vas pre-

poznaju i pamte. Ne činite ništa zbog čega vam može biti neugodno ili čega se u budućnosti možete sramiti. Biti iz-vrstan znači stvoriti naviku, jer smo ono što stalno činimo i kako se ponašamo.

2. Pohvalite svoj napredak i prosla-vite vlastiti uspjeh kako biste se

motivirali za daljnji napredak i usavrša-vanje. Često očekujemo motivaciju od strane nadređenih ili naše sredine, no obzirom na situaciju na tržištu, od sva-ke osobe se očekuje samomotivacija.

3. Razmišljajte o odnosu prema sebi. Ukoliko biste sve ono što

činite sebi vrlo rado učinili i najbo-ljem prijatelju, na dobrom ste putu. Međutim, ukoliko se prema sebi ne odnosite s poštovanjem, ne možete očekivati da to čine drugi. Sjetite se da nećete govoriti loše niti se odnositi loše prema proizvodu ili usluzi koju želite prodati zahtjevnom kupcu.

4.Prenesite poruku o vlastitom poslu kao najboljem, kao poslu

s kojim se ponosite i koji možete pre-zentirati u najboljem svjetlu, jer to do-ista i mislite. Drugi ljudi moraju imati dojam da vi ne biste ni radili posao koji vam nije ugodan niti predstavljali tvrt-ku čije vrijednosti ne podržavate. Ako

se vrijednosti poduzeća kose s vašim vlastitim uvjerenjima, nije realno oče-kivati da ćete biti uspješni u tom poslu.

5.Privucite pozornost tako što ćete dati više od onoga što od vas

očekuju, bilo da je riječ o poslodavcu, klijentu ili poslovnom partneru. Odu-ševljenje ljudi ćete izazvati samo ako nadmašite njihova očekivanja. Budite spremni i kreativni, jer jedino tako možete ponuditi nešto jedinstveno.

6.Probudite entuzijazam u sebi i pokažite ga, jer on gradi čvrstoću

odnosa u kojem će vam ljudi iz vaše rad-ne sredine vjerovati. Pokretač Amazona Jeff Bezos je to lijepo i slikovito opisao:

10 važnih koraka za pozitivan osobni imidž

Još uvijek vlada mišljenje da

kvaliteta ne treba promociju


problem i slično. U tome im ne mogu pomoći osrednji proizvodi i usluge, jer za sebe žele samo najbolje.

DIJALOG s TRŽIŠTEMOdređeni broj stručnjaka smatra da su odnosi s javno-šću umijeće uvjeravanja s ci-ljem kontroliranja javnosti, dok drugi argumentiraju da su odnosi s javnošću etički besprijekorno ponašanje, vođeno nastojanjem za obo-stranim razumijevanjem. Dijalog s tržištem danas je postao konstanta, a takva in-terakcija od tvrtki zahtijeva puno više promišljanja, pla-niranja i pripreme. Krešimir Macan iz agencije Manjgura

navodi: “Od PR-a se danas očekuje puno više od samih odnosa s medi-jima, prije svega zbog pojave društvenih mre-ža i on line medija koji nameću sasvim

druga pravila igre. Društvene mreže su

donijele totalnu

promjenu načina razmišlja-nja. Dvosmjerna komuni-kacija koja se isticala kao primjer dobre prakse ranije postala je svakodnevica. Tko za to nije spreman, bolje da ne ide na društvene mreže. Dvosmjerno komuniciranje zahtijeva puno razumijeva-nja i pripreme kod klijenta, kao i stalnu aktivnost PR-a i agencija. Transparentnost postaje konačni cilj jer praktično više ništa ne mo-žete skriti. Klijenti se mora-ju nositi sa stalnim učenjem i upoznavanjem s novim, a agencije uvijek moraju biti korak ispred. Nema življe-nja na staroj slavi. Očekuje se da znate sve i možete sve, odnosno da barem znate tko može. E sad ima klijena-ta koji to još ne vide, to zna biti problem - kad inzistiraju na starim modelima i klasičnim medi-

jima.” U budu-ćem razdo-

blju možemo očekivati još veće promjene kroz koje se treba očitovati prilagodba tvrtki novim uvjetima na tržištu i promijenjenom ponašanju potrošača.

Svaka tvrtka mora odlučiti koji će oblik komunikacije s tržištem koristiti i kojim intenzitetom. Ako je riječ o proizvodima i uslugama, ne možemo prepustiti po-trošačima da sami stvore sliku o njima, već kreiramo strategiju koja ima za cilj uspješno pozicioniranje u mislima potrošača i klijenata. Kada govori-

mo o odnosima s javnošću, u praksi se često smatra da je to samo nužno “pakira-nje“ nečeg nekvalitetnog ili prosječnog, a još uvijek vla-da i mišljenje da kvaliteta ne treba promociju. Među-tim, i kvalitetni proizvodi i usluge trebaju promotivne aktivnosti, a uspješne tvrtke to itekako znaju i kontinu-irano ulažu u odnose s jav-nošću. Isti slučaj bi trebao biti i s osobama, odnosno ljudima koji žele “biti prvi u nečemu“ u svojoj djelatno-sti, poslu ili sredini. Uspjeh je moguć jedino ukoliko uz kvalitetan sadržaj ide i od-

govarajuća komunikacija s tržištem, jer nei-

stinite tvrdnje budu brzo otkrivene, a tržište rijetko prašta takve greške. Danas

je vjerodostoj-nost na cijeni, jer nitko ni-kome više ne vjeruje.

“Svoje kupce smatramo gostima pozva-nim na zabavu, a mi smo im domaćini. Naš je svakodnevni posao da svaki važni aspekt njihovog iskustva činimo malo boljim. Ako im pružite sjajno iskustvo, kupci će jedni drugima pričati o tome.“

7.Otkrijte kakav imidž želite širiti i što želite postati te prepoznajete

li osobe koje su već onakve kakvim vi želite biti. Analizirajte način na koji te osobe razmišljaju, rade ili razgovaraju te razmislite na koji način možete usvojiti pozitivne navike i na njih skrenuti pozornost drugih.

8.Razmislite o sebi kao ponudi na tržištu. Svaka ponuda dolazi

u određenom pakiranju, a u slučaju osoba to je njegovanost, odjeća, ci-pele, šminka, frizura i slično. Vanjska slika mora biti ona koju želimo poslati “prema vani“, no pakiranje ne znači ništa ukoliko sadržaj ne podržava ono što želite “prodati“.

9.Kao što tvrtke brinu o osjećajima klijenata i kupaca, tako i osobe

moraju brinuti o osjećajima i očeki-vanjima ljudi oko sebe koji su njihova ciljna javnost. Naučite slušati druge i pustite ih da vam kažu što očekuju od vas ili suradnje. Nismo naučeni na slušanje pa često želimo govoriti ili prezentirati sebe bez da saznamo

što druga strana od nas očekuje. Ak-tivnim slušanjem sprječavate nespo-razume, gradite odnose, postavljate prava pitanja i olakšavate komunika-ciju. Drugi će to cijeniti, a vi ćete biti uspješniji u komunikaciji.

10. Ne zaboravite da svakodnev-no na tisuće ljudi pokušava

prodati ono što i vi. Promijenite svoje ponašanje i razmislite o usavršavanju, ali ipak ne pokušavajte postati robot koji svakodnevno “mantra“ tehniku autogenog treninga, prakticira vjež-be s NLP-a ili čini nešto drugo što ga sputava. Ipak ste neponovljivi i jedin-stveni u svemiru pa to i ostanite!

Dijalog s tržištem danas je postao

konstanta

agencije moraju uvijek biti korak ispred klijenata


Iz regije

Francuska multinacionalna kompanija Da-none će u Sloveniji i dalje moći prodavati

svoju liniju mliječnih proizvoda “Na planincah” iako kao sirovinu koristi austrijsko mlijeko, presudila je komorska udruga slovenskih ogla-šivača. Danone je u svojoj reklamnoj kampanji koristio slovensku narodnu pjesmu “Na planin-cah”, a na ambalaži su i motivi slični motivima s “Alpskog mleka” Ljubljanskih mlekarni, njihova najpoznatijeg mliječnog brenda. U svojoj je ocjeni društvo slovenskih oglašivača navelo da Danone ne krši pravila marketinga jer u kampanji nije tvrdio da se radi o mlijeku slo-venskog podrijetla nego o mlijeku dobivenom od mlijeka s područja Alpa.

KARIJERE

Varaždinska Vindija kupila mljekaru Senta u Vojvodini

Varaždinska Vindija kupila

je mljekaru Senta iz istoimenog voj-vođanskog mjesta koja ne radi već šest godina, a direktor Miroslav Ćurčić najavljuje ulaganje 15 milijuna eura početnog kapitala u Senti te da će mljekara početi raditi do kraja godine, s kapacitetom prerade 120.000 litara mlijeka dnevno. Ćurčić je dodao kako Vindija planira proširenje proizvodnje, s obzirom da se bavi i uzgojem pilića te distribucijom i prodajom pilećeg mesa.

Slovenija: Danoneu dopušteno prodavati “Na planincah”

Delta gradi novi trgovački centarKompanija Delta Real Estate, članica Delta holdinga, najavila je

da će na proljeće 2013. na beogradskoj Autokomandi početi gradnju najveće robne kuće u Srbiji, Delta planeta, u čiju će grad-nju uložiti 200 milijuna eura. Trgovački centar bit će smješten uz autocestu u pravcu Niša, na površini od 200.000 kvadratnih metara. Bit će tri puta veći od trgovačkog centra Delta City, a oko šest puta veći od beogradske Arene. Direktor Delta Real Estate grupe Vojislav Glavinić rekao je da je to druga po veličini investicija u području nekretnina u Srbiji od 2000. godine. Planirano je da gradnja završi za 18 mjeseci, ujesen 2014. godine.

Trgovački lanac Delhai-ze investirat će više od

40 milijuna eura u Srbiju tijekom 2012. godine, izjavio je generalni direk-tor Delhaizea za Srbiju, Crnu Goru i BiH David Vander Schueren doda-jući kako će većina tog iznosa biti uložena u otvaranje novih i rekonstrukciju postojećih prodajnih objekata. “Za ovu je godinu planirano da se samo u Srbiji otvori 20 i renovira 40 objekata. Za sada smo zadovoljni s tempom ostvarivanja ovog plana, s

otvaranjima novih proda-vaonica u Čačku i Panče-vu”, kazao je. Schueren je dodao kako će uskoro biti otvoren i novi objekat u Šidu, a počet će i gradnja još nekoliko prodavaoni-ca, prvo u Smederevskoj Palanci i Novom Sadu.

“Najvažnije od svega je da sva otva-ranja donose nova radna mjesta i da se mreža zaposlenih širi”, kazao je di-rektor Delhaizea te dodao Delhaizeov trgovački lanac Maxi u Srbiji trenutno zapošljava 10.600 radnika.

Anton Balažič novi predsjednik uprave Mercatora

Nadzorni odbor Mercatora d.d. za novog je pred-sjednika Uprave imenovao Anto-na Balažiča koji će upravljanje društvom preu-

zeti 1. lipnja 2012. godine. Balažič je svoju poslovnu karijeru zapo-čeo u kompaniji Spem d.o.o. kao direktor za projekte i razvoj te je tijekom tog razdoblja ustanovio i slovensku podružnicu Londonske škole za odnose s javnošću (LSPR), istovremeno postavši njezin prvi direktor. Nakon toga je prešao u Petrol na mjesto direktora marke-tinga, nakon čega dolazi u među-narodnu konzultantsku kuću A.T. Kearney, na mjesto savjetnika za pitanja energetike i robe široke potrošnje. Godine 2007. postao je glavni izvršni direktor kompanije Fructal te je uspješno sanirao. Prije dvije godine došao je na čelo gru-pacije Žito te kompanije Žito d.d., i to na mjesto predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora, oda-kle i dolazi na sadašnju funkciju u Mercatoru.

Delhaize ulaže 40 milijuna eura u Srbiji


Iz svijeta

Talijanska vlada planira uvesti porez na slatka bezalkoholna pića od tri

centa po boci ili limenci. Time bi se u državnu blagajnu slilo oko 250 milijuna eura godišnje. “Taj porez neće stvoriti probleme niti potrošačima niti proizvo-đačima, a poslat će jasnu poruku obite-ljima koje problem nezdravih bezalko-holnih pića ne shvaćaju dovoljno oz-biljno”, smatra ministar zdravlja Renato Balduzzi. Pri uvođenju poreza talijansko ministarstvo zdravlja planira popratnu kampanju kojom će mlade poticati na zdraviju prehranu. Vlada koju vodi Mario Monti već je poručila prehrambenoj in-dustriji da do 2014. snizi udjele masno-ća, šećera i soli u svojim proizvodima.

Talijanska udruga potrošača Codacons vladinim prijedlogom nije oduševljena. “S izgovorom uravnotežene prehrane vlada ponovno zadire u lisnice potroša-ča”, smatraju. Kritični su i prema ideji da se oporezuju samo pića, e ne na druge sporne prehrambene proizvode kao što su grickalice i slatkiši.

Metro planira otpuštanja i odustaje od širenja

Njemački malopro-dajni div Metro

u prvom je ovogo-dišnjem tromjesečju zabilježio neto gubi-tak unatoč blagom povećanju prihoda, ukazujući na tešku gospodarsku klimu i najavljujući smanjenje broja zaposlenih. Kompanija je u prva tri ovogodišnja mjese-ca zabilježila neto gubitak od 82 milijuna eura. U istom raz-doblju lani poslovala je s neto gubitkom od tri milijuna eura. Metro obuhvaća maloprodajne lance Metro Cash & Carry, Real, Saturn i Media Markt, te robne kuće Galeria Kaufhof, a tumači da su na rezultate utjecala velika ulaganja i troš-kovi širenja. Stoga sada izvršni direktor Olaf Koch najavljuje uštede u visini 100 milijuna eura. “Definitivno ćemo morati smanjiti broj zaposlenih” u Njemačkoj, rekao je Koch, dodavši da će mjere biti “bolne”. Metro Grupa inače zapošljava oko 280.000 ljudi širom svijeta.

Kompanija Henkel u prvom je tromjesečju ove godine povećala neto dobit za 30,3 posto, na 378 milijuna eura, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U

prva tri mjeseca 2012. godine Henkel je ostvario prodaju od 4 milijarde eura, što je povećanje od 4,8 posto u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine. Or-ganska prodaja povećana je za 4,7 posto, a ostvarenom rezultatu doprinijela su sva tri poslovna sektora. Tako je poslovni sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu ostvario povećanje organske prodaje od 4,5 posto. Poslovni sektor kozmetike i proizvoda za osobnu njegu rastao je za 4,0 posto, dok je poslovni sektor ljepila i tehnologije zabilježio povećanje organske prodaje od 5,6 posto.

Henkel u prvom kvartalu s 30% većom dobiti

Izazovno prvo tromjesečje za Carlsberg

Danski pivar Carlsberg izvijestio je da je u prvom tromjesečju poslo-

vao s neto gubitkom od 76 milijuna danskih kruna (13,3 milijuna dolara), izdvajajući slabe rezultate u Rusiji. U prvom prošlogodišnjem tromjesečju Carlsberg je ostvario neto dobit od 173 milijuna kruna. Dobit prije poreza iznosila je 59 milijuna danskih kruna, u usporedbi s 353 milijuna kruna u istom razdoblju prošle godine. U po-duzeću navode da je na rezultate ne-povoljno utjecao pad prodaje u Rusiji, nakon što su tamošnji distributeri u posljednja tri lanjska mjeseca gomilali zalihe u očekivanju opetovanog podi-zanja trošarina.

Italija oporezuje slatka bezalkoholna pića

Dobri rezultati InBev-aNajveći svjetski proizvođač piva InBev u prvom je ovo-

godišnjem tromjesečju ostvario dobit od 1,7 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdo-blju prethodne godine. U tom proizvođaču brendova piva kao što su Stella Artois, Becks, Brahma i Leffe povećanje dobiti ponajviše pripisuju snažnijoj prodaji piva, ali i nižim troškovima financiranja i manjim porezima. U tvrtki ističu da je u prvom tromjesečju prvi put u tri godine zabilježen porast prodaje piva u Sjedinjenim Državama. Tamošnjoj prodaji piva na ruku su išli poboljšani uvjeti u gospodar-stvu, napominju. U InBevu se također nadaju da će pro-daja piva u Brazilu, njihovom drugom najvećem tržištu, u drugom tromjesečju porasti zahvaljujući povećanju mini-malne plaće u toj zemlji.


Globalna kretanja

Nije tajna da se udio diskontnih trgovina povećava na gospodarski neizvjesnim tržištima poput onih Irske, Španjolske, Italije ili Grčke.

Velika je Britanija kasno prihvatila eu-ropski diskontni standard, ali posljednjih je godina nadoknadila svoje kašnjenje.Trgovine brendova kao što su Poun-dland, P&M Bargains i Poundstrecher postale su uobičajen prizor na britan-skim trgovačkim ulicama, a čini se da ih

očekuje i daljnji rast. Predviđanje IGD-a je da će vrijednost diskontnog kanala u Velikoj Britaniji do 2016. godine iznositi 11,4 milijardi funti. U 2011. njegova je vrijednost bila 7 milijardi. Ovakav rast prati i razvoj. Nekoć krut diskontni mo-del sve je inovativniji, a domaći britanski diskonti počinju se natjecati i na europ-skom tržištu. Donosimo vam pet trendo-va koji pokreću val promjene u sektoru diskonata u Velikoj Britaniji.

Globalni rast diskontnog kanala nije svugdje bio podjednak, ali u većini Europe, koja je i dalje epicentar ovog modela, diskonti posluju s uspjehom

ključnih trendova u sektoru diskonata5

1. Ponuda svježih proizvoda

Svježi su proizvodi glavni poticaj čestih posjeta diskon-tima. Proizvodne linije njemačkih diskonata Aldija i

Lidla, konkretno njihovi mesni i pekarski proizvodi, postali su dio redovnog ocjenjivanja unutar svojih kategorija. Modernim je kupcima dostupno pravo bogatstvo izbora pa je kvaliteta proizvoda danas važnija no ikada prije te ima značajan utjecaj na izbor mjesta kupnje. Diskonti postaju sve maštovitiji u prezentaciji svojih svježih proi-zvoda – npr. u Aldiju u Njemačkoj vidjeli smo automat za prodaju svježe ispečenog kruha.U prošlosti su domaći britanski diskonti nudili uglavnom proizvode za dom te suhu mješovitu robu, ali sada su važ-nim dijelom njihove ponude postali i svježi proizvodi. Npr. 99p Stores trgovine uvele su linije svježih prehrambenih proizvoda i mesa.ShopperVista istraživanje pokazalo je da kupci posjećuju različite prodajne formate puno više nego prije. Diskonti još imaju mnoge prilike za privlačenje kupaca – mogu iskoristi-ti praktičnost formata, inovacije i poboljšati iskustvo kupnje.

2. Širenje asortimana

Diskonti su tradicionalno nudili ograničen broj proizvoda. Danas svoju ponudu nastoje proširiti

kako bi odgovorili na veće potrebe potrošača. Aldi i Lidl nastoje se izjednačiti sa supermarketima po pitanju kvalitete ponude. Npr. Aldi UK je dodao 250 linija proizvoda te tako njihov ukupan broj povećao na 1350. To uključuje linije prepoznatih brendova, ali i vlastitih robnih marki, različitih cjenovnih kategorija. Time pokušava odgovoriti na potrebe različitih kupaca, s različitim zahtjevima za vrijednošću i kvalitetom.Trgovci na malo koji nude proizvode po jedinstvenoj cijeni također uvode neke bitne promjene u svoje poslovne modele, prihvaćajući sada i proizvode viših ci-jena. Npr. Poundworld je otvorio tri nove konceptualne trgovine u kojima uz svoju tradicionalnu ponudu pro-izvoda po jedinstvenoj cijeni nudi i skuplje proizvode po diskontnim cijenama. Istraživanje je pokazalo kako kupci smatraju da se u zadnjih nekoliko godina pobolj-šala kvaliteta proizvoda koji se prodaju u diskontima.


David ShukriViši poslovni analitičar

ključnih trendova u sektoru diskonata

3. Tradicionalne vrijednostiIstraživanje upućuje na to da se kupci

ponovno usredotočuju na vrijednosti koje predstavljaju proizvodi koje kupu-ju. Ovaj trend zahvatio je cijeli sektor mješovite robe, pa ni diskonti nisu iznimka. Sve su važnije naglašeni podri-jetlo proizvoda i njegov lokalni status. Dobar primjer za to jest Aldijeva prva televizijska kampanja za škotsko tržište

koja se koncentrirala na škotske proizvode u njihovoj ponudi, a koju je popratio slo-gan «Give it Aldi» (Na-prijed Aldi!) što je igra riječi iz škotske fraze «giving it laldy» (koja znači “dati sve od sebe“). U Aldiju tvrde da više od četvrtine proizvoda iz njihove linije dolazi iz lokalnih izvora. Pogledamo li van Velike Britanije, postaje očito kako vo-deći europski diskonti

– od Aldija, Lidla i Pennyja do DIA-e ili Biedronke u Poljskoj sve više ističu svoje «lokalne» proizvode i kriterije održivosti. A prostora ima i za daljnji razvoj. Ponu-da jedinstvenih i ekskluzivnih proizvoda po iznimno povoljnim cijenama stvara povjerenje u kvalitetu i potiče promet. U trenutačnoj gospodarskoj klimi britan-ski su kupci pokazali povećanu želju za kupnjom lokalnih proizvoda kako bi potakli domaće gospodarstvo. Čini se da će ovaj trend postati još važniji kod kupaca u diskontnom kanalu. Britanski diskonti pogotovo imaju priliku pogu-rati «lokalno» u oglašavanju i ponuditi «vrijednosti» po diskontnim cijenama.

4. Eksperimentiranje s formatimaDiskonti diljem Europe očito napuštaju

uniformni pristup, jednak za sve kupce, koji je bio ključna komponenta krutog nje-mačkog diskontnog modela. Aldi Nord – simbol tradicionalnog diskonta – modernizira svoje trgovine u Njemačkoj kako bi poboljšao iskustvo kupnje. Iako se ne radi o potpunoj revoluciji, to je ipak značajan iskorak od posve osnovnog iskustva kupnje kakvo je prije nudio. Švicarski diskont Denner otvorio je proš-log studenog svoju prvu Denner Express trgovinu u Zürichu, odlučivši tako testirati granice svoga modela kroz novi format. Slično tomu, DIA u Španjolskoj i Biedronka u Poljskoj postigle su iznimne uspjehe s hibridnim modelom koji kombinira diskont i malu samoposlugu. Do sličnog razvoja dolazi i na drugim tržištima, uključujući i britansko. Npr. Po-undworld je pokrenuo novi, manji format – Poundworld Express – te tako pokazao fluidnost poslovnog modela kakav ne bismo često povezali s diskontnim kanalom. Diskontni igrači uključuju se u rast kanala malih samoposluga nudeći uži asortiman na lokacijama u centru. Kako britanski diskontni sektor postaje sve konkurentniji, očekujemo da će se na tržištu pojaviti više eksperimena-ta s drugim formatima, čime će se nastojati proširiti baza kupaca.

5. Interakcija s kupcimaTvrtke u cijeloj industriji

robe široke potrošnje sa svojim kupcima komu-niciraju na sve sofisticira-nije načine. Istraživanje pokazuje da kupci očekuju komunikaciju, promocije i njima prilagođene po-nude. Društveni mediji i internetski forumi također su sve važniji jer kupci prije kupnje traže savjete i ocjene proizvoda.Zbog tradicionalne jed-nostavnosti diskontnog modela, puni potencijal takvih prilika još nije iskori-šten, ali europski diskontni div, Lidl, isprobava različite načine kako iskoristiti vrijednost koja se krije u digitalnom fenomenu.Ovaj trgovac na malo obratio se posjetiteljima svoje Facebook stranice i zamolio ih da testiraju dva proizvoda njegovih robnih marki. Navodno se sprema na još testiranja od strane potrošača kako bi proci-jenio i poboljšao kvalitetu svojih robnih marki – što je prioritet za mnoge ope-ratere supermarketa i u Europi i u SAD-u.S druge strane, domaći britanski diskonti, kao što su Poundland, još se nisu uključili u takve marketinš-ke tehnike. Kako se njihov posao širi, imat će priliku učiti od drugih i uključiti u svoje poslovanje pristupe koji i drugdje potiču rast.


Brendovi našeg djetinjstva

Za najdražu slasticu na svijetu legenda kaže da povijest sladoleda seže čak 400 godina

prije nove ere kada su Per-zijanci miješali snijeg i led sa sokom od grožđa, ruže, cvijetom šafrana, na taj način spravljajući slasticu koja se u ljetnim mjesecima posluživala samo kraljevi-ma i pratećoj eliti. Kinezi su poznavali recepturu koja je vjerojatno najbliža današnjem sladoledu. Na-mirnica koja se pripremala od mlijeka i riže oduševila je svjetskog putnika Korču-lanina Marka Pola koji je

nakon povratka s Dalekog istoka krajem 13. stoljeća prvi pisao o ledenoj slastici koja je služena na dvoru Kublaj-Kana. Prema njego-vim receptima sladoled se počeo pripremati na tali-janskom dvoru, zatim fran-cuskom i engleskom pa je stigao sve do Amerike gdje se, naravno, prvo počeo i masovno proizvoditi.

VJEČNA SNJEGULJICA U Hrvatskoj se sladoled u prvoj polovici dvadesetog stoljeća proizvodio u pri-vatnim slastičarnicama i kavanama, dok je industrij-ska proizvodnja sladoleda započela 1958. godine kada se u jednom od pogona

tadašnje Zagrebačke mlje-kare počeo proizvoditi sladoled na štapiću, svima dobro poznata Snjeguljica. I danas miljenica brojnih sladoledokusaca, Snjegu-ljica je zadržala svoj popu-laran izgled i jednostavan sastav vanilije i hrskavog kakao preljeva, dok je svoju privlačnost održavala po-vremenom primjenom mo-dernijeg ruha, tj. ambalaže. Iste godine proizvedeno je prvih 50 tona industrijskog sladoleda u Hrvatskoj, a već iduće na tržište je plasirano 2 milijuna komada sladole-da na štapiću.

MEDO LEDOPet godina kasnije količina proizvod-nje se udesetero-stručila i popela na tadašnjih vrtoglavih 20 milijuna sladole-da na štapiću. S po-većanjem volumena proizvodnje pogon u sklopu Zagrebačke mljekare postaje pre-malen pa se u rujnu 1965. godine otvara nova, tehnološki znatno opremljenija tvornica koja dobiva naziv Ledo i prepo-znatljivu maskotu polarnog medvjeda.

U novom pogonu, osim popularnog štapića, počeo se proizvoditi i sladoled u čašici, kornetu, u obliku

bloka, torte...Posao proizvodnje i pro-daje sladoleda vrlo se brzo širio pa se kroz izvjesno vrijeme pojavila potreba za izgradnjom nove moderne tvornice koja je s radom počela 1983. godine te potom u nekoliko navrata prolazila faze modernizaci-je i unaprjeđenja. Danas je Ledo najveći proizvođač in-dustrijskog sladoleda i naj-veći distributer smrznute hrane u regiji, čiji proizvodi uvijek bude slatka sjećanja i potiču na nove doživljaje sladokusne ugode.

Industrijska proizvodnja sladoleda

u Hrvatskoj započela je

u jednom od pogona tadašnje

Zagrebačke mljekare

LEDAPrvi sladoled Snjeguljica proizveden je 1958. godine, a njena receptura i izgled nepromijenjeni su do danas

Merketing Ledo

LEDO SLADOLED VREMEPLOV1995. - King je stigao, živio Kralj! 1967. - prvi sladoled u kornetu 1966. - komercijalizacija prvog obiteljskog sladoleda ES-500 tzv. Ledo blok 1963. - lansiran prvi sladoled u čašici 1958. - početak proizvodnje Snjeguljice

Slatka sjećanja iz


Novo na polici

Franck: Nova instant kava arabica 100%

Novitet u bogatoj paleti Franck Cafe instant kava je Franck Cafe Brasil

100% Arabica. Radi se o superpre-mium proizvodu koji sadrži single – origin 100% Arabicu iz zemlje poznate po vrhunskoj kavi. Šalica je bogata, zaokružena, prevladava kremasta čo-koladna aroma s lješnjak-karamel no-tama koja daje dugotrajni aftertaste. Proizvod: Instant kava arabica bočica 100 g. Transportno pakiranje: 6 kom. Brutto težina: 405 g. Ean kod proizvo-da: 3858881085794. Prodajna cijena: 33,00 kn. Preporučena maloprodajna cijena: 39,99 kn.

Kako proljeće donosi mnoštvo raznih vr-sta šarenog i ukusnog sezonskog voća,

poput jagoda, marelica, trešanja, višanja te najrazličitijih bobica, uživajte u pripremi zimnice uz novi proizvod Dr. Oetkera za pomoć pri ukuhavanju - Džemfix Super 3:1, idealan za pripremu izrazito voćnih marmelada, pekmeza, džemova i želea. Uz njega, potrebno je dodati čak tri puta manje šećera nego u tradicionalnom načinu pripreme (na 1250 g voća ide samo 350 g šećera) te su potrebne samo tri minute kuhanja čime se štedi vrijeme i novac. Dr. Oetker Džemfix Super 3:1 može se koristiti sa svježim i smrznutim voćem, a novitet je kako se ukuhavati može i s tekućim sladilima čime poseb-no odgovara dijabetičarima. Svojom jedinstvenom recepturom Džemfix Super 3:1 pomoći će i početnicima da brzo i jednostavno naprave slatku zimnicu i svježe voće pretvore u neodoljive marmelade, džemove i želee. Preporučena MPC novog Dr. Oetker Džemfixa Super 3:1 iznosi 6,90 kn.

Dr. Oetker Džemfix Super 3:1 za pomoć pri pripremi zimnice

Odlična vijest za sve one koji obožavaju kombinaciju čokolade

i naranče jer u prodaji je nova Nestlé Fitness Chocolate&Orange žitna ploči-ca koja sadrži samo 91 kcal. Riječ je o idealnom međuobroku koji obnavlja energiju, a za koji vam je potrebno samo nekoliko minuta. Jednako kao doručak, tako je važan i međuobrok koji umiruje želudac i potisku-

je osjećaj gladi te pomaže tijelu da izdrži do glavnog obroka. Uživanje u novom, slasnom okusu Nestlé Fitness Chocolate&Orange žitne pločice još je draži jer je, kao i ostale Nestlé Fitness

žitne pločice, napravljena s cjelovitim (integral-nim) zrnom, obogaćena vitaminima te željezom i kalcijem, koji je važan za zdrav-lje kostiju.

Gavrilović naresci – brzi užitak u novom ruhu

Vrhunski i najprodavaniji Gavrilovićevi proizvodi - Zimska, Čajna, Srijemska, Graničarska, Milanska i nova Mediteran-

ska salama, od travnja su dostupni u novom, veselom i redizajniranom pakiranju kao gotovi naresci spremni za pravi užitak. Kod razvoja novog dizajna u Gavriloviću su se odlučili za razumljive, lako čitljive etike-te, ali i dodatne informativne materijale na poleđini etikete koji će potrošačima pomoći donijeti dobro informiranu odluku pri odabiru nareska. Osim smjernica za

dnevni unos hrane, tu su i prijedlozi za serviranje te zani-mljivosti o svakom proizvodu. Nova transportna kutija koja

dizajnom prati pakiranje narezaka, ujedno je i shelf ready kutija spremna za izlaganje

na polici. Marketinška podrška: POS materijali u odabranim prodavaonicama (shelf divideri). Proizvođač: Gavrilović d.o.o.,

Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja. Telefon: +38544/811-136. Internet, e-mail: www.gavrilovic.hr, www.

facebook.com/Gavrilovic1690, [email protected].

Nestlé Fitness Chocolate&Orange 23,5 g


Novo na polici

Preporuka

Fant Hrskavci: Kombinacija za najukusniji umak

Novi Fant Hrskavci - tri različite kombinacije mrvica za poha-

nje i tri različita umaka po mjeri svih vrsta mesnih, povrtnih i ribljih hrskavaca, savršeno su rješenje. Svako pakiranje Fant Hrskavaca uz specijalne mrvice za najukusniju hr-skavost sadrži i kombinaciju začina za najukusniji umak, a sve to bez dodanih pojačivača okusa. Fant Hr-skavci omogućavaju pripremu po-hanog mesa na sasvim nov način. Meso ili povrće uvalja se u smjesu za pohanje i peče u pećnici i bez ulja, samo 25 minuta. Za potpunu hrskavu avanturu dodaje se umak, koji se priprema svega minutu, do-davanjem fine začinske mješavine u jogurt, majonezu i kečap. Marke-tinška podrška: TV (spot 30” i 15”), tisak, radio, oglašavanje na prodaj-nim mjestima. Logističke informa-cije: Fant extra hrskava mješavina za pohanje + umak s rajčicom 89 g; Fant extra hrskava mješavina za pohanje s češnjakom + bijeli umak 89 g; Fant extra hrskava pikantna mješavina za pohanje + grill umak 89 g. Broj komada u kartonu: 20. Proizvođač: Podravka.

Tvrtka Jamnica plasirala je na tržište prirodan voćni sok od

jabuke sa 100% udjelom voća bez dodatka šećera te tako proširila svoj asortiman voćnih sokova u tom segmentu. Uz Juicy ananas i Juicy naranču, hrvatskim potroša-čima je dostupan još jedan visoko kvalitetan sok iz linije Juicy 100% voćnih sokova. Kako bi obilježili početak proljeća iz ove kompanije su se, osim lansiranja novog Juicy prirodnog voćnog soka, odlučili i na osvježenje izgleda svoje linije Juicy 100% pa je tako od sada i izgled pakiranja atraktivniji.

Jamnica lansirala Juicy prirodni voćni sok 100% jabuka

Nove Nestlé Nesquik Duo žitarice

Nivea For Men pred-stavlja novi Pure

Impact gel za tuširanje koji inovativnom formu-lom s Hydra IQ tehnolo-gijom i piling česticama koži pruža pravi “udar” svježine. Svi proizvodi linije Nivea For Men od sada u novim praktič-nijim bočicama sadrže poboljšanu formulu s Hydra IQ tehnologijom koja pomaže koži da se sama hidratizira. Nivea

For Men Pure Impact gel za tuširanje finim plavim piling zrncima intenzivno čisti kožu i daje svježinu koja traje cijeli dan. Stimu-lirajući “aqua” miris razbuđuje osjetila, a prozirni gel stvara finu, gustu pjenu na koži posebno ugodno i opuštajuće tuširanje. Preporučena malopro-dajna cijena (250 ml): 19,00 kn.

Za sve ljubitelje Nestlé Nesquik Duo žitarica stiglo je novo iznenađenje jer od

sada pakiranje sadrži 50% više bijelih, hr-skavih loptica. Nesquik Duo žitarice naprav-ljene su s cjelovitim (integralnim) zrnom te su obogaćene vitaminima, kao i mineralima - željezom i kalcijem. Kalcij je potreban za normalan rast i razvoj kostiju kod djece, dok željezo pridonosi njihovom normalnom kognitivnom razvoju. Nove Nestlé Nesquik Duo žitarice s više bijelih loptica učinit će doručak još ukusnijim i privlačnijim, kako za male, tako i za velike potrošače.

Novi Nivea For Men gelovi za tuširanje


Namaz s lješnjakom novost je unutar brenda Kraš Express s kojim, uz napitak

i čajno pecivo, Kraš svojim potrošačima želi ponuditi raznolike proizvode za početak i završetak dana. Namaz sadrži najkvalitetnije sastojke – kakao, sirutku, mlijeko i najfinije lješnjake koji namazu daju karakterističan, bogat okus i omogućuju jedinstveni osjećaj prilikom konzumacije. Lješnjaci su prirodan izvor vitamina E, dok sirutka sadrži hranjive proteine, vitamine B skupine te minerale po-trebne za izgradnju kostiju. Kao bogat izvor energije pogodan je za sve koji su vrlo aktivni

tijekom dana, a to su ponajprije djeca. Zbog svoje kremaste strukture i dobre mazivosti proizvod se može konzumirati na mnogo različitih načina, kao namaz na kruhu, na palačinkama, keksima, kao dodatak raznim slasticama, ali i sa žličicom kao slatki predah. Naziv proizvoda: Kraš Express namaz lješnjak 350 g i 600 g. Marketinška podrška: TV i print kampanja, trade aktivnosti. Logističke infor-macije: Proizvodi se nalaze u staklenkama, transportno pakiranje sadrži 12 komada na kartonskom podlošku. Rok trajanja: 13 mje-seci. Preporučena MP cijena: 350 g - 18,99 kn; 600 g – 32,99 kn. Kraš d.d., Ravnice 48, 10000 Zagreb. Telefon: +3851/2396-111. Internet: www.kras.hr, www.igraoni.ca.

Ususret ljetu uz Coppertone

Pan Radler s okusom naranče

PIK Vrbovec predstavlja novinu u po-nudi brenda PIKO koji je od sada

dostupan u još jednom novom okusu koji će zasigurno ispuniti očekivanja i onih najzahtjev-nijih PIKOljubaca. Dodatna je novost da se već na-rezani PIKO sa sirom može pronaći na policama svih trgovina. PIK naresci čine pripremu ukusnih sen-dviča i ostalih

Nakon Pan Radlera limun i grejp, pivovara Carlsberg Croatia

lansirala je još jedan osvježavajući okus - radler s okusom naranče. Veliki interes hrvatskih potrošača za radle-rima, kao i dobra prihvaćenost Pan Radlera limun i grejp, potaknula je Carlsberg Croatia da proširi svoju po-nudu u ovoj kategoriji lansiranjem još jednog osvježavajućeg radler okusa od naranče. Pan Radler naranča spoj je Pan svijetlog lager piva (40%) i bezalkoholnog soka od naranče (60%) s alkoholnim udjelom od 2%. Fini voćni okus i smanjeni udjel alkohola čine ga idealnim pićem za opuštanje tijekom vrućih ljetnih dana. Dostupan je u staklenoj boci od 0,5 l, a prepo-ručena malo-prodajna cijena u dućanima mu je 5,99 kn. Pan Radler naranča i limun dostupni su i u praktičnoj PET ambalaži od 0,5 l.

Novi PIKO sa sirom

Coppertone Tropical Blend Kokos ZF6 suho ulje 200 ml posebno je

formulirano za satenski meku kožu i blistavi ten. Ovo suho ulje omogućuje vam otkriti prekrasnu boju i ostavlja zaigrani ljetni miris na vašoj koži a istodobno zaštitni faktor 6 štiti od UVA i UVB sunčevih zraka koje uzrokuju prijevremeno stare-nje kože. Razvijeno s vitaminom E, aloe verom, karotenom i drugim aktivnim sastojcima koji vlaže kožu, pomaže sprije-čiti ljuštenje i peruta-nje kože. Divite se svo-

joj koži ovog ljeta! Coppertoneov novi Mega Tan sa sredstvom za samotamnjenje postiže brže tamnjenje sa svojom eksklu-zivnom formulom: sadrži po-jačivač preplanulosti koji vam

omogućuje dobiti duboku luksuznu boju u samo jednom danu. Njegov jedinstveni spoj ovlaživa-ča i biljnih ekstrakata drži kožu nježnom i glatkom dok zaštitni faktor 10 štiti od UVA i UVB sunčevih zraka koje uzrokuju prije-vremeno starenje kože. Coppertone proizvodi za sunčanje su fotostabilni, vodootporni i dermato-loški testirani.

Kraš Express odsad i kao namaz

delicija jednostav-nom, brzom i vrlo zabavnom. Svi lju-

bitelji PIKO parizera i sira, zasigurno će se

oduševiti harmoničnom kombinacijom nježnog PIKO

okusa spojenog s aromatičnim dimljenim sirom. Novi okus PIKO

parizera sa sirom očarat će istinske gurmane te upotpuniti svaku malu,

no isto tako i veliku proslavu ili druženje. Brojne su mogućnosti kombiniranja novog

PIKO parizera sa sirom, vaša mašta i kreativnost jedina su granica.

izlog

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940www.frankopan-nekretnine.com [email protected]

Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40

mail: [email protected], web: www.promoplus.hr

PROMOCIJEProizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

MERCHANDISING

SAMPLINGpodjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima

PROMOPAKIRANJEambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda

ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

PREZENTACIJEu shopping centrima u RH

MYSTERY SHOPING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTApopis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA

DECO TOUR USLUGApostavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje

INTERNET COMMUNITY MANAGEMENTFacebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju!

Propustili ste neki od priloga Made in?

www.jatrgovac.hr

Potrazite ih na:

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJAMALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr

Documents

Ja TRGOVAC magazin - svibanj 2012