Ja TRGOVAC magazin – ožujak 2016

klapna + cover / provjera

Broj 51 | Ožujak 2016.

Domaće

i tradicionalno

IntervjuMarián Šefčovič Radenska

Analize kategorija•Sredstva za čišćenje kućanstva• Papirnati proizvodi

Uskršnja košarica

U fokusuGospodarska vozila

klapna + cover / provjeraklapna + cover / provjera

PEACH

10 3LAYER / SLOJA

VELIROLLS / ROLNIROLA / ROTOLI

C A M O M I L E

Broj 99 | mjesec 201x.

COVER 3klapna + cover / provjera

Mirisproljeća

Broj 51 | Ožujak 2016.

Uvodnik

ISSN 1847-9987 Godina 5 / Broj 51Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

DIREKTOR:Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVAC

Daria Rendulić, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGDijana Knežević, ACNielsen

Majda Babić, ACNielsenMladen Kožić, GfK

Karla Kovač, Ipsos PulsErlanda Ivić-Mandić, Focus

Marko Havaši, FocusJan Jurjević, AGB Nielsen

Boris Vulić, Institut za menadžment

Irena Starman Frančić, HendalMaja Juričan, Mediana

Credos odjel analizeDerya Güvenç Yıldız, Planet Retail

GRAFIČKI UREDNIK:Tomislav Gamberožić

FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Mario Miletić, Krešimir Vuletić

telefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe

široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se

dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje

te prateću industriju.

Impressum

prvim zrakama sunca, nakon ove jesenske zime, za očekivati je sve vedrije dane i u gospodarskom krajoliku. Nagovještaj takvih trendova je i kontinuirani

rast maloprodaje u siječnju kao već 18. mjesec zaredom kako potrošnja ima pozitivan predznak, što još nije zabilježeno otkako Državni zavod za statistiku vodi te podatke. To svakoga raduje. A obradovali su se i proizvođači i zastupnici lakih gospodarskih vozila koji su u 2015. godini ostvarili 80 posto veću prodaju u usporedbi s 2012. godinom koja je označila početak oporavka tržišta. Jedan od razloga je svakako i ohrabreni optimizam i rast maloprodaje pa iz sektora motornih vozila dolaze više nego optimistične najave i za tekuću godinu, što ipak nešto govori o općem gospodarskom stanju. Veliki prilog o gospodarskim vozilima možete pročitati u ovom broju, kao i analize kategorija papirnatih proizvoda te sredstava za čišćenje kućanstva. Ekskluzivno donosimo i analizu TOP 20 trgovaca u središnjoj i istočnoj Europi koje je za nas pripremila renomirana

agencija Planet Retail, a razgovarali smo i s Mariánom Šefčovičem, generalnim direktorom Radenske, kompanije koja se na velika vrata vraća na hrvatsko tržište. Osim bogatog sadržaja, protekli mjesec je za nas obilježen i intenzivnim pripremama za dodjelu nagrade “Zlatna košarica”. Prijave vodećih kompanija pristižu pa i ovim putem pozivamo one koje to još nisu učinile da popune

obrazac prijave i ukratko obrazlože svoje sudjelovanje kako bi zajednički ovjekovječili dan naše industrije. Prije tog praznika, a ususret Uskrsu, pripremili smo pregled uskršnje košarice provjerivši kako su se za ovaj blagdan pripremili proizvođači i trgovci. Želimo Vam ugodno čitanje i dakako sretan Uskrs!

PROLJETNOZAGRIJAVANJE

Goran PavlovićGlavni [email protected]

“Brojne prijave za nagradu ‘Zlatna košarica’ pristižu pa i ovim putem pozivamo one koji to još nisu da prijave svoje sudjelovanje”

S

Ožujak 2016. | jatrgovac.hr 7

jatrgovac.hr | Ožujak 2016.8

SADRŽAJOžujak 2016.

Vijesti

NETO DOBIT ATLANTIC GRUPE PORASLA 21,1 %Atlantic Grupa je u 2015. ostvarila prihode od prodaje od

5,4 milijarde kuna, što je 5,6 posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa dosegnula 242,3 milijuna kuna ili 21,1 posto više, objavili su iz te

kompanije najavivši fokus budućeg razvoja na razvijena zapadna tržišta. Dobit Atlantica prije kamata i poreza

(EBIT) iznosi 404 milijuna kuna i manja je za 8,3 posto.

VISOKI PDV GUŠI DOMAĆU PROIZVODNJU HRANE

VELPRO JAČA SURADNJU S MALIM TRGOVCIMA

Predsjednik Udruge Nezavisni hrvatski seljaci Mato Mlinarić

izjavio je kako bi nova Vlada trebala što prije donijeti odluku o smanje-nju PDV-a na proizvodnju hrane i na hranu sa sadašnjih 25 na ispod 10 posto. Po njegovim riječima, PDV od 25 posto bitno poskupljuje domaću proizvodnju koja nije konkurentna zemljama iz kojih najviše uvozimo, Mađarske (5%), Nizozemske (6%) i Njemačke (7%), koje su po toj osnovi od Hrvatske jeftinije i za 20 posto.

Agrokorova veleprodajna tvrtka Velpro sredinom je ožujka potpisala ugovore o suradnji s Udrugom trgovaca Zadarske Županije i Udrugom

trgovaca Sisak. Ugovore su potpisali predsjednik Uprave Velpro Centra Dražen Kocijan, predsjednik Udruge trgovaca Zadarske županije Zoran Paleka i predsjednik Udruge trgovaca Sisak Vladimir Deverić, koji su najavili još intenzivniju suradnju. Velpro surađuje s malim trgovcima, a partnerski odnos se kontinuirano proširuje kroz različite projekte koji za cilj imaju podršku, očuvanje i unaprjeđenje poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj, rečeno je tom prigodom. Velpro se od početka godine izdvojio iz sustava Konzuma te je postao zasebna tvrtka pod nazivom Velpro – Centar d.o.o.

8 VIJESTI 18 mjeseci rasta maloprodaje

16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEPodizanje svijesti o muškom zdravlju

18 PROMOCIJECockta napunila 63 godine

20 MEDIJSKI BAROMETAR Tommy ugrozio Konzumovu dominaciju

22 USKRŠNJA KOŠARICADomaće i tradicionalno u prvom planu

26 PROMOMETARPromotivna prodaja zakočila redovnu

30 INTERVJU: MARIÁN ŠEFČOVIČRadenska d.d.

32 SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE KUĆANSTVAMinus i minus ne daju plus

44 GOSPODARSKA VOZILAOporavak u punom jeku

52 LOGISTIKAFrancuski Gefco dolazi u Srbiju

54 UNAPREĐENJE PRODAJEProdaja usluge

56 KULTNI BRENDOVINajpoznatije piće na svijetu

58 INTERNET TRGOVINAPuno gledanja, malo kupnje

62 IT ODJEL - VIJESTIHT ponovno najbolji poslodavac

64 ISTRAŽIVANJE I RAZVOJBadel 1862 Originalnost donosi premiju

68 PAPIRNATI PROIZVODIKakva-takva stabilnost

78 PROFIL KOMPANIJEZvijezda d.d.

82 IZ REGIJE Lidl otvara 20 trgovina u Srbiji

84 IZ SVIJETABAT lani prodao 663 milijarde cigareta

86 GLOBALNA KRETANJATop 20 trgovaca u CEE regiji

90 ŠTO ZNAMO O...Mineralna voda - Zdravlje iz dubine zemlje

94 JA TRGOVACRuske delicije

97 NOVO NA POLICI 98 IZLOG


Vijesti

BADEL 1862 S DOBITI OD 11,8 MILIJUNA KUNA

Tvrtka Badel 1862 prošlu je godinu završila s neto dobiti od 11,8 mili-juna kuna, dok je godinu prije poslovala s gubitkom od 32,1 milijuna

kuna. “Nakon šest godina gubitka društvo je zaključilo godinu s dobiti raz-doblja koja iznosi 11,8 milijuna kuna. Iz rezultata poslovanja je vidljivo da je operativno poslovanje potpuno stabilizirano u financijskom, proizvod-nom i tržišnom segmentu”, navode iz Badela. Ukupni poslovni prihodi lani su iznosili 314 milijuna kuna, 10 posto više nego u 2014. godini.

18 mjeseci rasta

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi

poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u siječnju je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 1,6 posto, dok je realno uvećan za 2,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja skočila

4,8 posto, najviše od rujna 2007. godine, ali i nešto sporiji rast nego što su očekivali vodeći makroekonomisti. U siječnju je promet u trgovini na malo pora-stao 18. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke. “U idućim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta prometa u trgovini na malo, na što ukazuju

pokazatelji iz ankete o pouz-danju potrošača. Osim toga, pozitivnom utjecaju na promet u trgovini na malo zasigurno će pridonijeti i ranija turistička

predsezona (Uskrsni blagdani) te nastavak izostanka inflatornih pritisaka”, navode analitičari

Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a. Upozo-ravaju, međutim, da će značajniji rast biti ograničen unutarnjim strukturnim problemima, posebi-

ce stanjem na tržištu rada koje se odražava kroz nisku zaposlenost i slabu kupovnu moć stanovništva.

NAJDUŽI PERIOD RASTA MALOPRODAJE DOSAD

prva pozitivna godina za Badel 1862 nakon šest godina gubitka iz poslovanja

2015.

Potrošnja u siječnju u odnosu na isti mjesec prošle godine realno je uvećana za 2,9 posto

jatrgovac.hr | Ožujak 2016.

Vijesti

10

LIDL JAČA IZVOZ HRVATSKIH PROIZVODA

Lidl je prošle godine ostvario izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna

tržišta u vrijednosti od 8,9 milijuna eura, dok je godinu dana ranije izvoz iznosio 5,7 milijuna. Za rast izvoza hrvatskih proizvoda, poručili su iz Lidla, zaslužna je odlična suradnja s dobavljačima i

kvaliteta proizvoda. Lidl na europska tržišta najviše izvozi proizvode i usluge hrvatskih tvrtki PPK, Osatina, Alba, Dukat, Kandit, Meggle, Pan-Pek, PP Orahovica i Zdenka. Hrvatski proizvodi koje Lidl izvozi diljem Europe plasiraju se pod Lidlovim privatnim brendovima koji su kupcima na tim tržištima poznati, a dio proizvoda se prodaje pod vlastitim hrvatskim brendovima.

MÜLLER OTVORIO PRODAVAONICE U SAMOBORU I BJELOVARU

POTREBNO UREDITI DOMAĆE TRŽIŠTE MLIJEKA

Njemački drogerijski lanac Müller otvorio je u ožujku

nove prodavaonice u Samoboru i Bjelovaru te sada ima ukupno 27 prodajnih mjesta na hrvatskom tržištu. Trgovina u Samoboru otvorena je u sklopu Shopping Gallery centra te je zaposlila tridesetak djelatnika. Toliko novih radnih mjesta otvoreno je i u no-voj prodavaonici u bjelovarskom trgovačkom centru koja se prostire na 1.200 četvornih metara prodaj-ne površine sa širokom ponudom drogerijskog i parfumerijskog asortimana te drugih proizvoda.

Ministar poljoprivrede Davor Romić i predstavnici proi-zvođačkih organizacija i udruga proizvođača mlijeka,

složili su se na sastanku da treba urediti domaće tržište mlijeka kako bi se olakšao položaj proizvođača, otežan zbog pada otkupnih cijena. “Svi prisutni složili su se s potrebom uređivanja domaćeg tržišta mlijeka uvođenjem kodeksa ponašanja koji bi definirao prava i dužnosti proizvođača mli-jeka, prerađivača mlijeka i trgovačkih lanaca, kako bi se spri-ječile nepoštene trgovačke prakse koje za posljedicu imaju neodrživost proizvodnje mlijeka za primarne proizvođače”, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Konditorska industrija

Kraš Grupa je u protekloj godini ostvarila neto dobit od 14,8 milijuna kuna, što je

5,9 posto više u odnosu na 2014. Ukupni konsolidirani prihodi Kraš Grupe dosegnuli su 1,03 milijarde kuna, što je za 0,6 posto više nego u godini ranije. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje, koji iznose milijardu kuna, od čega se na prihode s domaćeg tržišta

odnosi 554,3 milijuna kuna, a s inozemnog 448,4 milijuna kuna. U 2015. je povećan izvoz na prekomorska tržišta – Saudijske Ara-bije i SAD-a, kao i na tržišta Austrije, Švedske, Švicarske, Slovenije, Srbije i Crne Gore. Tijekom prošle godine realizirani su značajniji inve-sticijski projekti modernizacije proizvodnih pogona u Zagrebu, Osijeku i Prijedoru.

DOBIT KRAŠ GRUPE

GOTOVO 15 MILIJUNA

KUNA

MILIJUNA KUNA neto dobit

Atlantic Grupe ostvarena u

prošloj godini

242,3

NASTAVAK INTEGRACIJE ŽITA U GRUPU PODRAVKANa sjednici Nadzornog odbora Žita d.d. za novog predsjednika Nadzornog odbora izabran je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Janez Bojc ostaje predsjednik Uprave Žita, a za novog člana Uprave imenovan je Milan Tadić, stariji potpredsjednik Podravke za Adria regiju.

Reorganizacijom poslovanja odlučeno je da Žito preuzme Podravkino poduzeće u Sloveniji, čime je i službeno označen početak integracijskog procesa tvrtke u sustav Grupe Podravka.


POSLOVNI REZULTATI KOMPANIJA AGROKOR KONCERNA

Jamnica, Ledo, Zvijezda i Tisak prošlu su godinu završili s dobiti, a Belje i Vupik

poslovali su s gubitkom, no manjim nego u godini ranije. Jamnica je prošlu godinu završila s dobiti nakon oporezivanja od 277,17 milijuna kuna, što je rast od 33 posto u odnosu na 2014. U prošloj je godini Jamnica grupa ostvarila ukupan prihod od 2,85 milijardi kuna, što je

rast od 60 posto prema godini ranije (zna-čajan utjecaj akvizicija Roto dinamica d.o.o. i Agrokora Zagreb d.o.o. Grude). Ukupni rashodi su iznosili 2,53 milijarde kuna i povećani su 65 posto. Ledo Grupa je u prošloj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 316,7 milijuna kuna, što je rast od 82 posto u odnosu na 2014. Ukupni prihodi Grupe iznosili su 2,36

milijardi kuna i veći su za 13,2 posto, a porasli su i ukupni rashodi, za 6,9 posto, na 2,04 mi-lijarde kuna. Tvrtka Zvijezda je u prošloj godini poslovala s dobiti od 24,5 milijuna kuna, što je rast od 39,5 posto. Ukupni su prihodi Zvijezde iznosili 923,1 milijun kuna i smanjeni su za 4,4 posto. Smanjeni su i ukupni rashodi, za 5,4 posto, na 887,8 milijuna kuna. Neto dobit Tiska u prošloj godini iznosila je 6,4 milijuna kuna, dok je godinu ranije bila 17,1 milijun kuna. Ostvareni konsolidirani prihodi u 2015. iznose 2,92 milijarde kuna, a ukupni rashodi 2,91 milijardu kuna, uz dobit prije oporezivanja od 11,2 milijuna kuna. Belje je lani ostvarilo gu-bitak od 62,45 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na godinu ranije za 66 posto. Ukupni su prihodi tvrtke smanjeni za 15 posto, na 1,67 milijardi kuna, a smanjeni su i ukupni rashodi, za 19 posto, na 1,74 milijarde kuna. Vupik je prošlu godinu završio s gubitkom od 10,8 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na 2014. kada je iznosio 24,4 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Vupika iznosili 410,9 milijuna kuna, što je pad od 3,6 posto.


Vijesti

12

Karijere

DAVOR KATALINIĆ NOVI OPERATIVNI DIREKTOR

BILLE

Trgovački lanac Billa objavio je sredinom ožujka da je

operativnim direktorom Billa Hrvatske imenovan Davor Katalinić koji će na tu funkciju stupiti u travnju. Katalinić će tako biti treći član Upravnog odbora, u kojem su predsjednik Uprave Martin Missbrandt i financijski direktor Nenad Budimir. Katalinić je zaposlenik tvrtke Rewe International AG od početka 2016. godine, a prošao je intenzivnu fazu obuke u nekoliko odjela te maloprodajne grupacije u Austriji i istočnoj Europi.

ZLATKO BAZIANEC PREŠAO U DELOITTE

HRVATSKA

Zlatko Bazianec novi je partner u Deloitteu

Hrvatska, a bit će zadužen za razvoj ponude konzultantskih usluga u Hrvatskoj, Sloveniji te u Bosni i Hercegovini, kao i za usluge vezane uz nabavu na razini Deloittea Srednja Europa. Sudjelujući u brojnim projektima za međunarodne korporacije u zemljama EU i jugoistočne Europe, Bazianec se specijalizirao za unaprje-đenje upravljanja lancem opskrbe i smanjenje troškova nabave na području prehram-bene industrije, energetike te metaloprerađivačke industrije.

Hrvatska je u prvih 11 mjeseci 2015., prema podacima HGK,

uvezla prehrambenih proizvoda za više od 2,3 milijarde eura. Uvoz poljoprivrednih proizvoda i gotove hrane iznosio je oko 860 milijuna eura više od izvoza. Povećan je uvoz hrane iz zemalja Europske unije iz kojih smo i do sada uvozili zna-čajne količine prehrambe-nih artikala. Najveći je bio uvoz mesa – 279,6

milijuna eura, slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba (kruh i konditorski proizvodi) sa 183 milijuna eura, hrana pripremljena za životinje (177 milijuna eura), te mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med sa 159 milijuna eura. Velik uvoz bilježe pića, alkoholi i ocat

(145 milijuna eura), kakao i proi-zvodi od kakaa (138 milijuna eura), te šećer i proizvodi od

šećera (100 milijuna eura).

Hrvatska gospodarska komora

Savjet vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore

(HGK) dodijelio je prava uporabe znaka “Hrvat-ska kvaliteta” za deset novih proizvoda. Pravo uporabe znaka dobili su Karlovačko nepasteri-zirano Retro, tvrtke Heineken Hrvatska, dva piva Zagrebačke pivovare - Ožujsko Amber i Ožujsko rezano, Bioenergenti-Pelet/Briket tvrtke Spačva,

Svježa kalifornijska pastrva tvrtke Ritterman, dva proizvoda tvrtke Trenton - Pašteta od dimljenog lososa i Riblja pašteta s jadranskim kozicama te dva proizvoda Sladorane - Repin rezanac i Bijeli kristal šećer. S novim proizvodima znak “Hrvatska kvaliteta” nosi ukupno 143 proizvoda, a znak “Izvorno hrvatsko” 80 proizvoda. Sastavni su dio portfelja 133 tvrtke.

DESET NOVIH PRAVA

UPORABE ZNAKA

“HRVATSKA KVALITETA”

NOVI INTERSPAR HIPERMARKET U SPLITU

RASTE UVOZ MESA, KONDITORSKIH PROIZVODA I KRUHA

Treći Interspar hipermarket u Splitu, a 18. u Hrvatskoj otvoren je u novom trgovačkom centru Mall of Split. U opremanje hipermarketa,

koji se prostire na 3.300 m2 prodajne površine, investirano je više od 40 milijuna kuna. Na 16 blagajni i dvije brze blagajne te drugim poslovima u prodavaonici zaposleno je više od 100 djelatnika. U opremanju prodaj-nog prostora ugrađena je Full LED rasvjeta kojom će se štedjeti i do 15% električne energije, a korištenjem otpadne topline rashladnog sustava zagrijavat će se topla voda i dogrijavati prodajni prostor.

MILIJARDE EURA

vrijednost uvoza

prehrambenih proizvoda

U PRVIH 11 MJESECI 2015.

GODINE

2,3


Vijesti

14

In Memoriam

PREMINUO VINAR ZLATAN PLENKOVIĆ

Poznati hvarski vinar Zlatan Plenković preminuo je

sredinom ožujka nakon što mu je pozlilo na trajektu tijekom putovanja od Splita do Starog Grada na otoku Hvaru. Plen-ković će ostati upamćen kao jedan od najboljih hrvatskih vinara, a njegov crni Zlatan otok ili bijeli Pošip simbol su najboljih vina u zemlji i inozemstvu. Plenković je počet-kom 1986. osnovao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je preraslo u vinsko carstvo s vinogradima na Hvaru, pod-no Biokova i u primoštenskom zaleđu. Plenkovića je časopis Svijet u čaši 2005. i 2007. proglasio vinarom godine u Hrvatskoj, a 2008. dodijelili su mu i titulu Viteza hrvatskog vinarstva. Više od deset puta proglašen je najboljim na Sabatini, a zadnju nagradu dobio je u Francuskoj, gdje je njegovo vino uvršteno među deset najboljih u svijetu.

LOŠA ZAKONSKA REGULATIVA MUČI DOMAĆE WEB TRGOVCE

Najveći problem hrvatskih web trgovaca je nesnalaženje u

šumi hrvatskih zakona koji se tiču online poslovanja, dok je najveći problem kupaca strah i nepovje-renje, rečeno je na konferenciji o web prodaji koju je u Zagrebu organizirala tvrtka Mapa znanja u suradnji s Udrugom eCommerce Hrvatska okupivši više od 60 web

trgovaca. Iz Udruge su pritom najavili pokretanje web servisa za informiranje i edukaciju o web prodaji te potrebu za uvođenjem značke povjerenja po kojoj će se moći identificirati pouzdane trgovce. Na konferenciji je iznesen podatak da Hrvati godišnje potro-še milijardu i 280 milijuna kuna na online kupnju.

Proizvođač sladoleda i smr-znute hrane, Ledo, jedna je od

rijetkih regionalnih kompanija u svijetu koja se uspješno nosi i s najvećim svjetskim kompanijama u segmentu sladoleda. Najno-vije istraživanje Euromonitora pokazalo je da Ledo čvrsto održava visoki udjel na tržištu cijele Adria regije. Svjetsko tržište sladoleda

i smrznutih deserata vrijedno je 76,4 milijarde dolara, a na njemu se jasno ističe položaj Leda i to na tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Ma-kedonije i Kosova. Ukupno trećinu svoje proizvodnje Ledo izvozi na dvadesetak stranih tržišta, među kojima su i Ujedinjeni Arapski Emirati, Libija i Azerbejdžan.

LEDO TRŽIŠNI LIDER U ADRIA REGIJI

ISTRA NAJBOLJA MASLINARSKA REGIJA NA SVIJETU

Ugledni Flos Olei, jedini svjetski vodič za ekstra djevičanska maslinova ulja, proglasio je Istru najboljom svjetskom maslinarskom regijom

u ovoj godini. Naime, u izdanju za 2016. Istra je područje s kojeg dolazi najveći broj uvrštenih maslinara, čime je potvrđena visoka kakvoća ulja koje se proizvodi na tom području. U ovogodišnjem popularnom i iznimno cijenjenom vodiču ekstra djevičanskih maslinovih ulja čak je 50 istarskih maslinara. Pretekli su dosad vodeće Talijane i Toskanu koja je gotovo u pravilu držala primat u broju svojih predstavnika.

OTVORENA RENOVIRANA TRGOVINA LIDLA U OSIJEKUNastavljajući projekt modernizacije svoje prodajne mreže, trgovački lanac Lidl u Osijeku je otvorio tr-govinu koja je u potpunosti renovirana prema novom konceptu gradnje i dizajna. To podrazumijeva veći prodajni prostor, prostranija parkirna mjesta, više prirodnog svjetla, veću energetsku učinkovi-

tost i atraktivniji izgled. Prodajni prostor nove trgovine iznosi 1.465 četvornih metara.

MILIJARDI KUNA

iznos koji Hrvati

godišnje potroše na

ONLINE KUPNJU

1,28

Četiri hrvatske vinarije - Vina Belje, PP Orahovica,

Kraljevski vinogradi i Zlatan Otok – predstavile su se sre-dinom veljače na Supermar-ket Trade Showu, najvećem sajmu trgovine u Japanu. Japanski kupci su tijekom svakodnevnih vođenih kuša-nja na sajmu odlično ocijenili sva predstavljena hrvatska vina pa je distributer Fuji Trading najavio značajno po-većanje uvoza hrvatskih vina i dolazak japanskih kupaca u obilazak hrvatskih vinarija tijekom rujna. Na japanskom tržištu godišnje se popije oko 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe, što daje odlične šanse za uspjeh i hrvatskim vinima.

HRVATSKA VINA OTVARAJU

VRATA JAPANSKOG

TRŽIŠTA


RAST CIJENA HRANE I PIĆA UBLAŽIO DEFLATORNE PRITISKE

Godišnja stopa inflacije u siječnju je zabilježila pad i na mje-sečnoj i na godišnjoj razini. Potrošačke su cijene u odnosu na

prosinac 2015. zabilježile pad od 0,7%, dok su odnosu na siječanj 2015. pale 0,8%. Snažniji pad cijena na mjesečnoj

razini zaustavile su prvenstveno više cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su zabilježile rast od 1,3%.

PODRAVKA S REKORDNIM RASTOM PRODAJE U RUSIJI

ZAPOSLENICI OSJEČKE KAROLINE POSTAJU DIONIČARI KRAŠA

Direktor Podravkinog sek-tora Istočna Europa Damir

Perlok izjavio je kako je Podravka trgovinsku krizu između Eu-ropske unije i Rusije iskoristila da potpuno promijeni poslovni model rada na ruskom tržištu, što je donijelo rekordni rast prodaje u zadnjih 20 godina. Podravka je u Rusiji krenula samostalno u razvoj distribucije i prodaje, potpisala je

Radnici osječke Karoline prvi su put, otkad tvrtka posluje u

sastavu Kraša, dobili priliku kupiti radničke dionice tvrtke kako to već godinama rade i ostali za-poslenici. Većina od ukupno 330 zaposlenih u Karolini iskoristila je to pravo i postala suvlasnik Kraša. Menadžeri i zaposlenici Kraša kroz model radničkog dioničarstva izravno kontroliraju oko trećine vlasništva u kompaniji.

Dukat je u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu

od 72,9 milijuna kuna, što je 14,4% više nego godinu ranije. Poslovni su prihodi lani iznosili 1,64 milijardi kuna, što je 2,3% manje, dok su prihodi od prodaje iznosili 1,63 milijardi kuna i manji su za 0,4%. Prihodi od prodaje Dukat Grupe koju, uz matičnu kompaniju, čini još 13 povezanih društava u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Bugarskoj, iznosili su 3,39 milijardi kuna, što je 3,7% manje nego 2014. godine. Neto dobit Grupe za prošlu godinu iznosi 78,9 milijuna kuna i smanjena je za 5,6%.

NETO DOBIT DUKATA

PORASLA ZA 14,4 POSTO

direktne ugovore sa svim glavnim trgovačkim lancima te je danas direktno prisutna na više od 30.000 prodajnih mjesta po cijeloj Rusiji.


Društveno odgovorno poslovanje

Top Employer

Institut Top Employers uručio je tvrtki Metro Cash & Carry Hrvatska certifikat Top Employer

za najboljeg poslodavca u Europi i u Hrvatskoj. Metro je zaslužio certifikat ostvarivši standarde izvrsnosti u uvjetima koje pruža svojim zapo-slenicima. U usporedbi sa 717 tvrtki iz cijeloga svijeta koje su sudjelovale u istraživanju, rezulta-ti Metroa nadmašili su 61 posto certificiranih kandidata. Certifikat Top Employer temelji se na neovisnom, revizijskom i činjeničnom procesu.

Istraživanje se sastoji od pitanja koja pokrivaju gotovo 600 različitih procesa i programa tvrtke i detaljno analiziraju devet tematskih cjelina: strategiju razvoja talenata, upravljanje ljudskim resursima, proces zapošljavanja i uvođenja u posao, učenje i razvijanje, razvoj rukovodstva, upravljanje karijerom, povlastice i kompenzaciju te korporativnu kulturu. U osam tematskih cjelina Metro Cash & Carry Hrvatska ostvario je iznadprosječne rezultate.

KAUFLAND I P&G POMAŽU DJECI

Iz ljubavi prema djeci”, nacionalna inicijativa Hrvatskog Crvenog križa, P&G-a i Kauflanda,

uspješno je završila, a zahvaljujući kampanji predškolska djeca u potrebi primit će pelene i ostale proizvode. Ukupno je prikupljeno 100.000 kn donacije. Sredstva prikupljena u ovoj kampanji pomoći će obitelji s djecom do druge godine života koje se nalaze u iznimnim potrebama na području Sisačko-moslavač-ke, Virovitičko-podravske i Šibensko-kninske županije. Inicijativa “Iz ljubavi prema djeci” u trgovi-nama Kauflanda trajala je od 11. siječnja do 21. velja-če. U kampanju su se mogli uključiti svi i to kupnjom proizvoda tvrtke P&G u trgovi-nama Kauflanda.

PODIZANJE SVIJESTI O MUŠKOM ZDRAVLJU

Donacijom higijenskih i kozmetičkih proizvoda Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje

dobi Gornja Bistra, završena je DM-ova inicija-tiva “I zima toplo srce ima”. Donirani su proizvodi poput deterdženata, krema i šampona koji su potrebni za svakodnevnu brigu o djeci. U Specijalnoj bolnici Gornja Bistra o 107 malih pacijena-ta svakodnevno brine šest liječnika, 40 medicinskih sestara, 14 njegovateljica, četiri profesorice defek-tologije i brojni volonteri.

Inicijativu “I zima toplo srce ima” i ove su godine podržali poznati skijaši Janica Kostelić, Nika Fleiss, Špela Pretnar i Urška Hrovat.

GALA KONCERT TOMMYJA I CRVENIH

NOSOVA Uz podršku tvrtke Tommy iz Splita,

povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, Crveni

nosovi klaunovidoktori u pratnji glazbenika klasične glazbe izveli

su “Mali Gala Koncert” za djecu na liječenju u KBC-u Zagreb, KBC-u Split, KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek i Klinici za tumore Zagreb. U isto vrijeme u svim

gradovima svirala se Oda radosti.

METRO HRVATSKA

MEĐU NAJBOLJIM

POSLODAVCIMA U EUROPI

ZAVRŠENA INICIJATIVA “I ZIMA TOPLO SRCE IMA”

Počeši s razlogom” nova je javnozdrav-stvena kampanja koju Zagrebačka

pivovara pokreće u partnerstvu s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. Glavni je cilj kampanje podizanje svijesti o muškom zdravlju s naglaskom na važnost redovitog samopregleda s ciljem ranog otkrivanja raka testisa. Rak testisa najčešći je tumor muškaraca mlađe životne dobi te se

posljednjih 40 godina bilježi udvostručenje pojavnosti tumora testisa, što je najizraže-nije u razvijenim zemljama sjeverne Europe. U sklopu kampanje pokrenuto je i savjeto-valište “Počeši s razlogom” u sklopu kojeg će liječnici Odjela za urogenitalne tumore Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb svakog četvrtka od 13 do 15 sati na broj telefona 01 2388 112 odgovarati na sva dodatna pitanja o toj bolesti.


Inovacije i definiranje tržišnih trendova u kategoriji čaja smjernice su kojih se Franck pridržava od samog početka proizvodnje čajeva koja je započela davne 1968. godine.

Franck je prvi na hrvatskom tržištu počeo i s proizvodnjom voć-nog čaja u filtar vrećicama. Ovu dinamiku poslovanja kompa-nija primjenjuje i danas, a upravo zahvaljujući takvom pristupu uvjerljivi je tržišni lider u ovoj kategoriji, kako u trgovini tako i ugostiteljstvu.Franck čajevi uključuju bogat asortiman s više od 30 različitih okusa koji se dijele u tri segmenta: biljni, pravi i voćni čajevi. Riječ je o visokokvalitetnim proizvodima po pristupačnoj cijeni koji pružaju luksuz finog, toplog napitka. Kvaliteta se, među ostalim, očituje i u gramaži samog proizvoda te korištenju vr-hunskih sirovina. Tako, se za filtar vrećice koristi kvalitetan filtar papir i papirna traka koja proizvod čini sigurnim i ekološki pri-

Promo

Dva nova čaja svojim će slojevitim i bogatim aromama zadovoljiti i najzahtjevnije potrošače

hvatljivim jer je bez ikakvih ljepila i propilena.Ljubiteljima čaja Franck donosi dva nova okusa koja će zadovoljiti i afinitete istinskih znalaca: Dark Mint crni čaj s mentom i Exotic Green zeleni čaj s okusom limuna i ananasa.Prvenstveno namijenjeni obožavateljima pravog čaja, spravljenog od biljke čajevac (Camellia sinensis), kao i onima koji žele uživati u bogatstvu okusa, dva nova čaja svojim će slojevitim i bogatim aromama zadovoljiti i najzahtjevnije potrošače. Dark Mint obogaćuje snagu crnog čaja osvježavajućom mentom, stvarajući neodoljivu kombinaciju jačine i blagosti. Exotic Green pojačava sup-tilnost zelenog čaja limunovom travom, korom limuna te sokom ananasa, a rezultat je uistinu jedinstven unikatan okus na tržištu.

NOVI FRANCK ČAJEVI ZA ISTINSKE LJUBITELJE

Promocije

Coolinarika portal

Uz impozantnu brojku od 222 tisuće fanova, Podravkin profil Coolinarika postao je vodeća

stranica u prehrambenom segmentu na popu-larnoj društvenoj mreži Facebook. Coolinarika je najbrže rastući brend i najbrže rastuća stranica u industriji, a Podravka s ovim uspjehom ima čak tri svoje stranice među vodećih pet u indu-striji prehrane. “U vremenu u kojemu se život odvija na društvenim mrežama, Coolinarika je

postala mjesto na kojemu kuharice i kuhari dijele svoja nova gastro otkrića ili traže inspiraciju za kulinarske izazove”, izjavila je Marinka Akrap, direktorica Korporativnih i marketinških komunikacija Podravke. Ležeran i opušten ton komunikacije te pravovremene objave prepozna-lo je i osam tisuća pratitelja na Instagram profilu Coolinarike, a u komunikacijske uspjehe ubraja se i Coolinarika Viber Chat.

LEDO PREDSTAVIO “VATRENOG NAVIJAČA”

Završio je Ledov natječaj za najodanije nogometne obožavatelje čijih će 14 lica

krasiti ambalažu novog sladoleda, nazvanog “Vatreni navijač”. Mladi sladokusci u pratnji roditelja posjetili su Ledovu tvornicu, gdje su proizvedeni prvi sladoledi okusa vanilije i nugata u obliku nogometnog dresa, a novi će se sladoled ubrzo naći i u Ledo škrinjama. Pobjednici natječaja žiri su osvojili najkreativ-nijim fotografijama s navijačkim rekvizitima kojima su pokazali kako se navija.

SPOJ UKUSNE HRANE I DOBRE FOTOGRAFIJE

VODEĆA “PREHRAMBENA” STRANICA NA FACEBOOKU

Dukat i skupina blogera “foodija” sredinom su

ožujka proslavili prvu godišnjicu suradnje i ljubavi prema ukusnoj hrani i fotografiji u zagrebačkom restoranu “Kuhaona”. Druženje je održano uz mirise i okuse jela pripremljenih prema autor-skim receptima food blogera i “foodija”, a tom je prigodom predstavljeno i limitirano izdanje kuharice u kojoj se nalazi 12

atraktivnih recepata. Kuharica na poleđini ima magnet kako bi se mogla postaviti na hladnjak i uvijek biti pri ruci mladim kuharima. U Dukatu ističu kako je ovaj tip suradnje višestruko koristan jer mladi blogeri imaju priliku svoj hobi pretvoriti u nešto više, a tvrtka koristi au-torski sadržaj poput recepata i fotografija na svojim digitalnim platformama.

POZNATA PRVA TRI FINALISTA METRO JUNIOR TOP CHEFA

Na prvom sučeljavanju projekta “METRO Junior Top Chef”, u organizaciji tvrtke Metro Cash & Carry, održanom koncem veljače u zagrebačkom restoranu “Kuhaona”, mentori Ante Udovičić

i Mario Mihelj te Helena Lončar iz Metroa odlučili su da Matija Jagić, Dorian Varaždinac i Dario Kovačić zaslužuju mjesto u finalu projekta edukacije mladih kuhara. Finale će se održati u travnju, a pobjednik osvaja dvomjesečnu edukaciju na kulinarskom institutu Kul IN koji s talijanskom ško-lom za kuhare “ALMA la Scuala Internazionale di Cucina Italiana” razvija programe profesionalnog usavršavanja kuhara. Tri najbolja kandidata Metro će nagraditi putovanjem na prestižno kulinarsko natjecanje Bocuse d’Or u Budimpešti.

ZACAPA RUM PREDSTAVLJEN ZAGREBAČKOJ PUBLICI

Tvrtka PPD Croatia u Zagrebu je ugostila Rebeccu Quiñonez, globalnu ambasado-

ricu brenda Ron Zacapa. Quiñonez educira potrošače diljem svijeta o brendu Zacapa, a u Zagrebu je tijekom dvodnevnog boravka u su-radnji s restoranom Apetit City, dočarala okuse Gvatemale kroz predstavljanje pića Zacapa 23 i Zacapa XO. Načini prezentacije i serviranja ključni su za potpuni doživljaj pića, uključujući i pripremu te serviranje koktela Signature Old Fashioned. Povijest pića Zacapa vezana je uz povijest Gvatemale te plodnog vulkanskog tla pogodnog za uzgajanje šećerne trske.

COCKTA NAPUNILA 63 GODINE

Osvježavajuće gazirano bezalkoholno piće Cockta, jugoslavenski odgovor na američku Coca-Colu, proslavilo je 63

godine. Piće pod nazivom “Yugo-cockta” predstavljeno je 8. ožujka

1953. na Planici, prilikom natjecanja u skijaškim skokovima. Za nastanak

pića zaslužan je tehnolog ljubljanskog poduzeća Slovenijavino, a naziv je osmislio kao asocijaciju na konku-

rentsku Coca-Colu.

U Inadolazeću turističku sezonu na Jadranu, Vina Belje ulaze s čak

sedam medalja koje su osvojila na 21. Dionizijani koja je održana u sklopu saj-ma GAST u Splitu. Među bijelim vinima iz podruma Belja zlatne medalje osvojili su chardonnay i graševina iz 2012., dok je Goldberg chardonnay 2013. nagrađen srebrom. U kategoriji crnih vina najprestižnija medalja pripala je cabernet sauvignonu iz 2009. i kupaži cabernet sauvignon - merlot iz 2011., a srebrom su nagrađeni merlot i Goldberg frankovka berbe 2012. Glavna enologi-nja Vina Belje, Suzana Zovko, ističe kako je suradnja s partnerima u turizmu sve bolja, a gosti sve češće biraju baranjska vina koja se sjajno sljubljuju i s morskim specijalitetima. Vina Belje zamijećena su i na međunarodnoj sceni pa su se tako s proljetnog kušanja Mundus Vini u Njemačkoj vratila s dvije srebrne medalje.

USPJEH VINA BELJE UOČI TURISTIČKE

SEZONE

Medijski barometar trgovačkih lanaca

TOMMYUGROZIO

KONZUMOVUDOMINACIJU

abilježivši stotin-jak objava više nego u siječnju, čini se kako su se u veljači trgovački lanci opet vratili u

žarište interesa medija. Sa 168 objava Konzum je i dalje na prvom mjestu, no “opasno” mu se približio Tommy sa samo pet objava manje. Lidl je tako završio na trećemu mjestu. Svoju je drugu poziciju inače držao od prosinca 2014. pa sve do siječnja 2016. godine. Četvrti Kaufland i peti Spar su u odnosu na prošli mjesec samo zamijenili mjesta.

AKTIVNOST VODEĆE TROJKEO Konzumu se najviše pisalo vezano za poslovanje (42% objava), a slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda (37%). Mediji su izvijestili o no-voj ovećoj financijskoj operaciji Agrokora kojom su po modelu “sale and leaseback” obuhvaćena četiri Konzumova trgovačka centra koja će u idućih 12 godina biti u najmu. Trebao bi ih preuzeti južnoafrički nekret-ninski fond Tower Property

Fund Limited, a transakcija bi trebala biti zaključena u travnju. Radi se o dva trgovačka centra u Zagrebu (Gračani Meridijan 16 i Super Konzum u Vukovarskoj), Super Konzumu u Velikoj Gorici te Sub Dubrovniku u Župi Dubrovačkoj. Objavljeno je i kako je Konzum klik otvorio nova radna mjesta.Kod Tommyja je situacija vezana za tematiku potpuno drugačija nego kod Konzuma, no opet jednaka kao u prošlom mjesecu: 80% objava se odnosi na promidžbu i sponzorstva. Druga po zastupljenosti je tema vezana za poslovanje s udjelom od 13%. Sponzorstva su najvećim dije-lom vezana za nogometni klub Split Tommy te malonogometni ženski klub Split Tommy. Osim toga, mediji su prenijeli vijest o suradnji Tommyja u akciji Cari-tasa Dubrovačke biskupije, kao i podržavanju akcije “Crvenih nosova” koji već četvrtu godinu zaredom organiziraju “Mali Gala Koncert” za djecu koja se liječe na odjelima onkologije.Za Lidl se, poput Konzuma, najveći udio objava odnosi na poslovanje, poslovne planove,

rezultate (46% objava). Asor-timan i cijene proizvoda

slijede s udjelom od 33%. Otvorena je nova Lidlova trgovina u Zaprešiću, do kraja ljeta trebao bi se izgraditi novi centar u Crikvenici te je otvorena

trgovina u općini Viškovo kao ukupno 89. Lidlova

trgovina u Hrvatskoj.

MEDIJSKO PRAĆENJETematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na promidžbu i sponzorstva. Udio ovog tipa iznosi 37% od ukupnog broja zabilježenih objava, a slijedi tematika vezana za poslovanje s udjelom od 29%. Više se ob-javljivalo u tiskanim medijima (57%). Udio tiskovina i portala identičan je onome u siječnju. Mediji koji su pojedinačno najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, Slo-

bodna Dalmacija te dva medija s jednakim brojem objava: Lisa i jatrgovac.hr. Iako je udio objava u tiskovinama i na portalima ostao isti kao u siječnju, tematski je došlo do promjene. O svim se temama više objavljivalo u tiskanim medijima, osim kad se radi o objavama vezanim za promidžbu i sponzorstva koje su zastupljenije na portalima. Najveća razlika unutar teme zabilježena je za “Asortiman i cijene proizvoda” gdje tiskovine uzimaju čak 80,2% udjela.

Ines Kovačić[email protected]

Press Clipping

ZSa 168 objava Konzum je i dalje na

prvom mjestu, no “opasno” mu se u veljači približio Tommy sa samo

pet objava manje, čime je nakon više od godine dana istisnuo Lidl s druge pozicije

Trgovački lanci - broj objavaveljača 2016.Konzum

168

Tommy

Lidl

Kaufland

Spar

Plodine

163

114

70

63

45

Mercator38

Diona13

Billa27

KTC

NTL

12

4

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima (%)Promidžba i sponzorstva

37

Poslovanje

29Asortiman, cijene

27Ostalo

5Usluge i odnos prema kupcima

2


U odnosu na

siječanj (86)Tommy je u

veljači gotovo udvostručio broj

svojih objava

(163)

Ja TRGOVAC_208x297+3_HURA.pdf 11 03/03/16 12:04

Uskršnja košarica

DOMAĆE I TRADICIONALNO U PRVOM PLANU

Unatoč brojnim uvoznim proizvodima čija je cijena u nekim primjerima znatno niža, očekuje se kako će i ovoga Uskrsa domaći potrošači ostati vjerni tradicionalnim hrvatskim proizvodima

ećina će Hrvata i ove godine najveći kršćanski blagdan proslaviti u krugu svojih najbližih, uživajući u pomno odabranim i priprem-ljenim tradicionalnim delicijama. Blagdanski će stol, među ostalim proizvodima, tako krasiti jaja,

šunka, mladi luk i hren, a za uskršnji ručak brojne će obitelji blagovati janjetinu ili nešto povoljniji odojak ili pak puricu. O željama za što obilatijom i razno-likijom uskršnjom košaricom promišljat će se u okvirima realnih mogućnosti kućanstava pa se stoga u medijskom diskursu u predblagdansko vrijeme svake godine iznova donose analize i pojašnjenja potrošačkih košarica. Prema istraživanju Neza-visnih hrvatskih sindikata (NHS), u 2015. godini za skromnu je uskršnju košaricu, koja obuhvaća tek osnovne namirnice te jeftiniju ribu i meso poput srdela i svinjske lopatice, prosječna četveročlana obitelj trebala izdvojiti oko 650 kuna. Gotovo dvostruko više građane je stajala tzv. srednja košarica kako bi se počastili oslićem, rolanom šunkom i odojkom, dok je mnogima nedostižna, bogata košarica, u koju se ubrajaju bakalar, janjetina i luksuzni proizvodi poput slatkiša i alkoholnih pića, bila “teška” 1580 kuna. Ovogodišnje procjene NHS-a nisu bile dostupne do zaključenja ovoga teksta te ih možemo očekivati netom pred Uskrs. Koliki će biti stvarni iznosi pojedinih katego-rija košarica ostaje da se vidi, no sa sigurnošću možemo ustvrditi kako

će se većina građana osloniti na razne akcije koje pripremaju proizvođači i trgovci kako bi omiljene proizvode na uskršnju trpezu stavili po što povoljni-joj cijeni.

DOMAĆE JE POPULARNOPovoljna cijena važnu će ulogu igrati i kod kupnje jaja, neizostavne uskršnje namirnice. Unatoč ne-preglednim mogućnostima korištenja jaja u svakod-nevnoj prehrani i njihovoj prehrambenoj vrijednosti, prosječna mjesečna potrošnja u Hrvatskoj kreće

se između 50 i 55 milijuna komada, što je nešto ispod europskog prosjeka. Duboko utkano u kršćansku tradiciju kao simbol plodnosti i novog života, jaje na važnosti dobiva upravo u predblagdansko vrijeme kada potražnja za ovim proizvodom raste i do 25%. U tom kontekstu zanimljivo je osvrnuti se na podatke gospodar-

skog udruženja Croatiastočar koji ukazuju na galopirajući trend uvoza konzumnih jaja i to mahom iz članica EU koje imaju veliku

proizvodnju i najkonkurentniju cijenu. “Uvoz jaja u prvih devet mjeseci 2015. godine povećan je za 113% u odnosu na isto razdoblje godine ranije pa će značajan dio hrvatskih građana ovog Uskrsa pisanice raditi od europskih tržišnih viškova”, upozorava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Trendu smanjenja domaće proizvodnje i rasta uvoza uspješno se odupire osječka tvrtka Žito d.o.o. koja je kao jedan od najvećih hrvatskih proizvođača jaja za uskršnji pe-riod pripremila brojne tržišne promocije.

U ovoj tvrtki smatraju kako je prednost domaće proizvodnje jaja u njihovoj brzoj

V


distribuciji od farme do polica trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Osim dobro organizirane distribucije, u Žitu navode kako je njihova konkurentska pred-nost u tome što kontroliraju cjelokupan proizvodni ciklus, od proizvodnje žitarica koje se koriste kao hrana za nesilice, mješaonice hrane, uzgoja pilenki pa sve do kontrolirane proizvodnje jaja. Takvim pristupom Žito svježa jaja zaradila su i znak “Jaja hrvatskih farmi”, jamčeći svakom potrošaču svježinu, kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Pored rasta na domaćem tržištu, u ovoj osječkoj tvrtki se nadaju kako će u narednim periodima kvalitetu nji-hovih proizvoda prepoznati i potrošači na inozem-nim tržištima. Prepoznatljive proizvode, bez kojih je nezamisliv blagdanski stol za generacije vjernih potrošača, ovog Uskrsa tradicionalno priprema i Podravka. Posebne ponude pripremljene su za one kategorije proizvoda koje u predblagdansko vrijeme bilježe pojačanu potrošnju. Sve sladokusce i ljubitelje slastica koji u pripremi svakodnevnih ali i tradicionalnih uskršnjih slastica koriste proizvode iz asortimana Dolcela, očekuju posebna promo/gratis pakiranja popularnih proizvoda poput pudinga vanilija i čokolada, vanilin šećera, praška za pecivo, Gussnela te kvasca. Za period posta i preduskršnjeg razdoblja Podravka je pripremila posebnu ediciju tuna posne paštete iz asortimana Eva, proizvedenoj od kvalitetnih fileta

tune s pažljivo odabranim začinima za potrošače koji preferiraju blagi okus. Glavna je karakteristika ovog proizvoda, kažu nam u koprivničkoj kompaniji, da osim ribe ne sadrži ostale sastojke životinjskog pori-jekla pa je proizvod pogodan za konzumaciju u vri-jeme posta na dan Velikog petka. Osim uobičajene konzumacije s kruhom, ova se pašteta može koristiti i za pripremanje maštovitih posnih delicija. Osim ovog limitiranog proizvoda, na policama će se naći i promo pakiranja iz istog asortimana koja su zbog povećane potrošnje vrlo atraktivna potrošačima, a riječ je o Eva i Mirela sardinama u biljnom ulju koje će potrošači moći kupiti u pakiranjima 3x100 grama. Bogata ponuda Podravkinih proizvoda podrazumi-jeva i mesni asortiman, ponajprije šunke i lopatice, koje se odlično nadopunjuju s ostalim Podravkinim proizvodima poput hrena, krastavaca i zamrznutog povrća za francusku salatu. Kao i prethodnih, tako i ove godine u kompaniji očekuju povećanje prodaje za nadolazeće blagdane ističući pritom da su Podrav-kini proizvodi u vrijeme Uskrsa sastavni dio gotovo svakog uskršnjeg stola. “Snaga i kvaliteta brendova Dolcela, Vegeta, Eva i Podravka daju određenu sigurnost da će upravo ti proizvodi biti prvi izbor potrošača”, poručuju iz Podravke. Od prigodnih proizvoda za Uskrs, u asortimanu tvrtke Belje, posebno se ističe ABC svježi krem sir s hrenom i komadićima svježeg ribanog hrena koji

Lani je za skromnu uskršnju košaricu prosječna četveročlana obitelj trebala izdvojiti oko 650 kuna

punoćom okusa dopunjuje svježi sir i tako se idealno slaže uz uskršnju šunku. Od suhomesnatih proizvoda za uskršnji stol svakako su prigodni i Baranjski kulen te beljska dimljena slanina, suhomesnati proizvodi koji jamče visoku kvalitetu, autentičan okus te tradi-cionalnu recepturu i proizvodnju. Za opuštanje u vri-jeme blagdana uz kvalitetnu domaću kapljicu, Belje izdvaja graševinu, frankovku i merlot iz svog vinskog asortimana. Prema dosadašnjem iskustvu upravo u vrijeme Uskrsa, objašnjavaju u tvrtki, potrošači traže domaće okuse i tradicionalne proizvode po kojima je Uskrs prepoznatljiv. Na vlastite komparativne prednosti i vjernost potrošača oslanja se i tvrtka Zvijezda. Od neizos-tavnih proizvoda koji se već desetljećima nalaze na uskršnjem stolu posebno se izdvajaju Zvijezda hren i hren umak, francuska salata te majoneza, a tu su i maslinovo ulje, krastavci i naravno margarini kao nezamjenjiva karika u lancu uspješno priprem-ljenih slastica i jela. I ove godine Zvijezda je za svoje potrošače pripremila raznoliku blagdansku ponudu svojih proizvoda i to po, kažu, najpovoljnijim ci-jenama. Upravo zato, u tvrtki se nadaju da će za ove blagdane zabilježiti porast prodaje jer su Zvijezdini brendovi među najomiljenijim robnim markama hrvatskih potrošača.

RAZNOLIK ASORTIMANZa nadolazeće blagdane dobro su se pripremili i trgovci koji potrošače nastoje pridobiti raznim blag-danskim akcijama, popustima i limitiranim edici-jama uskršnjih proizvoda. S obzirom da sve veći broj potrošača iz godine u godinu cjelokupnu kupnju namirnica za svoju uskršnju trpezu obavlja upravo u trgovačkim lancima, njihova je ponuda zaista bogata i sveobuhvatna. Primjerice, Lidlov blagdanski asortiman i ove je godine nadopunjen ekskluzivnom privatnom markom Deluxe koja je u ponudi tijekom božićnih i uskršnjih blagdana. Iz asortimana ove privatne marke potrošači mogu birati između više od 200 različitih proizvoda svih kategorija hrane, od mesnih i ribljih proizvoda, salama, sireva, pašteta, najrazličitijih deserata, do alkoholnih pića, orašastih plodova i maslinovog ulja. Lidl je odnedavno Deluxe liniju nadopunio i jedinst-venim hrvatskim Deluxe proizvodima. Riječ je o vrhunskim i probranim proizvodima isključivo domaće proizvodnje koji se ističu ekskluzivnošću i kvalitetom. Osim Deluxe blagdanske linije, Lidlova ponuda u vrijeme uskršnjih blagdana uključuje i Favorina asor-timan koji sadrži atraktivne uskršnje slastice, kao što su čokolade, bomboni i praline u obliku prigodnih zečeva, pilića i uskršnjih jaja. Posebnu ponudu za svoje je potrošače pripremio i Konzum, ponajprije u vidu posebnih edicija slatkiša, a razvijena je i linija blagdanskih proizvoda pod na-zivom Special moments koja kupcima nudi luksuzne gurmanske proizvode po povoljnim cijenama. Uskrs je u Konzumu obilježen i prilagođenim asorti-

manom neprehrane, a u ovom trgovačkom lancu očekuju kako će i svi veliki dobavljači prilagoditi svoj postojeći asortiman blagdanskom duhu. Uskršnjeg šarenila neće nedostajati ni u trgovinama Metro Cash & Carry koje su ovogodišnji prigodni asortiman naročito obogatile u kategorijama slatkiša i sezonskih proizvoda. Na njihovim će se policama naći slatke pogače (pince), kao i čokolade u formi prepoznatljivih uskršnjih motiva, poput čokoladnih zečeva i jaja, a kupci će za svoj dom moći odabrati brojne uskršnje dekoracije, boje za jaja te tekstil s uskršnjim motivima. Rast prodaje u vrijeme blagdana očekuju i u Kau-flandu. Ovog Uskrsa za kupce su pripremili proiz-vode premium robne marke Exquisit koja obuhvaća raznolik asortiman s više od 100 proizvoda, od ukusnih predjela, posebnih suhomesnatih i sirnih delicija, do vrhunskih mesnih proizvoda, slasnih deserata, slatkiša i grickalica.

VJERNOST POTROŠAČAI domaći proizvođači i trgovci ističu kako očekuju da će hrvatski potrošači, unatoč brojnim uvoznim proizvodima čija je cijena u nekim primjerima znat-no niža, i ovoga Uskrsa ostati vjerni tradicionalnim hrvatskim proizvodima. Naslanjajući se na recentna istraživanja, u Konzumu ističu kako je hrvatski potrošač iznimno vjeran domaćim tradicionalnim proizvodima te navode kako bilježe kontinuirani rast potražnje upravo za proizvodima domaćeg porijekla koji potrošačima jamče visoku kvalitetu, sigurnost i izvornost te kao takvi najbolje odgovaraju na želje, potrebe i navike hrvatskih potrošača. Očekivani rast prodaje, kažu pak u Kauflandu, prvenstveno se temelji na zadovoljstvu kupaca i na izvrsnoj suradnji s domaćim proizvođačima. A na kartu tradicional-nih uskršnjih šunki isključivo hrvatskih proizvođača zaigrat će i Metro. U NTL-u ističu kako su potrošači cjenovno vrlo osjetljivi i traže najpovoljnije proiz-vode, ali se istovremeno nadaju da će njihovi kupci prepoznati kvalitetan domaći proizvod. Direktor Croatiastočara, Branko Bobetić, također ističe kako

svakog Uskrsa ipak dominiraju domaći proizvodi pa je i njegova procjena kako će i ove godine

potrošači biti naklonjeniji domaćim proiz-vodima, čije su vrijednosti već desetljećima povezane s navikama potrošača. U sva-kom slučaju, potrošači će sasvim sigurno pažljivo donositi odluku o kupnji pojedinih uskršnjih proizvoda koji se tradicionalno

nalaze na blagdanskom stolu. Izbor je velik, a financijska sredstva prilično ograničena.

Unatoč tome, vjerujemo da će svaka obitelj u širokom asortimanu pronaći ponešto za svoje

ukućane, kako one najmlađe, tako i one starije.

Želimo Vam sretan Uskrs!

Daria Rendulić[email protected]

Uskršnja košarica


PROSJEČNI RAST potražnje za jajima u

preduskršnje vrijeme

25%

Uskršnja trpeza obično uključuje jaja, šunku, mladi luk, hren te janjetinu, odojak ili puretinu

Većina trgovačkih lanaca u okviru asortimana pripremila je posebne edicije uskršnjih proizvoda

Promo

ŠUNKE S 2% MASNOĆE - TAKO LAGANE, A TAKO SOČNE! Nježan okus, sočnost i mali postotak masnoće dovoljan su razlog za uživanje u ovim vrhunskim proizvodima, bez grižnje savjesti

Ako ste se ikad pitali koje su najbolje šunke koje možete zamisliti i jesti, danas na to pitanje pos-

toji odgovor.

Dodamo li svemu navedenom činjenicu da porcija od 85 do 100 g šunke zadovoljava čak 30 do 50 posto dnevnih potreba za proteinima, ove šunke zasluženo postaju idealnim odabirom za balansiran doručak, međuobrok ili večeru svakog pojedinca ali i cijele obitelji odnosno svih onih koji brinu o kvaliteti svoje prehrane.

Iskustvo vrhunskih mesnih stručnjaka utkano je u proiz-vodnju PIK Šunke u ovitku i Zlatne kuhane šunke koje se izrađuju od najkvalitetnijih komada svinjskog buta. Sadrže tek 2% masnoće, a njihova nježna tekstura ne os-tavlja ravnodušnima ni one najizbirljivije ljubitelje šunki.

Nježan okus, sočnost i mali postotak masnoće dovoljan su razlog za uživanje u ovim vrhunskim proizvodima, bez grižnje savjesti. Ujedno ove šunke ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten ni soju.

PIK Šunka u ovitku i PIK Zlatna kuhana šunka izvrsno se sljubljuju s različitim namirnicama pa su dobrodošle u različite sendviče, osvježavajuće salate ili tjestenine.

ZAPOČNITE I ZAVRŠITE SVOJ DAN UKUSNIM ZALOGAJIMA OD PIK ŠUNKI SA SAMO 2% MASNOĆE!

Bez suvišnih

dodataka, samo najbolji

sastojci!

PROMOTIVNAPRODAJA

ZAKOČILAREDOVNU

Promometar

Za razliku od većine europskih zemalja u kojima rast promotivne prodaje ipak ima pozitivan utjecaj na ukupnu prodaju, ovaj je efekt izostao na tržištu Hrvatske. Sve intenzivnija ulaganja u promotivne ak-tivnosti, u nastojanju da se poveća baza kupaca ili sama konzumacija proizvoda, izazvala su visoku razinu kanibalizacije redovne prodaje

manje u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, četvrtina eu-ropskih kupaca izjavljuje da će, i kada se ekonomski uvjeti poprave, nastaviti s kupovi-nom jeftinijih proizvoda. To je, naime, jedan od nalaza Nielsenovog indeksa povjerenja potrošača provedenog u zadnjem kvartalu 2015. godine. Očito je da se jednom stečenih pogodnosti kupci ne namjeravaju tako lako odreći. U ovom slučaju, promotivne aktivnosti podrazumijevaju svu prodaju ostvarenu uz kratkotraj-no sniženje cijene od minimalno 5% u trajanju do šest tjedana te posebna pakiranja s nižom ci-jenom po jedinici mjere (multi-pakiranja, poklon-pakiranja, gratis-pakiranja i sl.). Europski prosjek prodaje prehrambenih i neprehrambenih kategorija kroz promotivne aktivnosti je 29%, ali s očitom polarizacijom

oliko prodaje se ost-vari kroz promocije i može li se njima efikasnije upravljati?Razvoj diskontnih kanala prodaje, snaženje privatnih

robnih marki te intenziviranje prodaje kroz promotivne ak-tivnosti najveće su promjene koje su se dogodile FMCG tržištu kao posljedice globalne ekonomske recesije 2008. godine. Danas, gotovo jedno desetljeće kasnije, izmjeren je podjednak ili veći in-tenzitet promotivnih aktivnosti u većini europskih zemalja. Jedina tržišta koja su uspjela obuzdati ili čak i smanjiti prodaju kroz krat-kotrajne promocije su Francuska, Belgija i Nizozemska. Međutim, većina europskih zemalja ipak pokazuje da su kupci, unatoč rastu optimizma, još uvijek u štedljivom raspoloženju. Foku-siraju se na kupovinu osnovnih proizvoda, aktivno traže popuste i promocije te u konačnici troše

između zapadnih i istočnih tržišta. Zemlje srednje i istočne Europe, uz iznimku Turske, u prosjeku 40% prodaje ostvaruju

kroz promotivne aktivnosti. Studija navika i stavova

potrošača (Nielsen Shop-per Trends) otkriva da su potrošači u istočnoj Europi izrazito cjeno-vno osjetljivi te gotovo 60% kupaca zna cijenu

svakog proizvoda koji kupuju i primjećuju

promjenu u cijeni. Isto tako, “niske cijene” su atribut broj 1

prilikom kupovine u njihovim odabranim trgovinama.

KANIBALIZACIJA PRODAJEEuropsku ljestvicu predvode Slovačka i Češka s više od polovice vrijednosne prodaje os-tvarene kroz promotivne akcije u 2015. godini. S druge strane, na samom dnu ljestvice “promome-tra” nalazi se Španjolska sa svega 17% udjela. Uzrok tome je strate-

ukupne prodaje u Hrvatskoj realizira se

kroz PROMOCIJE

33%

Promometar


gija vodećeg trgovačkog lanca u toj zemlji koja je orijentirana na svakodnevno niske cijene radije nego na kratkotrajne cjenovne akcije. Kao i u slučaju Češke i Slovačke, razina ukupne promo-tivne prodaje usko je povezana s brojem, snagom i cjenovnom strategijom trgovačkih lanaca.Hrvatska se nalazi iznad ra-zine europskog prosjeka kada je u pitanju udio prodaje koji se ostvari uz dodatnu stimula-ciju kupaca pa je tako trećina ukupne prodaje ostvarena kroz promocije na mjestu prodaje (Nielsen Promo pressure). Iako se često nameće dojam da se ovaj postotak dramatično povećava iz godine u godinu, porast ud-jela promotivne prodaje iznosi svega 1% (2015. vs 2014.). Faktor koji zasigurno utječe na krivu percepciju o sve intenzivnijem promotivnom pritisku je razina popusta prema krajnjem kupcu koja se povećala za 2%. Kada jedan proizvođač ili trgovac

ponudi 20% popusta, nerijetko slijedi odgovor drugog koji može ponuditi 25% ili trećeg koji može podnijeti 30% ili čak i više ne bi li se privukao dodatni kupac. Studija navika potrošača, nasu-prot tome, pokazuje sve manji interes i potrebu za promjenom trgovačkog lanca. Tako smo 2013. posjećivali 4,5 različita lanca mjesečno, dok danas ulazimo u samo tri lanca. Kupci su, jed-nostavno, umjesto 25% nižu cijenu svog omiljenog šampona, paste za zube ili čokolade, kupili drugi ili isti za 30% nižu cijenu. Kupci su mijenjali brendove i proizvode, ovisno koji je na promociji, ili su jednostavno odgodili kupovinu do pojave promotivne akcije, ali su u konačnici potrošili jednak ili čak i manji iznos. Prosječna mjesečna vrijednost potrošačke košarice iznosi 2.216 kn i ona je u padu u odnosu na prethodnu godinu.Za razliku od većine europskih zemalja u kojima rast promotivne prodaje ipak ima pozitivan utje-

VRIJEDNOSNA PRODAJAOSTVARENA KROZ PROMOCIJE

ZEMLJA UDIO

SLOVAČKA 53%

ČEŠKA 52%

LITVA 47%

MAĐARSKA 45%

LATVIJA 44%

PORTUGAL 42%

UK 37%

AUSTRIJA 36%

ESTONIJA 35%

DANSKA 33%

ITALIJA 33%

HRVATSKA 33%

ŠVICARSKA 29%

POLJSKA 29%

NIZOZEMSKA 23%

TURSKA 23%

BELGIJA 22%

NJEMAČKA 21%

ŠPANJOLSKA 17%

ODNOS PROMJENE UKUPNE VRIJEDNOSNE PRODAJE I PROMOTIVNE PRODAJE (2015. vs. 2014.)

ZEMLJA RAST UKUPNE PRODAJE

RAST PROMO-TIVNE PRODAJE

PORTUGAL 15% 1%

ESTONIJA 12% 8%

TURSKA 11% 16%

NJEMAČKA 8% 5%

AUSTRIJA 7% 2%

ČEŠKA 6% 2%

ŠVICARSKA 5% -1%

LATVIJA 5% -2%

LITVA 2% 1%

NIZOZEMSKA 2% 2%

ITALIJA 2% 4%

ŠPANJOLSKA 2% 4%

SLOVAČKA 2% -2%

DANSKA 1% 1%

HRVATSKA 0% 5%

MAĐARSKA 0% 3%

UK -1% 1%

BELGIJA -2% 2%

POLJSKA -9% -7%

caj na ukupnu prodaju, ovaj je efekt izostao na tržištu Hrvatske. Sve intenzivnija ulaganja u pro-motivne aktivnosti, u nastojanju da se poveća baza kupaca ili sama konzumacija proizvoda, izazvala su visoku razinu kanibalizacije redovne prodaje.

IZAZOV U FRAGMENTACIJISlično kao i na razini tržišta gdje intenzitet promoviranja ovisi o strukturi maloprodajnog okruženja, postoje značajne raz-like u promotivnim aktivnostima među pojedinim kategori-jama ovisno o koncentraciji proizvođača, širini asortimana, snazi privatnih marki, diferenci-jaciji među proizvodima, snazi brendova i drugim parametrima. Unutar kategorija s jednim domi-nantnim proizvođačem, primarni fokus ne leži na privlačenju ku-paca konkurentskih brendova pa se većina prodaje jednostavnije odvija uz redovnu cijenu. Kategorije unutar kojih prodaja kroz promotivne aktivnosti ne

Kategorijeu kojima postoji više jakih proizvođača snažnije su podložne atraktivnim promoci-jama

Izvor: Nielsen ScanTrack / Promo Pressure Izvor: Nielsen ScanTrack / Promo Pressure


NEKE OD KATEGORIJA ČIJA UKUPNA PRODAJA PADA, A PROMOTIVNA

PRODAJA RASTE

MESO

ČOKOLADE

KOBASICE I HRENOVKE

MLIJEKO

KEKSI

PRALINE

JUHE

MAJONEZE

SMRZNUTO POVRĆE

ZAČINI

BILJNI ČAJEVI

SENF

NEKE OD KATEGORIJA ČIJA UKUPNA PRODAJA RASTE ZBOG REGULARNE

PRODAJE (ZDRAVI RAST)

PIVO

MINERALNA VODA

JESTIVA ULJA

ORAŠASTI PLODOVI

100% JUICE

ENERGETSKA PIĆA

CROISSANTS

VOĆNI ČAJEVI

RIŽA

PJENUŠAVA VINA I ŠAMPANJCI

DŽIN, TEQUILA, RUM, VODKA

SLADOLEDI (IMPULSNI)

Dijana KneževićSales Effectiveness Senior [email protected]

AC Nielsen

prelazi 15% su: mineralna voda, impulsni sladoledi, energetski napitci, začini, jaka alkoholna pića, mlijeko za dojenčad. Frag-mentirane kategorije u kojima postoji više jakih proizvođača bit će snažnije podložne atraktivnim promocijama. Unutar prehram-benih kategorija, najizloženije su: meso i mesne prerađevine, sladoledi (obiteljska pakiranja), čokoladne table i čokolade za kuhanje, maslac, kobasice, trajno mlijeko i sirni namazi. Većina navedenih kategorija je u padu unatoč povećanoj prodaji putem promocija, što navodi na potrebu za preispitivanjem postojećih promotivnih mehanizama i fokusiranje na promocije koje će povećati sveukupnu prodaju.

EFIKASNOST PROMOCIJAPronaći optimalni splet promoci-ja čini se kao šah s pet dimenzija u kojem se svi elementi pomiču u istom trenutku: osjetljivost na cijenu, cjenovni odnosi s konkurencijom, vrsta promo-tivne akcije, frekvencija i dubina popusta. Nedoumice su mnogo-brojne:• Je li bolje promovirati češće uz 15% popusta ili rjeđe, ali uz dublji popust? • Reagiraju li kupci bolje na isticanje popusta (npr “popust 33%”) ili na isticanje redovne i promotivne cijene? • Reagiraju li svi proizvodi i brendovi podjednako na pro-

motivne akcije? Koliko dodatna pozicija u trgovini utječe na prodaju? • Je li bolje staviti dodatno izla-ganje unutar matične kategorije ili u središnjem dijelu trgovine? • Koliko je promocija efikasna ukoliko je konkurentski brend u isto vrijeme na promociji? Zahvaljujući sve široj imple-mentaciji prediktivne analitike u donošenje poslovnih odluka, moguće je razumjeti koji će ob-lik promocije biti najatraktivniji kupcu i donijeti najviše dodatne prodaje uz najnižu kanibalizac-iju. Reakcija prosječnog kupca na pojedine oblike promocije u prosjeku je upravo takva - prosječna. Analiziranjem pov-ijesnog ponašanja kupca moguće je razumjeti njegove preferencije i predvidjeti buduće ponašanje. Prediktivna analitika temelji se na algoritmima bogatim infor-macijama o ponašanju kupaca ili korisnika usluga (što kupuju ili gledaju, gdje, po kojoj cijeni, s koje lokacije, u koje vrijeme, što kupuju korisnici u tom okruženju, s čime uspoređuju proizvode i usluge). Upravo ovakvi modeli temelj su uspjeha kompanija kao što su Amazon ili Netflix koje, uz pomoć algorit-ma, razumiju potrebe i interese svojih korisnika te odlučuju kakvim filmovima i serijama će upotpuniti svoj program ili ih zainteresirati za dodatnu kupovinu. Cilj je povećati bazu

UDIO VRIJEDNOSNE PRODAJE OSTVAREN KROZ PROMOCIJE

SVJEŽE MESO 52%

GELOVI ZA TUŠIRANJE 49%

MASLAC 45%

ČOKOLADNE TABLE 45%

DEZODORANSI 44%

TRAJNO MLIJEKO 44%

PASTE ZA ZUBE 41%

ŠAMPONI 41%

MESNE PRERAĐEVINE 40%

KEKSI (BEZ VAFLA) 37%

INSTANT KAVA 37%

BEZALKOHOLNA GAZIRANA PIĆA

36%

ČOKOLADNI NAMAZI 34%

VOĆNI SOKOVI 32%

SVJEŽE MLIJEKO 31%

MAJONEZA 29%

PIVO 27%

TJESTENINA 23%

PAŠTETA 23%

ČAJ 17%

ZAČINI 12%

SLADOLEDI (IMPULSNI) 12%

MINERALNA VODA 11%

ENERGETSKI NAPITCI 10%

VODKA, DŽIN, RUM 10%

korisnika, frekvenciju kupovine, vrijednost košarice i osigurati veću profitabilnost. Po jedna-kom principu mjeri se efikas-nost promocijskih aktivnosti u maloprodaji, uzevši u obzir konkurentske aktivnosti, kani-balizaciju, razinu distribucije, sezonalnost kategorije, razvoj redovnih cijena, trend kategorije i kanala prodaje. Ukoliko tržišni uvjeti nisu blagonakloni sman-jenju promotivnih aktivnosti (jer, tko se usuđuje napraviti prvi korak?), uvijek postoji mogućnost fokusiranja na pro-mocije koje će imati pozitivan utjecaj na rast ukupne prodaje.

Prosječna mjesečna vrijednost potrošačke košarice u 2015. godini iznosila je 2.216 kn

Europski prosjek prodaje prehrambenih i neprehram-benih kat-egorija kroz promotivne aktivnosti je 29%

Promometar

Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen Promo Pressure


Intervju

Dugoročna strategijai lokalna usmjerenost

U Hrvatskoj planiramo izgraditi stabilnu podlogu za poslovanje i kupcima ponuditizanimljiv i raznorodan portfelj proizvoda. Dugoročno želimo ulagati u tržište

bezalkoholnih pića s fokusom na lokalno prepoznatljive brendove, ističe Marián Šefčovič, generalni direktor Radenske

Razgovarao: Goran Pavlović, [email protected]

a dobre poslovne rezultate Grupe Kofola u 2015. godini najveći pozitivan utjecaj imala

je akvizicija slovenskog brenda Raden-ska i distribucija Rauchovih pića na čehoslovačko tržište, navodi Šefčovič.

Recite nam nešto o sebi i svojoj dosa-dašnjoj karijeri. Koliko dugo već radite u kompaniji Kofola ČeskoSlovensko te koje ste pozicije dosad obnašali?U Kofoli sam počeo raditi 1999. kao prodajni predstavnik i nakon dvije godine postao sam direktor prodaje u Kofoli Slovakia. Kad smo 2011. spojili dva vodstva – češko i slovačko – u če-hoslovačko, prešao sam na mjesto di-rektora prodaje za cijelu regiju. Budući da sam bio u sastavu pregovaračkog tima za akviziciju Radenske, nakon njezina preuzimanja postao sam gene-ralni direktor Radenske.

Možete li nam približiti Kofolu i kao brend i kao kompaniju? Što vas razlikuje od konkurencije te koja su osnovna nače-la vašega poslovanja?Kofola je vodeći proizvođač bezalko-holnih pića u središnjoj i istočnoj Eu-ropi. Nemamo vodeći brend koji bismo uveli na sva naša tržišta, upravo suprot-no: nastojimo poslovati što je više mo-

guće lokalno, poštujući lokalnu kulturu i okruženje. Naše osnovno područje su domaći brendovi s tradicijom i nacio-

nalnim nasljeđem. Tijekom 20 godina postojanja uspjeli smo oživjeti gotovo zaboravljene tradicionalne brendove kao što je Kofolina kola koja je nastala 1960. godine, načinjena s 14 biljaka, a danas je vole i njezini vršnjaci jednako kao i nove generacije. Naš portfelj uk-ljučuje više od 30 brendova, od tradici-onalnih do novostvorenih proizvoda.

Na koliko tržišta Kofola posluje, koliko proizvodnih pogona imate, kolika vam je godišnja proizvodnja te koliko djelatnika radi u vašoj kompaniji?Zapošljavamo 1900 radnika u sedam tvornica na četiri tržišta središnje i istočne Europe – u Republici Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Posluje-mo i na hrvatskom te na ostalim trži-štima bivše Jugoslavije.

Kako je Kofola pozicionirana na tržištu bezalkoholnih pića u zemljama u kojima poslujete? Na kojim ste sve tržištima vodeći na tržištu u ovom segmentu?U Češkoj je proizvod Kofole omiljeno bezalkoholno piće u HoReCa sektoru,

u točenom obliku. Kofola kao brend drži visoko drugo mjesto u češkoj ma-loprodaji u cola segmentu kategorije

gaziranih bezalkoholnih pića te domi-nira kategorijom u HoReCa kanalu s tržišnim udjelom od skoro 50 posto. Drugi veliki brendovi koji se natječu na tržištu Češke uključuju Jupí, koji je broj jedan u kategoriji sirupa, i UGO koji je bez sumnje broj jedan kad je u pitanju koncept svježih sokova i salata barova. Tu su i Rajec, Jupík, Semtex i

Top Topic koji su svi strateški važni u svim kategorijama bezalkoholnih pića te čine jedinstven portfelj naširoko pre-poznatih brendova. U Slovačkoj osim Kofole, koja drži čvrstu drugu poziciju u slovačkoj maloprodaji u 2014. te dominira cola segmentom u kategoriji gaziranih bezalkoholnih pića u HoRe-Ca distribucijskom kanalu s tržišnim udjelom od skoro 56 posto, drugi veliki brendovi su i Rajec, koji je uvjerljivo vodeći u kategoriji voda i u maloproda-ji i u HoReCa kanalu, i Vinea kao broj jedan u ostalim segmentima kategorije gaziranih bezalkoholnih pića koja je i neizostavan brend u ponudi slovačkoga HoReCa kanala. U Poljskoj su glavni brendovi Hoop Cola, kao predstavnik gaziranih bezalkoholnih pića u cola segmentu, i Paola koja je vodeći brend sirupa. Prisutnost grupe na tržištu Slovenije određuje uglavnom brend Radenska koji je dominantni broj jedan u kategoriji vode i u maloprodajnom i u HoReCa segmentu tržišta.

“Najveći potencijal u Hrvatskoj vidimo u kategoriji sirupa u kojoj je Kofola tradicionalno vrlo jaka”

“Operativna dobit Grupe Kofola u 2015. godini povećana je za 33,1 posto, na 21,6 milijuna eura”

N


Koliki je godišnji prihod Kofole u 2015. godini? Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?Možemo s puno zadovoljstva ustvrditi kako smo imali iznimno uspješnu go-dinu. U 2015. Grupa Kofola povećala je godišnje prihode za 14,6 posto, s 230 milijuna eura u 2014. na 263,6 milijuna eura u prošloj godini. Operativna dobit istodobno je povećana za 33,1 posto, na 21,6 milijuna eura, a dobit prije amor-tizacije, kamata i poreza (EBITDA) za 20,5 posto, na 40,4 milijuna eura. Na ovako dobre poslovne rezultate najveći pozitivan utjecaj imala je akvizicija

slovenskog brenda Radenska i distri-bucija Rauchovih pića na čehoslovačko tržište.

Na čelu Radenske ste gotovo punih godi-nu dana. Možete li sažeti svoja iskustva i reći kako ste zadovoljni s dosadašnjom integracijom ove slovenske tvrtke u sa-stav Kofole?Da, to je točno. Prošla je godina dana otkad smo preuzeli slovensku tvrtku Radenska. Mogu s pouzdanjem reći da uz sebe imam najbolji tim u cijeloj Slo-

veniji. Jako se dobro osjećam jer sam pronašao ljude koji doista vole i brend i kompaniju. Polako integriramo Ra-densku u cijelu grupu, ali i ugrađujemo kulturu naše tvrtke koja je prijateljski

nastrojena, otvorena i lokalno usmjere-na te sam duboko uvjeren kako se ta-kav pristup sviđa našim zaposlenicima.

Radenska je nekoć bila sinonim za mineralnu vodu uz koju su odrasta-le generacije potrošača u bivšoj Jugoslaviji. O njenoj popularnosti najbolje govori podatak da je ukupna današnja prodaja Radenske tek 5 posto nekadašnjeg prodajnog volumena. Kako planirate “vodu s tri srca” vratiti na stare staze slave?Znamo da se vrijeme ne može vratiti. Ra-denska je dugo bila uspavana ljepotica. U međuvremenu je izrasla stvarno snažna konkurencija, a sada je na nama da se prema tome adekvatno posta-vimo. Radenska je vrlo dobar brend i ljudi ga se sjećaju. Kvaliteta i nutritivne vrijednosti tog proizvoda su izni-mni pa je to više nego dobra baza za daljnji razvoj.

Posvetimo se sada hrvatskom tržištu na kojem ste posljednjih mjeseci bili iznimno aktivni. Preuzeli ste od Badela 1862 distribuciju PepsiCo asortimana te ste postali franšizna punionica za Pepsi, Mirindu i 7UP za Hrvatsku. S obzirom na to da vam je Pepsi prirodni konkurent, možete li nam pojasniti ovaj poslovni potez?Od početka našeg pojavljivanja u jadranskoj regiji imali smo dva cilja – stabilizirati poslovanje Radenske kao našeg prvog stupa i pripremiti ga za

daljnji razvoj, te drugi stup – stalno, polako, ali sigurno vratiti se na tržišta bivše Jugoslavije. S obzirom na zemljo-pisni položaj i sličnost jezika, smatrali smo da bi bilo vrlo prirodno da uđemo

i na hrvatsko tržište iako su nas mnogi odgovarali od tog poteza. Konkurencija je ovdje snažna i konsolidirana, ali uvje-reni smo da bez obzira na to možemo uspjeti. Franšizni ugovor s kompanijom PepsiCo je sjajan početak, a bonus su nam i tri tradicionalna brenda koja smo preuzeli: Nara, Inka i Voćko. Svjesni smo činjenice da ovdje ne možemo po-slovati samo s Radenskom i tako postati relevantan igrač na tržištu. Cilj nam je izgraditi širok portfelj proizvoda u tr-žišnom segmentu bezalkoholnih pića i svojim kupcima biti pravi partner.

Spomenuli ste brendove gaziranih be-zalkoholnih pića Nara i Inka te brend voćnih sirupa Voćko koje ste preuzeli od Badela 1862. Gdje se ovi brendovi sada proizvode te koji su vam daljnji planovi u njihovom tržišnom nastupu?Sve proizvodimo u tvornici Radenske. Najveći potencijal vidimo u kategoriji sirupa u kojoj je Kofola i tradicionalno vrlo jaka. To je kategorija koju jako dobro poznajemo i u kojoj možemo po-slovati. Nara i Inka su zgodan dodatak našem portfelju i u skladu s time ćemo s njima raditi. U Kofoli volimo tradicio-nalne lokalne brendove, volimo s njima raditi i uistinu nas vesele izazovi koji nas ovdje očekuju.

Kako su tekli pregovori s Badelom te što je bilo presudno za odluku da ovako snažno zakoračite na hrvatsko tržište?Pregovori nisu bili laki, ali vođeni su vrlo profesionalno i na kraju smo po-stigli vrlo dobar dogovor. Kao što sam već rekao, cilj nam je izgraditi stabilnu podlogu za poslovanje i kupcima po-nuditi zanimljiv i raznorodan portfelj proizvoda. Dugoročno želimo ulagati u tržište bezalkoholnih pića i usredotočiti se na HoReCa segment. Želja nam je nuditi pića u kojima će naši kupci uži-vati i koja će im se svidjeti. I naposljet-ku, ali vrlo važno: želimo biti stabilan i uvažen poslovni partner.

“Kofola ima sedam tvornica koje se nalaze u Republici Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji”

Marián ŠefčovičRadenska d.d.



MINUS I MINUS

NE DAJU PLUS

Količinska prodaja kategorije u 2015. je došla nadomak 8 milijuna litara te je manja za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijed-nosni rezultat tek nešto bolji s padom od 4,6% na nešto više od 166 milijuna kuna

sredstva za čišćenje i njegu namještaja, sredstva za pranje tepiha, sredstva za čišćenje prozora i stakla te proizvode za preven-ciju plijesni (uključujući i višenamjenska sredstva za čišćenje s dodanim svojstvom za uk-lanjanje plijesni).Navedimo i vodeće proizvođače u kategoriji (abecednim re-dom): Colgate Palmo-live (Ajax), Labud (Sanitar, Super Jon, Permetal), SC

ategorija “Sred-stva za čišćenje kućanstva” uključuje: univerzalna sredstva za čišćenje, sred-

stva za čišćenje kupaonica (kada, umivaonik, pločice i sl.), sredstva za čišćenje u kuhinji (sudoper, štednjak, napa i sl.), sredstva za čišćenje podova (čišćenje/poliranje laminata i drvenih podova), abrazivna sredstva za čišćenje te sredstva za uklanjanje kamenca. S druge strane, katego-rija ne uključuje: sredstva za čišćenje WC-školjki, sredstva za održavanje i osvježavanje WC-školjki,

MILIJUNA KUNArealizirana

prodaja kategorije u

2015. GODINI

166

Johnson (Mr Muscle, Pron-to), Saponia (Arf, Vim) i Unilever (Cif, Domes-tos). Bitno je istaknuti da trgovačke robne marke u kategoriji sredstava za

čišćenje kućanstva zajedno

imaju 18% količinskog udjela. Po-daci koje navodimo u analizi odnose se

na MAT period koji

obuhvaća kalendarsku

2015. godinu u odnosu na prethodnu, 2014. godinu.

Sredstva za čišćenje kućanstva

32

TRŽIŠNA REALIZACIJAProdaja se u prošloj godini nije osobito iskazala jer je ostvaren negativan prodajni rezultat na međugodišnjoj

razini. Naime, u 2015. godini količinska je prodaja došla nadomak 8 milijuna litara te je manja za 5,5% u odnosu na prethodnu

Ožujak 2016. | jatrgovac.hr

Majda BabićJunior Client [email protected]

AC Nielsen

ANALIZA KATEGORIJE

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

siječanj 2015. - prosinac 2015.

30

23

19

13

10

5

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Drogerije

Hipermarketi (2501 m² +)

Srednje trgovine mješovitom robom

(41 - 100 m²)

Velike trgovine mješovitom robom

(101 - 300 m²)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Male trgovine mješovitom robom

(do 40 m²)

imaju 13%, srednje trgovine mješovitom robom 10%, a male trgovine mješovitom robom 5% udjela.

UNIVERZALNI I TEKUĆINEKoličinski udjeli prema namjeni proizvoda pokazu-

Sredstva za čišćenje kućanstva

ju dvotrećinsku dominaciju univerzalnih sredstava za čišćenje kućanstva koji imaju udio od 67,1%. Os-tatak količinskog “kolača” među sobom su podije-lili: abrazivna sredstva za čišćenje (10,5%), ostala

33

Sredstva za čišćenje u kuhinji

SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE KUĆANSTVA

siječanj 2015. - prosinac 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L) 7.961.000 -5,5%

Vrijednosna prodaja (HRK) 166.019.000 -4,6%

sredstva za čišćenje (8,2%), sredstva za čišćenje podova (6,6%), sredstva za uklan-janje kamenca (4%) i sred-stva za čišćenje u kuhinji (3,6%). Još je uvjerljivije vodstvo lidera prema formi proiz-voda jer tekućina ima količinski udio od 73,1%. S daleko manjim udjelom potom slijede: maramice (10%), krema (8,8%), gel (5,6%) i prašak (1,9%), dok na ostale forme otpada sitnih 0,7% udjela.

godinu, dok je vrijednosni rezultat tek nešto bolji s padom od 4,6% na nešto više od 166 milijuna kuna. Supermarketi su vodeći prodajni kanal u ovoj kategoriji s 30% udjela u količinskoj prodaji, a s

nešto manjom zastupljenošću

slijede drogeri-je (Bipa, DM,

Kozmo) s 23% i

hipermarketi s 19% udjela. Gotovo trećina prodaje realizira se kroz manje formate prodavaonica s obzirom na to da velike trgovine mješovitom robom


BRISANI PROSTOR

Univerzalna sredstva - Kupovne navike

Univerzalna sredstva za čišćenje ulaze u tri od četiri kućanstva u Hrvatskoj. Neosvojeni teritorij je velik, a gužva u postojećem nagovještaj je novih bitki

niverzalna sredstva za čišćenje kućanstva čine 50% ukupnog volumena

kategorije sredstava za čišćenje kućanstva, a kupuje ih 86% kupaca ove katego-rije. Gotovo svi segmenti kategorije gube na vrijed-nosti u razdoblju MAT listopad 2015. GfK Consumer Panel kon-tinuirano prati potrošnju hrvatskih kućanstava te nudi i odgovore na pitanja kako se ponaša kupac, odnosno gdje, što i kada kupuje. Analizirano je

kupaca ove kategorije

kupuje univerzalna

sredstva

86%

kupovno ponašanje u seg-mentu univerzalnih sred-stava za čišćenje u razdoblju MAT listopad 2015. (stu-deni 2014. - listopad 2015 vs. studeni 2013. - listopad 2014.). Univerzalna sredst-va za čišćenje ulaze u tri od četiri kućanstva u Hrvat-skoj. Neosvojeni teritorij je velik, a gužva u postojećem nagovještaj je novih bitki. Što čine kapetani kategorija, a što čine trgovci kako bi osnažili ovaj segment?

EKSKLUZIVNI KUPCIAjax, Arf, Cillit Bang, Denkmit, Domestos, Frosch i W5 vode glavnu riječ u segmentu. Iako je Domestos

vodeći u vrijednosti i broju ekskluzivnih kupaca, utrku u rastu tržišnog udjela osvajaju Denkmit i W5. Zanimljivo je da niti Denkmit niti W5 ne rastu na valu povećanja broja kupaca, nego na povećanju lojalnosti kod postojećih kupaca. Preklapanje kupaca među četiri vodeća brenda (Ajax, Arf, Cillit Bang, Domestos) iznimno je

malo te iznosi svega 0,6%. Domestos ima najveći broj ekskluzivnih kupaca

(29,1%), a sljedeća po veličini je grupa

kupaca koja kupuje

isključivo Domes-tos i Arf (15,3%). Na trećem mjestu

po veličini je skupina

ekskluzivnih kupaca Arfa

(14,7%), dok u ovoj konkurenciji Ajax i Cillit Bang imaju svaki po 7% ekskluzivnih kupaca.

U34


Univerzalna sredstva - Kupovne navike

LOJALNOST NA PRIMJERU ARFAPremda Arf, kao vrijed-nosno drugi najveći brend u ovoj konkurenciji, ima drugi najveći postotak ekskluzivnih kupaca, on istovremeno ima manju lojalnost u odnosu na sva tri vodeća konkurenta. “Share of Wallet” kupaca Arfa pritom iznosi 25,4%. Najveći dio ostatka novca u kategoriji kupac Arfa troši na Domestos (41,1% ostatka svog novca tj. 30,7% ukupnog novca koji troši u kategoriji). Pritom kupac Arfa ima natprosječan

Mladen KožićClient Relationship [email protected]

GfK

PODIJELJENA LOJALNOST KUPACA ARFA, MAT LISTOPAD 2015.

Izvor: GfK Panel kućanstava


afinitet prema Ajaxu (115), a ispodprosječan afinitet prema Lidlovom W5 (61). To praktično znači da je tržišni udio Ajaxa značajno veći kod kupaca Arfa u odnosu na prosječnog kupca segmenta te da je tržišni udio Lidlove marke W5 značajno manji kod kupaca Arfa u odnosu na prosječnog kupca segmenta.

PREKLAPANJE KUPACA U UNIVERZALNIM SREDSTVIMA ZA ČIŠĆENJEMAT LISTOPAD 2015. (%)

37


0 10 20 30 40 50 60 70 80

16,5 %

Ajax

Cillit Bang

Domestos

Denk Mit

W5

6,7 %

41,1 %

7,5 %

2,7 %

25,5 %

Ostali

115

INDEKS

92

101

97

99

61

6,6

5,1

29,1

15,3

14,7

3,3

1,3

0,6

1,0 1,8

1,8

6,8

3,9

6,0

2,7

Cillit Bang Domestos

ArfAjax

Arf25,4%

Ostali74,6%


PRAGMATIČNI KORISNICI

Sredstva za čišćenje kućanstva – Trendovi i brendovi

Korisnici ove kategorije kupuju prvenstveno vođeni osobinama proizvoda - kvaliteta, pouzda-nost, povjerenje u marku ili zemlju porijekla. Važno im je da proizvod služi svojoj svrsi i pritom preferiraju univerzalna sredstva za čišćenje

ategorija sred-stava za čišćenje kućanstva vrlo je raznolika i nudi nam veliki spektar proi-zvoda prilago-

đenih gotovo svim tipovima površina u kućanstvu. S obzirom na to da se proi-zvođači kontinuirano trude zadovoljiti zahtjeve potro-šača, paleta proizvoda kon-tinuirano raste pa potroša-

čima zasigurno nije teško pronaći proizvode koji im osiguravaju mirisnu čistoću prostora u kojem žive. U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokaza-telji uspjeha za kategoriju proizvoda za čišćenje u kućanstvu i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing mana-gement koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku

analizu potrošača na ve-likom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indika-tore s različitim tipovima podataka kao što su de-mografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Dakako, marke-tinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođe-

nje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2015. godini.

KORISNICI KATEGORIJEOko 65% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi katego-riju sredstava za čišćenje, dok 32% populacije nikad ne obavlja ovakvu vrstu kućanskih poslova. Osta-lih 3% tvrdi da ne koristi sredstva za čišćenje. Nešto više od petine (22%) po-



Sredstva za čišćenje kućanstva – Trendovi i brendovi

populacije nikad ne

obavlja ovakvu vrstu kućanskih

poslova

32% Karla KovačResearch [email protected]

Ipsos Puls

BRANDpiramide - TOP 3 brenda među korisnicima kategorije “Sredstva za čišćenje kućanstva”, 2015.

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

Domestos

59,1%

34,7%

68,3%

71,2%

90,3%

96%

87%

62%

42%

25%

8,6%

Arf

55,3%

39%

63,7%

66,9%

88,2%

97%

86%

57%

36%

20%

7,8%

Ajax

59,1%

38,3%

66%

57,9%

81,7%

94%

77%

44%

29%

17%

6,6%

39%

59,1%

68,3%

71,2%

90,3%

97%

88%

62%

43%

25%

9,8%

Izvor: Ipsos

trošača koji 4-6 puta tjedno koriste kategoriju pripadaju segmentu velikih potrošača, dok umjerenom segmentu pripada 18% potrošača (kategoriju koriste 2-3 puta tjedno), a segmentu malih potrošača njih 24% (koriste kategoriju 2-3 puta tjedno i rjeđe). Za oko 38% kori-snika ove kategorije važna je marka brenda prilikom kupovine, što znači da se relativno lakše prebacuju s brenda na brend prilikom kupovine. Korisnici ove kategorije češće od prosjeka popu-lacije su žene s visokim obrazovanjem, a najviše ih je u dobi od 30-59 godina. Što se tiče životnoga stila, korisnici ove kategorije kupuju prvenstveno vođeni osobinama proizvoda, na primjer na temelju kva-litete i pouzdanosti ili na temelju stečenog povjerenja u marku i zemlju porijekla. Važno je da kupljeni proizvod služi svojoj svrsi, izbjegava se davati novac za proizvode koji ničemu ne služe. Skloni su ga-stronomiji, a teme koje ih zanimaju prven-stveno su vezane za zdravlje i uređenje doma. Slobodno vrijeme najviše provode u kućnim zanimacijama. Korisnici ove kategorije smatraju da im reklame na TV-u daju informaciju o novim proizvodima koje bi mogli kupiti. Iako kod kuće uvijek imaju puno različi-tih proizvoda za čišćenje, važnije im je da je proi-zvod univerzalan (za razne površine i mrlje) nego da je prilagođen pojedinoj površini.

BRANDscore - TOP 3 brenda među korisnicima kategorije “Sredstva

za čišćenje kućanstva”, 2015.

BREND BRANDscore

Domestos 67

Arf 64

Ajax 58

Izvor: Ipsos

SNAGA BRENDOVAOsim općenitog praćenja kategorije proizvoda za

čišćenje u kućanstvu unutar BRAND-

puls istraživa-nja prate se

i brendovi. Najvažniji indika-tor koji se prati svakako je

razina kori-štenja (“usa-

ge”), marketinš-ki indikator koji

najbolje govori o vitalnosti brenda. Ovaj indikator daje nam postotak potrošača koji su određene brendove koristili u posljednjih šest mjeseci. Praćenje korište-nja je važno za procjenu

37

potrošačke mase na koju u određenom trenutku može-mo računati. Vodeći brend u kategoriji sredstava za čišćenje među korisnicima kategorije je Domestos sa 62% korisnika. Drugi je Arf koji koristi 57% korisnika kategorije, dok je treći Ajax s 44% korisnika. U okviru BRANDpulsa radi

se i usporedba brendova na tržištu prema njiho-voj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinš-kih pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, kori-štenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstve-na mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potro-šača prema brendu - bihe-vioralni i emocionalni. I prema BRANDscore-u, koji uzima u obzir sveobuhvatnu snagu, Domestos je vodeći brend u kategoriji sredsta-va za čišćenje u Hrvatskoj. Svoju poziciju može zahva-liti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima. Arf je i po ovom parametru drugi brend u kategoriji, a slijedi ga Ajax.

BEZ AKCIJENEMA PRODAJE

Sredstva za čišćenje kućanstva - Leaflet report

Komunikacija jeftinije cijene (“X%cheaper”) u ovoj je kategoriji predominantan tip promocije koji u zadnjih 12 mjeseci zauzima 84% udjela u broju promocija i oglasnoj vrijednosti

okviru ana-lize kretanja u kategoriji “Sredstva za čišćenje kućanstva” pogledajmo

koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavni-ka ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca.

Čimbenici analize su broj promocija, kao pokaza-telj kvantitete oglašavanja, i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost pri-

kazuje kvalitetu oglašava-nja, a čine

ju osnovni parametri:

pozicija u let-ku, veličina objave

u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na razdoblje veljača 2015. -


U siječanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period).

GUSTI RASPOREDLabud je u zadnjih 12 mjese-ci s vodeće pozicije istisnuo Henkel te se za nijansu probio na prvo mjesto u poretku proizvođača. U usporedbi s prethodnim go-

udio koji u bruto oglasnoj vrijednosti drži

VODEĆIH 10 MARKI

49%



dišnjim razdobljem, Labud je u zadnjih godinu dana povećao i kvantitetu (s 13% na 14%) i kvalitetu oglašava-nja (s 9% na 12%). Upravo taj kvalitativni aspekt čini razliku jer je Henkel po GAV-u za nijansu slabiji te zauzima 11% udjela (-7%), dok je u broju promocija ostvario minimalni pad te kao i Labud drži udio od 14% po tom pokaza-telju. Saponia je na trećemu mjestu zadržavši 10% udjela u broju promocija, dok je u vrijednosti oglašavanja udio ipak smanjen na 6% (-3%). Slije-di SC Johnson koji je povećao svoje oglašavanje, kako po broju promo-cija (sa 6% na 9%), tako i po GAV-u (sa 6% na 7%). Na petom mjestu je Freuden-berg Haushaltsprodukte sa stabilnim trendom: zadržao je 5% kvantitativnog udjela, dok je vrijednost oglašava-nja povećao na 8% (+2%). Slično kretanje ima i Colga-te-Palmolive koji je zadržao svojih 7% u broju promo-cija, ali je u GAV-u ipak ostvario minimalni rast na 5% udjela. Slijedi Unilever koji je u vrijednosti ogla-šavanja ostao na 5% udjela iz prethodnih 12 mjeseci, dok je u broju promocija zabilježio pad za 2% te sada zauzima 6% udjela po ovom parametru. Osmu poziciju okupira Reckitt Benckiser koji je ostvario rast u broju promocija s 1% na 4%, a po GAV-u s 2% na 3%. Ostali predstavnici kombinirano zauzimaju 32% udjela u broju promocija, što je 3% manje na međugodišnjoj razini, dok su po vrijednosti oglašavanja za isto toliko porasli te sada drže 43% udjela.

Među markama (proizvo-đačke i trgovačke) u ovoj kategoriji vlada bespoštedna borba, a kao pobjednik je isplivao Henkelov Bref koji je, unatoč tome što je za trećinu smanjio svoj udio u odnosu na prethodno godiš-nje razdoblje, ipak zadržao prvo mjesto s 12% udjela u broju promocija (-2%) te 9% udjela u bruto oglasnoj

vrijednosti (-9%). Sa-

ponijin Arf je drugoplasirani

te je u oba pro-matrana perioda zauzimao 9%

udjela u broju promocija i 6% udjela u GAV-u. Tik

do njega nalazi se Labudov Sanitar koji je također zadr-žao svojih 8% kvantitativnog udjela, ali je istodobno po-većao udio u GAV-u s 5% na 7%. Četvrto mjesto pripalo je Freudenbergovoj Viledi koja je po broju promocija ostala na svojih 5% udjela, dok je po GAV-u rasla sa 6% na 8% udjela. Brend Ajax, tvrtke Colgate-Palmolive, bilježi sličan trend kao i dva njegova prethodnika: zadržavanje udjela u broju promocija (od 7%) te rast u GAV-u (s 4% na 5%). Slijedi Unileverov Domestos koji je u zadnjih 12 mjeseci sma-njio svoj udio u oglašavanju putem kataloga i letaka trgovaca na 5% u broju promocija (-2%) i na 4% u oglasnoj vrijednosti (-1%). Duck Anitra, brend tvrtke SC Johnson, zabilježio je minimalni kvantitativni pad na 4% te jednako tako mini-malni kvalitativni rast na 3% udjela. Potom dolazi Cillit Bang (Reckitt Benckiser) koji je svoj udio povećao na 3% s tim što je u broju pro-mocija ostvario rast od 2% a po GAV-u od 1%. Deveti je Labudov Super Jon koji

UDIO VODEĆIH MARKI U OGLAŠAVANJU KATEGORIJE

Marka Pokazateljveljača 2015. - siječanj 2016.

veljača 2014. - siječanj 2015.

BrefBroj promocija 12% 14%

GAV 9% 18%

ArfBroj promocija 9% 9%

GAV 6% 6%

SanitarBroj promocija 8% 8%

GAV 7% 5%

ViledaBroj promocija 5% 5%

GAV 8% 6%

AjaxBroj promocija 7% 7%

GAV 5% 4%

DomestosBroj promocija 5% 7%

GAV 4% 5%

Duck AnitraBroj promocija 4% 5%

GAV 3% 2%

Cillit BangBroj promocija 3% 1%

GAV 3% 2%

Super JonBroj promocija 3% 4%

GAV 2% 2%

Mr MuscleBroj promocija 3% 1%

GAV 2% 3%

Ostali Broj promocija 40% 40%

GAV 51% 48%

PODJELA PREMA TIPU PROMOCIJE

Tip promocije Pokazatelj veljača 2015. - siječanj 2016.


X%cheaper Broj promocija 84% 81%GAV 84% 87%

Free PackBroj promocija 5% 7%

GAV 7% 7%


GAV 9% 5%

je zadržao svojih 2% udjela u vrijednosti oglašavanja, dok je u kvantiteti zabilježio minimalni pad na 3% udje-la. Na samom začelju nalazi se Mr Muscle (SC Johnson) ubilježivši rast u broju pro-mocija s 1% na 3%, ali i pad u bruto oglasnoj vrijednosti s 3% na 2%. Ostale marke u kategoriji sredstava za čišćenje kućanstva drže 40% kvantitativnog udje-la, jednako kao i lani, dok u vrijednosti oglašavanja zauzimaju više od polovice udjela (51%) uz rast od 3% na međugodišnjoj razini.

NIJANSE ODLUČUJUPoredak trgovačkih lanaca je uistinu zgusnut te vodeću trojku dijele vrlo male razli-ke. Tri su vodeća trgovca u zadnjih 12 mjeseci ostvarili jednak udio u bruto ogla-snoj vrijednosti (po 13%), a udio od 9% u broju promo-cija izdignuo je Kaufland na prvo mjesto, dok su Plodine sa 6% udjela druge zahvalju-jući kombiniranoj vrijed-nosti u oba promatrana godišnja perioda s obzirom na to da je i Konzum u broju promocija zauzeo također 6% kvantitativnog udjela.

39



I dok su Kaufland i Konzum na međugodišnjoj razini ostvarili rast po oba para-metra, Plodine su snažno pale jer su lani uvjerljivo držale vodeću poziciju. Če-tvrti je Tommy sa 7% udjela u oglašavanju s minimalnim rastom u broju promocija te isto tako minimalnim padom u GAV-u. Slijedi kri-ževački KTC koji je zadržao 8% udjela u broju promoci-ja, dok je u vrijednosti ogla-šavanja ostvario minimalni rast te sada drži 6% udjela. Billa se ne može pohvaliti

Erlanda Ivić-Mandić[email protected] Havaš[email protected]

FocusUDIO VODEĆIH TRGOVACA U OGLAŠAVANJU

KATEGORIJE

Trgovac Pokazateljveljača 2015. - siječanj 2016.


KauflandBroj promocija 9% 5%

GAV 13% 10%

PlodineBroj promocija 6% 8%

GAV 13% 21%

KonzumBroj promocija 6% 4%

GAV 13% 7%

TommyBroj promocija 7% 6%

GAV 7% 8%

KTCBroj promocija 8% 8%

GAV 6% 5%

BillaBroj promocija 4% 5%

GAV 8% 13%

MetroBroj promocija 9% 19%

GAV 1% 1%

IntersparBroj promocija 4% 7%

GAV 6% 10%

DMBroj promocija 3% 2%

GAV 7% 9%


GAV 27% 16%

napretkom jer je svoj udio smanjila, kako po broju promocija, na 4% (-1%), tako i po GAV-u, na 8% (-5%). Snažan pad (-10%) zabilježio je Metro u broju promocija te sada zauzima 9% udjela, dok je po vri-jednosti oglašavanja ostao na 1% udjela. Interspar je također bilježio negativna kretanja u zadnjih 12 mjese-ci i to sa 7% na 4% u broju promocija te s 10% na 6% u GAV-u. Listu zaključuje DM s minimalnim rastom udjela u broju promocija, na

3%, te istodobnim padom u bruto oglasnoj vrijed-nosti, na 7% (-2%). Ostali trgovački lanci povećali su svoje udjele nauštrb ovih vodećih ostvarivši rast od 7% u broju promocija, na aktualnih 44% udjela, dok im je GAV uvećan za 11%, na 27% udjela, koliko su zauzimali na kraju siječnja 2016. godine.Komunikacija jeftinije cijene (“X%cheaper”) u ovoj je kategoriji predomi-nantan tip promocije koji u zadnjih 12 mjeseci zauzima 84% oglašavanja po oba promatrana parametra s tim što je u kvantitativnom

pogledu rastao za 3%, a u kvaliteti oglašavanja ipak za 3% manji nego u rani-jem godišnjem razdoblju. “Free Pack” (dodatno gratis pakiranje) ostalo je na 7% udjela u GAV-u, dok je po broju promocija palo sa 7% na 5%. Ostali tipovi oglaša-vanja zauzimaju 11% udjela u broju promocija (-1%), te 9% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti (+4%).

UDIO VODEĆIH PROIZVOĐAČA U OGLAŠAVANJU KATEGORIJE

Proizvođač Pokazatelj veljača 2015. - siječanj 2016.


LabudBroj promocija 14% 13%

GAV 12% 9%

HenkelBroj promocija 14% 15%

GAV 11% 18%

SaponiaBroj promocija 10% 10%

GAV 6% 9%

SC JohnsonBroj promocija 9% 6%

GAV 7% 6%

Freudenberg Haushaltsprodukte

Broj promocija 5% 5%

GAV 8% 6%

Colgate-PalmoliveBroj promocija 7% 7%

GAV 5% 4%

UnileverBroj promocija 6% 8%

GAV 5% 5%

Reckitt BenckiserBroj promocija 4% 1%

GAV 3% 2%


GAV 43% 40%




Focus

Za potpunu higijenu i čistoću WC školjke


SLIKA U NEGATIVNOM TONUSredstva za čišćenje kućanstva - TV oglašavanje

Tijekom 2015. godine na televiziji se predstavljalo šest oglašivača s osam brendova kroz ukupno devet kampanja. Ukupni rezultati oglašavanja pritom imaju negativan predznak jer je bruto investicija smanjena za 20,2%, broj spotova za 28,1%, a Eq. GRP pokazatelj za čak 30,6%

metodom peoplemetera. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj re-jtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju. Istraživanje se odnosi na 2015. godinu u usporedbi s prethodnom 2014. godinom (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija.

naliza oglašavanja kategorije “Sred-stva za čišćenje kućanstva” pro-vedena je na TV

postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava

KVALITATIVNI PADKategorija sredstava za čišćenje kućanstava u promatranom periodu na televizijskim je ekranima bila prisutna kroz sljedeće oglasne kategorije: Univer-zalna sredstva za čišćenje kućanstva, Specijalna sred-stva za čišćenje kućanstva i generalno oglašavanje sred-stava za čišćenje kućanstva (general advertising).U usporedbi s 2014. go-dinom, lani je u TV oglašavanju nastupila ista postava od šest oglašivača s izuzetkom tvrtke Rox i njenog brenda KH-7. Pred-stavljeno je tako ukupno osam brendova, dok je broj kampanja na međugodišnjoj

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PO VARIJANTAMA BRENDOVA, 2014.

Oglašivač Brend Kampanje Eq. GRP % Broj spotova Bruto inevesticija

Johnson Wax Mr Muscle Mr Muscle 5 in 1 917,03% 13,67% 538 5.448.251 kn

Mr Muscle Active Capsules 735,07% 10,95% 403 4.281.861 kn

Reckitt Benckiser Vanish Vanish Power Powder 355,52% 5,30% 293 1.719.679 kn

Cillit Cillit Bang 1.107,72% 16,51% 820 5.018.806 kn

Procter & Gamble Ambi Pur Ambi Pur - brand general advertising 817,63% 12,19% 248 4.771.020 kn

Henkel Clin Clin Windows & Glass 489,83% 7,30% 330 4.143.257 kn

Saponia Arf Arf staklo 37,12% 0,55% 30 55.534 kn

Arf Sanex 49,06% 0,73% 56 112.617 kn

Labud Sanitar Sanitar - special offer 443,88% 6,62% 135 3.236.540 kn

Sanitar - brand general advertising 733,57% 10,93% 193 4.383.809 kn

Permetal Permetal - brand general advertising 953,47% 14,21% 478 5.862.714 kn

Rox KH-7 KH-7 - brand general advertising 70,13% 1,05% 66 1.014.115 kn

Ukupno: 6.710,03% 100,00% 3.590 40.048.203 kn

razini smanjen s 12 na devet. Ukupni rezultati oglašavanja imaju negati-van predznak jer je bruto investicija u 2015. godini smanjena za 20,2%, broj spotova za 28,1%, a Eq. GRP pokazatelj za čak 30,6%. U apsolutnim iznosima, lani su ukupna bruto ulaganja u televizijsko oglašavanje predstavnika ove kategorije iznosila 32 milijuna kuna, emitirano je pritom 2.580 spotova te ostvaren Eq. GRP od 4.659,24%.

LABUD DALEKO NAPRIJEDLabud je uvjerljivo vodeći oglašivač koji je u 2015. godini realizirao bruto inves-ticiju od 13,7 milijuna kuna (blagi rast s 13,5 milijuna kuna u 2014.). Brendove Sanitar i Permetal predstavio je u 750 spotova (smanjenje s 806 spotova emitiranih u 2014.), dok je Eq. GRP pokazatelj također ostvario pad na međugodišnjoj razini: u 2015. je iznosio 1.662,49%, a u godini ranije 2.130,92%.

42


SLIKA U NEGATIVNOM TONUSredstva za čišćenje kućanstva - TV oglašavanje

MILIJUNA KUNA iznos bruto

investicije u TV oglašavanje u 2015. GODINI

32

Jan JurjevićClient Service [email protected]

AGB Nielsen


Oglašivač Brend Kampanje Eq. GRP % Broj spotova Bruto inevesticija

Johnson Wax Mr Muscle Mr Muscle 3 in 1 574,98% 12,34% 405 3.660.768 kn

Reckitt Benckiser Vanish Vanish Power Powder 182,97% 3,93% 214 1.227.474 kn

Cillit Cillit Bang 766,21% 16,44% 605 3.263.790 kn

Procter & Gamble Ambi Pur Ambi Pur - brand general advertising 975,25% 20,93% 310 5.208.372 kn

Henkel Clin Clin Windows & Glass 434,20% 9,32% 258 4.893.505 kn

Saponia Arf Arf Sanex 63,14% 1,36% 38 49.729 kn

Labud Sanitar Sanitar - brand general advertising 1.060,11% 22,75% 433 7.750.303 kn

Permetal Permetal - brand general advertising 291,64% 6,26% 159 2.899.717 kn

Permetal protiv kamenca 310,74% 6,67% 158 3.008.345 kn

Ukupno: 4.659,24% 100,00% 2.580 31.962.003 kn

Unatoč tome, Labud po svim pokazateljima ostvaruje veće vrijednosti nego prva dva njegova pratitelja kom-binirano. Prvi od njih je Procter & Gamble (Ambi Pur) koji je lani ostvario bruto inves-ticiju od 5,2 milijuna kuna i rast od 9,2% po tom pokazatelju u odnosu na 2014. godinu. Povećan je i Eq. GRP

s 817,63% na 975,25%, dok je broj spotova porastao s 248 na 310.

Ne zaostaje puno niti Henkel s brendom

Clin na trećemu mjestu s

bruto inves-ticijom od 4,9 mili-juna kuna, što je rast od 18,1% u

usporedbi s prethodnom

godinom. Ipak, ostala dva poka-

zatelja bilježe sman-jenje pa je tako broj spotova

smanjen s 330 na 258, a Eq. GRP s 489,83% na 434,20%. Četvrti je Reckitt Benckiser koji je u ovom medijskom kanalu oglašavao brendove Vanish i Cillit, ali sa znatno manjom aktivnošću u zad-njem godišnjem razdoblju. Naime, bruto investicija ovog oglašivača u 2015. je iznosila 4,5 milijuna kuna, za trećinu manje nego u godini ranije kada je uloženo 6,7 milijuna kuna. Posljedično, smanjeni su i broj spotova (s 1.113 na 819), kao i Eq. GRP (s 1.463,24% na 949,18%). Slijedi Johnson Wax s brendom Mr Muscle koji je

najviše sudjelovao u padu kategorije na međugodišnjoj razini. Ukupno bruto ula-ganje u zadnjih je godinu dana iznosilo 3,7 milijuna kuna, što je pad od visokih 62,4% u usporedbi s 2014. godinom kada je uloženo 9,7 milijuna kuna. Broj spotova je pritom više nego prepolovljen (s 941 na 405), a Eq. GRP je gotovo triput manji (smanjenje s 1.652,10% na 574,98%).Zadnju oglašivačku poz-iciju na televiziji u 2015. godini zauzima Saponia, ali s neusporedivo manjom aktivnošću u odnosu na sve ostale konkurente. Osječki je proizvođač u prošloj godini uložio tek nešto manje od 50 tisuća kuna u TV promociju brenda Arf, emitiravši pri-tom 38 spotova uz ostvareni Eq. GRP od 63,14%.U generalnom ostvarenju kategorije u 2015. godini značajno se osjetio i izos-tanak nešto više od mili-jun kuna bruto investicije Roxovog brenda KH-7 iz 2014. godine koji se u tom periodu predstavio kroz 66 spotova i ostvario Eq. GRP od 70,13%.

43

Gospodarska vozila

OPORAVAK U PUNOM JEKUTržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila u konstantnom je rastu. Od 2012. godine, kada je registrirano 3.629 vozila, tržište je u 2015. poraslo za 80 posto na 6.879 vozila. Povećanje potražnje se najviše odrazilo na mala, gradska dostavna vozila (+125%) te na furgone (+70%)

rzo su proletjele dvije godine otkako smo obrađivali temu lakih gospodarskih vozila. Tada smo uočili nagovještaje oporavka jer je prodaja u prvih nekoliko kvartala nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju uistinu bilježila

ohrabrujuće stope pa smo se svi skupa nadali da nije riječ o labuđem pjevu. Nade su se, kako tržišne stvari stoje, ipak ispunile. U ovoj analizi koncentrirali smo se na segment lakih gospodarskih (komerci-jalnih, dostavnih) vozila nosivosti do 3,5 tone, koje spadaju u N1 kategoriju, s nešto informacija i iz one više, N2 kat-egorije, u kojoj se nalaze vozila nosivosti od 3,5 do 12 tona.

VINJETE – DA ILI NEZa sve poduzetnike mogla bi od izuzetnog značaja biti najava ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića o mogućnosti uvođenja vinjeta kao sustava naplate cestarine na hrvatskim autocestama. O tome se očitovala i Hrvatska gospodarska komora. Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović pozdravio je prijedlog uvođenja vinjeta. “Hrvatski teretni prijevoznici

izravno su zainteresirani za uvođenje takvog sustava naplate koji bi im donio niz koristi te povećao konkurentnost”, uvjeren je Vukadinović. Ministar Butković kazao je da je već naručio izradu preliminarne analize, a Vukadinović smatra da bi kvalitetna analiza teretnog prijevoza u Hrvatskoj, sublimirana u kvalitetnom timskom

radu priznatih domaćih prometnih stručnjaka, dovela do primjenjivih zaključaka i smjernica

o sadašnjem stanju djelatnosti te projekciji trendova u narednom srednjoročnom raz-doblju. “Gledano sa šireg aspekta koristi bi se očitovale u većem privlačenju teretnog prometa na autoceste, uz veću sigurnost prometa i smanjenu emisiju štetnih tvari i

buke. Lokalne prometnice, odnosno pa-ralelne ceste, tako bi bile manje opterećene,

što bi donijelo određene koristi lokalnim zajed-nicama kao i kvalitetnijem održavanju cesta. Valja naglasiti da teretni prijevoz ne možemo proma-trati odvojeno i da je on dio cjelovitog prometnog sustava. Prvenstveno je važno pronaći kvalitetniji sustav financiranja i održavanja autocesta od postojećeg modela u kojem bi se i teretni promet bolje pozicionirao”, ističe Vukadinović. I direktor-ica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg smatra da je uvođenje vinjeta vrlo kvalitetan prijedlog koji bi mogao donijeti višestruke koristi

BGODIŠNJI RAST

PRODAJE lakih gospodarskih

vozila u2015.

31,6%


Anketa

Od ukupnog uzorka (401 poduzeće) u 2016. godini 44 tvrtke planiraju kupovinu službenog vozila ili o

tome ozbiljno razmišljaju, dok je kod gospodarskih-do-stavnih vozila takav interes izrazilo ukupno 60 tvrtki.

Na pitanje posjeduje li vaša tvrtka službeno ili gos-podarsko-dostavno vozilo, petina ispitanika (20,9%) odgovara da njihova tvrtka posjeduje službeni auto-mobil, a njih 13,2% da posjeduje gospodarsko-do-stavno vozilo. Da tvrtka posjeduje i jedno i drugo ističe pak četvrtina ispitanih (24,4%). S druge strane, dosta velikih 41,4% sudionika ankete navodi kako njihova tvrtka ne posjeduje niti službeni automobil niti gospo-darsko-dostavno vozilo.

Samo 6% anketiranih tvrtki u tekućoj godini planira kupovinu službenih automobila, a još 5% njih možda se odluči na takav poslovni potez u 2016. Da ne plani-raju kupnju službenih automobila u ovoj godini navodi pak 89% ispitanih donositelja odluka u hrvatskim poduzećima.

Dakle, ukupno 44 tvrtke iz uzorka u ovoj će godini kupovati službeno vozilo ili o tome ozbiljno razmišlja. Leasing je pritom uvjerljivo vodeći vid financiranja ku-povine službenog vozila, što kao svoj odgovor navodi 61,4% ispitanih. Gotovina s 13,6% i kredit s 11,4% su gotovo jednako popularni za financiranje kupovine službenog vozila, dok ostali instrumenti imaju 2,3% udjela, a 11,4% ispitanih se još nije odlučilo koji će instrument koristiti za tu namjenu.

Nešto veći broj tvrtki planira u 2016. kupovinu gospodarskih-dostavnih vozila, njih ukupno 9,5%, a dodatnih 5,5% možda će se na to odlučiti. Ove dvije vrijednosti zbrojeno obuhvaćaju 60 tvrtki u ukupnom uzorku. Preostalih 85% odnosno 341 poduzeće ne planira kupovinu ove vrste vozila do kraja godine.

I ovdje je leasing vodeći instrument financiranja s udjelom od 56,7%. Gotovinom će kupovinu gospo-darskih-dostavnih vozila financirati 21,7% poduzeća, a kreditom njih 18,3%. Da se još nisu odlučili niti za jedan vid financiranja navodi pak 3,3% ispitanih donositelja odluka u hrvatskim poduzećima.

Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2016. godine na reprezentativnom uzorku od 401 poslovnog subjekta u Republici Hrvatskoj. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po pet vrsta djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz/usluge) i tri veličine poduzeća (0-50, 51-500, 501+). Ispitanici su bili osobe odgovorne za donošenje odluka u poduzeću.

Potražnje ipak ima


za sustav autocesta u Hrvatskoj i njegove koris-nike. Ona pritom upozorava da bi predloženi model trebao uvažiti činjenicu da je stalnim korisnicima, hrvatskim građanima i profesional-nim prijevoznicima koji će imati godišnje vinjete, potrebno osigurati adekvatne popuste da bi ih se stimuliralo na korištenje. “Ovako koncipirani model dugoročno će smanjiti troškove prijevoza,

POREDAK PROIZVOĐAČA U LCV SEGMENTU

PROIZVOĐAČ2015.

# %

1. Peugeot 1.260 18,32%

2. Citroën 1.126 16,37%

3. Volkswagen 1.028 14,94%

4. Renault 886 12,88%

5. Ford 689 10,02%

6. Fiat 658 9,57%

7. Opel 405 5,89%

8. Dacia 324 4,71%

9. Mercedes 217 3,15%

10. Iveco 113 1,64%

Ostali 173 2,51%

UKUPNO 6.879 100%

povećati i olakšati kretanje putnika - prvenstveno dnevne migracije te će biti zamašnjak cjelokup-noga gospodarstva”, kazala je Herceg.

VOZILA U FMCG INDUSTRIJIOsim specijaliziranih logističara i distributer-skih tvrtki, koje su za prijedlog uvođenja vinjeta životno zainteresirane, ovaj aspekt poslovanja od iznimnog je značaja i za sve maloprodajne i proizvodne tvrtke, pogotovo one koje u sklopu svog poslovanja imaju organiziranu logističko-distributivnu jedinicu, a takvih je sve više. Stoga ilustrativno navedimo samo one najveće. Gordana Pejić, direktorica projekata u Sektoru centralne nabave i usluga Agrokora, ističe kako ovaj kon-cern u svojoj floti u regiji ima 2.500 gospodarskih vozila. “Agrokor kontinuirano revitalizira svoj vozni park gospodarskih vozila pa je tako u 2015. godini realizirana narudžba od 170 lakih i teških gospodarskih vozila proizvođača Mercedes-Benz i MAN. Ujedno je za 2016. godinu planirana i na-bava novih 155 gospodarskih vozila”, navodi Pejić dodajući pritom kako se na takav način nastavljaju ulaganja u najsuvremenija i vrhunski oprem-ljena vozila. “Time se dodatno osnažuje segment logistike i transporta koji je od iznimnog značaja za ukupno poslovanje Koncerna, s obzirom na poslovni rast te ključnu ulogu logistike u verti-kalno integriranom procesu ‘Od polja do stola”, zaključuje Pejić. Kratko očitovanje dobili smo i od Atlantic Grupe kao jedne od vodećih regionalnih kompanija u prehrambenoj industriji i distribuciji. Ivica Rakić, voditelj korporativnog voznog parka, navodi kako flota Atlantic Grupe u Hrvatskoj ima ukupno 159 vozila u kategoriji teretnih vozila (Iveco, Renault, Dacia) i 200 iz kategorije osobnih vozila (Renault, VW, Škoda, Audi, Mercedes). “Za 2016. godinu trenutačno je u planu nabavka 32 dostavna vozila marki Dacia i Iveco”, ističe Rakić. Upitali smo i brojne maloprodajne lance te distributivne kompanije za osnovne informacije o njihovom voznom parku i planovima u 2016. godini u tom pogledu, ali kod većine tvrtki ovaj segment spada u domenu poslovne tajne ili je aspekt koji iz nekih drugih razloga ne žele ko-municirati javnosti. Kratak odgovor smo ipak dobili od Melanije Zorko, izvršne direktorice za marketing u KTC-u iz Križevaca, koja je istaknula kako ova grupacija u svom voznom parku ima 121 vozilo, od čega je 13 marke Mercedes, sedam MAN, 23 Iveco te jedan Volvo, dok su preostala vozila marki Hyundai, Kia, VW, Range Rover, Renault i Peugeot.

POGLED SA STRANE PONUDEO aktivnostima proizvođača i njihovih prodajnih zastupnika poslali smo upit na sve relevantne tvrtke koje se bave tim poslom na hrvatskom tržištu. Cilj ovog pregleda, kao i mnogih tema koje u magazinu obrađujemo već šest godina, u svojoj

Gospodarska vozila

Jedan od glavnih trendova u prošloj godini je rast uvoza rabljenih lakih gosp-odarskih vozila

Oporavak trgovine na malo imao je pozitivan učinak i na prodaju novih lakih dostavnih vozila

8.3859.482

9.176

4.705

2.825

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

3.626 3.629

5.281

5.225

6.879

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Prodajni rezultati segmenta lakih gospodarskih vozila (2006.-2015.)


se osnovi ogleda u povezivanju ponude i potražnje razmjenom informacija koje mogu biti od ključne važnosti za trenutne i buduće strategije, no u mnogim se takvim analizama novinar-istraživač susreće s neočekivanim zaprekama jer se sam od sebe nameće zaključak da mnoge tvrtke nemaju previše sluha za komuniciranje s tržištem. Barem ne u ovoj formi kratkog odgovora na pitanja koje u svom poslu žive svaki dan. Ne bih ulazio u razloge takvoga pristupa, je li riječ o preopterećenosti menadžera ili industrijskom sljepilu ili pak nečemu trećemu, ne želeći pritom upirati prstom u bilo koga, nego samo izraziti čuđenje da se tvrtke koje silne novce troše na svoju marketinšku afirmaciju odriču prilike za jačanje svoje komuni-kacije i samoga brenda i s time povezane samopro-mocije. Čudno, ali istinito.Takvih primjera, dakako, bilo je i među ponuđačima gospodarskih vozila pa time više na važnosti dobivaju oni koji su se potrudili iskomu-nicirati svoju ponudu. Abecednim redom to su: Iveco, Mercedes, Peugeot/Citroën i Renault. Pa krenimo redom. Iveco, talijanski proizvođač kamiona koji u svojoj ponudi ima vozila već od 2,9 tona do 72 tone uku-pne mase, najprodavaniji segment ima u klasi N1 s modelom Daily. Tu su u ponudi vozila furgon-ske izvedbe kao i vozila s kabinom predviđena za ugradnju raznih vrsta nadogradnje uglavnom do 3,5 tone ukupne mase. Svi modeli imaju varijante s jednostrukim i dvostrukim kotačima s pogonom na stražnje kotače. Raspon motora se kreće od 110 ks pa do 210 ks u Euro V i Euro VI izvedbi. U klasi N2 Iveco u ponudi ima Daily od 4 t, 5 t, 6 t te 7,2 t ukupne mase, svaki s dvije izvedbe, ali ovog puta samo s duplim kotačima. Osim modela Daily, u toj kategoriji se nude i modeli Eurocargo koji se mogu dobiti već od 6 t pa sve do 18 t ukupne mase. Ivica Đurović, Market Manager Croatia&Slovenia za Iveco, ističe kako tržište gospodarskih vozila nakon par godina stagnacije pokazuje naznake oporavka, što je izravno povezano uz poboljšanje gospodar-ske situacije u zemlji te na raniju odgodu obnove voznoga parka kod određenog broja kupaca up-ravo radi teških ekonomskih prilika. “S rezultatima

PRVI 8-BRZINSKI AUTOMATSKI MJENJA� U LAKOM

GOSPODARSKOM VOZILUza pojednostavljeno korištenje i sigurnost

NISKA POTROŠNJA GORIVA

zahvaljujući izboru ECO ili POWER nacina rada

10% NIŽI TROŠKOVI ODRŽAVANJA I POPRAVAKAzahvaljujući rekordnoj pouzdanosti i

izdržljivosti

NAJVEĆA U�INKOVITOST U KLASI

najveća snaga od 205 KS i najveći okretni moment 470 Nm

W W W . I V E C O . H R

POTPUNI UŽITAK U VOŽNJINAPREDNI 8-BRZINSKI AUTOMATIK

hi-matic ins CRO 210x297 mm 03-2015.indd 1 08.04.15 12:01

2015. godini. Ukupno tržište (prema Daimlero-voj segmentaciji) poraslo je za 20 posto, dok je prodaja Mercedes-Benz vozila istodobno povećana za 30 posto. Dobar dio rasta tržišta generiran je kroz javnu nabavu. Međutim, primjetan je i rast potražnje u privatnom sektoru”, komentira Tomislav Jelić, voditelj marketinga u tvrtki Star Import, generalnom distributeru Daimlera AG u Hrvatskoj, dodajući kako su zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2015., ali i da u tekućoj godini plan-iraju daljnji rast na tržištu.“Peugeot je jedan od glavnih aktera na tržištu lakih gospodarskih vozila u Europi, a tako je i na hr-vatskom tržištu, gdje smo s 1.244 prodanih lakih gospodarskih vozila u protekloj godini ostvarili više

Gospodarska vozila

prodaje u prošloj godini smo zadovoljni, premda naravno uvijek ima mjesta za napredak i povećanje prodaje. Nadamo se da ćemo ove godine nastaviti s uspješnom prodajom Daily vozila koji je bio vozilo godine 2015., a isto tako i s Eurocargom koji je ove godine dobio međunarodnu nagradu za kamion godine”, kaže nam Đurović.Mercedes-Benz pokriva sve segmente lakih gosp-odarskih vozila. U kategoriji N1 ovaj njemački proizvođač nudi: Sprinter furgon (podvozje s jed-nostrukom i dvostrukom kabinom), Vito furgon (Vito Mixto) te Citan furgon (Mixto), dok je u kategoriji N2 dostupan Sprinter furgon (podvozje s jednostrukom i dvostrukom kabinom). “Tržište lakih gospodarskih vozila bilježi značajan rast u

Oporezivanje PDV-om

Nabava i korištenje gospodarskih i osobnih vozila (koja čine i laka gospodarska vozila) ima više poreznih

aspekata, no u ovom smo se osvrtu odlučili fokusirati samo na oporezivanje PDV-om. Nabava vozila podliježe plaćanju poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25%. Međutim poduzetnici - obveznici poreza na dodanu vrijednost mogu plaćeni PDV prilikom nabave ovih vozila u određenim slučajevima vratiti kao pretporez. Postupak i način oporezi-vanja PDV-om, odnosno korištenja pretporeza ovisi o tome je li poduzetnik u sustavu PDV-a ili nije, nabavlja li novo ili rabljeno vozilo, nabavlja li vozilo u tuzemstvu, iz druge države članice EU-a ili treće zemlje, nabavlja li vozilo za prijevoz robe ili osoba, te koristi li se nabavljeno vozilo za osobni prijevoz članova uprave i drugih zaposlenih osoba ili obavljanje registrirane djelatnosti. U svrhu oporezi-vanja PDV-om, novim vozilom smatra se vozilo koje je isporučeno unutar šest mjeseci od datuma prve uporabe ili nije prešlo više od 6.000 km. Datumom prve upotrebe smatra se datum prve registracije prijevoznog sredstva. Rabljeno vozilo je vozilo koje ne ispunjava navedene uvjete. Nadalje, kod nabave vozila za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza ključno je razvrstavanje vozila prema carin-skoj tarifi. Naime, potrebno je razlučiti vozila za: prijevoz robe (razvrstana u tarifnu oznaku 8704 Carinske tarife) za čiju nabavu poduzetnik u sustavu PDV-a može odbiti zaračunani PDV (vozila za prijevoz robe) i vozila konstru-irana prvenstveno za prijevoz osoba razvrstana u tarifnu oznaku 8703 (osim motornih vozila za prijevoz deset ili više osoba, uključujući vozača tarifne oznake 8702), uključujući motorna vozila tipa “karavan”, “kombi”, “pick-up” koja nisu razvrstana u tarifnu oznaku 8704, za koja poduzetnik nema pravo odbitka PDV-a (osobna vozila). Iznimno, poduzet-nik može odbiti pretporez za motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 i nisu predmetom oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila. Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila poduzetnik je obvezan ispraviti odbi-jeni pretporez. Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5 iznosa pretporeza koji je bio odbijen pri nabavi vozila

– od trenutka prenamjene (uključujući i godinu u kojoj je prenamjena obavljena). Razdoblje za ispravak je pet godina, uključujući godinu u kojoj je vozilo nabavljeno. S obzirom na veliki broj marki, tipova, modela, kategorija i potkategorija gospodarskih vozila na tržištu, te komplek-snost oporezivanja istih, savjetujemo poduzetnicima da se prilikom nabave određenog modela vozila savjetuju s trgovcem vozilima i/ili Carinskom upravom radi precizne klasifikacije vrste vozila, a u svrhu ostvarivanja prava na odbitak zaračunatog PDV-a.Porezni tretman ostalih troškova korištenja vozila (goriva, guma, ulja, investicijskog i tekućeg održavanja i sl.) is-tovjetan je poreznom tretmanu prilikom nabave vozila. Ako se motorno vozilo kategorije N1 prenamjeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila, poduzetnik više nema pravo na odbitak pretporeza za sve isporuke (nabave) dobara i usluga koje su usko vezane za korištenje tih motornih vozila.

TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. ZagrebIrena Slovinac, viša savjetnica i urednica TEB-ovog

Priručnika o trgovačkom poslovanju


od 18 posto tržišnog udjela. Valja napomenuti da je u Hrvatskoj rast tržišnog udjela marke Peugeot u segmentu lakih gospodarskih vozila kontinuiran i gotovo udvostručen od 2010. godine”, navodi Gordana Brlek, generalna direktorica uvoznika za marke Citroën, DS i Peugeot. Izvrsnim prodajnim rezultatima u velikoj mjeri je pridonijela široka paleta modela, od najmanjeg 208 Business pa sve do Boxera i novog Partnera. Peugeot raspolaže širokom gamom lakih komercijalnih vozila te ost-varuje suradnju s više od 1.200 poslovnih kupaca. U 2016. očekuju da marke Citroën i Peugeot ostanu na prijestolju, a u tome će pomoći i obnovljeni Jumpy i Expert za koje u tvrtki kažu da će biti naj-modernija vozila u tom segmentu.Renault je obnovio svoju ponudu dostavnih vozila u zadnjih nekoliko godina predstavivši novi Kan-goo, Trafic i Master. Osim potpuno obnovljenog izgleda, paletu krase i novi motori, udobnost i funkcionalnost kabine te efikasni tovarni prostor. U ponudi je i najmanji pripadnik ovog segmenta, Clio Serviser, koji ima tovarni prostor manjeg furgona. Kangoo Express ima tri različite dužine karoserije, dvije nosivosti i širok izbor motora, novi Trafic Furgon prilagodljiv je svim vrstama tereta, a Renault Master odlikuje široka paleta izvedbi (više od 80) te obuhvaća i novi Furgon L4 s pogonom na stražnje jednostruke kotače. “Renault je sa svojim gospodarskim programom godinu završio na vrlo dobrom 4. mjestu. Ono što je najbitnije je da smo mrežu prodaje razgranali na kanale okrenute malim i srednjim poduzetnicima koji su i najzahtjevnija ciljna skupina. Posebno pri-tom ističemo i prisutnost Dacije koja je završila na 8. mjestu sa, za sada, jedinim modelom Dokkerom Van koji je u vrlo kratkom vremenu prepoznat od strane hrvatskih kupaca”, naglašava Igor Petković, Marketing koordinator Hrvatska, te dodaje kako su mali poduzetnici počeli sve više prepoznavati prednosti gospodarskih vozila pa u tom smislu očekuju daljnji rast potražnje za tom vrstom vozila.

TRŽIŠTE U UZLAZNOJ PUTANJIHrvatsko tržište motornih vozila u 2015. godini obilježilo je nekoliko glavnih trendova. Kao prvo, blagi rast prodaje novih osobnih vozila (+5,2%) i značajniji rast prodaje novih lakih gospodar-skih vozila (+31,6%). Drugi značajan trend je poremećaj odnosa između uvoza novih i rabljenih vozila na štetu novih vozila, što ima svoje nega-tivne učinke na starost voznog parka, a posljedično tome na sigurnost i na okoliš. Kao treći važan trend izdvaja se znatno smanjeni udio građana (fizičke osobe) kao kupaca u odnosu na pravne osobe (prije krize udio fizičkih osoba iznosio je 54%, a prošle godine je pao na 31%). Drugim riječima, značajno se mijenjaju tržišni trendovi na automobilskom tržištu, što onda ima učinka i na ponašanje kupaca s jedne strane, ali i na poslovne subjekte i državni proračun s druge strane.

Gospodarski oporavak se pokazao i u optimizmu kupovnih odluka poduzetnika i obrtnika

Agrokor koncern tijekom 2016. godine planira nabavu novih 155 gospodar-skih vozila

Goran Pavlović[email protected]


Tržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila u konstantnom je rastu. Od 2012. godine, kada je registrirano 3.629 vozila, tržište je u 2015. poraslo za 80 posto na 6.879 vozila. Povećanje potražnje se najviše odrazilo na mala, gradska dostavna vozila (+125%) te na furgone (+70%). Međutim, vidljiv je pad potražnje za pick-up vozilima koja su pala za 36 posto. Gledano po tržišnim segmentima, kod osobnih vozila prošle je godine zabilježen rast u dva segmenta (mala vozila i terenci/SUV), dok su svi ostali segmenti u negativnoj tendenciji. Za raz-liku od novih vozila, kod uvezenih rabljenih vozila upravo ostali segmenti (srednja i visoka klasa, sportska vozila) bilježe porast. Tako se u osnovi u ovom dijelu radi o svojevrsnom učinku spojenih posuda (prelijevanje kupaca novih vozila u seg-mentu srednje i visoke klase na kupovinu rabljenih vozila srednje i visoke klase).Sigurno je da je oporavak trgovine na malo imao pozitivan učinak i na prodaju novih lakih dostavnih vozila. Međutim, ako bismo promatrali segment s najvećim rastom (a to su vozila za gradsku dosta-vu), čini se da je tom porastu, uz maloprodaju, dalo učinka i u drugim gospodarskim djelatnostima. Uglavnom, blagi gospodarski oporavak se pokazao i u optimizmu kupovnih odluka poduzetnika i obrt-nika koji su najčešći kupci dostavnih vozila. “Ovdje je važno primijetiti da je, za razliku od osobnih vozila, znatno veći udio novih lakih dostavnih vozila negoli rabljenih. I ovo je jedan od pokaza-telja nositeljima izvršne vlasti, naročito kreatorima fiskalnih pravila, kako je potrebno izvršiti određene korekcije i prilagodbe u poreznom i trošarinskom sustavu kako bi se kupce vozila što više zadržalo u zemlji i time pozitivno utjecalo na sigurnost, okoliš, ali i na izravne i neizravne prihode proračuna”, zaključuje Agan Begić, direktor Promocije Plus, agencije koja prati tržište vozila.

NAJPRODAVANIJI LCV MODELI

MODEL2015.

# %

1. Volkswagen Caddy 584 8,49%

2. Peugeot Partner 558 8,11%

3. Fiat Doblo 513 7,46%

4. Citroën Berlingo 450 6,54%

5. Citroën Jumper 443 6,44%

6. Ford Transit 423 6,15%

7. Peugeot Boxer 323 4,70%

8. Dacia Dokker Van 322 4,68%

9. Renault Clio Serviser 266 3,87%

10. Peugeot 208 Van 258 3,75%

Ostali 2.739 39,82%

UKUPNO 6.879 100%

ZLATNA05.05.2016. Kongresni centar Zagrebačkog velesajma

Zlatna košarica prestižna je nagrada koju u šest različitih kategorija dodjeljuje specijalizirani magazin za maloprodaju i FMCG industriju Ja TRGOVAC.Ovo priznanje slavi osobita ostvarenja tvrtki u protekloj godini te ukazuje na najbolje primjere poslovanja i tržišnog uspjeha predstavnika industrije.Svečana dodjela nagrada bit će održana 5. svibnja 2016. u velikoj dvorani Kongresnog centra Zagrebačkog velesajma.

TRGOVAC GODINEOva je nagrada

namijenjena maloprodajnim tvrtkama

na tržištu robom široke potrošnje u Republici Hrvatskoj. Prijavljeni

trgovci trebaju prikazati napredak koji su ostvarili

u prethodnoj godini i to u pogledu širenja i

unapređenja poslovanja, dostaviti dokaze o uspjehu

strategija i poslovnih politika uključujući

financijske pokazatelje kao što su ukupna prodaja,

neto dobit i druge poslovne pokazatelje.

PROIZVOĐAČ GODINE

Prepoznati lidere i odati im zasluženo priznanje izvrsnosti. Nagrada je

namijenjena proizvodnoj tvrtki iz područja industrije

robe široke potrošnje koja je u protekloj

godini pokazala najviše u pogledu unapređenja postojećeg poslovanja,

odgovaranja na zahtjeve i potražnju tržišta, otvaranja

novih poslovnih prilika, zapošljavanju novih

radnika i realizaciji drugih relevantnih pokazatelja

uspješnosti.

KATEGORIJE NAGRADA

KOSARICA20

16

05.05.2016. Kongresni centar Zagrebačkog velesajma

PROIZVOD GODINE

Bilo da je riječ o sasvim novom proizvodu,

ponovnom lansiranju, novoj formulaciji, kreativnom

pakiranju, ekstenziji brenda ili jednostavno o unaprijeđenom pristupu na tržištu, ova nagrada prepoznaje istaknuta

ostvarenja FMCG proizvoda u njihovom odgovoru na promjene u maloprodaji

i potrebama potrošača. U izbor ulaze proizvođački brendovi, ali i privatne

marke trgovačkih lanaca na hrvatskome tržištu.

MALI TRGOVAC GODINE

Otvoreno za segment malih obiteljskih trgovina

pri čemu najmanje 50% vlasništva mora

biti u rukama obitelji ili menadžmenta trgovine. U prijavi se treba fokusirati na uspjehe ostvarene u

2015. godini, pokazatelje ukupne prodaje i ostvarene

neto dobiti, eventualnih planova za otvaranje novih

poslovnica te inicijativa koje su usmjerene na

unapređenje poslovanja, odnosa s kupcima te

vlastitim zaposlenicima.

TEHNOLOŠKI DOBAVLJAČ

GODINEMože biti riječ o mobilnoj

aplikaciji ili tradicionalnom softverskom ili hardverskom

rješenju. Rješenja mogu biti namijenjena krajnjim

potrošačima ili b2b segmentu. Cilj je nagraditi

tehnološkog dobavljača (ili razvojni tim u sklopu tvrtke) čije su inovacije u 2015. godini u najvećoj

mjeri unaprijedile prodaju, profitabilnost, efikasnost i reputaciju maloprodavača, distributera ili proizvođača

u FMCG sektoru.

DRUŠTVENO ODGOVORNA KOMPANIJA

GODINESuci će tražiti trgovca,

distributera ili proizvođača robe široke potrošnje

koji se u protekloj godini osobito istaknuo brigom za zajednicu u kojoj posluje. Promatraju se društveno

odgovorne akcije, donacije i drugi oblici humanitarnih aktivnosti kao i svi projekti

usmjereni na zaštitu okoliša te sve druge

aktivnosti koje za cilj imaju boljitak života društvene

zajednice.

www.zlatnakosarica.com.hr

PRIJAVAPrijave za izbor šalju se u pisanoj formi na e-mail: [email protected] na adresu Ja TRGOVAC, Ilica 1A, 10 000 Zagreb. Obrazloženje za osvajanje nagrade trebalo bi sadržavati do 2000 riječi te primjere i dokaze o uspjehu strategija i poslovnih politika uključujući financijske rezultate kao što su ukupna prodaja i neto dobit uz druge poslovne pokazatelje ovisno o kategoriji za koju se prijavljuje. Sve nagrade odnose se na postignuća u 2015. godini te uključuju sve tvrtke sektora maloprodaje, proizvodnje i distribucije robe široke potrošnje. Prijave za izbor potrebno je poslati najkasnije do 08.04.2016.

ŽIRIOdluku o uvrštenju i nagrađivanju za sve kategorije donosi posebno okupljeni panel stručnjaka i pred-stavnika strukovnih institucija na temelju dostupnih pokazatelja i provedenih analiza.

Logistika - Vijesti


SVE VEĆI INTERES ZA TIMOCOM TRANSPORTNU BURZU

Najveća europska transportna platforma TimoCom u prošloj je godini zabilježila izniman porast

ponuda tereta i utovarnog prostora. Uz godišnji promet od 56,7 milijuna eura TimoCom je jedno od najuspješnijih srednjih poduzeća među ponuđa-čima IT usluga za cjelokupnu europsku logističku i transportnu branšu. TimoComova online transportna burza u 2015. godini zabilježila je 7200 novih korisničkih ugovora i 68,1 milijuna ponuda tereta i utovarnog prostora diljem Europe, što predstavlja rast od 16% naspram prethodne godine. Uz rastuću klijentelu, ovom porastu doprinijelo je mnogo novih sučelja. Tako je čak 13% ukupnih ponuda tereta i utovarnog prostora nastalo zahvaljujući novim spo-jevima vlastitog dispozicijskog softvera TimoComovih korisnika i transportne platforme.

SLOVENSKE BANKE ODUSTALE OD PRODAJE INTEREUROPE

Slovenska logistička kompanija Intereuropa objavila je kako je konzorcij lokalnih banaka, koji

drže udjele u kompaniji, odustao od prodaje, nakon što nisu uspjeli postići dogovor o glavnim uvjetima prodaje. Podsjetimo, u prosincu 2014. godine šest slovenskih banaka pozvalo je potencijalne investitore da kupe udjele u kompaniji Intereuropa. Banke su zadužile Lazard & Co. GmbH i Raiffeisen Centrobank AG kao konzultante pri prodaji. Intereuropa je tada objavila kako Gorenjska Banka, Raiffeisen Banka, SKB Banka, Banka Koper, SID Banka i NLB planiraju prodati vlasničke udjele u kompaniji u ukupnom iznosu od 54,5% glasačkih prava i 67,8% dionica.

U iposlovnoj 2015. godini međunarodna transportna i logistička tvrtka Gebrüder Weiss

premašila je rezultat iz prethodne godine te je uspješno razvila svoje poslovanje na nekoliko rastućih tržišta i sektora. S ukupnim porastom od tri posto, koncern Gebrüder Weiss je prema preliminarnim rezultatima ostvario neto prodaju od 1,28 milijardi eura. Obujam ulaganja u 2015. godini dosegnuo je 53,75 milijuna eura, a uz proširenja poslovnih lokacija u središnjoj i istočnoj

Europi, tvrtka Gebrüder Weiss dodatno je razvila svoje područje poslovanja u Aziji i tako učvrstila svoj položaj kao međunarodna logistička tvrtka. U Singapuru je otvoren novi logistički terminal i time je – zajedno s lokacijama u Dubaiju i Šanga-ju – ispunila geografsku prazninu na azijskom kontinentu. U 2016. godini Gebrüder Weiss želi dodatno ojačati svoj vodeći položaj u središnjoj i istočnoj Europi, kao i duž drevnog Puta svile u smjeru Kine te na drugim inozemnim tržištima.

Gebrüder Weiss

LANJSKA PRODAJA DOSEGLA 1,28 MILIJARDI EURA

KUEHNE + NAGEL POKRENUO INTEGRIRANU MREŽU APLIKACIJA

Kuehne + Nagel, jedna od vodećih logističkih tvrtki u svijetu i Hrvatskoj, nedavno je pokrenula integriranu

mrežu aplikacija KN FreightNet. Aplikacije služe za instant ponudu, rezervaciju i praćenje usluga, što omo-gućava izvoznicima sudjelovanje u brzorastućem trendu rješenja e-trgovine. Ovim jednostavnim procesom

izvoznici imaju brzi pristup ponudama zračnog prije-voza koje se aktiviraju u roku od 60 sekundi te vrijede 14 dana nakon rezervacije. Ponude koje se ponavljaju moguće je spremiti kao predložak za ponovne rezerva-cije, a potpuna vidljivost svih otprema omogućena je na jednom mjestu jednim klikom.

FRANCUSKI GEFCO DOLAZI U SRBIJU

Vodeća globalna kompanija u industrijskoj logistici i europski lider u auto logistici,

Gefco grupa, počet će raditi u Srbiji u travnju ove godine. Kompanija Gefco, koja ostvaruje godišnji promet veći od 4 milijarde eura, prenijet će svoje iskustvo i ekspertizu stjecanu tijekom 65 godina na 200 različitih tržišta na srpske kompanije iz različitih sektora gospodarstva koje će uključiti u svoje poslovanje. Gefco trenutno zapošljava 12.000 ljudi na pet kontinenata i radi na 250 lokacija diljem svijeta.

Klijenti koji nam već vjeruju:

Upravljajte svojim opskrbnim lancemuz najveću europsku transportnu platformu!Proizvođači i distributeri sada uz TimoCom obavljaju sve svoje poslove vezane uz transport:Na najvećoj europskoj transportnoj platformi dnevno pronalazite do 150 000 međunarodnihponuda utovarnog prostora. Zašto i Vi ne biste bili među njima?

Testirajte TimoCom besplatno do 4 tjedna preko sljedeće poveznice:

www.timocom.com.hr/logistika

2

1

4

HR_Verlader_TC_Trade_Industry_208x297.indd 1 04.03.2016 13:00:43


Unapređenje prodaje

PRODAJA USLUGEOdlučujuća uloga prodavača je da potencijalne kupce pretvaraju u kupce koji plaćaju robu na blagajni. Pritom je važno shvatiti kako je kupac došao kupiti robu, a da mu mi prodajemo uslugu. Naravno, vrijednost naše usluge je sadržana u cijeni robe

nate li za koja su zanimanja poslo-davci najviše iskazivali potrebu u prošloj godini? Prema godišnjem izvještaju tržišta rada portala MojPosao, najtraženija zanimanja u 2015. bila su konobar, prodavač, programer, kuhar, prodajni pred-

stavnik, frizer, knjigovođa, administrator, vozač ka-miona i komercijalist. U istom je izvještaju izneseno da je najviše oglasa objavljeno za zanimanja u trgovini, potom u ugostiteljstvu i turizmu. Pogledajmo još jednom gornji popis. Uočit ćemo da je od deset traženih zanimanja točno polovini srž aktivnosti u direktnom kontaktu s gostom, kup-cem ili mušterijom. Od prodajnog predstavnika i komercijaliste očekuje se da su vješti u prodaji, a veleprodavač i distributer često će dodatno uložiti u obuku zaposlenika zaduženih za pribavljanje prihoda. Osim stručnih edukacija iz svoje branše, prodajna sila svladava prezentacijske, prodajne, komunikacijske te pregovaračke vještine. Tvrtke koje su orijentirane na B2B prodaju, edukacije odavno ne smatraju troškom, već investicijom.

PREPOZNATI MOTIVE KUPCAStvarnost u maloprodaji je ponešto drugačija. U broju od prosinca 2014. pisali smo o potrebi edu-kacija u maloprodaji te ustanovili da vlasnici dućana ulažu goleme iznose u kupnju ili najam lokala, unutarnje uređenje, opremu, inventar te nabavu robe. Pribrojimo tome promociju, vanjske reklame, uređenje izloga i, uostalom, cijenu kapitala. U sve to ulažemo samo da bismo privukli potencijalne kupce u dućan. Prodavači tada rade odlučujući potez: Po-tencijalne kupce pretvaraju u kupce koji plaćaju robu na blagajni. S obzirom da je ista roba danas dostupna i kod konkurencije, kupac lako može donijeti odluku da izađe iz našeg dućana praznih ruku i netaknutog novčanika kojeg će početi prazniti kod konkurencije. Prvi korak u sprečavanju takvih slučajeva je svijest da je kupac došao kupiti robu, a da mu mi proda-jemo uslugu. Naravno, vrijednost naše usluge je sadržana u cijeni robe.Prodavači sami sebe često vide kao slagače ili naplaćivače. Stoga je dobrodošla obuka prodavača

prema kojoj će znati prepoznati motive kupca koji ulazi u dućan kako bi znao stvoriti odnos s kup-cem. Na toj obuci prodavači mogu naučiti tehnike prevladavanja prigovora, otklanjanje otpora kupca, praćenje govora tijela te prepoznati kojem kupcu prodaju proizvod, a kojemu uslugu. Na tečajevima prodavači uče kako da neodlučnog kupca ili kupca koji ne zna da mu nešto treba cil-janim pitanjima navedu da spozna problem, ponude mu rješenje te naprave dopunsku prodaju. Možda posjetitelj dućana (nazovimo ga posjetiteljem jer još nije postao kupac) ne zna da ima problem. Na prodavaču je da posjetitelj postane svjestan toga. Ob-jasnimo to na primjeru. Prodavač na odjelu opreme za automobile pitat će razgledavača (to je posjetitelj koji razgledava) kao uvod u razgovor: “Kakav auto vozite?” Potom: “Koliko kilometara prolazite mjesečno?” I konačno: “Kada ste mijenjali ulje u mo-toru?” Razgledavač postaje svjestan da uskoro dolazi vrijeme za izmjenu motornog ulja. Sljedeći je korak prodavača ponuda rješenja: “Ovo je kvalitetno ulje, a ovo nam je ulje na akciji.” Odabirom ulja razgledavač postaje kupac, a na prodavaču je da napravi završni korak u obliku dopunske prodaje. Dopunska prodaja može biti usko vezana za upravo odabrano motorno ulje kao npr. filter ulja, ali i bilo što drugo kao npr. rezervne žarulje. Zahvaljujući prodajnom treningu prodavači znaju prepoznati motiv ulaska kupca u njihov dućan. Do-voljno je ustanoviti kojom brzinom kupac pogledom prelazi preko dućana ili polica, a s nekoliko pitanja i usporedbom odgovora kupca s njegovim govorom tijela istrenirani će prodavač znati razlog dolaska u trgovinu. Kad znamo motiv dolaska, primjenjujemo prilagođenu prodajnu taktiku tom motivu.

MOĆ DOPUNSKE PRODAJESuzimo popis s početka članka na dva najtraženija zanimanja prošle godine. To su konobar i prodavač, tim redoslijedom. Obojica su u prilici povećati dnevni utržak. Kao i konobar, tako i prodavač često samo preuzme narudžbu jer je kupac odlučio o kupnji prije no što je ušao u dućan. No, svaki će prodavač pitati treba li kupcu još neki proizvod, makar u obliku: “Želite li još nešto?”

Zahvaljujući prodajnom treningu prodavači znaju prepoznati motiv ulaska kupca u njihov dućan

Konobari se ne znaju ponašati kao prodavači jer se ne smatrajuprodavačima nego donosiocima

Z

54


Međutim, kada ste zadnji puta sreli konobara koji želi spoznati problem gosta i ponuditi mu rješenje? Govorimo o konobaru koji radi u kafiću. Restorans-ki konobari su u pravilu umješni prodavači. Kono-bar je osoba koja je u direktnom odnosu s gostom ili mušterijom: zaprimi narudžbu, obavi uslugu i potom ju naplati. Primjećujemo izrazitu sličnost s funkcijom prodavača. Ali, zašto se konobari ne usude (usude možemo zamijeniti i sa: sjete, žele ili umiju), ponašati kao prodavači kad su zapravo zaduženi za stvaranje dnevnog prometa? Odgo-vorimo odmah. Konobari se ne znaju ponašati kao prodavači jer se ne smatraju prodavačima. Smatraju se donosiocima. Iz svijeta maloprodaje znamo da dopunska prodaja može donijeti povećanje i do 30% godišnjeg prometa. Bez dopunskog troška promocije i privlačenja novih kupaca, otvaranja novih prodajnih jedinica ili proširenja asortimana (čitaj prostora). U svijetu ugostiteljstva to znači da nema troška kupnje novih stolova i stolaca, ne treba produžiti šank, ne treba proširiti terasu. Potrebno je samo postojećeg gosta koji već konzumira piće upitati izvedenicom od: “Želite li još nešto?”Spoznajmo motiv dolaska gosta u kafić. Rijetki gost dolazi zbog utaženja žeđi. Često će se kafić odabrati kao mjesto nalaženja i druženja s poznanicima ili zbog poslovnog susreta. Ukoliko je kafić u sklopu supermarketa ili hipermarketa, motiv dolaska u kafić je uglavnom odmor od hodanja nakon shoppinga ili čekanje društva koje je još u obilasku dućana.

PRIMJERNI KONOBARKako konobar može povećati prodaju prika-zat ćemo na sljedećem primjeru. Osoba sjedne za stol i naruči piće. Nedugo potom prilazi mu

druga osoba, pruža ruku, prva osoba ustaje i oni se rukuju. Pritom se jedna osoba lagano nakloni. Sjedaju istovremeno točno jedan nasuprot drugoga. Nisu se naslonili, već jedan sjedi uspravno, a drugi je lagano nagnut prema prvome. Oboje imaju ruke iznad stola, a ne u krilu. Dolaskom konobara prva osoba pita drugu što želi popiti pritom razmičući ruke i podižući bradu. Prema navedenom i više je nego dovoljno signala da prepoznamo službeni ili poslovni susret.U takvom susretu naručuju se jednostavna pića, a trajanje narudžbe je kratko. Na konobaru je da što prije donese pića dok ta dva gosta imaju uvodni dio razgovora te da ih brzo posluži i ostavi na miru. Kada se nakon nekog vremena obje osobe naslone, možemo to shvatiti kao signal da su postigle dogo-vor ili završili poslovni dio razgovora te da je među njima počeo vladati osjećaj opuštenosti. To je mo-ment u kojem je konobar u prilici prići i postaviti pitanje tipa: “Slobodno Vam još nešto donesem?”. Zašto je to pravi moment? Upravo zbog opuštene atmosfere i po tome što osobe ne žure otići. Stoga je vrlo vjerojatno da žele još jednom rundom pića proslaviti dogovor. Dok u maloprodaji govorimo o dodatnoj prodaji, u ugostiteljstvu ćemo to nazvati ponovnom narudžbom. Kako god nazvali, radi se o tome da zahvaljujući svojoj aktivnoj ulozi konobar real-izira više narudžbi, a s istim resursima i jednakim brojem gostiju. Kao što se za goste koji su došli zbog službenog ili poslovnog razloga može odrediti vrijeme i način ponovne narudžbe, tako se i za os-tale motive dolaska gostiju mogu odrediti prodajne taktike. Ovaj članak nije nastao zbog ambicije da fizičke

osobe - vlasnici kafića navale školovati svoje konobare. Tekst je namijenjen trgovcima

koji sve češće uz svoje supermarkete ili hipermarkete otvaraju ugostiteljski prostor. Njihove goste možemo podijeliti u dvije grupe. Prva su grupa gosti kafića koji su istovremeno (prije ili poslije shoppinga) i kupci u dućanu. Druga grupa su gosti

koji su došli zbog kafića, a ne zbog dućana. Trgovci ulažu u treninge prodajnih vještina

svojih prodavača ne bi li prodavači pokazali osjećaj brige za svoje kupce te naposljetku povećali dnevni promet.

Ulažu li i u prodajne vještine svojih konobara?

Boris VulićInstitut za menadžment

[email protected]

povećanje godišnjeg prometa koji može

donijeti DOPUNSKA PRODAJA

30%

55


Kultni brendovi

NAJPOZNATIJE PIĆE NA SVIJETUVjerojatno se niti jedno piće nije uvuklo u sve pore života kao Coca-Cola. Od samih početaka ovo bezalkoholno piće probija granice i pronalazi svoj put do vjernih potrošača ulazeći u njihove domove već 130 godina

ila je 1886. godi-na. U njujorškoj luci gradio se simbol Amerike i njenih slo-boda s ko-

jima se svakodnevno diče – jedinstveni Kip slobode. Nešto više od tisuću kilometara dalje, rađao se još jedan američki simbol koji će prerasti mjesto svog nastanka i pokoriti cijeli svijet – Coca-Cola. Sve je počelo u Atlanti 8. svibnja 1886. godine kada je dr. John Pember-ton zvani “Doc” pripravio sirup boje karamele. Nije to bio prvi pripravak koji je genijalni Doc proizveo. Tih godina prevladavali su razni “čarobni” napitci, kojima su se pripisivale razne blagodati i pojavilo se mnogo samopro-zvanih doktora i farmaceuta koji su kuhali i prodavali svoje čudotvorne napitke. Nasreću, Pembertonov proizvod je vrlo brzo prepoznat kao

odličan osvježavajući napitak, prihvaćen od strane običnoga puka. Nakon što je u svojoj

radnji napravio sirup, s uzorcima je otišao u obližnju ljekarnu Jacob’s Pharmacy, gdje je do-biveni sirup pomiješao s gaziranom vodom i povijest Coca-Cole kakvu danas pozna-jemo je započela,

premda to pre-poznatljivo ime u

tom trenutku još nije ni posto-jalo. Coca-Cola je svoje širenje počela iz, tada veoma popu-larnih, točionika. Mlaz sirupa, mlaz gazirane vode, red leda i napitak je bio spreman, a kupci su morali izdvojiti samo pet centi za čašu ovog novog napitka. Tijekom prve godine prodaje pros-jek prodanih čaša napitka

na dnevnoj bazi

u Atlanti iznosio je skromnih devet pića dnevno, dok se danas na globalnoj razini svakodnevno konzumira oko 1,9 milijardi čaša/boca ovog napitka.

HEY MR. ROBINSONZa samo ime Coca-Cola zaslužan je Frank M. Robinson, partner i knjigovođa Pembertona, koji je osim imena zaslužan i za logotip koji je do danas ostao nepromijenjen. Prema legendi, Robinson je sugerirao Pember-tonu kako će “dva velika slova C dobro izgledati na reklamama”

te je u skladu s tim dizajnirao logotip koji je sadržavao

naziv pića, a povijest je potvrdila njegove tvrdnje i dan danas je njegov logo nezaobilazan dio vizualnog identiteta Coca-Cole. Idejni tvorac

Coca-Cole nije dugo uživao u uspjehu svog pića.

Prije smrti, samo dvije godine nakon nastanka pića koje će postati svjetski broj jedan, dr. Pemberton je prodao većinski dio svog biznisa bogatom po-duzetniku Asi G. Candleru koji je transformirao Coca-Colu i proširio njenu prodaju daleko izvan granica grada u kojemu je nastala. Između 1888. i 1891. godine Candler je osigurao sva prava na kompaniju za samo 2.300 dolara te je postao njezin prvi predsjednik. Candler je

MILIJARDI broj boca Coca-Cole

koje se danas u svijetu popiju

na dnevnoj bazi

1,9

B

56


znao da su žedni ljudi posvuda te je smislio izvrstan sistem kako da Cola dopre do svih sfera društva. Prvi je počeo s dis-tribucijom kupona za besplatno prvo kušanje opskrbivši ljekarne koje su prodavale njegovo piće s brendiranim predmetima, poput zidnih satova i kalendara, te se u vrlo kratkom roku poznati logo Coca-Cole smiješio sa svih strana. Ovakav vid agresivne kampanje polučio je uspjeh koji je do 1985. pretočen u čak tri nove tvornice sirupa u Chicagu, Dallasu i Los Angelesu.

BOTTLE ITPopularnost pića iz točionika rasla je iz dana u dan te je bilo potrebno pronaći nove načine uživanja u Coca-Coli, a jedan od njih bio je uživanje u piću iz boce. Toga se prvi dosjetio Joseph Biedenharn, 1894. godine. Biedenharn je bio poslovni čovjek iz Mississippija koji je u svojoj maloj trgovini Coca-Colu iz točionika punio u boce. Svoju ideju je poslao predsjedniku Candleru u vidu 12 boca napun-jenih Coca-Colom, ali tadašnji predsjednik na to jednostavno nije reagirao. Usprkos tome što je bio vizionar i inovator, u tom trenutku nije prepoznao da u tim bocama leži budućnost kom-panije. Niti nakon pet godina, Candleru još nije bilo jasno što propušta. Kada su 1899. godine dva odvjetnika, Joseph Whitehe-ad i Benjamin Thomas, osigurali prava od Candlera za flaširanje i prodaju Coca-Cole uzduž i poprijeko Amerike za samo jedan dolar, počela je nova era širenja ovog pića. Prvi prototip bočice, nazvan Contour, lansiran je na tržište 1915. godine, a dizajnirala ga je tvrtka Root Glass Company prema smjernicama koje su zahti-jevale “dizajn tako osobit i jedin-stven da biste je mogli prepoznati već po samome dodiru, pa čak i smrskanu”. Do 1920. godine više od 1.200 Coca-Cola punionica bilo je uspostavljeno i u punom pogonu, pa tako i u Europi, gdje je prva punionica otvorena u Francuskoj.

GLOBALNA PRIVLAČNOSTVjerojatno nitko nije učinio toliko puno za kompaniju kao Robert W. Woodruff, koji je 1923. godine postao predsjed-nik naslijedivši Asu Candlera, koji je četiri godine prije prodao kompaniju Woodruffu starijem. Ako je Candler bio zaslužan za osvajanje američkog tržišta, Woodruffu se može pripisati osvajanje globalnog. Marketinški genij kakav je bio, uvidio je mogućnosti za osvajanje novih tržišta na svakom koraku, a njegov veliki uspjeh je prvo predstavljanje Coca-Cole na ljetnim Olimpijskim igrama u Nizozemskoj 1928. godine. Osim toga, zaslužan je i za “six-pack” pakiranje koje je omogućilo da se Coca-Cola zavuče u svaki dom. Ni svjetski ratovi nisu mogli zaustaviti širenje ovog popularnog pića pa su čak i tijekom rata mnogi uživali u okusu Coca-Cole, a kada je rat napokon završio, broj zemalja u kojima su se otvorile punionice se udvostručio. Pedesetih godina 20. stoljeća predstavljena je Fanta, nakon nje i Sprite. Međunarodnu prisutnost i privlačnost iskazali su u reklami iz 1971. gdje na vrhu brda mladi iz cijeloga svijeta pjevaju “I’d Like to Buy the World a Coke”. Osamdesete godine su obilježile kratko mijenjanje origi-nalnog recepta i predstavljanje “New Coke” (Nove Cole), koju kupci nisu prihvatili, pa se kom-panija brzo vratila provjerenom receptu. Osim nove recepture, predstavljena je i Cola Light, naslonjena na sport i aerobik koji je bio izrazito popularan tih godina. Grijači na nogama, uske tajice, minival frizura i Cola Light u ruci, savršena slika osamde-setih godina. Treba spomenuti da je 1985. godine Coca-Cola napustila Zemlju. U Challengeru s astronautima našla se i posebna limenka Cole, posebno dizajnira-na i otporna na gravitaciju. Deve-desetih godina vjerni su potrošači upoznali novog predstavnika i promotora Coca-Cole u vidu bijelog i mekanog polarnog med-vjeda i novu krilaticu “Always

Coca-Cola”. Od početka re-klamiranja Coca-Cole s “pin up” djevojkama, preko Djeda Mraza i raznih sportaša koji su pro-movirali ovo piće, kompanija je uvijek znala pronaći načine kako osigurati maksimalnu privlačnost i vizualnu prepoznatljivost.

POP KULTURACoca-Cola je svoj trag ostavila duboko u svim porama popu-larne kulture te svijetu filma, glazbe i umjetnosti. Neke od pjesama iz promidžbenih kampanja Coca-Cole postale su dio svjetske baštine popularne glazbe i donijele slavu svojim autorima, među kojima su bili i Tom Jones, Aretha Franklin, Ray Charles, The Supremes, Roy Orbison, The Drifters, Lee Dorsey, Nancy Sinatra, The Moody Blues, Marvin Gaye, Christina Aguilera i drugi. Od samih je početaka bila dio opusa “pop-art” umjetnika koji su 50-ih godina prošloga stoljeća krenuli u misiju približavanja umjetnosti široj publici, a među najpoznatijim je primjerima slika Andyja Warhola “210 Coca-Cola Bottles” prodana za više od dva milijuna američkih dolara. Ostavila je svoj trag u generaciji buntovnika bez razloga i kad je njihovu uniformu, bijeli “T-shirt”, prva u svijetu upotrijebila za plasman svoje propagandne poruke. Coca-Colina je bočica odigrala svoju ulogu u brojnim filmskim i televizijskim ostvaren-jima, a njezina je najpoznatija uloga ipak ona iz nezaboravnog filma “Bogovi su pali na tjeme” u kojem Bušman Xi bogovima vraća bocu Coca-Cole koja je pala s neba ravno u pustinju Kalahari. Kao važan dio svakod-nevice milijuna ljudi diljem svi-jeta Coca-Cola nastavlja svoj put i kao neizostavan dio uspomena na mladost, obiteljska okupl-janja ili romantične trenutke te i danas ostaje simbol vrhun-skoga osvježenja i nepresušno nadahnuće mnogima.

Jozo [email protected]

Frank M. Robinson je zaslužan za logotip Coca-Cole koji je ostao nepromijen-jen do danas

Coca-Cola se na početku punila iz točionika, no prava revolucija uslijedila je punjenjem u čuvene bočice

57

PUNO GLEDANJA,MALO KUPNJE

Internet trgovina – Tržišni trendovi

Ponudu u kategoriji hrane na internetu pregledava čak 58,5% online korisnika, a kupuje njih samo 8,3%. Ipak, činjenica da je hrana jedna od najviše pregle-davanih kategorija na internetu šalje jasnu poruku o velikom potencijalu ove kategorije

sve brže seli na online platformu ili u višekanalnu maloprodaju. U Hrvatskoj je situacija s kup-njom putem interneta ponešto drugačija. Podaci govore kako se tek manji dio kupnje odvija na internetu, naročito kada je riječ o nabavci prehrambenih proizvoda. Kako bismo saznali više o toj temi u Hrvatskoj, Hendal je proveo istraživanje o navikama kupnje putem interneta. Istraživanje je provedeno putem vlastitog online poola (HrNation) među korisnici-ma interneta. Osim same kupnje, istraživanjem je analizirano i pregledavanje online stranica za kupnju koje su sve učestaliji način informiranja o ponudi. Analiza rezultata istraživanja o navikama kupnje putem interneta pokušava istražiti i kako ovaj model funkcionira u kontekstu navika hrvatskih online kupaca. Svakako i odabir metode istraživanja (on-

line) valja uzeti u obzir prilikom interpretacije rezultata.

POTENCIJAL INTERNETARezultati istraživanja pokazuju da čak 82% korisnika interneta povremeno ili redovito pregledava ponudu na online trgovinama i internetu. Pritom, internet se radi pregleda ponude najčešće posjećuje 2-3 puta tjedno. Ana-liziramo li strukturu potrošnje, uviđamo kako populacija viših primanja i višeg obrazovanja češće navodi da pretražuje i kupuje na internetu, a najčešće pregleda-vanje online ponude je u Zagrebu (na svakodnevnoj razini značajno češće nego u ostalim regijama). Ovaj zavidni udio od 82% ak-tivnih korisnika dokazuje kako in-ternet zaista ima veliki potencijal za informiranje kupaca, a pritom nije zanemariv niti udio korisnika koji su unatrag tri mjeseca i kupili

alo-prodaja odu-vijek slijedi navike kupnje

i potrošnje prilagođavajući svoju ponudu novim zahtjevima. Pro-vedeno je već mnogo istraživanja koja su imala za cilj otkriti razloge, mjesto i vrijeme kupnje ili pak zadovoljstvo određenim aspek-tima ponude. Sva ta istraživanja provode se za tzv. klasične načine kupnje - u supermarketima, hipermarketima, malim trgo-vinama i drugim formatima prodavaonica. Međutim, svje-doci smo porasta popularnosti i dostupnosti ponude na internetu i kupnje na globalnoj razini - do te mjere da se najveći "bum" u malo-prodaji očekuje upravo u načinu kupnje koji se s klasične forme

M


nešto putem interneta (57%). Premda je ovaj natpolovični udio uistinu respektabilan, podaci o tome što se kupuje (koje katego-rije proizvoda) mogu dati jasniju sliku o industrijama koje više ili manje uspješno privlače kupce na internetsku kupnju.

PREHRAMBENE KATEGORIJEDakako, najčešće spominjane kategorije proizvoda značajno se više pregledavaju nego kupuju, no indikativno je pogledati koje su to kategorije koje bilježe najveći jaz između pregleda ponude i kupnje. Ne iznenađuje pritom da se najčešće pregledavaju, ali i kupuju, odjeća i obuća. Vidljivo je i kako su prehrambeni ar-tikli među onima čija je ponuda jedna od najčešće pregledavanih. Usprkos tome, najveća je razlika pregleda (58,5%) i kupnje (8,3%) upravo kod te kategorije. Evi-

dentno je da se ponuda prati, ali očito nedostaje poticaja da se i kupe putem interneta. Činjenica da se kategorija prehrambenih artikala prati u online kanalu šalje jasnu poruku o njenom velikom potencijalu. Tim više je potrebno dodatno istražiti koji su to glavni razlozi velikog rasapa ispitanika između pregledavanja ponude i realizirane kupnje u ovoj kategoriji internetske prodaje. S obzirom na svjetske trendove koji govore o sve naglašenijem trendu selidbe iz klasične u internet trgovinu ili o višekanalnoj maloprodaji koja u Hrvatskoj za sada nema većeg napretka, možemo zaključiti da se ponuda prati, ali i da treba djelo-vati na razloge koji stoje između iskazanog interesa i stvarne kupnje. Naravno, ovakve velike poslovne odluke svakako treba u njihovoj realizaciji smjestiti u realni hrvatski gospodarski okvir, no svakako je korisno znati da hrvatski potrošači aktivno prate online ponudu i ove kategorije proizvoda.

NAJPOSJEĆENIJE STRANICENa pitanja o najčešće posjećenim stranicama za online kupnju i stranicama s kojih se najčešće kupuje, odgovori pokazuju kako se posjećuje i kupuje s vrlo ve-likog broja stranica, što dokazuje kako naši internet korisnici ak-tivno prate ponude što domaćih, što stranih stranica internetske trgovine. Kada se radi o online kupnji, od ukupnog broja nave-denih stranica, otprilike polovica kupnje odnosi se na domaće stranice. Rezultati su optimistični - domaća industrija internet trgovine očito dobro kotira kod hrvatskih online kupaca u utrci s globalnom konkurencijom. Tako se među vodeće četiri internetske stranice nalaze čak tri hrvatske: eKupi, Konzum klik i Mondo.hr. Ipak, eBay drži primat i u pregledavanju i u kupnji putem te stranice. Štoviše, gledajući u apsolutnim brojevima posjetitel-ja i kupaca, eBay ima najmanju razliku u broju pregleda i kupnje - vrlo često osoba koja pregleda-va ponudu na eBayu nešto tamo

Ponuda koja se pregledava (ispitanici koji pregledavaju ponudu na internetu)Ponuda koja se kupuje (ispitanici koji su kupili nešto online u zadnja tri mjeseca)

0 20 40 60 80

Odjeća67,6

40,0

Hrana58,5

8,3

Elektronika55,2

22,5

Bijela tehnika49,2

14,9

Kozmetika47,2

19,8

Higijenske potrepštine

43,6

5,7

Ostali dodatci za kućanstvo

43,2

17,4

Elektronički dodatci (dodatci za mobitele i sl.)

43,2

31,6

Sportska oprema42,6

14,0

Modni dodatci(torbice, nakit i sl.)

41,0

27,1

Namještaj37,3

2,7

Izvor: Hendal

Obuća31,4

65,1

Kategorije koje se najčešće pregledavaju i kupuju online

Učestalost pregleda online ponuda

0

10

20

30

40

50

13,4

46,4

18,9 16,54,0 0,8

Svaki dan Rjeđe2-3 putatjedno

2-3 putamjesečno

jednomtjedno

jednommjesečno

Top 4 online stranice za kupnju

0

10

20

30

40

50

42,750,3

eBay

30,6 28,9

eKupi

26,6

10,9

Konzum klik

16,112,6

MondoStranice koje se najviše pregledavaju(ispitanici koji pregledavaju ponudu na internetu)

Stranice s kojih se najviše kupuje(ispitanici koji su kupili nešto online u zadnja tri mjeseca)


Irena Starman FrančićSenior project manager [email protected]

Hendal market research

i kupi. Ako se usmjerimo samo na rezultate o konkretnoj kupnji na internetu, rezultati pokazuju da ispitanici, koji su u zadnja tri mjeseca kupili nešto putem in-terneta, čine to prvenstveno radi udobnosti, široke ponude (per-cipiranog boljeg raspona varija-nti proizvoda) i boljih cijena.

P.R.I.C.E. MODELMaloprodajni konzultant Chris Jones nedavno je gostovao i u Hrvatskoj kojom prigodom je predstavio P.R.I.C.E model koji otkriva koje su to ključne stvari zbog kojih se internet ponuda pretražuje i zbog koje se odlučuje o kupnji. Pogledajmo koji su to glavni aspekti P.R.I.C.E. modela koji se temelji na nekoliko glavnih faktora zbog kojih se obično pregledava online ponuda i kojih ponuđači (online trgovci) moraju biti svjesni kako bi u skladu s njima formirali i predstavili svoj asortiman na internetu i time utje-cali na odluku o kupnji ne samo proizvoda nego i mjesta na kojem će se kupnja proizvoda obaviti.Koji su to faktori? Očekivano, metoda koristi akronim faktora koji su, prema tvorcu, najbitniji prilikom pregledavanja online ponude: P-price (cijena), R-range (širina ponude), I-information (dostupnost informacija), C-convenience (ugoda kupnje), E-experience (iskustvo).P - (price): Glavna odrednica online pretraživanja ponude. Ovaj faktor unutar modela predviđa

razloge pretraživanja ponude na internetu (i usporedbe ponuda) iz pragmatičnog razloga, a to je provjera cijene proizvoda, ne samo u smislu traženja najniže cijene među ponudama nego i transparentnosti cijene tj. odnosa cijene u online i standardnoj ponudi, što je posebno važno u višekanalnoj maloprodaji. Rezultati Hendalovog istraživanja pokazuju kako je cijena glavni i najvažniji razlog zašto se pregle-dava online ponuda proizvoda.R - (range): Pregled raspona proizvoda u pregledu online ponude: Navedeni faktor predviđa kako se ljudi putem online po-nude informiraju o rasponu proiz-voda - varijantama, vrstama, markama, modelu i sl. U našem istraživanju i ovaj je faktor visoko među razlo-zima pregleda online po-nude, iako je nešto niži od cijene. Time je dokazano kako upravo informacije o proizvodima koje nude online stranice za kupnju služe kao način informiranja o samom proizvodu.I - (information): Online ponuda kao dodatni izvor informacija o proizvodu. Nastavno na preth-odni faktor, i ovdje se navodi kako zapravo informacije o proizvodu koje pruža online ponuda služe kao izvor informiranja o samom proizvodu. Autor modela na-vodi kako je ovaj faktor osnovni okidač za kupnju preko određene online stranice: Ako ljudi često kod vas pronalaze informacije o proizvodu, jednom će kod vas taj proizvod i kupiti. Dakle, zaključak koji se sam nameće je: Svakako imajte detaljne specifikacije proiz-voda koje nudite u svojoj online ponudi. I u našem je istraživanju ovaj faktor visoko među razlozi-ma pregleda došavši do iste razine kao i faktor širine asortimana. Dakle, pored cijene, hrvatski potrošači pregledavaju online proizvode i radi informiranja. C – (convenience): Pregled po-nude radi saznanja o tome je li mi kupnja putem interneta ugodnija i povoljnija. Ovaj faktor na-vodi kako se zapravo pregledom

ponuda na internetu uspoređuju određeni trgovci u načinu na koji olakšavaju kupnju/preuzimanje proizvoda. Rekli bismo da je ovo već faktor koji je važan ne kod samog pregledavanja nego i kao okidač za kupnju ili odluku o tome s koje stranice kupiti. Primjerice, potrošači uspoređuju troškove, brzinu i mogućnosti dostave u klasičnu trgovinu (kod višekanalne maloprodaje). El-ementi koje smo propitivali našim istraživanjem manje su važni u odnosu na ostale elemente, ali prosječna ocjena svakako pokazu-je relativnu važnost i ovog faktora.E - (experience): Odnosi se na

sve ostalo. Autor modela navodi kako je ovaj faktor zapravo

jedna riječ za sve ostalo što čini doživljaj kup-nje. Mi smo ga našim istraživanjem definirali kao iskustvo no-voga, kao zadovoljenje znatiželje. Rezultati

pokazuju kako je ovaj dio (čak bismo mogli reći

i emotivna komponenta), ispred pregledavanja radi in-

formiranja o dostavi i plaćanju i nikako nije zanemariv faktor za privlačenje potencijalnih koris-nika i kupaca.Ako pogledamo razloge kupnje putem interneta među onima koji su obavili online kupnju u zadnja tri mjeseca, vidimo slične rezul-tate, premda i ovdje lakoća kupnje (udobnost) čini vodeći razlog zajedno s percipiranom boljom ponudom i cijenama u online ponudi. Pritom cijenu i način plaćanja, kao razloge pretraživanja online ponude i kupnje putem interneta, češće navode stariji ispi-tanici u odnosu na mlađe, dok su dostava i udobnost češće spom-injani u Slavoniji i Lici (regijama koje su izoliranije od dostupne klasične ponude trgovina).

korisnika interneta

PREGLEDAVA PONUDU na online

trgovinama i internetu

82%

Odnos online pregledavanja i kupnje

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

81,5

56,8

18,5

43,2

Pregledavate li povremeno ponudu na online trgovinama (na internetu)?Jeste li u zadnja tri mjeseca kupovali nešto online(putem interneta)?

Izvor: Hendal

DA NE

Internet trgovina – Tržišni trendovi


IT odjel - Vijesti


Hrvatski Telekom (HT) primio je certifikat Posloda-vac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim

resursima. Prestižno priznanje, kojim se kompanija treću godinu zaredom našla na listi najboljih poslo-davaca, Mariji Felkel, članici Uprave za ljudske resurse Hrvatskog Telekoma, uručio je Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO koja dodjeljuje certifikat.

Hrvatski Telekom, u kojemu je 43% žena na vodećim menadžerskim pozicijama, certifikatom je potvr-dio izvrsnu praksu u području razvoja, praćenja, motiviranja i nagrađivanja zaposlenika. Kompanija posebnu pozornost usmjerava i na očuvanje zdravlja zaposlenika pa je dosad organizirala brojne programe promocije zdravlja i prevencije stresa.

MODUS ŠIRI PORTFELJ USLUGA

Tvrtka Modus International na tržište je početkom ožujka lansirala Modus Pet card koji, bez sakuplja-

nja bodova, omogućuje popuste kod partnera u ovom programu vjernosti vezanih uz zdravlje, prehranu, prijevoz i uljepšavanje kućnih ljubimaca te Modus Beauty card koji omogućuje popuste na kozmetičke i frizerske usluge, kao i u Wellness & Spa i fitness & aerobic centrima. Ideju štedljive kartice Modus Inter-national razvija od 2004. godine i do danas je stvorio bazu s više od 3.000 prodajnih mjesta diljem Hrvatske i Slovenije u svim granama djelatnosti koji su potrebni svakoj obitelji. Kartica svojim korisnicima osigurava ostvarenje trenutnih popusta kod svih partnera u mreži, na usluge smještaja, prehrane, zdravlja i ljepo-te, zabave i drugih aspekata svakodnevnog života.

Prema godišnjem financijskom izvješću, grupa Asseco SEE u 2015. je godini ostvarila ukupnu

neto dobit od 10,4 milijuna eura, što je porast od 12% u odnosu na prethodnu godinu. Kompanija je lani od prodaje uprihodila 116,4 milijuna eura, zabilježivši tako blagi pad u odnosu na 2014. godinu. “Međutim, struktura prihoda značajno je izmijenjena pa su primjerice poslovne jedinice ‘Plaćanja’ i ‘Bankarstvo’ zabilježile rast, dok su prihodi od prodaje rješenja neovisnih proizvođača u jedinici ‘Sistemske integracije’ pali”, komentirao

je Piotr Jeleński, predsjednik Uprave Asseco South Eastern Europe S.A. Poslovna jedinica “Bankar-stvo” povećala je prihode od prodaje za 14% uprihodivši ukupno 32,1 milijuna eura u 2015., a najveći rast od 18% istodobno je zabilježila poslovna jedinica “Plaćanja” u kojoj su prihodi od prodaje dosegli 38,3 milijuna eura. Društvo je prijavilo vrijednost nedovršenih usluga u 2016. godini u iznosu od 78,9 milijuna eura, što čini povećanje od 19% u usporedbi sa 66,3 milijuna eura iz 2015. godine.

Uspješna godina

RAST NETO

DOBITI TVRTKE

ASSECO SEE

HT VEĆ TREĆU GODINU MEĐU NAJBOLJIM POSLODAVCIMA

U novom konceptu tarifa koji je predstavio Tele2 korisnici će samostalno moći upravljati

vlastitom tarifom ovisno o potrebama. Paketi će se moći promijeniti svakoga mjeseca pa će tako korisnici unutar tri tarifna plana moći sami odabirati količi-nu razgovora, poruka i podatkovnog prometa koji im odgovara. Za sve nove ili korisnike koji svoj broj prenose u Tele2, osigurana su besplatna probna razdoblja u kojima mogu isprobati njihove usluge. Iz

kompanije su najavili i skorašnje predstavljanje MojTele2 portala i prve verzije istoimene aplika-

cije, koja korisni-cima omogućava provjeru potrošnje, plaćanje računa i promjenu postojeće usluge. Osim novog koncepta, tvrtka Tele2 Hrvatska ima i novog glavnog

direktora. To je Viktor Pavlinić koji poziciju predsjednika Uprave od 1. travnja preuzima od Malin Holmberg koja odlazi na čelo Tele2 Nizozemska.

SVE VAŽNIJA ULOGA TEHNOLOGIJE U MALOPRODAJI

Nove tehnologije u maloprodaji koje imaju odluču-juću ulogu u interakciji s kupcima, bile su glavna

tema ovogodišnjeg sajma EuroCIS koji je održan kra-jem veljače u njemačkom Düsseldorfu. Tradicionalne fizičke trgovine kupci sve više zamjenjuju pogodno-stima online kupnje pa će stoga u budućnosti sve više biti usmjereni na digitalne kanale i mobilna rješenja za kupnju pomoću pametnog telefona, tableta ili računala u trgovini. Više od deset tisuća posjetitelja imalo je priliku informirati se i o poslovnim analiza-ma, tzv. rješenjima u “oblaku” te pitanjima vezanima za samouslužne blagajne. Sljedeći EuroCIS održat će se u Düsseldorfu od 5. do 9. ožujka 2017. godine.

TELE2 UVEO NOVI KONCEPT TARIFE

Istraživanje i razvoj

ORIGINALNOSTDONOSI PREMIJU

vrtka Badel 1862 od svoga osnutka bila je inovator na tržištu te je kao kreator original-nih proizvoda

uvijek bila nositelj trendova u segmentu jakih alkoholnih pića. To je nota koja se održala i do današnjih dana te je primijenjena i na asortiman vina koja su u portfelj Badela ušla nešto kasnije. Originalnost i inovativnost po-stulati su kojih se u ovoj kompa-niji čvrsto drže te ističu kako je upravo takav pristup ono što je i danas temeljna odrednica cje-lokupnog portfelja Badela 1862, a koja se može najbolje sažeti u izjavi direktorice proizvodnje jakih alkoholnih pića i master blenderice, Vesne Jurak: “Ne-ćemo nikoga kopirati. Želimo biti originalni!”. Biotehnolog po zvanju, Vesna je još kao priprav-nica u Badel došla 1996. godine te je u ova sada već dva desetljeća iskustva postala istinska enci-klopedija znanja o svim tajna-ma proizvodnje široke lepeze proizvoda u asortimanu jakih alkoholnih pića. Njen kolega po funkciji, direktor proizvodnje vina, enolog Dubravko Ćuk, po struci diplomirani inženjer agro-nomije, ima vrlo sličan profesio-nalni put, za nijansu duži, jer je u Badel isto kao pripravnik došao 1995. godine i od tada se brine za vinski portfelj koji je također vrlo širok, bogat, a umnogome i uistinu ekskluzivan.

ORGANIZACIJA PROIZVODNJEPosao istraživanja i razvoja po organizacijskoj je strukturi Badela 1862 smješten u okviru odjela Marketing i inovacije, ali u operativnom smislu razvoj se za-pravo radi u odjelu proizvodnje. Marketing pritom daje određene inpute, informacije ili smjernice, ali sve ostalo obavlja se u sklopu

proizvodnje u kojoj, kada je riječ o jakim alkoholnim pićima, radi ukupno pet prehrambe-nih tehnologa. Njihov osnovni posao ogleda se u pripremi proizvodnje, odabiru sirovina pa sve do kompletne proizvodnje i punione. Proizvodnja vina je koncipirana po sličnom principu, dakako sa specifičnostima koje

su karakteristične za ovaj se-gment. Na Badelovoj centralnoj proizvodnoj lokaciji na zagrebač-kom Žitnjaku, gdje je smještena i proizvodnja jakih alkoholnih pića, u vinskom segmentu konti-nuirano rade tri do četiri enologa koji su uključeni u pripremu, obradu i razvoj novih proizvoda. U asortimanu vina koncept proi-

Originalna tradicija, inovativnost i kvaliteta već su dulje od stoljeće i pol krilatica tržišnog nastupa tvrtke Danas se te vrednote ogledaju u stručnjacima koji svoj cijeli radni vijek djeluju u Badelu, svjesni tradicije, ali okrenuti budućnosti i novim, premium idejama

T


Vesna JurakDirektorica proizvodnje JAP-a

zvodnje je ipak ponešto drugačiji jer Badel ima svoje vinarije u kojima rade enolozi i vinogradari koji, u suradnji sa zagrebačkom centralom, obavljaju primarni dio proizvodnje. Dubravko ističe kako je svaka berba na svojevr-stan način novi proizvod jer je grožđe, pa time i proizvodnja, ovisna o agro-klimatološkim uvjetima tijekom godine. “Ne postoje dvije identične berbe ili dva identična vina iako su iz istog vinogorja i iste vinarije. Svaka se godina odlikuje nekom svojom specifičnošću, a zadatak svih enologa i ostalih kolega je da se te različitosti i specifičnosti pojedinih berbi što više približe trajnim karakteristikama svake pojedine vrste ili brenda vina”, pojašnjava Dubravko te dodaje kako u sastavu Badela posluju četiri vinarije: Daruvar, Križevci i Benkovac te Kurija Nespeš u zelinskom vinorodnom kraju, dok je poslovna suradnja s PZ Svirče na otoku Hvaru definirana desetogodišnjim ugovorima, a slično je organizirana i suradnja

s vinarima na poluotoku Pelješcu i drugdje u Hrvatskoj. Osim vla-stite proizvodnje, Badel se bavi i otkupom vina koje potom plasira na tržišta, a osobito značajan pri-mjer takve suradnje su brendovi Plavac, Pelješac i Dingač koji dolaze sa spomenutog poluotoka.

ISKUSTVO JE TEMELJ RAZVOJAPrije nego smo započeli priču o asortimanu i osnovnim značaj-kama glavnih brendova Badela, Vesna je, govoreći o svom putu od pripravnice, tehnologa u proizvodnji, voditelja pripreme proizvodnje, rukovoditelja te danas direktora proizvodnje, naglasila kako je riječ o spe-cifičnom poslu u kojem nije dovoljna samo stručnost, nego i prirođeni talent jer osoba mora posjedovati i senzorska odnosno organoleptička osjetila koja su nezaobilazan aspekt u uspješ-nom obavljanju ovoga posla te kao takva nisu nešto što se može naučiti. U opisu zaduženja oba direktora proizvodnje su broj-ni zadaci, od terenskih kada je kampanja berbe, ocjene uzoraka, obilaska vinarija i destilerije, kušanja i pripreme uzoraka, defi-niranja nabavke repromaterijala, sirovina, zaštitnih sredstava i mehanizacije, praćenje zakonske regulative u suradnji s marketin-gom, razvoj projekata, prezenta-cija i degustacija proizvoda i dru-go. “Današnje tržište od svakog stručnjaka iziskuje spremnost na obavljanje različitih poslova, no srećom i Dubravko i ja imamo dobre timove koji svaki dan žive svoj posao, čime se osigurava izvrsna komunikacija koja se jasno očituje i u proizvodima koje predstavljamo tržištu”, ističe direktorica.

MODERNA TRADICIJAPovijest Pelinkovca seže u davnu 1862. godinu. To je prvi liker u Hrvatskoj koji je službeno upi-san, a kao zanimljivost možemo istaknuti da je to i prvi liker koji se služio na Napoleonovom dvoru. Povodom 145. obljetnice Badela predstavljen je Antique, biljni liker koji je napravljen


po izvornoj recepturi te dolazi u replici originalne boce iz 19. stoljeća. “Riječ je o vrhunskoj ek-stenziji Pelinkovca koji je vodeći liker na tržištu. Rađen je isklju-čivo od aromatskog bilja koje sami maceriramo, destiliramo i proizvodimo esenciju iz koje dobivamo vrhunski liker u kojem nema nikakvih dodatnih aroma. Kako bi ovo tradicionalno piće približili ženama i mlađoj popu-laciji napravili smo novu eksten-ziju, Pelinkovac Orange, koji je s većim udjelom šećera i manje alkohola te sadrži eterično ulje gorke naranče. Proces maceracije nekada se odvijao u drvenim kacama, a sada se to radi u inoks kacama zato što se drvo rasuši te nastaju veliki gubici. S druge strane, postrojenje za destilaciju je staro i datira iz 1921. godine. Pokušali smo napraviti mo-derniziranu repliku, ali nismo dobili iste rezultate kao sa starim, ručno rađenim kotlom čija je unutrašnjost od kositra pa su aromatične trave tijekom godina napravile fini oblog dajući tako specifičnu aromu koju je nemo-guće kopirati modernim rješenji-ma”, objašnjava Vesna.

INVESTICIJE U RAZVOJKada je riječ o razvojnim ide-jama, one, po organizacijskoj shemi, dolaze od marketinga, ali to dakako nije isključivi primjer kako nastaju novi proizvodi, brendovi ili oplemenjene ek-stenzije postojećih. Ideje pristižu odasvud, bilo od kolega u tvrtki ili putem povratnih informacija s tržišta. U segmentu jakih al-koholnih pića noviteti se, izuzev destilata, mogu razvijati tijekom cijele godine, dok je vinski por-tfelj limitiran na sezonu berbe pa se rade brojni pokusi i osmišlja-vaju različiti stilovi vina. Tako je, kaže Dubravko, 2010. godine nastalo predikatno vino Korlat Merlot Boutique, čime je kreiran novi i na tržištu izuzetno uspje-šan proizvod. Primjer novog pro-izvoda je i lani predstavljeni Rosé s pozicije Korlata, a tijekom ove godine na tržištu će se pojaviti i posebno odnjegovana vina Kor-


Najveći resurs Badela 1862 je stručni tim ljudi koji svoju kreativnost pretače u uspješne proizvode

Projekt Korlat najvažnija je investicija u vinskom portfelju tvrtke u posljednjih 15-ak godina

Dubravko ĆukDirektor proizvodnje vina


lat Supreme. “Razvoj vinograda i brenda Korlat za Badel su u posljednjih 15-ak godina najzna-čajniji projekti jer se u cijelosti odvijaju pod okriljem tvrtke. Puno smo napravili na razvoju i brendiranju vina Ivan Dolac, ali je tu ona osnovna, sirovinska baza naslonjena na naše vanjske partnere, dok smo u projekt Korlat ušli potpuno samostalno s vlastitom sirovinskom bazom, novim konceptom i stilom vina te osebujnim vizualima tiska na bocama koji tradiciju komunicira na moderan i svestran način”, na-glašava Dubravko te dodaje kako je od početka projekta 2005. go-dine samo u podizanje vinograda uloženo 32 milijuna kuna, ne računajući popratne investicije u tehnološko unaprjeđenje Vinarije Benkovac. Projekt je na kraju iznjedrio tri sortna vina: Merlot, Syrah i Cabernet te spomenu-tu ekstenziju Merlot Boutique. “Svaka berba je priča za sebe i može se u neku ruku smatrati novim proizvodom”, ističe direk-tor proizvodnje vina dodajući kako su vina iz Korlata od lan-siranja prve berbe 2011. godine osvojila 37 prestižnih nagrada na međunarodnim ocjenjivanjima vina u Londonu, Parizu, Veroni, Bruxellesu i drugim manifestaci-jama. Pored odličja za kvalitetu 2010. godine, Korlat vina su

dobitnici prestižne nagrade za dizajn Red dot design award, a najnoviji pokazatelj uspješnosti i prepoznatljivosti Badelovih vina je i srebrna medalja za Cuvée Benkovac s ocjenjivanja u Parizu ranije ovog mjeseca.

BOGATI PORTFELJU smislu dostupnosti sirovine, proizvodnja jakih alkoholnih pića je dosta jednostavnija od vinarstva, a sličnost se ipak ogleda u segmentu voćnih ra-kija i likera koje se proizvode u Badelovoj destileriji u Benkovcu čiji je dnevni kapacitet 50 tisuća litara. Pored Pelinkovca i Prima Branda, kao glavnih brendova u portfelju jakih alkoholnih pića, upravo je premium linija Korlat rakija i likera u zadnjim godi-nama postala izuzetno atrak-tivna pa su lansirane i brojne ekstenzije koje su prepoznate i na međunarodnom planu. Tako je Korlat Aronija, primjerice, na prošlogodišnjem prestižnom testiranju “ITQI Superior Taste Award” osvojila dvije zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus. Upravo želje i trendovi tržišta diktiraju i smjer razvoja pa je, s obzirom na sve veću za-stupljenost ekoloških proizvoda, lansirana i Korlat Eko Aronija, a sličnu priču ima i Travarica sa smiljem. Ove godine, pak,

planirano je predstavljanje Ruže sa šipkom i Medice s propolisom te premium rebranding Aronije. Od ostalog asortimana Vesna izdvaja Vigor votku, koja dolazi u varijanti Classic te u formi premium votke Svarog. Obje votke se rade od žitnog alkohola, a razlika se ogleda u destilaciji i obradi i u tome što je Svarog rađena od žitne votke, dok je baza raž. Za džin se također radi vlastiti destilat borovice, a tu je i čuveni brandy koji je nakon ulaska u EU preimenovan u Badel Prima Brand, kombinacija etilnog alkohola i vinskog desti-lata, za koji macerat također rade u tvrtki od grožđica i badema. Tu su i likeri Lavov, Orahovac, voćni likeri na bazi borovnice i višnje maraske koju proizvode u okolici Benkovca, a u ponudi su i aromatizirani likeri kao što su Kruškovac, Mentol, zatim voćne votke s manjim udjelom alko-hola, vinjaci Cezar te višestruko nagrađivani premijski brend Glembay, vlastiti vinski destilati poput Lozovače i Komovice te drugi proizvodi.

VELIKI POTENCIJALPored priznanja za kvalitetu i okus, Badel se može pohvaliti i nagradom za dizajn “Red Dot Award” koju je dobio za Korlat vina, čiju ambalažu karakteri-zira odmak od tradicionalnih stereotipa u označavanju vina te je u središtu komunikacije godi-na berbe, a ne pozicija ili sorta. “Badel diktira trendove, kako u potrošnji, tako i u dizajnu vina i jakih alkoholnih pića”, komen-tiraju iz tvrtke te pritom nagla-šavaju kako je osobiti problem u segmentu vina nedostatak kontrole proizvoda koji se u PET ambalaži pojavljuju na polica-ma trgovačkih lanaca, a čija je kvaliteta u najmanju ruku upit-na. Kod jakih alkoholnih pića najveću poteškoću u tržišnom nastupu predstavljaju patvorine koje, prema procjenama, čine više od 40 posto tržišta, premda u Badelu ističu kako je taj udio realno čak i veći.Najjači izvozni brend je Šljivo-

Jača afirmacija segmenta premium proizvoda jedan je od glavnih marketinških ciljeva u 2016. godini

Badel diktira trendove, kako u potrošnji, tako i u dizajnu vina i jakih alkoholnih pića

Istraživanje i razvoj

Goran Pavlović[email protected]

vica koja se plasira na europska tržišta, SAD i Australiju, a na tržišta regije najviše se izvozi Prima Brand, Lavov i Pelinkovac koji upravo kreće i put američ-kog tržišta. Plavac je izvozno najpotentniji brend u vinskom portfelju, a zadnjih godina kvalitetu vina Korlat upoznalo je kinesko ali i druga tržišta. Direktori proizvodnje naglaša-vaju kako je kontrola kvalitete u proizvodnji uspostavljena sukladno načelima HACCP-a dodajući kako se u svim proce-sima provode stroge kontrole sljedivosti, kako u zagrebačkom proizvodnom pogonu, tako i u svim vinarijama, a jednako se strogo kontroliraju i sve druge sirovine koje u Badel dolaze od vanjskih dobavljača. U tvrtki imaju kemijski, fizikalni i mikro-biološki laboratorij koji provode analize svih proizvoda, a k tome se provode i analize zdravstvene ispravnosti od strane nadležnih laboratorija.

PREMIUM U FOKUSUZa razliku od kolega iz proizvod-nje, direktorica marketinga i inovacija, Kristina Bocak Gojun, novo je lice u Badelu 1862. U kompaniju je došla potkraj prošle godine donijevši 15-go-dišnje iskustvo rada na različi-tim pozicijama u marketingu, razvoju i korporativnoj kvaliteti tvrtke Ledo iz sastava Agro-kor koncerna. “Dolazak u Badel bio je veliki osobni izazov i fantastična prilika pa su protekla četiri mjeseca za mene bila vrlo intenzivna. Sve u svemu, izuzetno sam zadovoljna, kako s osobne strane, tako i na razini kompanije jer je 2015. za nas bila u poslovnom smislu izuzetno uspješna godina”, uvod-no ističe Kristina dodajući kako je u Badelu zatekla sjajan tim. Na tržištu jakih alkoholnih pića Badel 1862 drži stabilnih 48 po-sto udjela, dok se na tržištu vina sa 6-7 posto udjela izdvajaju po izuzetnoj kvaliteti i to poglavito crvenih vina. Cjelokupni portfelj

Ožujak 2016. | jatrgovac.hr 65Ožujak 2016. | jatrgovac.hr 67

Badela 1862 danas obuhvaća 50-ak brendova te više od 500 jediničnih proizvoda (SKU). Kristina ističe kako je marke-

tinški plan za 2016. dovršen te je provedeno restruktu-

riranje kroz podjelu na segmente premium i mainstream brendova. “Trend premiumizacije prisutan je u svijetu i to želimo pratiti kroz

vlastitu komunikaciju i ukupni tržišni nastup.

Pritom nećemo samo slijediti, nego ponovno kreirati trendove u premium segmentu namećući se kroz poziciju lidera koju već držimo u mainstream području”, navodi direktorica marketinga te dodaje kako će u premium segmentu Korlat Rakija i Likera, uz prisutne okuse Loza Barrique, Travarica Barrique sa smiljem i Korlat Aronija, uskoro lansirati

dva nova vrhunska mediteranska okusa. U pripremi je rebranding Svarog votke, repozicionira-nje Antique biljnog likera, ali i portfelja svih Badelovih vinarija po uzoru na izuzetno uspješan primjer Korlat vina. Riječ je o velikim planovima koje su u Badelu postavili za ovu godinu. Uz neupitnu kvalitetu proizvoda, prebogatu tradiciju i sve uspješ-niju tržišnu komunikaciju, jedan od najvećih resursa tvrtke može se iščitati iz ovih riječi direk-torice marketinga: “Uz snažne brendove i vrhunsku kvalitetu proizvoda, Badel ima dragocje-ne ljude koji su puni iskustva i kreativnosti. To je potencijal koji generira uspjeh i garantira jačanje naše pozicije u Hrvatskoj i u regiji.”

udio Badela 1862na hrvatskom tržištu JAKIH ALKOHOLNIH

PIĆA

40%

Kristina Bocak GojunDirektorica marketinga i inovacija

Papirnati proizvodi

KAKVA-TAKVA STABILNOSTTijekom 2015. godine sve četiri analizirane kategorije ostvarile su manji ili veći pad količinske prodaje, dok su vrijednosno rasle papirnate maramice (+2,5%) i papirnati kuhinjski ručnici (+0,5%)

ombinirana analiza kategorije “Pa-pirnati proizvodi” obuhvaća sljedeće pojedinačne kategorije: toaletni papir, papirnate maramice, papirnati kuhinjski ručnici i papirnate salvete. Podaci koje navodimo u analizi odnose se na MAT period koji obuhvaća kalendarsku 2015. godinu u odnosu na prethodnu, 2014.

godinu. Analiza prodajnih pokazatelja ne uključuje Cash&Carry, institucionalnu prodaju i diskontne ob-jekte. Pa pogledajmo kakvo je stanje u svim navedenim kategorijama ponaosob.

MILIJUNA KUNAkombinirana vrijednosna

prodaja papirnatih proizvoda

U 2015.

544,5

K


ANALIZA KATEGORIJE

Toaletni papir Papirnate maramice

U ikategoriju spadaju svi jednokratni toaletni papiri

različitih mirisa, oblika (rola, listići itd.) i slojeva (jednoslojni, dvoslojni itd.). Nisu uključeni vlažni toaletni papiri. Vodeći proizvođači u ka-tegoriji su (abecednim redom): Paloma (Pa-loma), SCA (Zewa), Violeta (Violeta), te privatne robne marke koje same nose 27% količinske prodaje. Kategorija toaletnog papira u 2015. godini ostvarila je količin-sku prodaju od 201,4 milijuna komada, što je 5,6% manje u odnosu na godinu prije. Rast prosječnih maloprodajnih cijena utjecao je na vrijednosnu prodaju koja je ipak zabilježila znatno manji pad od 1,8% s ukupnom realizacijom u prošloj godini od 342,9 milijuna kuna. Nešto više od trećine količinske prodaje (35%) ostvaruje se kroz format

supermarketa. Hipermarketi su drugi s 20%, a velike trgovine mješovitom robom ne zaostaju puno sa 17% udjela. Solidne su i četvrtoplasirane srednje trgovine

mješovitom s 13%, a potom dolaze drogerije s 9% i male trgovine mješovitom robom

sa 6% udjela. Podjela prema broju slojeva

otkriva apsolutnu domi-naciju troslojni papir s 84,4% količinskog udjela. Dvoslojni

toaletni papir ima 12,4%, a sve ostale

vrste zauzimaju 3,2% količinske prodaje kategorije.

Sve papirnate maramice za jednokratnu upotrebu čija je

prvotna namjena brisanje lica. Obično su dvoslojne ili troslojne te pakirane u kutije, mala pakiranja i džepna pakiranja. Ovdje također spadaju parfumirane papirnate maramice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Paloma (Paloma), SCA (Zewa), Violeta (Violeta) te privatne robne marke koje zauzimaju čak 50% količinske prodaje. Papirnate maramice su ostvarile vrlo stabilan prodajni rezultat u 2015. godini. Naime, premda je količinska prodaja blago sma-njena (-0,6%) na 596,7 milijuna komada, vrijednosna prodaja je zbog porasta maloprodajnih cijena uvećana za 2,5% te je dosegla 49,2 milijuna kuna u zadnjih godinu dana. Drogerije su vodeći prodajni kanal za ovu ka-tegoriju proizvoda s 29% udjela u količinskoj prodaji, što u stopu slijede supermarketi s udjelom

od 26%. U drugom razredu po ko-ličinskom udjelu su hipermarketi s 15% i velike trgovine mješo-vitom robom s 14%, dok su u trećem prodajnom rangu srednje trgovine mješovitom robom s 8%, kiosci s 5% i male trgovine mješo-vitom robom s 3% udjela. Podjela prema broju komada u pakiranju sasvim očekivano donosi premoć pakiranja od deset komada koja imaju udio od 76% u količinskoj prodaji kategorije. Pakiranja s više od 15 komada drže 15,9%, pakiranja od devet komada 5,8%, dok ostale varijante zauzimaju 2,3% udjela.


(0 - 40 m²)

Drogerije

DrogerijeSupermarketi (301 - 2500 m²)


(41 - 100 m²)


(101 - 300 m²)


90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

siječanj 2015. - prosinac 2015. Izvor: Nielsen


35

20

17

13

9

6

TOALETNI PAPIRsiječanj ‘15. - prosinac ’15.


Količinska prodaja (mil. komada) 201,4 -5,6

Vrijednosna prodaja (mil. HRK) 342,9 -1,8

Podjela prema broju slojevasiječanj 2015. - prosinac 2015.Tri sloja

84,4%

Dva sloja

Ostali12,4%

3,2%

Podjela prema broju komada u pakiranjusiječanj 2015. - prosinac 2015.

Više od 15 komada

10 komada

15,9%

76%

9 komada

Ostali5,8%

2,3%

26

15

14

853

29

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%




(0 - 40 m²)

Kiosci



(41 - 100 m²)


(101 - 300 m²)


PAPIRNATE MARAMICEsiječanj ‘15. - prosinac ‘15.



Vrijednosna prodaja (mil. HRK) 49,2 2,5


Svi jednokratni upijajući papirnati ručnici namijenjeni

za čišćenje površina, upijanje prolivenoga u kuhinji/kućanstvu. Kategorija uključuje papirnate ručnike pakirane sa ili bez držača kao i one čija je namjena korište-nje unutar mikrovalne pećnice. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Delt Papir (Ola’la), Paloma (Paloma), Violeta (Teta Violeta, Violeta) te privatne robne marke koje same nose 47% količinske prodaje. Ova je kategorija u vrijednosnom pogledu u protekloj godini ostvarila blagi rast od 0,5% na 127 milijuna kuna unatoč padu količinske prodaje od 3,1% na 32,2 milijuna komada. Trećina količinske prodaje papirnatih kuhinjskih ručnika realizira se

kroz supermarkete (33%). Vrlo slične udjele imaju hipermarketi (19%) i velike trgovine mješo-vitom robom (18%) te srednje trgovine mješovitom robom (13%) i drogerije (12%). Male trgovine mješovitom robom drže 5% prodaje, a kiosci zanemarivih 0,1% udjela. U podjeli po broju slojeva daleko naprijed su dvo-slojni papirnati kuhinjski ručnici sa 63,6%; troslojni imaju 31,5%, a ostale varijante 5% udjela u količinskoj prodaji.

Papirnati proizvodi - Tržište

Papirnate salvete

33

23

20

12

7

6 Male trgovine mješovitom robom

(0 - 40 m²)

Drogerije



(41 - 100 m²)


(101 - 300 m²)


90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%



PAPIRNATE SALVETEsiječanj ‘15. - prosinac ’15.



Vrijednosna prodaja (mil. HRK) 25,4 -13,1

Papirnate salvete za jednokrat-nu upotrebu koje služe za

brisanje/ čišćenje ruku u vrijeme obroka. Obično su jednoslojne, dvoslojne ili troslojne. Uključene su sve salvete bez obzira na boju i motive oslikane na njima (rođen-danske, božićne, ukrasne i dr.). Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Forest-Papir (Forest, Unnepi), Paloma (Palo-ma), Delt Papir (Ola’la), Violeta (Violeta, Teta Violeta) te privatne robne marke koje zauzimaju čak 62% količinske prodaje. Prodajni pokazatelji ove kategorije su izrazito negativni. S ostvarenih 200,6 milijuna komada količinska prodaja je u 2015. potonula 17% u usporedbi s prethodnom godinom, dok je vrijednosni pad iznosio 13,1% na 25,4 milijuna kuna. Vodeći prodajni kanal i ovdje je supermarket s 33% količinskog udjela, a potom slijede velike trgovine mješovitom robom (23%) i hipermarketi (20%). Srednje trgovine mješovitom

robom drže 12%, drogerije 7%, male trgovine mješovitom robom 6%, a kiosci tek 0,2% udjela. Bijela je najpopularnija boja koja uzima dvije trećine (66,1%) količinske prodaje. Papirnate salvete s uzorkom imaju 15,5%, oni intenzivne boje 12,5%, a ostale varijante 5,8% količinskog udjela.

Podjela prema boji proizvodasiječanj 2015. – prosinac 2015.

Bijela66,1%

S uzorkom

Intenzivna boja

Ostalo

15,5%

12,5%

5,8%

Podjela prema broju slojevasiječanj 2015. - prosinac 2015.Dva sloja

63,6%

Tri sloja

Ostali31,5%

5%

33

19

18

13

12

5 Male trgovine mješovitom robom

(0 - 40 m²)

Drogerije



(41 - 100 m²)


(101 - 300 m²)


90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%



PAPIRNATI KUHINJSKI RUČNICIsiječanj ‘15. - prosinac ’15.



Vrijednosna prodaja (mil. HRK) 127,0 0,5

Papirnati kuhinjski ručnici

Majda BabićJunior Client [email protected]

AC Nielsen



Toaletni papir - Profil potrošača

Minutes”. No, Rooney se ne bi trebao odviše žaliti na svoju rolu s obzirom da je doživio pune 92 godine.Htjeli to priznati ili ne, toaletni papir je posebna priča u našim životima. Možda ne razmišljamo o tome, ali predstavlja indus-triju tešku više milijardi dolara. Iako ga svi upotre-bljavamo, ipak većina ljudi još uvijek nerado priča o tome. Mnogo je do-brih razloga da govorimo o toalet-papiru, primjerice provođenje higijenskih mjera koje u konačnici utječu na naše zdravlje.

KORISNIČKI PROFILU ovoj analizi prikazat ćemo podatke iz TGI baze

aučio sam... da je život kao rola toaletnog papira: što je

bliže kraju, brže ide”, izjavio je svojevremeno Andy Rooney, televizijski scenar-ist koji je puna tri desetljeća imao svojih “A Few Min-utes with Andy Rooney” u čuvenoj TV emisiji “60

udio korisnika koji troše više

od 10 rola mjesečno

59%Učestalost upotrebe toaletnog papiraVeliki korisnici

59%

Umjereni korisnici

Mali korisnici33%

8%

koji se odnose na upotrebu toaletnoga papira na tržištu Hrvatske. Kod popularnosti upotrebe toaletnoga papira ne možemo govoriti o značajnim demograf-skim razlikama. Ipak, razlike možemo vidjeti na izjavama koje ot-krivaju životni stil korisnika te drugim socio ili psihografskim značajkama. U pogledu frekvencije konzumacije toaletnog pa-pira i podjele svih korisnika na velike, umjerene i male

uvijek je zanimljivo vidjeti i analizirati udio velikih i umjerenih korisnika. Pri-tom je u Hrvatskoj najviše velikih (59%), zatim umje-

renih (33%) te malih korisnika (8%).

U skupinu velikih

korisnika ubrajamo one koji troše više od deset rola

mjesečno, u umjerene

korisnike one koji troše od šest

do deset rola, a u male korisnike spadaju oni koji troše tri ili manje rola mjesečno. Također je zan-

DOMAĆI ILI PROIZVODI

KOJIMA VJERUJEMO

Korisnici toaletnog papira u Hrvatskoj kupuju domaće proizvode kada god je to moguće, a kada pronađu robnu marku koja im se sviđa ostaju joj vjerni

Izvor: TGI Mediana 2015.

72

N


Maja JuričanSamostalni istraživač[email protected]

Mediana

OBILJEŽJA ŽIVOTNOG STILA KORISNIKA TRI VODEĆA BRENDA TOALETNOG PAPIRA

Paloma

Malo toga mogu učiniti da promijenim svoj život.Jedna europska valuta bila bi dobra stvar za Hrvatsku.

Novi oglasi bez oglašavanja izazivaju nepovjerenje u meni.Pratim cijene na burzi.

Violeta

Kada odlazim u kupovinu za domaćinstvo pažljivo isplaniram svaku lipu koju ću potrošiti.

Prednost dajem proizvodima koji imaju dugotrajnu garanciju.Volim iskoristiti posebne ponude gdje mogu kupiti dva proizvoda za

cijenu jednog.Važno je biti dobro informiran.

Zewa

Kupujem nove robne marke kako bih ih isprobao.Udobnost koju mi pruža kupovina putem interneta važnija mi je od

cijene.Trudim se dosegnuti sam vrh u svojoj karijeri.

Trošim puno novaca za osobnu kozmetiku.

imljivo konstatirati da Hr-vati najčešće upotrebljavaju troslojni toaletni papir.Građani Hrvatske kao top tri robne marke toaletnog papira biraju Palomu, Violetu te Zewu. Jedan od najvažnijih koraka u proce-su prodaje i marketinga je poznavanje tzv. sociograf-skih značajki korisnika. Taj važan korak lakše stvorimo uz pomoć podataka koje sadrži TGI istraživanje i odgovara na pitanje kakav je Vaš korisnik odnosno kupac, kako se odaziva na ponude i što ga privuče na kupovinu. Korisnik to-aletnog papira u Hrvatskoj kupuje domaće proizvode ako je moguće. Također, kada pronađe robnu marku koja mu/joj se sviđa ostaje joj vjeran/a.

STILSKE RAZLIKEInstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kom-panijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za anali-zama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako ana-lizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkuren-cije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini posebnim, osim velikog uzorka, pokrive-nosti cijele Hrvatske i kontinuiranosti, je u tome što je riječ o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija,

u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati kakva su obilježja životnoga stila korisnika vodeća tri brenda toaletnog papira u Hrvatskoj. Na temelju iskazanih stajališta možemo zaključiti da su korisnici Paloma toaletnog papira osobe kojima je oglašavanje bitna stavka prilikom kupovine proiz-voda, manje su poduzetne osobe, koje se “mire” s trenutnom životnom situacijom i prate cijene na burzi. Korisnici Violeta toaletnog papira oprezne su osobe koje pomno planiraju kupovinu, pazeći pritom na svaku lipu te su dobro in-formirani. Zewini korisnici su pak eksperimentalniji (u smislu da vole isprobavati nove proizvode), kupuju putem interneta te puno troše na osobnu kozmetiku. Također su ambiciozne osobe.Korisnici toaletnog papira svoje slobodno vrijeme najviše provode na za-bavnim koncertima, zatim u kazalištu te u posjetama pop/rock koncertima. U nešto manjoj mjeri zastu-pljene su posjete galeri-jama, operama, baletnim predstavama te jazz koncer-tima. Kada je pitanje pov-jerenja u medije, korisnici toaletnog papira na prvo mjesto stavljaju internet (46%). Kao drugi medij ko-jem najviše vjeruju navode televiziju (38%), a slijede ih tisak (9%), te radio (7%).

73


Papirnati proizvodi - Leaflet report

GRATIS RASTZanimljivo je kako je komuniciranje jeftinije cijene u posljednjih god-inu dana izgubilo na momentu jer u kvantiteti nije ostvarilo rast, dok je po vrijednosti oglašavanja palo za 5%. Međutim, istodobno bilježimo snažan rast komunikacije dodatnih gratis pakiranja

okviru analize kretanja u kategoriji “Papirnati proiz-vodi” po-

gledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove katego-rije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao poka-zatelj kvantitete oglašavanja, i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertis-ing Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnov-ni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Anal-iza se odnosi na razdoblje veljača 2015. - siječanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period).

PROIZVOĐAČI I BRENDOVIVodeći proizvođač u kat-egoriji papirnatih proizvoda

je Violeta koja je u zadn-jih godinu dana povećala broj promocija na ukupno 26% udjela u ukupnom oglašavanju promatranih kategorija, uz rast od 2% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je kvaliteta oglašavanja istodobno smanjena za 1% na ukupno 23% udjela. Drugoplasirana je Paloma koja je povećala svoj udio po oba pokazatelja zabilježivši 21% udjela u broju promoci-ja (+1%) te 20% udjela u GAV-u (+3%). Sli-jedi SCA (Zewa) koja je također unapri-jedila svoje oglašavanje u ovom kanalu za 3% po oba pokazatelja te je na kraju siječnja 2016. imala

16% udjela u broju pro-mocija i 17% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti. Ostali oglašivači su kombinirano smanjili svoj udio za 6% na međugodišnjoj razini pa su u zadnjih godinu dana držali 37% broja promocija i 40% GAV-a.Vodeća tri proizvođača iste pozicije drže i sa svojim brendovima, jedino je Violeta nešto bolji rast

zabilježila po broju pro-mocija (+3%), dok

je trećeplasirana Zewa u ovom

pogledu slabija za po 1% u odnosu na poredak

proizvođača. Na četvrtom

i petom mjestu nalaze se brend

Ola’la tvrtke Delt Papir te brend Perfex tvrtke Drenik koji zauzimaju po 4% udjela

po broju promocija i 3% bruto oglasne vrijednosti. U odnosu na prethodnih 12 mjeseci jedina je razlika u tome što je Ola’la po GAV-u pao za 1%, a Perfex po broju promocija za isto toliko porastao. Ostali brendovi su smanjili svoje sudjelovanje u ukupnom oglašavanju kategorije za 7% po broju promocija, na ukupno 29% udjela, a po GAV-u za 5%, na aktualni udio od 35%.

TRGOVCI I PROMOCIJETrgovački lanac koji je u zadnjih godinu dana najviše pažnje posvećivao kategoriji papirnatih proizvoda je Konzum koji je zadržao svojih 11% udjela u broju promocija, ali je u bruto oglasnoj vrijednosti porastao za 4% na aktualnih 20% udjela. Značajan napredak napravio je Kaufland koji je skočio na drugo mjesto s 9% udjela u broju promocija (+3%) te 14% udjela u GAV-u (+6%). Treći je NTL koji ima veliki udio u broju promocija (15%, uz rast od 2%), ali nesrazmjerno mali udio u bruto oglasnoj vrijednosti (samo 5%, uz rast od 1%). Plodine su na četvrtom mjestu smanjile svoj udio u ovoj kategoriji te sada zauzimaju 5% u broju promocija (-1%) i 12% udjela u GAV-u (-4%). Peti je Spar/Interspar koji je zadržao svojih 9% udjela u broju promocija, ali i smanjio za 2% udio u vrijednosti oglašavanja, na 8%. Slijedi Tommy koji u svojim pokazateljima ima pozitivan predznak te je u broju promocija rastao za 1%, na ukupno 7% udjela, a po GAV-u za 2%, na aktualnih 8% udjela. Sedmoplasirana Billa ostala je na istome po broju promocija (4% udjela), dok

udio u bruto oglasnoj

vrijednosti VODEĆIH 10

TRGOVAČKIH LANACA

92%

U

20%

30%

10%

40%

50%

60%

70%veljača 2014. - siječanj 2015.

X%cheaper

Broj promocija GAV

(blank)

Broj promocija GAV

Bonus Pack

Broj promocija GAV

Ostali

Broj promocija GAV

Podjela prema tipu promocije

0%


45%

56%

30%

17% 17% 16%8% 11%

45%

61%

33%

21%

12% 10% 10% 8%


Focus

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

45%

50%

40%


Violeta

Broj promocija GAV

Paloma

Broj promocija GAV

SCA

Broj promocija GAV

Ostali

Broj promocija GAV

Udio vodećih proizvođača u oglašavanju kategorije

0%


Udio vodećih trgovaca u oglašavanju kategorije

Trgovac Pokazateljveljača 2015. - siječanj 2016.

veljača 2014.- siječanj 2015.

KonzumBroj promocija 11% 11%

GAV 20% 16%

KauflandBroj promocija 9% 6%

GAV 14% 8%

NTLBroj promocija 15% 13%

GAV 5% 4%

PlodineBroj promocija 5% 6%

GAV 12% 16%

Spar/IntersparBroj promocija 9% 9%

GAV 8% 10%

TommyBroj promocija 7% 6%

GAV 8% 6%

BillaBroj promocija 4% 4%

GAV 9% 12%

KTCBroj promocija 8% 6%

GAV 5% 4%

LidlBroj promocija 1% 1%

GAV 6% 8%

DMBroj promocija 3% 4%

GAV 4% 3%

OstaliBroj promocija 29% 33%

GAV 8% 14%

Udio vodećih brendova u oglašavanju kategorije

Brend Pokazateljveljača 2015. - siječanj 2016.


VioletaBroj promocija 26% 23%

GAV 23% 24%

PalomaBroj promocija 21% 20%

GAV 20% 17%

ZewaBroj promocija 15% 13%

GAV 16% 13%

Ola'laBroj promocija 4% 4%

GAV 3% 4%

PerfexBroj promocija 4% 3%

GAV 3% 3%


GAV 35% 40%

je bruto oglasnu vrijednost smanjila na 9% (-3%). Osmi je KTC s trendom rasta oglašavanja ostvarivši 8% udjela u broju promocija (+2%) te 5% udjela u GAV-u (+1%). Deveti je Lidl koji je zadržao svojih 1% udjela u broju promocija, ali je istodobno smanjio udio u vrijednosti oglašavanja s 8% na 6%. Na posljednjem mjestu je DM koji je za 1% smanjio udio u broju promocija, na 3%, a za 1% povećao udio u bruto oglasnoj vrijednosti, na sadašnjih 4% udjela. Ostali trgovci drže 29% udjela u broju promocija kategorije (-4%), te samo 8% udjela u GAV-u (-6%).Zanimljivo je kako je komuniciranje jeftinije cijene u posljednjih

godinu dana izgubilo na momentu jer tip promocije “X%cheaper” ne samo da nije ostvario kvantitativni rast, ostavši na 45% udjela u broju promocija, nego je u kvaliteti oglašavanja pao za nemalih 5%, na ukupno 56% udjela u GAV-u. Međutim, komuniciranje pogodnosti za kupce nije izostalo jer je tip “Bonus Pack” (dodatno gratis pakiranje) istodobno zabilježio rast na 17% udjela u broju promocija (+5%) te na 16% udjela u GAV-u (+6%). Klasična promocija koja komunicira samo sliku i cijenu proizvoda, “(blank)”, u zadnjih je godinu dana smanjena za 3% po broju promocija, na ukupnih 30% udjela, dok je po vrijednosti oglašavanja izgubila 4% zauzevši 17% udjela u GAV-u. Ostali tipovi su također smanjili svoj udio u broju promocija s 10% na 8%, ali su istodobno povećali sudjelovanje u bruto oglasnoj vrijednosti s 8% na 11% udjela.


26%23%

21% 20%16%

13%

20%17% 17%

37%

43%40%

46%

14%

24% 24%

VIŠE SPOTOVA, MANJA VRIJEDNOST

Papirnati proizvodi - TV oglašavanje

Iznos bruto investicije u 2015. godini sman-jen je za 24,2%, dok je Eq. GRP pokazatelj također pao za tek nešto manjih 18,2%. Za razliku od ovih kvalitativnih pokaza-telja, broj emitiranih spotova porastao je za 18,3% na međugodišnjoj razini

koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava metodom peoplemetera. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi dulji-na spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na

naliza oglašavanja kategorije “Papirnati proizvodi” prove-dena je

na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglaša-vanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata),

2015. godinu u usporedbi s prethodnom 2014. godi-nom (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemar-ketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija. Bruto investicija je izraču-nata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju.

KVALITATIVNI PADU promatranom periodu ova je kategorija na tele-vizijskim ekranima bila


Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Bruto investicija

Paloma Paloma Paloma Sensitive Care 434.57% 18,56% 207 5.212.705 kn

SCA Hygiene Products AB Zewa Zewa Deluxe 1.906,96% 81,44% 1.007 18.186.666 kn

Ukupno: 2.341,53% 100,00% 1.214 23.399.371 kn

prisutna s toaletnim papi-rom te općim oglašavanjem papirnatih proizvoda (ge-neral advertising). Pritom su nastupila dva predstav-nika: Paloma s istoimenim brendom te SCA Hygiene Products s brendom Zewa koji su komunicirali vari-jante Paloma Sensitive Care i Zewa Deluxe. Pogledamo li glavne trendove televizij-skog oglašavanja primjeću-jemo ozbiljan pad u iznosu bruto investicije koja je u 2015. godini smanjena za četvrtinu (-24,2%), na


VIŠE SPOTOVA, MANJA VRIJEDNOST

MILIJUNA KUNAiznos BRUTO INVESTICIJEu 2015. godini

17,7


Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Bruto investicija

Paloma Paloma Paloma Sensitive Care 402,59% 21,03% 448 3.112.941 kn

SCA Hygiene Products AB Zewa Zewa Deluxe 1.512,18% 78,97% 988 14.627.000 kn

Ukupno: 1.914,77% 100,00% 1.436 17.739.941 kn

Jan JurjevićClient Service [email protected]

AGB NIELSEN

ukupno realiziranih 17,7 milijuna kuna. Pad je zabi-lježio i Eq. GRP pokazatelj s 2.341,53% u 2014. godini na lanjskih 1.914,77%, što je pak smanjenje za 18,2%. Za razliku od ovih kvalitativ-nih pokazatelja, kvantitativ-ni aspekt broja emitiranih spotova bilježi rast. Tako je u 2015. godini emitirano ukupno 1.436 spotova ili 18,3% više negoli u 2014. godini (1.214).

ZEWA KAPETAN KATEGORIJEZewa je po svim parametri-ma uvjerljivo vodeći brend

u ovoj kategoriji te možemo reći kako okvirno zauzi-ma četiri petine oglasnog prostora, dok preostali udio drži Paloma. Naime, Zewa je u 2015. godi-ni ostvarila bruto investiciju od 14,6 milijuna kuna, zna-čajno manje nego u godi-ni ranije kada je uloženo 18,2 milijuna kuna. Paloma

je pak u 2015. realizirala bruto investiciju u visini 3,1 milijun kuna, što je također

više nego primjetno smanjenje u

odnosu na prethodnu

godinu kada je investi-rano 5,2 milijuna kuna. Eq.

GRP je kod Zewe u

istom među-godišnjem peri-

odu pao s 1.906,96%

na 1.512,18%, dok je ovaj pokazatelj kod Palome za-bilježio tek blago smanjenje s 434,57% na 402,59%. Kod broja spotova je ponešto drukčija situacija jer kod Zewe vidimo minimalnu razliku (pad s 1.007 u 2014. na 988 spotova u 2015.), dok je Paloma istovremeno više nego udvostručila broj spotova (s 207 na 448).

issuu.com/jatrgovacČitaj online

IZVOR INFORMACIJA

S PODRUČJA

MALOPRODAJE

I INDUSTRIJE

ROBE ŠIROKE

POTROŠNJE

Profil kompanije

ZVIJEZDA D.D.

vijezda d.d. ove godine slavi veliki jubilej, 100 godina poslo-vanja. Naime, osnivačka skup-ština održana je 15. rujna 1916.

godine u Zagrebu na kojoj je, prema dozvoli tadašnje Kraljev-ske zemaljske vlade, osnovana “Prva hrvatska tvornica ulja” kao dioničko društvo, a prema aktu osnivanja svrha je bila: “... sagraditi tvornicu ulja, eksploati-rati svakovrsne uljarice, te svoje proizvode rasprodavati”. Tvor-

nica je započela s radom 1917. godine, dok je u ljeto iste godine krenula prva proizvodnja ulja od buće i suncokreta u prostorima u Palmotićevoj 82. Prve godine proizvedeno je ukupno 800.000 litara ulja. Godine 1920. pogon u Palmotićevoj ulici postaje pre-malen i tvornica se seli u Brani-mirovu ulicu. Proizvodnja rafini-ranog jestivog ulja počinje 1924. godine i podmiruje 55% ukupne potrošnje ulja u zemlji. Dnevni kapacitet rafinerije kretao se oko 4 tone jestivog ulja. Godine 1935. ugrađene su automatske preše, čime se postigao kapacitet od

35 tona rafiniranog ulja dnevno. Godine 1946. godine briše se naziv “Prva hrvatska tvornica ulja d.d.” i upisuje pod novim imenom “Tvornica ulja – Crvena zvijezda, Zagreb”. Od 1993. go-dine Zvijezda d.d. u većinskom je vlasništvu Agrokora d.d., a sjedište Društva nalazi se u ulici Marijana Čavića 1 u Zagrebu.

POSLOVNO USTROJSTVOZvijezdu d.d. danas, uz maticu, čine tvrtke kćeri Zvijezda d.o.o. Sarajevo, Zvijezda d.o.o. Ljublja-na i Sojara d.d. Zadar. Zvijezda d.d. ima 100%-tno vlasništvo

Dionica Zvijezde d.d. u zadnje dvije godine izgubila je više od četvrtine svoje vrijednosti. I dok je 2014. započela s cijenom od 3.800 kuna, već početkom 2015. pala je na 2.952 kune, a ova je godina krenula s 2.749 kuna za dionicu

Zvijezdu d.d., uz maticu, čine tvrtke kćeri Zvijezda d.o.o. Sarajevo, Zvijezda d.o.o. Ljubljana i Sojara d.d. Zadar

Zjatrgovac.hr | Ožujak 2016.78

nad tvrtkama kćerima. Osnov-na djelatnost, temeljem upisa u Trgovačkom sudu, i dalje je proizvodnja biljnih ulja i masti te distribucija vlastitih proizvoda i trgovačke robe. Osnovna djelat-nost Zvijezde Sarajevo i Zvijezde Ljubljana je nespecijalizirana trgovina na veliko, a Sojare d.d. proizvodnja biljnih ulja i masti. Osim proizvoda u vlastitoj pro-izvodnji, Zvijezda pod svojom markom distribuira i trgovačku robu: ketchup, ocat, kvasac, ulje za prženje, bučino ulje, aditive, masline, konzervirano povrće, tortelline i njoke. Također, distri-buira i sireve tvrtke Belje, sireve tvrtke Livno, maslinova ulja i sireve Agrolagune te proizvode tvrtki Dijamant, Zott i Callebaut.

BRENDOVI I TRŽIŠTEZvijezdine najpoznatije robne marke su: Zvijezda (ulja, mar-garini, majoneze, umaci, salate, industrijski margarini i aditivi, ketchup, masline, konzervirano povrće, ocat, senf, tortellini), Margo (margarinski namazi) i Omegol (margarinski namazi, ulje i majoneza) - proizvodi su originalne recepture, posebnih svojstava i okusa, a rezultat su vla-stitog istraži-vanja i rada Zvijezdinih stručnjaka. Uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, u koji je integri-ran HACCP su-stav, unaprijeđena je cjelokupna organizacija rada, kakvoća proizvoda i usluga te kontrola zdravstvene i higijen-ske ispravnosti hrane. Vodeću poziciju na domaćem tržištu i značajne izvozne rezultate Zvi-jezda zahvaljuje razvijenom su-stavu distribucije. Okosnicu tog sustava čini mreža distribucij-skih centara smještenih u svim većim gradovima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Suvremena ekološka dostavna

vozila s posebnim tempera-turnim režimima isporučuju Zvijezdine proizvode na više od 4.500 mjesta mjesečno, osigura-vajući na taj način pokrivenost cjelokupnog tržišta. Na takav moderni sustav distribucije na-dovezuje se i podrška posebno educiranog prodajnog osoblja koje brine o potrebama svakog kupca te o optimalnoj pozicioni-ranosti Zvijezdinih proizvoda na prodajnom mjestu.Kvaliteta proizvoda i poslovanja potvrđena je uvedenim Susta-vom upravljanja kvalitetom sukladno normi ISO 9001:2000 i njegovim provođenjem u svakodnevnom radu. Zvijezda posjeduje certifikat za sustav upravljanja još od 1999. godine, a on je pod stalnim nadzo-rom certifikacijske kuće Bureu Veritas. Zdravstvenu ispravnost i sigurnost proizvoda Zvijez-da jamči uvedenim HACCP sustavom, integriranim u sustav upravljanja. Kontrola proizvoda, sirovina i procesa proizvodnje provodi se u suvremeno opre-mljenom laboratoriju te u neo-visno ovlaštenim laboratorijima za analizu namirnica. Takvim se

kontroliranim postupkom potrošačima potvrđuje

kvaliteta i zdravstve-na sigurnost pro-

izvoda. Usklađi-vanje poslovanja i proizvodnje u skladu je s naci-onalnom zakon-skom regulativom

kao i EU regu-lativom te ostalim

standardima nužnima uslijed kontinuiranog

širenja na zemlje članice EU kao i na ostala tržišta. Osim navede-nog certifikata, Zvijezda ima i Kosher certifikat za jestiva biljna ulja i masti koji je dodijeljen od židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Uz to, tvrtka je vlasnik prestižne međuna-rodne nagrade “Superior taste award” koju je 2007. osvojila za Mediteran ulje, Omegol i deli-kates majonezu. Osim vizualne atraktivnosti i prepoznatljivosti,

MILIJUNA KUNAvrijednost TRŽIŠNE KAPITALIZACIJE

tvrtkeZvijezda d.d.

283,67

RDIG (U TISUĆAMA KUNA) 9/2015. kons.

A) POSLOVNI PRIHODI 664.497

1. Prihodi od prodaje 663.584

2. Ostali poslovni prihodi 913

B) POSLOVNI RASHODI 653.396

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha 21.088

2. Materijalni troškovi 519.878

3. Troškovi osoblja 51.392

4. Amortizacija 15.593

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 447

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 44.998

OPERATIVNA DOBIT 11.101

C) FINANCIJSKI PRIHODI 15.111

D) FINANCIJSKI RASHODI 12.776

NETO FINANCIJSKI RASHODI -2.335

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 0

G) UKUPNI PRIHODI 679.608

H) UKUPNI RASHODI 666.172

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 13.436

J) POREZ NA DOBIT 6.058

K) DOBIT RAZDOBLJA 7.378

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 0

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA) 9/2015. kons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 763.606

1. Nematerijalna imovina 1.527

2. Materijalna imovina 754.600

3. Dugotrajna financijska imovina 4.175

4. Dugoročna potraživanja 3.301

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 629.794

1. Zalihe 105.713

2. Kratkoročna potraživanja 238.129

3. Kratkotrajna financijska imovina 278.036

4. Novac u banci i blagajni 7.915

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

59

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA 0

E) UKUPNO AKTIVA 1.393.458

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 0

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 920.045

1. Temeljni (upisani) kapital 200.514

C) DUGOROČNE OBVEZE 93.926

D) KRATKOROČNE OBVEZE 372.846

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

1.461

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPI-TALA MATICE

920.045


u Zvijezdi veliku pažnju posve-ćuju i zaštitnoj funkciji ambalaže svojih proizvoda. Posebno je, u tom pogledu, vrijedna nagrada “Zlatna jabuka” dodijeljena am-balaži Zvijezda salata, pakiranih u praktičnu i funkcionalnu ambalažu sa žličicom te nagrade “CroPak” za aluminijske tube Zvijezda majoneze i staklenu bocu maslinovih ulja.

POSLOVANJE U 2014. I 2015.U četvrtom kvartalu 2015. Grupa je ostvarila 243,47 mili-juna kuna prihoda. Prihodi od prodaje manji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 4%, dok su poslovni rashodi manji za 6%. To kao rezultat ima povećanje dobiti u ovom tromje-

sečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U trećem tromjesečju 2015. godine Grupa je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 679,6 milijuna kuna prodajom vlastitih proizvoda i trgovačke robe. Poslovni prihodi manji su u odnosu na isto razdoblje pret-hodne godine za 5%, a poslovni su rashodi istodobno manji za 6%. Grupa je u ovom tromjesečju ostvarila bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Društvo je uložilo u investicije ukupno 2,8 milijuna kuna. Od toga su najznačajnija ulaganja u građevinske objekte i opremu za obavljanje prehrambene djelat-

nosti. U 2015. godini Grupa je u investicije uložila ukupno 11,4 milijuna kuna. U 2014. godini Zvijezda Grupa je ostvarila ukupne prihode u

iznosu 965,3 milijuna kuna prodajom vlastitih proi-

zvoda i trgovačke robe na domaćem i inozemnom tržištu. Prihodi od pro-daje manji su za 11% u odnosu na prethod-nu godinu najvećim dijelom zbog nižih

prodajnih cijena jestivih ulja i nižih nabavnih cijena

sirovine. Poslovni rashodi manji su za 11% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog nižih cijena nabavljene sirovine i nižih operativnih

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

9/2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

116.111

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-123.328

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

1.295

Izdaci za kupnju materijalne i nema-terijalne imovine

4.807

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

12.942

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE [%]

1. AGROKOR d.d. 51.977 51,84

2. CERP / RH 16.995 16,95

3. KBZ d.d. 4.430 4,42

4. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. 4.257 4,25

5. AGRAM INVEST d.d. 4.117 4,11

6. EUROHERC OSIGURANJE d.d. 2.621 2,61

7. VABA d.d. BANKA VARAŽDIN 2.160 2,15

8. HPB d.d. / Fond za financiranje razgradnje NE Krško 1.850 1,85

9. JADRANSKO OSIGURANJE d.d. 575 0,57

10. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d. 488 0,49

Ukupno: 89.470 89,24

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 26.2.2016.

FUNDAMENTALNIPOKAZATELJI

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

P/S 0,31 0,30

P/E 11,67 16,15

P/B 0,31 0,31

BVPS 9.176,87 9.103,33

EPS 242,49 175,25

EV (milijuni) 293,53 387,24

EV/EBITDA 4,98 7,41

P/EBITDA 4,81 5,43

P/EBIT 8,87 11,69

P/EA 5,86 6,67

P/CF 4,13 -4,11

P/FCF 4,52 -3,84

PROFITABILNOSTPOSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

ROE 2,64% 1,93%

ROA 1,74% 1,32%

EBIT marža 3,50% 2,56%

EBITDA marža 6,46% 5,52%

NETO PROFITNA MARŽA 2,61% 1,82%

LIKVIDNOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,69 1,75

Novac po dionici 2.852,18 1.528,54

ZADUŽENOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Dug/kapital 50,73% 45,32%

ZVIJEZDA D.D. - TRŽIŠNI PODACI

Cijena dionice za izračun (kn) 2.829,48

Broj dionica 100.257

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

283,67

U prošloj godini Zvijezda je poslovala s dobiti od 24,5 milijuna kuna, što je rast od 39,5%

Na razini cijele 2015. godine Zvijezda Grupa je u inves-ticije uložila ukupno 11,4 milijuna kuna

MILIJUN KUNAukupno ostvareni prihod na razini

grupe u 2015. godini

923,1

Profil kompanije


PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

9/2015. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 200.514

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

428.546

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

920.045

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

Datum CROBEX ZVZD-R-A

2.1.2012. 1.746,71 2.600,00

31.12.2012. 1.740,39 3.695,00

Promjena % -0,36% 42,12%

2.1.2013. 1.763,45 3.695,00

31.12.2013. 1.794,28 3.655,18

Promjena % 1,75% -1,08%

2.1.2014. 1.804,55 3.799,99

31.12.2014. 1.745,44 2.952,00

Promjena % -3,28% -22,32%

2.1.2015. 1.740,60 2.950,00

31.12.2015. 1.689,63 2.749,00

Promjena % -2,93% -6,81%

troškova. Investicije tijekom 2014. godine iznosile su ukupno 4,4 milijuna kuna. Od toga su najznačajnija ulaganja u projekt CRM, opremu za trgovine te opremu za brojanje proizvoda na proizvodnim linijama. Nije bilo značajnijih događaja od

Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljiva-njem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upo-rabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Napomena

Odjel [email protected]

Credos

Tijekom 2015. godine prosječno dnevno burzovno trgovanje dionicom iznosilo je oko 52 tisuće kuna


50.000.000

Prom

et

Cije

na

5.000,00

5.000.000

2.000,00500.000

4.000,00

50.000 1.000,00

05.000

3.000,00

4.1. 2012.

24.4. 2012.

24.8. 2012.

21.3. 2013.

17.7. 2013.

15.10. 2013.

20.12. 2013.

4.3. 2014.

10.6. 2014.

11.9. 2014.

17.11. 2014.

6.2. 2015.

19.6. 2015.

22.10. 2015.

POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Prihodi od prodaje 911,00 944,87

Poslovni prihodi 912,41 947,43

EBIT 31,97 24,26

Neto dobit 24,31 17,57

EBITDA 58,98 52,29

Operativni novčani tijek 68,61 -68,99

Slobodni novčani tijek 62,78 -73,92

Kapital i rezerve 920,05 912,67

Aktiva 1.393,46 1.331,49

Broj zaposlenih 544 566

*svi iznosi u milijunima kuna

kraja trećeg kvartala do datuma sastavljanja ovog izvještaja. Na razini cijele 2015. godine Zvijezda je poslovala s dobiti od 24,5 milijuna kuna, što je rast od 39,5% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni su prihodi Zvi-jezde iznosili 923,1 milijun kuna

i manji su za 4,4%. Smanjeni su i ukupni rashodi, za 5,4%, na 887,8 milijuna kuna. Tijekom 2015. godine prosječno dnevno burzovno trgovanje di-onicom iznosilo je oko 52 tisuće kuna, a dionica je izgubila na vrijednosti 6,8%. Od početka 2016. godine pro-sječni dnevni promet je na razini od oko 29 tisuća kuna s rastom cijene od 5%.

Promet i kretanje cijene dionice ZVZD-RA 1.1.2012. – 22.2.2016.

Iz regije

KOFOLA POVEĆALA PRIHODE

Grupacija Kofola povećala je godišnje prihode za 14,6%, dok je operativna dobit

porasla za 33,1%, na 22 milijuna eura. Dobre rezultate u Kofoli objašnjavaju preuzima-njem slovenske Radenske te ugovorom o distribuciji sokova Rauch. Pozitivan utjecaj na konačan rezultat grupacije Kofola imalo je uvođenje takozvane direktne distribucije napitaka u Češkoj.

BIMAL UDVOSTRUČIO NETO DOBIT Proizvođač ulja Bimal d.d. Brčko ostvario je u 2015. godini neto dobit od 7,25 miliju-na KM, što je dvostruko više nego godinu ranije kada je dobit iznosila 3,61 milijuna

KM. Bimal je prošle godine povećao poslovne prihode na 181,41 milijuna KM u odnosu na 144,98 milijuna KM ostvarenih u prethodnoj godini.

Brza ekspanzija

Predstavnici kompanije Lidl najavili su otva-ranje novih 20 maloprodajnih objekata u

Srbiji u sljedeće dvije godine, a osim proda-vaonica plan je izgraditi i distribucijski centar. Prvi maloprodajni objekt ovog trgovačkog lanca već je izgrađen u Smederevu, a do svib-nja 2017. bit će završen i distribucijski centar u Novoj Pazovi sjeverno od Beograda. Nakon toga, plan Lidla je otvoriti ostale maloprodaj-ne objekte istovremeno, dok u daljoj buduć-nosti planiraju otvorenje još 100 dodatnih

objekata u Srbiji. Lidlov dolazak značajan je za srpsko gospodarstvo jer će tamošnji proizvo-đači preko mreže tog diskontnog trgovačkog lanca moći plasirati svoje proizvode širom svijeta. Dolazak Lidla željno se iščekuje i od strane potrošača u Srbiji koji se nadaju da će se obistiniti najave kako će to donijeti niže cijene za čak 30%. Lidl je trenutno najveći europski trgovački lanac po ostvarenom godiš-njem prometu s najbrojnijom mrežom trgovina na Starom Kontinentu.

LIDL OTVARA 20 TRGOVINA

U SRBIJI

AGROKOR U BIH POJAČAVA MENADŽERSKI TIM

Agrokor koncern objavio je promjene na upravljačkim pozicijama svojih kompanija

u susjednoj Bosni i Hercegovini. Bivši član uprave društva Mercator-H, Tomislav Bagić, postao je novi direktor društva Konzum d.o.o. Sarajevo, dok na mjesto direktora nabave tog trgovačkog lanca dolazi Tomislav Primorac. U skladu s poslovnom politikom daljnjeg jačanja veleprodajnog poslovanja, Agrokor će osnovati novu kompaniju - Velpro BiH, koja ima za cilj daljnji samostalni razvoj i jačanje velepro-dajnog i logističkog poslovanja. Upravljanje novom kompanijom preuzet će Adnan Šteta, dosadašnji izvršni direktor Konzuma BiH.

BREND IDEA STIŽE U CRNU GORU

U skladu s novom poslovnom politikom Agrokora, Mercator-CG

uvodi na tržište Crne Gore novi brend Idea. Rebrendiranje objekata odvijat će se u više faza, a prva je započela u Herceg Novom, gdje je otvoreno 19 Idea trgovina. Posebno mjesto u ponudi imat će širok asortiman

proizvoda privatne marke K Plus u različitim kategorijama. Iz Merca-tora CG najavljuju brojne aktivnosti usmjerene prema lokalnoj zajednici poput donacija i sponzorstava. Idea je najbrže rastući maloprodajni lanac u Srbiji koji na tom tržištu ima gotovo 300 trgovina.

PIVOVARNA LAŠKO ISTISKUJE MALE DIONIČARESkupština Pivovarne Laško 11. travnja će odlučivati o isključivanju manjinskih dioničara tvrtke. Heineken, koji je vlasnik 97,61% slovenske tvrtke, manjinskim će dioničarima za svaku dionicu platiti 25,56 eura. Heineken ima neposredno u vlasniš-tvu 8.536.308 dionica Pivovarne Laško (97,58%), a posredno preko Pivovarne Union dodatnih 2.164 dionice (0,03%).


Sadržaj nijedostupan za javnoprikazivanje zbog

poštivanja zakonskezabrane oglašavanja

duhanskihproizvoda i jakihalkoholnih pića.

Iz svijeta

OPORAVAK PRODAJE CARREFOURA

Francuski maloprodajni lanac Carrefour SA izvijestio je o porastu operativne dobiti

zahvaljujući oporavku u Europi. Iz tvrtke su priopćili kako je operativna dobit porasla za 2,4 posto, na 2,45 milijarde eura, ponajviše zahvaljujući oporavku u Španjolskoj i Italiji. Neto dobit Carrefoura pala je za 22 posto na 980 milijuna eura, dok je godinu prije iznosila 1,25 milijardi eura.

DVOZNAMENKASTI RAST PRODAJE HENKELA Njemački Henkel, vlasnik brendova Persil i Schwarzkopf, objavio je kako je u 2015. godini ostvario rast prodaje od 10,1 posto, na 18,1 milijardi eura. Operativna dobit istodobno je dosegnula 2,9 milijardi eura, uz rast od 12,9 posto, dok je prijavljena

operativna dobit (EBIT) iznosila 2,6 milijardi eura, što je rast od 16,2 posto.

Godišnji rezultati

Prihodi duhanskog diva British Ameri-can Tobacca (BAT), vlasnika Tvornice

duhana Rovinj (TDR), smanjeni su u prošloj godini pod pritiskom nepovoljnih valutnih tečajeva. BAT-ovi su prihodi u 2015. kliznuli na 16,6 milijardi eura, što je za 6,2 posto manje nego prethodne godine. Razlog tomu je pritisak utjecaja valutnih tečajeva na troškove sirovina i duhanskih listova. Grupa je prošle godine prodala ukupno 663 milijarde cigareta, 0,5 posto manje nego

u godini ranije. Ako se izuzme akvizicija Tvornice duhana Rovinj (TDR), prodaja je smanjena 0,8 posto. Na razini industrije pad se procjenjuje na 2,3 posto. Prilagođe-na operativna dobit grupe smanjena je 7,6 posto, na 4,99 milijardi funti. Ako se uključe troškovi restrukturiranja i integracije, te amortizacija robnih marki i ostale nema-terijalne imovine, zarada je iznosila 4,56 milijardi funti i bila je gotovo nepromijenje-na u odnosu na 2014. godinu.

BAT LANI PRODAO

663 MILIJARDE

CIGARETA

COLGATE-PALMOLIVE UKIDA VIŠE OD 3.300 RADNIH MJESTA

Najveći svjetski proizvođač pasta za zube, Colgate-Palmolive, ukinut će više radnih

mjesta nego što je prvotno planirano zbog teških makroekonomskih uvjeta. Iz tvrtke su poručili kako će program restrukturiranja produžiti do kraja 2017. godine, a ukinut će između 3.300 i 3.800 radnih mjesta širom svijeta. Prema prvotnim planovima, restruktu-riranje tvrtke trebalo je završiti ove godine, a bez posla ostati između 2.700 i 3.200 radnika. Međutim, tvrtki šteti visok tečaj dolara jer više od tri četvrtine svojih prihoda ostvaruje na tržištima izvan SAD-a. Kako bi nadoknadio gubitke zbog visokog tečaja dolara, Colgate je lani povećao cijene svojih proizvoda, no to je izazvalo pad prodaje u pojedinim regijama.

LAVAZZA CILJA NA 2 MILIJARDE EURA PRIHODA

Nakon kupovine francuskog brenda Carte Noire, talijanski proizvođač

kave Lavazza planira povećati ukupnu prodaju na dvije milijarde eura do 2020. godine koristeći kombinaciju akvizicija i organskog rasta, izjavio je glavni direktor Lavazze Antonio Bara-valle. Kompanija sa sjedištem u Torinu

u 2015. godini je ostvarila rast ukupne prodaje od 8 posto na 1,4 milijarde eura. Kupnja Carte Noirea u Francuskoj otvorila je drugo po veličini tržište za Lavazzu, odmah iza domicilnog talijanskog, a očekivanja su da to tržište generira barem petinu prihoda tvrtke u 2016. godini.

VELIKE INVESTICIJE JERÓNIMO MARTINSA Portugalska grupacija Jerónimo Martins planira investirati do 650 milijuna eura u ovoj godini kako bi potaknula rast prodaje, prvenstveno na tržištima Poljske, Portugala i Kolumbije. Najveći dio tog iznosa, oko 45 posto, uložit će se u širenje poljskog lanca Biedronka, dok će portugalska podružnica Pingo Doce te kolumbijska Ara dobiti po 100 milijuna eura.



PRETPLATI SE NA

FORBES

Donesi dobru poslovnu odluku, odmah.

UĐI U IGRU

Hrvatsko izdanje najprodavanijeg svjetskog poslovnog magazina

Besplatni telefon: 0800 0006 [email protected] www.mojapretplata.com

Godišnja pretplata

239,88 kn (u prodaji 360,00 kn)uštedi 33%12 brojeva • 19,99 kn po primjerku

Polugodišnje pretplata

140,00 kn (u prodaji 180,00 kn)uštedi 20%6 brojeva • 24,99 kn po primjerku

ušteditei do 33%

gecija Planet Retail, jedan od vodećih analitičkih autoriteta u području maloprodaje u Europi, nap-ravila je izvještaj o vodećih 20 trgovaca na malo u središnjoj i istočnoj Europi. Izvještaj se

odnosi na poslovnu 2014. godinu koja kod nekih tvrtki završava tek početkom 2015. godine. Kao što je i najavljeno u prethod-noj godišnjoj analizi, došlo je do smjene na vrhu te je Schwarz grupa s čela istisnula Metro kojega je preskočio i ruski div Magnit. Godina 2014. donijela je i preuzimanje Mercatora od strane Agrokora pa je hrvatska tvrtka ostvarila skok od šest mjesta plasiravši se na 13. poziciju. Važno je naglasiti

da će realna pozicija Agrokora biti tek u analizi 2015. godine, kao prve cjelovite poslovne godine nakon

preuzimanja, pa je za očekivati dodatni nap-redak. Gledamo li prognoze do 2019. godine,

očekivano je da Magnit zasjedne na prvo mjesto u CEE regiji, Schwarz grupa bila bi druga, a na treće mjesto pristiže još jedan ruski trgovac, X5 Retail Group. Bitno je istaknuti kako valutni tečajevi utječu na poredak kompanija izvan eurozone te da

navedeni iznosi uključuju i promete bren-dova prodavaonica koji se ne odnose na robu

široke potrošnje, ako takvih ima.Za cjelovitu analizu maloprodajnog tržišta

središnje i istočne Europe posjetite stranicu agencije Planet Retail: http://bit.ly/2015-CEE-top-20.

SCHWARZ GRUPA PREUZELA VODEĆE MJESTO U CEE REGIJIKao što je i najavljeno u prethodnoj godišnjoj analizi, došlo je do smjene na vrhu te je Schwarz grupa s čela istisnula Metro kojega je preskočio i ruski div Magnit

MJESTArast Agrokora na ljestvici vodećih trgovaca u CEE regiji u 2014.

6AAuchanov će fokus u

središnjoj Europi biti usmjeren na integriranje mreže Real hipermarketa i istovremeno širenje svoje politike “generaliziranog popusta” širom regije koja je usmjerena na potrebe ku-paca koji brinu o cijenama.

Ukupni promet 2014.*: € 14,39 milijardi

Broj trgovina 2014.: 416Ukupni promet 2019.**:

€ 20,90 milijardi

Metro grupa se fokusira na razvoj svog cash

& carry formata nakon što je Auchanu prodala svoju diviziju hipermarketa Real.


Broj trgovina 2014.: 423

Ukupni promet 2019.**: € 18,09 milijardi


Globalna kretanja

Magnit je usprkos visokoj inflaciji i

smanjenim potrošačkim košaricama pobjednik na ruskom tržištu, zahvaljujući svojim kvartovskim trgovi-nama s vrlo konkurentnim cijenama.


Broj trgovina 2014: 9.771


Lidl trenutačno u središnjoj i istočnoj

Europi širi koncept svoje ekskluzivnije trgovine. Kau-fland će se usredotočiti na postojeća tržišta i moderni-zaciju koja bi uključivala fil-triranje asortimana, sniženje troškova i obnavljanje fokusa na njihove ključne vrijednosti.


Broj trgovina 2014.:2.260


1. 2. 3. 4.SCHWARZ GRUPA MAGNIT METRO GRUPA AUCHAN

SCHWARZ GRUPA PREUZELA VODEĆE MJESTO U CEE REGIJI

Iako se poslovanje Tesca u središnjoj Europi tijekom

zadnjih mjeseci poboljšalo, brojke su još uvijek niže od dugoročnog trenda.


Broj trgovina 2014.: 1.105


Fokus Carrefoura je na pojačavanju cjenovne

konkurentnosti i istovre-menoj modernizaciji proda-jnih objekata ne bi li se tako potaknuo rast prometa.


Broj trgovina 2014.:1.750


X5 grupa stalno ulaže u širenje poslovanja,

uključujući spajanja i preuz-imanja. Ambiciozan projekt moderniziranja trgovina u 2014. poboljšao je godišnju prodaju na ključnim lokaci-jama kao što je Moskva.


Broj trgovina 2014.: 5.483Ukupni promet 2019.**:

€ 22,73 milijardi

Poljska je već sada najvažnije tržište za

Jerónimo Martins. Tamo je ostvareno oko 67 posto prometa ove grupe u 2014. Očekuje se da će JM, us-prkos krizi, ostvariti snažan rast prihoda u sljedeće dvije godine.



€ 12,59 milijardi


5. 6. 7. 8.X5 GRUPA JERÓNIMO MARTINS TESCO CARREFOUR

DERYA GÜVENÇ YILDIZ – PLANET RETAIL

[email protected]

* procjena | ** prognoza | *** SPAR uključuje sve Sparove trgovine u središnjoj i istočnoj Europi


Globalna kretanja

Dixy grupa je svoju poz-iciju na ruskom tržištu

održala zahvaljujući cijena-ma i ulaganjima u vlastitu robnu marku. Prva polovica fiskalne godine bila je iza-zovna, ali ova je kompanija i dalje u skladu sa svojim ciljevima za kraj godine.



€ 9,42 milijardi

Deflacija je glavni izazov na svim tržištima

COOP EURO-a u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Bu-garskoj. Stoga se ova kooperativa usredotočila na pozicioniranje strategijom “vrijednost za novac”.



€ 5,37 milijardi

Rewe grupa je u središnjoj i istočnoj Europi iskusila

pad od 2,3 posto u 2014. godini, uglavnom zbog negativnih tečajnih kretanja valuta u zemljama u kojima posluje. Puni asortiman je donio skromno poboljšanje prometa u Bugarskoj, Hr-vatskoj i Rumunjskoj, dok su diskonti ili lagano pali ili na svim tržištima ostali na više-manje istim razinama.



€ 8,61 milijardi

SPAR International je na svom ključnom tržištu,

u Rusiji, 2014. ostvario ubrzanje rasta s prometima koji su bili za trećinu veći od onih prethodne go-dine (čemu je pomogao 38-postotni porast prodaje). Međutim, rast se usporio tijekom druge polovice fiskalne godine zbog nepo-voljne političke i gospodar-ske klime u zemlji.



€ 7,90 milijardi

9. 10. 11. 12.REWE GRUPA SPAR *** DIXY GRUPA COOP EURO


Središnja i istočna Europa treće je najveće tržište

Delhaize grupe nakon SAD-a i Belgije. Zbog ekonomske krize u Grčkoj i promjenjivih rezultata na drugim tržištima, fokus joj je uglavnom na kontroli troškova. Spajanje s Ahol-dom 2015. oblikovat će poslovanje u godinama koje dolaze.



€ 5,37 milijardi

Agrokor je 2014. ku-pio svog regional-

nog konkurenta Merca-tor i usredotočio se na usklađivanje poslovanja na svim tržištima. U srcu tog procesa odnos je s dobavljačima, što će se nastaviti i u 2016.



€ 6,93 milijardi

Lenta je 2014. poslovala dobro, s prometima koji

su porasli 34,5 posto te je nadmašila svoje planove za širenje privukavši interes stranog ulagača. Lenta je jedna od nekoliko uspješnih operatera hipermarketa koji su krizu preživjeli bez puno poteškoća.



€ 10,49 milijardi

Eurocash kontinuirano ulaže u franšizno

poslovanje i partnerstva, uglavnom putem svojih “abc” i “Delikatesy Cen-trum” trgovina. Ovaj trgovac na malo svoje je poslovanje tijekom godine proširio višestrukim ulascima u nove kanale, prvenstveno u male samoposluge, drogerije i online trgovine (frisco.pl).



€ 5,53 milijardi

13. 14. 15. 16.AGROKOR LENTA EUROCASH DELHAIZE GRUPA

O’Key se 2014. borio da zadrži svoj položaj na

tržištu u odnosu na opera-tore kao što su Magnit i Au-chan dok se kriza razvijala. Tvrtka je pokrenula svoj mali format “Da!” u trećem kvartalu 2015.



€ 5,39

Kao vodeći trgovac na malo na Baltiku,

Maxima i dalje kontinuirano ulaže u politiku cijena dok Litva čeka otvorenje svog prvog Lidla. Maxima je također ojačala svoju online prisutnost u cijeloj regiji.

+



€ 4,05 milijardi

17. 18.O’KEY MAXIMA

Kako bi poboljšala efikas-nost nabavnog lanca,

CBA grupa ulaže u logis-tiku i lokalne dobavljače, posebno u Mađarskoj. CBA je širenjem svoje franšizne mreže spasila neovisne maloprodavače pogođene gospodarskom krizom.



€ 3,55 milijardi

19.CBA GRUPA

Globus je na tržištima središnje i istočne

Europe, u Rusiji i Češkoj, u prvoj polovici svoje nekalen-darske fiskalne godine 2014./2015. ostvario rast prometa. Ruski hipermar-keti ostvarili su 11-postotni rast prometa na godišnjoj razini.

+Ukupni promet 2014.*:

€ 2,75 milijardiBroj trgovina 2014.: 39


20. GLOBUS


ZDRAVLJE IZ DUBINE ZEMLJEŠto znamo o...

Bakteriološki zdrava iz prirodnog izvora, mineralna voda puna je blagotvornih sastojaka koji osim finog i specifičnog okusa imaju i terapeutska svojstva. Mineralna voda može se piti samostalno, u kombinaciji s vinom, a primjenu nalazi i u pripremi jela

MINERALNE, IZVORSKE I STOLNEVećina ljudi na spomen prirodne mineralne vode pomisli na gazira-nu vodu jer su u Hrvatskoj dugi niz godina negazirane vode bile karak-terizirane kao izvorske. No, vode se dijele na mineralne, izvorske i stolne, a sve kategorije voda mogu biti gazirane i negazirane. Mineral-ne vode nastaju u ciklusu kruženja vode na Zemlji. One su zapravo oborinske vode koje su tisućama godina prodirale u zemlju, gdje su se tijekom samog prodiranja pročišćavale prolaskom kroz slojeve zemlje istovremeno se obogaćujući mineralima. Mine-ralna voda je prema klasifika-ciji Europske unije najviša kategorija vode. Ona dolazi iz određenog izvora zaštiće-nog od bilo kakvog zagađe-nja, pri čemu ima stabilan i određen mineralni sastav koji mora biti naveden na etiketi. Mineralna voda ne smije biti tretirana te je ve-zana uz specifičan lokalitet – izvor. S obzirom na to da je riječ o najvišoj kategoriji, mineralne vode moraju ići na redovite analize kako bi se potvrdilo da se standardi kategorije održavaju te mo-raju biti službeno priznate i registrirane od strane Eu-ropske komisije. U mine-ralne vode ubrajaju se vode koje sadrže više od 1 g/L suhog ostatka otopljenih soli. U jako mineraliziranim

oda je pokre-tač prirode, smatrao je Leonardo Da Vinci. Bez vode se ne živi. Poznato

je da voda čini oko 70 posto mase ljudskoga tijela i da orga-nizam bez hrane može izdržati i do dva mjeseca, bez vitamina tjednima, ali bez vode, organi-zam se gasi u roku od nekoliko dana. Voda sudjeluje u gotovo svim biokemijskim procesima u organizmu kao npr. probavi, disanju, regulaciji krvnog tlaka, održavanju tjelesne temperature i uklanjanju štetnih tvari iz or-ganizma. Uloga vode je presud-na za život jer je pravilan dnevni unos tekućine preduvjet za do-bro zdravlje i optimalno funkci-oniranje organizma. Taj pravil-ni, tj. preporučeni unos tekućine iznosi 1,5 - 2 litre dnevno, dok određena stanja, poput bolesti ili povećane tjelesne aktivnosti zahtijevaju i veći dnevni unos tekućine. Nedovoljan unos vode u organizam dovodi do dehidra-cije koja pak uzrokuje smanjenje tjelesnih sposobnosti, a kod većeg gubitka tekućine može doći do poteškoća u koncen-traciji, glavobolje te povećanja tjelesne temperature. Bez obzira na njihov tip, bile one prirodne, mineralne ili gazirane, vode su prikladne i sigurne kao izvor dnevne hidratacije organizma.

vodama masa suhog ostatka može biti i veća od 50 g/L. S obzirom na geološko porijeklo, mineralne vode mogu biti juve-nilne ili konatne. Juvenilne vode nastaju kada površinska voda ponire kroz zemlju i pridružuje se primarnoj vodi koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz unutrašnjosti Zemlje, a konatna je voda koja se zadržala u stije-nama. Putujući prema površini, voda prolaskom kroz stijene otapa minerale i tim činom dobiva svoj specifičan sastav. Gledajući u tom smislu mineral-nu vodu, možemo zaključiti da su mineralne vode razrijeđene otopine kemijskih spojeva diso-

ciranih na ione. Dominantni ioni, koji se nalaze u svim

mineralnim vodama, su kationi natrija, kalcija i

magnezija, a svaka voda je određena karakte-ristikama tla i stijena kroz koje prolaze. Zbog svoje prirodne spo-sobnosti zadržavanja minerala i same čistoće, mineralne vode imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Izvorska voda se razlikuje od mineralne jer sadrži nižu razinu minerala i njezin sastav ne mora biti naveden na etiketi. Ove vode nisu vezane uz specifičan lokalitet (izvor) kao mineralne i ne moraju biti službeno priznate i registrirane. Stolna voda može biti različitog porijekla. Ri-ječ je o vodi kod koje je dozvoljena dezinfekcija i tretiranje u procesu proizvodnje te doda-vanje minerala. Kada

govorimo o kategorijama


V

Što znamo o...


ZDRAVLJE IZ DUBINE ZEMLJE

LITREpreporučeni

DNEVNI UNOS tekućine u organizam

1,5 - 2

mineralnih voda, razlikuje-mo gazirane mineralne vode i negazirane mineralne vode. Gazirana voda sadrži ugljični dioksid, a prema načinu reguli-ranja količine ugljičnog diok-sida gazirana mineralna voda može biti prirodno gazirana ili gazirana s dodatkom ugljičnog dioksida. Negazirana mineralna voda je mineralna voda koja ne sadrži ugljični dioksid. Bitno je spomenuti i to da se mineralne vode najčešće “gaziraju” pod tla-kom s ugljičnim dioksidom, što znači da se mjehurići ne nalaze u prirodnim izvorima mineral-nih voda.

IZVORI TRADICIJENaša država je bogata izvorima mineralne, ali i termo-mineral-ne vode. Neki od tih izvora po-znata su već tisućljećima, a ve-ćina ih se koristi još od rimskog vremena. Najstarije analize tih voda potječu iz druge polovice 18. i početka 19. stoljeća, dok su značajnija geološka istraživanja obavljena tek polovicom 20. stoljeća. Vrela hladne mineralne vode nalaze se u Jamničkoj ki-selici – Janino vrelo, Apatovcu u blizini Kalničkog gorja – Kalnič-ka voda te Grofovo vrelo Lipik – Studenac. Najveći hrvatski proizvođač mineralne i izvorske vode je Jamnica s tradicijom duljom od 130 godina. Izvori Jamničke kiselice poznati su još od doba Kelta, a prva kemijska analiza obavljena je davne 1772. godine zahvaljujući carici Mariji Tereziji koja je analizu i naruči-la, nakon čega je ova mineralna voda uvrštena u registar mi-neralnih voda Bečkoga dvora. Pravi planski razvoj Jamnice za-počinje 18. listopada 1828. godi-ne kada su napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj datum

se i danas obilježava kao dan Jamnice. U to doba, Jamnica se prodavala u ljekarnama i bila je okarakterizirana kao voda za prevenciju i liječenje mnogih bolesti, a usporedimo li ana-lize iz 19. stoljeća vidjet ćemo da je sastav vode ostao gotovo nepromijenjen do danas, što po-tvrđuje iznimnu kvalitetu 500 metara dubokog Janinog vrela. Jamnica sadrži 3800 mg/L minerala i 3500 mg/L prirodnog ugljičnog dioksida, dobitnica je znaka Hrvatska kvaliteta te nositelj prestižne nagra-de EAUSCAR kao najbolja gazirana voda na svijetu. Osim te nagrade, Jamnica se okitila i mnogim drugim vri-jednim nagradama poput one za najbolju gaziranu vodu u Eu-ropi, Mineral Water Challenge, gdje je osvojila zlatnu medalju. Uz to, Jamnica se osim s mine-ralnim vodama može pohvaliti i svojom edicijom Sensation s kojom donosi novo osvježenje u obliku aromatizirane gazirane mineralne vode.Na području današnjeg Lipika prvi pisani trag o mineral-noj vodi i njenom korištenju zabilježen je 1708. godine, a proizvodnja i punjenje dati-raju iz 1875. godine kada, kao i Jamnica, svojom kvalitetom i dobrobitima za organizam dobiva svoje mjesto na Bečkome dvoru. Početkom 20. stoljeća iz

Lipika se pojavljuju dvije flašira-ne vode – Lipička alkalna jodna voda i Lipička alkalna jodna stolna voda. Sredinom stoljeća, voda se počinje prodavati pod nazivom “Narodno lječilište Lipik – alkalično jodna stolna voda”. Lipička punionica 1970. godine ulazi u sastav Podravke; mineralna voda 1973. godine dobiva naziv Lipički studenac, a 1988. godine ime koje je zadržala do danas - Studenac. Gazirana prirodna mineralna voda Studenac crpi se iz 300 metara dubokog Grofovog vrela,

gdje je očuvana od vanjskih utjecaja više od 35 tisuća

godina - podatak je koji je potvrdio Institut Ruđer Bošković. Po svojim balneološkim svojstvima Studenac se svrstava u mine-ralnu-fluornu-na-

trijevu-hidrogen-karbonatnu-kloridnu

hipertermnu vodu. Stu-denac je svojom kvalitetom,

kao pravi prirodni i jedinstveni proizvod, prepoznat i u svijetu pa je na prestižnom testiranju “Superior Taste Award 2010” u Bruxellesu ocijenjen maksimal-nom ocjenom od tri zvjezdice, što je ponovio i 2013. godine. Ovim nagradama Studenac se etablirao među vodeće inter-nacionalne brendove vrhunske kvalitete. U Apatovcu podno Kalnika puni se prirodna mineralna voda jednostavnog naziva Kalnička. Legenda o ovoj mineralnoj vodi datira iz 1809. godine kada je austro-ugarski vojnik Martin Vrbanac tijekom rata protiv Francuza obolio od neobične groznice. Ne mogavši ga izlije-

Jedno od najpopularnijih pića koje se dobiva u kom-binaciji s mineralnom vodom je – gemišt, opjevano i

u narodnim pjesmama od kojih je možda i najpoznatija “Kol’ko kapljic, tol’ko let”. Ta njemačka riječ (gemischt), koja u prijevodu znači “mješovit”, u hrvatskoj tradiciji označava uglavnom bijelo vino pomiješano s gaziranom

mineralnom vodom. Radi se u različitim omjerima, ovisno o preferencijama pojedinca koji ga priprema, pa tako postoji “Pol-Pol” - s podjednakim omjerom vina i mineralne vode, zatim “Prst-Prst” - vertikalno vina, horizontalno vode, pa “Sportski” - obrnuto od “Prst-Prst” i zadnji ali vrlo popularni “Škropec” - vino i kap vode.

Kol’ko kapljic, tol’ko let

91


čiti, poslan je kući u selo podno Kalnika. Tamo se pijući vodu iz prirodnih kalničkih izvora u potpunosti oporavio, a ostalo je legenda. Pozitivni učinci Kal-ničke dokazani su 1842. godine kada su napravljene prve analize koje su potvrdile sve ono u što se do tada samo vjerovalo. Danas se na tom istom izvoru, gdje je nekada Martin pio vodu, puni prirodna minerala voda Kalnič-ka. Atlantic Grupa, koja je vla-snik Kalničke, u svom portfelju još ima mineralnu vodu Donat koja izvire u Rogaškoj Slatini u Sloveniji i mineralnu vodu Kara-đorđe koja se crpi iz Palanačkog kiseljaka u Srbiji.Još jedna iznimna mineralna voda, iako ne izvire u Hrvatskoj, ima snažne i duboke korijene na ovim prostorima. Mnogi su mi-neralnu vodu upravo zvali ime-nom ovog brenda jer je generaci-jama bila neizostavni dio svakog kućanstva. U to vrijeme nitko nije pio mineralnu, svi su pili Radensku. Mineralna voda iz Radenaca u Sloveniji prvi je put otkrivena 1833. godine zahvalju-jući studentu Karlu Hennu, a već 1869. godine počinje punjenje vode u glinene boce. Bečki dvor je bio sinonim za kvalitetu i svi proizvodi koji bi se tamo našli zasigurno su ispunjavali sve zahtjeve za kvalitetom pa je i Radensku put odveo do carske prijestolnice, a nakon toga i do papinske palače u Vatikanu. Da-nas je Radenska dostupna u 25

zemalja diljem svijeta. U proljeće 2015. godine Radenska d.d. je postala dio češke tvrtke Kofola.

MALOPRODAJNO TRŽIŠTEPrema podacima Hrvatske gospodarske komore, proizvod-nja mineralne i gazirane vode u 2015. godini dosegla je brojku od 1.860.865 hektolitara, što je za nijansu više nego godinu prije. Što se tiče uvoza, lani je, gledajući podatke od siječnja do studenog, uvezeno 49,3 tisuće tona mineralne vode u iznosu od 8,5 milijuna dolara, dok je u istom razdoblju izvezeno 814,7 tisuća tona, za iznos od 13 milijuna dolara. One mogu biti bez okusa i s dodanim okusima. Kada govorimo o maloprodaji u Hrvatskoj, podaci agencije AC Nielsen pokazuju kako je u 2015. godini prodano 209,7 milijuna litara mineralne vode, čija je vrijednost prodaje za to razdoblje dosegla 879,3 milijuna kuna. Na gaziranu vodu odlazi 62,2 posto u količinskoj prodaji, a na negaziranu preostalih 37,1 posto. Većina potrošača pri-tom preferira mineralnu vodu bez okusa, čak 92,2 posto, dok dodane okuse u mineralnoj vodi preferira samo 7,8 posto popu-lacije. Hrvati najčešće kupuju mineralnu vodu u pakiranjima od 1,5 litre, nakon čega slijedi pakiranje od jedne litre. Vodećih pet proizvođača, poredanih abe-cednim redom, u maloprodaji su: Jamnica, Naturalis, Podravka,

Sarajevski kiseljak i Sveti Rok. Navedeni podaci o prodaji ne uključuju veleprodaju (diskonte pića), Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl) ni ugostitelj-stvo, a odnose se na kategoriju mineralnih voda koja obuhvaća sve vrste gaziranih i negaziranih mineralnih voda.

KREPKA I ZDRAVAMineralne vode sadrže minerale poput kalcija, magnezija i natrija koji su nužni za pravilno funk-cioniranje organizma. Neke pak, uz navedene minerale, sadrže i krom, bakar, cink, željezo, man-gan, selen i druge minerale bitne za zdravlje. Prirodna gazirana mineralna voda idealan je način za unos minerala u organizam bez dodatnih kalorija. Osim što krijepi organizam i gasi žeđ, mineralna voda je odlična za snižavanje kolesterola i za osobe koje ne podnose laktozu. Rezul-tati istraživanja pokazali su da osobe koje ne mogu konzumirati mliječne proizvode zbog netole-rancije na laktozu, u organizam mogu putem mineralne vode unijeti kalcij koji se iz te vode apsorbira čak i bolje nego iz mli-ječnih proizvoda. Također, pijući mineralnu možemo izgubiti na težini jer mjehurići mogu dati osjećaj sitosti, pokazalo je pak istraživanje Sveučilišta u Was-hingtonu.

Vode se dijele na mineralne, izvorske i stolne, koje sve mogu biti gazirane i negazirane

Domaće proizvođače mineralne vode odlikuje višestoljetna tradicija i visoka kvaliteta

Što znamo o...


92



Ja TRGOVAC

MAJKA RUSIJA U SRCU ZAGREBA

a spomen Rusije, većini na pamet padne njihovo tradicion-alno alkoholno piće votka.

Ruska votka, veoma pitka, pije se naiskap a prvi izdah se obavezno ispušta kroz nos. Hrvati pijuckaju žestoka pića i pritom uglavnom razgovaraju pa alkoholne pare ulaze izravno u ušni tlak te se do-bije krivi efekt od alkohola. Kada paru ispustite kroz nosnice para ne hrani mozak i može se popiti mnogo više. Na zdorovie!! Ovako je započeo posjet prvoj ruskoj trgovini u Zagrebu, a nastavak je

bio još slađi. U Vlaškoj ulici 19, u neposrednoj blizini Europskog trga, u malom haustoru smjestila se trgovina “Ruske delicije”. Za dašak ruskog ugođaja u centru Zagreba pobrinula se Anastasija Knežević koja je trgovinu otvorila zahvaljujući nostalgiji za domom, što se pokazalo kao izrazito dobar poslovni potez. Anastasija, inače podrijetlom iz srca Si-bira, u Hrvatsku je došla kao desetogodišnjakinja te je odrasla u malom zagorskom selu. “Jugoslaveni su bili jako cijenjeni 80-ih go-dina i radili mnoge građevinske

poslove po Rusiji. Granice su nam bile zatvorene pa je bila prava lutrija dobiti dozvolu za izlazak iz Rusije, ali moja majka ju je dobila pa smo završili u Hrvat-skom zagorju”, započinje svoju priču Anastasija. Na sreću svih ljubitelja ruskih delicija, Anasta-sija se nije vratila u domovinu, već je svoju domovinu doni-jela nama, na čemu joj jedino možemo zahvaliti. “Jednom sam se vratila u svoj rodni kraj, ali to više nije to, jako je surovo. Mnogo je ljepše i lagodnije živjeti u Zagrebu” kaže Anastasija i dodaje da je u Hrvatskoj završila fakultetski studij marketinga i financija, što joj je olakšalo ulazak u poduzetničke vode. “Bila sam spremna na borbu s birokracijom i na sve poreze i prireze”, kaže ova trgovkinja. Za otvaranje trgovine u Zagrebu, zaslužan je bivši posao koji je obavljala za jednu rusku kompaniju koja se bavi prodajom električne energije. “Taj posao

mi je omogućio da proputujem cijelu Europu, što me dovelo

do spoznaje da svaki veći europski grad ima rusku trgovinu, osim Zagreba, koji je zaslužio jedno takvo mjesto”, smatra Anastasija.

JESETRA I KAVIJARRuske delicije otvorene su

nešto više od dvije i pol godine, što je bilo dovoljno da se isprofil-iraju kao trgovina s autentičnim

Rijetki su upoznati s čarima ruske kuhinje i delicijama koje dolaze iz najveće zemlje na svijetu, ali to se vrlo brzo može promijeniti. U Ruskim delicijama pronaći se mogu najbolji kavijari, neizostavne votke, razni riblji dimljeni specijaliteti i izvorni ruski slatkiši

u Zagrebu otvoren SPECIJALIZIRANI

DUĆAN Ruske delicije

2013.

94

N

Ožujak | jatrgovac.hr

ruskim proizvodima koji se ipak certificiraju u Njemačkoj. “Ni Rus Rusu ne vjeruje”, ističe Anastasija kroz smijeh pa dodaje: “Sve proizvode nabavljamo preko distributera iz Njemačke i svi su proizvodi certificirani, što nam je jako bitno, jer se ne želimo ‘igrati’ s nekvalitetnim ili polu-proizvodima. Rusko tržište je ogromno pa je teško pronaći proizvod koji cijenom zadovoljava kvalitetu. Ogromna je potražnja pa svašta prolazi”, objašnjava pritom ova poduzetnica. Tome u prilog ide i činjenica da Rusi koji uđu u trgovinu često ostanu zatečeni kvalitetom proizvoda jer takvu kvalitetu ne mogu pronaći niti kod kuće. U Rusiji je jedna od glavnih namirnica riba pa tako ribljih specijaliteta u Ruskim delicijama ima napretek. Od vrhunskog kavijara, dimljene jesetre, kamčatske pastrve do dimljenog lososa i paštete od jetre bakalara, na policama ove trgovine svi će ljubitelji delikatesa doći na svoje. “Imamo više vrsta kavijara. Recimo, ‘best buy’ kavi-jar je Syomgi kojega za 80 kuna dobijete 130 grama, zatim imamo nijansu bolji kavijar kojega za

160 kuna dobijete 100 grama i na kraju prestižni kavijar iz sibirske jesetre za koji je potrebno izdvojiti 680 kuna za 50 grama, dok je ipak najpristupačniji kavijar od bakalara,” govori Anastasija. Premda su dvojili trebaju li naručiti ovaj prestižni kavijar misleći da prodaja neće ići najbolje, pokazalo se up-ravo suprotno. “Ljudi su počeli prepoznavati kvalitetu bez obzira na cijenu”, zaključuje Anastasija. S vrhunskim kavijarom, kao i s ostalim specifičnim proizvodima,

želja im je kao distributeru opskrbljivati hotele i restorane na Jadranu, ali i izaći van granica Hr-vatske. “Trenutno je ovo posao od kojega se ne možemo obogatiti. Imamo dovoljno za solidne plaće, za pokrivanje svih troškova, ali da ću kupiti jahtu, neću”, veselo će Anastasija te potom dodaje: “Ako nam uspije plan s hotelima, restoranima i distribucijom, možda i bude za jahtu”, šali se ona. Hrvati u trgovinu najčešće dolaze po jetru od bakalara koja se u Rusiji konzumira zbog tera-peutskih svojstava jer iz organ-izma uklanja male ugruške. Do-voljno je četiri tjedna za doručak konzumirati jetru i zdravlje je zajamčeno. Osim jetre, dimljena jesetra se jako dobro prodaje, što nije čudno jer je okus ove dim-ljene ribe jednostavno savršen i ostavlja dojam slavonske pečenice u ustima, iako zapravo jedete ribu – neopisivo dobro. Za vrhunski ugođaj u ustima potrebno je izd-vojiti 200 kuna za kilogram ove dimljene poslastice.

NIŠTA KISELOOsim ribljih delikatesa, u trgovini se mogu naći i drugi specijaliteti ruske kuhinje pa se na policama mogu naći i ukiseljene gljive, koje Rusi izrazito cijene, male tikvice, punjeni ravijoli s govedinom, ukrajinske varenjike – ravijoli punjeni slatkim višnjama, gru-zijski začini i kruh Borodinski. “Osim hrane imamo i tradicion-alna ruska pića. Naravno, votku ne treba posebno spominjati, ona je tu u više varijanti, ali prava ekskluziva su gruzijska vina iz amfora naziva Kindzmarauli. Imamo i aristokratski vino iz Moldavije te posebno muškatno vino za ljepši spol, specifičnog imena ‘Za mile dame’, a tu je i ‘Sovjetski šampanjac’ bez kojega u Rusiji ne može proći niti jedna prava zabava ili svečanost”, govori Anastasija. Rusi nisu ljubitelji kiselog pa samim time kisela vina kod njih ne prolaze, a ako ponudite svom ruskom prijatelju kiselog vina, možete biti sigurni da će ostati uvrijeđen. Kako ne podnose kiselo, tako ni octa nema


Kupci pri dolasku u Ruske delicije imaju priliku besplatno kušati različite delikatese u ponudi

Kako bi približila ruske proizvode domaćim potrošačima, vlasnica planira pokrenuti radionice ruske kuhinje

95

na njihovom jelovniku, a salate isključivo začinjavaju hladno prešanim suncokretovim uljem. Mada nisu pivska nacija, kao mi Hrvati, i Rusi imaju odlično pivo. “U trgovini držimo na-jkvalitetnije rusko pivo, a to je Baltika, i moram priznati da se svi šokiraju kada ga probaju jer većina smatra da Rusi nemaju tako dobra i kvalitetna piva”, kaže nam Anastasija. Više od piva, tradicionalno se u Rusiji ispija čaj. Čak tri puta dnevno, slično kao i Englezi, Rusi uživaju u svom čaju, koji od davnina dolazi iz Kine. Štoviše, Rusi su prije upoznali čaj nego zapadnjaci. “Čajevi se jako dobro prodaju, a uz njih obvezno idu i naše slastice. Zefir je slastica od pirea od jabuka, bjelanjka i morskih algi iznimno popu-larna u Rusiji. Osim toga, Hrvati su prepoznali jedan specifičan proizvod, a to je kondenzirano mlijeko”, kaže vlasnica ove trgovine. Kondenzirano mlijeko bi se moglo opisati kao med od mlijeka. To je mlijeko iz kojega je tehnološkim postupkom izvučena sva vlaga te ostaje samo gusta tekstura, veoma slatka, savršena za palačinke ili kolače.

OBAVEZNA DEGUSTACIJAKada prvi put zakoračite u Ruske delicije nećete biti osuđeni samo na gledanje. Naime, svi koji stupe u trgovinu bit će počašćeni be-splatnom degustacijom. “Ljudi se nekako moraju upoznati s našim proizvodima, a od gledanja nema ništa sve dok ne stavite u usta ove divne delikatese”, priča Ana-stasija i dodaje: “To je najbolji način. Mnogi su na početku skeptični pa im treba dati vjetar u leđa, a mi to našim degus-tacijama i činimo”, zaključuje vlasnica ove specijalizirane trgovine. U budućnosti Anasta-sija planira pokrenuti radionice ruske kuhinje, a 18. ožujka u hotelu Aristos u Buzinu održat će se dani ruske kuhinje, gdje će se moći za 110 kuna guštati u čak 40 jela iz Rusije.

Info

Naziv trgovine: Ruske delicijeNaziv tvrtke: Emasof d.o.o.

Adresa trgovine: Vlaška 19, Zagreb

Vlasnik: Anastasija KneževićGodina osnivanja: 2013.

Kvadratura: 30 m²

86 Svibanj 2015. www.jatrgovac.hr

Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Novo na polici

Fifty Pound gin

Za period posta i preduskrš-njeg razdoblja u Podravci su

pripremili jedan proizvod iz Eva asortimana samo za taj period potrošnje. Radi se o Eva tuna posnoj pašteti 95 g, proizvede-noj od kvalitetnih fileta tuna s pažljivo odabranim začinima koji joj daju pre-poznatljiv blagi okus. Glavna karakteri-stika ovog

proizvoda u tome je što osim ribe ne sadrži ostale sastojke životinjskog porijekla (koje ostale riblje paštete mogu imati u svom sastavu), pa je proizvod pogodan za konzumaciju u vri-

jeme posta. Osim kao paštetu na kruhu,

proizvod se može koristiti i za pripre-manje maštovitih posnih

delicija.

Iz bogatog portfelja premium brendova gina, koje u ekskluzivnom zastupstvu ima tvrtka Valentić d.o.o.

iz Sesveta, ovom prilikom predstavljamo “Fifty Po-unds”. To je vrhunski gin poznat još od 1736. godine kada je proglašen zakon po kojemu se plaćalo 50 funti po galonu (kako bi se suzbilo crno tržište gina u Londonu i Engleskoj), po čemu je ovaj gin i dobio ime. I danas se spravlja u Londonu, u maloj destileriji pod paskom vrhunskih majstora, od dobro izbalansirane i tajne kombinacije bilja, začina, voća i cvjetova, zajed-no s alkoholom od žitarica koji je četiri puta destiliran kako bi bio što čišći. Ključno bilje koje se koristi u proizvodnji ovog gina su bobice borovice, korijander i korijen anđelike koji dolaze s čak četiri kontinenta i kao takvi su jamstvo kvalitete. U ovome ginu može se uživati u čistoj formi s ledom ili pomiješanim u raznim koktelima kao što su “Classic Gin & Tonic”, “Fifty Dry”, “Red Pounder”, “Fifty on the road”, gdje je miješan s raznim dodacima bilja i drugih napitaka. Iz Valentića napominju kako, uz dodatak bilja iz njihove ponude (Botanicals) koje je šira publika imala prigodu kušati na nedavnoj prezentaciji gi-nova i botanicalsa u Zagrebu, uživanje u ovom ginu dobiva potpuno novu dimenziju i za svaku je preporuku. Više o ovom i ostalim proizvodima iz asortimana Valentića doznajte na: www.valentic-drinks.com.

Tvrtka Labud predstavila je dvije nove ekstenzije popular-

nog brenda Sanitar namijenjene čišćenju i dezinfekciji WC školjke. Riječ je o WC Sanitar Active Gelu koji dolazi u dva osvježavajuća mirisa, Ocean Fresh i Pine Fresh, za potpunu higijenu i čistoću WC školjke. WC Sanitar Active Gel uklanja 99,99% bakterija, otapa kamenac i hrđu, čisti i osvježava te djeluje ispod vode.

PIK Šunka s hrenom 150 g novi je proizvod iz PIK Vrbovca u kojem su odlično sljubljeni

blagi okus ukusne šunke i domaćeg hrena. Jedinstveni okus čini pravu poslasticu za sve ljubitelje tradicionalnih zalogaja. Površina proi-zvoda prekrivena je sitnim komadićima mirisnog hrena, zbog čega svaka šnita ima atraktivan presjek te neodoljivu aromu, a kao ni drugi PIK proizvodi ni Šunka s hrenom ne sadrži pojači-vače okusa, umjetna bojila, gluten ni soju. PIK šunka s hrenom osigurava savršenu kombinaciju okusa specifičnih za uskršnje vrijeme, a idealna je i za konzumaciju tijekom cijele godine.

Preporuka

Nova gurmanska poslastica

Eva tuna posna pašteta

WC Sanitar Active Gel

Bronhi u obliku tvrdog bombona

Bronhi karamela, koja je na trži-štu dostupna već 90 godina, od

sada dolazi i u obliku tvrdo punje-nog bombona. Najpoznatiji Krašev bombonski brend kao tvrdi punjeni bombon zadržao je okusom origi-nalnu karamelu, ima mali, ovalni oblik i bogato punjenje. Zahvalju-jući sastojcima – ekstraktu sladića, anisu i menti, i novi Bronhi djeluje ugodno i osvježavajuće. Posebnost Bronhija je u tome što je kroz 90 godina zadržao svoj izvorni recept. Također, ono što ga čini specifičnim je i to što Bronhi ne sadrži umjetne arome i bojila.

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Poslovna edukacija i

konferencije 2016.21.04.2016. - 5. Supply Chain konferencija - Dan moderne logistike

19.-20.05.2016. - Upravljanje i planiranje proizvodnje 13.-14.10.2016. - Efikasno skladište i Inventura

17.-18.11.2016. - Pregovarač crni pojas (Black Belt Negotiator)

Informacije na 01/6602 557 ili [email protected] / www.logiko.hr

5. - 10. 4. 2016.

www.zv.hr

...onaj pravi.

Novi atraktivNi sadržaji:

• kvartoteka - najava salona po zagrebačkim kvartovima• Pit stoP na trgu bana jelačića• Biker show i Moto alka• karting utrke• izložba malih modela vozila i vlakova• Harley davidson show• auto moto forum

Mladi&inovativni:• FsB racing team

up!ecajglavnu nagradu.

Fotografija je simbolična.


Neka egida

84

HR/05/06

0

We are where you are.

Na Vašim tržištima, mi smo kod kuće. S vlastitim poslovnicama, osobno pomažemo da ostvarite svoje ciljeve. S jednom od najučinkovitijih logističkih mreža na svijetu. I sa ciljem kojim se vodimo više od 500 godina: Service Excellence. Kako Vam možemo pomoći?www.gw.world.hr/near-me

Documents

Ja TRGOVAC magazin – ožujak 2016