Ja TRGOVAC magazin - travanj 2013

Broj 26 | Travanj 2013.

Sektor visoke vrijednosti

Duhanska industrija

DiskontiProsperitet u vrijeme krize

U fokusuOglašavanje

u tisku

Globalna kretanja

Walmart kao pokretač

malog formata

IntervjuIvan Ćibarić Savez udruga malih trgovaca RH

4 Ožujak 2013. www.jatrgovac.hr

4th FMCG & RETAILARENA 2013Međunarodna konferencijaprehrambene industrije

Zagreb, Hrvatska18. - 20. lipanj 2013.

www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | faks: + 385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

Organizator:

www.infoarena.biz

Suorganizator:

5Travanj 2013. www.jatrgovac.hr

[email protected]

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Kovačić, PressCLIPPINGAnte Pavić, novinarJana Blažević Marčelja, STeP RiIvan-Damir Anić, Ekonomski institutSlađana Šmitran, VALICONDarijo Mateljak, PCA ZagrebMilanka Ćorić, AC NielsenMladen Kožić, GfK Croatia

Boris Vulić, Mapa ZnanjaKristian Anić-Kaliger, AC NielsenSaša Vejnović, novinarAndraž Zorko, VALICONDanijela Orlović, Media netElvira Mlivić Budeš, FilaksStewart Samuel, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Neža Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak, Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Postulati su to kojih se čvrsto držimo od samog počet-ka i koji su, uvjeren sam, koliko god u ovim tržišnim uvjetima bili zahtjevni za ostvariti, bili presudni za održivost i razvoj magazina i portala Ja TRGOVAC.

Kvalitetnim i vjerodostojnim sadržajem prvenstveno smo opravdali povjerenje čitatelja, a vrlo brzo i kolega iz medija koji su prepoznali Ja TRGOVAC kao pouzdan izvor infor-macija s područja maloprodaje i robe široke potrošnje za

provjeru i prenošenje podataka u vlastitim publikacijama. S transparentnom nakladom i distribucijom magazina na ruke i ime ključnih ljudi sektora, a koja je od ovog izdanja potvrđena i certifikatom revizijske kuće ABC Hrvatska, efikasno je uložena i opravdana svaka kuna oglašivača koji su iskoristili učinkovitost i važnost ovakvog tipa poslovne komunikacije. Kvaliteta i vjerodostojnost bila je itekako presudna u pridobivanju čitatelja i pratitelja u najotvorenijem i najizravnijem mediju-internetu. Ljudi iz struke putem naše interne tražilice redovito se konzulti-raju s analizama kategorija i drugim istraživanjima, dok

potrošači lajkaju novitete na tržištu i propitkuju o njiho-voj dostupnosti, cijeni, benefitima. Spomenute postulate vjerujem da smo opravdali i u ovom izdanju u kojem smo značajan dio posvetili drugoj branši koje smo također dio, a to je izdavaštvo, koje dobrano ispašta zbog gospodarske krize i niza drugih čimbenika, no koje ima neupitnu vrijednost koja je u zadnje vrijeme u podsvijesti marketingaša na određen način nezasluženo obezvrijeđena. Vrijednosti pak svakako ne nedostaje u sektoru duhanske industrije s obzirom na to da cigarete imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje, a čiju dinamiku i aktivnosti dono-simo u najopsežnijem takvom prilogu dosad. Ništa manje dinamično i prosperitetno nije niti u sektoru diskontne trgovine koja se u krizi snalazi bolje nego itko drugi, a koja je također u fokusu i ponudi ovomjesečnog sadržaja, u skladu s našim sloganom “Vama na usluzi”.

Maroje Sabljićglavni urednik

Kvaliteta i vjerodostojnost

Impressum ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 26 / Besplatni primjerak

“Postulati su to kojih se čvrsto držimo od samog početka“

NAKLADA: 8.020 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

6 Travanj 2013. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | Vijesti Otvoren centar City Colosseum

14 | DruštVeno oDgoVorno posloVanje Mercator donira kruh za pučke kuhinje

15 | MeDijski baroMetar trgoVačkih lanaca Povećanje plaća u Lidlu vijest mjeseca

16 | genetski MoDificirana hranaGMO slobodni

18 | cjenoVna politika Objedinjavanjem cijena do rasta

20 | DiskontiProsperitet u vrijeme krize

26 | trgoVačke MarkeSve značajnije mjesto u košarici

28 | sreDstVa za čišćenje prozoraZa ljepši pogled

32 | upraVljanje nabaVoMZaraditi ili uštedjeti?

34 | interVju: iVan ćibarićSavez udruga malih trgovaca RH

36 | Duhanska inDustrija – proizVoDnjaSektor visoke vrijednosti

42 | Duhanska inDustrija – cigarete Noviteti privlače potrošače

44 | Duhanska inDustrija – regijaOtvorena utakmica

56 | oglašaVanje u tiskuTržište, trendovi, vrijednost i čitanost

66 | oDnosi s MeDijiMa Jasni ciljevi daju jasne rezultate

68 | Vijesti iz regije Delhaize prodao albansku podružnicu

70 | Vijesti iz sVijetaTesco se povlači iz SAD-a

72 | globalna kretanjaWalmart kao pokretač malog formata

74 | brenDoVi našeg DjetinjstVa Piće za stare i mlade

75 | noVo na polici

78 | izlog

TRGOVAČKI CENTRI

U Slavonskom Brodu sredinom travnja je otvoren trgovački

centar City Colosseum, investicija vrijedna oko 53 milijuna eura. Posao je u centru našlo 300 djelatnika, a iz City Colosseuma ističu kako je riječ o

Agrokor i Adris u zajedničko

preuzimanje ostatka dionica Tiska

Agrokor je 17. travnja prešao konačan prag od 75 posto dionica s pravom

glasa u Tisku te je istog dana nastala obveza objavljivanja ponude za preuzi-manje ove kompanije. Upisani temeljni kapital Tiska iznosi 238.778.700 kuna te je podijeljen na 1 redovnu dionicu serije AI, nominalnog iznosa 120.000 kuna i 2.386.587 dionica serije AII, koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Agrokor drži 1.291.895 redovitih dionica s pravom glasa AII Tiska, a tako-đer i 0,95655 dijelova 1 dionice serije AI. Temeljem sporazuma o razumijevanju od 17. travnja Agrokor zajednički djeluje s Adrisom koji ima 617.227 dionica AII serije što predstavlja 25,86 posto temelj-nog kapitala Tiska. Tako Adris i Agrokor skupa drže 1.909.122 redovnih dionica serije AII, što predstavlja 79,99 posto temeljnog kapitala Tiska.

U veljači potrošnja pala 3,3 posto

U veljači je u Hrvatskoj promet u trgovi-ni na malo pao 3,3 posto na godišnjoj

razini, što je manji pad nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo. Držav-ni zavod za statistiku objavio je prvu pro-cjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači nominalno ostao nepromijenjen u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 3,3 posto.

Otvoren City Colosseum u Slavonskom Brodu, investicija od 53 milijuna eura


Vijesti

TRGOVAČKI CENTRI

najvećem i najmodernijem trgovačkom i zabavnom centru srednje Slavonije. Novi trgovački centar, koji uz stanovnike slavonskobrodskog područja planira privući i posjetitelje iz regije i susjedne BiH, prostire se na 50.000 m2. Skoro sve

prodavaonice i sadržaji završeni su, a nekolicina njih se otvara uskoro, izvijestili su iz tog centra. Centar ima niz bogatih i raznolikih sadržaja, na oko 23.000 m2 neto, prodavaonice niza brendova, poput primjerice C&A, H&M, NewYorkera,

s.Olivera, Deichmanna, Plodina, u centru je i multipleks kino Cinestara Blitz koje ima četiri dvorane, te niz ugostiteljskih sadržaja. City Colosseum ima ukupno 1100 parkirališnih mjesta, od čega 410 u podzemnoj garaži.

Potpisan Ugovor o Cash Poolingu Saveza udruga malih

trgovaca RH i PBZ-aSavez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske i Privredna

banka Zagreb (PBZ) potpisali su Ugovor o Cash Poolingu, odnosno objedinjenom vođenju računa za članice Saveza čime se osigurava bolje upravljanje novčanim tokovima uz niže bankarske troškove. Tako su u Cash Pooling kod Privredne banke Zagreb ušli: Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske (Čakovec), Udru-ga malih trgovaca Zagreb (Zagreb), Udruga trgovaca ’051′ Rijeka (Rijeka), Udruga trgovaca Međimurja (Čakovec), Udruga trgovaca Sisak (Sisak) i Udruga trgovaca Zadarske županije (Zadar). Pod okriljem Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske djeluje 331 poslovni subjekt s oko 600 prodajnih mjesta.

Otvoren City Colosseum u Slavonskom Brodu, investicija od 53 milijuna eura


Vijesti

Kartice vjernosti zadnjih su godi-na dosegle svoj vrhunac, no ako je suditi prema ocjenama struč-njaka sve su beskorisnije i kupci bi ih mogli željeti sve manje. Kupci su, naime, postali preza-sićeni tolikim karticama koje im

se nude, a istraživanja pokazuju da polako gube efekt, jer se na njima ne može uštedjeti baš onoliko koliko se možda na prvi pogled čini. “Kartice vjernosti više nisu kriterij razlikovanja pojedinih trgovačkih lanaca, već

su postale standard. Stoga niti jedan lanac više ne može tvrditi da ima konkurentsku prednost po tom pitanju. Te kartice posta-ju kontraproduktivne. Novčanici su nam prepuni plastika koje u velikom broju slučajeva ne služe

ničemu”, smatra Blaženka Kneže-vić, profesorica na Katedri za tr-govinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te ističe kako istraživa-nja njezinih studenata pokazuju da potrošači od 10 kartica koje posjeduju koriste tek – dvije.

Od trgovaca se traži fer cijena bez obzira na loyalty kartice • • •

Udruživanje i povezivanje malih trgova-ca jedan je od uvjeta njihova opstanka

na tržištu, no nužno je također ulagati u znanje i razvoj, istaknuto je na skupu o trgovini održanom u okviru Međunarod-nog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Ivan Damir Anić iz Eko-nomskog instituta Zagreb istaknuo je kako je obrtnička trgovina najviše izložena krizi, najviše se susreće s izazovima, a posljedica pada prometa u trgovini na malo je i pad zaposlenih te bruto plaća. Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić ponovio je kako je od počet-ka krize, točnije u zadnjih pet godina, u maloj trgovini izgubljeno više od 15 tisuća radnih mjesta. Napominje kako je mala trgovina nužna za opstanak stanovništva

u ruralnim prostorima, no smatra i kako su potrebna ulaganja u osuvremenjavanje prodajnih prostora. Slikovito je to ilustrirao “da je Konzum ostao na razini Unikonzuma danas ga ne bi ni bilo”.

Opstanak male trgovine u udruživanju

Agrokor kupio 4,5% dionica

KonzumaKoncern Agrokor u zajedničkom je dje-

lovanju s Jamnicom preuzeo i otplatio 1,03 milijuna dionica u procesu ponude za preuzimanje Konzuma. Ponudu Konzuma prihvatilo je 355 dioničara koji su po cijeni od ponuđenih 148 kuna po dionici ukupno prodali 4,55 posto ukup-nog temeljnog kapitala trgovačke kuće. Cijena dionice na burzi iznosi 140,5 kuna. Agrokor sada drži 81,49 posto dionica Konzuma, dok Jamnica, koja nije stekla dionice u ponudi za preuzimanje, drži do-datnih 11,1 posto dionica. Zajedno drže 92,6 posto ukupnog broja dionica.

NTL nastavlja zakup trgovina Biljemerkanta

Narodni trgovački lanac (NTL) i dalje nastavlja zakup i ugovaranje zakupa

maloprodajnih objekata tvrtke Bilje-merkant u stečaju. Iako su prvobitno najavljivali kako će preuzeti poslovanje 200 trgovina, početkom travnja taj je broj iznosio 214 maloprodajnih objekta. “Smatram kako ćemo ići do broja od 240 objekata, te u njima zadržati nešto manje od 700 radnika”, izvijestio je Mirko Šimić, voditelj NTL-Regije istok, dodajući kako povratnički prodajni rezultati pružaju razlog za optimizam.

U trgovini ove godine ugašeno 785

poduzećaU prvih jedanaest tjedana 2013. godine

gospodarski sektor trgovine na veliko i malo doživio je najveći ekonomski udar. Prema izvješću tvrtke Bisnode, samo u tom sektoru tijekom ove godine ugašeno je 785 poslovnih subjekata, 157 subjekata proglasilo je stečaj, a 1560 poslovnih ra-čuna ušlo je ove godine u blokadu. Sektor trgovine na veliko i malo prati očekivano građevinarstvo, dok se na trećem mjestu gospodarskog udara nalazi sektor prera-đivačke industrije. Upravo je prerađivačka industrija u brojnim negativnim ekonom-skim pokazateljima zauzela neslavno drugo mjesto.

U ožujku inflacija skliznula ispod 4%

U ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliz-nula s 4,9%, koliko je iznosila mjesec

dana prije, na 3,7%, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine. Prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošač-kih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3%, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7%. To predstavlja znatno usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,9%. Inflacija od 3,7% najniža je od trav-nja prošle godine, kada je iznosila 2,6%.

Fuele: EK radi na tome da Hrvatska zadrži trgovinski

režim sa zemljama CefteViše nema razloga za nastavak monitoringa nad Hrvatskom,

objavio je tijekom službene posjete Hrvatskoj povjerenik EU za proširenje Štefan Fuele, a smatra i da nema nijedne pre-preke za ulazak Hrvatske u članstvo EU 1. srpnja. Na predava-nju koje je održao na Veleučilištu Vern upitan je kako stoje pre-govori koje Europska komisija vodi u ime Hrvatske s članicama Cefte oko budućeg trgovinskog režima, što je posebno važno za hrvatske izvoznike. “Pregovori teku glatko – negdje više, a negdje još ima posla oko specifičnih proizvoda”, odgovorio je, dodavši kako im je stalo da Hrvatska ne izgubi preferencijalni trgovinski režim s tradicionalnim partnerima u regiji.

Proizvođači bezalkoholnih pića iznenađeni višom trošarinom

Domaći proizvođači bezalkoholnih pića iznenađeni su promje-nom stava Ministarstva financija koje je u posljednji trenutak

u prijedlogu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića odustalo od smanjenja iznosa posebnog poreza na bezal-koholna pića s 40 kuna na 30 kuna po hektolitru, upozoreno je iz Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP). Navode kako je GIUPP prijedlog smanjenja porezne stope pozdravilo kao mjeru poticanja rasta i razvoja domaće proizvodnje, a inzistiranje na zadržavanju postojeće stope samo dodatno otežava poziciju domaćih proizvođača bezalkoholnih pića koji se zbog visokih državnih nameta na proizvodnju nalaze u iznimno teškoj poziciji pred sam ulazak na tržište EU.


Vijesti

KARIjERE

Helena Grahovac nova direktorica poslovnog sektora u Henkelu

Helena Grahovac

od 1. travnja preuzela je poziciju Direktorice poslovnog sektora pro-izvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. U svojoj dugogodišnjoj karijeri unutar tvrtke Henkel, Helena Grahovac je radila na različitim pozicijama. Na mjesto Direktorice poslovnog sek-tora proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu Grahovac dolazi s pozicije Direktorice prodaje.

Goran Pajnić izabran za predsjednika HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede

Na Izbornoj skupštini

HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede za predsjed-nika udruge izabran je predsjednik Uprave Belja Goran Pajnić. U novom mandatu, u Iz-vršni odbor udruge izabrani su: Olivija Jakupec (Podravka), Srđan Oreb (Badel 1862), Mijo Sabolić (Poljodar tim), Alen Fontana (Du-kat), Mate Štetić (PIK Vrbovec) i Josip Budimir (Franck). S obzirom na skoro pristupanje Hrvatske EU, pred Udrugom je vrlo izazovan period. Stoga nam je prioritet osi-gurati konkurentnost gospodarstva na jedinstvenom tržištu EU, ali i stvaranje povoljnih uvjeta poslo-vanja s trećim zemljama, istaknuo je Pajnić.

Predstavnici švedskih kompanija u poslovnom izaslanstvu, koje je tije-

kom travnja posjetilo Hrvatsku, vrlo su zainteresirani za suradnju i poslovanje na hrvatskom tržištu, a veliki interes za izla-zak na švedsko tržište pokazale su neke hrvatske tvrtke poput Podravke, rečeno je nakon sastanka ministra gospodarstva

Ivana Vrdoljaka sa švedskom ministricom zaštite okoliša Lenom Ek. Osim Podravke, čiji je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić odmah uspostavio kontakte sa švedskim partnerima, ministar Vrdoljak je rekao da su interes za iskorak na tržište ove skan-dinavske zemlje pokazali i drugi hrvatski poduzetnici.

Svarog vodka, premium proizvod Badela 1862,

na natjecanju International Spirits Challenge u Velikoj Britaniji osvojila je bronča-no priznanje. International Spirits Challenge održava se već 18 godina te je jedno od najcjenjenijih ocjenjivanja podržano od strane većine vodećih svjetskih proizvođa-ča alkoholnih pića. Na ocje-njivanje utječu degustacija, dizajn i pakiranje, marketing i trgovačke nagrade, a ove je godine bilo prijavljeno više od 1000 uzoraka iz 70

zemalja. Svarog vodka je lansirana prije nešto manje od godine dana. Iz Badela navode kako se ova trostru-ko destilirana vodka već eta-blirala na domaćem tržištu, a dokazuje se i kao izvozni proizvod na tržištu Kine i regije, s planovima izvoza i u EU kojem će ova nagrada svakako pomoći.

Podravka zainteresirana za švedsko tržište

Međunarodno priznanje Badelu 1862 za Svarog vodku

Uskoro novi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom

Hoće li i u kojoj mjeri doći do promjene cijena hrane nakon što Hrvatska postane članicom EU-a, tržišta s oko 500 milijuna ljudi, u ovom času teško može procijeniti i uvaženi hrvatski stručnjak u području poljoprivrede i prehrambene industrije Stipan Bilić, direktor udruženja hrvatskih

konditora Kondin. “U pravilu je vrijedilo da, pri ulasku u EU na primjeru sadaš-njih članica, u prvo vrijeme ne dolazi do bitnih promjena u razini cijena, pa stoga vjerujem da zbog ulaska ni kod nas neće doći do većih promjena u razini cijena”, smatra Bilić.

Stipan Bilić: Neće doći do većih promjena cijena hrane • • •

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i pri-rode Mario Obrdalj najavio je uvođenje

novog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj pri čemu novi Zakon o otpadu predviđa uspostavu recovery organizacija kao novog sustava gospoda-renja ambalažnim otpadom. “Koncesijski model se napušta i ostaje još financijsko i pravno pitanje postojećih koncesija. Za-konom će biti značajno poboljšan i sustav izdavanja dozvola, a zasebne kategorije otpada će imati i svoj zasebni pravilnik u kojima će se odrediti i prijelazni rokovi i

druge obveze”, istaknuo je Obrdalj tijekom okruglog stola koji je na temu “Sustav upravljanja ambalažnim otpadom” održan u Zagrebu u organizaciji tvrtke Interseroh.

Plodine do 2015. planira otvaranje novih trgovina i

novo zapošljavanje

Tvrtka Plodine planira do 2015. u Hrvatskoj imati sto trgo-vina, povećati broj djelatnika, doseći ukupni prihod od 5

milijardi kuna godišnje te učvrstiti drugu poziciju na tržištu maloprodaje s udjelom od 20 posto, izvijestili su iz te tvrtke nakon što su u sklopu novog trgovačkog centra City Colosse-um u Slavonskom Brodu otvorili svoj 72. objekt veličine super-marketa. Ukupna vrijednost investicije u taj supermarket je 12 milijuna kuna, površine je 3500 četvornih metara te zapošljava 60 djelatnika. Iz Plodina naglašavaju kako su u proteklih pet godina u razvoj uložili 1,76 milijardi kuna i otvorili 32 objekta.

Osječki Ricardo ulazi u posao sa sokovima i energijom

Osječka logistička kompanija povećala je flotu na 115 vozila, no već u srpnju kreće u velik iskorak u druga poslovanja. “U

10 novih kamiona s hladnjačama uložili smo 12 milijuna kuna. Do kraja godine planiramo kupnju još 20 takvih kamiona. Krajem prošle godine otvorili smo poslovnicu u Zagrebu. Potpisali smo IPARD ugovor i u srpnju krećemo s probnom preradom voća i povrća u prirodne sokove. Također, osnovali smo sestrinsku tvrtku Ricardo Energija i do lipnja ćemo pustiti u rad dvije solarne elektrane”, izjavio je Darko Rimac, član Uprave i suvlasnik osječke kompanije Ricardo, specijalizirane za distribuciju, logistiku i skla-dištenje. U liniju za preradu voća ukupno je investirano dva mili-juna kuna, a pola tog iznosa financirat će se iz IPARD programa.


Vijesti

KARIjERE

Mato Zadro od 1. svibnja na čelu TDR-a

Iz Adris grupe su objavili

kako na mjes-to predsjed-nika Uprave TDR-a dolazi Mato Zadro koji na tom mjestu mije-nja Davora Tomaškovića. “Nakon sedam godina provedenih u tvrtki Davor Tomašković s 1. svibnja ove godine odlazi s čelne pozicije TDR-a. U tom razdoblju TDR je, u konkurenciji s vodećim globalnim kompanijama, ostvario zapažene poslovne rezultate i ostao lider na domaćem i regionalnom tržištu”, navode iz Adrisa te dodaju kako je pod Tomaškovićevim vodstvom TDR zadržao poziciju uspješne i neovisne duhanske kompanije.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) Mato Mlinarić izjavio je kako bi Vlada i Ministarstvo financija trebali raz-motriti mogućnost smanjenja PDV-a na hranu na 10 posto. Mlinarić je ustvrdio kako poljoprivrednici u nekim zemlja-ma EU, poput Austrije, imaju “skrivene” potpore u obliku manjeg PDV-a, gdje je

stopa PDV-a 20 posto, a na hranu 10 pos-to. Ocijenio je kako to znači da tamošnji proizvođači, koji nisu u sustavu PDV-a, imaju uvećanu dobit za 10 posto koju ne vraćaju državi, te pozvao Ministarstvo fi-nancija da razmotri ovu mogućnost kako bi se omogućilo da hrvatski proizvođači budu ravnopravni europskima.

Dalmacijavino širi maloprodajnu mrežu otvaranjem novih trgovina, osvježava

promociju aktiviranjem Facebook stranice, te razvija ponudu pokretanjem proizvodnje Pipi tonic water i Pipi bitter lemon. U Splitu su otvorene tri nove diskontne trgovine proizvoda Dalmacijavina tako da ih u tom gradu sada ima pet, dok se ostale prodava-onice nalaze u Sinju, Drnišu, Solinu, Kaštel starom, Jelsi, Starom Gradu na Hvaru i u samom mjestu Hvaru. “Vrlo je važno što se sve navedene aktivnosti, pa i one promotiv-ne, realiziraju uz minimalna ulaganja, što ne umanjuje uspjeh, ali doprinosi stabilnosti procesa očuvanja radnih mjesta i samog Dal-macijavina d.d. u stečaju do trenutka ulaska dugoročnih investitora”, kažu u tvrtki.

Dalmacijavino otvara nova prodajna mjesta

Rastu prihodi tvrtke eKupi

Internetska trgovina eKupi planira ove godine udvostručiti prihod na

više od 100 milijuna kuna i postati lider u branši u Hrvatskoj. Irena Langer Breznik, izvršna direktorica tvrtke eKu-pi i potpredsjednica Uprave M Sana, kaže da su 2011., u prvoj godini pos-lovanja, putem internetske trgovine imali promet od 22 milijuna kuna, lani 43,4 milijuna kuna i da rast očekuju zahvaljujući novoj usluzi “marketplace” po uzoru na eBay i Amazon. “Imamo milijun posjetitelja mjesečno, a oko 200 trgovaca čeka da uslugu market-place pustimo iz testne faze kako bi svoju robu mogli prodavati putem eKupi”, kaže Langer Breznik.

Otvorena preuređena Billa

u PuliNakon dvomjesečnog preuređenja u

Puli je na adresi Santoriova 13 otvoren supermarket trgovačkog lanca Billa. Radi se o supermarketu koji je počeo s radom 2001. godine, a ovim preuređenjem, kažu iz Bille, kupcima će ponuditi sasvim novi ugođaj kupovine. “Ponudili smo novi izgled, nove proizvode, svježinu u svim segmentima, novo mjesto za najugodniju svakodnevnu kupovinu, a sve to po najpo-voljnijim cijenama”, poručuju iz trgovca.

Nova direktorica ljudskih potencijala Carlsberga Croatia

Kristina Pri-seker kao

nova direktori-ca Službe ljud-skih potencija-la Carlsberga Croatia preuzi-ma strateško upravljanje, koordinaciju i provedbu programa ljudskih potencijala u ovoj pivovari. Priseker je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru počela je graditi 2003. godine u Vipnetu, a dvije godine potom prelazi u Nestlé Adriatic na poziciju HR Generalista. Timu Carlsberga Croatia pridružila se u rujnu 2008. godine kao me-nadžer ljudskih potencijala s od-govornošću za edukaciju, projekte razvoja talenata, praćenje radne uspješnosti i upravljanje učinkom te usavršavanje postojećih HR pos-lovnih procesa i procedura.

NHS: Treba smanjiti PDV na hranu kako bi se pomoglo proizvođačima


Društveno odgovorno poslovanje

MERCATOR HRVATSKA

Nedavno započeti Mercatorov projekt

“Okusi domaće”, kojim se promiču svježe namirnice, podržale su i poznate osobe s hrvatske glazbene i glumačke scene. Tako su početkom travnja u Mercator Centru u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, Indira iz Colonije, Drele, Zuhra i dr.sc. Donatella Verbanac, stručnjakinja za prehranu, upoznavali posjetitelje s tri vrste kruha, spravljenih od sastojaka tradicionalno poznatih za zagrebačku regiju. Kruh koji je prikupio najveći broj glasova posjetitelja dodan je u ponudu Mercatora koja broji više od 150 vrsta kruha i peciva. Predstavljeni su

Djelatnici dm-a i građani u akciji

“Očistimo hrvatske vode zajedno”

Volonterska akcija “Očistimo hrvatske vode zajedno” u sklopu dm green city

projecta održana je u Zagrebu, Šibeniku, Karlovcu, Varaždinu i Osijeku okupivši veliki broj volontera koji su čistili jezero Savica (Zagreb), lučicu Mandrač (Šibe-nik), divlje odlagalište otpada u naselju Drežnik (Karlovac), Zimsku luku (Osijek) i Gradsko jezero Aquacity (Varaždin). Gra-đani su se pridružili djelatnicima dm-a u akciji čišćenja vodenih površina, a stručnu podršku pružili su im ronioci udruge “Dinaridi-DISKF”. Velikoj akciji čišćenja prethodio je edukativni dio dm H2O turneje koja je na svom vodenom putu motivirala građane da se pridruže akciji te ih educirala o važnosti zaštite i očuvanja vodnih bogatstava. dm green city project podržali su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te HGK.

Henkel i Konzum predstavili rezultate projekta “Snaga čistoće za čistu energiju”

Tvrtka Henkel Croatia, s nositeljem projekta brendom Persil, i trgovački lanac Konzum u Zagrebačkom su kazalištu lutaka održale svečanost povodom završetka natječaja

“Snaga čistoće za čistu energiju”. Za projekt, čiji je cilj bio potaknuti djecu u dječjim vrtići-ma na kreativnost vezanu uz ekologiju i očuvanje okoliša, pristiglo je čak 147 prijedloga eko predstava iz vrtića diljem Hrvatske. Ocjenjivački odbor sastavljen od predstavnika Henkela, Konzuma te predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, proglasio je najboljim prijedlog predstave “Eko priča – Tri praščića” Dječjeg vrtića Dugo Selo. Po-bjednički vrtić nagrađen je instalacijom solarnih ćelija čime će se ovoj ustanovi omogućiti značajne uštede energije a time i zaštitu okoliša. Usto, prvonagrađeni vrtić te još 30 dječjih vrtića, čije je prijedloge stručni žiri ocijenio izvrsnim, nagrađeno je eko kutkom.

Lidl pokrenuo donacijski program vrijedan gotovo pola

milijuna kunaLidl Hrvatska pokrenuo je veliku huma-

nitarnu akciju pomaganja zajednici

domaća pogača, kruščić u kalupu i velika peka, a Indira, Drele i Zuhra uspješno su prikupljali glasove posjetitelja te su sa svakim dobivenim glasom osigurali dodatnu štrucu kruha koja je donirana pučkim kuhinjama u Zagrebu.

čiji su glavni nositelji njegovi zaposlenici. Donacijskim programom “Više za zajednicu!” Lidl želi pomoći neprofitnim organizacijama i udrugama diljem Hrvatske i to na način da više od 1600 Lidlovih zaposlenika sami pred-lažu udruge ili organizacije za koje smatraju da im je pomoć dobrodošla. U ime svake od

ukupno 83 trgovine, dva logistička centra i Uprave, bit će odabrana po jedna organiza-cija kojoj će se donirati 5000 kuna u hrani, opremi, igračkama i ostalim potrepštinama. Lidl tako tijekom ove godine želi pomoći go-tovo stotinu projekata pri čemu će donirati ukupno oko pola milijuna kuna.

Započeo humanitarni dio akcije “Okusi domaće”

Zaposlenici Dukata i ove su se godine uključili u najveći eko-loški volonterski projekt u Hr-vatskoj “Zelenu čistku – jedan dan za čisti okoliš”. Zaposlenici i menadžeri iz svih Dukatovih

tvornica u Hrvatskoj - zagre-bačkog Dukata, bjelovarske Sirele i karlovačkog KIM-a - pridružili su se zajedničkoj jednodnevnoj akciji čišćenja divljih odlagališta otpada, koja

se u Hrvatskoj, u organizaciji udruge Žmergo iz Opatije, provodi drugi put te je dio globalnog projekta World Cle-anup 2013. i pokreta Let’s do it! Zaposlenici Dukata prikupili

su i sortirali glomazni otpad na ilegalnim odlagalištima otpada uz rijeku Savu u zagrebačkom Jankomiru, u karlovačkom naselju Gaza te u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara.

Dukat na Zelenom zadatku u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu • • •


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Povećanje plaća u Lidlu vijest mjeseca

Lidl je u ožujku svojim zaposlenicima povećao bruto plaće za 4 posto što je obzirom na gospodarsku situaciju u pojedinim medijima objavljeno poput senzacije

U mjesecu iza nas cijene proizvoda su više no inače zaokupljale paž-nju potrošača. Radi se

o razdoblju prije Uskrsa te nije nedostajalo informacija o proizvodima koji se tradi-cionalno vežu uz proslavu ovog blagdana. Vjerojatno su i oni koji nemaju naviku pratiti objave ove tematike, obratili pažnju na primjerice test šunki različitih proizvo-đača, te prema tome odabrali i planirali kupovinu. Analiza medijskog publiciteta trgo-vačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u ožuj-ku najviše pisalo te u kojim kontekstima. Praćen je pu-blicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, odnosno one gdje su trgovački lanci glavni samos-talni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

LIDL I NTL U FOKUSUKao i u prva dva mjeseca ove godine, mediji su najvi-še prostora dali Konzumu. Slijede Mercator i Lidl te Kaufland i Plodine koji su bili jednako zastupljeni, oba po 69 objava. Ožujak je obi-lježila dobra vijest! Naime, trgovački lanac Lidl je svo-jim zaposlenicima povećao bruto plaće za 4 posto. U

Slobodnoj Dalmaciji zabilje-žena je objava naslova: “Ovo je nemoguće: povećali plaće”. Ovaj naslov već dovoljno go-vori o tome kakvo je stanje u društvu s obzirom na to da postaje gotovo nevjerojatno nešto čemu se i ne bismo trebali toliko čuditi. Počet-kom mjeseca zabilježena je nekolicina objava u kojima se javlja da na policama trgovačkih lanaca u Hrvat-skoj nema sporne konjetine – jedna od afera oko hrane koje su bile aktualne u velja-či. Narodni trgovački lanac (NTL) našao se u fokusu

medija, nešto više no inače, uslijed saznanja da planira preuzeti veći dio trgovina Biljemerkanta koji je zapao u dugove. Iz NTL-a su obavi-jestili da će pokušati sačuvati najveći mogući broj radnih mjesta ove tvrtke u stečaju.

NAGLASAK NA POSLOVANJEUkupno se najveći udio objava, 60%, odnosio na poslovanje (poslovni rezul-tati, uprava, analize tržišta), dok se na asortiman i cijene (usporedne tablice proizvo-da, robne marke, povoljnija kupnja i slično) odnosilo 23% od ukupnog broja objava. Konzum, trgovački

lanac za koji je zabilježen najveći broj objava, prema istraživanju Best Buy Awar-ds 2012./2013. hrvatski su građani prepoznali kao tvrt-ku koja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete. Osim toga, na popisu 100 najmoćnijih žena hrvatskog gospodar-stva nalaze se dvije članice Nadzornog odbora upravo ovog trgovačkog lanca. Nas-tavilo se pisati o daljnjem procesu prodaje Mercatora te o špekulacijama oko tr-žišta i promjenama ukoliko Agrokor kupi taj slovenski trgovački lanac. Općenito se

nešto više o trgo-vačkim lancima objavlji-

valo u tiskovinama (57%), negoli na portalima (43%). Pojedinačno gledajući, me-diji koji su najviše objavlji-vali o trgovačkim lancima su dnevne novine 24 sata te portal www.poslovni.hr. Slijede Večernji list, Glas Slavonije i Poslovni dnev-nik. O temi poslovanja, o kojoj se u ožujku najviše pisalo, portali ipak pred-njače s 53,5% objava, dok je 46,5% objava išlo u tiskanim medijima. Najveća je razlika zabilježena kada se radi o asortimanu i cijenama pro-izvoda: 76% objava u tiska-nim medijima, u odnosu na 24% na portalima.

O cijenama i asortimanu u tisku se realizira čak 76% objava

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

60%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Usluge i odnos prema kupcima

Ostalo

23%

7%

6%

4%

Konzum

202Mercator

Lidl

Kaufland

Plodine

Billa

Spar

Getro

NTL

Diona

Tommy

Kerum

175

79

69

69

47

41

37

28

25

20

5

Trgovački lanci - broj objavaožujak 2013.


Genetski modificirana hrana

U Hrvatskoj se trenutačno ne uzgajaju biljke oplemenjene genetičkim inženjerstvom, a prema

vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog mora biti posebno označena

na deklaraciji

Pitanje o genetski mo-dificiranim organiz-mima (GMO) već se dulje vrijeme servira

na brojnim okruglim stolo-vima za kojima se rasprav-lja o negativnim i pozitiv-nim elementima GMO-a. Drugo je pitanje, međutim, servira li se GM hrana za stolovima u blagovaonica-ma hrvatskih građana. Oni ipak još uvijek ne blaguju jagode s genima ribe ili svjetleće lubenice s genom krijesnica. Zasad je sigurno da ih nema niti na poljima jer se u Hrvatskoj trenutačno ne uzgajaju biljke opleme-njene genetičkim inženjer-stvom, a prema vrijedećoj zakonskoj regulativi, hrana koja sadrži udio GMO-a viši od kritičnog (0,9 pos-to) mora biti posebno oz-načena na deklaraciji. Kon-trola prisutnosti GMO-a u hrani provodi se u labora-toriju Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Dosad

je analizirano više od 3000 uzoraka, od čega je naj-manje 168 uzoraka bilo pozitivno na prisutnost GMO-a. Prag od 0,9 posto određuje Uredba Vlade o razini genetski modificira-nih organizama u proizvo-dima ispod koje proizvodi

koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane or-ganizme. Zasad u Hrvat-skoj nije odobren nijedan GM proizvod. “Sve župa-nije u Hrvatskoj proglasile su se GMO slobodnim, o čemu će pri budućem odlučivanju svaka Vlada morati voditi računa“, kaže profesor Marijan Još koji se bavi bioetičkim posljedica-ma GMO-a.

ZA I PROTIV I dok pobornici GM hrane smatraju da je njezina pro-izvodnja jeftinija, neškod-ljiva za zdravlje te da može dokinuti glad u svijetu, njezini protivnici smatraju da genetski promijenjeni proizvodi ne samo da iz-

ravno škode zdravlju, nego pred-stavljaju veli-ku opasnost i za okoliš u kojemu

agresivno zauzima prostor mijenjajući ravnotežu. Taj ideološki rasjed vidljiv je i na zemljopisnoj razini. Američko gledište je da je GM hrana sigurna, genetski modificirani usjevi su mno-go otporniji na bolesti, a ova vrsta hrane može eko-nomično nahraniti mnoge. Europska unija, pak, promovira zdraviju, prirodniju, eko-lošku hranu te smatra da su

rizici GM prehrane na čo-vjeka i okoliš ipak veći od njezine dobrobiti. Genetičko inženjerstvo pokazalo je svoju snagu na području medicine i farmacije te je na tim po-dručjima opće prihvaćeno i dobrodošlo. Genetičkim se inženjerstvom više od 20 godina proizvodi humani rekombinantni inzulin, kao i brojni drugi lijekovi, posebice hormoni. Kad je riječ o lijekovima, mnogi potrošači lakše prihvaćaju biotehnologiju kao korisnu za njihovo zdravlje.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA U Hrvatskoj je prilično teško naći osobu koja će otvoreno i

Sve županije u Hrvatskoj su se proglasile GMO slobodnim

GMO slobodni


prag GMO-a iznad udjela u hrani smatra se kritičnim0,9%javno pričati o pozitivnim aspektima GM proizvoda. Dosad su u svijetu prove-dene brojne studije o utje-caju GM hrane koje su dale različite rezultate. Europska komisija je krajem 2010. godine objavila opsežno istraživanje “A decade of EU-funded GMO RESE-ARCH (2001. - 2010.)”. Studija prenosi rezultate istraživanja oko 130 znans-tvenih projekata, pokriva-jući razdoblje od oko 25 godina istraživanja i više od 500 neovisnih znanstvenih grupa. Najvažniji je zaklju-čak da biotehnologija, a po-sebno GMO, nije sama po sebi opasnija nego klasične tehnologije oplemenjivanja

bilja. S druge strane, tim francuskih

znanstvenika s pariškog

sveučilišta proveo je istra-živanje na štakorima koje je pokazalo da je genetički modificirana hrana štetna. Francuski znanstvenici go-

tovo su dvije godine provo-dili pokuse na životinjama i GMO kukuruzu. Otkrili su da konzumiranje genetički modificiranog kukuruza američke tvrtke Monsanto može izazvati tumore i skratiti životni vijek. Izne-nađenje rezultatima vlasti-tog istraživanja nije mogao sakriti niti doktor Arpaud Pusztai, veliki zagovaratelj genetske tehnologije sa škotskog Rowett Research Institutea. Za vrijeme jed-noga od svojih laboratorij-skih istraživanja očekivao je potvrdu sigurnosti GM hrane, ali su, na njegovo neugodno iznenađenje, štakori koje je hranio GM krumpirom imali znatno slabiji imunološki sustav, manji mozak i ,pokazalo se, oštećenja vitalnih organa.

POLITIČKO PITANJE Osim što izaziva ve-

like prijepore oko zdravstvenih

posljedica, GMO je

već dav-no ušao i na svjet-sku poli-tičku arenu. Najve-ći po-

bornik GMO

hrane je SAD u ko-

jem djeluje Monsanto,

najmoćnija korporacija

za proizvodnju GM hrane. U toj

zemlji je proizvod-nja i promet GM

proizvoda slobodan i ne postoji propis koji nalaže označavanje takve hrane na deklaracijama kao što je to primjer u EU. Kao najmoćnija svjetska zemlja,

raspolaže dovoljno snažnim argumentima u nagova-ranju brojnih zemalja da dopuste uzgoj i promet GM proizvoda, što joj je uspjelo kod nekolicine južnoame-ričkih zemalja. Takvi pri-

tisci dokazani su u brojnim povjerljivim dokumentima koje je u javnost pustio WikiLeaks, a u tom se kon-tekstu spominje i Hrvatska. “Između Monsanta - naju-tjecajnije multinacionalne korporacije, i Vlade SAD-a postoje rotirajuća vrata kroz koja se stalno izmje-njuju visoko pozicionirani djelatnici, pa je jasno da je utjecaj Monsanta na Vladu SAD-a golem. U svijetu globalizacije samo ona kor-poracija koja vlada najve-ćim tržištem može ostvariti najveći profit. Stoga je za očekivati da korporacije koje kontroliraju ili bi že-ljele kontrolirati svjetsku proizvodnju hrane mogu ostvariti maksimalni profit. Pritom korporacije ne vode računa o prehrambenoj kvaliteti proizvoda niti o okolišu“, kaže Jošt.

PRITISAK I OTPOR Pritisak SAD-a za širenje GMO usjeva u EU je očito velik, ali ni otpor nije ništa manji. Najava sklapanja velikog sporazuma o slo-bodnoj trgovini između SAD-a i EU postavlja pret-postavku da će i pitanje GMO-a doći na red te da će pritisak da EU dopusti slobodan promet i pro-izvodnju GMO-a uroditi plodom. “Mnoge europske države, ili njihove pojedine regije, proglasile su se GM slobodnim. Iz navedenih razloga ne smatram da će

doći do masovnog korište-nja GMO hrane i sjemena u Europi. Postojat će trajni pritisak i sve jači otpor“, objašnjava Jošt, uvjeren da se konkurentnost Europe u proizvodnji hrane neće

zasnivati na jeftinoj GMO hrani, već na mnogo vrednijoj, sve više traženoj i skupljoj

organskoj hrani. Čovjek, međutim, već stotinama godina mijenja strukturu biljaka kako bi ih pobolj-šao i učinio otpornijima na klimatske uvjete i kukce i tako postigao veću pro-duktivnost. Upravo je to, uz povećanje proizvodnje mnogo jeftinije hrane za cijeli svijet, jedan od glav-nih argumenata pobornika GMO-a. Jošt smatra da je upravo ta veća produktiv-nost GM usjeva samo neo-stvareni san. “Stvarnost je potpuno drugačija: RR-so-ja u Argentini zbog pojave novih biljnih bolesti danas rađa i do 40 posto manje od konvencionalnih sorti soje. GM kukuruz također nije rodniji od konvenci-onalnih hibrida kukuruza. Pored toga, sve su izraže-nije tolerantnosti korova na herbicid Roundup, kao i kukuruznog moljca na toksični protein koji stvara GM biljka“, upozorava Jošt. Pitanje GM hrane ostat će jedno od najkontroverz-nijih pitanja današnjice oko kojega će se još dugo lomiti koplja. Sigurno je samo da u Europi postoji snažan otpor slobodnoj proizvodnji GM hrane i da će Hrvatska pratiti EU što god odlučila u vezi GMO-a u budućnosti u kojoj bi, tko zna, jednom i puževi mogli letjeti.

Ante Pavićslobodni novinar

Čovjek već stotinama godina mijenja strukturu biljaka kako bi ih poboljšao


Cjenovno pozicioniranje

Objedinjavanje cijena je cjenov-na strategija koja trgovcima omogućava da korištenjem postojećih proizvoda i/ili usluga

povećaju prodaju a samim time i pro-fit. Ova strategija se temelji na ponudi paketa od dva ili više proizvoda koji su, objedinjeni pod zajedničkom cijenom, atraktivniji kupcu. U svakodnevnom životu se često susrećemo s primjerima objedinjavanja cijena: sezonske karte za kazalište, turistički aranžmani koji uključuju hotel i avionsku kartu, paketi telekomunikacijskih usluga….

NADOMJESTAK I DOPUNAOsnovni uvjet koji treba biti ispunjen da bi se krenulo u objedinjavanje cije-na proizvoda je da oni, svaki zasebno,

imaju određenu vrijednost za kupca i da postoji voljnost kupca da plati za karakteristike svakog proizvoda. Osim toga, proizvodi moraju imati

potencijalna tržišta koja se međusobno preklapaju. Ova strategija ima najbolju primjenu kada je potražnja za proizvo-dima u suprotnosti: oni kupci koji jako žele proizvod A nemaju toliko izraženu potrebu za proizvodom B, a oni kupci koji jako žele proizvod B nemaju toliko izraženu potrebu za proizvodom A.

Proizvodi moraju imati potencijalna tržišta koja se međusobno preklapaju

Jana Blažević MarčeljaSTeP Ri

Objedinjavanjem cijena do rasta volumenaObjedinjavanje cijena je strategija koja predstavlja strukturirano sniženje cijena koje cilja specifične tržišne segmente i potiče ih na povećanu kupnju

Neke od poznatijih metoda objedi-njavanja cijena su:

• Jednostavno objedinjavanje cijenaProizvodi objedinjeni na ovaj način se prodaju samo u paketu - ne postoji mogućnost zasebne kupovine pro-izvoda. Ova metoda se pokazala manje profitabilnom od metode mješovitog

objedinjavanja cijena• Mješovito objedinjavanje cijenaMješovito objedinjavanje cijena je pro-daja proizvoda u paketu i zasebno. Mje-šovito objedinjavanje cijena je u praksi pokazalo bolje rezultate na poslovanje • Objedinjavanje uspješnog proizvoda s manje uspješnim proizvodom koji ima

veći granični prihod po jedinici Objedinjavanje uspješnog proizvoda s manje uspješnim proizvodom omogu-ćava plasman postojećih zaliha, pove-ćanje prodaje i povećanje profita• Ostale tehnike objedinjavanja proizvoda u trgovini na malo kao što je npr. “kupovi-nom dva proizvoda treći je besplatan“

Metode objedinjavanja cijena

Takvi proizvodi su, u određenom smislu, jedan drugome nadomjestak i dopuna. Poznati primjeri ove strategije su McDonaldsov menu i Microsoft office paket.

PSIHOLOŠKI EFEKT Cijena paketa mora biti manja od zbro-ja cijene svakog pojedinog proizvoda i veća od cijene svakog pojedinog pro-izvoda (kako bi se izbjegla kanibaliza-cija), odnosno:

PA ili PB ≤ PTOTAL ≤ PA + PB

Primjerice. Ako je cijena jednog pro-izvoda 50 kn a cijena drugog proizvoda 30 kn onda objedinjena cijena mora biti između 60 i 70 kn, možda 60 kn. Što je veći cjenovni paket, odnosno što je veći broj proizvoda objedinjenih u paket, to je manja disperzija kupčeve voljnosti da plati. Objedinjavanje cijena je popularno i zbog psihološkog efekta kojeg ima na kupca koji percipira objedinjenu cijenu kao posebni dobitak. Kupac razmišlja “Ne moram platiti 30 kn za internet i 50 kn za fiksni telefon već sve dobijem za samo 60 kn – to je odlično“. Samim time je njegova voljnost da plati za proizvod veća nego kada se proizvod prodaje odvojeno.

POTICANJE POTROŠNJEObjedinjavanje cijena je strategija koja predstavlja strukturirano sniženje cijena koje cilja specifične tržišne seg-mente i potiče ih na povećanu kupnju. Korištenjem ove strategije smanjuje se raspršenost voljnosti kupca da plati za određeni proizvod. Mogući rezultati uvođenja cjenovnih paketa su poveća-nje volumena prodaje, stvaranje novih distributivnih mogućnosti i maksimi-ziranje profita – sve su to dovoljni raz-lozi da, ako već niste, počnete koristiti strateško objedinjavanje cijena.


Diskonti

ProsPeritet u vrijeme krize

Glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su: širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom, a upravo diskonti temelje svoju konkurentnost na povoljnim

cijenama, atraktivnim lokacijama i omjeru uloženog i dobivenog

Za početak definirajmo pojam diskontne trgo-vine. Ukratko rečeno, diskontna trgovina je

oblik prodavaonice u kojoj se nude proizvodi s velikim koeficijentom obrtaja po nižim cijenama od onih koji se nude u uobičajenim obli-cima prodavaonica. Niža cijena ostvaruje se nižim troškovima poslovanja, ograničenom razinom us-luge i minimalnim brojem zaposlenih, dok drugo zna-čajno obilježje diskontne trgovine čini asortiman koji je velikim dijelom sadržan od vlastite robne marke maloprodavača. Površina prodajnog pros-tora diskontne prodava-onice je najčešće od 300 do 1000 m2 i obično su loci-rane na vrlo frekventnim

i tranzitnim lokacijama. Važno je istaknuti kako kvaliteta proizvoda ovisi i varira s obzirom na di-skontnog maloprodavača. Dok neki maloprodavači vode računa da ponude najbolji omjer cijene i kva-

litete, drugi maloprodavači radije smanje kvalitetu proizvoda kako bi postigli atraktivnu cijenu i tako povećali volumen prodaje. Fokusiranje na ograničeni asortiman, pak, diskonte-rima omogućuje da rade s manjim brojem dobavlja-ča, naručuju od njih veće

količine i tako ostvaruju optimalne uvjete nabave.

PODJELA NA TVRDE I MEKEPostoje dvije vrste diskont-nih prodavaonica: “Hard diskonti“ i “Soft diskonti“. • “Hard diskonti“ imaju vrlo

ogra-ničeni asorti-man: do 1200 proizvo-da, a

prodavaonice nisu veće od 1000 m2. Većina proizvoda se nudi kao ekskluzivna trgovačka marka diskont-nog maloprodavača. Cijene su obično niže od 10 do 20 posto u odnosu na uspo-redne proizvode u drugim maloprodajnim formatima, a ponuda neprehrambenih proizvoda je ograničena na proizvode velikog koefici-jenta obrtaja. Oprema u prodavaonici je funkcional-na, jednostavna i jeftina dok je broj zaposlenih po prodajnom mjestu sveden na minimum. Tipični malopro-davači koji upravljaju ovom vrstom prodavaonica jesu Aldi i Lidl. • “Soft diskonti“ imaju širi asortiman proizvoda – od

1200 do 3000, koji uključuje i vodeće marke u pojedinoj kategoriji proizvoda. Cijena proizvoda je u pravilu niža 5 do 10 posto u odnosu na usporedive proizvode u dru-gim maloprodajnim forma-tima, dok ponuda uključuje i svježe i zamrznute pro-izvode. Veličina prodajnog prostora je oko 1500 m2 te je roba smještena na polica-ma. Neki od maloprodavača koji upravljaju ovom vrstom prodavaonica jesu Penny Market, Dia, Plus, Leader Price.Kako bi konkurirali na trži-štu diskontne prodavaonice stavljaju naglasak na pri-vatne robne marke i cijene proizvoda. Diskontni malo-prodavači ciljaju cjenovno orijentirane kupce slabije kupovne moći. U uvjetima krize sve ih više prihvaćaju

Diskontne prodavaonice stavljaju naglasak na privatne robne marke i cijene proizvoda

Diskontni maloprodavači temelje svoju konkurentnost na sljedećim čimbenicima:

• Efikasan lanac nabave,• Fokusirani asortiman,• Lanac standardiziranih prodavaonica,• Efikasna nabava,• Ponuda ograničenih standardiziranih usluga,• Inovacije s ciljem povećanja efikasnosti u području skladištenja, distribucije i upravljanja prodavaonicama.

Osnove konkurentnosti


i drugi potrošači koji se nastoje racionalno ponašati i inzistiraju na najpovoljni-joj cijeni, ali ujedno traže i kvalitetu. Najveća konku-rencija diskontnim malo-prodavačima su malopro-davači koji svoju strategiju prilagođavaju novonastalim uvjetima poslovanja, nude proizvode po atraktivnim

cijenama i brojne akcije kako bi privukli cjenovno orijentirane kupce.

RAZVOJ I TRŽIŠNA KRETANJAPočetak razvoja diskontnih prodavaonica je bio u Nje-mačkoj, kada je 1948. godi-ne otvorena prva prodava-onica “ALbrecht DIscount“. Nakon Drugog svjetskog rata, veći broj maloproda-vača je i u SAD-u počeo primjenjivati strategiju koja se bazira na velikom volumenu prodaje, niskim maržama i niskim cijenama kako bi se privukli cjenov-no orijentirani potrošači. Walmart je, primjerice, začetnik koncepta “every day low price“.Diskontne prodavaonice su u nekim zemljama poput Njemačke i Skandinavskih zemalja vrlo uspješne, dok

su npr. u Italiji, Velikoj Britaniji i Grčkoj znatno manje zastupljene. U raz-doblju od 2006. do 2012. godine format diskontnih prodavaonica u EU povećao je prodaju za 36%, dok je prodajna površina diskont-nih prodavaonica porasla za 34%. Vodeći maloproda-vači u segmentu diskontnih

prodavaonica, među kojima dominiraju njemački lanci, jesu Aldi, Lidl, Plus (Ten-gelmann), Penny (Rewe), Dia (Carrefour). Kako u doba krize nakon Drugog svjetskog rata, tako i u vrijeme recesije 2009. godine, diskontni malopro-davači sve više dobivaju na

značenju. Danas su u svijetu diskontni maloprodavači najbrže rastući segment ma-loprodaje. Oni privlače ne samo kupce niske kupovne moći i srednji sloj koji se u uvjetima krize susreo s pa-dom svojih dohodaka, već i kupce visoke kupovne moći koji se žele ponašati raci-onalno. Budući da je ovaj maloprodajni format postao vrlo popularan među kup-cima, mnogi maloprodava-či, koji nisu primarno di-skontni maloprodavači (kao npr. Tesco i Carrefour), da bi zadržali svoje kupce uvo-de diskontne formate i nude stalne akcije.

DOMAĆI POKAZATELJIPosljednjih godina i u Hrvatskoj diskontne pro-davaonice uzimaju sve više maha i postaju sve popular-nije kod domaćih potroša-ča. Glavni trend u trgovini na malo robom široke po-trošnje upravo je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica. Prema poda-cima GfK Hrvatska, koji se temelje na panelu kućansta-va, u strukturi vrijednosnih udjela tipova prodavaonica na tržištu Hrvatske, di-skontne prodavaonice su

povećale tržišni udio s 4 posto u 2008. na 8 posto u 2011. godini (prvih deset mjeseci). Podaci agencije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, ta-kođer ukazuju na brzi rast diskontnih prodavaonica u navedenom razdoblju. Rast diskontnih prodava-onica u Hrvatskoj je očeki-van, jer se potrošači, zbog pada kupovne moći i rasta nezaposlenosti, racionalno ponašaju, traže uštede i najpovoljniju kupnju. Pre-ma anketnom istraživanju EIZ-a provedenom prošle godine, glavni razlozi oda-bira prodavaonice u velikim

kupnja-ma su: širina asorti-mana, po-voljne

cijene i blizina u odnosu na dom, a upravo diskont-ni maloprodavači temelje svoju konkurentnost na povoljnim cijenama, atrak-tivnim lokacijama i zadovo-ljavajućem omjeru kvalitete proizvoda i cijene. Vodeći diskontni malo-prodavači u Hrvatskoj su Kaufland i Lidl i prema podacima Poslovne Hrvat-ske ovi maloprodavači su u razdoblju od 2008. do 2011. godine značajno povećali poslovne prihode (Ka-ufland za 20,04%, a Lidl za

godine otvorena prva diskontna prodavaonica “ALbrecht DIscount“

Danas su u svijetu diskontni maloprodavači najbrže rastući segment maloprodaje

1948.

očekivana kretanja tržišnog udjela maloprodajnih formata u maloprodaji robom široke potrošnje u Hrvatskoj, 2012. – 2016., tržišni udio u %

Maloprodajni format 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Indeks 2012./2016.

Male prodavaonice u susjedstvu i prodavaonice

u sklopu benzinskih postaja

2,84 2,74 2,65 2,59 2,51 86,0

Diskontne prodavaonice 7,11 7,34 7,62 7,98 8,21 122,5

Hipermarketi 23,52 23,35 23,18 23,02 23,40 99,5

Supermarketi i male prodavaonice (<400 m2) 45,70 45,02 44,59 44,40 43,94 95,6

Tržište ukupno 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,0


Diskonti

Dr.sc. Ivan-Damir AnićZnanstveni savjetnik

Ekonomski institut, Zagreb

ANKETA

Cjenovna povoljnost glavni je razlog za kupnju u diskontnim trgovinamaIstraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal,

provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika tijekom ožujka 2013. godine, pokazalo je kako se hrvatski potrošači sve više okreću diskontnim prodavaonicama u obavljanju nabavki za svoje kućanstvo.Naime, upitani kupuju li u Lidlu natpolovična većina ispitanika (56%) odgovara potvrdno, dok preostalih 44% ističe kako ne kupuje u prodavaonicama zasad jedinog “hard“diskontnog lanca na hrvatskom tržištu.Može se zaključiti da bi taj udio vjerojatno bio i veći da se Lidlove prodavaonice nalaze u blizini mjesta stanovanja ispitanika (važno je naglasiti da je istraživanje provedeno u šest hrvatskih regija i četiri veličine naselja). Da ne kupuju u Lidlu zato što prodavaonica nije u blizini njihova mjesta stanovanja tako navodi čak 68,8% ispitanih. Zbog ograničenog asortimana u Lidlu ne kupuje njih 10,2%, a jednaki udio navodi i da ne kupuju jer nemaju povjerenje u kvalitetu njihovih proizvoda. “Ne drže brendove koje redovito kupujem” kao svoj razlog ističe 8% anketiranih, a s nešto manjim udjelima potom slijede odgovori: Ne sviđa mi se taj format trgovine (4,5%), Navikao sam kupovati u drugim trgovinama (3,4%), Jer su neugledne (2,3%), a isto toliko (2,3%) ispitanika kaže kako oni ne obavljaju kupnju nego to čini neki drugi član kućanstva.S druge strane, cjenovna povoljnost glavni je razlog za kupnju u Lidlovim trgovinama, što kao svoj razlog ističe 59,4% sudionika istraživanja. Zato što vjeruju u kvalitetu njihovih proizvoda u Lidlu kupuje 33,9% ispitanika. Blizinu prodavaonice mjestu stanovanja kao svoj razlog za kupnju ističe 29% anketiranih, dok 19,2% kaže kako u Lidlu kupuju jer im odgovara jednostavnost njihove ponude.Kada je u pitanju učestalost kupnje u Lidlu kupci su dosta podijeljeni. Tako najveći dio njih, ili 60,7%, kaže da u Lidlu kupuju rijetko, odnosno samo kada im je usput. S druge strane, da kupuju redovito i da im je Lidl prvi izbor za nabavku namirnica ističe 27,2% anketiranih, dok u prodavaonice ovog diskontnog lanca samo prilikom velikih nabavki ide 12,1% ispitanika.Odanost kupaca za trgovačke je lance od iznimne važnosti pa je dobiveni rezultat na pitanje “Smatrate li se vjernim kupcem Lidla?” umnogome znakovit s obzirom da je ovaj trgovac sa svojim diskontnim konceptom na hrvatskom tržištu prisutan tek nekoliko godina. Naime, više od jedne trećine ispitanika smatra se vjernim kupcem Lidla (34,8%). Da se takvima ne smatraju ističe 61,2% anketiranih potrošača, a da nisu sigurni navodi njih 4%.

110,11%), broj zaposlenih, dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Međutim, u 2011. godini oba su navedena maloprodavača poslovala s gubitkom.

RAST TRŽIŠNOG UDJELATekuća godina krenula je loše s padom maloprodaj-nog prometa. Maloproda-vači i dalje posluju u nepo-voljnom makroekonom-skom okruženju i susreću se s brojnim izazovima. U 2013. godini, prema pro-jekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, može se očekivati pad BDP-a i pad potrošnje kućanstava pa sukladno tome možemo

očekivati i smanjenje ma-loprodajnog prometa. Ono što zabrinjava je visoka zaduženost kućanstava i niska primanja, nepovoljna kretanja na tržištu rada i rast potrošačkih cijena. Ovi čimbenici umanjuju raspo-loživi dohodak kućanstava, ekonomska očekivanja potrošača i sklonost po-trošnji, a time se umanjuje i potrošnja kućanstava i maloprodajni promet. Pozitivni pomaci mogu se očekivati u 2014. godini uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okru-ženju, dok ulazak Hrvatske u EU može biti pozitivan signal u srednjem roku, što može poboljšati očekivanja i potaknuti nove investicije.Što se tiče strukture prome-ta prema maloprodajnim formatima, u idućem raz-doblju može se očekivati da će diskonte prodavaonice i dalje povećavati promet i tržišni udio. Podaci agen-

cije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, pokazuju da se do 2016. godine može očekivati rast tržišnog udjela diskontnih prodavaonica za 22,5 posto u odnosu na 2012. godinu. Iako ograničenog obuhvata, ovi podaci se mogu smatrati indikativnima.

IZAZOVI I EVOLUCIJAIzazov za diskontne malo-prodavače u idućem će se razdoblju svakako temeljiti na tome kako povećati broj lojalnih kupaca. Istraživanja su pokazala da cjenovno orijentirani potrošači manje troše i nisu lojalni kupci. Ako tim kupcima neki dru-

gi malopro-davač ponudi niže cijene oni će vjero-jatno nastaviti kupovati kod tog drugog maloprodava-ča. Osim toga,

diskontni maloprodavači nude vlastite robne marke koje su po kvaliteti slabije od vodećih proizvođačkih marki u tim kategorijama. Također, ugođaj kupnje je slabiji kod diskontnih maloprodavača u odnosu na konkurenciju, stoga je imperativ diskontera da ne “bace sve karte“ samo na cijenu kao glavno prodaj-no oružje u natjecateljskoj utakmici. Razvoj diskontnih maloprodavača trebao bi na dugi rok uključiti i diferen-cijaciju, širenje asortimana s proizvođačkim markama, dok, s druge strane, tra-dicionalni maloprodavači mogu učiti od diskontnih maloprodavača po pitanju upravljanja efikasnošću u području skladištenja, dis-tribucije i upravljanja pro-davaonicama.

Izazov za diskontne maloprodavače temelji se na tome kako povećati broj lojalnih kupaca

Dobrodošli u uniju niskih cijena!

Vaš Lidl Hrvatska

21. travanj 2013., NP Plitvička jezera, Lidlov Dan zaposlenika


Diskonti – trendovi i brendovi Uzimajući u obzir trenutan financijski

položaj građana, kao i prednosti koje su diskonti donijeli primjerice u Sloveniji,

možemo zaključiti da su potrošači u Hrvatskoj i regiji više nego spremni za njih

Novine, televizija, ra-dio, internet...gdje god se uključili i što god otvorili, sigurno

možete pronaći bar neku informaciju povezanu s ekonomskom situacijom u državi za koju svi manje više znamo i na svojoj koži osjećamo kakva je. Puno se priča i raspravlja o tome kakvo je stanje i što se sve (još) može dogoditi, ali rijetki su oni koji jednom običnom građaninu, obič-nom potrošaču, govore kako preživjeti ovo teško vrije-me. Nitko ne dijeli savjete o tome kako sve manjim primanjima platiti sve veće životne troškove. Ljudi se

tako snalaze, svatko na svoj način, a svima je zajedničko sve racionalnije ponašanje pri kupovini svakodnevnih potrepština. Tu svakako treba imati na umu da potrošač nikada neće biti 100% racionalan i da će kod određenih pro-izvoda/kategorija ili kod određenih robnih marki, uvijek postojati one koje će ostati “njegove“ bez obzira na (ne)racionalnost izbora, zatim one oko kojih neće (htjeti) previše razmišljati što bi mu bilo racionalnije te one koje na neki način čuvaju njegovo samopo-imanje (iako se u vrijeme

krize pokazalo kako je i takvih marki i proizvoda sve manje i manje). Sve više je ipak onih marki pomoću kojih potrošač lakše izdrži do kraja mjeseca. Govorimo o cjenovno ugodnim alter-nativama gdje imamo tri podvrste – trgovačke robne marke, marke diskontnih tr-govina i takozvane “budget“ marke. Riječ je o trendu koji se događa ne samo u našoj regiji već i šire.

ŠIRENJE U REGIJIDanas diskonti općenito drže već oko 20% tržišnog udjela, dok je njihov domet čak preko 60%. To nije ne-što novo već nešto što se

gradilo dugo vremena i što je počelo pred otprilike 15 godina ako pomislimo npr. na Ryanair ili Easyjet u avio industriji. To je i vrijeme kada su svoj put započele

trgovačke marke, a za njima snažnije počeli nastupati diskonti kao što su Lidl, Hofer, Eurospin, trgovine s odjećom H&M, C&A, kao i trgovina namještajem IKEA. Trend diskontnih trgovina,

u nešto manjoj mjeri nego kod npr. sjevernih susjeda, postoji i u Hrvatskoj. Gleda-jući što se događa oko nas, može se pretpostaviti da će taj trend samo nastaviti

dalje jačati. Pogledamo li trgovine s hranom, kao i ostalim os-novnim po-trepštinama,

možemo primijetiti da Lidl iz godine u godinu raste. Od 2006. godine, kada je u Hr-vatskoj bilo otvorenih prvih 13 trgovina, njihov broj se od tada povećao na više od 80, koje zapošljavaju oko

1.600 zaposlenih. Kod nas je Lidl trenutno jedini, tako reći, pravi diskontni lanac, a ako sve bude išlo u skladu s predviđanjima i u Srbiji će to biti prvi diskonter. Tamo se već neko vrijeme govori o dolasku Lidla, koji je pred dvije godine čak i registri-rao svoje poduzeće. Kako će Srbija, prije ili kasnije, dobiti svoj prvi diskont, tako će i Hrvatska s obzirom na trenutnu situaciju prije ili kasnije dobiti još kojeg novog. S obzirom na podru-čje gdje se te dvije države nalaze i u kojem spomenuti diskontni lanci uzimaju sve veći mah, zanimljivo će biti

Položaj takvog formata u vrijeme slabe ekonomske situacije iz dana u dan jača

Planirana racionalizacija


doseg diskonata kod manjih kupovina je

Slađana Šmitran Senior Project Manager, VALICON

18%pratiti razvoj situacije na tom polju.

PRIMJER SLOVENIJEPogledajmo kao primjer financijski malo jaču Slove-niju, gdje su različiti diskon-ti (Lidl, Hofer, Eurospin, Hura) prisutni već nekoliko godina. Po podacima iz PGM istraživanja vidljivo je da se postotak onih kojima je jedan od diskontnih lana-ca postao prvi izbor i gdje kupuju svakodnevne namir-nice povećao čak do 22%, dok je njihov doseg visokih 68%. Podaci nam govore i da diskonti u Sloveniji imaju još dosta neiskorištenog potencijala jer postoji 25% ljudi koji trenutno ni u jednom od njih ne kupuju, ali bi ubuduće mogli tamo kupovati. Samo je 8% onih koji se a priori ne odlučuju na kupovinu u diskontima bez obzira na to što je cijena kod njih znatno niža. Takvi podaci i ne iznenađuju ako ih usporedimo s poda-cima iz Tržišnog monitora (listopad 2012.) gdje 80%

ljudi u Sloveniji kaže da osobno osjeća utjecaj gospo-darske krize na svoj svakod-nevni život. U Hrvatskoj, gdje kao jedini “pravi“ diskont uzimamo u obzir samo Lidl, možemo zaključiti da je situacija vrlo slična onoj u Sloveniji kada su se diskonti tek pojavili. Trenutno za Lidl skoro 4% potrošača kaže da je njihov prvi izbor kod kupovine sva-kodnevnih namirnica. Do-seg diskonta je kod manjih kupovina 18%, a kod većih nešto niži, i iznosi oko 10%. Pogledamo li detaljnije kojih su se proizvoda/us-luga Slovenci zbog krize

prošlih godina u najvećoj mjeri odricali, vidimo da su to hrana i piće te odjeća i obuća, zatim slijede odmor/putovanja, kozmetika, ugos-titeljstvo, benzin i kultura. Ako su prije krize Slovenci priznate brendove kupovali impulzivno i bez obzira na

cijenu, čak ako ih nisu ni trebali, ako su prije krize voljeli jesti vani, odlazili na putovanja i odmore, gradili i obnavljali, sada možemo primijetiti da je došlo do promjene navika.

OBAVEZNA ŠOPING LISTADanas je sve više prisutna racionalizacija o kojoj smo pričali na početku, kako ra-cionalizacija kupovine, tako i upotrebe različitih usluga.Kvalitativna istraživanja daju nam još dublji uvid u spomenuto ponašanje po-

trošača i njegove motive za promjenom navika. Često ispitanici na fokus grupama ili dubinskim intervjuima kažu kako moraju svakoga dana paziti na svoje troško-ve, te da moraju svakodnev-nu kupovinu bolje planirati i optimizirati kako bi za svoj novac mogli dobiti što više. U trgovine idu češće, ali u manju kupovinu – na primjer samo po ono što im je neophodno za pripremu dnevnog obroka. Ako se u prošlosti u košarici često našlo proizvoda koje nisu planirali kupiti nego su ih usput “ubacili“, onda to danas više nije slučaj. Isto

tako, sve je više potrošača koji kupuju isključivo ono što si zapišu na kakav popis. Ranije takav način kupova-nja i nisu toliko koristili, a danas je on obavezan, po-gotovo kod većih nabavki. Ispitanici izjavljuju da sada ćešče nego u vrijeme prije

krize prate i reklamne let-ke pojedinih trgovaca kako bi vidjeli gdje se nude odre-đene akcije.

Neki čak tvrde da trgovinu za veliku kupovinu izaberu tako da pogledaju koja ima najviše proizvoda s njihovog popisa, i to po najpovoljni-jim cijenama, te tek onda odlaze tamo kupovati.

RAVNOPRAVNI KONKURENTIUpravo su niže cijene jedan od glavnih razloga zašto su potrošači u Sloveniji sve više navikli na kupnju u diskont-nim lancima. Pri ulasku tih lanaca na slovensko tržište vjerovalo se da oni tamo nemaju budućnosti i da će

kratko trajati. Ispostavilo se da su itekako pogriješili oni koji su mislili da neće uspjeti. Polako, ali uporno, taj format trgovine našao je svoje mjesto kod potrošača i što je bitno dodati, položaj takvog formata trgovine u vrijeme slabe ekonomske situacije iz dana u dan jača. Diskonti potrošaču nude os-novne namirnice po znatno nižim cijenama, na račun užeg asortimana koji do-zvoljava veće količine. Osim toga, niža cijena se postiže i nižim razinama usluge (s manjim brojem zaposlenih), a i samim formatom trgovi-ne koja na prvi pogled ,po

riječima potrošača, donekle sliči na skladište (gdje su proizvodi na policama slo-ženi u kutijama). Jedan od osnovnih postulata njihove filozofije su i vlastite trgo-vačke marke, uz što je bitno naglasiti da za razliku od os-talih trgovaca diskonti svoje robne marke ne nazivaju imenom trgovačkog lanca, nego im daju posebno ime. Tako neki potrošači prihvate trgovački brend od diskonta (uz osjetno nižu cijenu) te ga smatraju brendom ravnopravnim ostalim priz-natim brendovima. Tako se događa da u diskonte odlaze i oni koji inače većinu svoje kupnje obavljaju u dru-gim trgovačkim lancima, a u diskont dođu samo po točno određene proizvode koje su testirali, koji im se sviđaju i koje su prihvatili kao “svoje“. Često se na tom mjestu spominju mlijeko i mliječni proizvodi, toaletni papir, voće i povrće, slatkiši i sezonski proizvodi koji su u trgovini prisutni samo kratko vrijeme. Diskonti u Sloveniji iskoristili su znanje koje imaju o slovenskom potrošaču i svoju su mu po-nudu u posljednje vrijeme još više prilagodili kroz isti-canje proizvoda slovenskog porijekla koje je Slovencima dosta bitno kod kupovine.Prenesemo li ta znanja i iskustva iz Slovenije i na naše tržište, možemo vidjeti kakva bi mogla biti slika hrvatskog, pa čak i tržišta cijele regije prilikom širenja diskontnih lanaca. Uzimaju-ći u obzir trenutnu situaciju u državi, financijski položaj građana, kao i prednosti koje su diskonti donijeli potrošačima ne tako daleko od nas, možemo zaključiti da su potrošači u Hrvatskoj i širom regije više nego spremni za njih.

Planirana racionalizacija

Sve je više potrošača koji kupuju isključivo ono što si zapišu na kakav popis


Trgovačke marke

Poslovna godina 2012. već je odavno za nama i završni raču-ni su već rekli svoje. Promatra-jući trgovačke marke vidimo s

jedne strane potrošače koji ni u krizi nisu željeli žrtvovati svoj standard u izboru asortimana, a s druge stra-ne trgovce koji su željeli zadovoljiti kupčeve potrebe. Trgovačke marke u 2012. godini pokazale su se kao dobra alternativa u kategorijama pro-izvoda za jedne i za druge. Mnoga su razvijena tržišta već prošla vrhunac udjela trgovačkih marki u ukupnom asortimanu i ukupnoj financijskoj prodaji. Nama na ovim prostorima to tek predstoji. Kriza je mnoge po-taknula na štednju koji svoje potrebe zadovoljavaju kroz nešto povoljnije proizvode, što trgovačke marke uglavnom i jesu. U tom su pogledu i trgovci prilagodili svoju ponudu kroz dostupnije proizvode visoke kvalitete, pa ušteda katkad i nije jedina korist ovakve kupčeve odluke.

ŠIRENJE ASORTIMANAKod 12 vodećih trgovaca u 2012. godini primjetan je kontinuirani

rast broja proizvoda trgovačke mar-ke u prehrambenim i drogerijskim kategorijama, koje su predmet ovog izvještaja. Broj trgovačkih marki zatečen na polici u siječnju 2012. u prehrambenim i drogerijskim kate-gorijama iznosio je 8723 proizvoda. Kontinuirano je rastao do kraja godi-ne tako da je njihov broj u prosincu dosegao 10.198 artikala dostupnih na policama vodećih 12 trgovaca. Najveći broj artikala na kraju godine zabilježen je u drogerijskim katego-rijama ljepote i njege tijela. U tim

je kategorijama bilo ukupno 2274 artikala, što je 22% od svih zatečenih proizvoda. Slijede ih namirnice za pripremu jela s 1049 artikala i udje-lom od 10,3% te slatkiši i grickalice s ukupno 1041 artiklom i udjelom od 10,2%. Visoki udio u ukupnom broju artikala pokazuju još i sredstva za

pranje i čišćenje, bezalkoholna pića te smrznuta hrana. Mnogi artikli su ispadali iz asortimana, no njihov je broj iz mjeseca u mjesec bio sve veći. Trgovačke marke su u ovim kategorijama pokazale živost kao i proizvođačke marke, a za očekivati je da će s vremenom nastaviti rasti. Tome u prilog idu tržišna kretanja, ali i nastojanja samih trgovaca, pa i promjena navika potrošača. Naj-manji broj artikala zabilježen je u kategoriji cvijeća i ukrasnog bilja. U prosincu prošle godine na policama je u toj kategoriji zabilježeno ukupno pet takvih proizvoda.

TRGOVAČKE MARKE U AKCIJI Nakon asortimana svakako se treba osvrnuti na cijenu. I ona je kroz čita-vu prošlu godinu u blagom porastu s manjim kolebanjem u ožujku i travnju. Spomenuti pad više je odraz

povećanog broja akcijskih artikala u tim mjesecima, nego stvarni pokušaj da se cijene još dodatno snize. Pro-matrajući kroz cijelu 2012. godinu, tek je ograničeni broj artikala bio dostupan potro-

šačima svaki mjesec. Promatranje kretanja cijena napravljena su upravo na uzorku asortimana prehrambenih i drogerijskih kategorija koji je kup-cima bio dostupan na polici svaki mjesec. Ukupne cijene s utjecajem akcijskih cijena na trgovačkim mar-kama su u prosincu prošle godine

Sve značajnije mjesto u košarici

Darijo MateljakPrikupljanje cijena i analiza d.o.o. Zagreb

Kod 12 vodećih trgovaca u 2012. godini primjetan je kontinuirani rast broja proizvoda trgovačke marke u prehrambenim i drogerijskim kategorijama, koje su predmet ovog izvještaja

Artikli trgovačke marke najveći udio imaju u kategoriji ljepote i njege tijela


bile više u odnosu na siječanj za 1,22 posto. To je zanimljiv podatak, pogo-tovo kad znamo da je ukupan asor-timan drogerijskih i prehrambenih kategorija u 2012. godini imao bitno značajniji rast cijena. Bez obzira na povoljniju cjenovnu poziciju trgovačkih marki u odnosu na proizvođačke marke, trade mar-keting aktivnosti u ovom asortimanu također nisu izostale. Akcije su se provodile i na ovom asortimanu u svim mjesecima. U siječnju 2012. godine ukupno 5,81% artikala trgo-vačke marke imalo je akcijsku cijenu. Trend udjela akcijskih artikala trgo-vačkih marki u ukupnom broju trgo-

vačkih marki je iz mjeseca u mjesec imao blage oscilacije. Najniža vrijed-nost zabilježena je u srpnju, i tada je udjel akcijskih artikala trgovačkih marki u ukupnom broju trgovačkih marki na tržištu bio 3,47%. Najveći broj artikala trgovačkih marki bio je na akciji u prosincu kada je udjel ak-cijskih artikala bio 6%. Ne čudi tako što je upravo prosinac rekorder po broju akcija. Blagdansko vrijeme je vrijeme pojačane potrošnje, a hvataju se i ugovoreni ili planirani godišnji volumeni. Ako ove postotke preve-demo u broj proizvoda trgovačkih marki koji su imali akcijsku cijenu u pojedinom mjesecu, dolazimo do izračuna da je u siječnju 2012. go-dine na policama bilo zatečeno 507 akcijskih artikala. Naravno, još uvi-jek promatramo top 12 trgovaca. Na ukupnom tržištu, taj udio je i veći. Krajem godine trgovačke marke su police popunile s 10.198 artikala, a broj akcijskih artikala je bio 611. To je rast u odnosu na siječanj za nešto više od 20%.

POTENCIJAL ZA RASTTrgovačke marke kod hrvatskih potrošača i trgovaca zauzimaju sve značajnije mjesto. Posljednja su istra-živanja pokazala da sve veći broj po-trošača povremeno ili stalno kupuje ili koristi proizvode trgovačke marke.

S obzirom na broj kategorija u kojim su zastupljene i širinu koja se proteže sve do premium proizvoda, može-mo zaključiti da su trgovačke marke pravo osvježenje svojih kategorija. Sa stajališta da smo na hrvatskom još daleko od iskustava razvijenijih tr-žišta, gdje se udjel trgovačkih marki znao kretati i do 60% ukupnog asor-

timana pojedinog trgovca, potencijal je zasigurno još velik. Prave koristi iz ovih asortimana i potrošači i trgovci tek trebaju baštiniti. Tko i koliko ovisi naravno o puno faktora kao što su ekonomske prilike, razvoj malo-prodajnog tržišta, navike potrošača, stvarne kvalitete trgovačkih marki i niz drugih trendova i činjenica.

10.198 artikala trgovačkih marki u prosincu 2012.

Kretanje broja artikala trgovačkih marki u 2012. godini

Kretanje cijena trgovačkih marki u 2012. godini

Udio akcijskih artikala trgovačkih marki po mjesecima u 2012. godini

Akcije se provode i u asortimanu trgovačkih marki iz mjeseca u mjesec

Sredstva za čišćenje prozora

Nakon duge i ćudljive zime sunce se konačno izmililo među obla-cima i najavilo nešto

zakašnjeli ali više nego dobro-došao početak proljeća. Lijepo vrijeme mnogima će tako biti poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji predstavljaju ogledalo svake kuće ili stana. Puno se savjeta može pronaći na inter-netu kako, na koji način, pa čak i u koje vrijeme najbolje

prati prozore. Dok neki za pranje stakala koriste novinski papir, drugi pak krpe, spužve ili brisače stakala, uz spome-nuti “alat” svakako je nužno koristiti određeno sredstvo za čišćenje prozora koje možete pripremiti sami ili ga kupiti u trgovini, a kojima ćemo se baviti u ovoj analizi. Prema Nielsenovoj definiciji ova kate-gorija obuhvaća proizvode koji služe za čišćenje svih perivih staklenih površina (ogledala, kristal, ploča štednjaka...). Međutim, njihova primarna namjena je pranje prozora te mogu biti u obliku pjene, tekućine, sprejeva, maramica. U ovu kategoriju ne spadaju sredstva za čišćenje vjetro-branskih stakala, kao ni ostala sredstva za čišćenje kućanstva (univerzalna i namjenska).

PAD PRODAJEU proteklih je godinu dana (ožujak 2012. – veljača 2013.) kroz prodajne kanale pokri-vene Nielsenovim mjerenjem (koje ne uključuje Cash&Car-

ry, veleprodaju, institucional-nu prodaju, DIY-trgovine i diskontne objekte) prodano 1,4 milijuna litara sredstava za čišćenje prozora u vrijed-nosti od 25,7 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine kategorija bilje-ži količinski pad od 0,6%, dok vrijednosni pad iznosi 1,3%.Za ovu kategoriju proizvoda najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m2) s 31%, hipermarketi (iznad 2500 m2) s 19%, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) sa 16%, droge-rije s 15%, zatim srednje tr-govine mješovitom robom (41 - 100 m2) s također 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 6%.

NAJČEŠĆE SPREJ Ako pogledamo podjelu pre-ma formi proizvoda, proizvo-di u obliku spreja (s rasprši-vačem) čine 95,2% ukupnih količina kategorije, proizvodi namijenjeni za ponovno punjenje (”refill“) 4,6%, a proizvodi u formi pjene svega 0,2%. Zanimljivo je istaknuti kako je prosječna cijena pro-izvoda za ponovno punjenje oko 50% niža u odnosu na prosječnu cijenu raspršivača.Vodeći proizvođači (s pripa-dajućim robnim markama) u ovoj kategoriji u posljednjih godinu dana (ožujak 2012. – veljača 2013.) su Saponia (Arf), Colgate Palmolive (Ajax), Labud (Super JON), Henkel (Clin), te trgovačke robne marke. Trgovačke robne marke čine oko 10%

količinske pro-daje kategorije, dok im prodaja u zadnjih godina (ožujak 2012. – veljača 2013.) u odnosu na isto

razdoblje prošle godine, bilježi pad od 8%. Za kraj. Bilo da koristite poznate brendove, trgovačke marke ili vlastite pripravke sredstava za čišćenje, motivirajte se nared-nih lijepih dana i čistim prozorima uljepšajte svoj pogled na svijet.

Proizvodi u obliku spreja čine 95,2% ukupnih količina kategorije

28

Količinski udjeli prema formi proizvodaožujak 2012. - veljača 2013.Sprej

95,2%Refil

Pjena4,6%

0,2%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

31

19

15

13

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

ožujak 2012. - veljača 2013.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Drogerije

Izvor: Nielsen

16

Za Ljepši pogled

Lijepo vrijeme mnogima je poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji su ogledalo svake kuće ili stana

www.jatrgovac.hr Travanj 2013.

Milanka ĆorićAnalitičar, AC Nielsen


30 Travanj 2013.

Sredstva za čišćenje stakla – lojalnost potrošača

Iako na internetu i pojedinim TV emi-sijama sve češće na-ilazimo na primjere

kako sami možemo pripremiti sredstvo za čišćenje stakla, većina radije bira kupovinu postojećih komercijalnih sred-stava. Za razliku od kate-gorije svih sredstava za čišćenje (uni-

verzalnih, za drvene površine, za wc, za

kuhinju itd.) koja je u 2012. zadržala vrijednost i volumene iz 2011., sredstva za stakla bilježe 9%-tni pad volumena. Najvećim dijelom je to posljedica gubitka kupaca. U proš-loj godini ovaj segment ima 8% kupaca manje u odnosu na 2011. Jesu li odlučili sami pripremati ova sredstva ili koriste neka druga sredstva iz susjednih kategorija, tema je koju bi valjalo dodatno istražiti. Sredstva za čišćenje stakla bilježe negativan trend i u učestalosti kupovine, te u prosječnim cijenama koje padaju treću godinu za-redom. Kada analiziramo

vodeće brendove, primjetna je izrazita koncentriranost što je vidljivo iz podatka da Top 5 brendova (Ajax, Arf, Clin, Super Jon, W5) drži 86% tržišta. Iako Ajax i Arf

uvjerljivo brane prve dvije pozicije prema tržišnom udjelu, prema stopi rasta u 2012. pobjednik je Super Jon. Zanimljiva je i pozicija trgovačkih marki koje već tri godine stagniraju na

12% udjela od čega gotovo polovinu drži Lildlov W5.

RAST I UZ VIŠU CIJENU Zanimljivo pitanje koje se nameće u ovoj kategoriji proizvoda jest: “Koja je tajna Super Jonova recepta?“ Ne ulazeći u očito uspješne pre-govaračke vještine Labudo-vih prodavača i taktike pozi-cioniranja na policama, pri-mjećujemo jednu zanimljivu činjenicu. Dok je u 2011. cijena Super Jona bila niža od cijene Ajaxa, Arfa i Clina kao glavnih konkurenata, u 2012. potpuni obrat - cijena Super Jona je viša od cijene sva tri konkurenta, a ipak on uspijeva privući nove kupce i povećati volumene prodaje. Gornja dva kvadranta matri-ce (Napredak i Uspjeh) pri-loženog grafikona prikazuju brendove od kojih Super Jon uzima vrijednost. Cjelo-kupni rast Super Jon duguje privlačenju kupaca drugih

brendova, a čak 70% njegova rasta dolazi od kupaca Ajaxa i Arfa. U vreme-nu cjenovnih ratova, primjer

Super Jona pokazuje da se može rasti i kada ste izazivač s višom cijenom u odnosu na lidere kategorije.

U prošloj godini ovaj segment ima 8% kupaca manje u odnosu na 2011.

Mladen KožićSales Manager, GfK Croatia

pad zbog gubitKa Kupaca

Sredstva za čišćenje stakla bilježe negativan trend u učestalosti kupovine te u prosječnim cijenama koje padaju

treću godinu zaredom

www.jatrgovac.hr

0 40 50 6010 20 30 70 80 90 100 120110-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

Indeks lojalnosti

Arf

Denk Mit

ClinBlink

Ostali

Ajax

Mr Muscolo

Dax

W5

Neto

dobi

tak/

gubi

tak

Napredak uspjeh

alarmupozorenje

ilustracija migracije kupaca u 2012. na primjeru Super jon-a


Sredstva za čišćenje stakla – na polici

AJAX

Kompanija Colgate-Palmolive vlasnik je poznatih robnih marki među kojima su i proizvodi Ajax - univerzalna

sredstva za čišćenje kućanstva. Ajax kao robna marka ima dugogodišnju tradiciju na hrvatskom tržištu pa je tijekom tog vremena razvila iznimnu prepoznatljivost kod potrošača. Asortiman proizvoda Ajax obuhvaća sredstva za čišćenje svih prostorija u kući koja su prikladna za sve površine. U portfelju se nalazi i sredstvo za čišćenje stakla Ajax Glass koje dolazi u pet različitih varijanti za pranje prozora i čišćenje sjajnih površina bez tragova nakon čiš-ćenja - Ajax Crystal, Ajax Triple Action i Ajax Windows & Shiny, dok je na tržište nedavno lansiran i novi Ajax Floral Fiesta za staklo u dvije varijante - Flowers of Spring i Flowers Bouquet. Sve varijante dos-tupne su u obliku spreja u pakiranju od 750 ml.

ARF

Saponia pod krovnom markom Arf ima četiri specijalizi-rana proizvoda za čišćenje staklenih i glatkih površina:

Arf Crystal Shine, Arf Antistatic, Arf Professional Staklo i Arf Staklo Active Nature. Osim što se kontinuirano unaprjeđuje kvaliteta proizvoda i benefiti (antistatičko djelovanje, miris bez alergena, ekološki prihvatljiv sastav) u 2012. godini proveden je relaunch cijele robne marke pa tako i Arf stakla. Nova, moderna i anatomski oblikovana boca praktična je i laka za rukovanje, a suvremena pumpica omogućava bolje raspršivanje tekućine za još djelotvornije čišćenje. “Najnoviji proizvod u asortimanu je Arf staklo Professional koji primje-nom pjene omogućuje lakše usmjeravanje sredstva, čišće-nje je izuzetno lako, a rezultati dostojni profesionalaca”, ističu iz Saponije te dodaju kako je Arf staklo vodeći brend na hrvatskom tržištu prvenstveno zbog svojih kvalitativnih karakteristi-ka, dobre cjenovne po-zicije i visokog indeksa distribucije.

SUPER JON

Labud je krajem 2010. godine na tržište lansirao potpuno novu liniju sredstava za čišćenje pod krovnim brendom

Super Jon koja, između ostalog, sadrži i dva nova proizvoda za čišćenje staklenih površina - Super Jon Staklo Antistatic i Super Jon Staklo Alkohol+Ocat. Oba proizvoda su pakirana u nove atraktivne PET boce od 650 ml s raspršivačem, a njihova inovativna formula na bazi prirodnog alkohola sadrži i osvježa-vajuće mirise bez alergena te više od 90 posto biorazgradljivih sastojaka, čime Labud aktivno prati najnovije trendove u proizvodnji ekološki i zdravs-tveno prihvatljivih proizvoda. Lansiranje novih proizvoda za čišćenje stakla podržano je i nacionalnom marketinškom kampanjom putem svih medijskih kanala te intenzivnim prodaj-nim aktivnostima i pro-mocijama na mjestu prodaje. Kao dodatan benefit za potrošače, Labud je Super Jon liniju za stakla lansirao u zapremnini od 650 ml sa 150 ml GRATIS.

CLIN

U kategoriji sredstava za čišćenje stakla i staklenih površina Henkel je zastupljen s robnom markom Clin. Formula na

bazi alkohola daje sjaj staklenim površinama i bez muko-trpnog poliranja. Clin dolazi s posebnim raspršivačem koji omogućuje najbolje raspršivanje tekućine te ima i funkciju stvaranja pjene, za najefikasnije uklanjanje mrlja, ističu iz Henkela. Na hrvatskom tržištu Clin je dostu-pan u pakiranju od 750 ml u tri različite mirisne varijante: Limun, Jabuka i Plava vari-janta. Proizvodi su dostupni u svim trgovačkim lanci-ma u Hrvatskoj, a najpopularnija varijanta je Clin Limun. Iz Henkela ističu kako je Clin vodeće sredstvo za pranje prozora u središnjoj i istočnoj Europi.


Upravljanje nabavom

U uvjetima kada prodaja stag-nira, prodajne cijene bivaju teško održive, a širenje na nova tržišta postaje utopija, ulogu

stvaratelja profita preuzima služba nabave. Tezu ćemo obraniti sljedećim primjerom: da biste profit uvećali za, primjerice, 5000 eura puno je lakše smanjiti cijenu dobavljaču za taj iznos nego povećati prodaju za 25.000 eura (uz pretpostavku da vam je marža 20%). Umanjivši fakturu za 5000 eura taj ste iznos prenijeli u zaradu.

PUT DO PROFITASmanjenje cijene dobavljaču jedna je od tehnika kojom se direktno utječe na povećanje profita, dok upotrebom os-talih tehnika nabava postaje generator poboljšanja unutar tvrtke. Detektirali smo pet takvih tehnika. Prva od njih, standardizacija roba i usluga, tehnika je pomoću koje se može postići i više od 5 posto ušteda. Pribavljanjem razli-čitih tipova uređaja ili potrošnog ma-terijala stvaraju se viši troškovi nabave, održavanja, servisa ili nabave rezerv-nih dijelova. Kupovinom standardi-zirane robe postižu se bolji uvjeti kod dobavljača, dijelom zbog smanjenja indirektnih troškova, a kao primjer za to može poslužiti nabava klima uređa-ja, kopirki, uredskog papira i dr. Slijedi tehnika planiranja nabave koja omogu-

ćava izbjegavanje hitne i neracionalne nabave. Kupovanje zbog trenutne potrebe je skupo kupovanje. Planira-njem se smanjuje broj natječaja jer je, umjesto nekoliko tendera i narudžbe-nica prema jednom ili više dobavljača, kupnja definirana jednim pravovreme-nim natječajem i ugovornim odnosom. Kao primjer za ovu tehniku uštede mogu poslužiti kalendari i novogo-dišnji pokloni ili uredski namještaj pri čemu uštede mogu iznositi od 10 do 20 posto. Od ostalih tehnika nabave slijedi vođenje tendera na bazi skupnih volumena standardnim procesima. Što više podružnica neka tvrtka ima to centralizacija nabave dolazi do većeg izražaja. Nabavom većih volumena dobivaju se bolji uvjeti. Još više, mogu-će je s dobavljačima ugovoriti ambu-lantnu ili mjesečnu dostavu na adresu svake podružnice čime se smanjuje

potreba za centralnim skladištem. U Hrvatskoj postoje tvrtke s više od 2000 zaposlenih, a da je potreba za central-nim skladištem nestala. Primjer za to su uredski materijal i domarske usluge (Facility Management). Ugovaranje s

dobavljačima je sljedeća tehnika po-moću koje se mogu ostvariti uštede u poduzeću i to na način da se napravi odmak od puke “proizvodnje tendera” i poveća broj ugovora. Pri periodičnoj nabavi neke robe ili usluge, umjesto da se za svaku nabavu raspisuje natječaj, puno je ekonomičnije napraviti jedan tender kojem je rezultat godišnji ili višegodišnji ugovor. Standardizacija i planiranje nabave preduvjet su ovom pristupu, a kao primjer može poslužiti sve ono što se nabavlja ciklički i što može biti standardizirano. Listu pri-mjenjivih tehnika zaključuje odabir strateških dobavljača za standardizira-nu opremu na duži period. Pretvaranje dobavljača u strateškog partnera ima sinergijski učinak na poslove nabave i ostalih jedinica u poduzeću. Dio poslova može preuzeti dobavljačev Voditelj ključnih kupaca - KAM (Key Account Manager) čime tvrtka oslo-bađa svoje resurse. Strateški dobavljač preuzima brigu, a time i dio troškova te je u poziciji da unaprijedi i poboljša poslovni proces za koji je odgovoran jer je za to specijaliziran.

WORLD CLASS PROCUREMENTMnoge tvrtke opisuju svoj put do World Class Procurementa. Sve su one

implementirale upravljanje kategorijama, dobavlja-čima i ugovorima u svoje nabavne procese. Korak dalje je smanjenje troškova službe nabave ispod 1 pos-

to ukupnog volumena nabave, mjere-nje ušteda i postavljanje plana ušteda, stvaranje nabavnih timova, uvođenje e-nabave te bavljenje isključivo naba-vom. Nabavljači su često stavljeni pred izazov rješavanja problema van opsega

Zaraditi ili uštedjeti?Boris VulićMapa Znanja

Zaraditi ili uštedjeti, pitanje je sad? Važno je znati da se ovo “sad” odnosi na vrijeme krize, besparice i nelikvidnosti, čime su determinirani okviri u kojima se odvija današnje poslovanje. Stoga ćemo se odlučiti za ovo drugo: Danas je definitivno lakše uštedjeti

U uvjetima kada prodaja stagnira, ulogu stvaratelja profita preuzima služba nabave


nabave, dok se istovremeno nabavom vole pozabaviti ostale organizacijske jedinice, dakako, kada im to odgovara. Uspješno upravljanje kategorijama je definirano proaktivnim vlasnicima kategorija koji ih vode kao što se vode male tvrtke. Odabrana nabavna stra-tegija za pojedinu kategoriju mora biti napisana. Dok nije napisana, ostaje na razini ideje i nemoguće je pratiti provođenje, odnosno rezultate. Krajnji rezultat odabira strategije, odnosno vođenja kategorije je stvaranje ušteda, ali su dobrodošla i poboljšanja u teh-ničko - tehnološkom obliku. Upravlja-nje odnosima s dobavljačima provodi se putem: Upitnika za dobavljače ko-jim se procjenjuje kvaliteta dobavljača kroz bodovanje, Poslovnih izvještaja – polugodišnjih i kvartalnih te mjere-nje kooperacije, Strategijama za do-bavljače kroz opis i razvijanje odnosa s

dobavljačem te Eskalacijama koje vodi Krizni management, stvaranje Crne liste dobavljača.Praćenje dobavljača gore navedenim alatima izvodi se za kategorije u ko-jima se bilježi veliki nabavni trošak. Kvalitetnog dobavljača treba čuvati. Od “suprotne strane” kvalitetan do-bavljač postaje partner s kojim dije-limo čak i takve tajne kao što su kal-kulacije cijena. Prolazeći kroz svaku stavku kalkulacije u mogućnosti ste vidjeti gdje dobavljaču “curi” novac, a vama se smanjenje poslova u nekoj fazi neće bitno odraziti na sveukupno zadovoljstvo. Smanjujući trošak svom dobavljaču direktno utječete na njego-vu izlaznu cijenu prema vama.

POBOLJŠANJE PROCESASve češće se traži od dobavljača da iz-nesu inicijative za poboljšanje procesa ili poslova koje u konačnici direktno utječu na trošak, odnosno rezultiraju uštedama. Naš primjer je serviser kli-ma uređaja. Kako su klime podešene da automatski održavaju temperaturu obično bi se palile već u šest sati uju-tro zbog sunca koje bi udarilo u velike staklene površine. Time se povećava trošak električne energije, učestaliji su servisi zbog većeg broja radnih sati te

je potrebno češće mijenjanje filtera. Inicijativa servisera svela se na spu-štanje roleta nakon radnog vremena,

odnosno dizanje roleta pri dolasku na posao. Naknadnom usporedbom troškova ostali smo iznenađeni ostva-renom uštedom. Ponekad inicijativa nije ovako tehnološki jednostavna, no princip je da dobavljač predlaže tehnička ili tehnološka poboljšanja u vašu korist. Vještine i znanja koje nabavljač mora imati sve su šira i zahtjevnija. Danas nabavljač mora biti napredni korisnik informatičkih alata te dobar organizator što po-kazuje kroz upravljanje projektima. Također, prezentacijske i komunika-cijske vještine nikad nisu tražene kao danas, kao i sudjelovanje u timskom radu (nemojmo ga brkati s grupnim radom). Obično tim čine nabavljač i

tehnolog i/ili korisnik. Analize troško-va te nabavne kalkulacije traže vještog matematičara. Stoga su za pohvalu sve češće edukacije i seminari otvorenog tipa na kojima se prikazuju trendovi u nabavi, a nabavljači različitih branši su u prilici izmijeniti iskustva.

OUTSOURCING NABAVENajmlađi od trendova u upravljanju nabavom na našim prostorima je outsourcing nabave. Korištenje vanj-skog partnera za dio ili cijelu nabavu

ostavlja prostor za bavlje-nje core businessom uz istovremeno korištenje prednosti nabave velikih volumena, pravovreme-nosti, standardizacije i

planiranja nabave, odnosno ostvariva-nja ušteda. Outsourcing kao strategiju nabave možemo koristiti u nekim specifičnim situacijama, npr. samo za e-aukcije ili istraživanje nabavnog trži-šta, ali i za cjelokupnu nabavu. U tom slučaju outsourcer postaje partner i jedini pravi pristup je bliska suradnja. Na izražavanje sumnje u ovaj pristup nabavi moramo odgovoriti da je out-sourcing pravnih, računovodstvenih, skladišnih i prijevozničkih usluga već odavno standard, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Dobre strane outso-urcinga su permanentna edukacija vlastitog osoblja, standardizacija pro-cesa nabave i natječaja, teritorijalna zastupljenost, manji troškovi nabave, razrađeno izvještavanje, outsourcer jednako odrađuje velike i male obime posla, iskustvo specijalista nabave te ostvarivanje većih ušteda no što bismo mogli sami postići. Detektirani ne-dostaci ovog poslovnog modela, pak, su dijeljenje poslovne tajne, gubitak kontrole nad upravljanjem kategorije i odnosima s dobavljačima, borba za prestiž između outsourcera i klijenta, moguće nedovoljno stručno uprav-ljanje nabavnom kategorijom, nemo-gućnost kontrole nad motivacijom i stručnošću specijalista nabave te pra-zan prostor ukoliko se raskine ugovor. Uspoređujući navedene prednosti i nedostatke prevagu ipak odnose dobre strane outsourcinga. Outsour-cingom nabave danas se u Hrvatskoj bavi vrlo mali broj poduzeća, ali oče-kujemo da će se u bliskoj budućnosti iskristalizirati specijalizirane tvrtke za pružanje usluga nabave.

Pretvaranje dobavljača u strateškog partnera ima sinergijski učinak na poslove nabave

20%dobro organizirana nabava donosi uštede i do


Intervju

Konkurentnost na području male trgovine neće biti moguća dok se ne pristupi okrupnjavanju, odnosno udruživanju malih trgo-vaca i zajedničkom nastu-pu prema proizvođačima,

smatra Ćibarić.

Uvodno, možete li nam predstaviti Sa-vez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske. Kada je osnovan, kakva je regionalna zastupljenost, koliko članica okupljate te s koliko prodajnih mjesta raspolažete?Savez udruga malih trgovaca Repu-blike Hrvatske osnovan je u svibnju 2009. godine sa sjedištem u Zagrebu. Za prvog predsjednika Saveza izabran je Boris Listeš iz Udruge malih trgo-vaca Splitsko-dalmatinske županije. Na Skupštini Saveza održanoj na Plitvicama u studenom 2011. godine Savezu su pristupile sve postojeće udruge s područja Republike Hrvat-ske te je tako postao glavni nositelj i predstavnik male obiteljske trgovine. Danas Savez broji 331 člana koji za-pošljavaju više od 2300 djelatnika te imaju 615 prodajnih prostora. Savez čine Udruga trgovaca Zadar (91 tr-govina), Udruga trgovaca Rijeka (33 trgovine), Udruga trgovaca Zagreb (206 trgovina), Udruga trgovaca Sisak (165 trgovina) i Udruga trgovaca Me-đimurja (120 trgovina).

Koji su glavni zadaci saveza?Osnovna svrha Saveza je promicanje održivog razvoja male trgovine, otkla-njanje sadašnjih razvojnih ograničenja

te provedba koncepta koji će mobili-zirati sve razvojne subjekte i aktere te uspješno povezati gospodarski sektor koji se odnosi na malu trgovinu. Uloga Saveza je vrlo važna s aspekta cjelovitog osmišljavanja, koncipiranja i provedbe razvojnih programa te umrežavanja svih ključnih aktera za razvoj s područja Republike Hrvat-ske. Strateški ciljevi Saveza su, među ostalim, objedinjavanje i koordinacija aktivnosti udruga malih trgovaca, koordinacija i pomoć pri osnivanju novih udruga, kao i financijska potpo-ra postojećim udrugama.

Možete li navesti podatke o ukupnom prometu trgovaca okupljenih u Savez?Ukupan promet članica Saveza je na razini od 1,5 milijardi kuna.

Kakav je vaš pogled na stanje male trgovine u Hrvatskoj? Ima li mala trgo-vina perspektivu i koje su njene kom-parativne prednosti u odnosu na velike trgovačke sustave?Više je komparativnih prednosti male trgovine. Među ostalim, njen ekonomski potencijal temeljen je i na vrlo lošoj urbanističkoj koncentraciji, gdje postoji niz malih naselja za koje ne postoji interes velikih trgovačkih tvrtki, a što je značajna pretpostavka za razvoj male trgovine te samim tim i povećanje kvalitete života na tim prostorima. Možemo reći kako je

zemljopisni položaj Hrvatske garanci-ja za razvoj i opstanak male trgovine.

Što najviše muči malog trgovca danas i ugrožava njegov opstanak?Malog trgovca danas najviše muči prevelik teret fiskalnih i parafiskalnih nameta, kao i niz propisa, pravilnika i mjera koje su male tvrtke s nekoliko zaposlenih obvezne provoditi na isti način kao i kompanije koje zapošlja-vaju stotine ili tisuće radnika. Tako-đer, ovdje moramo spomenuti i pre-velike kazne u slučaju malih prekršaja koje se penju i do nekoliko stotina tisuća kuna.

Već godinama je udruživanje malih trgovaca jedna od glavnih poruka kada je u pitanju održanje i prosperitet male trgovine u Hrvatskoj. Kako je organizi-ran vaš Savez te u kojim sve segmenti-ma zajednički djelujete? Za malu trgovinu nužno je pripremati je za skoro natjecanje na otvorenom tržištu Europske unije. Jačanje konku-rentne male trgovine podrazumijeva poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje svoje poslovanje i rast zasniva na primjeni znanja, razvoju tehnologija i inovacija te po-vezivanju s proizvođačima. Opstanak trgovačkih subjekata potrebno je poti-cati i povećati kroz poticanje inovaci-ja, kao trajne osnove konkurentnosti, ulaganje u stručnost zaposlenih, te kroz uvođenje i primjenu novih teh-nologija. Time bi se stvorila osnova za daljnji razvoj i povećanje konkurent-nih prednosti male trgovine, a samim time i domaće prehrambene industri-

U SaVezU SU SVI dobRodoŠlI

Savez udruga malih trgovaca RH okuplja 331 člana koji imaju 2300 zaposlenih. Predsjednik tog Saveza Ivan Ćibarić poručuje da će sve nove trgovce i udruge

dočekati raširenih ruku

“Trgovci okupljeni u Savez imaju ukupno 615 prodajnih prostora”


milijardi kuna - ukupni promet članica saveza

je. Nužno je jačanje postojećih podu-zetničkih aktivnosti u maloj trgovini kroz poticanje poslovnog i razvojnog povezivanja poduzeća i obrta, te stvaranje pogodnih uvjeta za razvoj klastera, čime bi se povećala konku-rentnost kao i zaštita malog trgovca. Savez udruga malih trgovaca tako bi ojačao njihovu trgovačku orijentaciju te pridonio prevladavanju razuđenosti male trgovine u Hrvatskoj, a koja na taj način nije dovoljno prepoznatljiva.Konkurentnost na području male trgovine neće biti moguća dok se ne pristupi okrupnjavanju, povezivanju i udruživanju malih trgovaca i zajednič-kom nastupu prema proizvođačima.

Imate li u planu povećanje broja članica u skorije vrijeme?Gotovo svakodnevno se javljaju neovisni trgovci iz cijele Hrvatske s upitom za pristup Savezu. Kao orga-nizacija aktivno djelujemo te poku-šavamo potaknuti trgovce da osnuju udruge na područjima na kojima ni-

smo zastupljeni. Tu prije svega mislim na Istru i Slavoniju te jug Dalmacije, gdje djeluje Udruga malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije koja trenutno nije članica i čije bi pristu-

panje Savezu bilo dobro i poželjno, a sve u interesu zaštite i prosperiteta male trgovine. Također, aktivno sura-đujemo i s Gospodarskom zbornicom Slovenije, gdje također postoji interes za suradnju te povezivanje s našom

organizacijom.

U posljednjih go-dinu dana Savez je bio dosta aktivan po pitanju dodat-nog osnaživanja u segmentu nabave pa ste tako pot-pisali partnerske ugovore s Merca-torom i Metro-om. Možete li nam reći nešto više o tome?Savez udruga malih trgovaca RH uvijek traži partnere koji nas žele podržati i koji su prepoznali naš značaj na hrvatskom trži-štu. Tu moramo svakako izdvojiti niz sklopljenih ugovora o pos-lovnoj suradnji s veleprodajnim tvrtkama kojima smo osigurali da naši članovi pod povoljnijim uvjetima mogu doći do određe-nih roba koje su

kao pojedinci skuplje plaćali. Također, Savez je sklopio sporazume o poslov-noj suradnji i s tvrtkama iz drugih sektora s ciljem smanjenja troškova za svoje članove. Tu možemo spomenuti Privrednu banku Zagreb i Vipnet, a intenzivno se pregovara s osiguravaju-ćim društvima, naftnim kompanijama

te nizom drugih tvrtki čije usluge naše članice koriste, a koje mogu biti znat-no jeftinije ukoliko nastupimo kao jedan korisnik.

Spomenuli ste Privrednu banku zagreb. S ovom ste bankom nedavno potpisali Ugovor o Cash Poolingu - objedinje-nom vođenju računa za članice Saveza. Možete li reći nešto više o ovoj suradnji te kolike uštede očekujete postići na razini Saveza?Ovim ugovorom regulirana su među-sobna prava i obveze oko provođenja programa objedinjenog vođenja raču-na. Savez udruga malih trgovaca Re-publike Hrvatske je prihvatio da člani-ce Saveza uđu u strukturu objedinje-nog vođenja računa (Cash Pooling) kod Privredne banke Zagreb s ciljem modernog upravljanja novčanim tokovima koje omogućuje niže ban-karske troškove te bolje upravljanje likvidnošću, a sve to uz veću kontrolu i transparentnost informacija. Ovak-vim načinom vođenja računa dolazi se do smanjenja bankarskih troškova i ostvarenja većih kamatnih prihoda te efikasnijeg upravljanja likvidnošću uz povećanu kontrolu. Takav način vođenja financija svakako je povolj-niji za nas jer omogućuje jednos-tavnije poslovanje, manje troškove te veću transparentnost. Cilj nam je suvremeno upravljati novčanim to-kovima, a PBZ nam ovim ugovorom upravo to omogućuje.

Tema europske unije je neizbježna s obzirom na to da se datum ulaska Hr-vatske na jedinstveno europsko tržište sve više bliži. Što ulazak naše zemlje u eU znači za malu trgovinu i Savez udru-ga malih trgovaca?Za malu je trgovinu nužno pri-premiti se za skoro natjecanje na otvorenom tržištu Europske unije. Ulazak u EU nama malim trgovcima omogućit će pristup robama koje nam do sada nisu bile dostupne i to po povoljnijim cijenama. To će tako-đer pridonijeti našoj konkurentnosti, a samim time i lakšem opstanku i prosperitetu na tržištu.

“Želimo uključiti trgovce iz Istre, Slavonije i juga Dalmacije”

Ivan ĆibarićSavez udruga malih trgovaca RH

1,5

“Zajedničkim nastupom osiguravamo znatne uštede svojim članicama”


Duhanska industrija – proizvodnja

Sektor viSoke vrijednosti

Na oko 6000 hektara više od 1200 OPG-a bavi se uzgojem duhana, a Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi

koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje

U Republici Hrvatskoj proizvode se nearo-matični tipovi duhana: virginija sušena toplim

zrakom, berlej sušen u hladu i hercegovački duhan sušen na suncu, a drugi tipovi duhana iznimno. Duhanska industrija u Hrvatskoj je značajna grana gospodarstva koja generira oko 4 posto zarade državnog proračuna. U Republici Hr-vatskoj primarna proizvodnja organizirana je u šest županija u regijama Podravine i Slavo-nije. Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta. Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadr-žala približno jednaku razinu proizvodnje duhana zahva-ljujući povezanosti primarne proizvodnje s cigaretnom industrijom. Najveća pro-izvodnja duhana zabilježena je 2009. godine kada je pro-izvedeno ukupno 13.348 tona, dok je 2010. donijela osjetan pad na 8491 tonu. U posljed-nje dvije godine proizvodnja opet raste pa je tako 2011. zaključena s 10.643 tone da bi u 2012. proizvodnja du-

hana porasla na 11.787 tona. Pritom je vrijednost otkupa i prodaje neprerađenog duha-na u 2012. godini iznosila 96 milijuna kuna.Tijekom prošle godine izve-zeno je ukupno 11.593 tone duhana i prerađenih nado-mjestaka duhana vrijednih 89 milijuna američkih do-lara, dok je najbolji godišnji izvozni rezultat ostvaren 2010. godine kada je izve-zeno 17.506 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana u vrijednosti od 123,7 milijuna dolara. Uvoz je u proteklih nekoliko godina ostao na sličnim količinama, ali je njegova vrijednost udvostručena. Naime, dok je 2007. iznosio

36,9 milijuna dolara (uveze-no 6478 tona), lani je dose-gao vrijednost od 76,1 mi-lijun dolara (uvezeno 7388 tona). Tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je proizvede-no 11,2 milijarde cigareta, dok je najveća proizvodnja

ostvarena u 2010. godini s 13,3 milijarde cigareta.

DVA PROIZVOĐAČAPrimarnom proizvodnjom duhana, koja je organizirana preko kooperanata, u Hr-vatskoj se bave dvije tvrtke: Hrvatski duhani d.d. na koje otpada oko 80 posto pro-izvodnje i Agroduhan d.o.o.

Slatina s oko 20 posto udjela. Hrvatski duhani su u

2013. godini ugovorili pro-izvodnju duhana na ukupno 3888 ha kod 1031 kooperan-ta, od čega je 3368 ha Virgi-nije kod 419 kooperanata i 520 ha Burleya kod 612 ko-operanata. S ovih površina u tvrtki očekuju prinos od 9500

– 10.000 tona duhana. Direk-tor Hrvatskih duhana Mirko Boić ističe kako su ove godine ugovorene površine manje za 15 posto u odnosu na lani, što je uzrokovano prvenstveno lošim proizvodnim rezultati-ma i niskim prinosom u 2012. godini. “U našem pogonu za obradu duhana u Virovitici duhan klasiramo, obradimo i pripremamo za prodaju. Oko 50 posto duhana prodamo Tvornici duhana Rovinj, a drugu polovicu proizvedenih količina prodamo kupcima iz cijelog svijeta”, ističe Boić te dodaje kako su Hrvatski du-hani po tehnologiji i kvaliteti spremni za ulazak Hrvatske u EU jer već godinama s us-pjehom posluju na svjetskom tržištu. Agroduhan iz Slatine u 2012. je godini proizveo oko 2500 tona duhanskog lista sorti Virginia i Burley. U

Cigarete imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje


milijarde cigareta proizvedeno u Hrvatskoj 2012. godine

ovoj godini, ističu iz tvrtke, očekuju proizvodnju na ra-zini prošlogodišnje, što ovisi o vremenskim prilikama i crnom tržištu. Kooperant-ska proizvodnja ove tvrtke organizirana je na oko 1200 ha poljoprivrednih površi-na. “Agroduhan izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje.

Tržište postoji, potražnja je stabilna, prostora za rast ima, a najviše u Burley duhanu”, kaže Dražen Vujčić, direktor Agroduhana, te ističe kako pristupanjem Europskoj uniji od hrvatske Vlade očekuje konkretnije mjere za suzbija-nje crnog duhanskog tržišta.

VRIJEDNA KATEGORIJAVrijednosna prodaja cigareta na hrvatskom tržištu, pre-ma podacima agencije AC Nielsen, u 2012. godini je iznosila 5,56 milijardi kuna. Mjereno maloprodajnim cijenama cigarete tako imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje. Važno je, također, znati kako u ovaj vrijednosni rezultat nije uključena pro-daja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna

prodaja, diskonti i cash&car-ry, čime bi vrijednost ove kategorije proizvoda bila i značajno veća. Podaci Euro-monitor Internationala za 2011. godinu, pak, otkrivaju kako je ukupna vrijednost du-hanskog tržišta u Hrvatskoj u toj godini iznosila 909,5 mili-juna eura (6,9 milijardi kuna), pri čemu na cigarete otpada 872,9 milijuna eura (6,6 mi-lijardi kuna). U Hrvatskoj je jedini industrijski proizvođač duhanskih proizvoda Tvor-nica duhana Rovinj (TDR), koja otkupljuje oko 50 posto proizvedenog hrvatskog duhana, dok se preostali dio izvozi na europska tržišta te na tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina i Australije. Cigarete se izrađu-ju od mješavina duhana razli-čitog podrijetla, vrsta i aroma. Ovisno o duhanskim recep-turama, ukusima potrošača i zahtjevima određenog tržišta, TDR uvozi određene količi-ne duhana za svoje potrebe. TDR je sredinom 1990-ih zauzimao 64 posto hrvatskog tržišta. Preuzimanjem drugog najvećeg proizvođača cigareta u Hrvatskoj, Tvornice duhana Zagreb 1998. godine, pokri-vao je više od 85 posto hrvat-skog tržišta, dok se danas taj udio kreće oko 70 posto.

POREZNO OPTEREĆENJE Trošarine na duhanske pro-izvode u Hrvatskoj nameću se od 1994. i do danas se najučestalije promjene od-nose na povećanje stopa. Do 1999. visina trošarina se razlikovala s obzirom na ove kategorije cigareta: uvozne, licencirane, uvozne u slo-bodnim zonama, domaće - tvrdi omot, domaće - meki omot. Od 1999. provodi se razvrstavanje cigareta u

tri skupine: A - popularna skupina (meki omot), B - standardna skupina (tvrdi omot) i C - ekstra skupina (sve ostale). Novim zakonom o trošarinama, koji će stu-piti na snagu 1. srpnja 2013. godine, sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti će se uskladiti s onim u Europskoj uniji. Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvi-jat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekono-

mije na tržištu duhanskih proizvoda – prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godi-ne, a treća tek krajem 2017. godine. U tom periodu troša-rine na duhanske proizvode povećat će se sa sadašnjih 50 eura na 90 eura na 1000 komada cigareta, odnosno s 1 euro na 1,8 eura po kutiji. Stoga se očekuje značajan rast maloprodajnih cijena pri čemu će najveći šok nastupiti

2014. dokad se mora realizirati rast trošarina od 54 posto. Teško je proci-jeniti koliko će cigarete stajati, ali je zasigurno da će doći do

rasta udjela crnog tržišta koje je izuzetno jako čak i na uređenim tržištima Europske unije. Procvat crnog tržišta pratio je sve zemlje prilikom njihova pridruživanja EU. Za usporedbu, lani je udio ciga-reta na koje nisu plaćene tro-šarine Ministarstvu financija u Hrvatskoj iznosio 13,2 pos-to, dok je u pojedinim novim članicama EU (Latvija, Litva, Rumunjska) taj udio dva do tri puta veći, a čak i u jednoj Njemačkoj se procjenjuje na iznad 20 posto.

11,2

Proizvodnja duhana u Hrvatskoj

jed. mjere 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Duhantona 10.851 12.639 12.866 13.348 8.491 10.643 11.787

ha 4.940 6.005 5.897 6.062 4.119 5.905 5.958

Proizvodnja duhanskih proizvoda

Naziv proizvoda iz NiPUM-a 2009. (NN br.11/10)

Mjerna jedinica 2009. 2010. 2011. 2012.

Cigarete koje sadrže duhan ili mješavine duhana i duhanskih

nadomjestaka (isključuje trošarine na duhanske proizvode)

mil. kom. 11.382 13.368 11.827 11.202

Duhan za pušenje (isključuje trošarine na duhanske proizvode) t - - - 132

Duhanske prerađevine, ekstrakti i esencije, ostali homogenizirani ili

rekonstruirani duhan, d. n.t 11.185 11.442 8.691 11.612

Izvor: DZS

Hrvatski duhani i Agroduhan jedine su tvrtke koje se bave primarnom proizvodnjom duhana

Duhanska industrija – tržište

više cijeNe održavajU stabilnost tržišta

Zbog svojih specifičnih karakteristika, poslo-vanje na duhanskom tržištu propisano je

strogim legislativnim pro-cedurama. Zakonska regu-lativa utječe na duhansko tržište na dva načina. Prvi je politika oporezivanja dr-žave koja uvodi prilagodbe kako bi se tržište uskladilo s propisima Europske unije čijom članicom Hrvatska postaje 1. srpnja 2013. godine. Ovo je najsnažniji kanal utjecaja na-metnut od strane države koji u velikoj mjeri oblikuje duhansko tr-žište. Drugi dio odnosi se na zabra-nu pušenja u ugostitelj-skim objek-tima koja je propisana zakonom iz 2009. godine, koja je na ugostiteljsku djelatnost imala mno-go više utje-caja negoli promjena u

navikama pušača ili razina konzumacije u zemlji. Pri-hodi restorana bilježili su

dvoznamenkaste stope pada od uvođenja ove zabrane koju su pratili ne-prekidni prosvjedi ugosti-teljskih radnika.

TDR POD PRITISKOMS obzirom na to da se no-vim sustavom oporezivanja

donesenim 2010. godi-ne počelo favorizirati premium seg-ment cigareta nauštrb onih

ekonomičnijih, jeftinijih brendova, multinacionalne kompanije uspjele su sta-bilizirati svoje poslovanje na hrvatskom tržištu. Kako je i posljednji od “velike četvorke”, Japan Tobacco International Ltd, ušao na tržište, multinacionalne kompanije povećale su svoj tržišni udio na štetu lokal-nog lidera TDR-a. Ako se ovaj trend nastavi, TDR-ov udio će se smanjiti na ma-nje do 50 posto prije 2022. godine ukoliko dotad ne postane predmetom akvizi-cije od strane neke od mul-

tinacionalnih kompanija.

TUŽBE I EUOpetovani pokušaji da se tuži TDR zbog njegove navodno monopolističke tržišne pozicije ponovno su doživjeli neuspjeh 2011. godine. Naime, Japan Tobacco Inter-national (JTI) tužio je TDR za monopol zbog odnosa spram brendova konkurentskih proizvo-đača. S obzirom na to da je ovu optužbu bilo jako teško dokazati, svi pravni postupci su 2011. godine zaklju-čeni s presudom da TDR nije kriv. Ipak,

U većini duhanskih kategorija smanjen je volumen prodaje u proteklih nekoliko godina. Međutim, povećanje jediničnih cijena neutraliziralo je manji volumen prodaje, a veliki

udio u ostvarenoj vrijednosnoj prodaji pripao je državi u obliku poreznih prihoda



više cijeNe održavajU stabilnost tržišta

Multinacionalne kompanije su od 2010. uspjele stabilizirati svoje poslovanje u Hrvatskoj

duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. – vrijednosna prodaja

milijuni € 2010. 2011. 2012. 2013. (procjena)

Duhan (ukupno) 919,7 916,4 909,2 909,5

Cigarete 892,3 884,4 875,5 872,9

Cigare 2,1 2,0 2,0 2,1

Duhan za pušenje 25,3 30,0 31,8 34,5

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent) 916,5 913,4 906,2 906,4

duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. – vrijednosni rast

2010.-2011. (%)

2011.-2012. (%)

2012.-2013. (%)

Duhan -0,4 -0,8 0,0

Cigarete -0,9 -1,0 -0,3

Cigare -4,5 0,2 3,3

Duhan za pušenje 18,3 6,0 8,6Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

-0,3 -0,8 0,0

duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. - količinska prodaja

2010. 2011. 2012. 2013. (procjena)

Milijuni komada Cigarete 7.236,3 7.027,0 6.865,8 6.740,2

Milijuni komada Cigare 1,8 1,8 1,9 1,9

Tona Duhan za pušenje 302,2 358,3 377,5 401,2

duhansko tržište u Hrvatskoj 2010. – 2013. - količinski rast

2010.-2011. (%) 2011.-2012. (%) 2012.-2013. (%)

Milijuni komada Cigarete -2,9 -2,3 -1,8Milijuni komada Cigare -0,2 1,7 4,8

Tona Duhan za pušenje 18,6 5,4 6,3

duhansko tržište u Hrvatskoj:vodeći proizvođači cigareta u 2011.

1. Adris Grupa d.d.

2. Philip Morris International Inc.

3. Japan Tobacco Inc.

4. British American Tobacco Plc.

5. Imperial Tobacco Group Plc.

duhansko tržište u Hrvatskoj:vodeći brendovi cigareta u 2011.

1. Ronhill Adris Grupa d.d.

2. Marlboro Philip Morris International Inc.

3. Walter Wolf Adris Grupa d.d.

4. York Adris Grupa d.d.

5. Filter 160 Adris Grupa d.d.

JTI je objavio kako će s ovim procesom nastaviti i dalje te da će proceduru proslijediti na višu pravnu razinu. Tijekom pregovora s EU, Hrvatska je morala

prihvatiti postupnu prila-godbu trošarina kako bi se uskladila s europskim standardima u tom po-dručju. To znači da će do 2018. ukupna trošarina iznositi 90 eura na 1000 komada cigareta. Ovo povećanje podijeljeno je u nekoliko faza sa strogim rokovima provedbe, što daje jasne indikacije smje-ra u kojem će se kretati cijene cigareta u buduć-nosti te ujedno predstavlja dodatni problem za kom-panije koje će biti primo-rane pronaći načine kako ublažiti cjenovni udar na svoje potrošače.

TRŽIŠNE POZICIJETvornica duhana Rovinj iz sastava Adris grupe vo-deći je igrač na hrvatskom tržištu. Prema podacima za 2011. godinu, nakon TDR-a na drugoj poziciji se nalazi Philip Morris In-ternational, treći je Japan Tobacco, dok su na četvr-tom i petom mjestu British American Tobacco i Impe-

rial Tobacco Group. Ako se gledaju robne marke ciga-reta na hrvatskom tržištu, tijekom 2011. godine TDR je imao četiri svoja brenda u vodećih pet, a jedino je

Marlboro (Philip Mor-ris Interna-tional) uspio ući na ljestvi-cu zauzevši drugo mjesto iza vodećeg Ronhilla. Na

trećem mjestu se nalazi Walter Wolf, na četvrtom York, dok je peto mjesto zauzeo Filter 160.

Prvi oblici cigareta po-tječu iz Srednje Ame-rike i bili su oblikom slične cigarama. Po-

javile su se oko 9. stoljeća, a konzumirali su ih Maye i Azteci u svojim raznim ritualima. Na početku su se za motanje koristile razne biljke, a papir je uveden tek u Španjolskoj oko 17. sto-ljeća te su cigarete poprimi-le izgled naj-

sličniji današnjem. Velika revolucija u proizvodnji cigareta vezana je uz 1880. godinu kada je izumljen stroj za proizvodnju cigare-ta. Prije tog izuma cigarete su se motale ručno i vješt radnik je mogao proizvesti u prosjeku četiri cigarete u minuti, dok je stroj imao kapacitet od 120 cigareta u minuti. Ovo je slikovit

prikaz važnosti inova-cija u duhanskoj

industriji nakon koje je počeo

veliki porast konzumaci-

je duhana u obliku cigareta.

OBUHVAT KATEGORIJEDanas kategorija cigareta obuhvaća sve vrste ciga-reta koje su napravljene

od tanko rezanog duhana zamotanog u papir. Cigarete s filterom i bez filtera su uključene u kategoriju, dok duhan za lule, duhan za mo-tanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije pre-ma Nielsenovoj klasifikaciji. Važno je napomenuti da u praćenju ove kategorije nije

uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti velepro-daja, institucionalna proda-ja, diskonti i cash&carry.Promatrajući količinsku prodaju kategorije cigareta možemo vidjeti blaži pad

nego što je bio proteklih godina. U usporedbi zad-njih 12 mjeseci (ožujak 2012. - veljača 2013.), s is-

tim periodom prethodne godine, koli-činska proda-ja je manja za 2,6% i iznosi 5,85 milijar-

di komada odnosno 291 milijun kutija. Vrijednosna prodaja u tom je periodu iznosila 5,48 milijardi kuna. Rast cijena koji je uzroko-van povećanjem trošarina rezultirao je porastom ukupne vrijednosti katego-rije od 1,54% u usporedbi s prethodnom godinom.

TRADICIONALNI KANAL PRODAJECigarete su kategorija s izraženijom sezonalnosti. Zbog dolaska velikog broja turista u ljetnim mjeseci-ma prodaja je znatno viša. Sezona 2012. godine bila je “produžena” povoljnim

Duhanska industrija – cigarete

Primjer noviteta je porast slims (35%) i superslims (86%) segmenata

privlače potrošačeNoviteti

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda

zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih

brendova i varijanti



5,85 milijardi komada cigareta prodano u zadnjih godinu dana

“Tradicionalna trgovina” je glavni kanal prodaje s gotovo 77% udjela u količinskoj prodaji

Kristian Anić-KaligerVoditelj klijenata, AC Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

% 4

10

12,2

19,3

14,1

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

ožujak 2012. - veljača 2013.

velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

kiosci

Benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

31,3

9,4

Izvor: Nielsen

količinski udjeli prema formatu cigaretaožujak 2012. - veljača 2013.King size

76%100s

Slim

Super slim

Ostali

20%

3%

1%

vremenskim uvjetima, te je kao posljedica toga u Dalmaciji zabilježen rast prodaje od 3%. U svim ostalim regijama bilježi se pad koji je najviše vidljiv u Središnjoj Hrvatskoj (7,6%, ne uključujući Zagreb).“Tradicionalna trgovina” je za ovu kategoriju glavni kanal prodaje s gotovo 77% udjela u količinskoj prodaji, što je različito od većine kategorija u kojima “Moderna trgovina” ima sve veću važnost. Kiosci s 31,3% udjela su na prvom mjestu, dok su iza njih srednje trgovine mješovi-tom robom (50 – 100 m2) s 19,3%, male trgovine mje-

šovitom robom (do 50 m2) s 14,1%, te velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m2) s 12,2% prodajnog udjela. U “Modernoj tr-govini” supermarketi (301 - 2500 m2) imaju najveći udio s 9,7%, te benzinske postaje (9,4%), a hipermar-keti (iznad 2500 m2) imaju samo 4% udjela u količin-skoj prodaji. Vodeći proizvođači cigare-ta na hrvatskom tržištu su Tvornica Duhana Rovinj (Avangard, Benston, Filter 160, Kolumbo, Largo, MC, Ronhill, Walter Wolf, York) i Philip Morris Interna-tional (L&M, Marlboro, Muratti, Partner, Philip

Morris, Virginia, Chester-field), dok su na tržištu još prisutni i Imperial Tobacco (Gauloises, Paramount, Style, Davidoff, West), Ja-pan Tobacco International (Camel, LD, Sobranie, Winston) i British Ame-rican Tobacco (Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Rothmans, Vogue).

PODJELA CIGARETAOsnovna podjela cigareta je prema jačini i formatu. Najvažnija podjela prema starim nazivima, koja je definirana udjelom katrana u cigaretama na “full fla-vor” (preko 9 mg), “light” (6-8 mg), “super light”

(4-6 mg) i “ultra light” (do 3 mg), u duhanskoj se in-dustriji više ne koristi zbog nove zakonske regulative. Zbog lakšeg razumijevanja u ovom slučaju ipak ćemo

koristiti navedenu podjelu. U Hrvatskoj se bilježi naj-veća prodaja “light” ciga-reta s 56,2%, a nakon njih dolaze “full flavor” s 33% udjela. U usporedbi s proš-

lom godinom “full flavor” segment bilježi pad od 10%, što je generiralo pad cijele kategorije, dok je 9,5% pro-danih cigareta “super light”, a samo 1,2% “ultra light”.

Većinu kate-gorije cigareta čine “king size” (stan-dardna veli-čina) cigarete s količinskim udjelom od 76%. Zatim

slijedi 100’s segment, koji bilježi rast od 20% u odnosu na prethodnu godinu, i sada ima ukupni udio od 20%. Slims (2,5%) i superslims (1,2%) imaju mali udio, ali

bilježe jako veliki porast.Iako je hrvatsko tržište ci-gareta u padu i javno ogla-šavanje duhanskih proizvo-da zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti. Jedan od primjera je značajan porast slims (35%) i super-slims (86%) segmenata u odnosu na prošlu godinu.Veliki dio pušača prelazi na rezani duhan za motanje koji svrstavamo u drugu kategoriju i bilježi značajan rast, ali to je tema za neku od sljedećih analiza.

privlače potrošačeNoviteti

količinski udjeli prema jačini cigareta (udio katrana u cigaretama)ožujak 2012. - veljača 2013.“Light” (6-8mg)

56%

“Full flavor” (preko 9mg)

33%

“Super light” (do 3mg)

10%

“Ultra light” (4-6mg)

1%


Duhanska industrija - regija

OtvOrena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe. Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je

utakmica u punom jeku

Tržište duhanskih pro-izvoda u regiji jugois-točne Europe izuzet-no je kompetitivno na

kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lo-kalni proizvođači. Takozva-na velika četvorka - Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobac-co International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marke-tinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica. U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik glo-balne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIHPhilip Morris International 2003. je godine obavio ak-viziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je

za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku in-dustriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku indus-triju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promije-njeno u British American Tobacco (BAT). Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investi-rao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila naj-veća japanska investicija na srp-skom tržištu. Zna-čajna sred-stva su u go-dinama nakon preuzima-nja uložena u moderniza-ciju proizvodnih procesa sada JT International a.d. Senta te je pokre-nut značajan izvoz na tržišta regije. Imperial Tobacco

Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i osta-log duhanskog asortimana. Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji pro-izvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigare-tama na srpskom tržištu. U Bosni i Hercego-vini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od

vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i moder-nizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura. Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i

45

PMI i JTI u akvizicije tvornica u Srbiji uložili milijuna dolara736Makedoniji. Sarajevski pro-izvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bos-ni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji. Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon se-dam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla

izbjeći tvornica u Banja Luci koju bi trebao preuzeti bugarski Bulgartabac. U Sloveniji je Tobačna Ljub-ljana dio Imperial Tobacco Groupa. Danas se glavni dio poslovanja nekad us-pješne ljubljanske tvornice odnosi na marketing, pro-daju i distribuciju brendova ove kompanije. Većinski udio dionica ITG je kupio

2002. godine, a dvije godine potom

u To-

bačnoj Ljubljana ugašena je proizvodnja. Na make-donskom tržištu Tobačna Ljubljana je 1999. godine

kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Im-perial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKEUlazak Hrvatske u Europ-sku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na trži-štu regije. CEFTA (Central

European Free Trade Agreement) je osnovana 1992. i obu-hvaćala je prostore od

Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi. Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača. Sred-njoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Na ovom tržištu Hrvatska ima dobar položaj koji u

brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog

hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi

eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cef-te uvezeno u Hrvatsku. Procjenjuje se da bi troško-

vi hrvatskog izvoza od 1.

srpnja ove godi-ne u Makedoniju

mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak

trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog od vodećih hrvatskih iz-voznika, rovinjski TDR. Naime, izlaskom iz Cefte carinske stope na cigaretne

vodeći proizvođači cigareta u 2011.

1. Fabrika Duhana Sarajevo d.d.

2. Adris Grupa d.d.



5. Fabrika Duvana Banja Luka ad





4. Adris Grupa d.d.

5. Monus d.o.o.

vodeći brendovi cigareta u 2011.

1. Drina (Fabrika Duhana Sarajevo d.d.)

2. York (Adris Grupa d.d.)

3. ronhill (Adris Grupa d.d.)

4. aura (Fabrika Duhana Sarajevo d.d.)

5. Marlboro (Philip Mor-ris International Inc.)


1. Best (Philip Morris International Inc.)

2. Classic (Philip Morris International Inc.)

3. Marlboro (Philip Morris International Inc.)

4. Bond (Philip Morris International Inc.)

5. viceroy (British American Tobacco Plc.)

Duhansko tržište u BiH 2010. – 2013. – vrijednosna prodaja

milijuni € 2010. 2011. 2012. 2013.*

Duhan (ukupno) 579,1 593,1 614,2 610

Cigarete 578,2 592 612,7 608

Cigare 0,4 0,4 0,5 0,5

Duhan za pušenje 0,5 0,6 1 1,5

Cigarete s duhanom za motanje (RYO Stick Equivalent)

578,6 592,5 613,6 609,4

Duhansko tržište u Srbiji 2010. – 2013. – vrijednosna prodaja

milijuni € 2010. 2011. 2012. 2013.*

Duhan (ukupno) 1627,9 1475,7 1496,7 1511,9

Cigarete 1533,4 1380,6 1395,6 1404

Cigare 1,3 1,3 1,3 1,3

Duhan za pušenje 93,2 93,8 99,8 106,6


1590,5 1439,7 1458,9 1472,5

Duhansko tržište u BiH

Duhansko tržište u Srbiji

Tri globalne duhanske kompanije imaju svoje proizvodne pogone u Srbiji

Izvor: Euromonitor International, * procjena



Duhanska industrija - regija



2. Tutunski Kombinat Prilep ad.

3. Adris Grupa d.d.





2. Philip Morris Interna-tional Inc.



5. Adris Grupa d.d.


1. rodeo (Imperial Tobacco Group Plc.)

2. Brand (Tutunski Kombinat Prilep ad)

3. Boss (Imperial Tobacco Group Plc.)

4. West (Imperial Tobacco Group Plc.)

5. ronhill (Adris Grupa d.d.)


1. West (Imperial Tobacco Group Plc.)

2. Boss (Imperial Tobacco Group Plc.)

3. Marlboro (Philip Mor-ris International Inc.)

4. Camel (Japan Tobacco Inc.)

5. Winston (Japan Tobacco Inc.)

Duhansko tržište u Makedoniji 2010. – 2013. – vrijednosna prodaja

milijuni € 2010. 2011. 2012. 2013.*

Duhan (ukupno) 216,9 207,7 205,1 202,9

Cigarete 216,7 207,5 204,9 202,7

Cigare 0,2 0,2 0,2 0,2

Duhan za pušenje 0 0 0 0


216,7 207,5 204,9 202,7

Duhansko tržište u Sloveniji 2010. – 2013. – vrijednosna prodaja

milijuni € 2010. 2011. 2012. 2013.*

Duhan (ukupno) 699,8 703,7 732,4 757,4

Cigarete 691,8 692,2 720,1 744,3

Cigare 3,1 3,6 3,7 3,7

Duhan za pušenje 4,9 7,9 8,6 9,3


696 699,4 728 752,9

Duhansko tržište u Makedoniji

Duhansko tržište u Sloveniji

proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Koso-vu s 0% na 10%. “Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih ca-rina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učin-ke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH. Pre-ma objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi ciga-

reta uz tržišni udio od 32 posto, dok je na drugom najznačajnijem izvoznom tržištu, onom u Srbiji, u prošloj godini prodao 1,4 milijarde komada cigareta uz tržišni udio od 7,6 pos-to. Rastuća gospodarska kriza te porezno optere-ćenje cigareta osnovni su izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim crnim tržištem. Tako je tr-žište cigareta u Srbiji prošle godine palo za više od 6 posto, uz daljnji nastavak negativnog trenda u 2013. godini i, kako se predviđa, pad od oko 20 posto.

LIDERI NA TRŽIŠTIMAPrema podacima Euromo-nitor Internationala za 2011. godinu, na tržištu Bosne i Hercegovine vodeći pro-izvođač je Fabrika duhana Sarajevo, dok je na drugom mjestu TDR. Treću i četvrtu poziciju zauzimaju Philip Morris i Imperial Tobacco,

dok je Fabrika Duvana Ba-nja Luka na petom mjestu. FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom pe-torkom. Drina je najpopu-larniji brend cigareta u zem-lji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro. U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial To-bacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco. Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa. Rodeo

je broj jedan, Boss je na trećem a West na četvrtom mjestu. Tu-tunski kom-binat Prilep

sa svojom robnom markom Brand zauzima drugu pozi-ciju, a listu zaključuje TDR-ov Ronhill na petom mjes-tu. Philip Morris je lider na tržištu Srbije. Slijede ga British American Tobacco, Japan Tobacco Internati-onal, TDR i lokalni proizvo-đač Monus. Philip Morris okupira gotovo cijelu listu vodećih pet brendova. Jedi-no se BAT-ov Viceroy pro-bio na peto mjesto, dok su prva četiri cigaretna brenda redom: Best, Classic, Mar-lboro i Bond. U Sloveniji je vodeći igrač na tržištu Imperial Tobacco, a slijede tri preostala predstavnika velike četvorke – PMI, JTI i BAT, dok listu zaključuje TDR na petom mjestu. Vodeći brendovi su West i Boss od Imperial Tobaccoa, na trećem mjestu je Philip Morris s Marlborom, a četvrto i peto mjesto drži Japan Tobacco s Camelom i Winstonom.

Ulazak Hrvatske u EU umnogome otežava poziciju TDR-a na tržištima regije

Izvor: Euromonitor International, * procjena


Duhanska industrija – proizvođači

British american tobacco

British American Tobacco (BAT) druga je najveća duhanska kompanija na svijetu čije su di-onice uvrštene na organizirana

tržišta. Prisutna je u više od 180 ze-malja, a vodeću poziciju ostvaruje na više od 50 svjetskih tržišta. Na hrvat-sko tržište BAT je ušao 1999. godine kupnjom Tvornice duhana Zadar. Od 2011. godine BAT u Hrvatskoj bilježi značajnije poslovne uspjehe, što je, kako kažu u tvrtki, “rezultat vrhun-skog asortimana i iznimne kvalitete koju posjeduje svaki od proizvoda u ponudi”. BAT je dosad na hrvatskom tržištu predstavio globalne robne

marke Dunhill, Kent, Lucky Strike i Pall Mall, te dobro poznate internaci-onalne proizvode Vogue i Rothmans.S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji i na broj prilagodbi koje će u pogledu duhan-ske kategorije biti potrebno uraditi, pred nama je sasvim sigurno turbu-lentno razdoblje, kažu u tvrtki. U prvom redu potrebno je naglasiti kako Hrvatska i dalje mora ulagati napore u cilju dostizanja trošarinskih optere-ćenja određenih od strane Europske unije. U postupku pregovora definiran

je derogacijski period s trajanjem do 31. prosinca 2017. godine do kada je potrebno ostvariti dva cilja. Prvi cilj moramo doseći 1. siječnja 2014. go-dine kada će trošarina morati iznositi 77 eura na tisuću komada cigareta. Životno je logično da je za postizanje ciljeva najbolje uspostaviti postupak u kojem će se povećanje trošarine odvijati kroz više ravnomjernih kora-ka koji svaki za sebe neće dovesti do urušavanja legalnog tržišta i smanje-nja prihoda za državni proračun. To znači da je potrebno voditi računa i o kontroli i susprezanju crnog tržišta. Ovaj cilj može se postići i kroz us-

poravanje rasta trošarina za kategoriju ostalih du-hanskih proizvoda (sitno rezani duhan), a upravo je taj pristup omogući-la Europska unija kroz definiranje dva različita

trošarinska sustava za ovu vrstu du-hanskih proizvoda. Iako se Hrvatska odlučila za onaj sustav koji determini-ra brži i oštriji rast trošarina za sitno rezani duhan, vjerujemo kako će u konačnici prevladati stav prema opo-rezivanju koji će omogućiti da sitno rezani duhan preuzme aktivnu ulogu u zaštiti prihoda za državni proračun predstavljajući cjenovno pristupačni-ju alternativu za odrasle pušače koji pod pritiskom ekonomske krize traže jeftinije proizvode, navode iz BAT-a Hrvatska.

BAT je druga po veličini duhanska kompanija na svijetu prisutna u 180 zemalja

Iz BAT-a ističu kako kontinu-irano rade na osnaživanju

svoje ponude. Tako su u 2012. godini na hrvatskom tržištu predstavili Lucky Stri-ke Click&Roll, proizvod koji

uz pomoć kapsularne tehno-logije omogućuje odraslom potrošaču da promijeni okus proizvoda kada i ako to želi. U ovoj godini ta se inovacija širi i na robnu marku Pall

Mall, kao drugi najprodava-niji internacionalni proizvod na hrvatskom tržištu, uvođe-njem u ponudu varijante Pall Mall Click On koji se tako-đer odlikuje kapsularnom

tehnologijom. Pored toga, potrošačima koji preferiraju sami izrađivati vlastite ciga-rete BAT će predstaviti i sitno rezani duhan u okviru robne marke Pall Mall.

Širenje Pall Mall asortimana

Naziv tvrtke: BAT Hrvatska d.o.o.

Godina prisutnosti na hrvatskom tržištu:

1999.Prokurist:

Tomislav FučkarAdresa sjedišta:

Nova Ves 17, Centar Kaptol, 10000 Zagreb

Brendovi: Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Vogue, Rothmans



Imperial tobacco Group

Imperial Tobacco Group PLC (ITG) je jedna od četiri vodeće svjetske tvrtke u segmentu pro-izvodnje, distribucije i prodaje

širokog asortimana cigareta, duhana i ostalih duhanskih proizvoda koja je prisutna na više od 160 tržišta širom svijeta. Iz Imperial Tobacco Zagreb ističu kako se od ostalih duhanskih tvrtki na hrvatskom tržištu izdva-jaju po sveobuhvatnosti svog por-tfelja koji, uz duhanske proizvode, uključuje i bogat popratni duhanski asortiman. Imperial Tobacco u svom portfelju cigareta ima međunarodne brendove: Davidoff, Gauloises Blon-

des i West kao i cjenovno najpri-hvatljivije brendove na tržištu: Style, Paramount i Filter 57. Od duhanskog asortimana posebno se ističe naj-prodavaniji svjetski premium brend Golden Virginia kao i međunarodno poznati brendovi Van Nelle, Drum i Paramount. Popratni duhanski asor-timan obuhvaća mašinice za ručno motanje, punjače, filtere i tube s fil-terom poznatih brendova Columbus i Paramount, dok je i Rizla, kao naj-poznatiji papir za motanje duhana u svijetu, također dio ponude.

Iz Imperial Tobaccoa navode kako se u Hrvatskoj primjećuju dvojaki trendovi na tržištu. S jedne stra-ne, zbog smanjene kupovne moći potrošači sve više odabiru jeftinije proizvode, što već sad potvrđuju prvi rezultati za Filter 57. Usto, primjetan je i rast kategorije duhana za tube kao ponude za cjenovno najosjet-ljivije potrošače, što dokazuje rast Paramount duhana, pogotovo light verzije kao trenutno jedine ponude u toj kategoriji. Međutim, i u krizi dio potrošača je spreman platiti za kvalitetne brendove, što u Imperial Tobaccou ilustriraju rastom prodaje

Davidoffa koji je jedan od vodećih brendova u high premium segmentu.O mijenama koje na tržište donosi ulazak Hr-vatske u EU kažu kako očekuju da će se tržište

dalje liberalizirati, što bi potrošači-ma donijelo veći izbor, a proizvo-đačima veću konkurenciju i poticaj da potrošačima ponude što bolje proizvode po što prihvatljivijim cije-nama. Očekujemo da će praksa prili-kom ulaska u EU za sve nove članice biti primijenjena i na Hrvatsku, prvenstveno kada je riječ o visini trošarina. Naš je stav da se u interesu potrošača provede postupno pove-ćanje trošarina, kako ne bi došlo do prevelikih skokova cijena koji mogu destabilizirati tržište.

Uz duhanske proizvode, ITG nudi i bogat popratni duhanski asortiman

Iz tvrtke navode kako su izuzetno zadovoljni

poslovnim rezultatima na hrvatskom tržištu jer su u 2011. utrostručili prodaju u odnosu na godinu prije.

Lani su ostvarili dvostruki rast prodaje te ističu kako se taj trend nastavlja i u 2013. godini. Najprodava-niji proizvod je Paramount (na tržištu trenutno među

najpovoljnijim cigaretnim brendovima-16 kn), a u toj kategoriji pozitivan rezultat očekuju i od novog Filtera 57 (15,5 kn). U premium seg-mentu lansirani su Davidoff

iD, dok je slims segment pro-širen s brendom Style. Pored toga, s novim proizvodima ove godine ulaze i u najbrže rastući 100s segment s bren-dovima West i Paramount.

Dvostruki rast prodaje u 2012.

Naziv tvrtke: Imperial Tobacco Zagreb d.o.o.


2006.Direktor:

Zoran MaksićAdresa sjedišta:

Gajeva 44, 10000 ZagrebBrendovi:

Davidoff, Gauloises Blondes,West, Style, Paramount,

Filter 57, Golden Virginia, Rizla


Japan tobacco International

Kompanija Japan Tobacco Inter-national (JTI) međunarodni je ogranak Japan Tobacco grupe. JTI posluje u više od 120 zema-

lja svijeta i zapošljava više od 25.000 djelatnika, a sjedište kompanije nala-zi se u Ženevi, Švicarska. JTI je svo-jim dolaskom, kažu u tvrtki, nedvoj-beno obogatio ponudu cigareta na hrvatskom tržištu svjetski priznatim brendovima Winston, Camel, Sobra-nie i LD. “U našem hrvatskom port-felju trenutno se nalaze 22 duhanska proizvoda, što uključuje cigarete i rezani duhan. U svjetskim razmjeri-ma Winston je druga, a Camel peta

najprodavanija cigareta, dok najbrži rast među brendovima bilježi LD. U tom smislu, i Hrvatska slijedi svjetske trendove”, navode iz JT International Zagreb te dodaju kako su u protekloj godini ostvarili iznimno dobre pro-dajne rezultate i stvorili dobre temelje za dugoročnu prisutnost u Hrvatskoj. “Iako je gospodarska situacija u zem-lji utjecala i na duhansku kategoriju, zadovoljni smo rezultatima koje smo ostvarili te smo uvjereni kako će oni u ovoj godini biti još i bolji.” Ulazak u EU smatraju iznimno važnim za sve kompanije te ističu kako Hrvatska

tek treba uskladiti svoje razine opore-zivanja s EU te se posljedično mogu očekivati povećanja trošarina na du-hanske proizvode. Smatramo kako je iznimno važno da ta povećanja budu postupna i predvidljiva budući da nagle i dramatične promjene sustava trošarina mogu donijeti neželjene posljedice, kao što su smanjenje pri-hoda u državnom proračunu i porast nezakonite trgovine duhanskim proizvodima. Ujedno, važno je voditi računa o razlikama u oporezivanju između Hrvatske i zemalja regije koje povlače za sobom i razlike u maloprodajnim cijenama duhanskih

proizvoda, a što također može potaknuti nezako-nitu trgovinu duhanskim proizvodima. Zbog toga je najvažnije za Hrvat-sku, kao uostalom za bilo

koju drugu zemlju, da u budućnosti osigura stabilno i predvidljivo regu-latorno i poslovno okruženje. Japan Tobacco International ostaje otvoren za dijalog s nadležnim institucijama po svim pitanjima, uključujući i ute-meljenje politike trošarina do pot-punog usklađivanja s EU razinama. Čvrsto vjerujemo kako samo politika predvidljivog i postupnog mijenjanja sustava oporezivanja, u obliku kalen-dara povećanja trošarina utemeljenog na Zakonu, može osigurati stabilne javne prihode kao i stabilnost na trži-štu, navode iz tvrtke.

Winston je druga, a Camel peta najprodavanija cigareta na svijetu

Godina 2013. u JTI-u je posebno posvećena

obilježavanju stote obljetnice lansiranja Camela čija je priča počela davne 1913. godine kada je R.J. Reynolds ugledao devu

po imenu “Old Joe” koja ga je inspirirala. Poznat po tome što je utemeljio American Blend (mješavinu tri vrste duhana – Vir-ginia, Burley i Oriental), Camel je u svijetu prepoznatljiv po svojoj

kreativnosti, dizajnu i visokoj kvaliteti proizvoda. U godini u kojoj slavi stotu obljetnicu postojanja, Camel po prvi put na hrvatsko tržište donosi proizvod u ograničenoj seriji - Camel Deco

Limited Edition. Sve značajke originalnog Camel proizvoda su nepromijenjene, a Camel Deco Limited Edition u maloprodaji će biti dostupan ograničeno vrijeme do isteka zaliha.

100 godina Camela

Naziv tvrtke: JT International Zagreb d.o.o.


2010.Direktor:

Siniša TrbojevićAdresa sjedišta:

Radnička cesta 34, 10000 Zagreb

Brendovi: Winston, Camel, Sobranie, LD



Korea tobacco

Kompanija KT&G osnovana je 1899. godine te posjeduje 114 godina dugo iskustvo u pro-izvodnji, distribuciji i marketin-

gu cigareta, dok je danas peta najveća kompanija za proizvodnju duhanskih proizvoda u svijetu. Više od 4500 za-poslenika u proizvodnji, distribuciji, istraživanju, razvoju i prodaji doprini-jelo je činjenici da KT&G danas ima 60 posto tržišnog udjela na području Republike Koreje, a svoje proizvode izvozi u više od 60 zemalja diljem svi-jeta. Iz Legende promet pojašnjavaju kako je KT&G kompanija usmjerena na proizvodnju visokokvalitetnog

duhana. Konstantnim ulaganjima u istraživanje tržišta, razvoj proizvoda te korištenjem naprednih tehnologija KT&G se, kažu, profilirala kao kom-panija posvećena cilju kreiranja novih proizvoda koji potrošaču pružaju više od samog zadovoljavanja potreba i ukusa. KT&G ima vlastite proizvodne pogone u Južnoj Koreji, Rusiji i Tur-skoj, a uz to konstantno proširuje svoj izvozni doseg u Aziji, na Srednjem Istoku, u Americi i Europi.Kada je riječ o ponudi proizvoda iz Legende promet navode kako brend

Esse predstavlja najprodavanije slim i super-slim cigarete na svijetu. Ove cigarete ističu se svojim modernim i elegantnim dizajnom, dok su okusom osvojile mlade i moderne potrošače diljem svijeta. U ponudi se nalaze Esse Blue i Esse Classic. Bohem ci-garete sadrže 30 posto premium lista duhana koji im daje jedinstveni okus. Odlikuje ih profinjeni miris te bogata slatka aroma, a dostupni su u dvije varijante: Bohem No.6 (katran 6,0 mg, nikotin 0,6 mg, ugljični monoksid 8,0 mg) i Bohem No.3 (katran 3,0 mg, nikotin 0,3 mg, ugljični monoksid 3,0 mg). Brend Cima je pak pripadnik

segmenta premium cigareta kojeg odlikuje bogat i luksuzan okus. Ponudu zaključuje Lam-borghini, novi brend cigareta razvijen u suradnji KT&G-a i poznatog talijanskog luksuznog brenda Tonino Lamborghini.

Prve Tonino Lamborghini cigarete sadrže svjetski premium list duhana. Pružaju bogatstvo okusa dok ostav-ljaju mek osjećaj u grlu. Cigarete nose karizmatični znak Lamborghini bika, simbol Lamborghini obitelji, odra-žavajući tako snagu, probitačnost i jedinstvenost potrošača koji će postati poklonici Lamborghini cigareta. U ponudi su dvije varijante: Lamborghi-ni L6 (katran 6,0 mg, nikotin 0,6 mg, ugljični monoksid 6,0 mg), i Lambor-ghini L8 (katran 8,0 mg, nikotin 0,8 mg, ugljični monoksid 8,0 mg).

Korea Tobacco (KT&G) na hrvatsko je tržište ušao u studenom 2012. godine

KT&G proizvodi 50 pos-to svjetske proizvodnje

super-slim cigareta koje su pr-venstveno usmjerene na ženske potrošače. U ovom segmentu tvrtka se globalno pozicionirala

sa svojim brendom Esse nagla-šavajući komparativne pred-nosti ove robne marke, što se prvenstveno ogledalo u tome da ponude jednako kvalitetan proizvod kao i konkurencija,

ali uz daleko povoljniju cijenu. Takav pristup se pokazao više nego uspješnim jer Esse danas dominira svjetskim super-slim tržištem s proizvodnjom koja premašuje 50 milijardi cigareta

u 2012. godini. Osim što planira daljnji razvoj ovoga brenda na globalnoj razini, KT&G želi učiniti da se po imenu Esse prepoznaje cijela kategorija super-slim cigareta.

KT&G: Vladari super-slim segmenta

Naziv tvrtke: Korea Tobacco (KT&G);

distributer Legenda Promet d.o.o.


2012.Direktor tvrtke:

Viktorija BobićAdresa sjedišta:

Zagrebačka cesta 227, 10000 Zagreb

Brendovi: Esse, Bohem, Cima,

Lamborghini

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.







Philip Morris International

Philip Morris Zagreb d.o.o. je povezano društvo multinaci-onalne kompanije Philip Morris International Inc. (PMI). PMI

je vodeća međunarodna duhanska kompanija koja proizvodi sedam od 15 najpoznatijih brendova, uključujući i najprodavaniji internacionalni brend na svijetu Marlboro. PMI posluje u 180 zemalja svijeta te zapošljava više od 87.000 ljudi, a iz kompanije poručuju kako upravo zaposlenici predstavljaju njihovu najveću snagu i ključ uspjeha. “Naš je cilj privući, motivirati i zadržati najbolje svjetske talente. Zaposlenicima pružamo podršku kroz individualan

razvoj i programe za upravljanje ka-rijerom koji prepoznaju potencijal i nagrađuju postignuća”, navode iz tvrt-ke. U 2012. godini kompanija je držala procijenjenih 16,3 posto ukupnog me-đunarodnog tržišta izvan Sjedinjenih Američkih Država, odnosno 28,8 posto isključujući tržište Narodne Republike Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Philip Morris Zagreb d.o.o. je druga po veličini duhanska kompanija u Hr-vatskoj. Od 2005. godine bavi se uvo-zom i prodajom cigareta u Hrvatskoj, uključujući Marlboro, Muratti, Philip

Morris, Chesterfield i druge brendove. Philip Morris Zagreb d.o.o. trenutno zapošljava više od 120 zaposlenika. U tvrtki ističu kako su si od samog ulaska na hrvatsko tržište zadali ambiciozne dugoročne ciljeve. “Druga smo po veli-čini duhanska kompanija u Hrvatskoj i uzevši u obzir gospodarsku krizu, koja traje već nekoliko godina, zadovoljni smo rezultatima u 2012. godini. Rast poslovanja rezultat je činjenice da odrasli pušači, no isto tako i trgovci, prepoznaju kvalitetu naših brendova”, ističu iz Philip Morrisa Zagreb.O skorim promjenama na tržištu kažu kako će za sve duhanske kom-

panije doći do promjene u vidu povećavanja troša-rina u skladu s obvezama koje je Republika Hrvat-ska preuzela u procesu pristupanja Europskoj uniji. Iznos minimalne

trošarine trenutno je 65 eura na ti-suću komada cigareta, a taj se iznos do siječnja 2014. mora povećati na 77 eura, odnosno na čak 90 eura do siječnja 2018. godine. Kako je riječ o značajnom porastu, iznimno je važno da se ova neizbježna povećanja trošarina provode postupno i planski kako bi se spriječio porast nezakonite trgovine cigareta, što se dogodilo u nekim novim zemljama članicama Europske unije koje su naglo podiza-le trošarine kako bi dostigle dogovo-rene trošarinske iznose.

PMI proizvodi sedam od 15 najpoznatijih cigaretnih brendova na svijetu

Philip Morris Zagreb najavljuje daljnje širenje

asortimana. “Ovu godinu za nas obilježava uvođenje brenda Chesterfield, čijih smo pet varijanti (Red i Blue,

oba također i u 100s varijanti, te Silver) nedavno predstavili hrvatskom tržištu”, ističu iz tvrtke te dodaju kako je iza Chesterfield cigareta stogo-dišnja tradicija kvalitete, a

riječ je o vrhunskoj mješa-vini duhana koja odraslim potrošačima nudi profinjeno iskustvo pušenja po pristu-pačnoj cijeni od 16 kuna. Primjećujemo kako su odrasli

pušači prepoznali kvalitetu Chesterfield cigareta, a usto pripremamo još nekoliko no-vosti o kojima ćemo uskoro informirati tržište, poručuju iz Philip Morrisa Zagreb.

Brend Chesterfield prvi u nizu noviteta u 2013.

Naziv tvrtke: Philip Morris Zagreb d.o.o.


2005.Predsjednik Uprave:

Branislav BibićAdresa sjedišta:

Savska Opatovina 36, 10090 Zagreb

Brendovi: Marlboro, Chesterfield, Philip Morris, Muratti Ambassador,

Partner, Virginia Slims



tDr

TDR zapošljava oko 800 zapos-lenika te je jedna od najvećih proizvodnih kompanija u Hr-vatskoj u domaćem vlasništvu.

Iz tvrtke ističu kako je TDR vodeći proizvođač cigareta u jugoistočnoj Europi pri čemu je svaki četvrti pušač u regiji potrošač upravo TDR-ovih proizvoda a njihov brend Ronhill jedan od najprodavanijih cigaretnih brendova. S više od 60 posto prodaje ostvarene u izvozu TDR drži poziciju jednog od vodećih hrvatskih izvoz-nika koji svoje proizvode plasira na ukupno 15 tržišta. Uz lidersku pozi-ciju u Hrvatskoj, TDR je vodeći i na

tržištu Bosne i Hercegovine te je u više navrata proglašavan najboljim hrvatskim uvoznikom na to susjedno tržište. Osim u regiji, TDR izvozi još u Njemačku, Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bugarsku, Rusiju i Iran. Skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju u tvrtki vide kao dodatni izazov u njihovom poslovanju u jugoistočnoj Europi. Naime, ulaskom u EU i izla-skom iz CEFTA-e značajno će porasti carine za sve hrvatske proizvođače koji svoje proizvode izvoze u zemlje regije. Kako bi otklonili negativne učinke izlaska iz CEFTA-e, u tvrtki

razmatraju različite poslovne moguć-nosti. “TDR-u, kao i svim vodećim hrvatskim proizvodnim kompani-jama, iznimno je važno da hrvatska Vlada ustraje u pregovorima s nad-ležnim EU institucijama kako bismo zadržali postojeći trgovinski režim i tako omogući hrvatskim izvoznicima da nastave svoj rast i razvoj”, poručuju iz tvrtke.Najpoznatiji brend TDR-a je Ronhill koji se pojavio 1979. godine, a danas je najprodavaniji cigaretni brend u Hrvatskoj i regiji. Avangard se radi od najfinijeg, rijetkog i rukom branog duhana iz udaljenih krajeva svijeta te

je upotpunjen filtracijom jedinstvenim trozonskim filtrom. Walter Wolf je na tržištu prisutan više od 20 godina te predstavlja jed-

nu od najpopularnijih cigareta u Hr-vatskoj i regiji. Tu je i Filter 160 koji je, zahvaljujući tradicionalnoj i kvali-tetnoj duhanskoj recepturi, jedna od najpopularnijih regionalnih TDR-o-vih cigareta. MC je brend za moder-nog potrošača s originalnim paki-ranjem koje je nagrađeno brojnim međunarodnim priznanjima. Benston je na tržištu prisutan od 1978. godine, a od nedavno ga krasi novi moderan i atraktivan dizajn. TDR-ovu ponudu zaključuje York, cigareta koju odlikuje puni i snažan okus, pri čemu novi dizajn pakiranja dodatno naglašava internacionalni karakter brenda.

TDR na izvoznim tržištima ostvaruje više od 60 posto prodaje

Unatoč izazovnim tržišnim okolnostima,

rastućoj gospodarskoj krizi i snažnoj konkurenciji, TDR je prošle godine zadržao stabilnu poziciju u Hrvat-skoj i na svim tržištima jugoistočne Europe. TDR je jedina neovisna kompanija u Europi koja je lider na

domaćem i tržištu susjednih zemalja, a više od 1,5 mili-juna punoljetnih pušača u regiji potrošači su TDR-ovih proizvoda”, navode iz rovinj-ske tvrtke dodajući kako su orijentacija potrošačima i inovativan pristup kreiranju proizvoda, visokostručan menadžment, vrhunska

tehnologija i učinkovita proizvodnja samo neke od prednosti kojima TDR ostvaruje svoje poslovne ci-ljeve i drži lidersku poziciju. Pored toga ističu kako TDR uspješno zadovoljava potre-be suvremenog potrošača nudeći mu kontinuirano vrhunske i inovativne pro-

izvode te stvarajući čvrstu i trajnu vezu, temeljenu na osobnom izboru potrošača. S tim je ciljem napravljen i redizajn brenda Ronhill koji će uskoro biti predstavljen na tržištu, a uključivat će novi dizajn pakiranja i imena ekstenzija koji će biti inspiri-rani Mediteranom.

Stabilna pozicija na tržištima

Naziv kompanije: TDR d.o.o.

Godina osnutka/prisutnosti na hrvatskom tržištu:

1872.Direktor:

Davor Tomašković Adresa sjedišta:

Obala Vladimira Nazora 1, 52210 Rovinj

Brendovi: Avangard, Ronhill, Walter Wolf,

York, MC, Filter 160, Benston


Duhanska industrija - promo

ronhill –neprikosnoveni lider na tržištuInovacije kroz više od 30 godina postojanja

2011.

2012.40 414144

57 54

63 6061 63

Indeks snage brenda

Ronhill

Jedinica: BPI index (0-100)Baza: Ispitanici dobro

upoznati s markom (top 3 box, skala od 1=”znam

samo po imenu” do 7=”znam vrlo dobro”)Marlboro Walter Wolf Filter 160 York

Izvor: GfK Brand Potential Index 10. 2012.

RONHILL - NEPRIKOSNOVENI LIDER NA TRŽIŠTUKada se prije 34 godine na hrvatskom tržištu pojavio Ronhill, počela je jedna sasvim nova era u povi-jesti domaće duhanske industrije. Era Ronhilla traje i danas i trajat će još dugo jer istraživanje sna-ge brenda koje je provela agencija GfK potvrđuje da je Ronhill i dalje naj-snažniji cigaretni brend na tržištu. Od svojeg po-javljivanja 1979. godine, Ronhill je predvodnik obitelji najpoznatijih i najprodavanijih cigareta u Hrvatskoj i regiji. Cigarete iz obitelji Ronhill ogledalo su izvornog mediteran-skog duha, namijenjene osobama u potrazi za osebujnim osjećajem pri uživanju duhana. Obitelj je nakon 34 godine brojna. Tu su White, White 100’s, Prestige White, Silk White i Silk White 100’s, potom Ultima, Blue, Rich i Rich 100’s, kao i Menthol, Slims Azure, Slims Velvet i Slims Menthol, za ljubitelje lak-

ših aroma. Ronhill je da-nas izbor potrošača na čak 14 tržišta regije, Europe, ali i svijeta. Era Ronhilla je era stalnih inovacija. Ron-hill White nastao je 1994. godine kao prva “lights” cigareta, da bi godinu potom, u skladu s tren-dovima prelaska na lakše okuse, bio lansiran Ronhill Silk White, koji od tada osvaja potrošače u potrazi za lakoćom i užitkom. Ino-vacijama u ultra, menthol i slims izdanjima Ronhill je diktirao trendove i tempo razvoja tržišta.

NOVI RONHILL PREMIUM – RONHILL HERITAGEKruna TDR-ovog iskustva, znanja i tradicije dulje od 140 godina je novi Ronhill Heritage. Ovaj jedinstveni proizvod, upravo lansiran na tr-žište Hrvatske, ponovno je ino-

vacija u nekoliko oblika: načinjen je od mješavi-ne posebnih specifičnih premium duhana u “fine cut” izvedbi, a odlikuje se punim zaokruženim okusom i profinjenom aromom prepoznatljiva Ronhill potpisa, zapaki-

ran je u novom tipu pakiranja

u tzv. shell pack kutijici, opremljen

je s premium opre-mom – od posebnog

unutarnjeg papira do posebne opreme

korka.Ronhill ovim proizvo-dom još jednom pot-

vrđuje poziciju inovatora koji osluškuje potrebe po-trošača za ekskluzivnijim proizvodom i odgovara jedinstvenim proizvodom, u skadu s najnovijim svjet-skim trendovima.

USKORO NA TRŽIŠTU – REDI-ZAJNIRANA RONHILL LINIJANo, tu nije kraj. Uskoro na tržište dolazi Ronhill obitelj u novom dizajnu i s

novim, osvježenim imeni-ma ekstenzija. Novi dizajn inspiriran je morem, boja-ma i mirisima Mediterana, povezujući tako brend s podnebljem iz kojega dolazi, prizivajući pre-poznatljiv kolorit i lakoću mediteranskog uživanja. I dobro poznata imena do-bivaju obilježja Meditera-na – Ronhill White postaje Ronhill Shell White, Silk White postaje Stone Whi-te, Ultima postaje Aqu-amarine Ultima, a Blue ima novi naziv Adriatic Blue. Ronhill s menthol filterom, sinonim za ne-ponovljiv okus svježine, uz novi dizajn ima i novo ime - Menthol Fresh. Red Ronhill 21 ime je koje će svi ljubitelji full flavour cigarete rado prizvati u sjećanje. Vraćajući se slav-nim korijenima Ronhill Mediterranean Rich na moderan način reinterpre-tira taj jedinstveni okus i bogatu aromu te zauzima posebno mjesto u redizaj-nu Ronhill linije.





Oglašavanje u tisku – tržište

Malo koji medijski analitičar nije prognozirao nes-tanak tiskanih

medija nakon proboja internetskih portala koji danas postaju sve važniji izvor informacija za većinu ljudi. Isprva se činilo da su zagovornici takvih teorija u krivu jer su se tiskani mediji sasvim solidno držali sve do početka krize. A onda su se crne prognoze počele ostvarivati. Tiskani mediji su naočigled gubili utrku s bržim i besplatnim interne-tom. Tisku su presušila oba izvora: čitatelji su počeli štedjeti novac pa su tako sve rje-đe kupovali novine, a

kompanije koje su se našle u problemima drastično su re-zale budžete za oglašavanje i

to ponajviše one za reklame u tiskanim medijima. Rezul-tat je bio dramatičan. Izda-vači tiskanih medija krenuli su s vlastitim protukriznim mjerama pa su počeli s re-zanjem troškova. Isprva su rezovima pokušali zaobići

zaposlenike, no kvaliteta nedvojbeno pada već na-kon što novina-rima uskrate

pojedine resurse. U konač-nici su svi veliki hrvatski izdavači odlučili štedjeti i na

svojim zapos-lenicima, bilo otpuštanjem “prekobroj-nih”, bilo drastičnim rezanjem

plaća. Ili pak kombinacijom oba modela.

PODILAŽENJE OGLAŠIVAČIMAParalelno s tim vodili su borbu i na drugom frontu – panično su pokušavali usporiti pad prihoda od marketinga. Is-prva su kre-

nuli sramežljivo koketirati s oglašivačima (ne samo s velikim korporacijama, prema kojima su hrvatski mediji poslovično ponizni), da bi se potom gotovo pros-tački nudili svakome tko je spreman platiti. Posebni prilozi, što je u izdavač-kom poslu tek eufemizam za plaćeni oglas, nicali su poput gljiva poslije kiše, a značajniji oglašivači sve su se češće uplitali u uređi-vačku politiku. Treća stvar koja je pokopala većinu tiskanih medija nije doduše došla s krizom, ali se uz velike redakcijske rezove i podilaženje oglašivačima, savršeno uklopila u scenarij konačnog sloma tiskanih medija. Banaliziranje i žuti-lo zavladalo je gotovo svim vodećim tiskanim mediji-ma čiji su vlasnici mislili kako je to jedini put za opstanak na

NoviNe Ne ubija iNterNet već sami izdavači

Novinski oglasi privlače pozornost te nisu agresivni kao oglasi u drugim medijima

Tiskanim medijima padaju i naklada i prihodi od oglasa, no razlog ne leži samo u internetu već i u odnosu samih vlasnika

novina prema vlastitom proizvodu. Režući troškove demotivirali su ili otpustili vrsne novinare, vjerodostojnost gube puštajući

oglašivačima da im uređuju novine, a za čitatelje se bore isključivo žutilom

57

685u Hrvatskoj trenutno ima prijavljenih tiskovina

tržištu, dok za vjerodostoj-nost više nitko nije mario. Nisu, međutim, prepoznali (ili ih nije bilo briga) da time nepovratno obezvrje-đuju svoj medij. Stoga je teorija o nestanku tiskanih medija tek djelomično točna. Ako do nestanka uistinu dođe, za njega neće biti toliko kriv internet, koliko sami vlasnici koji su većinu hrvatskih tiskanih medija pretvorili u poligon za lansiranje nebitnih priča i izmišljenih afera, kiteći ih lažnim naslovima, prosti-tuirajući se kod oglašivača i odričući se vrsnih novinara pod izgovorom rezanja troškova.

NOVINE UZ KAVUNe treba zaboraviti da potonuću industrije tiska kumuje još jedna sitnica. Primjerice, svi ugostitelj-ski objekti u Hrvatskoj

koji gostima puštaju bilo kakvu glazbu, plaćaju za to naknadu ZAMP-u (Za-štita autorskih muzičkih prava) HDS-a (Hrvatskog

društva skladatelja). To što gost nekog kafića čuje novu pjesmu dok ispija kavu ne znači da je više nikad neće imati potrebu čuti. Naprotiv, vjerojatno će pjesmu koja mu se svidi pokušati ponovno pronaći i u konačnici je kupiti. No, isti taj gost će za cijenu te jedne kave moći pročitati sve dnevne novine i bar dva tjednika, što je postalo obavezan asortiman svakog

kafića. Nakon što pročita novine on više nema raz-loga da ih kupi. Za razliku od ZAMP-a, novinski izda-vači nisu dokučili na koji

bi način oni mogli dosko-čiti lokalima koji ovako uništavaju posao. Rezul-tat svega toga

je nestanak nekoliko dnev-nih i tjednih novina u po-sljednjih godinu dana, od državnog Vjesnika, preko tjednika Nacional i Styriji-nog tjednika Forum. Poja-vio se nakratko i dnevni list 21. stoljeće koji se ugasio u veljači ove godine, nakon samo dva i pol mjeseca izlaženja. Rezultat je i pad prodaje i prihoda od ogla-sa. Podaci Hrvatske gos-podarske komore (HGK), gdje se vodi upisnik o izdavanju i distribuciji ti-

ska, potvrđuju da tisak sve dublje tone. Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije pri HGK, koji i vodi ovaj upisnik, kaže da trenutno u Hrvatskoj ima 685 prijavljenih tiskovina, no vjerojatno svega 10 posto njih zapošljava više od 20 ljudi. U proteklih devet godina izlazilo ih je 1422, što znači da je u tom razdoblju ugašeno čak 737 novina. “Na kraju ožujka smo u Hrvatskoj imali 13 dnevnih listova, dok ih je lani bilo 25. U proteklih devet godina izlazila su 134 tjednika, danas ih je svega 68 aktivno, a od 58 dvotjed-nika danas izlazi njih 20”, otkriva nam Naprta.

PAD PRIHODANjegove procjene govore da su izdavači u 2012. godini od prodaje novina upriho-

dili 753,5 milijuna kuna, dok im je samo godinu ranije prihod od prodaje iznosio

gotovo 836 mili-

NoviNe Ne ubija iNterNet već sami izdavači

Čak 52% američkih ispitanika navodi novine kao izvor informacija o kupnji



Oglašavanje u tisku – tržište juna kuna. Najveći prihod ostvarivali su 2008. (1,14 milijarde kuna) i 2009. go-dine (1,13 milijarde kuna). U prošloj godini je ukupno podijeljeno i prodano nešto više od 142 milijuna primje-raka novina, dok je 2011. godine taj broj iznosio goto-vo 159 milijuna primjeraka.

“Zlatna” godina bila je 2007. kada je u čitavoj godini broj prodanih i podijeljenih primjeraka iznosio 254,5 milijuna primjeraka novina. Kao što je pao broj proda-nih primjeraka, tako pada i broj primjeraka dnevnih novina koje se besplatno dijele. Prema podacima HGK, tijekom 2006. godi-ne dnevno je dijeljeno 264 tisuće primjeraka nekih besplatnih novina, što je ujedno i rekordan broj ot-kako se bilježe ovi podaci. Godinu kasnije dnevno je dijeljeno 255 tisuća pri-mjeraka, 2008. godine broj dnevnih besplatnih primje-raka pao je na 123 tisuće, da bi iduće godine pao na svega 50 tisuća. U 2012. godini dnevno je dijeljeno svega 47 tisuća primjeraka besplatnih novina. Lani je podijeljeno ukupno nešto manje od 17 milijuna pri-mjeraka dnevnih novina, kažu podaci HGK. Što se pak prodaje dnevnih listova tiče, procjene HGK govore kako se danas u prosjeku prodaje svega oko 350 tisu-ća primjeraka dnevnih lis-tova svakoga dana. U 2011. godini dnevno se prodavalo gotovo 400 tisuća primje-raka, a godinu ranije 447 tisuća primjeraka. Najbolje su brojke ubilježene 2008. godine kad se dnevno pro-davalo 532 tisuća primjera-

ka dnevnih novina. Čak se i davne 2004. godine, kada je HGK, sukladno odredbama Zakona o medijima, počela voditi ovu evidenciju, dnev-no prodavalo 393 tisuće primjeraka, dakle više od lanjskog prosjeka. Na go-dišnjoj razini procjene kažu da se lani prodalo ukupno

126,6 miliju-na primjeraka dnevnih listo-va, što je ma-nje čak i od davne 2004. godine u ko-

joj se ukupno prodalo 137,8 milijuna primjeraka dnev-nih listova. Najbolje prodaj-ne godine za dnevni tisak bile su 2007. i 2008. godina, u kojima je prodavano više od 188 milijuna primjeraka dnevnih novina.

OGLAŠIVAČIMA NAJISPLATIVIJIUnatoč svemu tome, postoje istraživanja koja pokazuju da se oglašavanje u tiskanim medijima itekako isplati. Primjerice, istraživanje “How America Shops and Spends 2011”, koje je naruči-la Newspaper Association of America, a proveo Frank N. Magid Associates na 2500 odraslih ispitanika (1526 te-lefonskih i 976 internetskih), pokazalo je da je 52 posto ispitanika navelo novine kao izvor informacija o kupnji. Novine kao izvor informaci-ja o kupnji više koriste žene, njih 57 posto, a zanimljivo je da se na internetskim portalima novina o kupnji informiralo svega 17 posto kupaca (oba spola podjed-nako). Internet je, kao izvor informacija o kupnji, navelo 48 posto ispitanika, dok je razvikano i skupo televizij-sko oglašavanje završilo tek na petom mjestu, a pretekla su ga oglašavanja na mjestu kupnje i oglasi elektronič-kom poštom. Osim toga, istraživanje je pokazalo da 35 posto kupaca najviše

cijeni novinski oglas kao pomoć u planiranju kupnje, a čak je 79 posto ispitanika izjavilo da su, nakon što su vidjeli oglas u novinama, “poduzeli neku akciju”. Više od polovine ispitanika izre-zalo je kupon iz novina, 46 posto ih je nešto kupilo, 37 posto ispitanika posjetilo je internetsku stranicu kako bi doznali nešto više, a 20 posto je isprobalo nešto prvi put. Posebno je zanimljivo da je 84 posto ispitanika, koji su pročitali novine u se-dam dana, izjavilo da gleda oglase dok prelistava novi-ne. Karakteristični pokreti očiju pri čitanju omogućuju duže pauze tijekom kojih novinski oglasi privlače pozornost, a da pritom nisu naporni i agresivni kao ogla-si u drugim medijima. “Sje-ćanje” na oglas traje dosta dugo pa šest od deset ispita-nika pamti oglase objavljene u prethodna dva tjedna.

VJERODOSTOJNOST KLJUČNAZanimljiv je i jedan od za-ključaka istraživanja - da se vjerodostojnost novinske informacije prelijeva i na oglas u novinama. Naime, oglasu u novinama ispi-tanici su više vjerovali jer kod potrošača, barem onih američkih, novine uživaju

ugled kao vjerodostojan medij. Kataloge oglašivača koji se umeću u novine pregledava čak 72 posto ispitanika, a njih 47 posto redovno ih čita. U nedjelj-nim brojevima te umetnute reklame redovno čita 68 posto, a povremeno čak 90 posto čitatelja. Dvostruko više ispitanika radije čita takve kataloge u novinama nego identične koji bi im

došli u poštanski sandu-čić. Očekivano, mlađa populacija preferira oglase na internetu, ali samo do 25 godina sta-rosti. Tada im, vjerojat-no zbog promjene život-nih navika i bračnog statu-sa, raste interes za oglase u novinama, dok se oni stariji od 35 godina podjednako informiraju o oglasima iz tiska i s interneta. Iako je istraživanje rađeno po na-rudžbi upravo novinskih iz-davača, postoji još nekoliko istraživanja koja pokazuju da se oglas u novinama puno bolje primijeti, duže se pamti i zapravo češće igra presudnu ulogu u odlučivanju na kupnju, od ostalih oglasa. No, unatoč tome većina oglašivača je, planirajući marketinške budžete, najviše rezala upravo na oglasima u ti-sku. To pokazuju i podaci Hure, udruženja društava za tržišno komuniciranje, prema kojem je oglašavanje u tisku u 2011. godini palo za 16 posto u odnosu na 2010. godinu. Pad oglaša-vanja u ostale medije bio je ipak manji: radio je pao za 11 posto, televizija za sve-ga jedan posto, a vanjsko oglašavanje za sedam posto. Nasuprot tome, oglašavanje

na internetu povećalo se za čak 131 posto, no apsolutnim iznosom još se uvijek nije

približio ostalim medijima. Prema procjenama Hure, te 2011. godine u internetsko oglašavanje investirano je svega 83 milijuna kuna, u vanjske oglase 140 mili-juna, radio 190 milijuna, tisak 457 milijuna, a na televizijske oglase 765 mili-juna kuna. Bez obzira na velike re-cesijske rezove i unatoč snažnom rastu investicija u

Lani je ukupno podijeljeno i prodano 142 milijuna primjeraka novina

Na oglašavanje u tisku u 2011. godini utrošeno je 457 milijuna kuna


oglašavanje na internetu, internetski portali još uvi-jek ne mogu investirati u kvalitetne novinare kakve si mogu priuštiti izdavači tiskanih medija. Tiskani mediji su, svim proble-mima unatoč, još uvijek biznis, dok portali to tek pokušavaju postati. Tek rijetki portali mogu značaj-nije izdvajati za kvalitetne novinare koji će donositi “informaciju više”, no u tom je slučaju riječ o por-talima koji nisu sami sebi svrha već njihov vlasnik

ima posve drugi primarni posao čijim profitom finan-cira i sam portal. Za razliku od tiskanih medija kojima je primarna (ili bi to barem trebala biti) kvaliteta infor-macije, temeljita provjera i analiza, logika portala je još uvijek brzina i kvantiteta, a tek potom sve ostalo.

NIŽI PDVDržava se dosad nije iska-zala u pomaganju posrnu-lom medijskom tržištu, što se naročito moglo vidjeti

prilikom prošlogodišnjeg rješavanja slučaja Vjesni-

ka. Iako se u prvo vrijeme činilo da će nova vlast od posrnulog Vjesnika po-kušati spasiti što se spasiti dade, ministar financija Slavko Linić ipak je taj list

osudio na smrt, a više od stotinu njegovih zapos-

lenika (ne računajući honorarne suradni-ke) poslao u neke nove životne izazo-ve. HDZ-ova vlast je održavala Vjesnik

na aparatima s oko 18 milijuna kuna godiš-

nje iz proračuna, a za taj je novac dobivala

vjeran bilten koji je izgubio svaku vje-rodostojnost. Kroz

Vjesnik je, međutim, prolazio i novac od

oglasa državnih poduze-ća koja su po diktatu mo-

rala tamo oglašavati, a ono malo naklade osiguravale su im pretplate državnih institucija i poduzeća u državnom vlasništvu. Nova vlast je imala priliku

reorganizirati Vjesnik, no radije su odlučili kazniti

njihovu slugansku ure-đivačku politiku, prav-

dajući se da država nema novca za još

jedno oživljavanje. Međutim, upra-

vo se ovih dana u saborskoj proceduri našao

prijedlog Vlade po kojem bi se dnevnim novinama smanjio PDV s dosadašnjih 10 na svega pet posto. Pri-tom nije jasno objašnjeno zbog čega samo dnevnim, a ne svim novinama, što su osim samih novinara po-čeli propitkivati i sami zas-tupnici. No, zanimljivija je procjena HGK da bi se od smanjenja PDV-a na dnev-ni tisak za pet postotnih poena državni proračun olakšao za oko 36 milijuna kuna godišnje. Drugim

riječima, Linić samo godi-nu dana nakon što je uga-sio preskupi Vjesnik zbog 18 milijuna kuna, pristaje olakšati državnu blagajnu za iznos kojim bi ne samo bio spašen Vjesnik i njego-vih stotinu radnih mjesta, već bi se mogao financirati barem još jedan dnevni list i time otvoriti barem još stotinu radnih mjesta.

ZADNJA ŠANSAHrvatsko novinarsko društvo je pozdravilo ovu najavu državnih vlasti smatrajući dobrodošlom svaku inicijativu kojom bi se pomoglo novinarima i medijskoj industriji u ovim teškim vremenima, no dio novinara pokušava organi-zirati značajniji otpor ideji da se izdavačima smanji PDV, a da se zauzvrat ne traže garancije da neće ot-puštati, da će zapošljavati, da će poštivati Zakon o medijima i napokon doni-jeti redakcijske statute, da će ispunjavati javni interes i slično. Bez obzira na mo-tive, ova će mjera donekle pomoći posrnuloj medij-skoj industriji u pokušaju preživljavanja ovog teškog razdoblja. No, o tom sma-njenom PDV-u neće ovisiti konačan rezultat. Rješenje je zapravo u rukama samih izdavača koji moraju vratiti povjerenje publike, prestati varati svoje čitatelje i vratiti vladavinu profesionalnih standarda u čitavu priču. Što prije shvate da će od toga veće koristi imati i sami oglašivači, na čije će se propagandne poruke prelijevati vjerodostojnost samih novina, šanse za preživljavanje su im veće. Propuste li to učiniti pro-past im je neminovna, a internet će im poslužiti tek kao puki izgovor.

753,5 milijuna kuna - prihod izdavača u 2012. od prodaje novina

Saša Vejnovićslobodni novinar

Istraživanje “How America Shops and Spends 2011” pokazalo je da 35 posto kupaca najviše cijeni novinski oglas kao pomoć u planiranju kupnje, a čak je 79 posto ispitanika izjavilo da su, nakon što su vidjeli oglas u novinama, “poduzeli neku akciju”


Oglašavanje u tisku – trendovi

NeupitNa vrijedNost neizvjesna budućnost

Tehnološke promjene, ekonomski događaji, promjene životnog stila čitatelja i odlazak oglašivača četiri su jahača Apokalipse koji su utjecali na pad tiskanih medija

Bilo je onih koji su već prije dva deset-ljeća prognozirali da tiskanih medija, u

godinama koje sada živimo, neće više biti. Ali, oni su još uvijek tu. Iako neki od njih možda nisu u najboljoj formi, naklade velikih novina širom svijeta još uvijek se broje u milijunima. Od svih takozva-nih tradicionalnih oglašivač-kih medija, tisak ima najdužu

tradiciju, a početak moder-nog oglašavanja dogodio se upravo u dnevnim novinama. Dnevne novine su srušile 37. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Richarda Nixona. Do prije dva deset-ljeća dnevne novine su bile one koje su donosile vijesti. Tamo su počinjali i završavali ratovi. No, sve se preokrenulo osamdesetih godina prošlog stoljeća. Izgleda kao da su na dnevne novine i tisak, kako kaže Max McCombs, teoreti-čar medijske agende, planula sva četiri jahača apokalipse: tehnološke promjene, eko-nomski događaji, promjene životnog stila čitatelja, odla-zak oglašivača. Počelo je ra-zvojem satelitske tehnologije. U tom pogledu najznačajniji

događaj je prvi zaljevski rat 1991. godine, prvi rat (a i posljednji) koji smo gledali u izravnom prijenosu. Taj bi događaj mogli upisati i u povijest tiskanih medija kao godinu kada se uloga tiskanih medija zauvijek promijenila. No, to je bio samo početak. Već krajem istog desetljeća dogodio se internet. Na scenu stupaju novi akteri koji isto tako pružaju vijesti i novosti.

Novine i časopisi postaju samo jedni od onih koji izdaju “novine i

časopise”. Još nekoliko godina kasnije novinarom i novinom u jednoj osobi postaje svatko tko zna pisati i tko ima do-voljno vremena i strasti za tako nešto. Uza sve to, razvo-jem tehnologije i općim pro-mjenama u društvu, pones-taje slobodnog vremena, dok je istodobno sve više načina i mogućnosti kako to vrijeme ispuniti različitim medijskim i ostalim aktivnostima. Či-tatelji nisu više čekali u redu da kupe najnovije izda-nje, njih danas treba dos-lovno loviti po ulicama, gradovima i virtualnim prostorima.

PAD KVALITETE I KREDIBILITETAOdaziv tiskanih medija na sve opisano nije bio opti-malan. Mnogo je godina prošlo kako su neki od njih ustanovili da mijenjanje okolnosti treba pratiti mije-njanje koncepta. Kako dnev-ne novine ne mogu biti više ni dnevne ni novine, fokus je premješten na pozadine velikih događaja, komentare, infografiku, na tzv. “feature” novinarstvo. No, to nije bilo dovoljno. Oko 2000. godine sve se vrtjelo oko interneta pa tako i tiskani mediji. Iz tih godina datira i najveća pogreška tiskanih medija, naime prijelaz na besplatno pružanje članaka preko vlas-titih portala. Svi su računali na to kako će se oglašavanje ionako preseliti na internet pa su se svi posvetili tome. No, nisu znali da ih iza ugla čekaju mali dječaci - od ano-nimnih pisaca koji su preko noći pos-tali utjecajni blogeri, do likova poput

Zuckerberga. U međuvreme-nu oni su zanemarivali ono što je kod mnogih još uvijek (a i danas je tako) predstav-ljalo glavni izvor prihoda, na-ime, prodaju tiskanih novina, pogotovo onima koji su se na njih naručili za godinu dana unaprijed (ili čak na neodre-đeno vrijeme). Kada su stje-cajem okolnosti počeli padati prihodi, naišla je recesija, pa je smanjenje troškova postalo neminovno. Dok su se neki spašavali otpuštanjem, na žalost i kvalitetnog novinar-skog kadra, neki su se drugi okrenuli žutoj strani tiska samo kako bi preživjeli, ali, samim time, oni su gubili i na kredibilitetu. Naime, ono što razlikuje tiskane medije od ostalih je upravo kredibilnost brenda. Mnogi od njih pos-toje stotinjak godina, a i

Najveća pogreška tiskanih medija je besplatno pružanje članaka preko vlastitih portala


više. Zbog tradicije i uloge koju su imali u povijesti ti su brendovi postali kredibilnim izvorima, u koje se može po-uzdati, a od nekih čak i učiti.

TISAK JE MRTAV, ŽIVIO TISAK!Već spomenuti McComb tvr-di kako su barem u Americi dnevne novine još uvijek sre-dišnji izvor kojega se citira. Paradoks suvremenog razvo-ja tehnologije i medija je da danas, kada postoji doslovno bezbroj mogućnosti prenoše-nja vijesti, njihova je razno-likost čak i manja nego što je bila prije nekoliko desetljeća. Na kraju se događa da svi citiraju isti izvor, a njih nema mnogo. Iako odaziv tiska na sve promjene i nove okolnos-ti barem u početku nije bio optimalan, on je danas u si-tuaciji u kojoj bi mogao opet preuzeti vodeću poziciju. S jedne strane, tisak je još uvi-jek jedan od glavnih izvora informacija. Većina brendova u tisku uvaženi su brendovi, s tradicijom kojom bi se htjeli ponositi mnogi brendovi iz drugih kategorija. A razvoj tehnologije pruža im mo-

gućnosti kako sve to

iskoristiti. U danom trenutku vidimo kako se traže novi poslovni modeli. Jedna od velikih grešaka iz prošlosti, stavljanje kvalitetnog sadržaja koji za sobom ima konkretne troškove, kao besplatni sadr-žaj na internet u očekivanju oglašivačkih prihoda, još je uvijek i te kako prisutna. No, danas je već sasvim jasno kako budućnost tiskanih medija nije u oglašivačima nego u čitateljima. Primjeri kao što su New York Times, Newsweek i Economist do-kazuju kako je moguće ne samo preživjeti, nego i uspjeti u novim okolnostima. Iako se možda čini da je većina njih prešla na žutu stranu, društvene promjene koje se dešavaju u zapadnoj hemi-sferi nova su okolnost, koja bi isto tako mogla utjecati pozitivno na daljnji razvoj tiskanih medija. Oni možda jednog dana stvarno neće više preživjeti na papiru, ali brendovi su tu da ostanu, u nekom novom obliku. Uspiju li zadržati svoju (masovnu) publiku, tim više.

VIŠE OD SLOGANAS aspekta oglašavanja, tisak ima jednu specifičnu pred-nost koja se možda posljed-njih godina zanemarivala. Naime, oglasi u tisku, kada jednom steknu pozornost, naravno, imaju snagu neus-

poredivu s ostalim medijima. Oni

prenose informaci-

ju, ne samo impulse, slogane i logotipove. Postoje katego-rije koje same sebi ne mogu priuštiti da se ne oglašavaju u tisku, kao što su telekomu-nikacije, trgovine, financijske usluge. Tu su također luk-suzni proizvodi, specifične, možda čak stvarno uske, nišne ciljne grupe. Lifestyle časopisi tipa Monocle dobar su primjer razvoja časopisa u doba kada je višeg sloja sve manje, a srednji izumire. No, prodaje oglasnog pros-tora nema bez konkretnih brojki o njihovom dosegu. Na području istraživanja čitanosti u posljednjih par

desetljeća nije se dogodilo ništa naročito novo. Na neki način istraživanje čitanosti doživljava sličnu agoniju kao i tisak u cjelini. U razvi-jenim zemljama uobičajeni model je nekakav oblik JIC, Joint Industry Committee, koji udružuje zainteresirane strane, od medija, agencija i oglašivača. Postoje različiti modeli formiranja JIC, ali je svima zajednički interes – pružiti tržištu tzv. valutu, istraživanje čitanosti, koju svi na tržištu priznaju kao važeću. Na temelju tendera odabere se izvođač istraži-vanja, dok je JIC onaj koji definira model istraživanja i promatra njegovo izvođenje,

a naravno i sve to fi-nancira. NRS (National

readership survey) po opisanom modelu danas postoji u više

od sto zemalja svijeta. Većina tih koristi se metodom posljednjeg čitanja (recent re-

ading). Poznato je da je to loša metoda, no među svim poznatima najmanje loša, pogotovo u kontekstu cijene

i koristi. U Hrvatskoj još ne postoji nešto takvo, dok u susjednoj Sloveniji NRS postoji od 2002. godine i baš ovih dana ulazi u novo ra-zvojno razdoblje uvođenjem istraživanja putem interneta u model koji se inače temelji na F2F anketiranju (osobno anketiranje odnosno vizual-ni kontakt anketirane osobe s logotipom isto tako je je-dan od tzv. zlatnih standar-da u industriji istraživanja čitanosti).

POVRATAK U BUDUĆNOSTPred nama su zanimljive godine. Zbog svega što tisak

ima, a drugi mediji ne, samo je pitanje vremena kad će na tržištu prevladati novi poslovni mo-

del kojim će se tisak vratiti u igru u velikom stilu. Možda više i ne isključivo ili čak uopće ne na papiru. U prihod tome govori i činjenica da je inače najpopularniji oglaši-vački medij, televizija, pred novim izazovima. Mogućnos-ti koje prosječnom gledatelju pružaju teleoperateri s jedne, proizvođači opreme s druge, te uključivanje milijuna ano-nimnih stvaralaca u globalnu video produkciju s treće strane, gledatelji su stavljeni u situaciju gdje oni postaju kraljevi televizije, a ne obrnu-to. Televizijska masa gleda-telja fragmentira se i polako raspada na male i mikro seg-mente ili čak individuume. S druge strane, tisak bi mogao zadržati titulu mass media, možda u budućnosti i ostati jedini masovni medij, kao što je to bio u ranim godinama 19. stoljeća. Naravno, ako će oni uspjeti monetizirati svoje besprijekorne vrijednosti. I ako se sutra opet nešto novo ne dogodi.

1991.godine krenuo je rapidni pad tiskanih medija

NeupitNa vrijedNost neizvjesna budućnost

Tisak je danas u situaciji u kojoj bi mogao opet preuzeti vodeću poziciju

Andraž ZorkoVALICON


Oglašavanje u tisku – vrijednost i čitanost

u čvrstom stisku

krize i internetaPod utjecajem gospodarske krize i naleta digitalnih medija, oglašavanje u tisku

bilježi negativne pokazatelje od 2008. godine

Agencija Media net napravila je presjek stanja na tržištu ti-skovnog oglašavanja

za razdoblje od 2006. do 2011. godine, koja je očeki-vano pokazala kako globalna ekonomska kriza nije zaobiš-la ni ovu granu gospodarstva. Vrhunac broja oglasa podu-dara se s početkom krize pa je tako nakon 2008. godine zabilježen stalan pad broja oglasa u tisku. No, nije eko-nomska kriza jedini razlog manje potražnje za takvom vrstom oglašavanja. Naime, tiskani mediji sve više prepu-štaju prostor digitalnim me-dijima koji svojim korisnici-ma, osim samog čitanja, nude i interaktivne sadržaje poput mogućnosti umetanja video klipova ili aktivnih linkova na specijalizirane web strani-ce i tomu slično. Zbog toga se sve više tiskanih medija kon-centrira na izradu vlastitih web stranica i aplikacija pri-lagođenih za mobilne uređaje na kojima nude mjesečne pretplate za pristup vlastitim online sadržajima.

GAŠENJE BRENDOVAZbog smanjenog interesa oglašivača za ulaganjem u tiskovno oglašavanje došlo je do gašenja novinskih brendova kao što su Arena, Feral Tribune, Nacional, Forum, Vjesnik te najre-centnijeg primjera - dnev-nog lista 21 stoljeće, dok se postojeće novine bore sa stalnim padom naklade. Važno je, pritom, konsta-tirati činjenicu da većina novina tijekom kriznih godina nisu povećavale ci-

jenu svog oglasnog prosto-ra, nego su, nasuprot tome, mnoge od njih morale

smanjivati oglasne cijene kako bi zadržale svoje kli-jente. Tako su, primjerice, Jutarnji list i 24 sata u raz-doblju od 2009. do 2011. godine zadržali jednaku

cijenu oglasnog prostora. S druge strane, Večernji list je u 2010. godini povećao

cijenu oglas-nog prostora za 16 posto u odnosu na godinu ranije, koju u 2011. go-

dini ipak nije mijenjao. Za ilustraciju o cjenovnim okvirima za zakup oglas-nog prostora u vodećim dnevnim novinama mogu poslužiti prosječne cijene

Najčitanije novine su 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija i Gloria

100.000.000 kn 200.000.000 kn 300.000.000 kn 400.000.000 kn 500.000.000 kn

top 10 sektora prema vrijednosti oglašavanja (2009. - 2011.)

Odjeća, obuća i osobne potrepštine

Kultura i obrazovanje

Farmaceutika, dijetetika i zaštita zdravlja

Prehrambeni proizvodi

Kozmetika

Financijske institucije, marketing i ostalo

Pića

Komunikacija

Promet i vozila

Trgovina


najviše ulažu u tiskovno oglašavanjetrgovci

oglasa 1/1 formata za peri-od od 2009. do 2011. godi-ne. Najvišu cijenu u tom je periodu ostvario tabloidni dnevni list 24 sata s cije-nom od 36.350 kn, u stopu zatim slijedi Večernji list s cijenom od 35.900 kn, dok je Jutarnji list nešto jeftiniji s 30.033 kn za jednu stra-nicu oglasa.

DNEVNICI ISPRED TJEDNIKAPromatrajući realiziranu vrijednost oglašavanja u razdoblju od 2009. do 2011. godine vodeće dnevne novine su 24 sata. Potom slijede Jutarnji list i Večernji list, dok je od tjednika, pak, oglašivačima najzanimljivija ženska revija Gloria. U TOP 10 novinskih izdanja prema

ostvarenoj vrijednosti ogla-šavanja nalazi se šest dnev-nih novina i četiri tjednika pri čemu je pomalo izlišno, ali ipak važno pripomenuti kako su sve navedene novi-ne nacionalne pokrivenosti. Zanimljiva je poveznica između ostvarene vrijednos-ti u oglašavanju i čitanosti s obzirom na to da su vodećih

pet novina po vrijednosti oglašavanja ujedno i vodeće po kriteriju čitanosti. Prema istraživanju Media neta, provedenim u veljači ove godine koje obuhvaća sve komercijalne oglase iz 52 novine, TOP 5 najčitanijih novina su 24 sata, Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija i Gloria. Podatke o publici/konzumentima medija Media net prikuplja vlastitim longitudinalnim istraživanjima reprezen-tativnim za punoljetno stanovništvo Hrvatske koja se provode u pravilnim razmacima četiri do šest puta godišnje na reprezen-tativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana. Doseg (engl. Reach) govori o tome koliki je broj punoljetnog stanovništva Hrvatske imao mogućnost vidjeti pojedinu objavu odnosno oglas (engl. OTS - Opportunity to see).

Na osnovu istraživanja, može se izračunati koliko je ljudi doista imalo moguć-nost vidjeti određenu kam-panju te izraditi profil opće publike ili ciljne skupine s obzirom na način konzu-miranja medijskog sadržaja. Specifičnost upitnika je da sadrži otvorena pitanja čime se izbjegava sugeriranje odgovora ispitanicima.

SEKTORI I OGLAŠIVAČITemeljem službenih cjenika svih novina bez uključenih popusta, u 2011. godini oglašivači su u tiskovno oglašavanje uložili milijardu i 78 milijuna kuna. Stvarno uložena vrijednost je realno manja jer oglašivači imaju posebne ugovore s izdava-

Najveću vrijednost oglašavanja ostvarile su dnevne novine 24 sata


Danijela OrlovićVoditelj Odjela monitoringa

i analiza oglašavanjaMedia net

čima koji im omogućuju dodatne popuste s obzirom na količinu oglasa, avansno plaćanje i visinu uloženog budžeta. Također, mnogi klijenti vrše zakup oglas-nog prostora putem svojih agencija za oglašavanje koje imaju pravo na agencijske popuste. Gledano po sekto-rima, maloprodajne tvrtke su uložile najveću vrijednost u tiskovno oglašavanje. Nakon trgovačkih lanaca slijede proizvođači motornih vozila, telekomunikacijski operateri, proizvođači pića te banke i osiguranja. U TOP 10 oglašivača tako nalazimo tri telekomunikacijska ope-ratera, dva trgovačka lanca,

dva proizvođača vozila, na-cionalnu naftnu industriju, državnu lutriju i proizvođača kozmetike. Shodno nave-denom, vodeći oglašivač u tisku je Konzum, a slijede T-mobile i Vipnet. Imajući u vidu cjelokupnu situaciju na tržištu više je nego očito da klasično tiskovno oglašava-nje sve teže dopire do kupa-ca. Naime, kupci imaju sve manju kupovnu moć i treba puno više truda od strane oglašivača kako bi pridobili njihovu pažnju i potaknuli ih na akciju, odnosno kupnju njihovih proizvoda ili usluga. Kriza i dalje traje, nesmilje-nom žestinom i bez jasnih naznaka kada bi tržište moglo krenuti u pozitivnom smjeru, pa oglašivačima i medijskim izdavačima u tisku sasvim sigurno neće nedostajati izazova niti u predstojećem razdoblju.

Vodeći oglašivači u tisku su Konzum, T-mobile i Vipnet

1.400.000.000

1.200.000.000

1.000.000.000

800.000.000

600.000.000

400.000.000

200.000.000

0

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

top 10 sektora (2009. - 2011. g.)

kuna

vrijednost tiskovnih oglasa (2006. - 2011.)

800.000.000

700.000.000

600.000.000

500.000.000

400.000.000

300.000.000

200.000.000

100.000.000

0

top 10 sektora (2009. - 2011. g.)

kuna 24 Sata Novi listJutarnji list StoryVečernji list Sportske novosti

Slobodna Dalmacija

LiderGloria Globus

top 10 novina prema vrijednosti oglašavanja (2009. - 2011.)

90.000.000

80.000.000

100.000.000

70.000.000

60.000.000

50.000.000

40.000.000

30.000.000

20.000.000

10.000.000

0

top 10 sektora (2009. - 2011. g.)

kuna Konzum

Jutarnji list Večernji list Slobodna Dalmacija Gloria24 Sata

INAT-Mobile Tele 2Vip net RenaultLidl PZ autoHrvatska lutrija

Beiersdorf

top 10 oglašivača prema vrijednosti oglašavanja (2009. - 2011.)

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

top 10 sektora (2009. - 2011. g.)broj tiskovnih oglasa (2006. - 2011.)

700.000600.000500.000400.000300.000200.000100.000

0

top 10 sektora (2009. - 2011. g.)doseg prema broju čitatelja

Oglašavanje u tisku – vrijednost i čitanost

Renault preporučuje

Renault LCV oglas 208x297 ja trgovac.indd 1 4/10/13 9:38 AM


Odnosi s medijima

Suradnja i izbor agencije za tržiš-ne komunikacije važna je odluka koja se stavlja pred menadžment svakog poduzeća. No, tvrtke se

mogu odlučiti i na samostalno organi-ziranje oglašavanja i ostalih aktivnosti integrirane marketinške komunikacije.Budući da su danas u Hrvatskoj pri-sutne skoro sve najpoznatije svjetske agencije te veliki broj manjih hrvat-skih agencija, svakako je poželjno ostvariti uspješnu, dugoročnu surad-nju s jednom od njih. Ovome u prilog ide i činjenica da njihovi zaposlenici raspolažu važnim znanjima te se vrlo često i usavršavaju u inozemstvu. Međutim, bez kvalitetnog inputa ili komunikacijske platforme od strane tvrtke, agencije ne mogu dati odgo-varajuće rezultate, kao što ni unutar tvrtke nije moguće ostvariti marke-tinške ciljeve ako točno ne znamo što želimo postići.Malim poduzećima i obrtima prepo-ručuje se vezivanje uz manju agenciju ili samostalnog marketinškog struč-njaka, što rezultira zajedničkim na-predovanjem u poslovanju. U slučaju dugogodišnje suradnje s agencijom, poduzeću se može učiniti kako je

došlo do monotonije ili zasićenja, ali iskustvo i praksa pokazali su da stalno mijenjanje agencija poduze-ću ne donosi osobitu korist. U tom slučaju, znatno je efikasnije dodatno angažirati manju agenciju koja se želi dokazati i povjeriti joj specifične komunikacijske aktivnosti ili organi-zaciju izdvojenih projekata u okviru marketinških aktivnosti.

KAKO ODABRATI AGENCIJU? Ključni elementi za odabir agencije su znanje i obrazovanje zaposlenika, nji-hova osobnost, način rada ili preporu-ke drugih poduzeća. Ne preporučuje se suradnja s agencijom koja već pos-luje s direktnim ili indirektnim kon-

kurentom, a u radu s agencijom bitan je timski odnos između zaposlenika u marketingu poduzeća i ključnih ljudi u agenciji. Za velika poduzeća uvijek je razumnije odabrati agenciju koja

nudi potpunu uslugu, tzv. “full servi-ce“, jer ovakva agencija može pružiti i usluge planiranja istraživanja, rješava-nja problema i sl. te na kraju kreativni dio, planiranje i zakup medija - kao i ostale standardne usluge komunici-ranja. Zadatak agencije jest razvijanje originalnih i uspješnih komunikacij-skih aktivnosti, a to nije moguće bez kvalitetnih kadrova. Prije sklapanja ugovora, nužno je provjeriti obrazo-vanje ključnih ljudi te osluhnuti prate li najnovije trendove u marketingu. U agenciji moraju raditi stručnjaci različitih profila, a svakako je važno ostvariti suradnju s onima koji imaju jača znanja i vještine nego što imaju zaposlenici u marketinškom odjelu tvrtke. To potvrđuje i poslovna izreka da u suradnji s onima koji manje zna-ju od nas postajemo tvrtka “patuljak“, a u suradnji s kvalitetnijim kadrovima nastojimo postati tvrtka “div“.

PISANI IZVJEŠTAJZa proizvodnju kvalitetnoga komu-nikacijskog miksa, agencija od po-

duzeća očekuje ključne informacije, a dokument ili zadatak koji poduzeće upućuje agenciji, u praksi se naziva “Agency Brief ”. O kvaliteti “Briefa” ovisi i kvaliteta agencijskog

uratka. U obrascu bi poduzeće trebalo navesti sve podatke o kampanjama, proizvodu ili usluzi, konkurenciji, cijeni, distribuciji, potrošačima, ci-ljevima u komunikaciji, budžetu i

Jasni cilJevi daju jasne rezultate

Mr. sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Agencije za tržišno komuniciranje ne mogu dati odgovarajuće rezultate, kao što ni unutar tvrtke nije moguće ostvariti marketinške ciljeve ako točno ne znamo što želimo postići

Ne preporučuje se suradnja s agencijom koja već posluje s direktnim ili indirektnim konkurentom


medijima putem kojih želi komuni-cirati. U praksi se najčešće događa da poduzeća ne pripreme ovakav izvještaj za agenciju, već dogovaraju projekte na temelju usmenog izlaganja, što u konačnici uvijek rezultira nerazumi-jevanjem i problemima. Isto tako, ako

tvrtka samostalno kreira marketinšku komunikaciju s tržištem, važno je da interno provjere imaju li sve potrebne

informacije, znaju li koji je marketinški cilj i što žele postići u komunikaciji s potrošačima. Takav “pisani trag“ važan je za objektivno sagledavanje situacije i analizu informacija koje se možda u verbalnim razgovorima nismo sjetili niti prepoznali. Ukoliko tvrtka sama ne zna odgovore na pitanja, ne može očekivati da će postići efekt na tržištu.

ORGANIZACIJA AGENCIJE Idealna organizacija agencije osnova je za uspješno i pravodobno realiziranje zadatka. S poduzećem kontaktiraju ljudi iz tzv. Client Service Teama, a to su Client Service Director, Account Manager, Account Executive te Ac-count Assistant. Zaposlenici u Client

Service Teamu najizobraženiji su i naj-svestraniji ljudi u agenciji koji izravno komuniciraju s klijentom, ali i sa svim odjelima unutar agencije. U potpunosti poznaju potrebe klijenta i sudjeluju u postavljanju komunikacijske strategije. U konačnici, poduzeću prezentiraju

komunikacijski miks te odgova-raju za uspjeh kampanje. Naža-lost, ako agencija

nema dobru organizaciju, zaposleni u Client Service Teamu često imaju pro-blema usklađujući potrebe agencije s

potrebama klijenta. Odjel za medije ili tzv. Media Department čine zaposlenici koji analiziraju učinkovitost pojedinih medija, minimaliziraju troškove i mak-simiziraju učinke oglašavanja, koordi-niraju alokaciju oglasnog prostora, pre-govaraju s medijima, planiraju i zakup-ljuju oglasni prostor. Creative Director, Art Director, Designer i Copywriter čine kreativni odjel ili tzv. Creative De-partment. U kreativnom odjelu kreira se tekstualna poruka te audiovizualna podloga komunikacijske ideje.

URADI SAM OPCIJAS obzirom na krizu, veliki broj tvrt-ki smanjuje marketinške budžete, komunicira direktno s medijima i

pokušava ostvariti što učinkovitiju marketinšku komunikaciju s tržištem na različite načine. Bez obzira na koji oblik suradnje se odlučili, ključni lju-di u marketinškim odjelima moraju poznavati ciljnu skupinu, postaviti ostvariv i specifičan marketinški cilj te kontinuirano propitivati svoju kon-kurentsku prednost. Na današnjem dinamičnom tržištu ništa nije vječno, stoga je važno usvajati nove trendove i promjene. Ključna vještina za uspjeh u današnjem vremenu promjena je flek-sibilnost i dosljednost u isporučivanju vrijednosti kupcima i klijentima.

Zadatak agencije jest razvijanje originalnih i uspješnih komunikacijskih aktivnosti

o kvaliteti ovisi i kvaliteta agencijskog uratka

Za kreiranje kvalitetnog Briefa, tvrtka-ma može poslužiti sljedeći obrazac:1. Informacije o kampanji

Kako je bila koncipirana zadnja kampanja koju je tvrtka organizirala?Kakve rezultate je postigla?Koji su razlozi za lansiranje nove kampanje?

2. Informacije o proizvodu ili usluziKoje su karakteristike proizvoda ili usluge?

• Koje su osnovne koristi koje proizvod ili usluga nudi?Koje potrebe zadovoljavaju?Koje su prednosti, a koji nedostaci proizvoda ili usluge?Koje su specifičnosti proizvoda ili usluge?Kakvi su proizvodi ili usluge konkurencije?Kakva je cijena proizvoda ili usluge?Kakva je distribucija proizvoda?

3. Informacije o potrošačimaTko su kupci proizvoda ili usluge?Tko su potrošači proizvoda ili usluge?Tko je planirana ciljna skupina u budućnosti?

4. Informacije o ciljevima u komunikaciji

Koje obećanje proizvod ili usluga nudi potrošačima?Definirajte ponudu u jednoj rečenici?Kakav je očekivani ton poruke?

5. Informacije o raspodjeli i veličini budžeta6. Informacije o željenim medijima7. Ostale informacije

AGENCY BRIEF

“briefa”


Iz regije

Prijelazni trgovinski sPorazum

Srbiji neprihvatljivi

ustupci za hrvatske cigarete

Glavni kamen spoticanja u pregovori-ma srpske vlade s Europskom komisi-

jom (EK) o reviziji prijelaznoga trgovinskog sporazuma je izvoz TDR-a na srpsko tržište pod postojećim uvjetima. Vlada smatra kako su neprihvatljivi pritisci EK, koja predlaže da TDR plaća istu carinu na izvoz cigareta u Srbiju i nakon što Hrvatska pos-tane članicom EU. Prema prijedlogu EK, TDR bi na srpsko tržište godišnje izvozio 1625 tona duhanskih proizvoda s time da 25 tona bude oslobođeno carine, dok bi na 1600 tona plaćao 15 posto carinske

Dukat za preuzimanje Ljubljanskih

mlekarni nudi 8,75 eura po dionici

Tvrtka Dukat, kao dio francuske Lactalis grupe, objavila je ponudu za preuzi-

manje slovenskih Ljubljanskih mljekara (Ljubljanske mlekarne d.d.), a cijena koju nudi u toj ponudi je 8,75 eura po dionici. Dukat navodi da je objavio ponudu za otkup 2.178.500 dionica Ljubljanskih mljekara, a ponuda vrijedi mjesec dana, odnosno do 20. svibnja u 12.00 sati. Dukat je već vlasnik 2.203.433 dionica Ljubljanskih mljekara, što predstavlja 50,285 posto glasačkih prava. S obzirom na cijenu iz ponude, Dukat bi u slučaju preuzimanja svih dionica na koje se odnosi ponuda trebao nešto više od 19 milijuna eura.

Delhaize prodao albansku podružnicu

Trgovački lanac Delhaize prodao je svoje Euromax objekte u Albaniji, a

nekadašnji biznis sada je u sastavu grčkog Marinopoulosa. “Poslovanje u Albaniji prodano je u veljači 2013. godine. Iznos još nije javno dostupna informacija”, poru-čuju iz centrale Delhaizea u Belgiji. Lanac trgovina Euromax Delhaize je kupio 2011. u sklopu preuzimanja Delta maxija.

Raspisan novi natječaj za NDKP

Savjet za privatizaciju i kapitalne projek-te Crne Gore raspisao je četvrti natje-

čaj za Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), kojim je predviđena njegova djelomična privatizacija ili dokapitalizacija putem izgradnje tvornice. Zainteresirani

pristojbe, kao i do sada. Prema trgovinskom sporazumu Srbije s EU, njezine države članice na izvoz duhanskih proizvoda na srpsko tržište plaćaju carinu od 57,6 posto, pa srp-ska vlada traži da se to odnosi i na Hrvatsku nakon njezinog ulaska u EU, čime prestaje biti članica CEFTA sporazuma. Srbija je, s druge strane, zatražila reviziju prijelaznog tr-govinskog sporazuma jer bi od 2014. godine trebala otvoriti tržište za robu iz EU.

Slovenski trgovci i obrtni-ci, barem oni uz granicu s Hrvatskom, smatraju da će se smanjiti zanimanje hrvatskih kupaca za njihove proizvode i usluge nakon ulaska RH u EU. Tako u udruženju trgovaca i

obrtnika u Brežicama navode da će se zanimanje Hrvata za “shopping” ili obrtničke uslu-ge u pograničnim slovenskim krajevima smanjiti jer više neće biti povrata PDV-a.

Vlasnici bankovnih kartica u Srbiji potrošili su tijekom prošle godine 170 milijuna eura kupujući različitu robu preko inozemnih internetskih servisa, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

U isto vrijeme na online kupo-vinu preko internet trgovina registriranih u Srbiji tamošnji su kupci potrošili oko osam milijuna eura.

rast internetske kupnje • • •

ponude mogu dostaviti do 7. svibnja, a pravo sudjelovanja na natječaju imaju domaći i strani investitori, uključujući konzorcije, koji otkupe natječajnu doku-mentaciju i potpišu izjavu o povjerljivos-ti podataka. Duhanska kompanija NDKP prošlu je godinu završila s gubitkom od 308 tisuća eura, 45 puta većim nego na kraju 2011. godine.

Prekogranična kupnja • • •

Pošaljite ambalažu 2 proizvoda Mulino Bianco veća od 100g i presliku računa zajedno s osobnim podacima na slijedeću adresu: AWT International d.o.o. p.p. 6, 10002 Zagreb s napomenom „Za nagradnu igru – Mulino Bianco Užitak je zdravo jesti“ zaključno s 30.06.2013. Popis dobitnika će biti objavljen 16. srpnja 2013. na www.awt.hr. Više informacija o pravilima i uvjetima sudjelovanja pronađite na www.awt.hr.

Mulino Bianco nagradna igra 01.04. – 30.06.2013.

Mulino Bianco Vas nagrađuje!Sudjelujete u nagradnoj igri Mulino Bianco Užitak je zdravo jesti i osvojite vrijedne nagrade

Dobar svijet

KitchenAid Artisan Blender

30xglavna

nagrada

Electrolux toster

40xdruga

nagrada

!

kampanja u tijeku

» Iskoristimo komunikacijski

poticaj, pozicionirajmo

dodatno i povećajmo prodaju «


Iz svijeta

Cigarete

Crno tržište u EU teško

65 milijardi eura

Crno tržište cigareta u Europskoj uniji raslo je 2012. šestu godinu zaredom, rezultirajući s preko 12 milijardi eura gubitaka u smislu trošarina, pokazuju podaci koje je objavila konzultant-ska skupina KPMG. Iako je potrošnja cigareta 2012. pala za 5,7 posto, prodaja krijumčarenih cigareta se povećala. Potrošnja ilegalnih cigareta iznosila je ukupno 65 milijardi eura prošle godine. Godišnje izvješće poduprla je duhan-ska kompanija Philip Morris, kao dio dogovora iz 2004. s europskim regula-torima. Tvrtka kaže da je nedopuštena prodaja cigareta, koja uključuje cigarete

Tesco se povlači iz SAD-a

Tesco, najveći britanski maloprodajni lanac, povlači se s američkog tržišta,

nakon što je po prvi put u 20 godina pala dobit te kompanije. Za loše rezul-tate najzaslužnije je upravo američko tržište, pa je Uprava odlučila kako više nema smisla investirati u poslovanje koje generira gubitke, a zbog čega će imati otpis od 1,5 milijardi dolara. Kompanija je također umanjila knjigovodstvenu vrijednost imovine u Velikoj Britaniji za 804 milijuna funti te za još pola milijarde funti u Poljskoj, Češkoj i Turskoj. Uprava treće maloprodajne kompanije na svijetu nada se kako će joj to omogućiti jačanje na domicilnom tržištu, koje je posljednjih zanemarila upravo zbog ambicioznog plana širenja u SAD-u.

Pad dobiti Coca-Cole

Američki proizvođač bezalkoholnih napitaka Coca-Cola ostvario je u prvom

ovogodišnjem tromjesečju 1,75 milijardi dolara neto dobiti, što čini 39 dolara po dionici. Usporedbe radi, u istom razdoblju godinu ranije neto dobit te tvrtke iznosila je 2,05 milijardi dolara ili 45 dolara po dioni-ci. Prihodi Coca-Cole u tome razdoblju pali su 1 posto, na 11,04 milijarde dolara.

Prodaja Carrefoura trpi zbog teških uvjeta

u Južnoj EuropiNajveći europski lanac trgovina Car-

refour izvijestio je o sporijem rastu usporedivih prihoda u prvom tromje-sečju zbog teških uvjeta u Španjolskoj i Italiji, ali i pogoršanja rezultata u hiper-

proizvedene samo s ciljem krijumčarenja kao i lažna pakiranja koja se prodaju kao poznati brendovi, narasla najviše u Velikoj Britaniji, Grčkoj, Italiji i Estoniji. “Usred ekonomske krize i proračunskih manjko-va, ilegalne cigarete nastavljaju zadavati velike probleme Europi, koštajući zemlje članice milijarde poreznih gubitaka”, ka-zao je Artyom Chernis iz Philip Morrisa.

Švicarski prehrambeni gigant Nestle u prvom je tromjesečju zabilježio stopu organskog rasta od 4,3%, nešto nižu nego u istom tromjesečju prošle godine, no i dalje planiraju ostvariti zacrtanu stopu organ-

skog rasta u cijeloj godini od 5 do 6%. U razdoblju od siječnja do ožujka Nestle je ostvario prihode od 21,9 milijardi švicar-skih franaka.

Diskontni lanac Lidl, koji posluje u sastavu njemačke Schwarz grupe, investirat će 20 milijuna švicarskih franaka u širenje distributivnog centra u gradu Weinfelden u kantonu Thurgau u Švicar-

skoj. Građevinski radovi, kojima će se dodati 5000 m2 na postojeći objekt koji je na površini od 35.000 m2 izgrađen 2008., završit će se do kraja ove godine.

marketima u matičnoj Francuskoj. Drugi po veličini maloprodajni lanac u svijetu, nakon američkog Walmarta, objavio je da su mu prihodi u prvom tromjesečju iznosili 20,8 milijardi eura. Ukoliko se izuzme utjecaj valutnih tečajeva i goriva, prihodi su porasli za 0,2 posto, u uspo-redbi s 0,4-postotnim rastom u četvrtom tromjesečju 2012. godine.

Širenje lidla u Švicarskoj • • •usporen rast nestlea • • •

Od 1 do 5-edukativna konferencija za male poduzetnike

Zagreb, 23.5.2013., hotel Antunović dvorana Tomislav

P R I J A V N I C A

Molimo ispunjenu prijavnicu pošaljite na faks 01/49 21 743 ili na e mail: [email protected]

Tvrtka/Udruga/Institucija:

____________________________________________

Adresa:

____________________________________________

Mjesto i poštanski broj:

____________________________________________

E-mail:

____________________________________________

Faks:

__________________________________________

OIB tvrtke:

__________________________________________

Žig i potpis:

1. _________________________________________________________________________

2. _________________________________________________________________________

3. _________________________________________________________________________

4. _________________________________________________________________________

5. _________________________________________________________________________

Ime i prezime osobe/a koje prijavljujemo:

OD 1 DO 5EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA ZA male poduzetnikeZagreb, 23.5.2013. (četvrtak) hotel Antunović, dvorana Tomislav od 8.30 do 17 sati

A K A D E M i JA

U O R G A N I Z AC I J I

i mjesečnika

Poslovni savjetnik

P R O G R A M 8:00 – 8:30 Registracija

8:30 – 8:40 Sandra Mihelčić, glavna urednica Poslovnog savjetnika, uvodna riječ uz rezultate istraživanja

„Malo poduzetništvo - budućnost hrvatskog gospodarstva“

8:40 – 10:00 Igor Milinović, porezni stručnjak „Što poduzetnici trebaju znati o porezima“

„Prikaz nekih od najznačajnijih kazni za male poduzetnike“

10:00 – 10:45 Pauza

10:45 – 11:45 Božo Prelević, pravni stručnjak „Radni odnosi u praksi za male poduzetnike“

11:50 – 12:50 Gordana Kastrapeli, NLP trenerica „Vizija, strategija, izvedba – kako upravljati malom tvrtkom“

13:00 – 14:00 dr. sc. Jasminka Samardžija, motivacijski govornik„Što mali poduzetnici trebaju znati

o uspješnoj prodaji“

14:00 – 15:00 Pauza za ručak

15:00 – 16:00 Goran Blagus, poslovni trener „Koktel savjeta za uspješno poslovanje malih poduzetnika“

16:05 – 17:00 Božo Prelević, pravni stručnjak „Prava i obveze članova uprave

malih tvrtki“

• Posebna pozornost bit će posvećena konkretnim pitanjima

*Organizator zadržava pravo promjene programa konferencije. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća.

Konferencija je namijenjena direktorima i vlasnicima aktivnih tvrtki koji imaju od jednog do pet zaposlenika, s ciljem da ih educiramo specifičnim znanjima neophodnim za njihovo poslovanje kako bi u svom radu bili još uspješniji. Svakom sudioniku jedna poslovna knjiga na dar!

POPUST 5%• za rane prijave i uplate

do 15.3.2013. • za pretplatnike

Poslovnog savjetnikaViše informacija možete dobiti na brojevima telefona

01/49 21 742 i

01/49 21 737 ili na

www.poslovni-savjetnik.com

SPONZOR:

STRUČNI PARTNERI:

®

MEDIJSKI SPONZORI:

Cijena jedne kotizacije: 624,00 kn + PDV 25% (ukupno: 780,00kn)

1-5 oglas 1_210x297.indd 1 10.4.2013. 1:06:53


Globalna kretanja

kao pokretač malog formata

Većina malih formata ima korijene u diskontnoj prodaji, ali razvilo se i dosta novih modela koje se može smatrati hibridima

diskonata i malih samoposluga

Walmart za mno-ge predstavlja tipičnog veli-kog trgovca na

malo, što je glas koji ga bije uglavnom zbog nje-gova osnovnog poslovanja na domaćem terenu. U nekom smislu, ta je repu-tacija potpuno opravdana jer Walmart u SAD-u ima više od 4000 supercen-tara, međutim i na ame-ričkom tržištu fokus se prebacio na supermarkete manjih formata pa je tije-kom zadnjih pet godina

Walmart i na tom podru-čju postigao vidljivost koju može zahvaliti uglav-nom međunarodnim akvizicijama. Sada tako supermarketi i diskont-ne trgovine čine 10% od ukupnog Walmartovog poslovanja.

KOD KUĆE I U GOSTIMAU SAD-u se sve više razvi-jaju trgovine malih formata.

Predvodnik ovog trenda Walmartove su Neighbour-hood Market trgovine povr-šine od 3000 do 5000 m², s oko 100 novih prodavaonica planiranih za svaku od slje-dećih pet godina. Iako je

ovaj koncept u razvoju već nekoliko godina, povrat ula-ganja sada je jednak onome od supercentara pa se stoga krenulo s ubrzanim planom otvaranja. Walmart Express i dalje je u probnoj fazi, u tijeku je testiranje gustoće i nabavnog lanca, a Walmar-

t-on-Campus, bez daljnjeg jedan od najmanjih Wal-martovih formata, uskoro

će otvoriti svoju treću trgovinu.Da je Wal-mart poveo u razvoju malih for-

mata posebno je vidljivo na njegovim međunarodnim tržištima. Većina malih formata ima korijene u di-skontnoj prodaji, ali razvilo se i dosta novih modela od kojih su mnogi koncentrira-

ni na trgovine u blizini ku-paca te ih se može smatrati hibridima diskonata i malih samoposluga. Ti su formati Walmartu pomogli da se vrlo brzo proširi te da sa svojim niskim cijenama uđe u manja, ali gušća gravitacij-ska područja.

DNEVNE POTREBE KUPACA Većina ovih formata pos-luje s niskim cijenama u kombinaciji s vrlo osnov-nim uređenjem trgovine. Njihova su glavna ciljna skupina kućanstva niskih prihoda za koja su razvije-ne posebne linije proizvo-

Supermarketi i diskontne trgovine čine 10% od ukupnog Walmartovog poslovanja

Wal-Mart Stores, Inc. (NYSE: WMT), brendiran kao Walmart, američka

je multinacionalna trgovačka korporacija koja upravlja lancima velikih diskontnih robnih kuća i trgovačkih centara specijali-ziranih za građevinski materijal, alat i vrt. Prema popisu Fortune Global 500 iz 2012. godine, ova je tvrtka treća najveća javna

korporacija na svijetu, najveći privatni poslodavac na svijetu (s preko dva milijuna zaposlenika) i najveći svjetski trgovac na malo. Walmart je i dalje tvrtka u obitelj-skom vlasništvu. Njome upravlja obitelj Walton koji u Walmartu imaju 48 posto udjela. To je također jedna od najvredni-jih kompanija na svijetu. Osnovao ju je

Sam Walton 1962. Kao trgovačko društvo registrirana je 31. listopada 1969., a 1972. počelo je trgovanje njenim dionicama na njujorškoj burzi. Sjedište tvrtke nalazi se u Bentonvilleu u Arkansasu. Walmart je također i najveći trgovac mješovite robe u SAD-u. U 2009. god. 51 posto od 258 milijardi dolara njegovog

Obiteljski biznis i najveći privatni poslodavac na svijetu


da. Veći je naglasak stav-ljen na svježe proizvode nego što je to uobičajeno za diskonte s ograničenom ponudom. Mnoge su trgo-vine otvorene na neisko-rištenim lokacijama i dio su strategije višestrukih formata te se koncentriraju

na dnevne potrebe kupa-ca. Npr. trgovine Pali u Kostariki koriste se za po-punjavanje prostora među ostalim formatima ovog tr-govca na malo, uključujući supercentre, supermarkete i kompaktne diskontne hipermarkete.

Walmartova međunarod-na tržišta dijele mnoge sličnosti kad su u pitanju ciljne skupine kupaca i njihove kupovne misije. Stoga je ovaj trgovac na malo svoje formate us-pješno prenio na različita tržišta. Najnoviji od njih, Changomas Express, s oko 400 m² ima mnogo toga zajedničkog s meksičkim Bodega Aurrera Expre-ssom, što vrijedi i za Todo Dia u Brazilu i Despensa Familiar u Gvatemali.

VIŠESTRUKI KANALIU Velikoj Britaniji razvoj manjih formata kon-centriran je oko manjih supermarketa. To je Asdi omogućilo da se proši-ri na nove lokacije na kojima je otežan razvoj većih trgovina. Baš kao i

kod drugih trgovaca na malo, alternativni kanali i novi formati odigrali su ključnu ulogu u poticanju rasta. Jedna od najvećih promjena jest kupnja Nettovih lokacija u Ve-likoj Britaniji. U skladu sa svojim ambicijama za

razvoj višestrukih kanala, Asda je otvorila trgovine površine od oko 900 m². Supermarketi omoguću-ju dodatnu interakciju s kupcima, što trgovcima daje veliku priliku za una-pređenje njihove online ponude, posebno nepre-hrambenih proizvoda.

PUNKTOVI ZA PREUZIMANJE Budući da se model di-skonata kao punktova za preuzimanje robe pokazao vrlo uspješnim u SAD-u,

može se očekivati i njegovo ši-renje po svi-jetu unutar Walmartovih trgovina ma-

log formata, obzirom da Walmart nastavlja graditi svoju bešavnu ponudu kroz višestruke kanale. Dosad se ova vrsta inova-cije fokusirala uglavnom na manje supermarkete, ali i diskonti su idealni kao potencijalni punktovi za preuzimanje robe budući da su locirani u područji-ma guste naseljenosti. U SAD-u Walmart trenutno testira ormariće za preuzi-manje robe kupljene preko interneta, ali ta bi se ino-vacija izvrsno uklopila i u njegove hibridne trgovine, mješavine malih samopos-luga i diskonata, čime bi se smanjio svaki eventu-alni negativan utjecaj na visoko-učinkovit model poslovanja ovog trgovca na malo.

Stewart Samuel Development Manager, Sjeverna Amerika

kao pokretač malog formata

Walmart trenutno testira ormariće za preuzimanje robe kupljene preko interneta

ukupnog prometa ostvarenih u SAD-u došlo je od prodaje mješovite robe. Osim toga, Walmart posjeduje i Sam’s Club trgovačke centre u Sjevernoj Americi. Do 1988. Walmart je bio najprofitabilniji trgovac na malo u SAD-u, a do studenog 1990. premašio je i K-mart. U trgovini na malo do 1991. pretekao je i Sears, čime je

postao najveći američki trgovac na malo, što je i ostao sve do danas. Walmart ima 8500 prodavaonica u 15 zemalja, pod 55 različitih imena. Tvrtka je to koja u SAD-u posluje pod imenom Walmart, u svih 50 saveznih država i Por-toriku. U Meksiku posluje kao Walmex, u Velikoj Britaniji kao Asda, u Japanu se

zove Seiyu, a u Indiji Best Price. Trgovine u potpunom vlasništvu ima i u Argentini, Brazilu i Kanadi. Walmartova ulaganja izvan Sjeverne Amerike polučila su raz-ličite rezultate: u Velikoj Britaniji, Južnoj Americi i Kini izuzetno uspješne, ali u Njemačkoj i Južnoj Koreji pokazala su se neuspješnima.


Brendovi našeg djetinjstva

Piće za stare i mlade

Priča o PIPI počinje 70-ih godina prošlog stoljeća kada je nekoli-cina ljudi u Dalmacija-

vinu došla na ideju da se već postojećem asortimanu vina i alkoholnih pića pridruži i bezalkoholno piće koje će privući djecu i mlade. Na-mjera je bila stvoriti gazirani sok koji će uspješno konkuri-

rati tada popularnoj Badelo-voj Nari. Logičan izbor bio je okus od naranče dok se ime odabralo internim natječa-jem unutar samog poduzeća. Novo piće dobilo je ime po liku popularne dječje knjige Astrid Lindgren “Pipi duga čarapa”, a pritom je zanimlji-vo spomenuti kako je autori-

ca dozvolila korištenje imena i odrekla se svih prava. Shod-no junakinji Astridine priče, zaštitni znak Pipi postala je zlatokosa, pjegava djevojčica.

MARKETINŠKO ČUDOPogođena aroma i lokalna autentičnost, zbog domaćeg štiha i vode iz rijeke Jadro koja se koristi u proizvodnji, vrlo je brzo osvojila potroša-če diljem Dalmacije. Tako je prema dostupnim podacima prodaja u jednom trenutku dosegla brojku od 12 mili-juna bočica godišnje, što je premašivalo prodaju i svjetski poznate Coca-Cole. Prvi značajni uzlet popularnosti dogodio se sredinom sedam-desetih angažiranjem sport-skog prvaka Veljka Rogošića koji je snimio prve reklame za Pipi. “Pipi, to je piće za stare i mlade. Zato pijte Pipi,

to vam snagu daje!”, govorio je tako naš proslavljeni pli-vački maratonac. Drugi val popularnosti koji je obilježio brend Pipi krenuo je od tada sasvim anonimne mlade manekenke i njezinih grudi koje su uveseljavale starije ge-neracije muškaraca tik nakon emitiranja dnevnika. Ana

Sasso, mlada djevojka čije ime danas svi znaju, zahvalju-jući tom angažmanu i famoz-nom skoku iz vode s mokrom majicom pripijenom uz grudi vrlo je brzo izašla iz anonim-nosti jer je godinu dana kas-nije izabrana za Miss postavši najljepša žena Jugoslavije.Temeljem prvotnog uspjeha, snimljen je nastavak i još atraktivniji reklamni spot dotad neviđen na prostoru bivše države. Isprepleten sportskom dinamikom motociklističkih akrobacija i seksepilom triju mladih djevojaka na plaži među kojima se ponovno ističe sad već mega popularna Ana Sasso, spot je koji do danas drži rekord gledanosti i po-pularnosti. Ako niste znali, u spotu je motociklističke akrobacije izvodio tada vi-šestruki državni prvak moto trka Ivan Šola, mlađim ge-neracijama možda poznatiji kao pilot prve hrvatske olim-pijske bob posade. NOVI POČETAKDugo vremena živjelo se na staroj slavi i nije se pretjerano ulagalo u brend iako se omi-ljena Pipi prodavala jednako dobro. Zatim sredinom 2012. zbog poslovnih gubitaka i

dugovanja Dalmacija-vino odlazi u stečaj, no Pipi ni tada ne posustaje. I dalje puni

proizvodne kapacitete a svoj doprinos u očuvanju pića i brenda Pipi prošle su godine odlučili dati i u košarkaškom klubu Split, čiji košarkaši na svom dresu besplatno rekla-miraju ovu vrijednu robnu marku i jedan od zaštitnih znakova Dalmacije. Popular-nost brenda Pipi ne jenjava

pa su tako u Dalmacijavinu početkom ove godine asorti-man osnažili ponovnim po-kretanjem proizvodnje vari-janti Pipi bitter lemon i Pipi tonic water. Još da osmisle i snime novi atraktivni TV spot po uzoru na ranije us-pješnice, tko zna, možda čak i premaši prodaju iz zlatnih osamdesetih.

U zenitu popularnosti Pipi se prodavala u više od 12 milijuna bočica godišnje

1971. – počinje proizvod-nja Pipi, prvog bezalko-holnog pića Dalmacijavina na bazi naranče. Ime je na internom natječaju osmislio zaposlenik Nikola Miličević1977. – kreće suradnja s maratoncem i sportskim prvakom Veljkom Rogoši-ćem te se počinju emitirati prve televizijske reklame s njime u glavnoj ulozi

1981. – snimljena le-gendarna TV reklama s mladom djevojkom koja pripijene mokre majice iskače iz bazena 1983. – nastavak suradnje s Anom Sasso i snimanje atraktivnog TV spota na splitskim Bačvicama koji do danas drži rekord gleda-nosti i popularnosti2012. - Dalmacijavino od-lazi u stečaj, no Pipi i dalje nastavlja puniti proizvodne kapacitete2013. - revitalizacija bren-da Pipi i širenje asortimana ponovnim pokretanjem proizvodnje Pipi bitter lemon i Pipi tonic water

PIPI VREMEPLOV

Avangardna TV reklama s početka osamdesetih i tada anonimnom Anom

Sasso u glavnoj ulozi koja pripijene majice iskače iz vode obilježila je ovaj poznati

dalmatinski brend


Novo na polici

Filter 57 je lansiran kao prva filter ciga-reta na prostorima bivše Jugoslavije

u tadašnjoj tvornici Tobačna Ljubljana u Sloveniji davne 1957. godine. Dugo nakon lansiranja, ova cigareta je generacijama bila najpopu-larnija. I danas, nakon više od pola stoljeća, ovo je brend kojega se svi rado sjećaju. Sada redizajniran, Filter 57 je zadržao dobar okus starih vremena izlazeći ususret potreba-ma potrošača koji cijene tradicional-ne vrijednosti, ali

i novim potrošačima koji teže provjerenoj kvaliteti. “U želji da zadovoljimo i potre-be potrošača koji više vole lakše okuse cigareta, osim već prepoznatljivog – Filter 57 Regular, u asortiman uvodimo i Filter 57

Indigo i Filter 57 Snow. Sigurni smo da ćemo uvođenjem tri verzije ovog već dobro pozna-tog brenda zadovoljiti ukuse svih potrošača na hrvatskom tržištu”, poručuju iz proizvođača, tvrtke Imperial Tobacco Group.

Ronhill u novom dizajnu pakiranja i s novim imenima

Nova imena ekstenzija i paleta boja redizajnirane linije Ronhilla skladno prizivaju ugođaj Mediterana. Dodane su taktilne dorade na

prednjoj i stražnjoj strani kutijica, kao i struktura valova, a promijenjena je i unutarnja oprema kutijica, gdje su ovratnici i unutrašnja folija uskla-đeni s bojom kutijica. Na stražnjoj strani kutijica nalazi se pečat kvalitete koji garantira da sadržaj pakiranja i kvaliteta proizvoda ostaju nepromi-jenjeni. Ovim izmjenama još čvršće smo povezali Ronhill s podnebljem iz kojega dolazi, čuvajući pritom njegov čuveni okus i aromu u skladu s visokim očekivanjima potrošača, poručuju iz TDR-a.

Ronhill Heritage kruna je TDR-ovog iskustva i znanja te tradicije dulje

od 140 godina. Ovaj jedinstveni proizvod načinjen je od mješavi-ne specifičnih premium duhana u posebnoj “fine cut” izvedbi, a odlikuje se punim zaokruženim okusom i profinjenom aromom prepoznatljiva Ronhill pot-pisa. Dolazi u shell packu - novom tipu paki-ranja koje obilježava vrhunska oprema kutijice te

poseban kork koji je u pot-punosti u skladu

s kutijicom. Logističke

informacije: katran 8 mg,

nikotin 0,6 mg, ugljični

monoksid 8 mg. EAN kod kutijice:

38504945. EAN kod šteke 10 komada:

3856008802941. Preporučena MPC: 25 kn.

Proizvođač: TDR d.o.o. Internetska stranica: www.tdr.hr.

BAT Hrvatska širi ponudu cigareta i

duhana

Tijekom svibnja BAT Hrvatska će odraslim pušačima predstaviti tri nova

proizvoda robne marke Pall Mall. Pall Mall Click On je inovativni proizvod koji pomoću kapsularne tehnologije omo-gućava odraslom pušaču da po vlastitoj želji promijeni okus ako i kada to želi. Maloprodajna cijena Pall Mall Click On bit će izuzetno atraktivna – 17 kn. British American Tobacco će također u svibnju predstaviti i sitno rezani duhan Pall Mall Blue i Pall Mall Red u pakiranjima od 30 g s maloprodajnom cijenom od 19 kn. Svi proizvodi se mogu pronaći na boljim prodajnim mjestima. Ovi noviteti dolaze nakon što je BAT Hrvatska tijekom veljače proširio svoj asortiman proizvodima Rothmans i Pall Mall Super Slim. Pall Mall Super Slim predstavljen je po cijeni od 17 kn u dvije varijante okusa - Blue (7 mg) i Amber (4 mg). Familija robne marke Rothmans proširena je u veljači s tri nova artikla: Sky Blue (4 mg), 100’s Blue (10 mg) i 100’s Silver (7 mg), i sve po vrlo atraktiv-noj cijeni od 18 kn.

Povratak legendarnog brenda

Ronhill Heritage – novi premium Ronhill





Novo na policiNovi Vitalis Manje slatki

muesli s malinom

Proljeće je također doba za Vitalis novitete jer kreću pripreme za najjaču sezonu u godini - za ljeto. Dr. Oetker

predstavlja novi proizvod - muesli s malinom iz linije “Vitalis Manje slatki”. Manje slatki muesli 350 g iznimno su pozitivno prihvaćen koncept nakon promjene gramature te su, prema Nielsen podacima, Vitalis linija s najvećim neostvarenim potencijalom s obzirom na niži nivo distribucije, a visoku rotaciju. Logističke informacije: Vitalis Manje slatki hrskavi muesli s malinom 350 g, 8 kom/kart, EAN 4000521011345.

Svježi kravlji sir pomiješan s vrhnjem čini jednostavan gastronomski

klasik, koji u hrvatskim konti-nentalnim krajevima ima stoljetnu tradiciju. Robna marka President ovu ukus-nu kombinaciju sada donosi i sa Zagrebačkim sirom u obliku jedinstvenog gotovog proizvoda, spremnog za konzumaciju. Zagrebački sir

i vrhnje može se upotpuniti dodat-kom soli, mljevene slatke crvene

paprike, papra, sitno narezanim crvenim lukom, vlascem ili

žličicom senfa, a za inspi-raciju potrošačima može

poslužiti i recept koji se nalazi na pakiranju. President Zagrebački

sir i vrhnje dostupan je u pakiranju od 500 grama.

PREPORukA

Eva sardine s češnjakom i peršinom

Svoj bogati asortiman ribljih proizvoda Eva je proširila s novim proizvodom u segmentu sardina - Eva sardi-

nama s češnjakom i peršinom. Riječ je o jedinstvenom proizvodu na tržištu jer je pripremljen od visokokvalitetne jadranske srdele u kombinaciji s biljnim uljem, češnjakom i peršinom. “Ova dobro poznata kombinacija jadranskih srdela svakim će zalogajom oduševiti ljubitelje gurman-skih okusa i vratiti prepoznatljiv okus mora u vašu sva-kodnevicu. Nutritivno superiornu plavu ribu uvrstite na jelovnik najmanje dva puta tjedno”, poručuju iz Podravke.

Grancereale žitne pločice lješnjak i

čokoladaGrancereale je na hrvatskom tržištu

predstavio žitne pločice s punozrna-tom pšenicom, lješnjacima i čokoladom u pakiranju od 35 g, dok u paketu dolazi 24 jedinična proizvoda. Marketinška podrška: Print, in store promocije, degustacije i dr. Logističke informacije: jedinično pakiranje 35 g, transportno pakiranje 24 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Man-tova 166, Parma, Italija. Uvoznik i/ili distri-buter: AWT Interna-tional d.o.o.

Sportina žitarice iz cijelog zrna

Nova Nivea Smooth Sensation linija

Nivea predstavlja Smooth Sensation liniju koja sadrži novi, inovativni proizvod za

njegu tijela - Body Soufflé. Unutar Smooth Sensation linije mogu se pronaći i mlijeko i ulje za tijelo te krema za ruke u redizaj-niranom pakiranju. Nivea

Smooth Sensation Body So-ufflé sadrži laganu formulu obogaćenu shea maslacem, Hydra IQ aktivnim sastoj-kom koji se može pronaći u plavim algama i hranjivim lipidima koji se upijaju u kožu, jačajući njezinu prirodnu bari-

jeru. Preporučena maloprodaj-na cijena (300 ml): 44,00 kn.

Zagrebački sir i vrhnje – tradicija na vašem stolu

Sportina hrskave integralne pšenične pahuljice s rižom idealan su izbor za

doručak ili laganiji obrok. Prirodno su bogate vlaknima koja imaju blagotvorni učinak na metabolizam i doprinose duljoj sitosti. Sadrže malu količinu masti omogu-ćujući uravnoteženi unos hranjivih sasto-jaka i energije za svakodnevne aktivnosti i postizanje vitke linije. Mogu se konzumira-

ti same ili pomiješati s mlijekom, jogurtom ili nekim drugim napitkom. Marketinška podrška: Print kampanja, trade aktivnosti, POS materijali. Logističke informacije: Neto količina: 375 g, 15 kom/karton. Uvoznik/distributer: Encian d.o.o., Gospodarska 16b, Donji Stupnik, 10250 Lučko. Telefon: +3851/6531-111. Internetska stranica, e-mail: www.encian.hr, [email protected].

PROVjERITE

jubilarno pakiranje Faks HelizimaFaks helizim već 45 godina brine o čistoći i mirisnoj svježini rublja, a iz Saponije najavljuju kako će ova jubilarna godina biti obilježena mnoštvom iznenađenja za potrošače. “Mnogi naši vjerni potrošači se s nostalgijom sjećaju Faks Helizima u krpi i njegovog divnog mirisa, a upravo na zahtjev potrošača priredili smo jedinstveno pakiranje Faks Helizima u platnenoj vrećici. Brzo i jednostavno, vrećica postaje kuhinjska krpa atraktivnog dizajna koja će uz uporabnu vrijednost kao ukras svake kuhinje trajno podsjećati na omiljeni deterdžent i njegov jubilej”, poručuju iz osječke tvrtke.

juicy kids - zabava za najmlađeU veselo dizajniranom pakiranju prilagođenom djeci, s nasmijanim likovima tukana i mede, Jamnica je predstavila nove voćne sokiće Juicy Kids. Dostupni su u dva okusa - 100% jabuka i 100% gusti, koji predstavljaju bogat izvor vitamina C, bez dodanog su šećera i konzervansa te u svom sastavu nemaju umjetne boje i sladila. Dodatna novost je inovativna “sensory” slamka s četiri male rupice na vrhu pa konzumaciju napitka čini iznimno zabavnom.

Mettler-Toledo d.o.o., Mandlova 3, HR-10000 Zagreb, Tel 01 2958 130

Robusne, brze i fleksibilneTrgovačke vage sa izračunom cijene bRite

Za više informacijawww.mt.com

Sirni namaz Bovizola ‘z bregov

Nescafé Caffè&Latte

Vindijina inačica gorgonzole, mekog sira s plavom plemenitom

plijesni, čini osnovni sastojak novoga ukusnog sirnog namaza. Sirni namaz Bovizola dolazi u praktičnoj i moderno dizajniranoj ambalaži od 150 grama koja na prirodan način čuva njegovu nepromijenje-nu kakvoću. Poznata kremasta struktura i lakoća mazanja na kruh poznate su odlike ovoga, ali i ostalih sirnih namaza iz asortimana ‘z bregov iz Vindije. Osim tih kvalite-

ta, sirni namaz Bovizola izvrstan je za pripremu umaka, tjestenine ili u ulozi priloga uz pečenje, navode iz vara-ždinske tvrtke.

Svoj bogati asortiman proizvoda Nescafé je u ožujku proširio za novi

brend, kreiran posebno za tržište naše regije - Nescafé Caffè&Latte. Novi pro-izvod nastao je kao odgovor tvrtke na sve učestalije upite za jednako kvalitet-nim, a istodobno cjenovno prihvatlji-vijim proizvodima. Nescafé Caffè&Latte je kremast mliječni napitak s okusom kave, a dolazi u tri okusa: čokolada, original i vanilija. Posebno je privla-

čan mlađoj populaciji kojoj predstavlja prvi susret s ritualom ispijanja kave te ga, osim jednostavnosti pripreme, odlikuje i mogućnost kupnje u vrećici kao i pojedi-načno.

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Međunarodno oporezivanje uz primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjaPredavač: Ksenija KramarMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Korištenje društvenih mreža u poslovanjuPredavač: Ilija BrajkovićMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

Vođenje prodajnog timaPredavač: Boris VulićMjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb

14.5.2013.

15.5.2013.

21.5.2013.

Otvoreni seminari u svibnju:

Dodatne informacije: E-mail: [email protected]

Tel: 01/663-6462

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Želite primati Ja trGOVaC maGazin?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Izlog

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekvetnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr

17 KN

CJENOVNNOO NAJPRRISSTTUUPPACCNIJAA CIIGAAREETAA S KKAPSSULARNOMM TEHNOOLOOGGIJOOMM NNAA HHRRVVAATSSKKOMM TTRŽŽIŠTTU

DRUGI NAJJPPRROODDAAVVAANNIJJI INTTEERNNACIOONAALNNI DUHANNSSKKI PPRROOIIZZVVOODD UU HRVVAATSSKOOJ

ZA SVJEŽŽ OOKKUUSS KKLLIKKKNNITTE KKAPPSSULLU!!

PONUDITEE SSSVVOOMMM KKUUPPCCU DVA OKUSA PO CIJJEENNI JJEEDDNNOG!

Pušenje ozbiljno šteti vama i drugima oko vas

PM_Con_Trade_ad_208x297.indd 1 2013.04.12. 15:49




Documents

Ja TRGOVAC magazin - travanj 2013