Ja TRGOVAC magazin - travanj 2012

početak sezone!Vitalis: savršen

Broj 17 | Travanj 2012.

Proljetno čišćenje

Made in MakedonijaMade in Makedonija

Praškasti instant napici

Praškasti instant napiciPuna čaša vitamina

Globalna kretanjaGlobalna kretanjaCijena naspram doživljaja kupnje

KALA_I_KALNICKA_OGLAS_208x297_3mm.pdf 1 4/12/12 6:17 PM

5Travanj 2012. www.jatrgovac.hr

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Ivan Serdarušić,

iStockphoto

LEKTOR I PREVODITELJ:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak,

Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1/4,10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

NAKLADA: 10.100 primjeraka.

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA

DOSTUPNO JE NA:www.jatrgovac.hr

PDV, nafta, komunalije, javni prije-voz, cijene hrane i pića... Gdje li je kraj? Potrošači se nalaze u bezizla-znoj situaciji s troškovima koji lete

u nebo. S druge pak strane od trgovaca se očekuje da i dalje održavaju cijene, na-protiv da ih spuste. Koji je konačan prag tolerancije? Mislili smo da smo ga već odavno prošli. Očito da smo izdržljiviji nego što mislimo. Sektor maloprodaje robom široke po-trošnje pokazuje izrazitu žilavost, jer unatoč spomenutim pritiscima bilježi barem simbolične pluseve poslovanja. Kakvo je stanje nešto južnije, donosimo u posljednjem iz serije priloga Made in, predstavljajući tržište Makedonije, gdje su pritisci još veći, a prihodi još manji. Bez obzira na domaće nedaće, uspjeh

pojedinih makedonskih proizvođača na našem tržištu vidljiv je već dugi niz godina, kao uostalom i hrvatskih u Makedoniji gdje najbo-lje kotiramo od svih zemalja regije. I u ovom broju nastavljamo govoriti o cijenama, neospornom fakto-ru današnjeg tržišnog uspjeha, no i o novim strategijama i pristupi-ma privlačenja kupaca koji se dešavaju na međunarodnoj trgovač-koj sceni. Tradicionalan pristup “Platiš jedan, dobiješ dva”, trajno niske cijene i sl., više nije dovoljan za ostvarivanje željenih rezultata, već je potrebno osmisliti nov način promocija koje uključuju sudje-lovanje, vjernost i uzbuđenje kupaca. Kako pak zadržati i skrenuti pažnju kupaca na pojedini proizvod u kompleksnoj i širokoj kate-goriji sredstava za čišćenje kućanstva saznajte u opsežnom prilogu “Proljetno čišćenje“.

Nastavak pritisaka

Maroje Sabljić, glavni urednik [email protected]

početak sezone!Vitalis: savršen

Broj 17 | Travanj 2012.

Proljetno čišćenje

Made in MakedonijaMade in Makedonija


Praškasti instant napiciPuna čaša vitamina

Globalna kretanjaGlobalna kretanjaCijena naspram doživljaja kupnje

ISSN 1847-9987

Godina 3 / Broj 17Besplatni primjerak

“Očito da smo izdržljiviji nego

što mislimo“

6 www.jatrgovac.hr Travanj 2012.

Vijesti

U ovom broju

Novi trgovački centar City Center One East otvoren je koncem ožujka na zagrebačkom

Žitnjaku. Novi centar u istočnom dijelu Zagreba prostire se na tri kata ukupne površine 130.000 kvadrata, a u njemu su se smjestili neki od najpo-znatijih domaćih i svjetskih brendova: H&M, Zara, Bershka, Pull&Bear, Stradivarius, Oysho, Humanic, Deichmann, One2play, Watch centar, Office shoes, Peko, Hervis i mnogi drugi. Veliko otvorenje traja-lo je četiri dana u kojima je kroz centar prošlo više od 160.000 posjetitelja. City Center One East veći je od onoga u zapadnom dijelu grada, a osim po-znatih brendova u njemu je i veliko kino Cineplexx sa sedam moderno opremljenih dvorana, dječja igraonica, automat-klub, brojni kafići i restorani te hipermarket Interspar. Investicija u City Center One East vrijedna je 135 milijuna eura, čime se ukupna investicija Kaufmann grupe u Hrvatskoj u proteklih šest godina popela na 435 milijuna eura.

Otvoren City Center One East

Agrokor koncern i organizacija FoodDrinkEurope potpisali su

početkom travnja u Zagrebu pri-stupni Ugovor o direktnom član-stvu Agrokora u tom europskom udruženju proizvođača iz pre-hrambene industrije. Ugovor su potpisali direktorica FoodDrin-kEurope Mella Frewen i pred-sjednik Agrokor koncerna Ivica

Todorić. Iz Agrokora su tom pri-godom istaknuli kako je to velika prilika za daljnji razvoj hrvatsko-ga, ali i regionalnog gospodarstva te da će, članstvom u europskom udruženju proizvođača, Agrokor aktivno sudjelovati u stvaranju novih stranih investicija, a samim time i novih radnih mjesta. “Kroz aktivno sudjelovanje u udruženju

Agrokor postao član organizacije FoodDrinkEurope

Vijesti 6

Društveno odgovorno poslovanje 14

Puls sektora 16

GfK Panel 19

Praškasti instant napici 20

Cjenovna politika 26

Made in Makedonija 28

Proljetno čišćenje 40

Mala škola prodaje 50

Ulošci i tamponi 52

Informacijske tehnologije 56

Vijesti iz regije i svijeta 58

Globalna kretanja 60

Segmentacija kupaca 62

Brendovi našeg djetinjstva 64

Novo na polici 66

Izlog 70

Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec u Osijeku otvorila distributivni centarTvrtka Perutnina Ptuj - Pipo

Čakovec otvorila je u gospodar-skoj zoni Antunovac kod Osijeka novi distributivni centar u čiju je izgradnju i opremanje uložila oko 15 milijuna kuna. “Tvrtka sada u Hrvatskoj ima osam distributiv-nih centara s cjelovitim sustavom sigurnosti i kvalitete proizvoda, a realizacijom ovoga projekta osi-gurali smo dovoljno prostora za opskrbu cijelog područja sjeverne i istočne Hrvatske”, rekao je direktor čakovečke tvrtke Predrag Šegović prilikom otvorenja centra u kojem do kraja godine planiraju zaposliti još deset radnika.

Heinzelova 48 • 10 000 Zagreb • Hrvatskatel: +385 1 4614 018 • fax: +385 1 4660 291

e-pošta: [email protected]

Zastupnik i distributer:

The Tree design and WUNDER-BAUM are trademarks of Julius Sämann Ltd.

© 2012 by Julius Sämann Ltd.

Agrokor postao član organizacije FoodDrinkEuropeFoodDrinkEurope Agrokor prepo-znaje priliku za otvaranje novih tržišta i rast izvoza cjelokupne prehrambene proizvodnje. Ovo je zasigurno značajan korak za Hrvatsku, jer Agrokor ovime kao jedina kompanija iz regije ulazi u društvo renomiranih europ-skih proizvođača, gdje će svoju aktivnu ulogu znati iskoristiti za

promicanje regionalne industrije te poticanje razvoja poljoprivred-ne i prehrambene proizvodnje, a samim time i cjelokupnog hr-vatskog gospodarstva”, istaknuo je prigodom potpisivanja Ivica Todorić. FoodDrinkEurope sa sjedištem u Bruxellesu najveće je udruženje proizvođača iz pre-hrambene industrije.


Vijesti

Mercator registrirao tvrtku “M Tehnika” Sukladno najavama društva Mercator-

H od ožujka je i službeno registrirana tvrtka “Mercator Centar Tehnike d.o.o” sa sjedištem u Velikoj Gorici koja će poslovati samostalno. “Kako se radi o specijaliziranoj ponudi već prepoznatoj na domaćem trži-štu, forma zasebne kompanije s vlastitim resursima i stručnjacima bit će usmjerena na postizanje većeg zadovoljstva kupaca u tom segmentu. Mercator Tehnika nudi proizvode široke potrošnje svjetski poznatih proizvođa-ča: od malih aparata za domaćinstvo, bijele tehnike do zabavne elektronike, foto i kom-pjuterske opreme”, navode iz Mercatora-H. M Tehnika u Hrvatskoj trenutno broji 12 prodavaonica, a do kraja godine planirano je otvorenje nekoliko velikih prodajnih jedinica u okviru postojećih Getro centara.

Hrvatska poljoprivredna ko-mora (HPK) i Hrvatska vo-

ćarska zajednica (HVZ) traže da se proglasi elementarna nepo-goda zbog šteta koje je voćar-stvu na području čitave zemlje prouzročio mraz, a koje se pro-cjenjuju na više od 894 miliju-na kuna. “Tražimo da država voćarima nadoknadi 30 posto iznosa štete, što bi bilo oko 247,3 milijuna kuna”, kazao je glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković. Procjenjuje i kako će, s

obzirom na štete, cijene voća porasti za minimalno 50 do 70 posto, a očekuje se i udvostru-čenje uvoza koji je inače godiš-nje između 150 i 170 milijuna eura. Ivković je podsjetio da su se tijekom 9. i 10. travnja temperature spustile do minus 8 stupnjeva Celzijevih i to u fazi pune cvatnje voćaka, što je prouzročilo štete koje, prema prvim procjenama, iznose oko 90 posto, a na nekim voćnim kulturama i 100 posto.

Potrošnja u veljači porasla skromnih 1,1 postoPodaci Državnog zavoda za

statistiku pokazuju kako je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjek-ti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači nominalno porastao za 3 posto, dok je realno ojačao 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nešto manji rast od očekivanja posljedica je pada prodaje naftnih derivata zbog snažnog rasta njihovih cijena. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći udio od 38,1 posto, promet je na mjesečnoj razini nominalno porastao za 2,1 posto, a na godišnjoj je razini porastao za 5,9 posto. Maloprodaja kruha, peciva, tjestenine i slatkiša porasla je 4,5 posto.

Revidirana neto dobit Grupe Podravka 69,3 milijuna kunaPrema revidiranim rezultatima poslovanja,

ostvarena neto dobit Grupe Podravka u 2011. godini iznosila je 69,3 milijuna kuna, dok je neto marža iznosila 1,9%. Prodaja strateškog poslovnog područja (SPP-a) Pre-hrane i pića lani je iznosila 2,829 milijardi kuna, odnosno raste 2%, dok je prodaja SPP-a Farmaceutike iznosila 796,3 milijuna kuna, što je porast od 7% u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

Hrvatske flaširane vode jedan od izvoznih potencijala

Prema UNESCO-ovu izvješću o

vodnim zalihama Hrvatska se s 32.818 kubnih metara go-dišnje obnovljive pit-ke vode po stanovni-ku nalazi na visokom trećem mjestu u Europi, odmah iza Norveške i Islanda. Ako se spomenute zalihe vode računaju po po-vršini teritorija, Hrvatska je prva u Europi po vodnim zalihama i tre-ća u svijetu, istaknuto je na stručnome skupu koji je u povodu 22. ožujka, Svjetskoga dana voda, organiziralo Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača pića (GIUPP). U Republici Hrvatskoj u 2011. se popilo 305,7 milijuna litara flaširane vode, a izvoz se udvostručio u odnosu na 2005. godinu.

Šteta u voćarstvu do milijardu kuna


Završen stečaj PevecaNa račune 2053 radnika trgovačkog lanca

Pevec krajem ožujka uplaćena je prva rata zaostalih plaća i otpremnina. Zaostale plaće i otpremnine planiraju se radnicima Peveca isplatiti u ukupno četiri rate. Nakon što je na skupštinama vjerovnika prihvaćen stečajni plan, iz Peveca su 12. ožujka ove godine izvi-jestili da je doneseno pravomoćno rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru o potvrdi ste-čajnog plana za tvrtke Pevec u Bjelovaru i u Zagrebu te da će se u roku od 60 dana osno-vati Pevec dioničko društvo sa 750 dioničara i 900 zaposlenih radnika, čime će stečaj Peveca d.o.o. i Peveca Zagreb d.o.o. biti završen.

Ugovor o suradnji između Saveza udruga malih trgovaca i Mercatora-H

Društvo Mercator-H i Savez udru-

ga malih trgovaca Republike Hrvatske potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji kojim će Mercator omogućiti povoljnije uvjete nabave za male trgovce Saveza te će bez naknade komisionirati i do-stavljati robu svim članicama. Savez okuplja 340 pravnih osoba s ukupno 600 prodaj-nih mjesta te ostvaruje promet preko jedne milijarde kuna. Člani-ce Saveza su Udruge malih trgovaca Zadar, Rijeka, Zagreb, Sisak i Međimurje, a planirano je širenje u sve hrvatske regije. “Kao Savez imamo odgovornost prema malim trgovcima i ulažemo napore da ih zaštitimo te osiguramo kontinuirane i pouzdane izvore opskrbe i na taj način ojačamo poziciju malih trgovaca pred stupanje Hrvat-ske u Europsku Uniju”, istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca.

Vijesti


Otvoren Super Konzum u DelnicamaTrgovački lanac Konzum otvorio

je u Delnicama svoju prvu Super Konzum prodavaonicu u tom gradu

kao i na cijelom području Gorskog ko-tara. Trgovački centar Super Konzum Delnice prostire se na ukupnoj površi-ni od 3125 m2, a svoje radno mjesto u njemu pronašlo je 54 zaposlenika. Građane Delnica i okolice u novom Super Konzumu očekuje asortiman s više od 30.000 proizvoda. Kupcima je na raspolaganju devet blagajni kao i parkiralište sa 137 parkirnih mjesta. U sklopu trgovačkog centra nalaze se i dodatni sadržaji partnera, kao što su trgovine odjećom, igračkama, poklo-nima, caffe bar i ostalo.

Domaćem tržištu povremeno ne-dostaje gotovo 40 posto svinjeti-

ne, a samo je uvoz odojaka u prvom tromjesečju ove godine dosegao 50 posto domaćih potreba, jer su domaći uzgajivači, koji su ostali bez poticaja, morali višestruko smanjiti

nekonkurentnu proizvodnju. Od 1,1 milijun svinja na domaćem tržištu za osobne potrebe domaćinstava zakolje se njih nešto više od pola milijuna. Još je prije četiri godine taj broj bio 700.000. Lani je u Hrvat-sku uvezeno 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 po-sto otišlo za konzumne potrebe, a najviše je uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu. No zabri-njava da se gotovo pola “domaćih” pršuta i uz hrvatsku proizvodnju od 700.000 komada, uveze iz Austrije, kako bi se dobio “originalni” dalma-tinski pršut.

KARIJERE

Podravka: Nediljko Baričić novi direktor sektora Tržište RH

Na temelju odluke,

koju je krajem ožujka doni-jela Uprava Podravke, za novog direktora sektora Tržište RH imenovan je

Nediljko Baričić, dosadašnji po-moćnik direktora sektora Tržište jugoistočne Europe. Ovom od-lukom, Nediljko Baričić zadužen je za upravljanje najznačajnijim tržištem Podravke, odnosno trži-štem na kojem tvrtka ostvaruje najveći prihod od prodaje.

Sve manja proizvodnja svinjskog mesa

Novi Interspar hipermarket u ZagrebuTrgovački lanac Spar Hrvatska u

sklopu trgovačkog centra City Center one East na zagrebačkom Žitnjaku otvorio je svoj sedmi hipermarket u Zagrebu i ukupno 16. u Hrvatskoj. Novi prodajni objekat prvi je “energy saving” hipermarket u koncernu Spar Austria, a raspolaže s 3700 m2 prodajne površine, 16 blagajni te dvije brze blagajne. U hipermar-ketu je zaposleno 114 djelatnika, a na svojim policama nudi gotovo 25.000 proizvoda široke potrošnje. Iz Spara navode kako je u oprema-nju prodajnog prostora prvi puta u koncernu Spar ugrađena Full LED rasvjeta kojom se štedi i do 15% električne energije. Osim toga,

kao potpuna novost u Interspar hipermarketima, korištenjem ot-padne topline rashladnog sustava zagrijavat će se topla voda i do-grijavati prodajni prostor. Iz Spara napominju kako je ovo početak te da će sa svakim novim objektom razvijati “zeleni koncept” oprema-nja prostora s ciljem zaštite okoliša i uštede energije.

Mate Štetić novi predsjednik Uprave PIK VrbovcaNadzorni od-

bor PIK Vr-bovca za novog je predsjednika Uprave kon-cem ožujka imenovao dosadašnjeg člana Uprave Matu Štetića. Na tom je mje-stu Štetić zamijenio Dragana Marčinka koji je imenovan u Upravni odbor Centra za pra-ćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Republike Hrvatske. Štetić je poslovnu karijeru započeo u Ledu koju nastavlja i u drugim kompani-jama Agrokor koncerna pa je tako radio na poziciji direktora marketinga i razvoja Zvijezde i direktora Mlinara. Promjenom vlasništva tvrtke Mlinar 2009. godine prelazi u Agrokor na mjesto izvršnog direktora u poslovnoj grupi hrana, nakon čega dolazi u PIK Vrbovec gdje je kao član Uprave zadužen za poslove vezane uz prodaju, marketing i razvoj.

Dolac dobiva kutak ljekovitog bilja i zdrave hrane

Na zagrebačkoj tržnici Dolac otvoren je ‘kutak ljekovi-tog bilja i hrane’, gdje će se svakodnevno prodavati

ekološki uzgojeno začinsko i ljekovito bilje, eko džemovi, ulja, ocat, sokovi i ostalo. Na otvaranje toga specijalizi-ranog dijela tržnice Dolac, smještenog kod kipa Petrice Kerempuha, Uprava Tržnica Zagreb odlučila se zbog ve-likog interesa sugrađana za kupnju zdrave hrane i ljeko-vitog bilja, rekao je glasnogovornik Tržnice Zagreb - po-družnice Zagrebačkog holdinga Miroslav Pupić Bakrač. Građani Zagreba tako na tržnici Dolac od 13. travnja na jednom mjestu mogu izabrati među mnogobrojnim do-maćim i ekološki uzgojenim biljkama ili pripravcima.

Ralu logistika uvela certifikate HACCP i ISO 9001:2008Ralu logistika Hrvatska dobila je HACCP i ISO

9001:2008 standarde za transport, skladište i distribuciju robe u kontroliranom temperaturnom režimu. Usto, Raluove kompanije u Srbiji i Sloveniji dobile su certifikate za transport, a kompanija u Ma-đarskoj u postupku je certificiranja. Certifikati potvr-đuju najviše standarde poslovanja, a Ralu je tako po-stao jedina kompanija u regiji koja ima oba certifikata za logističku djelatnost u hladnom lancu. Certifikate je u redovitoj proceduri dodijelila tvrtka SGS Adria, a oba vrijede do druge polovice 2013. kada se obavlja recertifikacijski audit.


Vijesti

Planer09.-12.05.2012. - 4. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija inGA i 17. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita održava-ju se u sklopu Zagrebačkog velesajma.

Podravka odustaje od kupnje robne marke Bobi

Uprava Podravke donijela je Odluku o odustajanju od

projekta kupnje robne marke Bobi. “Sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala, Za-kona o trgovačkim društvima i Pravila Zagrebačke burze, oba-vještavamo vas da je Uprava Podravke d.d. donijela Odluku o odustajanju od projekta kup-nje robne marke Bobi i linije za proizvodnju i pakiranje ekstru-diranih proizvo-da”, rečeno je u obavijesti kopriv-ničke kompanije. Inače, pregovori Podravke i osječ-ke Karoline o kup-nji robne marke Bobi i linije za proizvodnju i pakiranje ek-

strudiranih proizvoda započeli su u listopadu prošle godine. Tvornicu keksa, vafla i slanica Karolina iz Osijeka, pak, po-četkom 2011. godine kupio je Kraš od austrijske kompanije Lorenz Bahlsen Snack World GmbH. Međutim, program proizvodnje slanih grickalica Kraš nije preuzeo, već je ugo-

vorom utvrđe-no da će se dvije godine od preuzimanja Lo-

renz Bahlsenov slani program i dalje proizvoditi na istoj lokaciji u Osijeku. Asorti-man robne mar-ke Bobi obuhva-ća ekstrudirane proizvode, slano trajno pecivo i krekere.

Drenislav Žekić: Srbija i Hrvatska zajedno na arapska tržišta

Vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Hrvat-ske iznosila je u 2011. godini 900 milijuna

dolara, a taj iznos može biti veći od milijardu dolara jer postoji prostor za unaprjeđenje suradnje dviju zemalja u gotovo svim gos-podarskim granama, istaknuo je direktor predstavništva Privredne komore Srbije (PKS) u Zagrebu Drenislav Žekić. PKS je, u cilju razvoja ekonomske suradnje dviju zemalja, otvorio predstavništvo u Zagrebu koje je službeno počelo s radom 1. travnja. Žekić je podsjetio kako će iduće godine Hrvatska postati članica Europske unije, od čega će imati koristi sve srpske firme koje nastupaju na hrvatskom tržištu, dok Srbija za Hrvatsku ostaje članica zone slobodne trgovine u Cen-tralnoj Europi (CEFTA) s drugačijim uvjetima poslovanja. Prema Žekiću, privrede Srbije i Hrvatske su komplementarne i zajednički bi se mogle dobro plasirati na svjetskim tržišti-ma, prije svega, u arapskom svijetu. “Srbija ima potpisane trgovinske ugovore s Rusijom te s dijelom arapskih zemalja. To je ujedno i prilika da i hrvatske i srpske firme zajednički nastupaju na tim tržištima i ostvare mnogo veće efekte, nego što to mogu samostalno”, smatra Žekić.

Za pet godina polovica blagajni bit će samoposlužnaSamoposlužne blagaj-

ne u trgovinama sve su češća praksa naplate kupnje u svijetu, a takav trend postaje sve rašire-niji i u Hrvatskoj. Za sada samonaplatne sustave u Hrvatskoj imaju Merca-tor i Konzum, a iz oba tr-govačka lanca zadovoljni su reakcijom kupaca te planiraju širenje usluge. Samoposlužne blagajne u Hrvatsku je prvi uveo Mercator 2007. i do sada ih je postavio 50 u 12 prodajnih centara. Usluga samonaplate u Konzumu, ili takozvana Konzum Express usluga, za sada je pak do-stupna u četiri Super Konzum prodavaonice - u Sesvetama, Samo-boru te na Črnomercu i u centru Avenue Mall u Zagrebu. “Moguće je da će zbog uvođenja samoposlužnih blagajni mnogo ljudi izgubiti posao na tim mjestima, ali to je budućnost maloprodaje. Za pet godina možemo očekivati da će 50% blagajni biti samoposlužno”, smatra Mladen Malinar, direktor Mai tradea, partnera NCR-a koji pokriva 70% svjetskog tržišta samoposlužnih blagajni, a o uvođenju te usluge u Hrvatskoj pregovaraju s vodećim trgovačkim lancima, kao i s manjim trgovcima.

KRAŠ:

Brend kojem

se vjeruje


Agrokor vina ostvarila značajan rast izvozaAgrokor vina, u čijem su asortimanu objedinjena Vina Belje, Vina

Laguna, Iločki podrumi, Istravino i Podrum Mladina, ostvarila su značajan rast izvoza u 2011. u odnosu na godinu ranije, a poziti-van trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine. Tako je lani ostvaren količinski rast izvoza od 40 posto u iznosu na 2010. godinu te financijski rast od 27 posto. U prva dva mjeseca 2012., u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Agrokor vina bilježe financijski po-rast izvoza od 24 posto i količinski 32 posto pri čemu je za 57 posto porastao izvoz premium serije vina. Vina iz asortimana Agrokor vina prepoznala su i odlično prihvatila tržišta Njemačke, Austrije, Poljske, Švicarske i Srbije, kažu u tvrtki.

PROM

O

KRAŠ:

Brend kojem

se vjeruje

Osim dugogodišnje liderske pozicije na hrvatskom tržištu, Kraševe su čokolade

već šestu godinu zaredom nositeljice laska-ve titule Trusted Brands, odnosno čokola-de kojima potrošači najviše vjeruju, što je dokaz ispravnog pristupa i strategije, ali i velika obveza za buduće razvojne aktivno-sti, poručuju iz Kraša.


Društveno odgovorno poslovanje

Zapošljavanjem 12 pripravnika zaključen projekt Budućnost u Adrisu

Zapošljavanjem 12 pripravnika, koji su odradili jednogodišnji

pripravnički staž u tvrtkama iz sa-stava Adris grupe, zaključen je prvi ciklus projekta Budućnost u Adrisu. Riječ je o inovativnom programu koji mladim i obrazovanim ljudima bez iskustva omogućuje dokaziva-nje u korporativnom svijetu i nudi prvo zaposlenje te mogućnost kasnijeg napredovanja i usavrša-

vanja. Između više od 800 prijav-ljenih kandidata različitih zvanja, na temelju strogog natječajnog postupka i testiranja koje su proveli ugledni hrvatski stručnjaci ljudskih potencijala, u završni krug izabran je 41 kandidat. Povjerenstvo Adri-sovih i vanjskih stručnjaka, putem dodatnih razgovora i izlaganja zadanih problemskih zadataka, izabralo je 12 pripravnika koji su odradili jednogodišnji plaćeni pri-pravnički staž pod mentorstvom Adrisovih stručnjaka. Projekt se nastavlja i dalje pa će tijekom ove godine biti raspisan novi natječaj za “Budućnost u Adrisu”.

Henkelu Croatia nagrada Zlatni indeksStudentska inicijativa Zlatni in-

deks nagradila je tvrtku Henkel Croatia najprestižnijom nagradom natjecanja: Zlatni indeks Grand Prix u kategoriji mala i srednja privatna poduzeća. Nakon prošlogodišnje narade Zlatni indeks za “Najbolji imidž poslodavca prema percepciji studenata”, Henkel je na ovogodiš-njoj svečanoj dodjeli nagrađen u tri kategorije: kategorija “Praksa” za predstavljeni razvojni put od selekcije studenata za studentsku praksu do konačnog zapošljavanja unutar organizacije, kategorija “Organiziranje projekata na kojima sudjeluju studenti” za organizaciju i provedbu projekta Henkel Innova-tion Challenge te “Grand Prix” kao jedna od najnagrađivanijih tvrtki prema ocjeni žirija. “Dio naše kor-porativne kulture je da cijenimo i nagrađujemo naše zaposlenike i pred njih stavljamo nove izazove. Naše zaposlenice i zaposlenici naj-važniji su faktor našeg uspjeha”, izjavio je Željko Smodlaka, Predsjed-nik uprave tvrtke Henkel za regiju Adria. Zlatni indeks je jedinstvena nagrada na području Republike Hrvatske koja se dodjeljuje drugu godinu zaredom poduzećima koja su najviše pridonijela kvalitetnijem studentskom životu, obrazovanju i stručnom usavršavanju studenata.

Coca-Cola HBC Hrvatska i Jamnica ovogodišnji su dobitnici nagrade In-

deks društveno odgovornog poslovanja u kategoriji velikih tvrtki. Priznanje je dodijelila Hrvatska gospodarska komo-ra za sudjelovanje u projektu provedbe upitnika Indeks društveno odgovornog poslovanja u sklopu obilježavanja 15 godina HRPSOR-a (Hrvatskog poslov-nog savjeta za održivi razvoj). Nagrada Indeks društveno odgovornog poslo-vanja nastala je kao zajednička inici-

Coca-Coli i Jamnici nagrade za društveno odgovorno poslovanje

jativa HGK i HRPSOR-a te uz stručnu i financijsku podršku USAID-a, UNDP-a i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem da se istaknu hrvatske tvrtke koje su primijenile društvenu od-govornost kroz sva važna područja. Ta informacija trebala bi, kako se navodi, potaknuti potrošače da prilikom kup-nje daju povjerenje onim proizvodima čiji proizvođači brinu za okoliš i svoju društvenu zajednicu. Samim time od-govorne tvrtke bit će uspješnije, što će dodatno potaknuti i one ostale da pri-mjene model društveno odgovornog poslovanja. Ukupan rezultat bit će kva-litetnije gospodarstvo, ali i bolja zaštita okoliša te društveni prosperitet.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

hipp_krema za suncanje_oglas 208x148.pdf 1 4/12/12 1:17 PM

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

hipp_krema za suncanje_PR 208x148.pdf 1 4/12/12 1:35 PM

Puls sektora

U posljednje vrijeme nije nimalo zabavno čitati gospodarske vijesti i predviđanja.

Ustvari, dugo je tome tako. Prevladavaju sivi tonovi, u Hrvatskoj više bi se reklo tamno sivi, a samo se naj-hrabriji odvažuju predviđa-ti rast. Povjerenje potrošača je kontinuirano na niskim granama, bez posebnih naznaka oporavka, što u prijevodu znači – slaba potrošnja. Podsjetilo me sve to na onu biblijsku pri-ču o Josipu, kad je faraonu rastumačio san kazavši mu kako će prvo doći sedam dobrih i plodnih godina, nakon kojih će uslijediti sedam gladnih godina, to-liko loših da se nitko neće ni sjećati obilja prijašnjih. Kakve veze ima to s gospo-darstvom? Veći dio svijeta kriza trese već godinama; kod nas pak teče četvrta krizna. U početku je osnov-no pitanje bilo – koliko bi to moglo trajati? Zatim, kako smanjiti negativne učinke krize? Danas smo uglavnom svjesni da se oporavak može predviđati jedino u mikro postocima, ako se tko uopće i usudi.

Gladne godine? Možda ne doslovno, ali, ekonomski gledano, u Hrvatskoj i ne tako daleko od istine. Če-tvrte godine o.p.k. (od po-četka krize) hrvatski je BDP nastavio ploviti ‘negativ-nim’ vodama sve dok nije u drugoj polovici prošle

godine, na krilima uspješne turističke sezone, napokon “izronio” iznad nule. Ipak, cijelu 2011. (nakon nedav-nog ispravka DZS-a) opi-suje upravo – nula. No, je li tako i u FMCG sektoru? Nije li to najžilaviji dio gos-podarstva?

OTPORNOST FMCG SEKTORAU maloprodaji robe široke potrošnje već smo u rujnu vidjeli prve pluseve. Niel-senov Growth Reporter, istraživanje koje objedinjuje podatke o prodaji svih ka-tegorija koje se prate putem

panela trgovine (najmanje dvije godine), pokazalo je prvi rast potrošnje u razdo-blju travanj-kolovoz 2011. od 1,8% u odnosu na isto razdoblje 2010., da bi ga po-tom slijedio rast od 4,5% za razdoblje kolovoz-prosinac 2011. A godina je završena s prosječnim rastom od 0,9%. Rastom? Napokon, eto i te riječi. Ovaj put iza stvarnog rezultata, a ne tek kao puko predviđanje. Svakako dobre rezultate možemo pripisati dugom toplom ljetu i pro-duljenoj (uspješnoj) turi-stičkoj sezoni. Treće tromjesečje uvijek donese optimi-zam. Nielsenov Indeks povje-renja potrošača “poskoči” nakon rujanskog mje-

renja, samo da bi se opet spustio početkom zime. U odnosu na Hrvatsku, nižu razinu spremnosti građana na potrošnju u Europi bi-lježe samo Grci, Mađari i Portugalci. No, da ne bismo zaplovili vodama pesimiz-

I dalje slijedi pritisak na cijene, s kojim se svatko

nosi na svoj način

Kriza je došla tiho, na mala vrata, i zadržala se dugo. I dok svi čekamo da mine, sve nas to podsjeća na onu biblijsku priču o sedam debelih i sedam mršavih krava koje su pojele one debele

gladnih godina7


0,9% rast FMCG sektora u 2011.

ma ponovno, vratimo se na zabilježeni rast u 2011.

NA HRANI SE NE ŠTEDIRast prodaje, pojam sličan sredozemnoj medvjedici, nešto što navodno postoji, ali već dugo nije bilo viđe-no, pojavio se i snimljen je. Nadam se da ovolika medijska pozornost neće preplašiti... Šalu na stranu. Otkud rast? Prehrane ili neprehrane? Što biste Vi rekli? Pa jesti i piti se mora, zar ne? Prehrana je u 2011. zabilježila +1,8% veću vri-

jednosnu prodaju nego u 2010., a neprehrana

svega mršavih +0,1% (u košarici proma-

tranih proizvoda prehrana sudje-

luje sa 62,5%, a neprehrana s 37,5% vrijednosno). Naj-

veći rast prodaje zabilježili su

suhomesnati proizvodi

i salame (+3,8%

vri-

jednosno), pivo (+3,3% - radleri!), voda (+7,7%), sla-ne grickalice (+5,7%), keksi (+5%), napolitanke (+9,5%), dok je, nasuprot tome, zamjetan količinski pad prodaje kave (-9%) ublažen većim cijenama (vrijednosni pad iznosi -0,1%). Jesti se dakle mora (i voli), a pro-daja pića dokazano ovisi o temperaturi i broju sunča-nih dana. Uspješna sezona i iznadprosječno topla godina neki su od razloga uspješno-sti. Kod salama i suhome-snatih proizvoda vidljivo je smanjenje prosječne cijene po kilogramu koja je niža za -3,2% na godišnjoj razini. Tomu su svakako pridonije-le i trgovačke robne marke koje čine gotovo trećinu fi-nancijske realizacije katego-rije (29% u 2011.), s rastom od 17% na razini godine. Njihov je rast zabilježen i u većini ostalih kategorija; u prosjeku su trgovačke robne marke imale 13,5% veću vrijednosnu prodaju unutar prehrane. Dvoznamenkasti rast zabilježen je i unutar kategorija slanih grickali-ca, čokoladnih proizvoda te suhe pakirane hrane. A prostora za rast, sukladno

njihovom tempu rasta, očito još uvijek

ima.

STAGNACIJA U NEPREHRANI

Jesmo li po-slje-

dično kompenzirali

na neprehrani? Veći rast vrijednosne prodaje u 2011. zabilježili su

jedino papirni pro-izvodi (+3,9%),

zbog skupljih toaletnih

papira i

povećane prodaje kuhinj-skih ručnika, ali je komad-na prodaja, osim za spome-nute ručnike, manja nego u godini ranije. Dezodoransi (+2,8% vrijednosno), ge-lovi za tuširanje (+1%), kreme za lice (+1,3%) i sredstva za njegu tijela (+3,4%) pridonose rastu,

ali smanjena vrijednosna prodaja higijenskih uložaka (-4,9%), sredstava za čišće-nje (-2,9%), deterdženata za pranje rublja (-2,9%), pasti za zube (-2,8%), sredstava za pranje posuđa (-1%), šampona i sredstava za njegu kose (-0,6%), te još nekih kategorija čine da ne-prehrana ostane gotovo na istoj prodajnoj razini kao i 2010. (+0,1%).U neprehrani se protiv krize (čitaj: pada kupovne moći) u većoj mjeri nego u prehrani borilo smanji-vanjem prosječnih cijena po jedinici (ukupno ne-prehrana -1,4% u odnosu na 2010.). Najviše su se smanjile cijene sredstava za automatsko pranje posuđa (čak -12%), higijenskih uložaka (-5%), sredstava za njegu tijela (-3,6%), zubnih pasti (-2,6%), i sredstava za njegu lica (-2,6%). Uzrok tome je, osim smanjivanja osnovnih cijena, i pove-ćana prodaja kroz veća ili promo-pakiranja te prelazak na nešto jeftinije marke. Zanimljivo, svega par kategorija neprehrane bilježi rast vrijednosne

prodaje i udjela trgovačkih robnih marki (toaletni papir, sredstva za njegu beba) pa tako i one dijele iste “muke” kao i proizvo-đačke robne marke. No, velik dio hrvatskih kupaca smatra kvalitetu trgovačkih robnih marki jednakima etabliranim brendovima (65%, najviše u regiji i među najvećim postotcima u Europi), a čak ih i više smatra izgledom ravnima brendiranim proizvodima (69%). Jedan od glavnih razloga usporenog rasta trgovačkih brendova jest smanjenje razlike u cijeni u odnosu na proizvođačke marke, jer su prosječne cijene po jedinici mjere trgovačkih marki zadnjih godina rasle, a proizvođač-kih se smanjivale.

U 2012. NIŠTA NOVOPrva dva mjeseca ove go-dine nude nastavak proš-logodišnjeg trenda - lagani rast u odnosu na prva dva mjeseca 2011., koji dolazi prvenstveno iz prehrane, dok neprehrana i dalje sta-gnira. Je li krizi kraj? Teš-ko. Ali, očito je da se jesti mora pa mnoge prehram-bene kategorije bilježe rast pri čemu se u obzir mora uzeti i veći broj turista koji umnogome doprinose tom pozitivnom trendu. Trgo-vačke robne marke također su u ‘pozitivi’ u domenu prehrane. Suprotno tome, neprehrana u totalu vrijed-nosno stagnira, a trgovačke robne marke u ovom se-gmentu ne izdižu se iznad površine. Potrošači su, bla-go rečeno, pesimistični, što je znakovito jer valja znati kako bez rasta povjerenja neće biti ni jačeg rasta po-trošnje. I dalje slijedi pri-tisak na cijene, s kojim se svatko nosi na svoj način (u kavi – manja pakiranja po istoj cijeni, u deterdžen-


Trgovačke robne marke u kategoriji

prehrane lani su zabilježile 13,5% veću vrijednosnu

prodaju


Puls sektora

-1,2% -1,9%

4,1% 4,2%2,6%

-0,1%

-2,7% -2,8%-1,2% -0,8% -0,3% -0,1%

1,2%

4,4% 4,7%

0,0%

-6,9%-0,4%

1,6%

-2,8%

2,1%

4,6%

-0,3% 0,6%

-0,6%

-6,3%

-0,1%-2,2%

8,5%

4,5%

1,8%2,6%

-1,8%-1,2%

-3,1%

-7,0%-5,7%

8,9%

0,9%

-2,0%-3,4% -3,6%

2009 2010 2011 Apr-Aug08

Aug-Dec08

Dec-Apr09

Apr-Aug09

Aug-Dec09

Dec-Apr10

Apr-Aug10

Aug-Dec10

Dec-Apr11

Apr-Aug11

Aug-Dec11

-8%

-6%

-4%

-2%

0%

2%

4%

6%

8%

10%

Promjena cijena po jedinici mjere % Količinski rast Nominalni rast % Izvor: Nielsen

Index povjerenja potrošača: Hrvatska i svijet

tima – veća pakiranja pa je cijena po kilogramu manja, kod drugih – promo pa-kiranja, a kod ostalih – i izravna smanjenja ili za-državanja cijena). Tko će kupcu vratiti povjerenje? Na makro razini – prilično smo vezani događanji-ma na svjetskoj i još više europskoj pozornici. No, unutar pojedinih kategorija može se naći prostora. Bi-

ste li rekli da su kuhinjski papirnati ručnici prosperi-

tetna kategorija? E pa jesu! Ponekad čak nisu nužni inovativni ili high-tech proizvodi da bi se povećala potražnja; nekad se i okviru postojećih proizvoda može naći načina za pridobivanje novih kupaca, makar i nau-štrb drugih kategorija.Što će biti u 2012.? Hoćemo li opet gledati u nebo i, za razliku od poljoprivrednika, moliti za još jednu sunčanu

sezonu? Vjerojatno da. Je li gladnim (kriznim) godina-ma kraj? Vjerojatno ne. Ima li mjesta za rast? Koliko god umjeren bio, podaci poka-zuju da ima. A malo opti-mizma svima nam dobro dođe ovih dana.

Ivan JunakovićNielsen, Voditelj Odjela za

odnose s klijentima

U neprehrani se protiv krize u većoj mjeri nego u prehrani borilo smanjivanjem

prosječnih cijena


GfK Panel

Prema Panelu kućan-stava, istraživanju koje provodi GfK, trgovački lanac

Spar Hrvatska lani je zabilježio najveći rast tržišnog udjela (za 30%) i to bez značajnijeg ula-ganja u nove prodajne objekte. Tajna značajni-jeg rasta Spara, navode iz GfK, uvjetovana je kombinacijom nekoliko čimbenika: privukli su nove kupce (9% povećanje baze kupaca), dok novi i stari kupci u odnosu na 2010. troše više prilikom kupovine i češće idu u kupovinu. Zanimljivo je da u situaciji podijeljene lojalnosti Spar svakom pojedinom lancu iz Top 10

uzima više kupaca, nego što oni uzimaju njemu. Sli-čan, ali u odnosu na Spar

manji rast ostvario je Kau-fland (za 15%), dok je Lidl rastao po istoj stopi kao i

Kaufland, uz tu razliku što je Lidl otvorio sedam no-vih diskonata, a Kaufland svega jedan hipermarket. Osim Spara, Kauflanda i Lidla, godinu su, kada je o tržišnom udjelu riječ,

uspješno završili i Kon-zum, Plodine i Diona, dok su ostali iz ljestice Top 15 trgovaca zabilje-žili pad udjela u 2011. godini. GfK Consumer Panel ili Panel kućan-stava je kontinuirano istraživanje koje se u Hrvatskoj provodi od 2000. godine. Podaci

korišteni u istraživanju prikupljaju se na temelju dnevnika kupovine koji ispunjava 1500 kućansta-va u Hrvatskoj. Uzorak je reprezentativan prema regiji, veličini naselja, broju članova kućanstva te broju djece ispod 14 godina.

Prema Panelu kućan-stava Centra za istra-živanje tržišta GfK, na maloprodajnom

tržištu Bosne i Hercegovine sve važniju ulogu igraju veliki trgovački lanci koji povećavaju svoje udjele na račun tradicionalnih trgo-vina. U godini u kojoj je u zemlji rast BDP-a iznosio 2%, inflacija 2%, nezaposle-nost 28%, te u kojoj kupov-na moć stanovništva izno-sila svega 17% europskog prosjeka, neki trgovački lanci u Bosni i Hercegovini profitirali su više od drugih i zabilježili rast tržišnog udjela. Prema istraživanju,

Konzum i Bingo zabilježili su najveći rast tržišnog udjela (oko 20%), a jedan od razloga uspjeha je zasi-gurno širenje maloprodajne mreže, odnosno investicije

u nove prodajne objekte. Dok je Konzum intenzivni-je rastao u Federaciji, Bingo

svoj rast duguje ponajprije povećanju tržišnog udjela u Republici Srpskoj. Malo-prodajno tržište u BiH sve se više koncentrira slijedeći obrasce u drugim europ-skim zemljama. Tako, na primjer, vodećih 10 trgo-vaca u 2011. zauzima 45% tržišnog udjela, što je za 8% više u odnosu na pret-hodnu godinu te čak 40% povećanje u zadnjih pet godina. U utrci malih i ve-likih veliki trgovci pomalo ali kontinuirano potiskuju male tradicionalne trgovi-ne, a tome u prilog najbolje govori podatak da su hiper-marketi i supermarketi u zadnjih pet godina povećali svoj udio za čak 50%. GfK Consumer Panel ili Panel kućanstava kontinuirano je

istraživanje koje se u Bosni i Hercegovini provodi od 2004. godine. Podaci se pri-kupljaju na temelju dnevni-ka kupovine koji ispunjava reprezentativan uzorak od 1000 kućanstava.

Hipermarketi i supermarketi u zadnjih pet

godina povećali su svoj udio za

čak 50%

7 trgovaca ostvarilo je u

2011. rast tržišnog udjela

Spar s najvećim rastom u Hrvatskoj

Rast koncentacije tržišta u BiH

Spar je u 2011. godini povećao svoj udio za 30 posto u odnosu na godinu ranije

Konzum i Bingo su lani povećali svoje tržišne udjele za 20 posto

Total Hrvatska 2011KonzumKauflandLidlPlodineBillaMercatorGetrodm-drogerie marktSpar / IntersparDionaKTCTommyMetroKerumNTLCBAUltragros

Total BiH 20111. Bingo2. Konzum3. Interex4. Delta Maxi5. Mercator6. Tuš7. DP8. Robot9. Best

10. ZvorničankaPromjena tržišnog udjela

2011. vs 2010. (zeleno = povećanje udjela,

crveno = smanjenje)

Promjena tržišnog udjela lanaca 2011. vs 2010.

(zeleno = povećanje udjela, crveno = smanjenje)



90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

22 23

41 42

21 20

13 12

3 3

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Izvor: NielsenVelj. 10. - Sij. 11 Velj. 11. - Sij. 12

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Kao dodatak prehra-ni, osvježavajući napitak koji na-dopunjuje dnevno

preporučene količine vitamina, praškasti instant napici svojevremeno su se prodavali izričito u lje-karnama. Njihova popu-larnost zbog jednostavne pripreme, osvježavajućih okusa i blagotovornog djelovanja na zdravlje, brzo ih je prometnula u proizvod široke potrošnje koji danas, osim u svim

maloprodajnim formati-ma, možemo pronaći i u većini kafića i restorana pa čak i u sasvim novom “On The Go“ segmentu. Praškasti (u pravilu vita-minski) instant napici su proizvodi od kojih se uz dodatak vode pripravljaju bezalkoholni napici s vi-taminskim dodatkom. U kategoriju nisu uključeni prašci za točene napitke u ugostiteljstvu, vitaminski pripravci u obliku šume-ćih tableta, drugi oblici

Puna čaša VitaMina Od proizvoda koji se nekada prodavao samo u ljekarnama kao dodatak prehrani, danas praškaste instant napitke zbog njihove popularnosti možemo pronaći u svakom kućanstvu, trgovini, kafiću...

Količinski udjeli prema tipu pakiranja:

veljača 2011. - siječanj 2012.

0,7% ostalo

20,6% Plastična posuda

78,6% Vrećica

17,9% 101 - 200g

26% 201 - 500g

0,4% do 100g

55,7% veći od 501g

Količinski udjeli prema veličini pakiranja:


praškastih instant napitaka (poput praškastih energet-skih napitaka, instant kave, kakaa, čokolade i sličnih), kao niti ostali bezalkohol-ni napici i sokovi.

RAST U SVAKOM POGLEDU Kategorija praškastih instant napitaka je u za-dnjih 12 mjeseci (veljača 2011. - siječanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih objekata i lje-karni) ostvarila prodaju od 2,9 milijuna kilograma, što je za +4,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednosna prodaja iznosila 133,9 mi-lijuna kuna, što je za +1,7%

više u odnosu na isto raz-doblje prošle godine. Ka-tegorija praškastih instant napitaka, poput ostalih kategorija bezalkoholnih pića, sezonalnog je karak-tera te najbolje rezultate ostvaruje u toplim ljetnim mjesecima. U posljednjih nekoliko godina ova kate-gorija proizvoda kontinu-irano se širi i oplemenjuje novim okusima, pakiranji-ma i proizvođačima.

OMILJENA NARANČA Najčešća podjela praška-stih instant napitaka je ona prema okusu. Najbolje se prodaju proizvodi s oku-som naranče (55% količin-ske prodaje) i proizvodi s okusom limuna (36%), a slijede ih grejp (3%), lime-ta (3%), mandarina (1%) i ostali okusi (2%). Što se tiče veličine pakiranja, naj-bolje se prodaju proizvodi ‘veći od 501g’ (56%), za-tim proizvodi ‘201 - 500g’ (26%), proizvodi ‘101 -

Najbolje se prodaju pakiranja veća od 500 g te okusi naranče i

limuna


3,1% Limeta

3,2% Grejp

35,6% Limun

1,6% Ostali

1,3% Mandarina

55,2% Naranča

Količinski udjeli prema okusu:


200g’ (18%), dok pakiranja manja od ‘100g’ čine nešto manje od 1% prodaje. Pre-ma tipu ambalaže najčešće pakiranje su vrećice (79%), zatim plastične posude s 21% prodaje, dok sva ostala pakiranja čine tek 1% količinske prodaje ka-tegorije.

VIŠE PROIZVOĐAČAVodeći proizvođači, prema količinskom udjelu u kategoriji (s pripadajućim proizvođačkim robnim markama), u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu su Cedevita (Cedevita), Podravka (Lerovita) i Ja-mnica (Juicy Vita), uz da-kako trgovačke robne mar-ke. U radu kategorije na

hrvatskom tržištu u nešto manjem opsegu također su prisutni Vitaminka (Cevi-tana) i Fami (Fami).Najvažniji kanal za pro-daju praškastih instant napitaka su supermarketi

(301 – 2500 m2) s 42% ukupne količinske proda-je kategorije, a slijede ih hipermarketi (iznad 2500 m2) s 23% prodaje i ve-like trgovine mješovitom robom (101-300 m2) koje čine 20% prodaje.

Srednje trgovine mješovite robe (41 - 100 m2) nose 12% prodaje, dok male tr-govine mješovitom robom (do 40 m2) u prodaji sudjeluju s 3% udjela. Iznadprosječno to-pla 2011. te pojava novih proizvoda utjecali su na rast kategorije, i to više na ko-ličinski nego vrijednosni, zbog manjih prosječnih ci-jena (veća pa-kiranja i jeftiniji proizvodi). Kakvo će biti ovo ljeto tek predstoji za vidjeti, no, sudeći po rastu popularnosti i razvo-ju kategorije, praška-sti instant napici uz dnevno preporučene količine vitamina nasta-vit će nadupunjati i dobre prodajne rezultate.

Kristina VrdeljaNielsen

Kategorija je ostvarila prodaju od 2,9 milijuna

kilograma, što je za +4,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle

godine

55% količinske prodaje otpada na okus naranče


Praškasti instant napici - na polici

CEDEVITA

Najšire ponude okusa u katego-riji, Cedevitu možemo kušati s

okusima grejpa, mandarine, šumskog voća, crvene naranče, brusnice, limete i najpopularnijih naranče i limuna. Cedevita je na tržištu prisutna pakira-na u praktične plastične bočice od 200 g za dobivanje 2,5 L napitka ili u vrećice od 500 g za dobivanje 6,5 L napitka, dok se iz vrećice od 1000 g dobije čak 13,5 L vitamin-skog napitka. Za HoReCa kanal u ponudi su vrećice od 15 g okusa: naranča, limun, grejp, crvena na-ranča i brusnica. Unutar palete Ce-devita vitaminskih instant napitaka razvijeni su proizvodi namijenjeni specijalnim skupinama potrošača, kao što je Cedevita Kids s okusom naranče namijenjena djeci, jer uz devet vitamina sadrži i kalcij te Ce-devita Light s okusom naranče (bez šećera) namijenjena dijabetičarima. Tržišta na kojima je Cedevita aktiv-no prisutna su, uz Hrvatsku, još i BIH, Slovenija, Makedonija, Srbija te

Crna Gora. Prema podacima agencije Valicon, Cedevita je u 2011. godini za-držala drugu poziciju u Hrvatskoj i sko-čila na 6. poziciju na ljestvici najjačih regionalnih brandova široke potrošnje. Cedevita, kao sinonim za vitaminski in-

stant napitak u regiji i predvodnik cijele

kate-gorije, na trži-

štu je prisutna više od 40 godina te konstantno radi na unaprjeđenju i usavršavanju svoje ponude, kako prema kupcima, tako i prema kraj-njim potrošačima, ističu iz Atlantic grupe u čijem sastavu posluje tvrtka Cedevita d.o.o.. Pritom ističu kako su se vitaminski instant napici, upravo zahvaljujući Cedeviti, 2003. godine pojavili u HoReCa kanalu u obliku 15-gramskih vrećica, a 2009. godine lansiranjem Cedevite GO! i u OTG (On The Go) segmentu. “Cedevitu je tako danas moguće konzumirati i u kući i u kafiću i u pokretu, moguće ju je kon-zumirati uvijek i svugdje. U svim ob-licima i pakiranjima danas je se može naći u najširoj distribuciji te zapravo ne postoji relevantan kupac na tržištu koji u svojoj ponudi nema Cedevitu”, navodi Marina Tisaj, Voditelj projekata u Lokalnim marketing servisima. Ona dodaje kako na hrvatskom malopro-dajnom tržištu vrijednosni udio Cedevi-te, prema podacima agencije Nielsen iz 2012. godine, u kategoriji vitaminskih instant napitaka iznosi 87%.

CEVITANA

Vitaminski instant napitak Cevita-na u okusima naranče, limuna,

ananasa i crvene naranče dostupan je na tržištu u vrećicama (od 15 g, 500 g i 1000 g) te u bočici od 200 g. Na hrvatskom tržištu Cevitana je prisutna pod originalnim bren-dom Vitaminke iz Prilepa, ali i kao privatna robna marka trgovačkih lanaca: Metro (Fine Food), Billa (Clever), Mercator (Vitaplus) i Kaufland (Grande). Cevitana se može naći i na policama trgovina u BiH, Crnoj Gori, Sloveniji i Srbiji kao vlastiti brend, ali i kao trgo-vačka marka Engrotuša (Megavi-ta), Delhazea (Fedela) i lanca DIS (Dobro). “Sve je to dokaz izuzetno visokog povjerenja najvećih trgovačkih kuća u regiji u kvalite-tu ovog proizvoda, a i priznanje našem ukupnom poslovanju. Pritom moramo napomenuti kako ni s jednim od trgovačkih lanaca s kojima smo počeli surađivati na ovom proizvodu nismo imali pre-

kid suradnje, dapače sa svima imamo izuzetno godišnje povećanje proda-je”, kaže Aleksandar Kostadinoski iz Sektora izvoza Vitaminke.O prodajnim rezultatima navodi kako je Cevitana jedan

od najprodavanijih brendova u kategoriji vitaminski instant napici. “Ovaj proizvod već dugi niz godina ima izuzetan rast prodaje i može se naći u prodavaonicama cijele regije. Na osnovu toga smatramo kako je Cevitana jedna od vodećih robnih marki u svojoj kategoriji, iako ne raspolažemo s točnim podacima o tržišnom udjelu.”Svoj proizvod preporučuju potroša-čima zbog najboljeg omjera cijene i kvalitete koji nudi te odlične prepo-znatljivosti. Preporuka trgovcima je što na Cevitani mogu ostvariti dobre marže, proizvod ima visoku frekven-ciju prodaje te zadovoljne potroša-če. “Naše poslovanje zasnovano je na principu da uvijek dajemo pred-nost ulaganju u poboljšanje našeg

proizvoda što je u interesu naših potrošača i za njegovu dobrobit, umjesto da ulažemo u skupe i velike promotivne kampanje. Za-dovoljstvo kupca kroz degustacije, akcije i nagrade, naš je pristup i ključ uspjeha”, ističe Kostadinoski.


Praškasti instant napici - na polici

JUICY VITA

Vitaminski instant napitak Juicy Vita iz Jamnice u maloprodaji

je prisutan u obiteljskim pakira-njima volumena 1 kg dostatnima za pripravu 13 litara napitka s okusima naranče i limuna dok je u HoReCa kanalu dostupan u vrećicama od 15 g te dodatnim okusom od grejpa.Juicy Vita napici mogu se kupiti kod svih većih trgovačkih lanaca te kod većine malih trgovaca, kažu iz Jamnice. “U suradnji s veletrgov-cima prisutni smo u ugostiteljskim objektima u kojima se nalaze i ostali proizvodi iz našeg asortimana koji čine dio ukupne ponude unutar pojedinog ugostiteljskog objekta.”Prema podacima agencije Nielsen, u vremenskom periodu od svibnja do kraja 2011. godine, od kada je Juicy Vita prisutna na tržištu praš-kastih napitaka, udio u segmentima pakiranja u kojima je prisutna kon-tinuirano raste te iznosi više od 12% tržišta, navode iz proizvođača te do-daju kako u ovoj godini očekuju do-datni rast udjela na tržištu u postoje-

ćem asortimanu te kroz razvoj novih pakiranja i okusa. Kao preporuku za trgovce iz Jamnice ističu kako Juicy Vita predstavlja alternativu zdravih

vitaminskih napitaka visoke kvalitete

a povoljnije cijene od konkurencije, što je ujedno i korist krajnjemu kup-cu koji za manju cijenu na prodaj-nom mjestu može dobiti proizvod visoke kvalitete i vrhunskog sastava sirovina. “U ovoj kategoriji usko-

ro pripremamo novosti koje će također biti popraćene i nastav-kom prošlogodišnje marketinške kampanje s Juicy Vita likovima u

glavnim ulogama. Kampanja će biti prisutna

na televi-ziji, radiju i u tiskanim medijima uz snažnu potpo-ru marketinških aktivnosti na samom prodaj-nom mjestu te uz pomoć digi-talnih komuni-kacijskih medija”, ističe Nenad Gorjanović, Brand Manager za grupu proizvoda bezal-koholnih pića.

LEROVITA

Asortiman Lerovita praškastih napitaka čine okusi naranča,

limun i crveni grejp pakirani u vrećice od 15 g, 300 g i 1000 g. Proizvodi pod robnom markom Lerovita pro-daju se u svim velikim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu pri čemu su najprodavanija pakiranja ona od 300 g i 1000 g, a najtraženiji okus naranča. Lerovita je osvježavajući napitak bogatog okusa naranče, limuna i crvenog grej-pa obogaćen s devet vitamina. Jedna čaša napitka, pripremljena od dvije žlice instant napitka (jedna vrećica od 15 g), otopljenog u 2 dl vode, nadopunjuje 50% prepo-

ručene dnevne količine za dodanim vitaminima, navode iz Podravke. “Proizvod je vrhunske kvalitete,

punog mi-risa, okusa i arome, obogaćen

vitaminima koji su neophodni za zdravlje organizma. Lerovita gasi žeđ u vrelim ljetnim danima, a zimi vitaminima opskrbljuje hladnoćom iscrpljen organizam.”Iz koprivničkog proizvođača kao posebnost Lerovite ističu vrhunsku

kvalitetu proizvoda koji dolazi s nižom cijenom u odnosu na glavne konkuren-te na tržištu, a kao veliku posebnost navode jedinstveno deltapak pakira-nje od 300 g. “Od početka travnja kreće akcijsko sniženje cijene Lerovite 300 g naranča, limun i crveni grejp”, ističe Karmen Šifkorn, vodi-teljica grupe proizvo-da u Marketingu pića Podravke.


Cjenovna politika Jana Blažević MarčeljaZnanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o.

Sigurno se svakodnev-no služite Google-om, Yahoo-om, Bing-om, Ask-om i sve je više

ljudi u vašem okruženju koji poznaju i koriste internet pretraživače kako bi došli do dodatnih informacija o proizvodima koje žele ku-piti. Tehnološka dostignuća današnjice postaju prevla-davajući kanal distribucije koji dovodi do formiranja nove kategorije kupaca koje nazivamo “pametni kupci”. Oni prije donošenja odluke o kupnji razmatraju sve moguće alternative kako bi utvrdili gdje, kako i koliko će potrošiti.

KONSTANTNA MIJENAKao što je ponašanje kupaca evoluiralo, tako se i ponaša-nje trgovaca treba mijenjati. Trgovci koji žele opstati moraju pratiti nove trendo-ve i razvijati nove cjenovne strategije koje će utjecati na percepciju kupaca prilikom donošenja odluka o kupnji. Istraživanje koje su proveli Dickson i Sawyer pokazalo je kako svaki drugi kupac zna točnu cijenu proizvoda koji je upravo odložio u ko-šaricu, a samo svaki četvrti kupac pogleda cijenu proi-zvoda prije nego posegne za njim. Takvo ponašanje ku-paca omogućava trgovcima da usvajanjem određenih koncepata upravljanja cije-nama utječu na cjenovnu osjetljivost kupaca i ojačaju vlastiti cjenovni imidž.

DELIKATAN CJENOVNI JAZAko cijene u vašoj trgo-vini nisu jednake onima konkurencije, to ne znači da vas kupac neće smatrati “jednakima”. Kupci ne per-cipiraju malene razlike u cijeni. Cjenovni jaz od 1 do 4% u odnosu na konkuren-ciju (na razini cijele potro-

šačke košarice) za kupca je neprimjetan. Povećanje ili smanjenje cijene za 1, 2, 3 ili 4% u odnosu na cijene konkurencije neće promi-jeniti vaš cjenovni imidž. Cjenovni jaz od 4 do 7% kupci će sigurno primijeti-ti. Ovakva razlika u cijeni je održiva ako se trgovac ističe uslugom, asortima-nom, svježinom proizvoda ili nekom drugom vrijed-nošću u odnosu na ponudu konkurencije. Kretanje unutar uskog raspona od tri postotna boda je mogu-će isključivo ako stvarate i komunicirate dodanu vri-jednost koju isporučujete kupcu. Cjenovni jaz od 8% i više predstavlja prijelo-mnu točku nakon koje će kupac sigurno percipirati razliku u cijeni i promijeni-ti trgovca.

DIMENZIJE CJENOVNOG IMIDŽARazvoj efikasne cjenovne strategije uključuje uprav-ljanje i unapređenje svih dimenzija cjenovnog imid-ža, odnosno: kontinuirano niskih cijena, promotivnih cijena, portfelja proizvoda poznatih cijena, vrijednosne ponude, pozicioniranja pro-izvoda u trgovini i komuni-kacije cijena. Jaki cjenovni imidž utječe na percepciju kupaca smanjujući cjenovnu osjetljivost neovisno o razini stvarnih cijena. Strategija kontinuirano niskih cijena se primjenjuje kod onih pro-izvoda kod kojih je granični prinos toliki da trgovac ima prostora za formiranje niskih cijena koje neće ugroziti du-goročnu profitabilnost podu-zeća. Strategiji promotivnih cijena mora se pristupati oprezno. Postoji relativno slaganje vezano uz kratko-ročan efekt promocija i uz opasnost da one povećaju cjenovnu osjetljivost kupaca (jer mu promotivna cijena postaje referenca kod dalj-njih kupovina pa se može de-siti da ne želi kupiti po nižoj cijeni jer očekuje ponavljanje promotivne). Promocije ima-ju smisla ako su povremene i imaju definirano trajanje jer u suprotnom mogu signalizi-rati lošu kvalitetu. Cjenovni imidž se može ojačati samo kombiniranjem ove dvije strategije.

PROIZVODI POZNATIH CIJENAIstraživanja su pokazala da po-stoje proizvodi koji više od drugih

utječu na formiranje cjenov-nog imidža. Takvi proizvodi se nazivaju “proizvodi po-znatih cijena”. Portfelj proi-zvoda poznatih cijena mora sadržavati minimalno 500 najprodavanijih proizvoda iz svih kategorija zastupljenih u trgovini. Najlakši način za formiranje portfelja je analiza podataka o najprodavanijim proizvodima, analiza sindi-kalne košarice proizvoda, analiza podataka iz progra-ma lojalnosti i sl. Strateško upravljanje cijenama ovih proizvoda može utjecati na odluku kupaca o tome gdje će obaviti kupovinu. Kupci traže najbolju vrijednost u odnosu na vrijednost konkurencije unutar svake kategorije proi-zvoda. Najbolja vrijednost se definira kao cijena/jedinična mjera (gram ili ml). Vrlo je važno imati takvu ponu-du u svakoj kategoriji i na taj način omo-gućiti kupcima da ostvare uštedu. Ova dimen-zija je od velikog znača-ja za

cje-novno

osjetljive potrošače.

Veliki broj trgovaca kori-

sti privatne robne marke za pojačavanje

cjenovnog imidža kroz formiranje adekvatne vrijed-nosne ponude.

Promocije imaju smisla ako su povremene i

imaju definirano trajanje

Točka preokretaCjenovni jaz od 8% i više predstavlja prijelomnu točku nakon koje će kupac sigurno percipirati razliku u cijeni i promijeniti trgovca


Made in Makedonija

Kada sam prije dvije godine prvi puta zakoraknula make-donskim tlom, kao da

me netko vratio koje deset-ljeće unazad. Bila je to prva impresija kojoj nimalo nije pomogao ni tmuran kišni dan koji je cijelo Skopje za-vio u sivilo. Već u sljedećem kadru ispred mene se otvara veliki glavni trg u samom središtu Skopja, u svoj svojoj raskoši. Impozantan

svojom prostornošću i sim-bolikom koju nosi praktički na svakih desetak metara, jer doslovno je preplavljen kipovima, prepun značenja, povijesti, sjećanja, čak i pro-vokacije, prijetnje…ovisno tko i kako na to gleda.

NACIONALNI PONOS Možda opisati tek nekolici-nu impozantnijih kako biste stekli dojam… To su svaka-ko četiri brončana lava, sva-ki visine osam metara, već čuvaju Most Goce Delčev, blizu zgrade Vlade Make-donije. Na samom trgu tada je bio u izgradnji “vrhunac projekta”, nazvanog “Sko-plje 2014” - gigantski kip konjanika, antičkog ratnika Aleksandra Velikog, koji sa svojih 24 metra visine nad-visuje većinu građevina iz svoje okoline. U tijeku samo jedne godine, nekih 20 viso-kih, brončanih i mramornih kipova podignuto je u i oko

centralnog Trga Makedoni-ja, u Skopju, glavnom gradu Republike Makedonije. I tu se idejni vođe tog plana “Skopje 2014”, koji uključu-je i grandiozne nove vladine zgrade, ne zaustavljaju.Mišljenja na koja sam ja nailazila, kao sasvim osobni komentari i tumačenja tih događanja, vrlo su jedno-značna, dolazila ona od visokoobrazovnih ljudi koje sam susretala u poslu ili od

taksista koji stvaraju neki svoj sud u svakodnevnom doticaju s kipovima koji doslovno “niču”… Problem nekako leži u činjenici o kojoj se govori, a ta je da je aktualna Vlada - još nazi-vana i silom iza preobražaja

grada – platila sami kip Aleksandra 5,3 milijuna eura, a oko 4,1 milijuna eura je otišlo na skupocjeno postolje. U međuvremenu, Skopje čeka još 29 kipova,

smještenih na novom mo-stu, blizu gradskog centra, većinom likove kraljeva, ge-nerala i svetaca te dodatnih, također 29, koji će okititi drugi most, Most umetno-sti. Ovdje ćemo moći naći poznate slikare, pisce, pje-vače i glumce, među kojima svakako i voljenog pjevača, Toše Proeskog.... Mediji javljaju kako budžet ovoga dijela iznosi dodatnih 2,5 milijuna eura.

NACIONALNI PRKOSSve to sigurno nije došlo samo od sebe. Makedonija, okružena Grčkom, Koso-vom, Srbijom i Bugarskom, stalno treba dokazivati svoj identitet. Zamislite da nama Hrvatima Mađari zabrane korištenje imena države Hrvatska i da se recimo zo-vemo FYROC? Makedoniju ćete često naći baš pod tim imenom FYROM - Former Yugoslav Republic of Mace-donia. Na jednoj je strani, dakle, dokazivanje prema vani, a na drugoj interni “sukob” između Makedona-ca i Albanaca. Utvrđivanje identiteta jedna je od naj-važnijih stavki koja se vidi praktički na svakom koraku i koja se osjeti u svakom dužem razgovoru. U tom kontekstu najvjerojatnije nije potrebno posebno naglašavati kakav je status košarkaške reprezentaci-je koja je na posljednjem

europskom košarkaškom prvenstvu osvojila 4. mje-sto. Istovremeno, dok grad ulaže u broncu i mramor, narod živi praktički na rubu egzistencije. U Makedoniji je zabilježena najveća stopa nezaposlenosti od 32 posto, a stopa inflacije iznosi tri posto, piše londonski The Economist, pozivajući se na podatke iz 92 zemlje (siječanj 2012.). Neka druga istraživanja pokazala su da postoji ogromna razlika u standardu stanovništva zemalja bivše Jugoslavije, prema kojima se najteže živi upravo u Makedoniji, BiH i Srbiji, gdje i oni koji rade teško spajaju kraj s krajem.

Prosječna plaća u Makedo-niji je svega 220 eura.

IZGLED VARAPrvi dojam, međutim, ne ostavlja ni traga o nekoj većoj krizi. Skopje izgle-da urbano, grad je pun modernih reklama telco-operatera, koji žele privući pažnju mladih. Iako je malo i cjenovno osjetljivo, Make-donsko tržište podržava čak tri operatera: T-Com, VIP (austrijski MobilCom) i One (prije grčki Cosmofon, koji je prije nekoliko godina kupio Telekom Slovenije). Tri operatera znače i veliku konkurenciju i puno ulaga-nja u oglašavanje. “Gužva” je tolika da su operateri dominantni čak i u HoReCa segmentu. Bez obzira koje nam namjere bile i što želje-li raditi na makedonskom tržištu, telekomunikacijske operatere sigurno moramo imati na umu jer oni su ti

Makedoniju treba shvaćati kao dva tržišta, albansko i makedonsko,

koja imaju svoje specifičnosti i zahtijevaju

različite pristupe

Zemlja kontrasta

Monumentalni spomenici i očito rasipništvo s jedne strane i još očitije siromaštvo građana s druge, dva različita naroda i dva nespojiva jezika, politički nestabilno okruženje, mnogo sunca a tmurna svakodnevica, sve su to lica današnje Makedonije


Made in Makedonija 220 eura prosječna plaća u Makedoniji

Za više od 40% Makedonaca mala trgovina u susjedstvu predstavlja

najčeće mjesto kupovine

Zemlja kontrasta

koji postavljaju standarde komunikacije, kako estetski, tako i količinski u smislu ulaganja.Kada govorimo o tržištima bivše Jugoslavije, poput BiH i Makedonije, bez pretje-rivanja možemo zaključiti kako su oba tržišta izrazito kompleksna, a u nekim segmentima makedonsko još malo kompleksnije.

Naime, pretjerano je reći da je Makedonija “Jugoslavija u malom”, kako se to često kaže za BiH, ali svakako je zemlja u kojoj žive dva na-roda, koja je potrebno tako i tretirati – dvije odvojene nacije, dvije odvojene kul-ture, dvije odvojene religije, dva svijeta isprepletena na jednom prostoru, u jednom vremenu… To su sasvim legitimno dva tržišta, slično kako ih u BiH imamo tri, i svako od njih strateški, marketinški, poslovno, tre-ba gledati i tretirati zasebno, tim više što je riječ o dva sasvim drugačija jezika koja se međusobno “ne razu-miju”, što među narodima stvara dodatnu barijeru. Samim time, nameće se da i jedan brend, koji traži svoj put na tržištu Makedonije, mora graditi svoju poziciju praktički odvojeno, na oba tržišta, pronalazi li u tome svoju računicu.

(NE)VJERNI DOMAĆEMMakedonija je jako centra-lizirana, s glavnim gradom Skopjem gdje živi trećina stanovništva i gdje je skon-centrirano blizu pola ku-povne snage zemlje. Želite li osvojiti tržište Makedonije, Skopje je skoro “must”, tim više ako ciljate urbanog potrošača. A što reći o makedonskom potrošaču? Prema saznanjima iz drugih zemalja Regije, potrošač je uvijek pomalo osjetljiv kada s tržišta polagano nestaje brend na koji je navikao, brend s kojim je živio, što je u

osta-lim ze-mljama, a u Ma-kedoniji po-sebno, gotovo svakodnevica, uzmemo li u obzir sve one odavno rasprodane lokalne brendove. Objašnje-nje razloga tome može biti više ili manje racionalno, čak i sasvim razumljivo, no

pred emocijama se teško sakriti… Makedonke, s kojima smo posebno bili u

doticaju tijekom naših istra-živanja, sklone su snažnom deklarativnom lokal-patrio-tizmu, premda je u realnosti priča malo drugačija jer kad nečeg nema valja se naviknuti na ono što ima. Možda valja spomenuti još jedan detalj… Proizvođači, posebno oni koji svakako nalaze utemeljenja žele li tvrditi da je njihov proi-zvod jedinstven, da je njihov

brend od svjetskog značaja, a da u pozadini stoji superiorna proizvodna sila, sastavljena od samih eksperata na svom područ-ju… to je svakako odličan temelj za jednu priču kojom makedonskog potrošača že-limo uvjeriti da donosimo nešto još bolje na njihovo tržište. Ali ono što se može javiti, sasvim suprotno nekim logičnim i zdravo-razumskim očekivanjima, jest sasvim negativno tuma-čenje riječi ekspert, čime i koncept cijelog proizvoda gubi na ozbiljnosti i pada u vodu. Činjenica jest da je Makedonija u posljednjih dvadesetak godina “primila” mnoštvo onih koji su tvrdili

da su eksperti na svom po-dručju i da će ju “izvući iz krize”, ovakve ili onakve, što je najčešće završavalo kao jedan veliki fijasko, s Ma-kedonijom ostavljenom još malo više osiromašenom, još malo više prevarenom...

HEDONIZAM I VINOTočno kako pjesma kaže:

«Tamo gdje vječno sunce

sja, tamo je Makedo-

nija…»,

Makedonija je zemlja sun-ca, istinskog okusa povrća koje mi ostali već pomalo i zaboravljamo, zemlja div-nih i raznovrsnih bijelih sireva, te vina… Pogodna klima, pod utjecajem Sre-dozemnog mora i planina na sjeverozapadu, odlikuje se toplim periodima i sun-čanim danima, stvarajući povoljne uvjete za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Makedonska vina, zbog svojih intenzivnih okusa i mirisa, jedna su od najboljih u ovoj regiji. U Makedoniji se 35 tisuća hektara obradivih površina nalazi pod nasadima vinove loze. Najveća i najpoznatija vinska regija je Povardarje (Vardarska Dolina), gdje se proizvodi ukupno 85% makedonskog vina. Kada

Makedonci su među najamnje etnocentričnim potrošačima u

regiji


Made in Makedonija

Mirna HorvatVALICON

govorimo o proizvođači-ma vina, svakako su četiri važna imena koja čine lo-kalnu konkurenciju: Bovin, Skovin, Fonko i Tikveš, koji je ujedno i jedan od najsnažnijih regionalnih proizvođača, s jednim od najprepoznatljivijih bren-dova za masovnu konzu-maciju, vino koje ustvari «više vrijedi nego što smo ga platili» ili, kako bi se reklo, value-for-money vino – to je znana nam T›ga za jug. Inače, hedoni-zam, voće i povrće, glazba, kultura i turizam mogli bi biti usmjerenje za jednu simpatičnu cjelovitu novu poziciju Makedonije, sličnu pozicioniranju Sicilije u po-sljednjih nekoliko godina.

NAJJAČI FMCG BRENDOVIU 2011. godini agencija Valicon je izmjerila snagu FMCG brendova na područ-ju cijele bivše Jugoslavije. Većina od tih zemalja već je i predstavljena, a kao

posljednja u tom nizu, sada nam dolazi i Makedonija. Ono što smo već zaključili u 2011. jest da su najjači regi-onalni FMCG brendovi isti kao i 2010. godine - Coca Cola, Milka i Argeta. Od navedenih, za Makedo-niju je posebno karakteri-stična Argeta koja čitav niz godina drži uvjerljivo prvo mjesto. Pogledamo li još malo konkretnije veličinu cijele «piramide» brenda, na temelju koje i zaklju-čujemo o njegovoj snazi, piramida brenda Argeta najjača je u albanskom dijelu Makedonije, gdje doslovno predstavlja jedan duguljasti pravokutnik, a ne više pi-ramidu (drugim riječima, sa svakog nivoa piramide na sljedeći praktički prelazi 100% potrošača). Zašto je Argeta baš toliko popularna u albanskom dijelu Make-donije ili na Kosovu? Na tim područjima treba nahraniti velike, mnogočlane, obitelji. Kruh predstavlja najisplati-viji način, gledano financij-ski i volumenski, a Argeta je tu u funkciji «davanja okusa kruhu», što više nego uspješno i čini. Već smo ranije utvrdili i prepoznali «pravilo» kako neki brend može naći svoje mjesto na listi top regionalnih bren-dova. Radi se o brendovima prisutnima u cijeloj regiji. Ili pak o lokalnim brendovima iz onih kategorija za koje je značajno da u njima domi-niraju baš lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, mineralnih voda, mlijeka, sladoleda... Pogledamo li makedonsku ljestvicu top 20 brendova, primjećujemo isto to “pravilo“ koje smo naznačili.Zanimljivo je pogledati kategorije koje se pojav-ljuju na top 5 pozicija. Prva takva kategorija su mineralne vode, gdje je u tri zemlje mjesta praktički

samo za jedan veliki brend, i to: Jamnica u Hrvatskoj, Knjaz Miloš u Srbiji, Peli-sterka u Makedoniji. Druga takva kategorija su ulja sa Zvijezdom u Hrvatskoj i Dijamantom u Srbiji, soko-vi s Vivom u Makedoniji i Tangom na Kosovu, kava s brendom Barcaffe u Slo-veniji te Devolli Princ na Kosovu. Na listi top 20 naj-snažnijih brendova u Make-doniji nalazimo jedan jedini hrvatski brend – Podravka juhe. Makedonija, uz Koso-vo, kako je već naznačeno, dva su tržišta koja su naj-više cjenovno osjetljiva. Na oba tržišta ima puno mjesta za razvoj nisko-cjenovnih koncepata proizvoda, ali i mjesta za skuplje brendove.

CJENOVNA OSJETLJIVOST Konsolidacija trgovine u Makedoniji je na sličnim

razinama kao u Srbiji i BiH - za nešto više od 40% Makedonaca mala lokalna «komšiluk» trgovina još uvijek predstavlja trgovinu u kojoj najčešće kupuju. Taj udio je na primjer u Hr-vatskoj 10%, a u Sloveniji

samo 2%. Makedonci su također dosta otvoreni prema stranim bren-dovima. Tek trećina populacije «uvijek

preferira proizvode do-maćih proizvođača», čime se Makedonci postavljaju na samo dno ljestvice po potrošačkom etnocentriz-mu, malo prije Crnogoraca kojima je lokalno porijeklo proizvoda i vlastiti brend još manje važan. S druge strane, hrvatsko porijeklo u Makedoniji jako dobro kotira. Od svih «porijekla» iz bivše države, hrvatsko najbolje kotira po karak-teristikama atraktivnosti i kvalitete. Ipak, postoje dvije zamjerke - 14% po-trošača hrvatske proizvode percipira skupima, a njih skoro 10% tvrdi da ih je teško naći. Iako «hrvatsko» ima percepciju atraktiv-nosti i kvalitete, ipak, kada se tome doda cjenovna komponenta, srpsko nosi bolji «vrijednost za novac» predznak.Makedonski potrošač je, dakle, dosta otvoren, «hrvatsko» ima dobru per-cepciju, ali ipak primarno govorimo o cjenovno osjet-ljivom potrošaču. Za veće uspjehe potrebno je razmi-sliti o pametnoj strategiji ulaska na tržište, s portfe-ljom gdje treba biti mjesta i za cjenovne akcije. Uza sve što smo naučili u Srbiji i BiH, u Makedoniji će sve to biti još malo kompliciranije zbog specifičnosti dvojezič-nosti tržišta.

TOP 20 NAJJAČIH BRENDOVA U MAKEDONIJI

1 Argeta

2 Viva - sokovi

3 Kristal - margarin

4 Orbit - žvakača guma

5 Pelisterka

6 Briljant - maslac

7 Nescafe

8 Perfex (Boni)

9 Jogurt Bitolski

10 Coca Cola

11 Colgate

12 Sjaj

13 Kožuvčanka

14 Vitaminka - ketchup

15 Milka

16 Negro - bonboni

17 Dobro Jutro

18 Lenor - omekšivač

19 Podravka - juhe

20 Maggi - instant juhe

Od svih “porijekla” iz bivše države,

hrvatsko najbolje kotira po karakteristikama

atraktivnosti i kvalitete

Made in Makedonija


Made in Makedonija

Vitaminka ima u pla-nu otvaranje vlastite tvrtke u Hrvatskoj što će, kaže Naumoski,

ovoj makedonskoj kompaniji otvoriti vrata tržišta srednje Europe po ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Za početak, molimo vas pred-stavite ukratko Vitaminku iz Prilepa.Vitaminka je kompanija koja postoji više od 50 godina. Naši počeci datiraju iz 1956. godine, kada je jedina dje-latnost tvornice bila prerada crvene industrijske paprike za izradu crvenog mljevenog papra. Danas, nekoliko de-setljeća kasnije, Vitaminka iza sebe ima široki proizvod-ni portfelj i sa svojim pro-izvodima zastupljena je na mnogim svjetskim tržištima. Priča o maloj tvornici papra

koja je prerasla u pravog konditorskog giganta jasno pokazuje naš razvojni put. Kompanija koja je započela skromno, s pravim potezima, izborima i odlukama, došla je do svoje željene pozicije. Polako ali sigurno postali smo lideri u Makedoniji, regionalni igrač koji ima ambicije osvojiti sve veći broj zemalja svojim proizvodima. Naš portfelj prošlih 30 godi-na obogaćen je izvozom u 27 zemalja svijeta. Ako me netko upita kako smo sve to postigli, odgovor bi bio jedan – s po-stojanim investicijama u ino-

vacije, nove proizvode, ljudske resurse, sofisticiranu opremu i kvalitetu polaznih sirovina. To čini Vitaminku velikom kompanijom, jer je naša vizija prenijeta u naš uspjeh.

Koji proizvodi čine okosnicu vaše ponude i što sve proi-zvodite?Vitaminka nudi širok asor-timan proizvoda s više od 300 vrsta različitih pakiranja. Službeni slogan Vitaminke “Svijet okusa” govori više nego dovoljno za sve ono što kompanija pruža svojim potrošačima. Ipak, naši li-

deri na tržištu su Stobi flips, Choco stobi flips, Atlantis, Cevitana, Vitanez i Ketchup. U našoj proizvodnoj paleti

zastupljeni su svi okusi, a izbor je bogat bilo da se radi o čokoladi, flipsu, choco-flipsu, ketchupu, majonezi, juhama, instant napicima, mekanim keksima, integral-nim keksima ili dječjim pro-izvodima. Upravo to je Vita-minkina bit - velika ponuda u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe. Ono što nas ipak razlikuje od drugih je kvaliteta naših proizvoda, što je potvrđeno brojnim na-gradama i priznanjima kao i certifikatima ISO 9001:2008 te implementacijom HACCP standarda sigurnosti hrane.

Na kojim tržištima možemo naći Vitaminkine proizvode te koliki udio prodaje otpada na izvoz?Vitaminkine proizvode može se pronaći na svim tržištima jugoistočne Euro-

pe, zatim zemljama zapadne Europe pa sve do Sjedi-njenih Američkih Država i Australije. Zanimljivo je istaknuti kako na daleko australsko tržište Vitaminka svoje proizvode izvozi već 25 godina. Razvojna strate-gija naše kompanije je tako postavljena da nam sama po sebi nalaže da se razvi-jamo i trudimo se osvajati nova tržišta. Pouzdamo se u našu kvalitetu, a o tome ponajbolje govori podatak da izvoz u ukupnim priho-dima kompanije sudjeluje s visokih 45 posto.

Kako ste zadovoljni prošlogo-dišnjim rezultatima na doma-ćem i inozemnim tržištima te koja su očekivanja i planovi za ovu godinu?Prošla godina za nas je bila iznimno uspješna. Zaklju-čili smo godinu s izvrsnim rezultatom, kako na doma-ćem, tako i na izvoznom tržištu, s ostvarenim pora-stom prodaje od 15 posto i sa značajno uvećanom zaradom u odnosu na 2010. godinu. Pokazali smo da izvrsno funkcioniramo kao tim i u uvjetima krize. Naša inventivnost u pogledu načina osvajanja izbirljivog ukusa potrošača omogućila nam je ovakav rast. Usto, našem uspjehu doprinosi i inventivan način komu-niciranja s tržištem, što podrazumijeva korištenje nekonvencionalnih komu-

nikacijskih sredstava kao što su internet, gerila marketing te posebnih oblika promo-cija. Kao lider konditorske proizvodnje u Makedoniji Vitaminka se u sve većoj mjeri fokusira na izvoz pa tako za tekuću godinu ima-mo u planu više od polovice ukupne proizvodnje plasira-ti na izvozna tržišta te nam je želja da taj udio iz godine u godinu sve više raste. U toj namjeri planiramo otvoriti vlastitu tvrtku u Hrvatskoj, nakon registracije poduzeća u Bugarskoj koje je u tijeku.

Kako ocjenjujete malopro-dajni sektor u Makedoniji, ima li tu prostora za napre-dak te kakve su šanse ma-kedonskih proizvođača na izvoznim tržištima?

Promišljeno gledanje u budućnost, ulaganje u nove tehnologije, kvaliteta na svjetskom nivou i hrabar iskorak na nova tržišta, postulati su poslovanja konditorske industrije Vitaminka iz Prilepa, ističe Sašo Naumoski, generalni direktor te kompanije

“Kada ste sigurni u svoju kvalitetu ne postoji razlog

za strah“

Realizacija VIZIJE“Priča o maloj tvornici papra

koja je prerasla u pravog

konditorskog giganta jasno pokazuje naš razvojni put“


Made in Makedonija 45% proizvodnje Vitaminke plasira se u izvoz

U Vitaminki se radujemo konkurenciji jer smo mi-šljenja kako jedino snažan konkurentski pritisak vodi kvaliteti i poboljšavanju pro-izvoda. A kad ste lider, onda je obveza tim veća jer imate veći broj sljedbenika koji prate vaše trendove. Ipak, smatram kako će na tržištu uspjeti svi oni koji imaju dobru razvojnu strategiju. Treba se voditi razmišljanjem kako uvijek može biti bolje, bez obzira koliko dobro bilo. To vrijedi i za maloprodaj-ni sektor u Makedoniji. S druge strane, u našoj zemlji nedostaje poticaja za or-ganiziranim nastupom na inozemnim tržištima. Mi

imamo veliko iskustvo u osvajanju tržišta diljem svije-ta, ali mnogi drugi tog isku-stva nemaju pa je razmjena informacija od krucijalne važnosti. Također, suradnja preko Gospodarskih komora mora biti jača i opsežnija. Sve je moguće kada imate do-

bar proizvod koji se svojom kvalitetom može mjeriti sa svjetskim brendovima.

Jeste li zadovoljni postignu-tom suradnjom s hrvatskim trgovcima i distributerima vaših proizvoda?Zasad da, ali tu ne stajemo. Naša strategija nalaže da se ponudi maksimum. To i radimo, jer, kako sam već rekao, uvijek može bolje. Već smo u proceduri izrada novih načina promocije i komunikacije s potrošačima, ali hrvatsko tržište je uistinu raznovrsno kad je u pitanju ponuda konditorskih proi-zvoda. To znači da nas čeka još dosta posla, no upravo konstantan rad nam i daje pravo na očekivanje boljih rezultata. Iz tog razloga smo se i odlučili na osnivanje tvrtke u Hrvatskoj kako bi, nakon stupanja vaše zemlje u

Europsku uniju iduće godi-ne, osigurali plasman naših proizvoda u srednjoj Europi.

Početkom godine odobren vam je novi kredit u iznosu od 2,5 milijuna eura od strane EBRD-a za modernizaciju po-stojeće i izgradnju nove tvor-nice konditorskih proizvoda. Možete li nam reći nešto više o tom projektu?Vitaminkina suradnja s Eu-ropskom bankom za obnovu i razvoj datira još iz 2006. godine kada smo odlučili, sukladno razvojnoj strategiji, fokusirati se na izgradnju svog najvećeg proizvodnog kapaci-teta za proizvodnju mekanih keksa. U okviru planova za

povećanje proizvodnje kondi-torskih proizvoda javila se po-treba za poslovnim partnerom koji će financirati ulaganje u proizvodnju. Stoga smo u veljači 2007. godine s EBRD-om zaključili ugovor o zajmu u visini od 4 milijuna eura. U to vrijeme Vitaminka je bila prva kompanija iz privatnog sektora u Makedoniji koja je dobila zajam ove financijske institucije bez posredovanja domaće komercijalne banke. Uložili smo veliki trud i zala-ganje kako bi ispunili stroge kriterije, a da smo u tome uspjeli govori i novi zajam EBRD-a odobren početkom ove godine. Kreditna linija bit će angažirana u nabavci opre-me za novi pogon namijenjen proizvodnji keksa i snack programa. Ovim ulaganjem, za koji već imamo osiguran plasman proizvoda, ostvaruje se dio našeg razvojnog plana u periodu od pet do deset godina. Nova proizvodna linija osigurat će i nova radna mjesta, a proizvodi iz ovog pogona na tržištu će se naći od kraja lipnja ove godine.

Makedonija u Europskoj uni-ji, potencijal ili prijetnja za Vitaminku i druge domaće proizvođače?U ovom bih kontekstu upo-trijebio termin izazov. To je ono što realno opisuje pozici-ju Vitaminke u ovom dijelu. Za nas je izazov biti dio veli-kog izbora, a izabrati upravo nas u tako velikoj ponudi - to je veliki uspjeh. Kada ste sigurni u svoju kvalitetu ne postoji razlog za strah, već samo mogućnosti za razvitak. Treba iskoristiti svaku mo-gućnost kako bi postali dio realnosti. Svaka kompanija koja ponudi kvalitetan asor-timan svojih proizvoda ne treba brinuti o svojoj buduć-nosti u okviru Europske uni-je. To vrijedi za sva poduzeća, kako u Makedoniji, tako i u ostalim krajevima Europe.

“Vitaminka je bila prva kompanija

iz privatnog sektora u

Makedoniji koja je dobila zajam

EBRD-a“

VIZIJE


Made in Makedonija - maloprodajni sektor

Unatoč tome što je Makedonija Ugo-vor o stabilizaciji i pridruživanju pot-

pisala pred više od deset godina, čime je započeo njen proces integracije u Europsku uniju, do pristu-panja europskoj zajednici još nije došlo. Usprkos toj dugotrajnoj situaciji, u Makedoniji su se odvile neke promjene koje su stvorile bolje uvjete za razvoj maloprodaje. Uve-deno je nekoliko ključnih čimbenika potpore ma-loprodajnom sektoru. To su: one stop shop servis za registraciju tvrtki (pokre-nut 2010.), porezna stopa od 10% (jedna od najnižih u Europi), 18% poreza na dodanu vrijednost (zna-čajno je niže od npr. onog u Hrvatskoj koji iznosi 25%).

MALOPRODAJNE TVRTKEŠto se tiče maloprodajnih tvrtki u zemlji, u 2010. je u odnosu na godinu ranije

došlo do značajnog sma-njenja njihova broja. Tada je njihov udio iznosio 41% od ukupnog broja aktiv-nih poslovnih subjekata u zemlji, a u 2010. je pao na 37%. Lani je, pak, taj broj stagnirao i iznosio 38% maloprodajnih tvrtki u odnosu na ukupan broj aktivnih poslovnih subje-

kata. U trenutnoj gospo-darskoj situaciji (travanj 2012.) poslovanje u malo-prodaji manje je isplativo, nego u isto vrijeme prošle godine. Trgovci na malo nemaju optimistična oče-kivanja. Smatraju da naj-

veća ograničenja njihovog poslovanja predstavljaju: niska potražnja (38%), povećana konkurencija (15%), povećani pritisci na tržište (14%) i drugi faktori (8%).

UTJECAJ KRIZENo nisu trgovci jedini koji osjećaju utjecaj gospodar-ske krize koja je proteklih godina prisutna u cijelom svijetu. Makedonski kup-ci reagiraju depresivno i bez vjere u poboljšanje situacije, što je znakovito za budući razvoj malo-prodaje. Trenutačnu situ-aciju oni procjenjuju kao

nepovoljnu za potrošnju te povoljniju za štednju i čuvanje novca. Doduše, u tom višku ne vide priliku za udobniji život, već za osnovnu sigurnost i pre-življavanje krize. Najčešći mehanizmi štednje su pla-nirana i oprezna kupnja proizvoda za svakodnev-nu uporabu, odgađanje kupnje do rasprodaja ili sniženja, prijelaz s brendi-ranih na jeftinije proizvo-de te korištenje kupona. Da se zaključiti kakav će utjecaj na maloprodajni sektor imati ove promjene u ponašanju kupaca. Pa ipak, možemo reći kako su

Kućanski aparati, odjeća, obuća i drugi proizvodi

jeftiniji su u Londonu, Moskvi

i Sofiji negoli u Skopju

Bez obzira na nizak standard života i platne sposobnosti, građani Makedonije za iste proizvode plaćaju najviše cijene u usporedbi s njihovim susjedima ili građanima zemalja Europske unije

Visoka cijena nerazvijenog tržišta

Made in Makedonija - maloprodajni sektor 18% iznosi porez na dodanu vrijednost

ovakva njihova ponašanja prije svega situacijska.

DOMAĆI VS. STRANIOsim ovoga, primijećena su i druga kretanja koja ostavljaju dugotrajan utjecaj na maloprodajni sektor u Makedoniji. Sve veći broj potrošača kupnju proizvoda za općenitu uporabu obavlja jednom

tjedno u velikim super-marketima ili prodajnim centrima koji nude i razne vrste kućanskih potrep-ština. Takav izbor, osim planirane, potiče i poneku neplaniranu kupnju. Za-mjetno je da su na make-donskom tržištu prisutna tek dva strana trgovačka lanca: grčki Vero i turski Ramstor. Strani trgov-ci na malo su, općenito uzevši, nadmoćniji kad su u pitanju praktičnost i udobnost, jer nude dovo-ljan broj parkirnih mjesta, dobre lokacije, veliku raznovrsnost proizvoda, dodatne sadržaje i usluge, programe vjernosti itd. S druge strane, domaći tr-govci na malo imaju pred-nost distribucije širom zemlje, niže cijene, a na svojoj strani imaju i krila-ticu “kupujmo domaće”.

NEREALNE CIJENEOdređeni proizvodi po-znatih tvrtki za građane Makedonije u nekim su slučajevima čak i dva puta skuplji nego što su u susjednim zemljama. Stručnjaci naglašavaju kako trgovci na malo, svo-jim pretjeranim maržama,

proizvode kupcima čine nedostupnima. Kućanski aparati, odjeća, obuća i drugi proizvodi jeftiniji su

u Londonu, Moskvi i So-fiji negoli u Skopju. Iako je tome teško povjerovati, bez obzira na standard ži-vota i svoje platne sposob-nosti, građani Makedonije (što se može ustvrditi jednostavnom internet-skom pretragom ponude poznatih svjetskih marki), za iste proizvode plaćaju najviše cijene u usporedbi s njihovim susjedima ili građanima zemalja Eu-ropske unije. Tako će npr. Sonyjev televizor moderne generacije, s 3D opcijom i veličinom ekrana od 117 cm, Makedonci platiti 1720 eura, Hrvati 1666 eura, u Srbiji isti će proi-

zvod koštati 1500 eura, a najjeftinije će proći Bugari koji će ga platiti tek 950 eura. Noviji model dječje sjedalice za automobil, marke Chico, u Makedo-niji košta 178 eura, a u Velikoj Britaniji i drugim europskim zemljama 150 eura. Obuća tvrtke Tim-berland u Makedoniji se prodaje po cijenama višim od 160 dolara, a na njiho-vim internetskim stranica-ma cijene se kreću od 70 do 75 dolara. Više je nego očito da kupci iz Make-donije očekuju udobnost i prednosti stranih trgovina na malo koje bi im ponu-dile široku ponudu doma-ćih i stranih proizvoda, ali prije svega po realističnim cijenama koje odgovaraju njihovoj kupovnoj moći. Nakon dugog očekivanja, ove će godine na make-donsko tržište ući francu-ski Carrefour, španjolska Zara i još neki svjetski poznati trgovci na malo. Ostaje nam vidjeti kako će oni odgovoriti na po-trebe i očekivanja make-donskih kupaca.

Vesna KuzmanovićGfK Skopje

Na makedonskom

tržištu su prisutna tek dva strana trgovačka lanca: grčki Vero i

turski Ramstor


Made in Makedonija - vodeći proizvođači

MAKPROGRES

ALKALOID

Priča o uspjehu AD Evrope, tvornice čokolade, keksa i bom-bona, započela je 1882. godine. Nakon 130 godina posto-

janja, danas je s pravom možemo svrstati u moderne proizvo-đače bombona i čokolade, sa širokom paletom proizvoda koji su traženi i izvan granica makedonskog tržišta. Iako je većina njezine proizvodnje namijenjena izvozu, tvornica iz godine u godinu svoju dobit povećava i na domaćem tržištu. Najvažnija strana tržišta su ona Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, nakon kojih slijedi nekoliko zemalja Europske unije pa Australija i SAD. Porast prodaje na domaćem tržištu rezultat je ne samo najduže tradicije, već i kvalitete proizvoda. To doka-zuje i velika vanjska potražnja, ali i potražnja privatnih robnih marki Mercatora, Metroa, Lidla i drugih trgovačkih lanaca. AD Evropa u ponudi ima više od 250 proizvoda od kojih je najpo-pularniji Krem Banana. Vrlo su popularne i napolitanke koje AD Evropa proizvodi u nekoliko okusa: lješnjak, mlijeko i kakao, te kava. Napolitanke AD Evrope prvi su izbor za robne marke veli-kih trgovačkih lanaca kao što su Vero i Tinex, što puno govori o kvaliteti proizvoda i potražnji koja za njima vlada. U ovom kon-tekstu valja spomenuti i tvrde bombone koji ostvaruju izvrsnu prodaju diljem Balkana, a posebno u Srbiji. Najtraženiji su bijeli i zeleni mentol-bomboni, navode iz AD Evrope. Proizvode AD Evrope u Hrvatsku uvozi Leventić d.o.o.

Kompanija Makprogres brzorastuća je kondi-torska industrija s više od 300 zaposlenika

koja svoje proizvode plasira na tržišta tridesetak zemalja. Asortiman Makprogresa sastoji se od nekoliko osnovnih brendova i mnoštva pod-brendova od kojih iz tvrtke posebno izdvajaju robnu marku Vincinni koja obuhvaća različite konditorske proizvode: rolade, Tortina tortice, kekse, cookie kolače, štrudle, namaze, medenjake i druge. Vincinni Finest unikatni su i visoko kva-litetni slatki proizvodi koji su bogatim okusom i širokim asortimanom pravi dar za sve sladokusce, navode iz proizvođača te dodaju kako u okviru ove ekstenzije nude Muffine, Brownies kolače, Mramorni i limun kolač te Kuglofe. Pod robnom markom Armonia u ponudi se nalazi asortiman slanih proizvoda i grickalica. Osim kuć-nih brendova, Makprogres proizvodi i na tr-žište plasira dio asortimana za trgovačke marke Tesca, Lidla, Interspara, Tuša, CBA i Coopa.

Alkaloid AD – Skopje suvremena je farmaceutska industrija stabilne tržišne pozicije i tradicije od 75 godina u proizvodnji lijekova, preradi biljnih sirovina te proizvodnji kozmetičkih i kemijskih proizvoda. Alkaloid je danas šesta farmaceutska industrija u jugoistočnoj Europi s 14 ureda izvan Makedonije koja svoje proizvode plasira u 28 zemalja

diljem svijeta. U ovih 75 godina Alkaloid je uspio izgraditi snažne brendove kao što su Caffetin, Becutan i Good Nature. Caffetin je u regiji sinonim za borbu protiv boli te je jedan od vodećih proizvoda tvrtke koji je već nekoliko desetljeća prisutan na hrvatskom tržištu kao i širok asortiman Becutan proizvoda. Iz Alkaloida ističu kako kontinuirano rade na unapređenju svojih brendova kao što su Caffetin COLD, BlokMax Lady i Acerola. “Za Alkaloid je Hrvatska jedno od strateški najvažnijih tržišta. Naša tvrtka u Zagrebu ima više od 30 zaposlenika, a naši suradnici u dijelu distribucije farmaceutskih proizvoda su Phoenix, Medika, Oktal Pharma i Medical Intertrade, dok je to u dijelu kozmetike i čajeva tvrtka Orbico”, navode iz Alkaloida.

AD Evropa



MLEKARA AD BITOLA

TIKVEŠ

Počeci današnje industrije mlijeka, mliječnih proizvoda i prirodnih voćnih so-kova, Mlekare a.d. Bitola, sežu u davnu 1952. godinu, a trenutno je apsolutni

lider u mljekarskoj industriji u Republici Makedoniji. Duga tradicija i moderna tehnologija koja prati svjetske trendove, uz stalno poboljšanje proizvodnih kapaciteta, omogućavaju tvrtki da svakodnevno ispunjava najviše kriterije i potrebe milijuna potrošača, ističe Igor Iva-novski, Brand Coordinator. Mlekara a.d. Bitola proizvodi široki spektar proizvoda: mlijeko, kisele mliječne proizvode te bijeli i žuti sir pod robnom markom Bimilk, kao i prirodne voćne sokove pod markom Bifruit. Proizvodi se većinom plasiraju na domicilno tržište, a određeni dio se i izvo-zi u zemlje kao što su Kanada, SAD, Alba-nija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i druge. Proizvodi ove tvrt-ke još nisu prisutni u Hrvatskoj, ali u makedonskom proizvođaču ističu kako već imaju spremne plano-ve za ulazak i na hrvatsko tržište.

Vinski podrum Tikveš smješten je u srcu Tikveškog vinogorja, najveće i

najznačajnije vinske regije u Republici Makedoniji. Riječ je o velikoj i plodnoj visoravni na jugu Makedonije, gdje se sudaraju dvije klime, mediteran-ska s juga, s karakterističnim dugim i toplim ljetima, i kontinentalna klima sa sjevera koju karakteriziraju blage i kišne submediteranske zime. Na taj se način stvaraju izvanredni, jedinstveni uvjeti za urod grožđa od koga se do-bivaju temperamentna, kompleksna, visokokvalitetna vina, bogata voćnim aromama. Od svog stvaranja 1885. godine, Tikveš je prerastao u najveću i najsuvremeniju vinariju u Makedo-niji te jednu od vodećih u jugoistoč-noj Europi s ukupnim kapacitetom proizvodnje od 55 milijuna litara, uključujući i kapacitete za fermen-taciju i čuvanje vina. Vinarija Tikveš svake godine obrađuje do 30 milijuna kilograma grožđa, a prosječna godiš-nja proizvodnja vina iznosi 22 milijuna

litara. Kvalitetnu sirovinu vinarija osigurava od 2500 pojedinačnh vino-gradara s kojima je izgradila partner-ski odnos, a posjeduje i 700 hektara vlastitih nasada loze koja omogućuju dopunsku kontrolu kvalitete i procesa proizvodnje vina. Tikveš vina prodaju se na svim tržištima bivše Jugoslavije, zatim u zemljama Europske Unije te u Kanadi i Americi. Hrvatska je tradicio-nalno tržište Tikveša na kojem su vina ovog proizvođača prisutna već deset-ljećima. “Najpoznatiji brend je ‘T’ga za Jug’, kvalitetno polusuho crveno vino iz vinske sorte Vranac, koje datira iz 1973. godine te je prema odnosu cijene i kvalitete regionalni lider u svom segmentu. U cilju poboljšanja distribucije i prodaje na hrvatskom tržištu prošle smo godine potpisali ugovor s tvrtkom Orbico koja je dobi-la ekskluzivno pravo na uvoz i distri-buciju cjelokupnog portfelja Tikveša u Hrvatskoj”, kaže Ana Stankovska iz marketinškog odjela ove kompanije.

Makprogres je na tržištu prisu-tan više od 20 godina, a iz tvrtke ističu kako su njihovi proizvodi odlično prihvaćeni od potrošača te svake godine bilježe dvo-znamenkasti rast u prodaji te, sukladno tome, značajno širenje asortimana i pozicioniranosti. Od prije desetak godina veći dio asortimana Makprogresa prisu-tan je i na hrvatskom tržištu, a pored vlastitih brendova tvrtka radi i privatne robne marke za velike trgovačke lance.“Uvoz i distribuciju naših pro-izvoda u Hrvatskoj obavljaju dva distributera. To su tvrtke Leventić, preko koje plasiramo brendove Makprogresa i privat-ne robne marke kupaca, i tvrtka P.T. Zdrug, koja zastupa robnu marku Royal te dodatni asor-timan proizvoda”, ističe Maja Ivanovska, Marketing Manager.



VITAMINKA

Bogata ponuda Vitaminke obuhva-ća niz prehrambenih proizvoda

od keksa, čokolada, napitaka, juha, majoneze, flipsa, bombona, ketchu-pa i drugih. Svoje proizvode Vitamin-ka plasira u najveće trgovačke kuće u 25 zemalja svijeta. “Sve ove godine imamo izuzetno intenzivan tem-po kontinuiranog uvođenja novih proizvodnih programa i ekspanziju brendova i upravo nam to omogu-ćava visoku razinu korporacijske prepoznatljivosti među potrošačima i poslovnim partnerima”, navode iz tvrtke. Među glavnim brendovima Vita-minke ističe se vitaminski instant napitak Cevitana koji je na tržištu prisutan kao zasebni brend, ali i pod okriljem trgovač-kih marki: “Clever” Billa, “Vitaplus” Mercator, “Fine Food” Metro, “Entelvita” Narodni Trgovač-ki lanac, “Grande” Kaufland, “Mega-vita” Tuš, “Fedela” Delhaize i drugi. Slijede “Čoko Stobi Flips” - ek-strudirane žitarice

prelivene mliječnom čokoladom, “Atlantis” - čokoladne morske školjke, i Jaffa keks s čokoladnim preljevom pod brendom “Fruti”. Integralni keks “Despina”, u različitim varijacijama, bez šećera, s okusom naranče i preli-ven crnom čokoladom, predstavljen je prije nekoliko mjeseci i novi je tr-žišni adut Vitaminke. Tu su još i brend majoneze “Vitanez”, čokoladna jaja - kampanjski proizvod prije Uskrsa, te juhe, pudinzi, čokoladni preljevi i dodatak jelima “Dafinka”. Usto, tvrtka

je u protekla dva mjeseca predstavila dva nova “Cookies”

proizvoda - čajno pecivo s čoko-ladnim komadićima i caramel keks. Vitaminka je na hrvatskom tržištu prisutna u kontinuitetu već dugi niz godina, ali intenzivnije i kvalitetnije kroz posljednje desetljeće. Hrvatsko tržište, kažu u tvrtki, “od izuzetne je važnosti za nas i nastojimo da ono postane prvo izvozno tržište Vitamin-ke. Kvalitetna prisutnost na hrvat-skom tržištu omogućuje nam važne reference za ulazak u prodajne kana-le drugih stranih tržišta.” Partnerski odnos s trgovcima i prepoznatljivost kod potrošača navode kao glavne komparativne prednosti na tržištu, uz najbolji omjer cijene i kvalitete.

Imperial Tobacco TKS ima dugu tradiciju i ubraja se u jednu od najstarijih tvornica cigareta u Makedoniji. Od

daleke 1826. do danas tvornica je prošla različite faze i transformacije i možemo reći kako je Imperial Tobacco TKS istinski spoj tradicionalnog i modernog, navode iz tvrtke te dodaju kako je liderska pozicija na makedon-skom tržištu rezultat kontinuiranih ulaganja u postavlja-nje visokih standarda proizvodnje, kvalitetne i konkuren-tne brendove kao i ljudske potencijale. Već deset godina Imperial Tobacco TKS a.d. dio je Imperial Tobacco Grupe iz Velike Britanije, jedne od vodećih multinacionalnih kompanija u duhanskoj industriji, a paleta proizvoda ovog proizvođača uključuje međunarodne i domaće brendove. U 21. stoljeću kompanija kreira svoj imidž u re-giji preko strateških brendova kao što su Davidoff, West, Gauloises, Boss, Rodeo i Style. Rodeo, koji ove godine slavi 25 godina postojanja, najprodavaniji je proizvod na makedonskom tržištu u posljednjem desetljeću. Imperial Tobacco TKS jedan je od najznačajnijih investitora u Ma-kedoniju. Ove godine kompanija će investirati dodatnih

23 milijuna eura za nabavu stroja za proizvodnju, kojim će se osigurati daljnje usavršavanje i nadogradnja kapaci-teta s čime će tvornica u Skopju biti jedna od najmo-dernijih u regiji, ističu iz ovog proizvođača. Za hrvatsko tržište ova tvornica proizvodi brendove West, Gauloises i Paramount, a uvoznik i distributer je Imperial Tobacco Zagreb d.o.o.

IMPERIAL TOBACCO TKS A.D.


Svakodnevne najaktualnije vijesti iz Hrvatske, svijeta i regije moguće je pratiti i putem dnevnog newslettera koji se dostavlja svako jutro točno u sedam sati te društvenih mreža: Facebook, Twitter, Linkedin.

Nudimo neograničen uvid u najkompletniju arhivu analiza kategorija proizvoda i istraživanja tržišta vodećih domaćih i međunarodnih istraživačkih agencija kao i najopširniju bazu video reportaža.

Konzultirajte se s planerom strukovnih događanja, internom tražilicom i pregledom svih dosadašnjih komercijalizacija novih proizvoda.

Cjelokupan sadržaj portala dostupan je na čak 15 svjetskih jezika.

45.000posjetitelja mjesečno

Komentirajte

vijesti i ob

jave,

lajkajte,

twitajte,

saljite dal

je!

SREDIŠNJE MJESTO INFORMIRANJA O

MALOPRODAJII INDUSTRIJI ROBE

ŠIROKE POTROŠNJEU HRVATSKOJ I

REGIJI

www. . hr


Univerzalna sredstva za čišćenje

Kada nam stigne sezo-na za akciju velikog proljetnog čišćenja vjerojatno nitko od

nas nije pretjerano odušev-ljen. No, iako većina ne može izbjeći tu se-zonalnu aktivnost, sigurno tek rijetki znaju porijeklo ovog iskonskog

običaja. Na-ime,

nekoliko vrlo starih kultu-ra, poput Iranaca i Židova, imaju sličan ritual koji je kasnije preuzet i u većini suvremenih zemalja. U Iranu Nova godina stiže 21. ožujka za vrijeme pro-

ljetnog ekvinocija, a slavlje traje dva tjedna. Običaj vuče korijene još iz pre-dislamske povijesti njihove kulture, a New Rouz, kako

je još zovu, vrijeme je regeneracije i duhovnog preporoda za Irance. U dva

tjedna, koja joj prethode, kupuju novu odjeću i de-taljno čiste svaki dio svojih domova

kako bi spremno dočekali proljeće i

godinu koja slijedi. U židovskoj tradiciji tako-

đer postoji veliki blagdan Pesah kojemu prethodi detaljno čišćenje doma, a sličnu tradiciju još imaju i Kinezi.

NEIZBJEŽNO ČIŠĆENJEKojoj god kulturi pripadali, čini se da se proljetnom čišćenju ne može pobjeći, tako da je najbolje nao-ružati se svim potrebnim sredstvima i prihvatiti po-sla. Kategorija proizvoda za kojom će većina potro-šača najprije posegnuti su univerzalna sredstva za čišćenje, koja ujedno čine i najznačajniji dio katego-

3/4 korisnika kategorije čine žene

Bilo da se radi o kulturno-civilizacijskom nasljeđu ili praktičnoj potrebi, proljetno čišćenje naših domova neizbježna je aktivnost koja nam se može ne sviđati, ali je sigurno da se, po obavljenu poslu, ugodnije osjećamo u životnom prostoru

Proljetni ritual


Vjerujte ružičastom. Zaboravite mrlje.

3/4 korisnika kategorije čine žene

Proljetni ritualrije sredstava za čišćenje (uz sredstva za čišćenje kupaonice, stakla, podova, kuhinje i sl.). U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate mar-ketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju univerzalnih sredstva za čišćenje i bren-dove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih ku-povnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za

uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike nje-govog stanja i ranog uoča-vanja mogućih problema i

prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi priku-pljeni su u 2011. godini.

‘ŽENSKA’ POSLAOko dvije trećine populaci-je Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi univer-zalna sredstva za čišćenje u kućanstvu te nema zamjet-ne promjene trenda korište-nja kategorije kroz posljed-njih nekoliko godina. Oče-kivano, osnovna značajka korisnika univerzalnih

sredstava za čišćenje je da se tu ipak radi o ženama i to kućanicama. Naime, više od tri četvrtine korisnika kategorije čine upravo žene. Kod ostalih socio-demo-grafskih parametara nema značajnih razlika između korisnika kategorije i pro-sjeka populacije. Što se tiče učestalosti korištenja ka-tegorije, u susjednoj Bosni i Hercegovini je situacija vrlo slična, dok u Srbiji tek oko polovine populacije u

Univerzalna sredstva čine najznačajniji

dio kategorije sredstava za

čišćenje

OPREZ

Sklizak pod


Univerzalna sredstva za čišćenje

Maja Ćuk Product Manager, Ipsos Puls

BRANDscore TOP 51. Domestos 562. Arf 523. Ajax 474. Pronto 455. Sanitar 43

dobi od 15 do 64 godine koristi univerzalna sredstva za čišćenje. Ipak, u obje zemlje su korisnici i dalje dominatno žene, kućanice, kao i u Hrvatskoj.

I STRANO I DOMAĆEKorisnici univerzalnih sredstava za čišćenje se ve-ćinom izjašnjavaju da im je važnije da je proizvod za čišćenje univerzalan, nego da je prilagođen određenoj površini (za staklo, kupa-onu, podove i sl.), te na-glašavaju da u kućanstvu uvijek imaju više različitih sredstava za čišćenje. Go-tovo polovina korisnika smatra da im oglasi na TV-u pružaju informacije što bi novoga u kategoriji mogli kupiti. S druge stra-ne, podjednako rado ku-puju domaće i strane mar-ke univerzalnih sredstava za čišćenje te smatraju da i nema prevelikih razlika između različitih marki proizvoda.

VODEĆI BRENDOVIU kategoriji univerzalnih proizvoda za čišćenje vodeći brend je Domestos. Njega koristi 38% potrošača u

dobi od 15 do 64 godine, što se promatrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodatno penje na gotovo dvije trećine potrošača koji koriste upravo ovu robnu marku. Odmah iza vodećeg brenda nalazi se Arf koji koristi oko trećine populaci-je. Među top 5 brandova po učestalosti korištenja tako-đer se nalaze i Ajax, Sanitar i Pronto s otprilike podjed-nakim postotkom korisnika koji se uz određene oscilaci-je kroz godine nije značajno mijenjao. U susjednoj Bosni i Hercegovini prva dva brenda po razini korištenja su također Arf i Domestos, dok je u Srbiji, uz Dome-stos, vodeći brend na trži-štu univerzalnih sredstava za čišćenje Cif, koji je u Hrvatskoj, primjerice, značajno slabije kori-šten. Kombinacijom svih najvažnijih mar-ketinških pokazatelja uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedin-stvena mjera koja omogućuje uspo-redbu brendova

na tržištu – BRANDscore – koji uspoređuje brendove unutar kategorije univer-zalnih sredstava za čišćenje i, kao takav, pokazatelj je snage na tržištu.

BRANDScORE LJESTVIcAPromatranje cjelokupnog tržišnog uspjeha brenda osobito je vrijedno u situ-acijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja na tržištu. Prema BRANDscore-u Domestos i Arf trenutačno SU vodeći brendovi u Hr-vatskoj u kategoriji univer-zalnih sredstava za čišćenje, a slijede ih Ajax, Pronto i Sanitar. Budući da BRAN-Dscore uključuje i emocio-nalni i bihevioralni odnos

potrošača prema brendu te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, Pronto ima ipak nešto bolju pozi-ciju nego kada promatramo samo rezultate koje postiže na razini korištenja. U SAD-u je zamjetan ubrzani rast proizvodnje i potrošnje nešto skupljih, “zelenih”, univerzalnih sredstava za čišćenje. Takvi proizvodi ciljaju skupinu koja je u stalnom porastu. To su potrošači kojima je važno ne samo da proizvo-di koje kupuju dobro čiste, nego jednako tako i da su neškodljivi za okoliš i, što je još važnije, da su potpuno sigurni za zdravlje njih i njihove obitelji. Radi se o rastućem trendu u većini zemalja zapadnog svijeta, a koji će nesumnjivo u ve-ćoj mjeri zahvatiti i naše tržište i to ne samo putem naglašavanja benefita već postojećih proizvoda, nego i uvođenja sasvim novih. Kada, na koji način i koliko uspješno će to biti, ostaje nam da vidimo.

BRANDpiramide vodeća dva brenda kategorije univerzalnih sredstava za čišćenje 2011.

Primarno korištenje

Lojalnost

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

Domestos

59,6%

44,6%

69,7%

73,1%

61,3%

85%

52%

38%

26%

16%

7%

44,6%

59,6%

69,7%

73,1%

61,1%

85%

52%

88%

27%

16%

79%

Arf

59,2%

40,2%

62,1%

65,2%

60,8%

85%

52%

34%

21%

12%

5%

Za očekivati je da će i na našem tržištu doći do većeg

korištenja skupljih, “zelenih”

sredstava za čišćenje


Anketa: Održavamo čistoću doma najmanje jednom tjedno

Istraživanje magazina JaTRGOVAC i agencije Hendal na temu

proljetnog čišćenja pokazalo je kako hrvatski građani, što se moglo i očekivati, najviše pažnje poklanjaju čišćenju kuhinje i kupaonice, što su u oba slučaja primarne prostorije za čišćenje kod više od 70% ispitanika.Kada je riječ o učestalosti čišćenja cijelog stana ili kuće najveći broj ispitanika, ili 46%, ističe kako takve poslove obavlja jedanput tjedno. Skoro svaki dan čišćenje je na ‘repertoaru’ kod 16,8% kućanstava, dva do tri puta tjedno kod njih 13,2%, a sljedeći po brojnosti su oni koji čišćenje obavljaju jednom mjesečno (9,3%). Onih koji čiste dva do tri puta mjesečno ima 8,4%, dok svakih nekoliko mjeseci počistiti

stan ili kuću padne na pamet 4,8% anketiranih. Rjeđe od toga čisti 1,4% ispitanika iz uzorka.Razumljivo, kuhinja je dio stambenog prostora kojemu se poklanja najviše pažnje kod čišćenja. To kao svoj odgovor navodi 73,1% ispitanika. S malim zaostatkom slijedi kupaonica/wc koju kao svoj odgovor navodi 70,7% građana. Nadalje, čišćenju dnevnog boravka najviše pozornosti poklanja njih 52,2%, a spavaća soba je prva kada je u pitanju čišćenje stana ili kuće kod 28,9% ispitanika.Pritom, prigodom čišćenja čak 84% sudionika ankete ističe kako koristi namjenska sredstva za čišćenje za posebne radnje.Na pitanje sudjeluju li svi članovi

kućanstva u čišćenju, 69,1% odgovara kako «i ja i drugi članovi kućanstva doprinosimo čišćenju doma». Da sve obavljaju sami kao svoj odgovor navodi 24,1% ispitanika. «Sve obavlja netko drugi (ja ne sudjelujem u čišćenju)» izabralo je kao svoj odgovor 7,3% sudionika ankete, a da za te poslove imaju pomoć osobe koja ne živi u kućanstvu ističe njih 3,1%.Upitani o frekvenciji čišćenja automobila, najveći dio ispitanika odgovara kako uređivanje svog ‹limenog ljubimca› obavlja jednom mjesečno, što navodi 26,4% ispitanika. Jednom tjedno automobil čisti njih 19,3%, dok 18,5% kaže kako to čini dva do tri puta mjesečno.

Sredstva za čišćenje kućanstva


Brendovi pod pritiskom trgovaca

Hrvatska kućanstva u 2011. su kupovala manje sredstava za čišćenje u odnosu na

godinu prije. Količinski je riječ o 3%-tnom smanje-nju, što je u prvom redu

posljedica izraženog pada kupnje proizvoda

u segmentu sredstava za čišće-nje na-mještaja

i parketa. Ovaj se-gment pretrpio je količinski pad od čak 20%.

BORBA ZA BRONcUIako je kategorija sredstava za čišćenje u 2011. zabilje-žila pad (4% pad vrijedno-snog udjela) u odnosu na prethodnu godinu, odnosi krovnih brendova nisu se značajno promijenili u prošloj godini. Listu vo-dećih predvode dvije jake robne marke: Saponijin Arf i Unileverov Domestos, sa 17% odnosno 15% tržišnog udjela. Za treće mjesto vodi se ‘mrtva’ utrka između Ajaxa (Colgate Palmolive), Sanitara (Labud) i Cillit Banga (Reckitt Benckiser) od kojih svakih drži oko 9% udjela na tržištu. Zanimljiv je slučaj Super JON-a koji je u prvoj godini lansiranja uzeo nešto više od 3% udje-la. Najveći dobitnik u proš-loj godini, uz spomenuti Super JON koji tek treba potvrditi status zvijezde u usponu, je Sanitar koji je povećao svoj udio za nema-lih 13%.

RAST TRGOVAČKIH MARKIU segmentu univerzalnih sredstava za čišćenje pad je jednak ukupnom padu ka-tegorije (4%), a najviše štete bilježe Denk Mit, Cillit Bang i Vim čiji je lanjski rezultat za desetak posto slabiji u odnosu na 2010. godinu. Kao što je ranije spomenuto, sredstva za

čišćenje namještaja, parketa i ostalih drvenih površina glavni su generator pada cijele kategorije u prošloj godini. Najveći gubitak osjetili su Flux i Emsal, te Pronto koji je u 2010. držao četvrtinu, a u 2011. petinu udjela u segmentu.Udio trgovačkih marki u Hrvatskoj kontinuirano ra-ste linearnom progresijom i trenutno na FMCG razini

iznosi 18%. U kategoriji sredstava za čišćenje tako-đer je primjetan trend rasta privatnih marki trgovaca, s tim da su nositelji rasta dm-ova, Lidlova, Konzu-mova i Kauflandova trgo-vačka marka. U 2011. godi-ni trgovačke su marke uzele osminu ukupne vrijednosti koju su kućanstva utrošila na sredstva za čišćenje. Iako mnogi trend rasta trgovač-kih marki pripisuju recesij-skom ponašanju, istraživa-nja GfK ukazuju ne samo na promjenu potrošačkih navika, već i na sve pozitiv-niji stav prema trgovačkim markama.

Segment sredstava

za čišćenje namještaja i

parketa lani je pretrpio količinski pad od čak 20%

Značajan pad kupnje proizvoda u segmentu sredstava za čišćenje namještaja i parketa te rast trgovačkih marki glavna su obilježja kategorije sredstava za čišćenje kućanstva u 2011.

BRENDOVI Rang 2010

Indeks P 2010

Rang 2011

Indeks P 2011

Arf 1 100 1 97Domestos 2 100 2 98Ajax 4 100 3 107Sanitar 5 100 4 113Cillit Bang 3 100 5 94Mr Muscolo 6 100 6 96Pronto 7 100 7 76Super JON 11 100 8 320Denk Mit (dm) 8 100 9 91W5 (Lidl) 9 100 10 104Denk Mit Aktiv (dm) 10 100 11 95

Indeks P = indeks promjene, izvor: GfK Panel kućanstva Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia



Sredstva za čišćenje kućanstva – upravljanje policom

Sa slaganjem kategorije treba započeti prema načelu smjera

kretanja kupaca

Čišćenje policeNa početku, treba na-

glasiti da je kategorija sredstava za čišćenje kućanstva katego-

rija s vjerojatno najviše segmenata, ali i s najtežom definicijom s obzirom na preklapanje segmenata. Zbog toga je posebno važno da se segmenti slože u što jasnije blokove kako biste u najvećoj mogućoj mjeri pojednostavili komunikaciju s potrošačima. Sredstva za čišćenje kućanstva dijele se na sredstva za čišćenje

kuhinje, abrazive, sredstva za čišćenje odvoda,

sredstva za čišćenje kupaonice,

sredstva za čišćenje podova, sredstva za čišćenje tepiha, sredstva za otklanjanje ka-menca, univerzalna sredstva, tekućine za pranje stakla, tekućine za pranje WC-a, WC blokove i sredstva za njegu namještaja.

OPTIMIZACIJA PONUDE Velika je vjerojatnost da ćemo kod različitih trgovaca primijetiti razlike u slaganju police ove kategorije. Ana-liziramo li ipak kategoriju u različitim prodajnim for-matima, možemo primijetiti da su u manjim formatima razlike u slaganju police manje, što možemo jedno-stavno objasniti smanjenim

raspoloživim pro-storom na

polici, tako

da

su i razlike u slaganju znat-no manje nego u velikim formatima. U nekim ma-njim dućanima, kategorija sredstava za čišćenje je smje-štena na svega dvije police, a asortiman se svodi na izbor nekoliko proizvoda po segmentu. U ovakvim situa-

cijama, trgovci moraju ana-lizirati proizvode s najvećim obrtajem, jer, s obzirom na raspoloživi prostor, drugog rješenja nema.Da bismo pravilno analizira-li potrebne podatke na te-melju kojih ćemo slagati ka-tegoriju, bit će nam potrebna vrijednosna, količinska i komadna (obrtajnost) pro-daja, ali i profitabilnost pro-izvoda jer se radi o izuzetno širokoj kategoriji, a kako bismo dobili što precizniju preporuku, morat ćemo ko-ristiti što više pokazatelja za

donošenje odluka. Osim ovih podataka, jedan

od osnovnih zada-taka upravljanja

prostorom jest

optimizacija zalihe proizvo-da na polici koju možemo provesti koristeći analizu ‘dani zalihe’ (eng.-days of supply). Ovom analizom ćemo osigurati potrebnu zalihu proizvoda prateći potražnju, sa ciljem da sma-njimo ‘out of stock’ situacije. Pojednostavljeno rečeno, trgovac mora pratiti proda-ju određene kategorije i, s obzirom na njen obrtaj kroz određeni vremenski period (npr. mjesec dana), osigu-rati da proizvodi koji imaju veći obrtaj imaju dovoljan broj ‘lica’ na polici, odnosno obrnuto, da proizvodi koji imaju manji obrtaj ne ‘zauzi-maju’ nepotrebno dragocje-ni prostor police. To je jedan od oblika, pojednostavljeno, optimizacija. Iako se ovo čini logičnim, kod mnogih trgovaca, posebice malih, na polici još uvijek ima puno prostora za optimizaciju i rast kategorije. Sljedeći po-datak koji je izuzetno bitan odnosi se na ‘drvo odlučiva-nja potrošača’, odnosno defi-niciju hijerarhije atributa na temelju kojih kupac donosi odluku o kupovini proizvo-da iz određene kategorije. U slučaju da nemate definicije niti primjer ovakve analize, važno je popisati sve atribute koji definiraju proizvode u kategoriji (segmente, mirise, vrstu pakiranja, veličinu pa-kiranja, boju pakiranja, itd.), a prema atributima odrediti na koji se način proizvodi grupiraju. Dalje trebamo pokušati odrediti prioritete i hijerarhiju prema kojoj

Kategorija sredstava za čišćenje kućanstva u proljetnom razdoblju doživljava najveći rast u godini i upravo zbog toga krajnje je vrijeme da provjerite stanje asortimana


Čišćenje policese kupac vodi u donošenju odluka o kupovini odre-đenog proizvoda. Najčešći obrazac jednostavne hije-rarhije su potkategorije, a nakon njih brendovi koji se dalje naslanjaju na smjernice ‘merchandisinga’ ili slaganja police, pa ćemo proizvode dalje slagati prema veličini pakiranja; veliki proizvodi idu dolje, mali proizvodi na gornje police i sl. Sličan je princip i ako slažete proi-zvode prema cijeni: skupi proizvodi se slažu na gornje, a jeftiniji na donje police.

JASNO IZDVAJANJE SEGMENATA Kategorija sredstava za čišćenje kućanstva, osim na nivou velikih formata hipermarketa, rijetko ima dovoljno prostora za jasno izdvajanje segmenata u jasne vertikalne ili horizontalne blokove. Sa slaganjem kate-gorije treba započeti prema načelu smjera kretanja kupaca i to sa segmentom vertikalnog bloka sredstava za čišćenje kuhinje. Dalje, ovaj segment treba slagati s proizvodima složenim u brend blokove, što je najvaž-niji način za komunikaciju s potrošačima. S obzirom da se komunikacija ne ‘gradi’

samo slaganjem proizvoda na policu ili cijenom, već i kroz medije i oglašavanje, a rezultat je vrijednost i po-vjerenje koje potrošač vraća kupovinom određenog brenda. Segment sredstava za čišćenje kuhinje također uključuje i ‘podsegmente’ sredstva za čišćenje pećnice i roštilja kao i ‘podsegmenata’ specifične namjene, a to su sredstva za pranje frižidera i sredstva za pranje mapa, kao relativno novih proizvoda.Načelo slaganja proizvoda prema vrsti pakiranja ta-kođer je jedan od dobrih primjera slaganja proizvoda. Ovo načelo možemo primi-jeniti na svim segmentima sredstava za čišćenje, poput raznih tekućina u plastičnim bocama, prašaka u plastič-nim bocama, sprej pumpi i sl. Vrste pakiranja određenih proizvoda mogu se iskori-stiti zbog sličnosti pakiranja tako da ih možemo slagati i u horizontalne nizove. Pri-mjerice, možemo zajedno slagati sprej pumpe i ‘refile’ koji imaju isti oblik i boju. Sličnosti među proizvodi-ma slične namjene nastaju jer proizvođači, da bi što bolje pozicionirali vlastite proizvode, koriste predloške forme pakiranja prema proi-zvodima konkurencije, čime se stvara određeni red koji kupcima olakšava vizualiza-ciju proizvoda slične namje-ne. U nastavku naše imagi-narne police u vertikalnom bloku slijedi segment abrazi-va, koji bi trebali pozicioni-rati u nastavku sredstava za

Omogućite da proizvodi koji

imaju veći obrtaj imaju dovoljan

broj ‘lica’ na polici

Sredstva za čišćenje kućanstva – upravljanje policom

NielsenCategory management

čišćenje kuhinje s obzirom na bliskost njihove namjene, odnosno funkcije. Abrazivi imaju veliku sličnost pakira-nja, što ih ističe i omogućava jednostavniju komunikaciju na polici. Širina namjene abraziva nas odlično uvodi i u sljedeći segment, također u vertikalnom bloku - uni-verzalna sredstva za čišćenje. UNIVERZALCI - LIDERI PRODAJE Univerzalna sredstva trebaju zauzeti centralnu poziciju zbog svoje višestruke na-mjene jer ih možemo kori-stiti u kuhinji, kupaonici i u svim drugim prostorijama i za sve vrste površina u kućanstvu. Također, uni-verzalna sredstva zbog najvećeg udjela na polici prema količinskoj prodaji, zaslužuju i najveći prostor na polici. Slično kao i kod ostalih sredstava i unutar ovog segmenta proizvode je poželjno slagati u ‘brend blokove’, koje dijelimo ili na ‘podsegmente’ ili ih slažemo na polici prema veličini pakiranja. Sljedeći segment

u vertikalnom bloku su sredstva za čišćenje stakla, s univerzalnom namjenom za sve staklene površine u kućanstvu. I ovdje primje-njujemo isti način slaganja kao i kod prethodnih se-gmenata, osim maramica za

čišćenje staklenih površina, koje ćemo istaknuti u izdvo-jenom bloku u segmentu proizvoda za čišćenje stakla. Idući segment proizvoda su sredstva za čišćenje podova i sredstva za njegu namje-štaja. Ove segmente treba podijeliti na dva horizontal-na bloka. Na donjem dijelu police treba pozicionirati blok sredstva za čišćenje podova, a u gornji sredstva za njegu namještaja. U ma-njim formatima segment za njegu namještaja se također pozicionira na najvišoj

polici, ali pred kraj katego-rije sredstva za kućanstvo. Segmenti sredstva za otkla-njanje kamenca i sredstva za odčepljivanje odvoda slijede način pozicioniranja kao i u prethodnom slučaju, podije-ljeni u jednom vertikalnom bloku, s time da sredstva za otklanjanje kamenca treba pozicionirati u gornjoj, a sredstva za odčepljivanje u donjoj polovici bloka.

URAVNOTEŽENI PROSTOR Na našoj imaginarnoj polici, sljedeći segment su sredstava za čišćenje kupaonice, treći segment prema veličini kate-gorije. Unutar ovog segmen-ta proizvode je najbolje gru-pirati u brend blokove koje zatim treba slagati prema vrsti pakiranja. Zadnji blok na polici trebao bi biti se-gment sredstava za čišćenje WC-a. On se dijeli na sred-stva za čišćenje WC-a gdje dominiraju ‘patka’ pakiranja tekućina i drugih sredstava u plastičnim bocama, a pozici-oniraju se na donjem dijelu police. U gornji dio police se

pozicioniraju ‘osvježivači’ za WC školjke koji se vješaju na kukice i time logično zatva-raju kategoriju sredstava za čišćenje kućanstva. U ma-njim formatima radi manjka raspoloživog prostora, ali i s obzirom da bi police s kuki-cama zauzele dodatni pro-stor, ‘osvježivače’ slažemo u košare na donjim policama.Ovi primjeri prijedloga za slaganje kategorije sredstva za čišćenje kućanstva poku-šaj je da se kupcima olakša snalaženje među policama na način da proizvode gru-piramo u jasne blokove, pre-ma segmentima, odnosno dalje prema brendovima. Također, je izuzetno važno da optimiziramo zalihu pro-izvoda na polici i uravnote-žimo prostor za proizvode prema prodajnim pokazate-ljima, vrijednosti, prodajnim količinama i profitabilnosti, kako bismo postigli mak-simalni učinak za prodaju cijele kategorije.

Skupi proizvodi se slažu na

gornje, a jeftiniji na donje police

Primjer slaganja segmenata u vertikalne blokove

Primjer slaganja segmenata u vertikalne blokove u jednom segmentu

Primjer slaganja segmenata u vertikalne blokove u jednom segmentu (horizontalno)

Primjer slaganja segmenata u horizontalne blokove


Novo na polici

Novi Bref Power Aktiv Chlorine

Cillit Bang aktivna pjena i Vanish prašak za tepihe

Održavanje toaleta čistim i svježim zasigurno nije nikome

najdraži posao, no on je toliko lakši kada vam pritom pomaže Henkel. Upravo stoga su Henkelovi stručnjaci osmislili Bref Power Active Chlori-ne – novi snažni solid rimblock s jedinstvenom formulom s dodatkom klora koji zadržava toalet čistim sa svakim ispiranjem. Uz novi Bref Power Aktiv Chlorine održavanje WC-a postaje puno lakše i jednostavnije. Jedinstvena formula sadrži četiri funkcije koje će pružiti higijensku čistoću i svježinu vašoj WC školjki:

• Snažna higijena• Zaštita od prljavštine• Iznimna svježina• Snažna pjena

No ono što čini novi Bref Power Aktiv Chlorine jedinstvenim je dodatak klora koji pored osvježavajućeg mirisa omogu-ćuje pojačani učinak formule. Higijena je veoma važna u svakodnevnom životu, stoga su Henkelovi znanstvenici stvo-rili osvježivač koji osim mirisa učinkovito ubija bakterije i odr-žava higijenu wc školjke. Osim higijenske čistoće klor koji se nalazi u kuglicama proizvo-da također štiti od stvaranja prljavštine. Bref Power Aktiv Chlo-rine ima snažan površinski aktivan sistem što omogućuje maksimalnu odgodu re-kontaminacije prljavšti-ne. Osim toga, novi Bref Power Aktiv Chlorine ima veću košaricu i otvore za miris što znači da je otpuštanje

mirisa jače nego kod klasičnih rim-blockova, a snažna pjena osigurava savršeno čisti rezultat i trenutnu hi-gijensku čistoću. Isprobajte i Vi novi Bref Power Aktiv Chlorine te podarite svojoj WC školjki higijensku čistoću i svježi miris, svaki dan!

Reckitt Benckiser u svojoj ponudi donosi dva novi-

teta. Cillit Bang aktivnu pje-

nu za kupaonice koja svojim inovativnim dizajnom po-trošačima omogućuje brzo i

jednostavno čišćenje velikih površina u kupaonici te Vanish prašak za tepihe koji pred-stavlja praktično i jednostavno rješenje za čišće-nje svakog te-piha. Cillit Bang aktivna pjena u pakiranju od 600ml može se pronaći u svim trgovinama po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 29,99 kn dok se Vanish

prašak za tepihe nalazi u po-nudi u svim većim trgovina-ma, po preporučenoj malo-prodajnoj cijeni od 49,99 kn. Renomirani brend Cillit Bang svojom snažnom formulom omogućava uklanjanje čak i najtvrdokornije mrlje, te prljavštinu u cijeloj kući, a Vanish prašak inače lider u kategorijama sredstava za uklanjanje mrlja i čišćenje tepiha bez uporabe vode čisti tepih za samo dvadeset minuta. Prašak je potrebno nanijeti na tepih, utrljati ga i ostaviti da odstoji dvadeset minuta. Nakon toga tepih je potrebno usisati i on ostaje čist i bez mrlja. Za odlične rezultate već od prvog čišće-nja, koristite samo Vanish!

Travanj 2012. www.jatrgovac.hr 49


Mala škola prodaje

B2B je jednostavna kratica koja se danas koristi u poslovnom svijetu. Fraza ‘busi-

ness to business’ objašnjava model rada u kojem jedna tvrtka posluje s drugom tvrtkom, pri čemu upra-vo prodaja predstavlja tu poslovnu vezu koja veže ponudu prodavača s naba-vom kupca. Osnova sustava je sinergija tri polja koja zajedno daju konkurentsku snagu tvrtke. Prodajna me-todologija je, jednostavnije rečeno, sustav rada prodaj-

ne organizacije. Svaki poduzetnik,

svaki direktor pro-

daje, svaki CCO, vođen ovom jednostavnom siste-matikom postavlja nekoliko pitanja: Što je moja po-nuda? Tko su moji kupci? Kako ću s njima raditi? Koji su prodajni kanali? Koliko prodavača trebam? Kako strukturirati rad prodaje? Account Managerima? Key Account Managerima? Centralno? Regionalno? Koji ću dio tržišta pokriti svojom prodajom? Koji partnerskom?Na kraju se, kao i stoljeći-ma unatrag, sve svede na direktan kontakt kupac – prodavač. I eto novog pita-nja – jesu li moji prodavači

dorasli zadatku?

POTREBNA ZNANJAŠto su znanja pri menadžiranju pro-dajom? Na prvom mjestu to podrazu-mijeva poznavanje

ponude, tehnologije i svih pro-izvoda u

branši, zatim po-zna-vanje ku-paca, poten-

cijala tržišta i ključnih osoba kroz networking kao i korištenje product mixa i customer mix analize te category managementa. Usto, važni su i elastičnost ponude odnosno potražnje, cross sell / up sell, margi-nalna kontribucija, push – pull, potencijal tržišta, ima-ti plan aktivnosti (mapping,

routing), implementacija Key Account Managementa i egzekucija (sales perfor-mance). Ne treba zanema-riti niti appraisal, coaching (matrice kompetencija), sustav mjerenja, planiranja, praćenja i nagrađivanja. A ipak, oni van prodaje i dalje misle kako je prodaja pita-nje snalažljivosti…Uzmimo da ste savladali sve navedeno. Analizirali tržište i rezultate prošle godine. Razvili strategiju. Ostala je još samo jedna sitnica – rad prodavača. Onaj tko odgovara za pro-daju – neka to bude CCO - uspješan je upravo ono-liko koliko su njegovi ljudi sposobni.

klAsičNO vs. mOdERNONa našem tržištu možemo vidjeti kombinaciju dviju ‹škola› prodaje; nazovimo

ih ‹klasična› i ‹moderna›. ‹Klasičari› su potpuno si-gurni da se posao najbolje obavlja u kafiću. Restoran je još bolji izbor. Što više alkohola – to bolje. Prodaja je tako i tako stvar snalažlji-vosti i improvizacije. Polaznici ‹Moderne ško-le› bave se analizama. Na osnovu analize planiraju i određuju kojim grupama proizvoda idu koje katego-rije kupaca. Pitaju se – koje su potrebe potrošača? Koje su potrebe kupaca? ‹Klasičari› odlaze kod kupca jer ih je on pozvao ili zato jer im je to usput. Možda i zato jer su čuli da je ‹dobar kupac›. Ulaze sigurni u sebe. Bez obzira poznaju li kupca, s vrata pi-taju ‹Iz tvrtke B 2 B, imam neku robu, jeste li zaintere-sirani?›‹Moderni› planiraju. Potom se najave telefonom, mai-lom. Idu čak tako daleko da se predstave nepoznatom kupcu, prije početka razgo-vora. Kad pretjeraju, kažu i točno vrijeme dolaska kupcu. Pri dolasku kupcu čvrsto stisnu ruku i pogle-daju čovjeka u oči. ‹Dobar dan, moje ime je Moderan, radim u kompaniji B 2 B.›

RAZličiT PRisTUP‹Klasičaru› se zna dogoditi na naiđe na očito nedo-voljno pametnog kupca. Takav mu, naime, kaže: ‹Ne. Nisam zainteresiran.› To ga, naravno, ne uzru-java puno. Nije čovjek od jučer. ‹Čekajte, sad ću ti pokazati uzorke›. To što

Onaj tko odgovara za

prodaju uspješan je upravo onoliko koliko su njegovi

ljudi sposobni

Jesu li prodavači dorasli zadatku?Klasični prodavači su uvjereni kako je impuls sva mudrost prodaje, dok se modernisti s time ne slažu i planiraju svaki korak prodajnog procesa

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

kupac koluta očima, to je njegov problem. ‹Moderni› kažu kupcu: ‹Došao sam popričati o poslu, predstaviti svoju tvrtku i čuti kako Vi poslu-jete. Naime, naša ponuda korespondira s Vašim potrebama. Najbolje je krenuti od početka. Kad

ste osnovali tvrtku?› I onda počinje slušati.‹Klasičar› objasni kupcu: ‹Imam rabate. Imam od-godu plaćanja. Imam niske cijene. Ma čak ću ti dati besplatni uzorak. Hoćemo do kafića?› Hm, sve više tih novih kupaca nema vre-mena... Došlo je neko loše

PONUdA- Proizvod

- Usluga

BAZA kUPACA- Postojeći

- Potencijalni

B2Bkonkurentska

snaga

Prodajna metodologija

doba za prodavače.‹Moderni› pitaju: ‹Što tre-baju vaši kupci?› A kad čuju odgovor, traže u svojoj ponudi najbolje rješenje za kupca. ‹Klasičar› često puta čuje NE. Ah, dobro, i to je dio posla. Već će nekako objasniti šefu da je kupac jako loše informiran. Ma najvjerojatnije će propasti zbog takvog načina razmi-šljanja. I bolje da ne radi s njim.‹Moderni› dogovaraju. ‹Što mislite da pokušamo na ovaj način? Predlažem ovaj proizvod.›Za njih ne postoji NE. Po-stoje samo dileme kupca koje treba rješavati. Ukoliko prvi razgovor još uvijek ne znači i prodaju – dogova-raju drugi razgovor. Potom naprave SVE što su u tijeku sastanka dogovorili. Svaka

tvrtka bira model rada. I vaša. Onda, kako radite – ‹klasič-no› ili ‹ moderno›?Stoga, u stvaranju sistema kontinui-ranog učenja, prođite kroz korake. Krenite od matrica kompetencija. Jasno definirajte set znanja i vještina u prodaji. Kre-irajte model po željenim razinama kompetencija. Potom stvorite jasan mo-del mjerenja kompetencija. Promovirajte kulturu uče-nja i napredovanja. Prove-

dite model ‹on the field›. Iskomunicirajte.

Nagradite.Time će i Vaša strategija za-

živjeti ‹na terenu›.

Novo! Budite fit uz

Naturel vam pomaže da postanete i ostanete FIT uz novu liniju proizvoda na bazi punozrnatih žitarica u tri okusa: classic, s čokoladnim preljevom i crvenim voćem.

bogate vlaknima

bogate energijom

za optimalan balans Vašeg organizma tijekom cijelog dana


Ulošci i tamponi

Kategorija uložaka obuhvaća sve jedno-kratne uloške koji se koriste za vanjsku

zaštitu za vrijeme men-strualnog ciklu-sa. Uloške prema tipu dijelimo na dnev-ne i higi-jenske Oni mogu biti različitih veličina, s većom ili ma-njom moći upijanja, s krilcima ili bez. S dru-ge strane, tamponi su svi jed-nokratni proizvodi nami-jenjeni nutarnjoj zaštiti tijekom men-strualnog ciklusa. U tr-govinama se mogu kupiti s aplikatorom ili bez te također mogu biti razli-čitih veličina i s većom ili manjom moći upijanja.

RAST OD TURIZMA Kategorija uložaka i tampona u zadnjih je 12 mjeseci (od ožujka 2011. do veljače 2012. godine) na hrvatskom

maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskon-tnih objekata te ljekarni) ostvarila prodaju od 255,3 milijuna komada, što je za +0,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 202 mili-juna kuna, što je za -3,7% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a za takvo kretanje zaslužno je sniženje cijena

proizvoda te rast udjela trgovačkih robnih marki unutar kategorije. Važno je spomenuti da na ovu ka-tegoriju proizvoda znatno utječe turistička sezona te

tako sredinom ljeta, u srpnju i kolovozu, ulošci i tamponi bilježe veću količinsku i vrijednosnu prodaju.

TRADICIONALNO TRŽIŠTE Vodeći proizvođači

prema količin-skom udjelu s

pripadaju-ćim rob-nim mar-kama na hrvat-skom

tr-

U iščekivanju ljetnog ciklusaSkorašnji topliji dani i time oskudnija odjeća koja zahtijeva diskretniju zaštitu povećat će prodaju tampona, a početak turističke sezone potaknut će rast cjelokupne kategorije intimne zaštite žena

Kategorija količinski

bilježi rast, dok vrijednosno pada

poglavito zbog sniženja cijena te rasta udjela

trgovačkih marki

Menstrualni oblozi

Pojava prvih “menstrualnih obloga” povezuje se čak s izumom Benjamina Franklina, ručnika za

sprečavanje krvarenja od sačmenog ranjavanja. Kao prva komercijalna uporaba spominje se 1888. godina i Southall’s oblog, dok je prvo službeno oglašavanje ovih proizvoda zabilježeno tek 1921. godine pod brendom Kotex, ime derivirano od riječi COTton (pamuk) i TEXture (tkanina).


202 milijuna kuna vrijednosna prodaja kategorije

U iščekivanju ljetnog ciklusažištu u zadnjih godinu dana (od ožujka 2011. do veljače 2012. godi-ne) su Procter&Gamble (Always, Naturella, Dis-creet), SCA (Libresse), Johnson&Johnson (Ca-refree, O.B.), Lola Ribar (Lola Lady), Paloma (Ona), Tosama (Vir, Viri-ana) te Violeta (Violeta), uz dakako neizostavne trgovačke robne marke. Najznačajnija podjela ka-tegorije je ona prema tipu proizvoda. Najveći dio ili 56% količinske prodaje ka-tegorije zauzimaju higijen-ski ulošci. Slijede ih dnevni ulošci s 39%, dok najmanji dio kategorije (5%) čine tamponi. Prema ovakvoj

podjeli kategorije možemo zaključiti da se žene i dalje okreću tradicionalnijim proizvodima, tj. ulošcima, dok se manji dio popula-cije odlučuje za tampone, čija prodaja bilježi značaj-niji rast u ljetnim mjeseci-ma kada ležernija odjeća očito zahtijeva diskretniju zaštitu. Prema moći upija-nja, najveći dio kategorije zauzimaju “obični“ (‘nor-mal’) proizvodi sa 65% ukupne količinske prodaje kategorije. Sljedećih 31% kategorije odlazi na proi-zvode s većom moći upija-nja (‘super’), dok proizvodi s nešto manjom moći upi-janja, tzv ‘light’ proizvodi čine 4% kategorije.

NAJVAŽNIJE DROGERIJE Najvažniji kanal prodaje za kategoriju uložaka i tampona su drogerije koje čine 37% ukupne količinske prodaje. Po važnosti slijede super-marketi koji prodaju 23% ukupne realizacije kategorije, dok se u hi-permarketima proda

14% kategorije. Potom dolaze velike trgovine mješovitom robom s 12% prodaje, srednje trgovine mješovitom robom s 10% udjela u prodaji, dok se u malim trgovinama proda tek 4% kategorije. Vrlo brzo mnoge će žene početi planirati ljetni godišnji odmor koji će se jednim dijelom rav-nati i prema njihovom menstrualnom ciklusu, a trgovci su već trebali isplanirati zalihe ove kategorije proizvoda jer turistička sezona upravo počinje.

Kristina VrdeljaNielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

34 37

13 14

24 23

13 12

11 10

5 4

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Izvor: NielsenOžu. 10. - Velj. 11 Ožu. 11. - Velj. 12

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Drogerije

Količinski udjeli prema vrsti proizvoda

ožujak 2011. - veljača 2012.5,6%

Tamponi

38,6% Dnevni ulošci

55,7% Higijenski ulošci

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema moći upijanja

ožujak 2011. - veljača 2012.3,9% Light

30,8% Super

65,3% Normal

Izvor: Nielsen

Najveći dio količinske prodaje

kategorije zauzimaju

higijenski ulošci


Ulošci i tamponi - na polici

VIOLETA

Violeta na hrvatskom tržištu nudi dvije

različite linije Violeta lady higijenskih uložaka. Lju-bičasta linija proizvoda predstavlja liniju Classic, dok zelena predstavlja nježniju liniju Sensitive. Liniju Classic odlikuje standardni superupijajući materijal koji osigurava dugotrajnu suhoću, sigurnost i bezbrižnost. Nježna linija Sensitive rađena je od najmekših finih materijala koji pru-žaju osjećaj udobnosti i nježnosti prilikom no-šenja. Pored udobnosti, pružaju i sigurnu dugo-trajnu zaštitu te dolaze u četiri različite veličine:

ALWAYS i NATURELLA

Najpopularnije pakiranje Alwaysa je Economy Duo. Za dnevnu upotrebu

najviše se koristi Always Normal Plus, dok je za noćnu upotrebu najviše korišten proizvod Always Night. Kod brenda Naturella najpopularnije pakiranje je Economy Duo pack. Slično kao i kod pret-hodnika, za dnevnu upotrebu najviše se koristi Naturella Normal, dok je za noćnu upotrebu najviše korišten proizvod Naturella Night. Iz proizvođača, tvrtke Procter & Gamble, potrošačima preporučuju proizvode marke Always jer se radi o jednom od najboljih proizvoda na tržištu koji je nedavno i unaprijeđen. “Sada sadrži novi gornji sloj koji pruža do dva puta bolji

osjećaj udobnosti i najbolju Always ultra zaštitu koja traje cijeli dan.” Trgovcima preporučuju da Always proizvode uvijek imaju na zalihama jer je vodeći brend uložaka na tržištu. “Novost vezana za Always je novi gornji sloj Always uložaka. Vezano za Naturellu, zadnja novost je uvođenje novih mirisa – floral Calendula Tenderness, grassy Green Tea Magic & fresh Chamomile”, navode iz P&G-a.

LOLA LADY

Tvrtka Lola Ribar u svojoj paleti proizvo-

da pod brendom Lola lady nudi nekoliko vrsta higijenskih uložaka među kojima se ponajprije iz-dvajaju Lola lady specijal i Lola lady plast klasični hi-gijenski ulošci u pakiranju od 10 komada. Posebno su pogodni za žene s osjetljivom kožom, za rodilje te žene koje imaju ginekoloških problema uvjetovanih korištenjem neadekvatnih uložaka od umjetnih materijala. Linija Lola lady sensitive spoj je modernog i kvali-tetnog te kroz tu liniju na tržištu se nude četiri vrste proizvoda: Lola lady sen-sitive aloe vera u pakira-nju od 10 komada - single pack, Lola lady sensitive kamilica u pakiranju od 10 kom - single pack, Lola lady sensitive soft u eko-nomičnom pakiranju od 20 komada te dnevni hi-

LIBRESSE

Libresse u svom asortimanu nudi dnev-ne i menstrualne uloške. Ovaj brend

poznat je po inovacijama koje konstan-tno donosi na tržište, a jedna od njih su i dnevni ulošci s posebno dizajniranim oblikom koji pristaju svakom tipu donjeg rublja. Prema istraživanjima iz 2011. godi-ne, Libresse je na hrvatskom tržištu imao udio od 21% u kategoriji higijenskih ulo-žaka te nastavlja taj trend svojom kvali-tetom i inovacijama, zadržavajući pritom svoju poziciju jednog od lidera u kate-goriji higijenskih uložaka, ističu iz tvrtke AWT International, uvoznika i distributera Libresse asortimana na hrvatskom tržištu. “Svojom snažnom pozicijom, širokim

asortima-nom i za-stuplje-nosti na tržištu Libre-sse je

jedan od vodećih brendova u kategoriji higijenskih uložaka koji cijenom uspješno konkurira ostalim markama.”Iz AWT-a također navode kako su Libre-sse proizvodi trgovcima zanimljivi zbog dobre prodaje popraćene konstantnim marketinškim aktivnostima u vidu pro-mocija, cjenovnih akcija i TV kampanja. S druge strane, Libresse krajnjim potroša-čima nudi udobnost, pristupačne cijene i veliki izbor proizvoda za svakoga kao i konstantnu komunikaciju putem promo-cija i nagradnih igara. Uza sve navedene kvalitete, najvažniji rezultat uspješnosti je zadovoljstvo krajnjeg potrošača koje je vidljivo iz prodajnih rezultata koje ovaj brend godinama ostvaruje, poručuju iz distributerske kuće.“Libresse konstantno unaprjeđuje po-stojeće proizvode čiji razvoj komunicira putem weba i Facebook stranice kroz koju nagrađuje svoje fanove i najvjernije potrošače. Uz kupnju Libresse higijenskih uložaka trenutno se može pronaći poklon

maskica za lice. Kampanja je podržana i TV oglaša-vanjem te promocijama, a uskoro će se i primjerak Libresse invisible clip uloška naći u jednom magazinu”, najavljuje Danijela Kalajžić, Product Manager.


TOSAMA

Tosama je drugi najveći proizvođač higijenskih tam-pona u Europi koja proizvodi tampone pod vlastitim

brendom (Viriana, Jasmin, Natura femina) i pod privat-nim trgovačkim markama renomiranih europskih trgo-vaca. U vlastitim brendovima nudi higijenske tampone u klasičnoj (digitalnoj) izvedbi, te moderne tampone s aplikatorom za lakše i higijensko rukovanje. Tosama je na hrvatskom tržištu s higijenskim proizvodi-ma za žene prisutna više od 70 godina čime predstavlja jednog od pionira koji su tržištu ponudili higijenske uloške. Najprepoznatljiviji i ujedno najstariji brend je VIR koji, kako ističu iz tvrtke, “unatoč retro izgledu i dalje osvaja korisnice svojom kvalitetom i udobnošću, a posebno ga vole žene u prvim danima po porodu”. VIR je linija klasičnih uložaka od prirodnih materijala, od kojih je najpoznatiji VIR 80. Prije nekoliko godina linija je proširena s dnevnim ulošcima od 100% pamuka, VIR Nature, a prošle godine paleti je pridodan i VIR Speci-al, linija higijenskih uložaka specijalne namjene s vrlo visokom moći upijanja, za obilne menstruacije i laganu inkontinenciju. Drugi Tosamin brend u ovoj kategoriji je Natura Femina. Riječ je o premium liniji ultratankih uložaka i tampona od 100% pamuka, prvenstveno namijenjenih ženama s osjetljivom kožom sklonom iritacijama i čestim upalama, ali i svim onima koje paze na svoje zdravlje, navode iz proizvođača. Natura Femina na tržištu je od 2008. godine dostupna u prodajnom kanalu ljekarni. “Od 2010., kao odgovor na zahtjeve korisnica za potpuno prirodnim i ekološkim higijenskih proizvodom, uveli smo Natura Femina Organic - jedinu certificiranu organsku liniju od 100% pamuka, potpuno ekološku i biorazgradivu, koja je dostupna u drogerija-ma (dm i Kozmo) te na prodajnim mjestima SuperKon-zum i bio&bio”, ističe Damir Dejanović, direktor prodaje, dodajući kako je komunikacija u ovoj godini usmjerena na djevojke u pubertetu koje se prvi put susreću s menstruacijom. “Za njih smo osmislili liniju higijenskih proizvoda Jasmin Girl - mladenačkog dizajna, visoke kvalitete i manjih dimenzija. S mjesecom travnjem krenulo je dodatno pozicioniranje proizvoda, atraktivna akcijska pakiranja, prodajne promocije, print, radio i Facebook kampanja”, navodi Dejanović.

gijenski ulošci Lola Lady Sensitive Slip namijenjeni svakodnevnoj upotrebi koji dolaze u pakiranju od 30 komada. Izrađeni od prirodnih materijala njež-na su i prozračna svakod-nevna zaštita. Higijenski ulošci iz nove linije Lola lady Ultra dostupni su u dvije varijante: Lola lady Ultra Normal single pack od 10 komada i Lola lady Ultra Super single pack od 9 komada. “Proizvodi Lola Lady dostupni su u svim trgovačkim lancima i drogerijama. Budući su dugo na tržištu, dobro su

poznati krajnjem korisni-ku koji je u njima prepo-znao kvalitetu domaćeg proizvoda pa su njihovi izvrsni prodajni rezultati neupitni”, kaže Renata Vranešić, Sales Manager, te dodaje kako će kroz 2012. godinu raditi na ekstenziji linije sukladno zahtjevima tržišta. “Stoga kao novost mogu najaviti skori plasman na tržište higijenskih uložaka Lola lady ultra u duo pack pa-kiranju.”

light, normal, super plus i night. Iz Violete pojaš-njavaju kako su u trendu prirodni nježni materijali, što i tržište svakodnevno pokazuje ističući liniju Sen-sitive kao najprodavaniju. “Na hrvatskom tržištu Vio-leta lady je relativno novi brend, no usprkos tome dostupni smo kod većine velikih trgovačkih lanaca. Udio Violeta higijenskih uložaka u nekim prodaj-nim lancima u kojima se prodaju je do 15%, a po-boljšanom distribucijom i inovativnim proizvodima očekujemo povećanje udjela na tržištu”, ističe Ljubica Ćorluka, direktori-ca tvrtke za Hrvatsku.Kao argument za odabir

Violeta linije uložaka ističe i ponudu različitih ma-terijala što kupcu pruža mogućnost biranja po različitim kriterijima.


Ukorak s vremenom

Informacijske tehnologije Jasmina BandaKonzultant, A.T. Kearney Svetovanje d.o.o.

Ukorak s vremenom

Uloga informacijskih tehnologija (IT) u današnjem poslovanju u maloprodaji postaje

bitnija nego ikada. Najnovija studija konzultantske kuće A.T. Kearney pokazuje da, uz dosadašnje napore za smanjenje IT troškova i opti-miziranje poslovnih procesa, sve važniji fokus IT-a postaje traženje novih načina prodaje i zadovoljavanja potreba ku-paca. Dinamika poslovanja u maloprodaji kontinuirano raste. Novi profil kupaca, povećana konkurencija i volatilnost cijena na tržištu prisiljavaju sve igrače u ma-loprodaji da traže nove na-čine kako smanjiti troškove, povećati efikasnost, ostvariti poslovni rast te u konačnici ostvariti veći profit. U tom kontekstu IT više ne pred-stavlja samo mjesto troška, već postaje pokretač optimi-zacije i razvoja poslovanja u maloprodaji. Utjecaj IT-a na prihode maloprodajnih tvrtki možemo podijeliti u tri sku-pine: IT kao pokretač poslov-nog rasta, IT kao generator poslovne efikasnosti te rast IT efikasnosti kroz smanje-nje IT troškova. Studija A.T. Kearneya pokazuje kako je sve važniji fokus IT-a u ma-loprodaji upravo pokretanje poslovnog rasta kroz traženje načina kako ugoditi potreba-ma kupaca budućnosti.

POKRETAČ RASTAMultikanalna prodaja nije novost, a nije to ni internet kao kanal 21. stoljeća. Ipak,

udio koji internet kao pro-dajni kanal zauzima sve je veći, što je jasan indikator kako tu treba fokusirati i investicije u maloprodaji. Prednost interneta je u tome što kupcu pruža mo-gućnost da prilagodi robu sebi, a upravo je to ono što kupac danas želi. Jedan od pionira tog pristupa je mod-ni brend Nike sa svojom

Nike ID uslugom. Radi se o usluzi personaliziranja tenisica koja je lansirana, sad već davne, 1999. godine, a njezin su golemi uspjeh mnoge konkurentske tvrtke kopirale. Danas je Nike ID snažna zajednica, poduprta mobilnim aplikacijama. Ipak, trend personalizacije proizvoda proširio se i na druge industrije pa danas kupci mogu putem inter-neta naručiti čak i svoje personalizirane muesli. Mo-bilna trgovina definitivno je još jedan trend koji sve više prepoznaje i lokalna maloprodaja. S obzirom da je penetracija mobilnih telefona globalno premašila

70%, a u Europi čak 130%, potrošač danas želi većinu stvari obavljati putem svog mobilnog telefona. Rast prodaje pametnih telefona u 2011. godini iznosio je više od 50%, a predviđa se da će se taj trend i dalje nastaviti. Iako postoje različiti scenariji u korist razvoja mobil-nih aplikacija, odno-sno mobilnih portala, teško je reći što će prevladati.

NOVO I NOVIJE Ono što je sigurno jest da IT mora podu-prijeti kupnju kao i plaćanje putem mobilnih telefona. Ipak, stvar u bu-dućnosti ide i dalje. Ovo je jedan od mogućih scenarija: kupac fotografira mobilnim telefonom prazno pakiranje proizvoda iz čega se generira lista po-trebnih namirnica. Dobiva usporedbu cijena u različitim prodavaonicama i izabire u koju će ići. Po dolasku mobitel ga usmjerava na police gdje se ti proizvodi nalaze. Mobitelom skenira proizvode te plaća račun. Realni scenarij je inovativni pristup Tescove podružnice Home plus u Južnoj Koreji, koji su otišli

Utjecaj IT-a na prihode maloprodajnih tvrtki možemo podijeliti u tri skupine: IT kao pokretač poslovnog rasta, IT kao generator poslovne efikasnosti te rast IT efikasnosti kroz smanjenje IT troškova

Fokus IT-a pokretanje je poslovnog rasta kroz

traženje načina kako ugoditi potrebama

kupaca


Ukorak s vremenom

IT pokretač optimizacije i razvoja poslovanja

Ukorak s vremenom

dalje od “tradicionalne” online prodaje. Oni su po-stavili virtualne prodavaoni-ce na stanicama podzemne željeznice na kojima kupci koriste pametne telefone za skeniranje kodova te doda-vanje u virtualnu košaricu. Roba se onda dostavlja na traženu lokaciju u željeno vrijeme. U dvije godine od lansiranja tog kanala broj

novo registriranih kupaca porastao je za 76%, a

online prodaja za 130%. U proda-vaonicama nove tehnologije donose automatsko prepo-

znavanje kupa-ca pri ulasku u dućan, uz određivanje starosti,

spola i fizič-kih karakte-ristika. Kupci se prate dok se kreću kroz dućan, nude im se specifični proizvodi prema njihovoj potrebi i prethodnim kupnjama te nude detaljne informa-cije o proizvodima. Već trenutno pre-diktivna analitika nudi osnovu za takvo nešto u budućnosti.

Nedavno A.T. Kearneyevo istraživanje upo-trebe društvenih medija pokazuje kako dobar dio

svjetskih brendo-va taj kanal još uvi-

jek rijetko koristi, dok s druge strane društvene mreže predvođene Facebo-okom predstavljaju najveću

bazu potrošača ikada oku-pljenih na jednom mjestu. Lideri, poput tvrtke Best Buy, uspješno koriste taj ka-nal za upravljanje brendom, prodaju i CRM. Ipak, nije dovoljno zaposliti jednog studenta koji će povremeno ažurirati status, već je po-trebno uključiti društvene mreže u strategiju tvrtke te ih adekvatno integrirati s postojećim IT platformama.

GENERATOR EFIKASNOSTIU lancu opskrbe IT danas igra ključnu ulogu. Kvali-tetnim povezivanjem distri-butivni centri imaju jasan pregled stanja i potreba u svakoj pojedinoj trgovini te ih po potrebi mogu nado-punjavati. Za planiranje se koriste napredni algoritmi koji sami minimiziraju pogreške u lancu opskrbe. Razine svakog pojedinog proizvoda na skladištu po-stavljaju se na ciljnu razinu, koju sustav sam procjenjuje, nudeći dodatno simulacije optimizacije i scenarije. S druge strane, komunikacija između trgovaca i dobavljača nikada nije bila lakša i brža, predvođena integracijom IT sustava i novim sustavima za komunikaciju. Uz tehnolo-gije poput SOA, Cloud, Web 2.0, širokopojasne mreže i konvergenciju uređaja, pre-laze se tradicionalne granice partnerske suradnje. Točne informacije između partnera putuju brže te su vidljive svima, što omogućava bržu reakciju i manje troškove. Poslovni partneri se potiču na suradnju i dijeljenje ideja, sve uz veliku fleksibilnost obzirom na uređaje koje koriste i željene isporuke. U budućnosti sve će više biti i

robota u maloprodaji. Već danas poduzeća poput Gapa i Zapposa imaju potpuno robotizirana skladišta čime su dva do četiri puta efika-snija od klasičnih skladišta u kojima vlada čovjek. U budućnosti očekujemo da će humanoidni roboti ući i u trgovine, prije svega na po-dručju popunjavanja polica te pomoći kupcima oko na-laženja odgovarajuće police.

SMANJENJE IT TROŠKOVAIpak, bez obzira na dodatnu vrijednost koju IT ostvaru-je na drugim područjima poslovanja, sam za sebe on ipak predstavlja trošak i kao takvog ga treba kontro-lirati. Osnovni trend tu je standardizacija IT portfelja i prelazak s prilagođenih sustava na one standardne, čime se smanjuju troškovi i usklađuje s međunarodno iskušanim procesima. Cen-tralizacija IT-a se također pokušava maksimalno isko-ristiti, što je u maloprodaji iznimno teško zbog fizičke rasprostranjenosti prodava-onica i posljedično značaj-nih logističkih troškova koje IT može u tom scenariju generirati. U cilju smanjenja troškova komunikacije i kolaboracije između zapo-slenika kombiniraju se alati na zajedničkim platforma-

ma. Prednost danas imaju VoIP usluge, e-mail i instant messaging.Prema A.T. Kearneyevoj studiji ono na što se IT odjeli vodećih igrača u maloprodaji danas foku-siraju jest korištenje vanj-skih partnera, odnosno IT outsourcing (ITO). Iako je ITO prisutan već čitav niz godina, ono što razli-kuje lidere od followera je razina do koje koriste mo-gućnosti ITO. Serverske sobe u maloprodaji posta-ju sve manje, a IT manje robustan te automatski spreman lakše inovirati. Osnovne funkcije IT-a u maloprodaji u budućnosti su strategija te upravljanje programima i projektima, kao i upravljanje poslov-nim potrebama i odnosom s vanjskim ponuđačima. Ostalo, poput razvoja i upravljanja aplikacijama te infrastrukturom se ti-pično prepušta vanjskim partnerima koji su eksperti za ta područja. Pronalazak strateških partnera koji će u konačnici predstavljati uštede, u današnje vrijeme predstavlja glavni izazov. S postojećim partnerima se radi revizija postojećih ugovora i dogovorenih razina usluga (SLA).Na tržištu danas ipak pri-mjećujemo čak tri trenda: IT kao standardni proizvod koji ne predstavlja dodatnu vrijednost i čiji se trošak tre-ba minimizirati, balansirana strategija u kojoj se inovira, ali je osnovno poslovanje troškovno efikasno što ba-lansira IT investicije i IT troškove, te IT kao pokretač vrijednosti u poslovanju u koji se snažno investira.

U budućnosti će humanoidni

roboti popunjavati

police te asistirati kupcima


Iz regije

Vispakova Bosnia kava u trgovačkim lancima širom TurskeBosanskohercegovačka prehrambena industrija

Vispak realizirala je prvu pošiljku Bosnia kave na tržište Republike Turske. Prvi šleper Bosnia kave u pa-kiranjima od po 100 i 200 grama stigao je početkom travnja u Tursku, a Vispakov proizvod se već našao na policama turskih prodavaonica i u promotivnim ka-talozima. Bosnia kava zasad će se moći kupiti širom Turske u jednom od dva tamošnja velika trgovačka lanca. Nakon ovog, u bližoj budućnosti slijedi izvoz i ostalih Vispakovih proizvoda, navode iz tvrtke.

Lidl: U Srbiji prvi supermarket u ZrenjaninuNjemački trgovac na malo Lidl

otvorit će svoju prvu prodavaoni-cu u Srbiji u gradu Zrenjaninu, s čijom lokalnom samoupravom je potpisao ugovor o kupovini zemljišta. Kompa-nija Lidl Srbija Supermarketi bez na-vođenja termina otvorenja izvijestila je kako će lokacija supermarketa u Zrenjaninu biti kod glavne autobusne stanice, gdje je planirana gradnja objekta površine oko 2000 kvadratnih metara. U izgradnju i opremanje bit će uloženo 1,5 milijuna eura, a pro-dajni objekt zaposlit će 25 radnika.

CEE regija: Hipermarketi i supermarketi sve popularniji

Redovito godišnje istraživanje o navikama kupovanja, GfK Shopping Monitor Central & Eastern Europe, provedeno tijekom listopada 2011.,

pokazalo je kako su u većini zemalja središnje i istočne Europe glavni kanali prodaje hipermarketi i supermarketi gdje se realizira najveći dio kupovina potrebnih proizvoda svakodnevne potrošnje za kućanstva. Tako u BiH supermarketi imaju udio od 45%, hipermarketi 30%, dok su u Slove-niji supermarketi glavno mjesto kupnje za 47% kućanstava, a hipermarketi za njih 20%. Najmanji udio tih formata je pak u Srbiji i Poljskoj, pri čemu u Poljskoj 31% kućanstava najčešće kupuje u hipermarketima, a 7% u super-marketima, dok je u Srbiji udio hipermarketa 8%, a supermarketa 37%.

Auchan otvara četiri prodajna objekta u Rumunjskoj do 2013.Maloprodajni lanac Auchan planira

otvaranje četiri hipermarketa u Rumunjskoj do kraja 2013., kao dio svoje strategije postizanja mreže od 15 takvih trgovina u zemlji do 2015. godine. Manji Auchan od 5000 m2 otvorit će se u svib-nju u gradu Palas Iasi, u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, dok je za Auchan City trgo-vački centar u Giulesti, na sjeveru zemlje, predviđeno otvaranje u prosincu ove godine. Otvorenja druga dva objekta uslijedit će tijekom 2013. godine.

Molson Coors preuzima StarBev

Sjevernoamerički proizvođač piva Molson Coors Brewing potpisao je

konačni sporazum o kupnji StarBeva, vodećeg proizvođača piva na tržištu srednje i istočne Europe i vlasnika Za-grebačke pivovare. Molson Coors će StarBev kupiti za 2,65 milijardi eura od trenutnog vlasnika, investicijske tvrtke CVC Capital Partners. StarBev je vlasnik devet pivovara u srednjoj i istočnoj Europi i zapošljava ukupno oko 4100 radnika u Češkoj, Srbiji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Crnoj Gori, a svoje proizvode prodaju još i na tržištima Slovačke i Bosne i Hercegovine. Godišnje proizvodi 13,3 milijuna hektolitara piva i među tri je vodeće pivovare na svim tržištima na kojima posluje. Starbevov portfelj obu-hvaća više od 20 brendova, uključujući i lokalne brendove kao što su Borsodi, Kamenitza, Bergenbier, Ožujsko, Jelen i Nikšićko, a po licenci distribuira i bren-dove Stella Artois, Beck’s, Hoegaarden, Löwenbräu i Leffe.


Iz svijeta

Francuski maloprodajni lanac Carrefour izvijestio je o rastu pro-

daje u prvom tromjesečju od 0,9% na ukupno 22,5 milijardi eura. Ako

se uključe prihodi od trgovine naftnim derivatima, rast bi bio nešto veći (1,5%). Ovi rezultati dolaze uglavnom s tržišta u ra-zvoju poput Brazila, gdje je lanac Atacadao poslovao vrlo uspješno. Ako se izuzme trgovina naftnim derivatima, domaće tržište u Francuskoj Carrefouru je palo za 0,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je segment hipermarketa pogoršao rezultate

s padom od 5,8% u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje. Istodobno, na osta-lim europskim tržištima prodaja fran-cuskog trgovca pala je za 3,8%.

Metro: Neto dobit zbog utjecaja krize smanjena 25,7%Njemački maloprodajni div Me-

tro izvijestio je da mu se neto dobit u prošloj godini smanjila za 25,7 posto pod utjecajem europske dužničke krize i poljuljanog povje-renja potrošača. Neto dobit je tako iznosila 631 milijun eura. Dobit prije kamata, poreza i jednokratnih stavki smanji-la se za 1,8 posto, na 2,372 milijarde eura, a prihodi su kliznuli 0,2 posto, na 66,7 milijardi eura. “Dužnička kriza, visoke stope nezaposlenosti i programi štednji u mnogim europskim zemljama posebno su snažno prigušili sklonost potrošača kupnji”, kazao je izvršni direktor Metroa Olaf Koch.

Carrefour izvijestio o blagom rastu prodaje u prvom tromjesečju

Svaka kokoš prema novim pravilima EU treba najmanje 750 kvadratnih

centimetara prostora da bi zadovoljila svoje biološke i druge potrebe. Zbog prilagodbe proizvođača smanjena

je proizvodnja pa je cijena jaja u EU krajem ožujka porasla za 76,5% u us-poredbi s cijenama prije godinu dana. Najveći rast cijena zabilježen je u Češkoj, gdje jaje košta oko 2,07 eura, što je dvaput više nego prije godinu dana. Cijene su također udvostručene u Poljskoj i Bugarskoj. Udruga čoko-lade, keksa i slastica u EU Caobisco navodi da će snažna nestašica jaja na tržištu nastati u lipnju, kada bi potra-žnja mogla nadmašiti ponudu za 20 posto. Europski dužnosnici s druge strane očekuju da će cijene ponovno pasti, a potom će se, nakon prilagod-be proizvođača, proizvodnja a time i ponuda na tržištu stabilizirati.

Zbog novih propisa Europskoj uniji u lipnju prijeti nestašica jaja

Nestlé koristi istraživanja o lavinama u razvoju sladoleda

Prehrambena kompanija Nestlé počela je koristiti specijalizirane

tehnologije kojima se služe stručnjaci za proučavanje snježnih pojava kako bi poboljšala kvalitetu sladoleda. Nai-me, znanstvenici švicarske kompanije surađuju s Institutom za istraživanje snježnih pojava i lavina u Švicarskoj (SLF) kako bi ispitali mikroskopske di-jelove kristala koji se nalaze i u snijegu i u sladoledu. Ova suradnja trebala bi pomoći Nestléu u rješavanju problema koji je univerzalan za svakog proizvo-đača sladoleda, a to je kako što duže održati originalnu teksturu i strukturu proizvoda. “Sladoled je inherentno nestabilna supstanca”, ističe dr. Hans Jörg Limbach, znanstvenik iz Nestlé istraživačkog centra u Švicarskoj. “Led će se odvojiti od originalnih sastojaka, poput krema i šećera, uslijed prirod-nog procesa. Kada ostavite sladoled u zamrzivaču kod kuće na duži period na kraju ćete vidjeti komadiće leda kako se formiraju u proizvodu”, po-jašnjava Limbach. Istraživanje je već pokazalo da neki kristali leda rastu i spajaju se, stvarajući veće kristale koji uništavaju teksturu sladoleda. Ukoliko se identificira glavni mehanizam rasta kristala, može se naći bolji način kako bi se taj proces usporio.


Globalna kretanja

U nastojanjima da se postigne rast kate-gorija, promocije niskih cijena i dalje

drže primat. No, ne bi li osvojili svoj dio tržišta, mnogi sve više organiziraju i događaje, ili uvriježenim rječnikom ‘evente’, unutar prodavaonica. Što nam onda donosi budućnost, kako postići ravnotežu između cijene i doživljaja kupovanja te kako i Vi mo-žete maksimizirati povrat uloženih sredstava?

VEĆA DIFERENCIJACIJAZbog konkurentnog malo-prodajnog okružja koje je rezultat trajne ekonomske krize širom svijeta, niske ci-jene prehrambenih proizvo-da i mješovite robe sada su potrebnije nego ikad prije. Cijena je često najvažnija od šest osnovnih principa mar-keting miksa, a rast diskona-ta svjedoči kakvi se rezultati

mogu postići odgovore li tvrtke na potrebe kupaca. Nedavno se pojavilo i mnoš-tvo novih cjenovnih strategi-ja, uključujući Sainsburyjev Brand Match i Wegmansovu kampanju Consistent Low Prices (trajno niske cijene). Osim toga, sve je više ino-vacija u promocijama: kam-

panje sad već tradicionalan pristup “Platiš jedan, dobiješ dva” zamjenjuju novim koji uključuje sudjelovanje, vjernost i uzbuđenje kupa-ca. Neke od najuspješnijih kampanja kombiniraju ele-mente oba pristupa. Takva je npr. Hamster Week (tjedan hrčaka) Alberta Heijna, kampanja koja je ponudila promocije dva za jedan, ali utemeljene na ideji skladi-štenja zaliha ili “hrčkarenja”. U promoviranju akcije ko-riste se likovi hrčka. Uspon društvenih mreža također je promijenio odnos s brendo-vima i trgovcima na malo, cijena više nije jedina važna. U tom smislu uspješnom se pokazala Walmartova kampanja Get on the Shelf (“Stavite na police”) koja je u SAD-u na javno natjeca-nje privukla više od 4300 novih proizvoda. Slična je akcija pokrenuta na novoj C’vous internetskoj stranici Casina, putem koje se tako-đer prikupljaju nove ideje i uspostavlja dijalog s kupci-ma. Migros ima popularnu Migipediju, stranicu za svoje obožavatelje. Zbog promjene u interakciji s maloprodaj-nim i FMCG sektorom, cjenovna promocija dobila je konkurenciju u borbi za pažnju kupca. Postavljaju se i mnoga nova pitanja: kakav će to utjecaj izvršiti na do-gađanja unutar trgovine, što misle kupci i kako će tvrtke postići najbolji povrat ulože-nih sredstava?

ORGANIZIRANJE DOGAĐAJADiferencijacija u oglašivač-kim kampanjama postala je vidljiva i u prodavaonicama. Posjećujući trgovine diljem

svijeta svjedočili smo pro-mjenama koje su poduzete ne bi li se kupce potaklo da se što dulje zadrže pred izloženim proizvodima. Dio te strategije povezan je s cijenama i promocijama, ali veći dio koncentrira se na izazivanje inspiracije i uz-buđenja. Tesco i M&S svoje online kataloge promoviraju i u prodavaonicama, na in-teraktivnim kioscima; dok drugi, poput Pick n Paya,

inspiriraju kupce termi-nalima na kojima im nude recepte, planiranje obroka i kulinarske demonstracije. Osim toga, potrošači sami mogu utjecati na ponudu proizvoda: Walmart Express npr. potiče svoje kupce da predlože proizvode koje žele vidjeti u prodaji, a koji se, jednom prihvaćeni, dalje oglašavaju promotivnim materijalima na policama. Važni su i događaji organi-

Najbrži put do uspjeha

prokrčit će one inicijative koje će

pojednostaviti iskustvo

kupovanja

Cijena naspram Je li za kupca primarna niska cijena proizvoda ili bogatstvo zabavnih i drugih promotivnih sadržaja na prodajnom mjestu? Odgovor nikako nije jednoznačan

doživljaja kupnje


Cijena naspram Jonathan Gunz

Viši analitičar inovacija

zirani na prodajnim mjesti-ma. Oni mogu biti vezani uz jednokratne prilike, kao što je Euro 2012. ili uz određe-ne ponude – npr. grickalica, kave ili jela. Mnoge takve događaje prate zadivljujuća prezentacija i vizualni iden-titet. Sve su ovo jasni znako-vi da se veza između kupca i trgovca razvija uz pomoć organiziranih događaja u prodavaonicama, što pred-stavlja izazov za jednolično

oglašavanje usredotočeno na niske cijene. Hoće li događa-ji prevladati ili je cijena još uvijek najbolji način da se osvoje srca kupaca?

NAJBOLJE OD OBA SVIJETAIstraživanje, dostupno kroz IGD-ovu uslugu Shopper-Vista, došlo je do nekih za-nimljivih saznanja, korisnih za razmatranje ove situacije. Poznato je da europski kup-ci žele i cijenu i vrijednost

– znači: ne samo povoljnu kupnju. Primjerice, više od tri četvrtine kupaca u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji prošle je godine kazalo IGD-u da ih zanima etička vrijednost hrane, ali da za nju nisu spremni platiti veliku razli-ku u cijeni. Također, znamo da se kod kupaca u Velikoj Britaniji mijenja odnos pre-ma hrani, posebno u mlađe tzv “foodie” generacije. Tako 51% kupaca mlađih od 35 godina tvrdi kako u pripremu obroka sve češće kreće “od nule” (u uspored-bi s 35% ispitanika starijih od 35 godina). Osim toga, valja nam uzeti u obzir da će, nastave li cijene goriva rasti, kupci smanjiti broj svojih odlazaka u trgovine. To će za posljedicu imati i manji broj prilika da se na prodajnom mjestu na njih izvrši utjecaj. Baš je zato potreban još jači fokus na iskustvo u prodavaonici. Međutim, cijena će sigurno ostati značajna za odluke kupaca. Naši podaci Sho-pper Viste, za veljaču 2012., otkrivaju kako 47% kupaca u godini koja dolazi očekuje

još lošiji standard. Pa ipak, cijena nije jedini odlučujući faktor, jer je u istoj anketi 34% kupaca izjavilo kako im je kvaliteta iznimno važ-na pri odlučivanju o tome gdje kupovati hranu i ostale namirnice. Premda su ova saznanja uglavnom vezana uz tržište Velike Britanije, pružaju uvide i za ostala tržišta širom svijeta. Imajući ih u vidu, koji je najbolji put za povrat ulaganja?

ONLINE I OFFLINENema konačnog odgovora za razrješenje ove dileme o primatu cijene ili iskustva kupnje. Na tvrtkama je da maksimalno iskoriste prilike koje im se pružaju. Ono u što smo sigurni jest da će i cijena i vrijednost i dalje igrati važnu ulogu te da možemo očekivati još klasičnih kampanja koje će ih naglašavati. Istovreme-no će doći i do sve češćih inovacija u organiziranju

prodaje unutar prodavao-nica, čemu će pridonijeti razvoj društvenih medija i potreba za diferencijaci-jom. Mnoge će se aktivno-sti razvijati i unutar proda-vaonica i u online okružju. Što se tiče maksimiziranja povrata uloženih sredstava, trgovce svakako očekuje nastavak eksperimentiranja žele li biti u toku, ali pri tome moraju biti svjesni da previše organiziranih doga-đaja ili promocija nosi rizik kontraproduktivnog učin-ka. Koji god pristup prihva-tili, najbrži put do uspjeha prokrčit će one inicijative koje će pojednostaviti iskustvo kupovanja, koje će kupcima uštedjeti vrijeme i koje će pred sobom imati jasan cilj. Dobro će poslo-vati tvrtke koje efikasno usklade navedene zahtjeve, te zanimanje kupaca pre-tvore u potrošnju.

doživljaja kupnje

Tradicionalan pristup promocija trgovci sve više

zamjenjuju novim koji uključuje sudjelovanje,

vjernost i uzbuđenje

kupaca


Segmentacija kupaca

Najnoviji rezultati Shopper & Retail istraživanja, studije globalne segmenta-

cije kupaca koju je proveo tim za Marketing agencije Ipsos, pokazali su da u svi-jetu postoje neki zajednički obrasci ponašanja i navika kupaca. Tako kupce mo-žemo kategorizirati u pet globalnih segmenata koji se javljaju u svim zemljama, samo u različitim omjerima. Tih pet segmenata kupaca su: ljubitelji brendova, vođe-ni cijenom, vole si ugađati, odgovorni planeri i lovci na popuste. Dobiveni segmenti u prvom se redu temelje na stavovima kupaca prema cijenama proizvoda (niska naspram visoke osjetljivosti na cijene), i sklonosti da unaprijed planiraju svoju kupnju (impulsna naspram strukturirane kupnje).

OSJETLJIVI NA CIJENERezultati segmentacije koju je u Hrvatskoj proveo Ipsos Puls pokazuju da je 40% kupaca osjetljivo na cijene. Njihova osjetljivost na ci-jene prvenstveno proizlazi iz nedostatka financijskih sredstava; oni su segmenti s najmanjim raspoloživim budžetom. Među njima uglavnom pronalazimo oso-be srednje i starije dobi, koji zbog lošije financijske situ-acije traže najjeftinije proi-zvode i popuste. Međutim, tih 40% kupaca osjetljivih na cijene različito se ponašaju

u kupnji i zapravo se dijele na dva segmenta, a to su lovci na popuste (25%) i oni vođeni cijenom (15%). Oni se međusobno razlikuju po tome što su lovci na popuste skloni impulsnoj kupnji – kupuju nešto što nisu pla-nirali kupiti, samo zato što je na popustu ili akciji, dok vođeni cijenom neće odstupati od popisa na-mirnica koji su unaprijed odredili.

KUPNJA BEZ RAZMIŠLJANJAZa razliku od pret-hodna dva segmen-ta, nisko osjetljivi segmenti na cijene su: ljubitelji brendo-va (11%) i oni koji si vole ugađati (24%). Ljubitelji brendova podjednako su raspo-

ređeni po cijeloj populaciji, neovisno o spolu i dobi, i ne smeta ih platiti više kako bi dobili sigurnost koju im pru-žaju brendovi. Najviše vole kupovinu u trgovinama s

robom visoke kvalitete te slušaju savjete koje im pruža-ju prodavači. Oni koji si vole ugađati su najčešće mlađe osobe koje često neplanirano kupuju stvari kojima će si ugoditi. Ljubitelji brendova (najmanji segment), kao jedan od dva segmenta s najviše novaca, osim trošenja na brendiranu robu nerijetko troše novac samo kako bi uštedjeli na vremenu.

PLANIRANJE KUPNJEUz njih, najbolji financijski status ima segment odgo-vorni planeri, koji tvore 25% svih kupaca. Oni su najčešće visoko obrazovani ljudi koji često unaprijed planiraju svoju kupnju i ne kupuju ono što nisu unapri-jed odlučili kupiti. Njihovo planiranje budžeta i popisa

namirnica prije same kupovine nije vođeno

nedostatkom finan-cijskih sredstava, već je to jedno-stavno stil njihove

kupnje. Ta dva financijski najbolje

stojeća segmenta (lju-bitelji brendova i odgo-

vorni planeri) ujedno su i najotvoreniji za on-line kupnju.

Ljubitelji brendova i odgovorni

planeri raspolažu s najviše novca

te su najotvoreniji za on-line kupnju

Cijena (ni)je bitnaU najvećoj mjeri navike potrošača prilikom kupnje dirigirane su njihovim financijskim stanjem te raspoloživim vremenom za obavljanje kupnje

Gordana Ristić TomljanovićResearch Manager, Ipsos Puls

5 segmenta kupaca

1. Ljubitelji brendova (11%)2. Vođeni cijenom (15%)3. Vole si ugađati (24%)4. Odgovorni planeri (25%)5. Lovci na popuste (25%)


Brendovi našeg djetinjstva

Jadranka LakušTrade marketing, Podravka

Tradicija proizvod-nje dječje hrane u Podravki duža je od 40 godina, a medvje-

dić Lino uveseljava djecu svojim kalendarom i zani-mljivim zgodama od 1979. godine. Lino pahuljice s do-datkom čokolade, lješnjaka, keksa, meda ili voća već dugi niz godina osvajaju potrošače od najranijeg dje-tinjstva. Naime, Lino dječja hrana uvodi se u prehranu djeteta od šestog mjeseca starosti i ostaje jedan od

omiljenih obroka ili među-obroka do odrasle dobi.

DOLAZAK MEDVJEDIĆAProizvodnja dehidrirane dječje hrane u Podravki po-čela je 1970. godine kada je Podravka sklopila ugovor o poslovno tehničkoj suradnji s njemačkom tvrtkom “Dr. Ritter&Co.” iz Koelna. Prvi proizvodi na bazi grisa s čokoladom, medom i vo-ćem proizvodili su se pod markom Aurora te su, kao suradnja hrvatske i njemač-ke kompanije, dobili naziv Aurora Čokolino, Aurora Medolino i Aurora Frutoli-no. Prema zahtjevu Podrav-ke, na bočnu stranu karton-skog pakiranja dječje hrane 1972. godine stavljen je lik medvjedića, omiljenog lika djece diljem svijeta.

MEDOLINOGodine 1974. počeo se razvijati asortiman dječje hrane na bazi žitarica, a

1978. ističe licencni ugovor s “Dr. Ritterom” koji nije obnovljen. Tako se dječja hrana više ne prodaje pod markom Aurora, a medvje-dić zauzima ključno mjesto

na pakiranju i postaje njen zaštitni znak. U početku se slatki medvjedić zvao Me-dolino, a proizvodi su do-bivali imena prema sastavu - Čokolino, Frutolino, Gri-solino... Godine 1995. od-lučeno je da se ime medvje-dića pojednostavi u Lino, što je do tada bio zvučni i poznati nastavak u svakom nazivu proizvoda. Od sa-mog početka proizvodnje, dječja hrana se pakira u kartonske kutije od 200 g ili

250 g. Godine 1999. nakon više od 20 godina uslijedio je redizajn ambalaže, gdje se po prvi puta uz lik med-vjedića pojavljuje i njegovo ime – Lino. Danas se Lino dječja hrana prodaje u dvadesetak zemalja svijeta, a potrošači su prepoznali kvalitetne proizvode koje karakterizira brza i jedno-stavna priprema, odličan okus, laka probavljivost i hranjivost.

LINO LADAOve se godine obilježava 30 godina tvornice Lino lade, koja je u ožujku 1982. počela s probnom proi-zvodnjom u Koprivničkoj industrijskoj zoni Danica. Tada je Podravka proizvo-dila kremni namaz Kinder lada prema licenci talijan-ske tvrtke Ferrero. Po isteku licencnog ugovora Podrav-ka je odlučila razviti vlastiti dvobojni kremni namaz na bazi mlijeka i lješnjaka,

koji 1997. godine dobiva naziv Lino lada. Danas u asortimanu Lino kremnih namaza imamo Lino ladu duo, Lino ladu milk i Lino ladu nougat.

LINO ŽITARICELino žitarice su najmla-đa grupa proizvoda pod okriljem marke Lino. Kao dobar poznavatelj dječjih navika i želja, Lino širi asortiman proizvoda na Ži-tarice za djecu i Mix&play žitarice. Žitarice za djecu

su hrskave, ukusne, s oku-som prave čokolade i toliko jednostavne za pripremu da ih svako dijete može pripre-miti samo.

LINO KALENDARLino kalendar je ono što povezuje sve grupe Lino proizvoda i njegove vjerne potrošače od davne 1979. godine. Brižno, tijekom cijele godine skupljaju se lentice Lino medvjedića s pakiranja proizvoda kako bi ostvarili pravo na svoj primjerak Lino kalendara. Svake godine Lino svojim zgodama uveseljava i edu-cira više od 100.000 djece iz cijele regije. Uz Lino kalendar za 2012. godinu o ekologiji i važnosti za-štite okoliša učit će više od 120.000 djece na sedam tržišta od Hrvatske do dale-ke Australije.

Danas se Lino dječja hrana

prodaje u dvadesetak

zemalja svijeta

Lino Lino je jedna od najpoznatijih Podravkinih robnih marki koja obuhvaća širok asortiman proizvoda dječje hrane, kremnih namaza i žitarica za djecu

sprema nešto fino


Novo na polici

Preporuka

Glad izvan kuće utažite novim proizvodom Argeta SnackArgeta je nadopunila svoju

ponudu i predstavlja novost za sve one kojima je potreban kvalitetan obrok na putu: Argeta Snack. Taj brzi zalogaj oduševit će vas paštetom Argeta od 45 grama koja izvrsno ide uz sedam grisina u pakiranju. Argeta Snack pripre-mljen je za trenutno uživanje jer je dovoljno otvoriti proizvod i odlična prvorazredna užina je gotova. Gri-sin umočite u paštetu, a kombina-cija vas neće razočarati, jer grisini sjajno nadomještaju kruh. Paštete su dostupne u tri okusa: piletina, tuna i Junior Original.

Različiti, ukusni, s neodoljivim dvo-strukim punjenjem, 7 Days Double

kroasani istinska su inovacija koja je donijela značajan rast kategorije. Dosad su na tržište lansirane tri vrlo poželjne kombinacije okusa: Kakao-Vanilija i Vanilija-Višnja krajem 2011. te novi okus Vanilija-Naranča u veljači ove godine. 7 Days Double kroasani tijekom mjeseca travnja donose još jednu jedinstve-nu kombinaciju: Kakao–Kokos. Novi okus 7 Days Double kroasana usmjeren je na zadržavanje pozitivnog trenda

rasta jer je različit od konkurencije i pravo iskušenje za svakog potrošača te privlači nove potrošače, ljubitelje kokosa, u kategoriju kroasana. Marke-tinška podrška: U tijeku je TV kampa-nja za postojeće 7 Days Double okuse, dok je za novi Double Kakao - Kokos planirana zasebna TV kampanja u svibnju 2012. godine.

Kakao - Kokos: Novi okus 7 Days Double kroasana

ABC Mediteran: Sir s okusom zelenih maslina i krastavaca

Klasična baza s rižom i kukuruzom, obogaćena s prosom i heljdom,

udahnjuje život proizvodu laganom i hrskavom struk-turom daje intenzivan okus. Ciljna skupina su sve osobe u potrazi za zdravom prehra-nom i okusom, proizvodima od jednostavnih recepata i bogatih prirodnim sastojci-ma. Idealno za konzumirati kao lagani usputni zalogaj u svakom trenutku dana te uz povrće i sir, ali i uz slatko kao što su marmelada ili

med. Opis proizvoda: Grancereale Rižini krekeri Chicchi al Vento 100 g X12.

Marketinška podrška: Print, in store promocije, nacionalna nagradna igra i dr. Logistič-ke informacije: Jedinično pakiranje 100 g, transportno pakiranje 12 kom. Proizvo-đač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Uvoznik i/ili distribu-ter: AWT International d.o.o. Tel/fax: +3851/2481-500, +3851/2481-600. Internetska stranica: www.awt.hr.

Iz linije ABC svježih krem sireva stiže novi okus obogaćen sitno narezanim zelenim maslinama i delikatesnim kiselim krastavcima. Okus svojom lakoćom i

svježinom podsjeća na more i ukusnu mediteransku kuhinju, zbog čega je dobio ime ABC Mediteran. Abc svježi krem sir Medite-

ran prirodan je i zdrav proizvod koji ne sadrži konzervanse i aditive. Proizvodi se od

domaćeg mlijeka, vrhnja i malo morske soli uz dodatak domaćih zelenih masli-na punjenih paprikom te delikatesnih

kiselih krastavaca. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji proizvodnje i odabranim sastoj-

cima ABC Mediteran je svakako jedinstven okus na našem tržištu.

Grancereale Rižini krekeri Chicchi al Vento


Iznimna kvaliteta Gavrilović laganih šunki od purećeg i svinjskog

mesa jamči tek nekoliko kalorija u slasnom zalogaju. Osim pure-će šunke Stancija pod brendom Gavrilović, novost u ponudi ove mesne industrije je Stancija s tar-tufima. Osebujni okus ove delikatese iz carstva podzemnih gljiva savršeno upotpunjuje vrhunsko meso purećih prsa. Novi proizvod u asorti-

manu šunki je i Ružmarin šunka začinjena poznatim mediteranskim aromama.

Osim tri nova okusa, iz Ga-vrilovića preporučuju

i Farmer, Delikates te Kuhanu šunku. Naziv proizvoda: Nove Gavrilović šunke. Proizvođač: Gavrilović d.o.o.,

Gavrilovićev trg 1, 44 250 Petrinja. Internetska

stranica: www.gavrilovic.hr.

Domaće krem vrhnje iz Dukata – poznati okus hrvatskog sela

S novom Cocktom budite “easy” tijekom cijele godine

Cedevita je od travnja na tržište maloprodaje i veleprodaje plasirala novi CedevitaGO! na-

pitak s okusom grejpa. Potrošači su se izjasnili kako najviše priželjkuju novi okus grejpa i vje-rujemo kako će ih rashlađena CedevitaGO! s okusom grejp oduševiti, ističu iz proizvođača. Svi CedevitaGO! proizvodi ne sadrže konzer-vanse i sadrže isključivo prirodne boje i arome te čistu prirodnu izvorsku vodu Kala. Proizvod se može kupiti rashlađen u trgovinama već od 6,49 Kn. Rok valjanosti je 12 mjeseci i dolazi u zbirnom pakiraju od 12 komada. Proizvođač je Cedevita d.o.o., a distributer Atlantic Trade.

S Novom recepturom Cockte light iz Droga Kolinske su se pobrinuli

i za sve pobornike pića bez šećera pa je tako Cockta Easy od ožujka dostupna na policama prodavaoni-ca na svim tržištima u regiji. Slogan nove komunikacijske akcije “Budite easy” simbolički poručuje da je dobro povremeno posvetiti vrijeme sebi i uz novu Cocktu Easy barem u mislima na nekoliko trenutaka odlutati tamo gdje se osjećate opušteno i neopterećeno. Nova receptura Cockte light donosi mješavinu mjehurića i agruma koji osvježava i idealan je za vruće ljetne dane. Ima samo tri ka-lorije i lagan je izbor za sve koji ne žele ili ne smiju konzumi-rati šećer. U maloprodaji su na raspo-laganju PET pakiranja od 0,5 L te 1,5 L. U HoReCa kanalu Cockta Easy može se pro-naći i u prepo-znat-ljivim bočica-ma od 0,25 L.

CedevitaGO! grejp: Novi okus omiljenog vitaminskog napitka

Zaljubljenici u tradicionalne okuse hrvatskog sela od sada mogu

uživati u novoj gurmanskoj poslastici - raskošnom Domaćem krem vrhnju iz Dukata. Punog okusa, Dukat Domaće krem vrhnje svoju bogatu i kremastu

konzistenciju, baš kao i kod vrhnja

s trž-

nica, duguje mlijeku najbolje kvalitete i tradicionalnom načinu pripremanja u kojem miješanje vrhnja ima ključnu ulogu. Kako idealnu kombinaciju čine upravo Dukat Domaće krem vrhnje i Zagrebački sir, tako oba proizvoda dijele iste elemente dizajna, od kojih se posebno ističe figura “kumice” u

karakterističnoj prigorskoj nošnji koja na glavi nosi

košaru s hranom na zagrebački Dolac. Domaće krem vrhnje iz Dukata

pakirano je u posu-dici od 300 grama, a

praktični natpoklopac duže čuva svježinu i okus krem vrhnja. Preporuče-na cijena – Dukat Domaće krem vrhnje: 7,99 kn.

Gavrilović šunke, lagane i slasne


Novo na polici

Vileda Miraclean magična spu-žva izuzetno djelotvorno ukla-

nja čak i najteže mrlje i tragove na većini tvrdih površina u kućanstvu. Može se koristiti na svim površina-ma u kuhinji, kupaonici i ostalim prostorijama, na zidovima, podo-vima i vratima. Čisti i uklanja mrlje kao gumica za brisanje – prilikom brisanja spužvasti materijal se polako troši, a trošenje materijala ovisi o količini i snazi mrlja koje treba ukloniti te o učestalosti i intenzitetu uporabe. Marketinška

podrška: TV kampanja travanj-svi-banj 2012, 1200 GRPs, spotovi 30” i 12”. Dodatno pozicioniranje na prodajnim mjestima u Vileda dis-playima. Objave u trgovačkim le-cima i katalozima po promotivnoj cijeni. Image objave u trgovačkim katalozima i sličnim publikacija-ma. Šifra proizvoda: 4700165. EAN kod jediničnog proizvoda: 4023103144439. Veličina jedi-ničnog proizvoda: 15x11x2,5 cm. Težina jediničnog proizvoda: 4 g. Pakiranje: 26 komada u kartonu.

Medvjedić Lino ponovno donosi nešto fino - Lino

Pillowse, hrskave žitne jastuči-će punjene Lino ladom u snack izdanju. Lino pillowsi pakovani su u 80 g vrećice i to u dvije varijante: punjene crnom i bi-jelom Lino ladom. Lino Pillows punjeni crnom Lino ladom pru-žaju dvostruki čokoladni užitak: Izvana okus čokolada, a iznutra

crna Lino lada. Lino Pillows pu-njeni Lino ladom milk donose neodoljivu kombinaciju okusa čokoladnih jastučića i finog mli-ječnog punjenja. Slasna gricka-lica prava je poslastica za sve ljubitelje čokolade, Lino lade i grickanja, a osim što pruža je-dinstveni užitak vaš organizam puni dragocjenom snagom, energijom i vitalnošću.

Miraclean magična spužva 2/1

Kala i Kalnička - voda koja drži priču!

Novo u Naturel ponudi iz kategorije cerealija

S iznimnim zadovoljstvom Vam predstavljamo nove robne marke asortimana voda - prirodnu izvorsku vodu ‘Kala’

i gaziranu prirodnu mineralnu vodu ‘Kalnička’. Prirodnost i kvaliteta glavne su odlike naših novih robnih marki. Izvor Apatovec skriven je u gu-stim šumama, okružen pitomim, zelenim brežuljcima Kalnika, zaštićen od svih vanjskih utjecaja i onečišćenja. Od tuda i naziv naših novih voda koje će zasi-gurno pronaći put do brojnih zaljublje-nika u čiste izvorske vode. A stablo javora nije bez razloga naš zaštitni znak - ono je simbol života, dugo-vječnosti i netaknute prirode šumo-vitog Kalnika. Kala i Kalnička bogate su kalcijem i magnezijem što im daje okus svježine i zdravlja. Pri-rodna izvorska voda Kala i prirodna mineralna voda Kalnička idealno su rješenje za osvježenje organizma tijekom cijelog dana. Proizvođač: Cedevita d.o.o. Distributer: Atlantic Trade / Bionatura bidon vode.

Hrskave punozrnate pahuljice Naturel Fit flakes pružaju optimalno izbalansirani obrok te su savr-

šen izvor energije za dodatne proljetne aktivnosti, a ujedno olakšavaju postizanje i zadržavanje vitke figu-re. Poznato je da su punozrnate žitarice obogaćene vitaminima B kompleksa koji, uz ostalo, pomažu da se ugljikohidrati pretvore u iskoristivu energiju. Zbog dobrog omjera energije i vlakana, koje osiguravaju optimalnu probavu, idealne su kao doručak ili međuo-

brok. Naturel Fit flakes u ponudi je u tri okusa: Fit flakes classic, Fit flakes s preljevom od čokolade i Fit flakes s komadi-ma crvenog voća, koji se pridružuju već postojećem Naturel asorti-manu u kategoriji cerealija: Muesli Crunchy, Granole i Muesli Snack.

Lino Pillows snack 80 g


Uz novi Pur pranje posuđa postaje zabavno

Pur je predstavio novu liniju pro-izvoda Pure & Natural za ručno

pranje posuđa s mirisima prirodnih cvjetnih ekstrakata. Pur Pure & Natural linija inspirirana je najfinijim mirisi-ma prirode i stvara bogatu pjenu za briljantan sjaj i visoku moć uklanjanja masnoća. Dokazana Purova formula učinkovito otapa masnoće tako da se i tvrdokorna zaprljanja uklanjaju jedno-stavno uz minimalan trud. Nova linija Pur Pure & Natural dostupna je u tri osvježavajuća cvjetna mirisa: Magnoli-ja, Black Orchid i Lemon Flower. Nova linija Pur Pure & Natural dostupna je u trgovinama od ožujka u prozirnoj ambalaži sa srebrnim čepom kroz koju se sjaje ružičasta, ljubičasta i žuta boja deterdženta.

Novo vodstvo Pivovare Daruvar na čelu s Tomislavom Horva-tom, donedavnim članom Uprave za proizvodnju, započinje

sezonu predstavljanjem poboljšane receptu-re Staročeškog Svijetlog piva u novom ruhu. Najsnažniji proizvod Pivovare Daruvar – Staročeško Svijetlo pivo - od sada ima novu etiketu koju, kao i premium proizvode te pivovare poput Crvenog i Zimskog piva, krasi tradicionalni simbol Daruvara i Sta-ročeškog piva – ždral. Nastalo na snažnoj tradiciji kvalitete češke recepture i tradicio-nalne tehnologije proizvodnje, Staročeško Svijetlo pivo s novom recepturom beskom-promisno inzistira na kvaliteti. Odričući se zamjenske sirovine, kukuruzne krupice, i povećavajući udio ječmenog slada snažno se pozicionira kao pivo vrhunske kvalitete koje će ljubitelji piva znati cijeniti.

Novi okus i ruho Staročeškog Svijetlog piva

Nivea Visage predstavlja praktične Pure Effect 3-u-1 dnevne piling

maramice koje inovativnom formulom s trostrukim djelovanjem uklanjaju

šminku, dubinski čiste i sprječavaju iritacije - za čistu i ujednačenu kožu. Pure Effect 3-u-1 maramice temeljito čiste lice i uklanjaju mrtve stanice, a

ekstrakt kore magnolije ima učin-kovita antibakterijska i umirujuća svojstva. Mekša strana Pure Effect 3-u-1 maramice dubinski čisti i uklanja šminku s lica i vrata. Piling strana maramice koristi se poseb-no za uklanjanje mrtvih stanica kože u T-zoni, a aktivni sastojak magnolije pomaže u prevenciji nastajanja novih nečistoća bez iritacija kože. Preporučena MPC (20 komada) - 23,90 kn.

TOZ Penkala: Nove boje za lice

Boje za lice su drvene kozmetičke olovke za oslikavanje lica, na-

pravljene u 12 različitih nijansi. Drvo koje se koristi za izradu kozmetičkih olovaka je cedar. Unutar olovke je kozmetička mina, proizvedena iz strogo kontroliranih kozmetič-kih sirovina. Olovka je u natur izvedbi, lakirana s dva sloja bez-bojnog laka. Na vrhu olovke na-suprot šiljenja je tzv. tauch ka-pica, dio koji je obojen lakom u boji kozmetičke mine. Olovke

su zašiljene, te zaštićene prozirnom kapom, napravljenom iz plastične mase. Osnovna namjena novih boja za lice su za navijače, maškare, dječje rođendane, tulume, jed-nodnevne tetovaže i slične prigode. Naziv proizvoda: Gita Boje za lice Glamour. EAN kod: 3850118246718. Naziv proizvoda: Gita Boje za lice Pearl. EAN kod: 3850118295211. Proizvođač: TOZ Penkala, Tvornica olovaka, školskog i uredskog pribora Zagreb d.d., Poljačka 56, 10090 Zagreb, Hrvatska. Tel/fax:

+3851/3862-522, +3851/3862-631. Internet-ska stranica: www.toz-penkala.hr.

Nivea Visage Pure Effect 3-u-1 dnevne piling maramice

izlog

Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40

mail: [email protected], web: www.promoplus.hr

PROMOCIJEProizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

MERCHANDISING

SAMPLINGpodjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima

PROMOPAKIRANJEambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda

ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

PREZENTACIJEu shopping centrima u RH

MYSTERY SHOPING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTApopis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA

DECO TOUR USLUGApostavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje

INTERNET COMMUNITY MANAGEMENTFacebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju!

Potpun ured za Vas

Tel: 01/889 3366 www.office-outsource.biz

· Potpuno opremljen uredski prostor s pripadajućom adresom i jedinstvenim

telefonskim brojem. Konferencijske sobe te sobe za sastanke omogućavaju grupne poslovne susrete.

· Rad poslovne tajnice u managiranju Vaših

obaveza i svih kontakata s institucijama (Uprava, Banka,

Veleposlanstvo).

· Knjigovodstvene usluge

· OOS – Office Outsource Sustav – koji integracijom

poslovnog programa i internet telefonije omogućavaju pristup

svim podacima potrebnim za kvalitetno i uspješno poslovanje poduzeća

Potpun ured za Vas

12. lipnja

Samo najbolje, Frankopan Nekretnine.

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940www.frankopan-nekretnine.com [email protected]

Documents

Ja TRGOVAC magazin - travanj 2012