IzvorničlanakUDK111.852(045)Baumgarten,A.G.doi:10.21464/fi36211Primljeno5.12.2015.

UnaPopovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,DrZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad

unapopovic@ff.uns.ac.rs

Novovjekovnafilozofijaizasnivanjeestetike

SažetakOvaj rad kritički izlaže Baumgartenovo zasnivanje estetike kao zasebne filozofske discipli­ne, prvenstveno s obzirom na njegove pretpostavke. U tom kontekstu u radu se razmatra smisao zasnivanja estetike kao discipline, kao i ispravnost njegovog tumačenja polazeći od okvira Leibniz–Wolffovog sistema. Autor tvrdi i obrazlaže tezu da zasnivanje estetike ne počiva bitno na ideji dopunjavanja ovog sistema, nego da ono svoje korijene ima u nagla­šenom razmatranju estetskog iskustva kao takvog. Uvjeti za takvo razmatranje pronalaze se najprije u okvirima novovjekovne filozofije XVII. i XVIII. stoljeća, a tvrdi se da je njihova posljedica osnovni karakter estetike kao gnoseologiainferior. Napokon, primarno značenje estetike kao niže gnoseologije obrazlaže se tumačenjem mogućnosti da se i čulno spoznava­nje pokaže kao jasno, a tako i kao istinito spoznavanje.

Ključneriječizasnivanje estetike,Baumgarten, novovjekovna filozofija, estetsko iskustvo,gnoseologia in­ferior

Filozofskamisaoo lijepom i umjetnosti imaveomadugu tradiciju; počecifilozofskihpromišljanjaoovimtemamaskorodasepoklapajusasamimpo­čecimafilozofijesobziromnatodaestetičkirelevantnestavovemožemonaćivećkodpitagorejaca.Antičkafilozofijauopće,sfilozofimapoputPlatonaiAristotela,zacrtalajedaljnjirazvojestetike,teubitnomodredilaokvirenje­nakretanjaimogućadostignućaestetike.Ipak,višestoljetnirazvojestetičkemisli, svedoXVIII. stoljeća, nije izrodio svijest opotrebi za zasnivanjemzasebnefilozofskedisciplinekojabibilaposvećenaestetičkimproblemima.TekuXVIII.stoljećuAlexanderGottliebBaumgartenobznanjujepotrebuzaformiranjemestetikekaodiscipline tesezasnivanjeestetikevezujezanje­govumagistarsku tezuFilozofske meditacije o nekim aspektima pjesničkog djelaiz1735.godine.Baumgarten,kakosetočestotumači,uočavapropustudotadašnjojsistema­tizacijifilozofskogznanja,prijesvegaonojkojujenaosnovamaLeibnizovefilozofijeizradioChristianWolff,tedjelujedabitajpropustispravio.Naime,onuviđada samočulno spoznavanjemožebiti predmetposebneznanosti,nezavisnoodkorektivnedjelatnostirazumaizvršenenadnjim,sobziromnatodaonomožeautonomno,bezpovezivanjas razumom,ponuditi istinskoznanjeostvarnosti.Baumgartenkaže:

»Aštoakobiselogikasamomdefinicijomzatvorilauonegraniceukojimasestvarnoikreće,određenakaoznanost kojom se nešto filozofski spoznaje,iliznanost koja usmjerava višu spo­znajnu sposobnost u spoznavanju istine?Tadabifilozofimabilapruženaprilikadasvelikimuspjehom istražuju ionevještineukojimaseniže spoznajnesposobnostimoguusavršavati,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike356

izoštravati inakoristsvijetasretnijeprimjenjivati.Kakopsihologijapružačvrsteosnove,nesumnjamodamožepostojatiznanost koja upravlja nižom spoznajnom sposobnošću,iliznanost o senzitivnoj spoznaji.«1

UistomdjeluBaumgartendajeinazivnovojdisciplini.2

ZasnivanjeestetikekaofilozofskedisciplinenastavljenojedaljnjimBaum­gartenovimfilozofskimradom,teseonovimproblemombaviiudvasvojacentralnadjela,Metafiziciiz1739.iEsteticiiz1750.godine.Uovimdjeli­ma,kaoiupredavanjimaizestetikekojajedržao,Baumgartensućinskineodstupaod idejeestetikekoju jenaznačiousvojojmagistarskoj tezi,negoovu idejupodrobnije razrađuje.Estetika je takoprvenstveno shvaćenakaognoseologia inferior, odnosno kao znanost koja se bavi nižim spoznajnimsposobnostima.Međutim,dabi estetikuuopćemogaozasnovatikao takvuznanost,Baumgartenje,kakosmovećnaznačili,moraopretpostavitidasečulnim spoznavanjemmože doći do istine nezavisno od upotrebe razuma,odnosnodaječulnostautonomnosposobnazaspoznajuistine.TakvuistinuBaumgartennazivaestetskom istinom(ästhetische Warheit),idefinirajekao»istinu,ukolikoseonaspoznaječulno«.3

Pojamestetskeistinepredstavljaistinskunovinuufilozofiji:tradicijaječulnospoznavanjeuglavnomvidjelakaojedanod(barem)dvaosnovnaizvoraspo­znaje,alitakođerikaonajčešćiizvorgrešakaizabluda.Utomsmislujeulogačulnogspoznavanjauprocesuspoznajeistineshvaćenakaoznačajna,alineikaoodlučujuća jer je smatranodačulnospoznavanje zahtijeva razumskudopunukojamožegarantiratiopravdanostiistinitostnjimestečenihuvida.Utomsmislu,tradicionalnojeshvaćanjedadušajedinouzpomoćrazumamožedoćidoistinetedačulnospoznavanje,umjeriukojojučestvujeuovompro­cesu,morabitipodređenokorekcijirazuma,asamimtimilogike.TvrdnjomdapostojiestetskaistinaBaumgarten,dakle,bitnoodstupaodtra­dicijeteotvaraprostorzasasvimdrugačijipogledkakonaspoznajneproceseispoznajnemoći, takoinasamuprirodučovjeka.Ovojenaročitovidljivou analogiji kojuBaumgarten pravi između logike i estetike, smatrajući daje estetika u pogledu čulnog spoznavanja isto ono što je logika u pogledurazumskog.Drugimriječima,kaoštologikaistražujezakonitostiiispravneformemišljenja,teuodređenomsmisluekspliciranjegovuunutrašnjustruk­turu,takoiestetikatrebaekspliciratiunutrašnjustrukturuizakonitostičulnogopažanja.Uslijedtoga,BaumgartenestetikuuMetafizicinazivalogikom nižih spoznajnih moći,4auEsteticinazivalogikom u užem smislu.5

Međutim,poredovogodređenja,estetikauBaumgartenovojfilozofijidodatnodobivaiodređenjevještinelijepogmišljenja–ars pulchre cogitandi,odnosnoteorijeljepote,kaoiteorijeslobodnihvještina–theoria liberalium artium,od­nosnoteorijeumjetnosti.6NatajnačinBaumgartenovoshvaćanjeestetikeefek­tivno objedinjuje tendencije različitih tradicionalnih filozofskih razmatranja,naknadnoprepoznatihkaoestetičkih.Baumgarten,tako,prvipokušavaponudi­tisistematičnuijedinstvenuteorijukojaobuhvaćatrinerazdvojnaaspektaeste­tike:čulnospoznavanje,lijepoiumjetnost.7Iakoseuspješnostnjegovogpodu­hvatamožedovestiupitanje,nesumnjivojedajenjegovaideja–upravoovosistematičnopovezivanjeikoherentnazdruženostspomenutetriteme–odrediladaljnjiživotdiscipline.Skorodanemaproblemskeestetikekojanepokušavaostvaritiovajzadatak,ačinjenicadanitijednaodnjihutomeneuspijevaupot­punostidodatnodajenaznačajizvornomBaumgartenovompokušaju.Sličnusudbinu imao je inazivdisciplinekoji jeBaumgarten izabrao. Iakodanassamorazumljiv,ontouvrijemesvojegnastankanijebio.OtomenamsvjedočikratkaKantovaopaskaizKritike čistog uma,gdjeKantkaže:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike357

»Nijemcisujedinikojisesadariječjuestetikasluže,danjomeoznačeonoštodruginazivajukritikomukusa.RazlogjetomejalovanadakojugajiodličnianalistaBaumgarten,dakritičkoprosuđivanjelijepogasvedenaumskanačelaidanjegovapravilapodignenaznanost.«8

RazlogovakvomstavunijebilasamorazlikaKantovihiBaumgartenovihpo­zicijanegosućinskanapetostusamomnazivudisciplinekoja,iakoobuhvaćaiteorijuljepoteiteorijuumjetnosti,nazivomfavoriziraodređenjenižegno­seologije.Drugimriječima,činisedanazivestetikaobavezujenaodređenuperspektivusagledavanjairazvijanjaoveznanosti,atakvuperspektivunisusvimisliocividjelikaodominantnu.UtomsmisluHegel,iakopriznajedasenazivestetikauobičajioidagazbogtogaprihvaća,kritičkispominjeupravoovonjegovoznačenje i smatrada jeprimjerenijinazivdiscipline filozofija (lijepih) umjetnosti.9

Spomenutereakcijena imeestetikepotvrđujunašstav: iakoestetikuvidi ikaonižugnoseologiju,ikaoteorijuljepoteikaoteorijuumjetnosti,Baumgar­tenipaknesumnjivoprvomodovihodređenjadajeprimat.10Primatestetikekaonižegnoseologije,međutim,nije slučajnost:onproizlazi izneobične ikompleksnetradicijefilozofije17.iprvepolovine18.stoljeća,odnosno,slo­bodnijerečeno,izduhanovovjekovnefilozofije.Ovajradposvećenjeupravotojtradicijiinačinunakojijeonapripremilaiodredilazasnivanjeestetike:stava smoda se zasnivanje ovedisciplinenije nimoglo zbiti u stoljećimanjeneantičke,srednjovjekovneirenesansnetradicijejersupretpostavketak­vogzasnivanjainherentnemišljenjukojemijenjatijekfilozofijetijekom17.stoljeća.Pritomejednakomislimoinabritansku(empirističku)inakonti­nentalnu(racionalističku)tradicijujersvakaodnjihzasebnodajepoticajezazasnivanjeestetike.Dvasumotivakojauovompogledumožemopratiti.Sjednestrane,ukolikosefokusiramonačinjenicudaseovdjeradiozasnivanjufilozofskediscipline,možemosezapitatikakav jeodnos izmeđupromišljanjadomeneestetskogi njenedisciplinarneodređenosti.Drugim riječima,možemo se iznovapo­zvatinaprimjertradicijekojajeočiglednobremenitanaporimadasemisli

1

Aleksander Gotlib Baumgarten [AlexanderGottlieb Baumgarten], Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela, BIGZ,Beograd1985.,str.85.

2

Usp.Ibid.,str.86.

3

Alexander Gottlieb Baumgarten, Ästhetik I, Felix MeinerVerlag, Hamburg 2007., str.403.

4

Usp. Alexander Gottlieb Baumgarten, Me­tapysica/Metaphysik, Frommann–HolzboogVerlag,Stuttgart2011.,str.283.

5

Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I, str.405.

6

Usp.Ibid.,str.10.

7

Usp. Mirko Zurovac, Teškoće u zasnivanju estetike,Prosveta,Beograd2012.,str.17.

8

ImmanuelKant,Kritika čistog uma,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1984.,str.34.

9

GeorgVilhelmFridrihHegel[GeorgWilhelmFriedrichHegel],Estetika I,BIGZ,Beograd1975.,str.3.

10

Preciznije,Baumgartennavodičetirispecifič­naodređenjaestetikekaoznanostiočulnomspoznavanju:1)teorija slobodnih umjetnosti,2)vještina lijepog mišljenja,3)niža gnoseo­logija i 4) vještina analogna razumu. Ipak,smatramodaseodređenjanižegnoseologijei vještine analogne razumu mogu neposred­nije povezati međusobno nego s preostaladva određenja, uslijed toga što Baumgartenupravouanalogijisrazumomiizvodipojamestetske istine, koji je presudan za moguć­nostzasnivanjanižegnoseologije.Usp.A.G.Baumgarten, Ästhetik I,str.11,405.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike358

olijepom,umjetnostiičulnomspoznavanju,alitakvomišljenjeneimplicirazasnivanjeposebnedisciplinekojabibilaposvećenanekojodovihtemailinjihovojvezi.Samaidejadajezafilozofskuobradutakvihtemaneophodnazasebnadisciplinastogaovdjeizbijauprviplan,a,kakodaljnjirazvojeste­tike pokazuje, disciplinarna obrada domene estetskog bitno je izmijenila ipristuppromišljanjuovihtema.DrugimotivkojiovdjemožemopratititičesevećnaglašenogBaumgarteno­vogisticanjaprimataodređenjaestetikekaonižegnoseologije,odnosnokaoosobiteteorijespoznavanja.Ovonaglašavanjetakođernećemouzetikaosa­morazumljivo,negogaželimofokusiratikaoperspektivukojajeufundamen­talnomsmisluuvjetovalazasnivanjediscipline.Drugimriječima,smatramodaestetikakaodisciplinanijemoglabitizasnovanabezdanjenoprimarnoznačenjenijebilovezanozaproblemespoznavanja i istine.Teknaosnovuovakvognjenogzasnivanja,estetikajedaljemoglabitirazvijanaikaoteorijaljepote ikao teorijaumjetnosti, pri čemuse i ljepota iumjetnostbitno sa­gledavajuizprethodnonaznačeneperspektive.Činjenicadapotonjeestetikeovakavpristupdovodeupitanje,iponekadmijenjajunaglasakuodnosunatricentralnaproblemaestetike,nemijenjanastvari;smatramodasuovakvestrategijenačelnotekomogućeneBaumgartenovimprojektom.Utomsmislunaše istraživanje će pokušati obrazložiti isticanje estetike kaognoseologia inferiorupravosobziromnakarakterfilozofije17.stoljeća.

Estetikakaofilozofskadisciplina

Tumačenjezasnivanjaestetikekaofilozofskedisciplinezapočinjemoproble­matizacijom činjenice da se ovdje radi o filozofskoj disciplini. Kako smovidjeli, filozofskamisaoposvećenaproblemimaestetskedomenenije rijet­kostupovijestifilozofije,teseestetikačestoubrajaiujednuodnjenihosnov­nihdisciplina.Usprkostome,onaseistovremenojavljaikaojednaodnaj­mlađihdisciplinafilozofije.RiječimaMilanaUzelca,»estetikakaofilozofskadisciplinaimakratkuprošlost,alidugupovijest«.11

PitanjestatusaestetikekaofilozofskedisciplineuobičajenosespominjekadajeriječoizvorimaimotivimaBaumgartenovogdjelovanja.Takosemotivaci­jazazasnivanjeestetikenajčešćevezujezaBaumgartenovouviđanjenedosta­takaipropustaWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Naime,premaovojinterpretaciji,BaumgartendopunjavaWolffovsistemkojinepredviđa,aliipakdonekleimplicirazasebnudisciplinukojabibilaposvećenačulnomspoznavanju.12RazlozikojiseobičnonavodekaoobjašnjenjezaizostajanjeestetikeuWolffovojfilozofijisvodesenaspecifičannačinnakojiWolfftu­mačiLeibniza,zakogaje,uracionalističkomduhu,spoznavanjevezanozajasneirazgovijetneidejekojepripadajusamorazumu.Uskladustim,čulnospoznavanje,umjeriukojojuopćeučestvujeuspoznajnomprocesu,morabitireguliranoivođenoodstranerazuma,teutolikoinemapotrebezaposeb­nomdisciplinomkojabisenjimebavila.13

OvakvotumačenjeLeibniza,bilodajeispravnopripisanoWolffuiline,nijeupotpunosti točno jerLeibniz, istina,promatra razumskospoznavanjekaojedinokoje je sposobnoza jasne i razgovijetne ideje,ali takođerdopušta idapredstavezadobiveneputemčulnogspoznavanjamogubitijasne.Drugimriječima,premaLeibnizujasnemogubitiipredstavečulnostiiidejerazuma,dok razgovijetnemogubiti samoovedruge: podefiniciji, čulnepredstavemogubitijasne,alizbrkane.14Ovainteresantnamogućnost,kojaimasvojeosnovekakouracionalističkoj,takoiuempirističkoj,prijesvegalokovskoj

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike359

tradiciji,neposrednoserazvijakodBaumgartena,kojijepreuzimazaosnovusvojegnoseologia inferior.Ključnaposljedicamogućnostidaseičulnepred­staveoznačekaojasneupravojespecifična,razumuanalognaobjektivnosttakvogspoznavanja:ona,međutim,nećebitidatadiskurzivno, razgovjetno–putempojmova–negosintetičkiineposredno,nanačinčula.15

InterpretacijaBaumgartenovogzasnivanjaestetikekojutumačimoima,me­đutim,jošjednuzanimljivuposljedicu.Naime,onauprviplanističezahtje­veimanentnesamojsistematizacijifilozofije:tvrdidaLeibnizovamisaonijeprezentiranauoblikusistema,tejenjenojsistematizacijipristupioWolff,alijeontoučinioneprecizno,zbogčegajedošlodomogućnostizasnivanjaeste­tike.Međutim,takoshvaćeno,zasnivanjeestetikepromatraseizbitnovaneste­tičkeperspektive,sobziromnatuunutrašnjunedovršenostsamogWolffovogsistema,koji, upravodabivažiokao sistem,morabiti iscrpno izveden te,samimtime,dopunjenestetikom.Dodatno,ovakopostavljenainterpretacijasvjedočioizvjesnojkonfuzijiupogleduznačajaiulogeWolffa,aposrednoisamogLeibnizauzasnivanjuestetike.Naime,ukolikojeWolffsambioinspirirantežnjomdaseLeibnizovafilozo­fijasistematizira,alineidasefundamentalnoizmijeni,teukolikojeupravoidejasistematuimalapresudanznačaj,utolikojeteškoopravdatiizostajanjeestetikeiznjegovakorpusaznanja.Ukolikojesamsistemovdjebiopresudan,teukolikoonmorabitidopunjenestetikomdabiuopćevrijediokaosistem,onda bi iWolff, ukoliko je bio vođen ovim idejama, utolikomorao uočitispominjani»propust«.Činjenicadaontonijeučiniodovodiupitanjeprimatsistemakojisenaglašavautumačenjuzasnivanjaestetike.Dalje,ukolikosesobziromnatopretpostavidajesamaLeibnizovafilozofija,aneidejasistema,bilaodprimarnogznačajazaWolffa,utolikonailazimonasljedećeprobleme.AkozaobiđemotrivijalnuistinudasesistematizacijaLeib­nizovefilozofijenemožeupotpunostipoklopitisnjenomizvornomformom,iuzmemolidajeWolffnačelnoispravnosistematiziraoLeibnizovufilozofiju,ondasepostavljapitanjeodakledolaziimpulszadopunom:iznjenogsadržajailiizsameformesistema?ČinisedaprvamogućnostnemožebitislučajjersamaidejasistematizacijeLeibnizovefilozofijepočivanaracionalističkommo­deluspoznavanja,odnosnonaspomenutojidejidaistinitoznanjepripadasamorazumu.Međutim, ukoliko sama forma sistema otkriva njegove nedostatke,utolikobitobiloproblematičnojerbitoznačilodaseobliksistematizacijeLeib­nizovefilozofijemožeizvestia priori,bezobzirananjenkonkretansadržaj.

11

Milan Uzelac, Estetika, Stylos, Novi Sad2003.,str.21.

12

Usp. Milan Damnjanović, »Prvobitna idejafilozofske estetike«, u: A. G. Baumgarten,Filozofske meditacije o nekim aspektima pes­ničkog dela,BIGZ,Beograd1985.,str.XIII.

13

Usp. Paul Guyer, »The Origins of ModernAesthetics: 1711–35«, u: Peter Kivy (ur.),The Blackwell Guide to Aesthetics,Blackwe­llPublishing,Malden2004.,str.36–38.doi:https://doi.org/10.1002/9780470756645.ch1.

14

Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Razma­tranjaospoznaji, istini i idejama«,u:G.W.

Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed,Zagreb1980.,str.1–2.

15

Postojeestetičarikojisudoveliupitanjezna­čenje i smisao ovih Leibnizovih teza, prijesvega sobziromnanjihovutjecajna razvojestetike. Takav slučaj predstavlja utjecajnainterpretacijaBenedettaCrocakojismatradaepitet jasnosti podaren čulnom spoznavanjukodLeibnizaneideukoristosamostaljivanjadomeneestetskogkaoautonomnesposobnostidolaženjadoistine,nego,nasuprottome,jošneposrednijevežečulnost za razum injemupripadnu domenu spoznaje. Usp. BenedetoKroče [BenedettoCroce],Estetika, Kultura,Beograd1934.,str.291–292.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike360

Idejasistematizacijefilozofijeiznanjaucjelinibitnopripadanovovjekovlju.Ovimenetvrdimodaupovijestifilozofijeprijemodernogdobanijebilopo­kušajadaseznanjeuobličiisistematizira,naprotiv–takvisupokušajipozna­ti.Ipak,novovjekovljeseodlikujespecifičnimnaglašavanjemidejesistemaznanja, kao i specifičnimnačinomna koji se ona razumijeva. Prije svega,idejaosistemuznanjajavljaseuvezisproblemimaspoznaje,istineimetode,anaročitosobziromnaproblemrazvojainapretkaznanja.Baconovistavoviotomedaznanostinevrijedipopravljati,negodajepotrebnovratitisenjenimtemeljima,tenanjimapostupnograditizdravuzgraduznanja,mogusepro­naćiikodDescartesa,aovorezoniraiuSpinozinomnačinuizlaganjaEtike.16Kritičkistavpremadoseguljudskogsaznanjaovdjesepozitivnopreokrećeuiscrpljivanjenjegovihmogućnostiputemispravneivođeneupotrebe,kojaisamapočivanauviduunjegovkarakter.Sjednestrane,takavstavvodiosobnomrazumijevanjuznanstvenogznanjakaokoherentnogsistemanaukaobjedinjenih jednimmetodskimpristupom,izkojegsedaljeizvodiikarakternjihovihodnosa.Budućidaovajmetodskipristupisampočivanakritičkomrazmatranjuspoznajnihmoći,teseuprin­cipuizvodikaonekavrstauopćavanjanjimasvojstvenognačinaoperiranja,bilodase radioempirističkominduktivnomili racionalističkomdeduktiv­nommodelu,ondaiunutrašnjeustrojstvosistemaznanjainaukapredstavljadobrozasnovanukonstrukcijukoja,zapravo,počivanaunutrašnjemlogosuljudskogmišljenja.OvojeposebnovidljivokodDescartesa,aliiuDescar­tesovom filozofijom inspiriranoj ideji logike PortRoyala, ideji logike kaovještinemišljenjakojasamoekspliciranačinnakojionoinačeoperira.Činise da je iBaumgarten usvojio ovakvo shvaćanje u određenju estetike kaologikeuužemsmislu.Unutartakvograzumijevanjaznanosti,zadatakpodjelekorpusaznanjauza­sebneznanostiidisciplinedobivasvojpravismisaojercjelokupantakozami­šljenprojektnemasvojepunovaženjeakonijeiscrpnoizveden,odnosnoakodomeneistraživanjanisu»jasnoirazgovjetno«razdvojenejedneoddrugih.Akotonijeslučaj,ondasezapadauopasnostdaserješavanjuodređenogpro­blemapristupinapogrešannačinili,aristotelovskirečeno,dadođedogreškemiješanjarodova,odnosnoobjašnjavanjaproblemajedneznanostiprincipimanekedrugeznanosti.Dodatno,izostajanjesistematizacijeznanjaometalobiiinicijalnonaglašenidaljnjinjegovnapredak,kaoštojeto,premamišljenjunovovjekovnihfilozofa,bioslučajutradiciji.Upravoovakvaperspektivarazumijevanjafilozofijekaosistemaznanjaim­plicitno vodi interpretaciji zasnivanja estetike o kojoj govorimo.Naime, oestetici se govori upravo kao o disciplini koja dopunjava sistem čineći gapotpunim,čimesenavodnoostvarujuinicijalneWolffovenamjere.Takvoza­snivanjeestetike,dodatno,ispravljagreškumiješanjarodova,odnosnopoka­zujedasedomenačulnogspoznavanjapogrešnoobjašnjavalaprincipimakojipripadajulogici,odnosnorazumskomspoznavanju.Napokon,ovakopostav­ljenainterpretacijanalazisvojupotvrduiučinjenicidaje,jednomzasnovana,estetikazaistaiomogućiladaljnjinapredakznanjaodomeniestetskog.Sdrugestrane,spomenutikritičkistavpremamogućnostimaidoseguljudskespoznaje se odBacona ne odnosi samo na čulno spoznavanje negomotividolarazumadovodiupitanje ionorazumsko,zakojese ispostavljada jejednakoinherentnopogrešivokaoičulnospoznavanje.Utomsmislučulnoirazumskospoznavanjeseizperspektiveteorijespoznavanjaiistinepribliža­vaju,temeđunjimavišenepostojisućinskijaz:ukolikonekimisliociizadr­žavajuovuideju,utolikojevišeneprisvajajukaosamorazumljivu,negoje

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike361

izvodekritičkiinaosnovudetaljnihpromišljanja.Jednaodposljedicatakvepromjene je ipostepenoosamostaljivanje idejeomogućnostidase ičulnospoznavanje označi kao sposobnoza autonomnodosezanje istine.Ta idejanajprije jevidljivaprekomotiva jasnosti čulnog spoznavanja: ovamoguć­nostzapravopotičeodLockea,kojidjelomičnousvajaDescartesovkriterijjasnostiirazgovjetnosti,tetvrdidasuprosteidejenastaleizčulnogopažanjajasne,odnosnotakvedaseunjihnemožeposumnjatiakoihimamo.17UtompogleduzaestetikujenajznačajnijiLeibnizovpristupjerjasnostčulnogspo­znavanjadovodiuvezusljepotomispojmomsavršenstva.18

Baumgarten,naime,preuzimaLeibnizovuidejugotovodoslovno,alijeizvo­didonjenihkrajnjihkonzekvenci.19Jednaodnjihjesvakakoirazumijeva­nje estetikekaonižegnoseologije, odnosnopostavljanjeproblemaestetikeuokvireteorijespoznaje.Ukolikoje,naime,spoznajaistinitaakojejasnairazgovjetna,utolikojeidomenačulnogopažanjabitnodomenaspoznajejer,iako ne nudi razgovjetnost, ona ipakmože posjedovati jasnost.Kako smovidjeli,naosnovutogaBaumgartengovorioestetičkojistini,kojamuomo­gućavaizgradnjuestetikekaognoselogia inferior.Stogamožemozaključiti:disciplinarnikarakterestetikeuvjetovanjenovovjekovnimidejamaoprirodispoznavanjakojesepreplićusposebnoistaknutimmotivomsistematizacijeznanja.Interpretacijazasnivanjaestetikekojomsebavimo,iakoseprimarnofokusiranaidejusistematizacije,ipakzahvaćaiproblemestetikekaoznanostiočul­nomspoznavanjuuprethodnonaznačenomsmislu.Međutim,ovajproblemtujeprvenstvenopostavljenizperspektiveidejesistematizacije.Drugimrije­čima,spomenutapotrebazaestetikomkaoznanostikojabiupotpunilasistemprecizirana ječinjenicomda se sistemdopunjavaupravoupogledu teorijespoznaje,aneudrugimsvojimaspektima:tektakvaperspektivauvjeravauovu interpretaciju.Međutim, iako je takavpotezsasvimopravdan,on ipakne osigurava pun uvid u smisao zasnivanja estetike kao niže gnoseologijejergareduciranaodgovornaproblemeWolffovesistematizacijeLeibnizovefilozofije.Drugimriječima,interpretacijapremakojojjedoBaumgartenovogzasniva­njaestetikedošlouslijedpotrebedaseupotpuniLeibniz–Wolffovfilozofskisistem,iakobremenitaproblemima,nijesasvimneispravna.NesumnjivojedaovajsistemprovociraBaumgartenovumisao,idataprovokacijarezultiranovomdisciplinom.Sdrugestrane,ukolikosezaBaumgartenovosnovnimo­tivuzmedopunaWolffovogsistema,utolikoseteškomožeopravdatičinje­nicadaonnovudisciplinupostavljatakodaonaumnogimsvojimaspektimapodrivasamuidejusistema,kakvavažiufilozofijitogvremena.Zasnivanje estetike nikako se nemože svesti samo na ovaj novovjekovnimotiv: čini seda jeovdje zapravonadjelupreplitanjeviše takvihmotiva,tedadospomenutihproblemaoveinterpretacijeidolaziuslijedprevelikog

16

Usp.StephenGaukroger,Francis Bacon and the Transformation of the Early­Modern Phi­losophy, Cambridge University Press, Cam­bridge2004.,str.112.,138–139.doi:https://doi. org/10.1017/cbo9780511612688; John Cot­tingham,The Rationalists,OxfordUniversityPress,Oxford1988.,str.34–35,51.

17

DžonLok[JohnLocke],Ogled o ljudskom ra­zumu I,Kultura,Beograd1962.,str.110–111.

18

Usp. Clifford Brown, »Leibniz andAesthe­tics«, Philosophy and Phenomenological Research28(1/1967),str.70–80,str.73.doi:https://doi.org/10.2307/2105324.

19

A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,str.15,17.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike362

naglašavanja jednog od njih.Motivi koje imamona umu bit će podrobni­jerasvijetljeniuokvirimanašegnarednogpoglavlja:riječje,prijesvega,oprethodnonaglašenojveziizmeđuzasnivanjaestetikekaodisciplineinjenogprimarnogznačenjakaonižegnoseologije,odnosnoonužnostidanovadis­ciplinabudeupravojednagnoseologija.Zanašesadašnjepotrebedovoljnoje rečeno da bismomogli istaknuti da nas ovakvo, povijesno kompleksnosagledavanjezasnivanjaestetikeoslobađaprethodnospomenutogprigovoraoizvanestetičkimmotivimazasnivanja.Naime,stavasmodajeBaumgarten,također, imao i imanentnoestetičke impulseza formiranjenovediscipline.Drugimriječima,činisedaovozasnivanjeneproizlazisamoizidejesistema,kojiformalnozahtijevasvojudopununegojednako,akoneiviše,izsamogpredmetamišljenjakojibiva»discipliniran«usvrhutedopune–izdomenaestetskogiskustva.Naime,djeloukojemseprviputspominjeestetikaikojepredviđaizgradnjutakvediscipline,Filozofske meditacije,ucijelostijeposvećenojednomestet­skom fenomenu–umjetnosti, odnosnopjesništvu.Baumgartennapočetkuspisasvjedočidapoezijuodmladostiizuzetnovoliiunjojuživatedaje,po­zvanpredavati»poetikupovezanustakozvanomracionalnomfilozofijom«,20našaoshodnotome

»…ponovnopromislitionoštosam,poobičaju,poznavaonanačinpovjesničara:iziskustva,krozpoluslijepopodražavanjeizaključivanjepoanalogiji«.21

Ciljovogdjelaje,posvjedočanstvuautora,pokazatikakosufilozofijaipoezi­jatijesnopovezane,tekakosenaosnovujednostavnog pojma pjesničkog dje­la u dušimoguteorijskiizvestiidokazatitezekojedotadanisudokazane.22

Poredpotrebezateorijskomobradomdomeneestetskogiskustvaumjetnosti,kojajeovdjeočiglednai jasnopovezanaskasnijimrazvijanjemestetike,uBaumgartenovom svjedočanstvumoramoprimijetiti još nešto – naime, či­njenicudaonupravoovoestetskoiskustvoumjetnostismatrazaadekvatnopolazišterazmatranjakoježelisprovesti,odnosnodatakvopolazištesmatranovimiplodonosnijimoddotadašnjihpristupaproblemu.Drugimriječima,činisedaBaumgartenželi izsamogiskustvaumjetnosti inaosnovunjegaizvestijednuteorijuumjetničkogdjela.Kakovidimo,ovaidejajeuskladuspotonjimstavovimaologiciinherentnojčulnomspoznavanju;međutim,ka­snijistavovidalekosuapstraktnijiodovih.PoetikakojuBaumgartenizvodiuFilozofskim meditacijamatakođerje,kaoteorijskaipojmovnaobradaonognepojmovnodatoguiskustvu,komplementarnapotonjojestetici,noiodnjeznačajnokonkretnija.Upravokao takva,međutim,moženambiti putokazzatumačenjezasnivanjaestetike:činisedajeononastalokaodaljarazradaiproširenjeranogpoduhvata,ali timnemanjevođenosamimestetskimis­kustvom.Drugimriječima,ovimeželimopredložititezudajezasnivanjeestetikekodBaumgartena, iako bitno određeno novovjekovnom idejom sistematizacijeznanja,kojaiuvjetujesagledavanjeestetikekaodiscipline,sućinskipotekloiz iskustvaumjetnosti – iz estetskog iskustva, teda je sobziromna takvosvojeporijekloizadobiloosobiteodlike.Ovim,međutim,neželimonaročitoistaknutiBaumgartenoveosobnemotive,negoihželimoiskoristitikaoilu­stracijuzačinjenicudajeintelektualnaklimaBaumgartenovogdobavećpre­poznavalatakvumogućnost–mogućnostdaseoumjetnostigovoriiz(isku­stva)umjetnosti,daseolijepomgovoriizsamog(iskustva)lijepog.ČinjenicadaBaumgartenpreuzimatakvepoticajeiodnjihsačinjavateorijuanalognulogicinemožeprikritibitnupromjenuurazumijevanjuisagledavanjuestet­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike363

skedomenekojaprethodizasnivanjudiscipline.Ovapromjena,međutim,bilajeposljedicarazvojanovovjekovnemisli17.stoljećainjojćemoseposvetitiusljedećempoglavlju.

Estetikakaonižagnoseologija

Naše istraživanjezasnivanjaestetikenastavljamo tematizacijomdrugenje­zineznačajneodlike,naime, činjeniceda je takvadisciplinabilaprimarnoviđenakaojedandioteorijespoznaje,odnosnokaoonajnjendiokojisebavinižimspoznajnimmoćima.Prethodnosmotakođertvrdiliitodaovakvoza­snivanjeestetikenesmatramoslučajnim,odnosnodanjeniuvjetipočivajuudotadašnjemrazvojunovovjekovnefilozofijekojejeposrednovodiloformi­ranjudiscipline.Određenjeestetikekaonižegnoseologijeusadržajnomsmisluimpliciradajeparadigma spoznaje i istine, aprije svega čulnogopažanja, primarnazarazumijevanjedomeneestetskogkoja,kakosmovidjeli,obuhvaćaiproble­meljepoteiumjetnosti.Drugimriječima,ovimseimpliciradajecjelokupnadomenaestetskogzateorijskuobraduotvorenanajprijesobziromnaproblemčulnogopažanja,auskladustim,odnosnosobziromnagrčkoaisthesis,dis­ciplinajeidobilaime.Izdvajanječulnogopažanjakaoperspektivekojamožeosiguratiosnovezateorijskuobraduproblemaljepoteiumjetnostinijesamorazumljivo,usprkosčinjenicidaestetičkopromišljanjeposljednjadvastoljećagotovodapodrazu­mijevadaestetskifenomeninužnomorajuimatisvojučulnustranu.Ovakavstav,međutim,ipaknijestavkojidijelitradicijafilozofijeiestetikesobziromna toda jenjomedominiralametafizičkaparadigmarazmatranjaestetičkihproblema. Naime, unutar takve paradigme centralni estetički problem bioje problem ljepotekoja je, opet, još odpitagorejaca iPlatona, imalabitnometafizičkistatus: ljepota jebilashvaćenakaoodrednicakojaseusvojempunomsmisluodnosinametafizičkeosnovestvarnosti.Sobziromnatodajeshvaćenametafizički,ljepotaseupunojmjeri,akouopće,moglazahvatititekrazumomiliumom,doksuslučajevičulnepercepcijelijepogobjašnjavaniunutartakopostavljenihokvira.Problemumjetnosti, iakotakođer jedanodnajvažnijihestetičkihproblema,svedo18.stoljećanijebioshvaćenkaoneposrednovezanzaproblemljepote.Naime,tekCharlesBatteuxsredinom18.stoljećauspostavljaiteorijskiobraz­lažepojam lijepihumjetnosti,odnosnonaglašavavezu ljepote iumjetnostikaosućinskuvezu.Utomsmislu,ukolikopovratnopromatramoodnosproble­maljepoteiproblemaumjetnostiunutarpovijestiestetike,možemosamopo­tvrditiprethodnoiznesenutezuotomedajeproblemljepotebiodominantniji.Budućidasuumjetnostirazumijevanekaoproduktljudskogdjelanjaistva­ranja,onesusamimtimiuontološkompogleduimaleproblematičanstatus,prijesvegauodnosunaprirodnabića.Bilodaseovajodnostumačioukoristumjetnostiiliukoristprirode,umjetnostjeusvakomslučajubilashvaćenakao ontološki različita i pometafizičkom rangu niža od istinske ljepote, asamimtimiodsekundarnoginteresa.

20

Ibid.,str.4.

21

Ibid.,str.5.

22

Ibid.,str.5.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike364

Kakovidimo,Baumgartenovoisticanječulnogopažanjakaoprimarnogfoku­saestetike,itotakvogkojimožeposlužitikaoosnovazaobjašnjenjeljepoteiumjetnosti,označavabitanraskidstradicionalnimnačinimaobradeovihpro­blema.OvoutolikoviševrijedištoseutradicijiestetikeprijeBaumgartenačulnoopažanjeuopćeinijevidjelokaospecifičnoestetičkiproblem,odnosnoproblemodsućinskogznačajazaobrazlaganjeljepoteiumjetnosti.Naprotiv,čulnoopažanjesvojufilozofskuobraduzadobivalojeuokvirimateorijespo­znajetejeupravoizteperspektiveiuvođeno,akoseuopćeidovodilouvezusproblemimaodestetičkogznačaja.StogaBaumgartenovoodređenjeestetikekaonižegnoseologijenečudi:onojereziduumtradicijefilozofije.Ipak,iakosamoodređenjenijeneobično,načinnakojijeonopostavljenojestiupravotunalazimovezuzasnivanjaestetikesnovimduhommodernefilozofije.Naime,ukoliko,pratećiHerbertaSchnädelbacha,periodnovogstoljećaozna­čimo kao period u kojemprevladavamentalistička paradigma filozofije, anjemuprethodećiperiodkaoperiodvladavinemetafizičkeparadigme,23mo­žemogrubotvrditidajepromjenaparadigmizapravofundiranauspecifičnominteresu posvećenom obimu, granicama i karakteru ljudskog spoznavanja,kaoproblemimakojimorajubitiriješeniprijenegolisepokušasrješavanjembilokakvihdrugihpitanja.Ovamodernakretanja,kojuupunojmjeriekspli­ciraKantovafilozofija,možemorazumjetikaogesturefleksije,putemkojeseuvjetimogućnostiikriterijiistinitogspoznavanjaistražujukaoosnovasobzi­romnatokakosebilokojekonkretnoznanjemožekaoznanjeipotvrditi.Ovakvamisaonakretanjanovovjekovlja,sjednestrane,vodevećspominja­nomrušenju lošezgradeznanja iuspostavljanjuzdravih temeljanakojimaseznanjepostupnoipolako,alisigurnoipostojanogradi.Međutim,sdrugestrane,istakretanjauvjetovalasuineobičnoživointeresiranjenovovjekovnihmislilacazaproblemustrojstvasubjektaspoznavanja:zarazmatranjespoznaj­nihmoći,njihovihgranicainačinadjelovanja,njihovogmeđusobnoguskla­đivanjaiuopćekontekstauokvirukojegajetakvorazmatranjemogućeizves­ti.Takvousmjerenjeje,naravno,podrazumijevaloiproblemeksplanatornogjaza,odnosnojazaizmeđusubjektaiobjektaspoznavanja,aliidrugemogućenačine sagledavanja subjektivnosti, poput ispitivanja njegovog ontološkogustrojstvailinjegovogpolitičkogidruštvenogdjelovanja.Drugimriječima,potrebazautvrđivanjemkarakterasubjektivnihspoznajnihmoćiotvorila jeperspektivurazmatranjadomenesubjektivnostikaotakve,aunutartakvedo­meneondajeprimijenjenaistaidejaiscrpnostiisistematskograspoređivanjaipovezivanjadategrađespoznajeokojojsmoprethodnogovorili.Primatpromatranjasubjektivnostiizperspektivespoznaje,međutim,imaojesvojenedostatke.Jedanodnjih–moždainajvažniji–bilaječinjenicadaovaprizmapromatranjanijemoglaadekvatnoobjasnitisveaspektesubjektivnog,mentalnogiskustva,iakojesamatekomogućilauvidutudomenu.Poredpro­blemavolje,uovomkontekstunaročitoseističeiproblemestetskogiskustva,zakojiseuočavadasebitnorazlikujeodčulnogiskustvakojesudjelujeuspoznajnimprocesimaidoprinosiiznalaženjuistineostvarnosti.Naime,najprijetrebaprimijetitidaunovovjekovnomkontekstuvladakon­senzus u pogledupostojanja estetskog iskustva: za filozofe ovogdobane­sumnjivojedapostojementalnastanjakojasuvezanazadoživljaj ljepote,datakvastanjaodlikujusvakogčovjeka(premdanenužnoipovodomistihpredmeta),tedaonapripadajuisključivoljudima–životinjenemajuestetskoiskustvo.Činjenicadamoderna filozofijaprepoznajeestetsko iskustvokaozasebnudomenu(ljudskog)iskustva,dagakaotakvoističeiodređuje,izu­zetnojeznačajnajerjeonaposljedicaspomenutepromjeneparadigmeikaotakvabitnouvjetujezasnivanjeestetike.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike365

Naime, ova činjenica markira veliki preokret u promišljanju estetskog: is­kustvoljepotesevišenepromatrakaoreakcijanašegspoznajnogaparata,iza­zvanaodređenimobjektivnimsvojstvimapredmetaopažanja,negokaobitnoposebannačinpromatranjapredmetakakavodlikujesubjektkojiposjedujespoznajnemoći.Drugimriječima,ljepotanijevišeprimarnosvojstvoobjektaizvanjskognašemmišljenju,onavišenijeshvaćenasamokaonjegovome­tafizičkosvojstvonegojejednakopromatranaikaoosobinanačinanakojifunkcionirajuspoznajnemoćisubjekta.Otudaseizostajanjeestetskogisku­stvakodživotinjapokazujeznačajnimjerupogledusamečulnepercepcijenitradicijanimodernafilozofijaneviderazlikeizmeđuživotinjeičovjeka,aipakseonoestetskovezujezačulnoiskustvo.Tvrdnjadamodernafilozofijaotvaramogućnostdaseestetskoiskustvonesvodi samo na osobine predmeta tog iskustva nego i na osobine zahvaća­njatogpredmeta,netrebabitishvaćenoradikalno:tekKantvezujeiskustvoljepoteisključivozaustrojstvosubjektivnosti.Novovjekovnimislioci,poputLeibnizaiShaftesburyjaidaljepratetradicijuitvrdedapostojeobjektivnasvojstvapredmetapromatranjakoja suuvezi s našimdoživljajem ljepote,pridajućitakoljepotimetafizičkiznačaj.24ČakisamBaumgartenjošuvijekgovoriopodudaranjuiskustvaljepoteilijepogfenomenasobjektivnimsvoj­stvimapredmetaopažanja.25Međutim,novinaokojoj jeovdje riječnijeupotpunomraskidustradicijommetafizikelijepog,negouposebnomnagla­šavanjunjegoveepistemologijeipsihologije–uposebnojpažnjiposvećenojsamomdoživljaju lijepog,bioon iline izazvanpredmetomkojioznačava­mokaolijep.Najprijeimplicitno,asKantomieksplicitno,ovakavnaglasakoznačavapromjenumetafizičkeumentalističkuparadigmuunutarpovijestiestetike,teuopćetekomogućavazasnivanjeestetikekaodiscipline.Naime, takvapromjenabila jeuvjetovanačinjenicomdaseestetsko iskus­tvo,iakoposredovanočulnimopažanjem,zapravonemožesnjimedokrajaobjasniti,tesenanjeganemoženireducirati.Teorijakojapretpostavljadajestrukturapredmetauzrokiskustvaljepotepodrazumijevadačulnoiskustvoiuslučajevimaestetskogiuslučajevimaneestetskogiskustvafunkcionirajujednako,adajenjihovarazlikasvodivanarazlikupredmetapovodomkojihnastaju.Međutim,uočenojedaovonijeslučajjerpostojesituacijekadajednaosobapovodomnekogpredmetaima,adruganemaestetskoiskustvo,iakosemogusložitipovodomsvihdrugihnjegovihosobina.Stogapredmetestetskogiskustvapadaudrugiplanjerserazlikeuiskustvuvišeneobjašnjavajunje­govimosobinama.Takavuvidzapravoznačidaestetskoopažanjepredmetadajeonjemuvišeinformacijaodneestetskogčulnogopažanja,kakogoddajetajdodatnisadržajinterpretiran,teonosamimtimpostajeispoznajnoin­teresantno.Estetskidoživljaj,kaoidrugičulniopažaji,ostavljautisakprirodnosti,kojijevjerojatnobioiuosnovimetafizikeljepote,alise,usprkostome,upravonanivouiskustva,aneosobinepredmeta,uočavadaseovislučajevirazlikujuodslučajevaneestetskogopažanja.Problemse,međutim,nerješavanipo­

23

Usp. Herbert Schnädelbach, »Philosophie«,u:EkkerhardMartens,HerbertSchnädelbach(ur.), Philosophie. Ein Grundkurs, Band I,Rowohlts, Reinbek bei Hamburg 1998., str.39.

24

Interesantno je da oba spomenuta misliocaističu odnos cjeline i dijelova, odnosno je­

dinstva i mnoštva kao nosioce objektivnostidoživljajaljepote.Odjeketakvognačinaraz­mišljanjamožemopratitičakikodKanta,uobraditrećegmomentasudaukusa.

25

Usp.A.G.Baumgarten,Äshetik I,str.21.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike366

drobnomanalizomčulnogopažanjaudomeniteorijespoznajejerjejednakopoznatodaseestetskoiskustvonemoževoljnoproizvesti,odnosnodaminemožemoodlučitidanekipredmetdoživljavamokaolijepili ružan,kaoštomožemoodlučitismatramolinekipodatakčulnogopažanjaistinitimiline.Stoga,ukolikojeestetskoiskustvopotvrđenokaoneizbježniaspektsubjek­tivnostičovjeka, teodređenokaonesvodivonauobičajeninačinoperiranjačulnogopažanja,utolikosepostavljapitanjekakoononastaje ikakoga jemogućeopravdati.Usprkosspomenutimproblemima,novovjekovnafilozofi­jaipaktežitomedaovopitanje,makariposredno,riješipozivajućisenaspo­znajnemoćisubjektajersuoneshvaćenekaojediniizvornašekomunikacijesastvarnošću.Teorije17.i18.stoljeća,posvećenerješavanjuovogpitanja,možemopodijelitinatrigrupe.Najprije,estetskoiskustvomožemopokušatiobjasnitipolazećiodvećpre­poznatihspoznajnihsposobnostisubjekta,razumaičulnosti.Kakosmovećpokazali,pokušajdaseestetskoiskustvoobjasniputemčulnogopažanjauop­ćeneuspijevaponuditikriterijrazlikovanjaestetskogineestetskogiskustva.Ipak,ovajpokušajnijebioneplodanjerjerezultiraouvidomdaseslučajeviestetskogiskustvabitnorazlikujupotomeštosuuvijekpraćeniosjećajemza­dovoljstva,okočegavladakonsenzus.26Iakoseovarazlikatakođernemožeobjasniti polazeći od čulnog opažanja u njegovom spoznajnom kontekstu,onajeipakusmjeriladaljnjerazmatranjeestetskogiskustvauplodonosnompravcu.Pokušajobjašnjenjaestetskogiskustvaputemrazumavezanjezautjecajtra­dicionalnemetafizikeljepote,teimplicirasvojevrsnusuradnjurazumaičula.Naime,iakometafizičkoshvaćanjeljepotepodrazumijevadaseistinskalje­potamožerazumjetisamorazumskimuvidomkojizalaziuosnovestvarnosti,objašnjenjeestetskogiskustvazahtijevaipovezivanjetakvoguvidasčulnimopažanjem.Ovdje,međutim,ovateorijanailazinaproblemjerjezajednič­kodjelovanjerazumskogičulnogsaznanjajednakoprimjerenoiobjašnjenjunašegneestetskogiskustva,naime,akoganesvodimonapojedinačneopaža­jepojedinačnihčula,negonanjihovuintegralnucjelinuispoznajekojetimputemdobivamo.Drugimriječima,ovateorija takođernijemoglaponuditirješenjeproblemarazlikovanjaestetskogodneestetskogiskustva.Drugamogućnostjedaseporedrazumaičulnostiuvedeitrećasposobnost,kojabineposrednobilaodgovornazanastanakestetskogiskustva.Ovamo­gućnost naročito je obilježila razvoj britanske estetike 18. stoljeća u vidukoncepcijeestetskog(moralnog)čula.Takvoestetskočulobilojenekavrstaposrednika izmeđurazuma ičulnosti, teu tomsmisluonoosiguravasiste­matičnopovezivanjespoznajnihmoći, iakosamonijeprimarnozamišljenokaospoznajnasposobnost.Onopredstavljasposobnostkojaje,sjednestrane,bliskačulnomopažanjuzbogtogaštoseodlikujeneposrednošćuisintetizirapodatkedobivenenaosnovupojedinačnihčula,dok,sdrugestrane,uključujeielementerazumskogspoznavanja,utolikoštonijeprostopasivno,negojeproduktivnoiprosuđujuće.27

Istupotrebuzapovezivanjemspoznajnihsposobnostinalazimoiuvezistre­ćimobjašnjenjemestetskog iskustva. Iovajput riječ jeopozivanjunana­ročitusposobnost,različituodrazumaičulnosti,alisesadaneradiomoćikojaseteorijskikonstituirapolazećiodestetskogiskustva,negoomoćikojajeuvedenakaoodgovornaproblemesamogspoznavanja–riječjeoimagi­naciji.Imaginacija,naime,predstavljasposobnostprimanjamentalnihslika,ali također isposobnostdasesadržajidobiveninaosnovičulnogopažanjanaknadnopovežunanačinenakojenisuprvobitnobilidati;utomsmisluona,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike367

recimo,opravdavaidejujednoroga.28Takoshvaćenaimaginacijazaestetikujeznačajna,prijesvegausvomkreativnomaspektu.Ocrtani pokušaji opravdanja i objašnjenja estetskog iskustva, polazeći odustrojstva subjektivnosti, predstavljaju razvoj estetičkog mišljenja tijekom17.i18.stoljeća.Većnaosnoviovečinjenicemožemopotvrditidajeiprijeitijekomzasnivanjaestetikekaodisciplineurazmatranjuestetičkihproblemaizvršenabitnapromjena:onojeprvenstvenoorijentiranonaestetskoiskustvo,anenaproblemljepote,kakojetobioslučajutradiciji.Problemikojinastajuuslijedpokušajadaseestetskoiskustvoobrazložisobziromnapozadinskuparadigmuproblemaspoznavanjaneumanjujuznačajčinjenicedaje,upravouslijednemogućnostidaseonotimputemadekvatnorazumije,doneklepo­stalosamorazumljivodaseestetskoiskustvopromatrasamoposebi.Drugimriječima,makolikosenaknadnopokušavalotakvoiskustvopodvestipodradrazuma ili nekih drugih spoznajnihmoći, ipak su takvi pokušaji inicijalnozapočinjalifokusiranjemineposrednimistraživanjemodlikasamogestetskogiskustva,kojesusedaljepokušavaleobjasnitiiobrazložiti.Baumgartenovdoprinosovakopredstavljenomtijekumišljenjaoestetskomiskustvuse,stoga,nalaziupravoutomeštojeonovuimplicitnupolazišnutočkuekspliciraoiuzeojekaotemeljnovenauke.Estetikakaoznanostočul­nomiskustvuprijesvegajeznanostoestetskom(čulnom)iskustvu,teupravostogaonaimožeistodobnobitiiteorijaljepoteiteorijaumjetnosti.Sdrugestrane,takvaznanostoestetskomiskustvubitnojeodređenakaogno­seologia inferior,tesenaprvipogledčinidaBaumgartenusvojiminovacija­maipakustupapredparadigmomspoznajnogsubjekta.Međutim,onoštojeovdjevažnoprimijetitijetodasekodBaumgartenaneradiotomedasejednagnoseologia inferiormožerazumjetiikaoteorijaestetskogiskustva,ljepoteiumjetnosti,negodasejednateorijaestetskogiskustvarazumijevakaognoseo­logia inferior.Drugimriječima,radiseotomedaseestetskoiskustvoovdjepostavljakaoonokojetrebaobrazložitinačinnakojiuspoznajnompogledufunkcioniračulnoopažanjeuopće,aneotomedaseputemobrazloženjaspo­znajnefunkciječulnogopažanjaposrednoobjasniestetskoiskustvo.Promjena naglaska na koju skrećemo pažnju izuzetno je značajna: ona nesamodavraćanaprvobitniizvorproblemaestetskogiskustvanegotakođerimijenjasmjernačinanjegovogrješavanja,kojesmoprethodnopredstavili.Dodatno,takvastrategijadosljednajeidejinižegnoseologije:ovoodređenjeestetike,kakosmovišeputatvrdili,nijeizvanjskoisporedno,negoprimarnozaBaumgartena.Radise,zapravo,oidejidaistinučulnogopažanjaispozna­vanjauopćeimamoteksestetskimiskustvom,odnosnodaestetskoiskustvoomogućavadasespozna»unutrašnjilogos«čulnogspoznavanjakaotakvogitopolazećiodnjegasamog–neodrazuma.Utomsmislu,estetskoiskustvokodBaumgartenazaista imabitnospoznajnuulogu i to takvuda je teknaosnovunjemogućegovoritioesteticikaologici u užem smislu.Ovaspoznaj­

26

Zarazlikuodtoga,neestetskočulnoiskustvomože, ali ne mora biti praćeno osjećajemzadovoljstva (ili nezadovoljstva).Sobziromnaovuznačajnurazliku,daljnjerazmatranjeestetskogiskustvabilojeusmjerenoinapo­kušajedaseslučajevizadovoljstva,vezanizaneestetsko iskustvo i oni vezani za estetskoiskustvo,međusobnorazlikujutetakoimamorazlikovanjeprijatnogzačulailijepog,štojeposebnonaglašenokodKanta.

27

Usp. Iva Draškić­Vićanović, Estetsko čulo,Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva,Beo­grad2002.,str.249,251.

28

GregoryCurrie,»ImaginationandMake–Be­lieve«,u:BerysGaut,DominicMcIverLopes(ur.),The Routledge Companion to Aestheti­cs, Routledge, London 2001., str. 253–255.doi:https://doi.org/10.4324/9780203390795.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike368

naulogaestetskogiskustva,naravno,neposrednojevezanazaspomenutiuviddaonoposredujevišeinformacijaodneestetskogčulnogiskustva.OdlikajeBaumgartenovemislidaovaj»višaksadržaja«nijevezaonizametafizičkeilietičkevrijednosti,nizaradrazumailibilokojedrugespoznajnesposobnosti,negogajevratioudomenučulnostiiograničionanjega:estetskoiskustvozapravogovorinešto»više«osamomčulnomiskustvu.OvakavzaokretBaumgartenovemislipotičeodLeibniza,aposebnojevezanzaspomenutuidejudaičulnospoznavanjemožebitijasno.Naime,jasnostčulnogspoznavanjane samodamudaje inherentnopozitivnuvrijednostupogleduspoznavanjaistinenegojeonatakođervezanaupravozaslučajeveestetskogiskustva.Leibnizkaoprimjerzbrkane,ali jasnepredstavečulnogspoznavanja navodi upravo estetsko iskustvo, preciznije – slučajeve kadaumjetnicispoznajudajenekoumjetničkodjelouspješnoilineuspješnoizve­deno.29Budućida jepredstavazbrkana,oninemajupojmovnorasuđivanjeorazlozimazbogkojihdjeloprosuđujukaolijepo,negoonitočinenačulninačin.Baumgartenneposrednorazvijaovuidejuojasnostičulnogspoznavanja,alijetakođeripreciziraidiferenciraodjasnostikojapripadarazumu;riječ,dak­le,nijesamoorazliciupogledurazgovjetnosti,kojerazumskospoznavanjeposjedujezarazlikuodčulnog.Riječjeorazliciukarakterujasnostičulnogirazumskogspoznavanja,odnosnoospecifičnomnačinunakojičulnospozna­vanjemožebitijasno.JasnostčulnogspoznavanjapremaBaumgartenujeeks­tenzivna,dokje jasnostrazumskogspoznavanja intenzivna.Oekstenzivnojjasnostiontvrdisljedeće:

»Uekstenzivnoveomajasnimpredstavamavišetogasesenzitivnopredstavljanegoumanjejasnima(…),štopotanjestvaribivajuodređene,timvišetogapredstavetihstvarisadrže;štose,pak,višetoganagomilavauneraščlanjenojpredstavi,timejeonaekstenzivnojasnija.«30

Drugimriječima,ekstenzivnajasnostjeutolikojasnija,ukolikopredstavaje­dinstvenozahvaćavišerazličitihobilježjapredmeta.Ovozahvaćanjeidaljenijerazgovjetno,pojmovnoidiskurzivno,negojeononanačinčulnosti,alijeipaktakvodamožerazlikovatimnogepredmetneodredbeiakoihistovre­menozahvaća.Takvaekstenzivnajasnostpripadaprijesvegaestetskomisku­stvu,itokakoiskustvulijepoguprirodi,takoiiskustvuumjetnosti.Idejadajejasnostčulnogspoznavanjapovratnoobjašnjivaodnosomjedin­stva imnoštva,odnosnocjeline idijelova, takođersvojeporijeklovučeodLeibniza, koji povezuje pojmove ljepote i savršenstva, te tvrdi da je uvjetestetskogopažajasposobnostčuladazahvatiodnosecjeline idijelova,od­nosnodiosobziromnacjelinukojojonpripada.31Činjenicadanijesvakoiskustvo estetsko tako jeobjašnjenanesposobnošćuopažanjadau svakomslučajuzahvatioveodnosejerjemetafizičkoustrojstvostvarnostiposebilije­po,aobrazloženjetogaimasvojeosnoveuLeibnizovojmetafizici.Zanašepotrebe,međutim,važnijaječinjenicadaseikodLeibniza,iakonenaglašenoineteorijskiizvedeno,estetskoiskustvopokazujekaopojačano,intenzivira­nočulnoiskustvo,odnosnokaoonokojeupunojmjeriostvarujeunutrašnjikarakterčulnogiskustva.Kakosmovidjeli, tu idejupreuzima iBaumgarten,ali jeon,za razlikuodLeibniza,razrađuje i izvodiu jednuteorijuestetskogiskustvakaoznanostiočulnomspoznavanju.Ovakavpotez,naravno,podrazumijevaispecifičnorazumijevanjeipojmovnoodređenjeljepote,umjetnostiidrugihužeestetič­kihproblema,kojiovdjebivajuneposrednodovedeniuvezusproblemimaspoznavanja.Poznato je,naprimjer,daBaumgartengovorio ljepotikaoo

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike369

savršenom čulnom spoznavanju.32Međutim, vezu spoznavanja i estetskogiskustva,iakojeonaidaljeinspirativnazaestetičare,upogledusamogza­snivanjaestetikenetrebashvatitikaonametanjeokviraspoznavanjaodnjegabitnorazličitedomeneljepoteiumjetnosti,negokaoposljedicuneposrednograzmatranjakarakteraestetskogiskustvakaotakvog.UtolikoseestetikakodBaumgartenabitnopojavljujekaognoseologia inferiror,anekao teorijaolijepomilioumjetnosti.

Zaključnarazmatranja

Analizamogućih pristupa tumačenjuBaumgartenovog zasnivanja estetike,kojusmoponudiliuprethodnimredovima,imalajezaciljdovestiupitanjeuobičajenii,takoreći,tradicionalninačinnjegovogsagledavanja,ukoristdru­gačijegpristupa,kojiuprviplanstavljaproblemestetskogiskustva.Razmatra­njeestetskogiskustvakaotakvog,tvrdilismo,osnovajenakojojBaumgartenmožeizgraditiipotvrditisvasvojaodređenjaestetike.Istovremeno,međutim,isticanjeprimataestetskogiskustvakaopretpostavkezasnivanjaestetikenesmijebitisamorazumljivo:onobitnopočivanapostavkamanovovjekovnogmišljenjainačinanakojiseutimokvirimarazumijevajuspoznajaiistina.Sobziromna takve rezultate,Baumgartenovozasnivanje estetikemožemosadaneposrednovezatizaduhmodernefilozofije:budućidaproizlaziiznači­namišljenjaosobitogovomvremenu,zasnivanjeestetikekaofilozofskagestanjemubitnoipripada.TakojeBaumgartenovaestetikamogućateksobziromnanovovjekovnapitanjaospoznaji,istini,sistematizacijiznanjaisubjektiv­nosti,ionadajeosobitodgovornasvakoodnjih.Međutim,Baumgartenovozasnivanjeestetikeposvojimimplikacijamaipo­sljedicama također je i najava sasvimdrugačijih ideja, koje će svoj razvojdoživjetiineposrednonakonovogpoduhvata,aliiusuvremenodoba.Ovimprije svega ciljamonamogućnost drugačijeg razmatranjahumaniteta, kojebi polazilo od novootvorene domene estetskog, a koje se kod Baumgarte­namoževezatizamotivusavršavanjačulnosti.Usavršavanječulnostiputemestetskogiskustvaumjetnostiililjepotenesamodajedirektnoprotivnotra­dicionalnomrazmatranjuovihproblemanegoono ima iznačajnepolitičkeimplikacije,posebnovidljiveudaljemrazvojuestetike.Autonomijadomenečulnosti, zadobivenauzpomoćestetike, također imaznačajneposljedice, itoupogledurazvijanjanovihoblikafilozofskogmišljenja,kojinepočivajunadominaciji razuma.Ukojojmjeri je samBaumgartenbio svjestanovihposljedicavlastitogprojektateškojeprocijeniti,noonesamenezaviseodteprocjene:jednomostvaren,statusestetikekaofilozofskedisciplineodrediojedaljmjirazvojfilozofije.ČinjenicadaBaumgartenovacentralnadjeladodanasnisubilaprevedenaslatinskognitinajedanodsvjetskihjezika,uključujućituinjemački,takođerjeposebnozanimljiva.Sjednestrane,onasvjedočiopreviđanjuznačajapro­

29

Usp.G.W.Leibniz,»Razmatranjaospoznaji,istiniiidejama«,str.2.

30

A. G. Baumgarten, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela,str.17.

31

Usp. Gottfried Wilhelm Leibniz, »Meditati­on on the CommonConcept of Justice«, u:

Patrick Riley (ur.), Leibniz. Political Writings, Cambridge University Press,Cambridge 1998., str. 52. doi: https://doi.org/10.1017/cbo9780511810084.003.

32

Usp.A.G.Baumgarten,Ästhetik I,str.21.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA142God.36(2016)Sv.2(355–370)

U.Popović,Novovjekovnafilozofijaizasni­vanjeestetike370

mjenedokojejesazasnivanjemestetikedošlo,doksdrugestraneprovocirapitanje o pozadinskim razlozima takvog zaborava. Ukoliko je Baumgarte­novznačajtolikoveliki,aipakzapostavljen,utolikorazmatranjezasnivanjaestetikemožeponuditisasvimdrugačijuperspektivurazumijevanjanjegovihposljedicaiutjecaja,potencijalnosubverzivnihpouobičajenotumačenjefilo­zofijeiumjetnosti.Napokon,budućidasudjelakonačnoprevedena,možemoočekivatidaćezasnivanjeestetike,njegovepretpostavkeinjendaljnjirazvojubudućnostibitiznačajnijerazmatrani,asamimtimeipodrobnijeosvijetljeni.

UnaPopović

ModernPhilosophyandtheFoundationofAesthetics

AbstractThis paper presents a critical exposition of Baumgarten’s foundation of aesthetics as a specific philosophical discipline, primarily with regard to its premises. In this context, the paper exam­ines the meaning of the foundation of aesthetics as a discipline, as well as the adequacy of its interpretation according to Leibniz­Wolff system. The author argues and explains the thesis that the foundation of aesthetics is not essentially based upon the idea of completion of this system, but that it draws its meaning from emphasizing the analysis of aesthetic experience as such. The conditions for such analysis are primarily found in modern philosophy of XVII and XVIII centuries, and the author argues that the basic character of aesthetics as gnoseologiainferior is their consequence. Finally, the primary meaning of aesthetics as lower gnoseology is explained through the possibility to see sensible experience as clear, and therefore as true knowledge.

Keywordsfoundationofaesthetics,Baumgarten,modernphilosophy,aestheticexperience,gnoseologia inferior