PONUDA I POTRAŽNJA

POTRAŽNJA (D-demand)- sve tržišne sile koje se uspostavljaju utjecajem kupacaQD=f (P)C.P.

P-cijenaQ-količina

P 10 20 30 40 50Q 21 15 10 6 5

-kako cijena raste, količina pada i obrnuto-do opadajuće krivulje potražnje dovode efekt supstitucije i dohotkaEFEKT SUBSTITUCIJE- potrošač troši neku robu više kad joj relativna cijena pada, tj. troši manje te robe kada se njezina relativna cijena poveća, on tada koristi supstitute te robe.EFEKT DOHOTKA:ako proizvod poskupi kupovna moć pada jer je dohodak fiksni, te tada za iste novce potrošač može kupiti manje proizvoda. I obrnuto, ako proizvod pojeftini, kupovna moć raste.TRŽIŠNA POTRAŽNJA- ukupan zbroj svih individualnih potražnji u nekom sektoru.FAKTORI KOJI UTJEĆU NA POTRAŽNU:

1) cijena2) veličina stanovništva3) prosječni dohodak4) ukusi, preferencije5) povezani proizvodi: supstituti ili komplementi6) posebni utjecaji

SUPSTITUTI: dobra koja konkuriraju jedno drugome

supstituti Proizvod AP-cijena supstituta D-potražnja za proizvodom A

raste rastepada pada

KOMPLEMENTI: nadopunjuju se (npr. auto i benzin)

komplementi Proizvod AP-cijena D-potražnja za proizvodom A

raste padapada raste

NEZAVISNA DOBRA: dobra čije su potražnje nezavisne jedna o drugoj. Promjena cijena proizvoda A nema nikakav utjecaj na potražnju za proizvodom B.

kad se mijenja cijena dolazi do pomaka na krivulji, a ako se mijenja neki drugi čimbenik koji utječe na potražnju dolazi do pomaka čitave krivulje u lijevi ili desno.

PONUDA (S-supply)- sve tržišne sile koje nastaju djelovanjem prodavača i proizvođača.QS=f (P)C.P.

-krivulja ponude je rastuća, jer su prodavači za veću cijenu spremni prodati više zbog profita.-ako je cijena veća, veća je količina…i obrnuto, ako je cijena manja, manja je i količina.PROFIT= prihod-trošakPRIHOD= cijena*količina ako cijena raste razlika između prihoda i troškova je veća, profit je veći, te su zato proizvođači spremni prodati više za višu cijenu.

TRŽIŠNA PONUDA:zbroj svih individualnih ponuda u nekom sektoru.ČIMBENICI KOLI UTJEČU NA PONUDU:

1) tehnologija2) cijene inputa3) cijene povezanih dobra4) državne politike5) posebni utjecaji

STATIČNA ANALIZA TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

E- ravnotežaP1- ravnotežna cijena, ili „cijena koja čisti tržište“Q1- ravnotežna količina

DINAMIČKA ANALIZA RAVNOTEŽE

1)-promjena krivulje ponude (smanjuju se troškovi proizvodnje)

P ↓ Q ↑

2) promjena krivulje potražnje (povećanje plaće, kupci su spremni kupiti više)

P ↑ Q ↑

- promjena krivulja potražnje i ponude ( supstitut poskupio, troškovi proizvodnje se povećavaju.

P ↑ Q ↑

ELASTIČNOST POTRAŽNJEED-koeficijent potražne-kako se potražnja za proizvodom mijenja ako se promjeni cijena

∆Q- postotna promjena tražene količine

∆P-postotna promjena cijene

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ELASTIČNOST POTRAŽNJE1) postojanje dobrih ili loših supstituta2) vrsta proizvoda (neophodna ili luksuzna)3) udio izdataka za daj proizvod u ukupnim izdatcima4) broj mogućih uporaba nekog proizvoda5) očekivanja o budućoj promjeni cijena6) vrijeme koje stoji potrošaču na raspolaganja za reakciju

A (90,240) B (110, 160)

koeficijent elastičnosti se uvijek prikazuje kao pozitivan broj

ED=0 savršeno neelastična potražnjaED= savršeno elastična potražnjaED=1 jedinično elastična potražnja

ED < 1 neelastična potražnjaED > 1 elastična potražnja

ELASTIČNOST PONUDE- reakcija ponuđača na promjenu cijene

∆Q- postotna promjena ponuđene količine∆P-postotna promjena cijene

ES=0

ES=0 savršeno neelastična ponudaES= savršeno elastična ponudaES=1 jedinično elastična ponudaES < 1 neelastična ponudaES > 1 elastična ponuda

ELASTIČNOST I PRIHOD

TR(ukupan prihod)=P(cijena)*Q(količina)

1.) P 76-kada cijena padne sa 7 na 6, prihod se poveća za 12-kad cijena padne količina se poveća za 4, ta 4 dodatna proizvoda prodaju se po novoj cijeni 6, što daje prihod od 24. ali mora se uzeti u obzir pad cijene, što znači da se na prodaji 12 proizvoda ostvari -12.

6(nova cijena)* 4(dodatna količina=24-1(pad cijene)*12(stara količina pri cijeni 7)=-12SALDO=+12

P Q TR10 0 09 4 368 8 647 12 846 16 965 20 1004 24 963 28 842 32 641 36 360 40 0

2) P 43-kad cijena padne sa 4 na 3 prihod se smanji za 12

3(nova cijena )*4(dodatna količina)=12-1(pad cijene)*24(stara količina pri cijeni 4)=-24SALDO=-12

3 PRAVILA ODNOSA ELASTIČNOSTI I PRIHODA1) kada je potražnja neelastična smanjenje cijene smanjuje ukupan prihod…i obrnuto. Povećanje cijene, povećava ukupan prihodP1=4 Q1=24 TR1=96P2=3 Q2=28 TR2=84

2) kada je potražnja elastična smanjenje cijene povećava ukupan prihod…i obrnuto. Povećanje cijene smanjuje ukupan prihod.P1=7 Q1=12 TR1=84P2=6 Q2=16 TR2=96

3) kad je potražnja jedinično elastična smanjenje ili povećanje cijene ne dovodi do nikakve promjene ukupnog prihoda jer je postotna promjena cijene=postotnoj promjeni količineP1=6 Q1=50 TR=300P2=5 Q2=60 TR=300

PROIZVODNJA

ŠTOKAKO proizvoditi ZA KOGA

- što, kako i za koga su tri osnovna problema ekonomske organizacije. ŠTO je problem, koliko će svake moguće robe i usluge proizvoditi s ograničenim količinama resursa ili ulaznih veličina nekog društva. KAKO je izbor posebne tehnike kojom će se svako dobro proizvoditi. ZA KOGA, se odnosi na razmjenu potrošnih roba između dionika tog društva.

ŠTO proizvoditi- problem proizvodnog izbora

- postoje tri načina ekonomskog organiziranja u kojim se rješavaju 3 osnovna problema (što, kako i za koga proizvoditi).

1) NAREDBODAVNO GOSPODARSTVO- što kako i za koga proizvoditi uglavnom određuje država

2) TRŽIŠNO GOSPODARSTVO- ekonomija u kojoj se na pitanja što, kako i za koga odgovara djelovanjem ponude i potražnje na tržištu.

3) MJEŠOVITO GOSPODARSTVO-prevladavajući oblik ekonomske organizacije u nekomunističkim zemljama. Ima neka obilježja i naredbodavne i tržišne ekonomije.

KRIVULJA RANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI- pokazuje max. količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može dosegnuti uz dano tehnološko znanje i raspoloživu količinu inputa predstavlja popis roba i usluga raspoloživih društvu.

KOMBINACIJE JEDINICE HRANE JEDINICE OSTALIH DOBARAA 0 15B 1 14C 2 12D 3 9E 4 5F 5 0

H-točka neefikasne proizvodnjeJ-točka nedostižne proizvodnje u danom razdoblju

EFIKASNOST- efikasna je ona ekonomija koja nikakvom reorganizacijom ne može proizvesti više nekog dobra, a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra.

KAKO proizvoditi-funkcija proizvodnje-tehnički odnos između inputa i outputa-FUNKCIJA PROIZVODNJE- označava maksimum proizvodnje koja se može proizvesti uz danu količinu inputa i danu tehnološku opremu.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA FUNKCIJU PROIZVODNJE1) Zamjena ili supstituti2) Komplementarnost ili nadopunjavanje3) Razvoj tehnologije4) Troškovi proizvodnje

Količina proizvoda, output Q= f (x1+x2+…+xn) količina pojedinih inputaQ= f (L, K)K-kapitalL-rad

UKUPAN PROIZVOD (TP)-predstavlja ukupnu količinu stvorenog proizvoda izraženu u fizičkim jedinicamaGRANIČNI PROIZVOD (MP) nekog inputa je dodatni proizvod proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa dok su ostali inputi nepromijenjeniPROSJEČNI PROIZVOD (AP)- jednak ke ukupnim proizvodima podijeljenim s ukupnim jedinicama nekog inputa

MP1=TP1-TP0=2000MP2=TP2-TP1=1000

AP1=TP1/L1=2000AP2=TP2/L2=1500

ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA- dodatni (granični) proizvod nekog inputa će se sve više i više smanjivati kako dodajemo dodatne jedinice tog inputa, dok ostale inpute držimo nepromijenjenim .

PRINOSI NA OPSEG: opisuje situaciju kada proporcionalno povećavamo sve inpute i gledamo kako se to odražava na kretanje ukupne proizvodnje. Razlikujemo 3 vrste prinosa na opseg: konstantni, opadajući i rastući.

KONSTANTNI PRINOSI NA OPSEG: označavaju situaciju kada proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do jednako proporcionalnog povećanja ukupne proizvodnje

OPADAJUĆI PRINOSI NA OPSEG: proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do manje od proporcionalnog povećanja ukupne proizvodnje RASTUĆI PRINOSI NA OPSEG:- proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do više od proporcionalnog povećanja ukupne proizvodnje.

JEDINICE RADA, L TP MP AP0 0 0 01 2000 2000 20002 3000 1000 15003 3500 500 11674 3800 300 9505 3900 100 7806 3900 0 650

-tehnološke promjene dovode do pomicanja proizvodne funkcije prema gore1) INOVACIJA PROIZVODA2) INOVACIJA PROCESA

PROIZVODNOST RADA- efikasnost rada u procesu proizvodneUKUPNA FAKTORSKA PROIZVODNOST: mjeri proizvodnju po jedinici svih inputa

PONAŠANJE POTROŠAČA

- Korisnost=zadovoljstvo- Potrošač može preferirati košaricu A više nego košaricu B- KORISNOST (TU)-ukupno zadovoljstvo koje uzrokuje potrošnja roba i usluga- GRANIČNA KORISNOST (MU)-je dodatna korisnost koju dobijemo od korištenja

dodatne jedinice neke robe, pri čemu su potrošne količine drugih roba nepromijenjene.

ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI:što se neke robe češće rabe, njihova granična korisnost sve više opada

Q TU MU0 0 01 6 62 11 53 14 34 16 25 17 16 17 07 18 -1

POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA:

NAČELO JEDNOGRANIČNOSTI: potrošač će sa danim dohotkom ostvariti maksimum zadovoljstva ili korisnosti ako mu je omjer granične korisnosti i cijene jednak za sve proizvode.

KRIVULJA INDIFERENCIJE: prikazuje različite kombinacije količina dvaju potrošnih dobra koje potrošaču daju potpuno jednaku razinu zadovoljstva PRORAČUNSKI PRAVAC- pravac koji pokazuje kombinaciju roba koje potrošač može kupiti s danim dohotkom i pri danom skupu cijena

potrošačeva ravnoteža postiže se u točki u kojoj je proračunski pravac tangenta na najvišu krivulju indiferencije.

- na potrošačevo ponašanje utječu efekti supstitucije i dohotka

EFEKT SUBSTITUCIJE- potrošač troši neku robu više kad joj relativna cijena pada, tj. troši manje te robe kada se njezina relativna cijena poveća, on tada koristi supstitute te robe.EFEKT DOHOTKA:ako proizvod poskupi kupovna moć pada jer je dohodak fiksni, te tada za iste novce potrošač može kupiti manje proizvoda. I obrnuto, ako proizvod pojeftini, kupovna moć raste. Ili drugim riječima, učinak dohotka je promjena tražene količine za nekim dobrom zbog toga što promjena njegove cijene dovodi do promjene realnog dohotka potrošača.1) NOVČANI DOHODAK- dohodak izražen u novcu

2) REALNI DOHODAK- stvarna kupovna moć iskazana u fizičkim jedinicama, tj. pokazuje koliko se stvarno robe i usluga može kupiti.

DOHODOVNA ELASTIČNOST- postotna promjena tražene količine podijeljena sa postotnom promjenom dohotka, ako su ostali čimbenici nepromijenjeni..visoka dohodovna elastičnost-niska dohodovna elastičnost

TROŠKOVI

UKUPNI TROŠKOVI (TC)- predstavlja najniži iznos novčanih izdataka koji su potrebni da se proizvede dana razina proizvodnje. Ukupni trošak može se prikazati kao zbroj fiksnih i varijabilnih troškovaFIKSNI TROŠKOVI (FC)- su oni troškovi koji se ne mijenjaju ovisno o razini proizvodnje, tj. predstavlja ukupne dolarske izdatke koji se plaćaju i kad uopće nema proizvodnje. Npr. najam zemljišta, poslovnog prostora, otplata kreditaVARIJABILNI TROŠKOVI (VC)- troškovi koji se mijenjaju kako se mijenja proizvodnja. Što je proizvodnja veća veći su i varijabilni troškovi. Npr. troškovi goriva, grijanja, struje, rada…

TC=FC+VC

GRANIČNI TROŠAK (MC)-je dodatni trošak jedne dodatne jedinice proizvodnje

Q FC VC TC0 55 0 551 55 30 852 55 55 1103 55 75 1304 55 105 1605 55 155 2106 55 225 280

PROSJEČNI TROŠAK (AC)- označava trošak po jednoj jedinici proizvoda-to je ukupni trošak podijeljen s ukupnim brojem proizvedenih jedinica

AC=AVC+AFC

AVC-prosječni varijabilni trošak

AFC-prosječni varijabilni trošak

FC=551) Q=1 AFC=55 2)Q=10AFC=5.5 3) Q=100AFC=0.55

1) MC<AC–svaka dodatna jedinica proizvodnje košta manje od prethodnih -poboljšava se prosjek-posljedica: Q↑ AC↓

2) MC>AC

Q TC MC0 55 01 85 302 110 253 130 204 160 305 210 50

-zadnja jedinica košta više od svih prosječnih prethodnih-pogoršava se prosjek.posljedica. Q↑ AC↑

3) MC=AC.posljedica: Q↑ AC−

VEZA IZMEĐU PROIZVONJE I TROŠKOVA

-Što utječe na troškove?1) cijena inputa2) razina tehnološkog razvoja3) funkcija proizvodnje

veza između proizvodnje i troškova sastoji se u tome da poduzeća trebaju za svaku razinu proizvodnje odabrati najjeftiniju opciju ulaganja jer će im ona omogućiti najveći profit. Poduzeće treba za danu razinu proizvodnje uložiti minimum troškova.poduzeće se treba držati pravila najmanjeg troška

TROŠKOVI

usred opadajućih prinosa dolazi do rastućih troškova kada najbolje proizvodimo troškovi su minimalni

PRAVILO NAJMANJIH TROŠKOVA- to pravilo kaže da bi poduzeće trebalo nabavljati inpute sve dok se ne izjednače granični proizvod inputa po utrošenoj novčanoj jedinici za svaki input. Kad bi se poduzeće držalo tog pravila troškovi bi bili minimalni za danu razinu proizvodnje.

Granični proizvod rada/cijena rada=granični proizvod kapitala/cijena kapitala=granični proizvod zemlje/cijena zemlje

3=3=3Cijena rada je pojeftinila, a zemlje poskupila 3≠2≠1 realokacija do uspostave ravnoteže pravilom supstitucije (više jednog, manje drugog) kupuje se više rada, a manje zemlje, te time granični proizvod rada pada, a zemlje raste ponovno dolazi do ravnoteže 3=3=3

OPORTUNITETNI TROŠKOVI- to je vrijednost dobra ili usluge koju nismo koristili a mogli smo, tj. to je vrijednost najvrjednijeg propuštenog dobra ili uslugeEKONOMSKI TROŠKOVI NEKE AKTIVNOSTI SU: novčani troškovi (vidljivi, eksplicitni)+ oportunitetni (skriveni, implicitni)

TRŽIŠTETRŽIŠTE-je mehanizam pomoću kojeg ponuđači i potrošači djeluju jedni na druge kako bi robi odredili cijenu i količinu, tj. tržište je skup aktivnosti vezanih uz ponudu i potražnju

OBLICI TRŽIŠTA1) SAVRŠENA (POTPUNA) KONKURENCIJA- 4 uvjeta za savršenu konkurenciju1) velik broj ponuđača i potrošača2) proizvodnja identičnog proizvoda3) postoji potpuna mobilnost gotovih proizvoda i faktora proizvodnje4) mora postojati potpuna obaviještenost sudionika konkurencijske utakmice

ni jedno tržište ne ispunjava sva 4 uvjeta

2) NESAVRŠENA (NEPOTPUNA) KONKURENCIJAa) MONOPOL-1. prodavač

-daje ga državab) OLIGOPOL- više od jedan prodavač, ali ne punoc) MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA- velik broj prodavača koji nude dobra koja su bliska, ali ne i savršeni supstitutidiferencirani proizvodi

PODUZEĆE U POTPUNOJ KONKURENCIJI (kratki rok)-poduzeće nema nikakav utjecaj na cijenu, ona mu je zadana

P=MC tada poduzeće koje se nalazi u uvjetima savršene konkurencije maksimizira dobit P=MC se treba ostvariti gdje je krivulja MC-a rastuća

1) P1

P1<AVC

TR<VC Gubitak> FC Poduzeće se treba zatvoriti

2) P2

P2=AVC TP=VC gubitak=FC točka A- točka indiferencije ili ravnodušnosti poduzeće treba bez obzira na gubitak nastavit s radom jer i da zatvore fiksne troškove mora plaćati

3) P3

P3>AVC TR>VC gubitak < FC poduzeće treba nastaviti s radom

4) P4

P4=AC TR=TC gubitak=0, profit=0 točka B- točka nultog profita

5) P5

P5>AC TR>TC profit

Da bi poduzeće radilo mora P≥AVC

PODUZEĆE U POTPUNOJ KONKURENCIJI (dugi rok)- u dugom roku ne smije biti gubitaka i cijena mora biti P=LMC(dugoročni granični trošak)=LACmin (dugoročni prosječni trošak)

PODUZEĆE U NEPOTPUNOJ KONKURENCIJI-kadgod neko poduzeće ima utjecaj na cijenu govorimo o nepotpunoj konkurenciji

UZORCI NASTANKA NESAVRŠENE KONKURENCIJE1) Troškovni uvjeti2) Prepreka ulaska u neki sektor (carine)3) Strateška interakcija ili međudjelovanja

ANALIZA KRATKOM ROKU- dva su načina da se utvrdi pozicija max ukupnog profita u nepotpunoj konkurenciji

1) poduzeće treba naći onu ravnotežnu cijenu i količinu koja donosi najveći profit, a to je najveća razlika između ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troška (TC)

2) usporedba graničnog prihoda (MR) i graničnog troška (MC)- dokle god svaka dodatna jedinica proizvodnje donosi više nego što sama košta MR>MC

dotle će profit poduzeća rasti. On je maksimalan kad je MR=MC, uz dodatni uvjet P≥AVC

GRANIČNI PRIHOD (MR)- je promjena ukupnog prihoda ako se proizvodnja i prodaja povećaju za jednu jedinicu

P Q TR=P*Q MR20 0 0 018 1 18 1816 2 32 1414 3 42 1012 4 48 610 5 50 28 6 48 -26 7 42 -6

1) R-ravnoteža MR=MC ukupni profit maksimalan2) MR>MC SAVJET: povećati Q, smanjiti P, dok ne dođe u točku R3) MR<MC SAVJET: smanjiti Q, povećati P

FAKTORI PROIZVODNJEZa koga?- raspodjela

DOHODAK- predstavlja tok prinosa od rada, zemlje i kapitalazbroj ili priljev kamata, renti i svih drugih vrijednosti koje netko stekne u godini dana dohodak ovisi koje, u kojoj količini i koja je cijena inputa se posjeduje

- dohodak inputa=cijena*količina inputa- za svaki input se formira posebno tržište

NACIONALNI DOHODAK- zbroj svih dohodaka 3/4 nacionalnog dohotka otpada na rad( nadnice, plaće)u nacionalni dohodak spadaju i transferna plaćanja ( izdaci za socijalne slučajeve i dr…)

TRANSFERNA PLAĆANJA- plaćanja države pojedincima za koja pojedinac zauzvrat ne daje nikakvu uslugu. Npr. plaćanja za socijalnu skrb i osiguranje nezaposlenih.

BOGATSTVO-neto vrijednost opipljivih i financijskih stavki neke države ili osobe u nekom trenutku.-jednaka je razlici ukupne imovine i ukupnih obveza.

IZVEDENA POTRAŽNJA za faktorima proizvodnje-potražnja za inputima je izvedena iz potražnje za gotovim proizvodima

MEĐUOVISNE POTRAŽNJE- mogu biti u odnosu supstitucije, u fiksnoj relaciji, a u najčešćem slučaju su komplementi

- mora se odrediti udio svakog inputa u proizvodnji- i iza svakog inputa stoji njegova efikasnost koja utječe na potražnju za njim- ako je neki input efikasan poduzeće je spremno puno platiti- efikasnost smo izračunavali u fizičkim jedinicama preko graničnog proizvoda- doprinos pojedinog inputa može se iskazati i novčano preko prihoda graničnog proizvoda

MRP

prihod graničnog proizvoda rada=granični prihod *granični proizvod radaMRPL=MR*MPL

prihod graničnog proizvoda kapitala=granični prihod *granični proizvod kapitalaMRPk=MR*MPk

u uvjetima savršene konkurencije jer je P=MR

U nesavršenoj konkurenciji MRPL=P*MPL ,

PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA- je dodatni prihod koji poduzeće ostvaruje pomoću dodatnog inputa dok ostale inpute drži nepromijenjenim što je MPRL veći to je efikasnost radnika veća-PRAVILO O MAKSIMIZACIJI PROFITA PRI ANGAŽIRANJU INPUTA

- poduzeće će tražiti više nekog inputa i bit će spremno platiti više taj input ako je on efikasan

poduzeće nabavlja neke inpute sve dok mu se ne izjednači granični prihod proizvoda tog inputa sa cijenom inputa tada poduzeće ostvaruje max profit pravilo najmanjih troškova

Prihod graničnog proizvoda rada=cijena radaMRPL=PL

Prihod graničnog proizvoda kapitala=cijena kapitalaMRPK=PK

Prihod graničnog proizvoda zemlje=cijena zemljeMRPA=PA

P-cijena faktora proizvodnjeQ-količina faktora proizvodnje

sile ponude i potražnje djeluju tako da stvore visoke dohotke onih faktora proizvodnje koji imaju ili ograničenu proizvodnju ili visoku potražnju potražnja velika, ponuda mala nekog inputa manjka njegova cijena raste, vlasnik tog inputa je bogat…i obrnuto dohodak od nekog faktora proizvodnje će težiti padu ako se poveća raspoloživost tog faktora ili ako su pronađeni bliski supstituti ili ako potrošači prestanu tražiti gotove proizvode koji se proizvode od tog inpita

ZEMLJA I RENTA- prihod od zemlje je renta

RENTA- je cijena zemlje ili nekog drugog inputa koji ima fiksnu ponudu

- o potražnji ovisi cijena zemlje- količina se ne mijenja, ona je fiksna

- - visoka potražnja za gotovim proizvodom potiče visoku potražnju za inputom- IZVEDENA POTRAŽNJA- npr. visoka potražnja za pšenicom potiče visoku potražnj za zemljom

KAPITAL ILI KAPITALNA DOBRA- u materijalnom obliku- 1) građevine: tvornice….- 25 %2) oprema: računala, strojevi..- 70%3) zalihe: gotovi proizvodi i poluproizvodi

dva su načina zarade od kapitalnih dobra1) najveći dio zarade PROFIT2) RENTAL- renta na trajno dobro, tj. prihod od iznajmljivanja kapitalnog dobra

STOPA POVRATA NA KAPITALNO DOBRONeto rental( rental – trošak)*uloženi kapital *100

SADAŠNJA VRIJEDNOST KAPITALNOG – to je vrijednost svih budućih prihoda od nekog kapitalnog dobra svedena na današnji dan.

DISKONTIRANJE- proces pretvaranja budućeg dohotka u ekvivalentnu sadašnju vrijednost. Taj proces uzima budući dolarski iznos i smanjuje ga odgovarajućom diskontnom stopom.

a)bez dospijeća( vječna renta na zemlju

V-sadašnja vrijednost, N- primanja od kapitalnog dobra u godini dana, i-kamatna stopa

b) sa dospijećem

PROFIT- veličina koja se javlja kao razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška poslovni profit Ukupni prihod- ukupan trošak== poslovni profit- oportunitetni trošak= čisti ili ekonomski profit

ODREDNICE POSLOVNOG PROFITA1) implicitni povrat- oportunitetni troškovi u vlasništvu faktora proizvodnje u

vlasništvu poduzeća ili pojedinca2) profit kao nagrada za rizik (vanjski rizik)- poduzeća ne utječu na te uvjete (npr.

poslovni ciklusi, ekonomska politika..)3) profit kao nagrada za inovacije (unutarnji rizik4) monopolski profit

TRŽIŠTE RADA

REALNE NADNICE (W)- kupovna moć nadnica nekog radnika izražena u jedinicama robe i usluga. Mjeri se omjerom nominalne nadnice i indeksa potrošačkih cijena

POTRAŽNJA ZA RADOM- potražnja za radom odražava graničnu proizvodnost rada- -granična proizvodnost rada povećavat će se ako radnici imaju više kapitalnih dobra s

kojima rade ili ako su ona bolje kvalitete- Granična proizvodnost veća je kod radnika s više „ljudskog kapitala“

LJUDSKI KAPITAL- skup svih znanja i vještina koje pojedinac stekne tijekom odgoja i obrazovanja

Do točke A djeluje UČINAK SUPSTITUCIJE – radnici su spremni za veći novac raditi dodatne satoveOd točke A djeluje UČINAK DOHOTKA – radnici imaju dovoljan dohodak i zadovoljili su svoje potrebe te za dodatan novac ne žele raditi dodatne satove

RAZLIKE U NADNICAMA1. kompenzirajuće razlike – razlike između opasnih poslova i manje opasnih poslova2. kvaliteta rada – odvjetnici/smetlari; razlika u obrazovanju3. razlike u rentama jedinstvenih pojedinaca – nogometaši (imaju poseban talent, a mali

stupanj obrazovanja, a svejedno su visoko plaćeni)4. nekonkurentne skupine

DRŽAVA I EKONOMSKE FUNKCIJE DRŽAVEPostoje 3 načina na koja država mijenja ekonomska kretanja:

1. porezi2. rashodi3. regulacija ili propisi – regulira pojedine sektore, daje monopole, …

FUNKCIJE DRŽAVE1. povećanje ekonomske efikasnosti i učinkovitosti- mikroekonomska uloga- utječe na funkcioniranje pojedinih sektora proizvodnje(koje robe i usluge i u kojoj

količini se proizvode, kakva će biti alokacija resursa te kojim će se procesima proizvoditi)- država intervenira na tržište kada se pojave neki nedostaci tržišta2. smanjenje ekonomske nejednakosti- država utječe na tržišnu raspodjelu prema graničnoj proizvodnosti(za koga proizvoditi)- treba svakom članu društva garantirati određen standard ili minimum(država blagostanja)- država porezima i rashodima od jednih uzima, drugima daje te povećava jednakost3. stabiliziranje ekonomije kroz makroekonomsku politiku- država fiskalnom i monetarnom politikom sprječava nastanak velikih poremećaja u

ekonomiji(sprječava krize)- ublažava uspone i padove poslovnih ciklusa4. provođenje međunarodne ekonom. politike- u globalizaciji država ima bitnih funkcijaa) smanjuje ekonomske prepreke, omogućava slobodno kretanje ljudi i roba,smanjuje carineb) provođenje pomoći drugim državama za izlazak iz nerazvijenosti(UN, …pomoć preko

svjetske banke koja daje kredite uz povoljne kamate koje pomažu nerazvijenim državama za razvoj)

c) koordinacija makroekonomskih politika(poremećaj u jednoj državi utječe na ekonomiju druge države)

d) zaštita globalnog zagađenja

Država intervenira kada se pojave nedostaci tržištaNEDOSTACI TRŽIŠTA1. nepotpuno konkurentne strukture – država donosi zakone, provodi antimonopolsku

politiku, zabranjuje tajno dogovaranje2. eksternalije i javna dobra – kada se država ne bi miješala, tržište samo ne bi moglo riješiti

taj problemeksternalije – djelatnosti koje pozitivno ili negativno utječu na druge, a da ih oni ne plaćaju ili za njih primaju naknadejavna dobra – ceste i željeznice- država ulaže u nova znanstvena otkrića i istraživanja, regulira zagađenje okoliša(postoje

strogi propisi koji određuju koliko štetnih tvari se smije otpuštati u okoliš- i proizvodnju novih lijekovanesavršeni podaci – poduzeća često ne objavljuju

informacije koje im idu na štetu- država provodi analizu proizvoda i ima li štetnih tvari

TEORIJA JAVNOG IZBORA – kombinacija ekonomskih disciplina i političkih znanosti koja proučava kako država donosi odluke u vezi s javnim dobrom i zaštitom okoliša

država ima svoje promašaje1. kada država svojom odlukom ne doprinosi ekonomskoj efikasnosti2. kada država ne doprinosi poželjnoj raspodjeli

DRŽAVNI RASHODI I POREZI

1. RASHODI - efekt prelijevanja – ako je neka potreba široko rasprostranjena, treba se za nju brinuti

država- država skuplja poreze da bi sponzorirala socijalne programe(zdravstvo, izdaci za

siromašne i nezaposlene, subvencioniranje obrazovanja i transferna plaćanja)

2. POREZI- država određuje na koje robe i usluge treba sakupljati poreze- NAČELA OPOREZIVANJA a) načelo korisnosti – pojedinci bi trebali biti opterećeni porezima u skladu s koristima koje

dobivaju od državnog programab) načelo platne sposobnosti – pojedinci bi trebali biti opterećeni plaćanjem poreza u onom

opsegu koji je u skladu s njihovim dohotkom i bogatstvom- PROBLEMI OPOREZIVANJAa) pitanje vodoravne pravednosti – kaže da dvije osobe s istim dohotkom ili koriste istu

količinu državnog programa trebaju plaćati jednak porezb) pitanje okomite pravednosti - govori o tome kako bi osobe s različitim dohotkom trebalo

oporezivati(nejednake oporezivati nejednako)

PROPORCIONALNI POREZ – za bilo koji dohodak plaća se isti porezPROGRESIVNI POREZ – neki pojedinac plaća s porastom dohotka i relativno i apsolutno veći porezREGRESIVNI POREZ – porez koji znači da s porastom dohotka dio koji se plaća za porez se smanjuje, teže opterećuje siromašne

Poreze dijelimo na:1.DIREKTNE – nametnuti pojedincima ili poduzećima(porez na dohodak, porez na profit…)2.INDIREKTNI – porezi nametnuti na robe i usluge(PDV…)

DOHODAK GRANIČNA POREZNA STOPA0-5000 -40%5001-20000 -30%

20001 – 30000 5%30001 – 50000 10%50001 – 1mil. 30%

GRANIČNA POREZNA STOPA – dodatni porez na dodatni novac dohotka

PROSJEČNA POREZNA STOPA

t'

TKO SNOSI POREZNI TERET?- prebacivanje poreza unaprijed- potrošači, ako je potražnja neelastična u odnosu na

ponudu- prebacivanje poreza unazad- proizvođače, ako je ponuda manje elastična od potražne

MAKROEKONOMIJA

3 RAZLOGA IZUČAVANJA MAKROEKONOMIJE1) makroekonomski pokazatelji pokazuju o kakvoj je zemlji riječ (razvijena ili nerazvijena)2) zemlje mogu ekonomskom politikom utjecati na ekonomske rezultate ( makroekonomska funkcije države)3) makroekonomski programi čine sastavni dio izbornih programa raznih stranaka

2 TEME KOJE SE RASPRAVLJAJU U MAKROEKONOMIJI1) pitanje kratkoročnih tema (poslovni ciklusi)2) dugoročni gospodarski rast

CENTRALNA PITANJA KOJIMA SE BAVI MAKROEKONOMIJA1) pitanje zašto u pojedinim periodima proizvodnja i zaposlenost naglo padaju (poslovni

ciklusi)2) pitanje inflacije (zašto dolazi do promjene opće razine cijena, što dovodi do inflacije)3) kako država svojim mjerama može povećati gospodarski rast- TRADE OFF- ciljevi koji su međusobno konkurentni, npr odnos stope inflacije i stope

nezaposlenosti- Država mora odabrati ciljeve, ako je niska stopa inflacije visoka stopa nezaposlenosti

CILJEVI MAKROEKONOMIJE1) što veća proizvodnja i što brži rast- pokazatelj rasta ekonomske politike je BDP

- POTENCIJALNI GDP- je maksimalna razina bruto domaćeg proizvoda koja se može ostvariti s danim stupnjem tehnologije i brojem stanovništva bez ubrzanja inflacije

- Ako je niska stopa nezaposlenosti proizvodnja je iznad potencijalnog GDp-a visoka stopa potencijala

2) što veća zaposlenost, a što manja nezaposlenost- teret snosi pojedinac, ali je to i problem države3) stabilna razina cijena- problem je INFLACIJA (porast opće razine cijena) i DEFLACIJA (pad opće razine

cijena) država mora spriječiti te nagle promjene- intenzitet inflacije se mjeri stopom inflacije

stopa inflacije=

4) ravnoteža na međunarodnoj razini

ALATI MAKROEKONOMIJE1) fiskalna politika- program države koji se odnosi naa) transferna plaćanjab) poreze2) monetarna politika- ciljevi središnje banke u nadzoru nad novcem, kamatnim stopama i

uvjetima kreditiranja. Alati monetarne politike su: operacije otvorenog tržišta, obvezne rezerve i diskontna stopa

3) politike dohotka- kontrola nadnica i cijena strateških proizvoda pomoću kojih se želi suzbiti inflacija

4) međunarodna ekonomska politika- politika carina, kvota…

AGREGATNA PONUDA- ukupna ponuda u nekoj zemlji-to je ukupna količina roba i usluga koja su poduzeća u

nekoj zemlji spremna proizvesti i prodati u određenom vremenskom razdoblju- -ovisi o razini cijena, proizvodnom kapacitetu ekonomije i razini troškova- Poduzeća žele ponuditi više po većoj cijeni

- Ako razina cijena padne, poduzeća manje proizvode višak kapaciteta….i obrnuto

AGREGATNA POTRAŽNJA - je ukupna količina roba i usluga koje su različiti sektori gospodarstva spremni potrošiti u

danom vremenskom periodu - jednaka je zbroju: potrošnji potrošača + potrošnja poduzeća na investicije + potrošnja

države + neto izvoz- ovisi o razini cijena. Monetarnoj i fiskalnoj politici države…

Točka E- sva poduzeća žele prodati onoliko roba i usluga koliko svi potrošači žele kupiti, pri danoj cijeni makroekonomska ravnoteža

- ovisi o razini cijena i stvarnom iznosu BDP-a

P2- pri višoj razini cijena višak agregatne ponudeinflacijaP3- pri nižoj cijeni višak agregatne potražnjedeflacija

- kako indeks cijena pada potrošač je spreman kupiti više

KRATKI ROK PONUDE PODUZEĆA

DUGI ROK PONUDE PODUZEĆA

- AS je na razini potencijalnog BDP-a, svi troškovi se prilagođavaju i poduzeće nema motiva veće proizvodnje ako se poveća cijena

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ( BDP ili GDP)- njegovo kretanje pokazuje kretanje razvoja gospodarstva- to je ukupna tržišna vrijednost finalnih dobra u nekoj državi proizvedena u godini dana

2 NAČINA IZRAČUNAVANJA GDP-a1) proizvodni pristup- zbraja vrijednost toka finalnih dobara koje je proizvela ekonomija u nekoj državi

C-potrošnja građanaI- bruto investicije domaćeG-potrošnja države

X- neto izvoz

2) troškovni pristup- zbrajaju se zarade faktora proizvodnje ili troškovi proizvodnje finalnih dobara- nadnice + rente + rentali + kamate + amortizacija + indirektni porezi + profiti= BDP

PROBLEM DVOSTRUKOG OBRAČUNAVANJA1) proizvodni pristup- posredni proizvodi se ne obračunavaju, nego se zbraja vrijednost

samo finalnih dobara2) troškovni pristup- pristup dodatne vrijednosti- DODATNA VRIJEDNOST- razlika između ukupne prodaje i vrijednosti nabave od

drugih, na taj način se eliminira problem dvostrukog obračunavanja.

GODINA NOMINALNI GDP (P*Q) DEFLATOR GDP-a (P) REALNI GDP1929 104 1.00 1041933 56 0.75 75

Realni GDP= nominalni GDP/ deflator GDP-a

GDP- bruto domaći proizvod- amortizacija= NDP – neto domaći proizvod- neizravni porezi= NI- nacionalni dohodak- neto štednja poduzeća= PI- osobni dohodak građana- izravni porezi+ transferna plaćanja= DI- raspoloživi dohdak

RASPOLOŽIVI DOHODAK (DI)- ova veličina se dijeli na potrošnju ili štednju, a o tome građani sami odlučuju

POTROŠNJA (C)- sve ono što građani izdvajaju za osobnu potrošnju, tj. izdaci koje potrošači ili kućanstva troše na finalna dobra

- potrošnja ima najveći udio u GDP-u- potrošnja se raspodjeljuje naa) trajna dobrab) netrajna dobrac) usluge

- što je obitelj siromašnija veća je njihova potrošnja na neophodna dobra ; kako raste dohodak povećava se potrošnja na prehranu, kako dohodak dalje raste povećava se potrošnja na ostala dobra i usluge, te na kraju i luksuzna dobra.

ŠTEDNJA (S)- onaj dio dohotka koji nije potrošen- što je obitelj siromašnija štednja je manja- - negativna štednja- viša potrošnja od dohotka

KUĆANSTVO DI NETO ŠTEDNJA POTROŠNJA (DI- neto štednja)A 24000 -200 24200B 25000 0 25000C 26000 200 25800D 27000 400 26600

- točka B- točka pokrića

FUNKCIJA ŠTEDNJE- je odnos između štednje i raspoloživog dohotka (DI)FUNKCIJA POTROŠNJE- je odnos između potrošnje i raspoloživog dohotkaGRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (MPC)- veličina koja nam pokazuje koliko od dodatnog dolara DI-a ide na potrošnu

GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI (MPS)- veličina koja nam pokazuje koliko od dodatnog dolara DI-a ide na štednju

MPC+MPS=1

ŠTO ODREĐUJE POTROŠNJU?1) raspoloživi dohodak- što je veći država može više trošiti2) trajni dohodak i model potrošnje životnog ciklusa

3) bogatstvo

ŠTO ODREĐUJE ŠTEDNJU?1) socijalna politika države ( transferna plaćanja )2) tržišta kapitala -sve bolje funkcioniraju- pojedinci ako žele kupiti trajno dobro ili krenuti u poduzetništvo mogu se zadužiti ( krediti )3) bogatstvo se građana povećalo, plaća i druga primanja su rasla uzrok toga je rast i razvoj ekonomije

INVESTICIJE- u kratkom roku razlika u investicijama uzrokuje poslovne cikluse- investicije povećavaju potencijal proizvodnje, životni standard i rast ekonomije- poduzeća investiraju zbog profita- investicije i ulaganja podrazumijevaju stvarno povećanje kapitalnih dobara, tj. realnog

bogatstva- BRUTO DOMAĆA ULAGANJA- Investicije u obrazovanje- Investicije države- Investicije u inovacije- Investicije stranaca- Najviše investicija u opremu

NETO INVESTICIJE= bruto investicije – amortizacija

ODREDNICE INVESTICIJA1) prihodi2) troškovi ( kamate, kamatne stope, porezi)- profitabilnost investicija mora biti veća ili jednaka kamatnoj stopi- što je porez veći profit mora biti veći da bi se ulagalo3) očekivanja u budućnosti

a) veća proizvodnja, tj. bolje ekonomska situacijab)manja proizvodnja, lošija ekonomska situacija

INVESTICIONI MULTIPLIKATOR (k) – objašnjava kako se mijenja GDP u kratkom roku ako se investicije promjene ako se investicije povećaju GDP višestruko raste- porezni multiplikator, multiplikator državnih izdataka- PRETPOSTAVKE TEORIJE MULTIPLIKATORA1) cijene i nadnice fiksne2) postoje neiskorišteni kapaciteti3) utjecaj monetarnw politike- promjene na financijskom tržištu

k-multiplikator, ∆I- promjena investicija

ili MPS- granična sklonost štednji, MPC- granična sklonost potrošnji

Investicije se povećavaju za 100 milj. Dolara GDP se povećava 300 milj. ZAŠTO? - jer potražnja za nekim finalnim dobrom povećava potražnju za povezanim dobrima

FISKALNA POLITIKA 1) utječe na stabilizaciju privrede (kratkoročno)- država utječe na agregatnu potražnju

- kretanje obujma agregatne potražnje u skladu s kretanjem potencionalnog GDP-a- točka P inflatorni jaz država provodi fiskalnu politiku ( smanjuje rashode, povećava poreze) hlađenje ekonomije- točka C- deflatorni jaz- neiskorišteni kapaciteti, država mora oživjeti proizvodnju (država smanjuje poreze, povećava rashode)

2)Privredni rast ( dugoročno)- privredni rast ovisi o proizvodnom potencijalu- dugoročno se može utjecati samo ako se utječe na sve čimbenike koji su bitni za razvoj

ekonomije

FINANCIJSKI SUSTAV

FINANCIJSKA TRŽIŠTA- proces u kojem ekonomski subjekti uzimaju ili odobravaju zajmove za potrošnju i ulaganja

FINANCIJSKI SUSTAV SASTOJI SE OD:1) financijska tržišta2) poduzeća3) financijski posrednici- oni provode određene odluke koje su vezane uz provođenje potražnji i ponuda

financijskih sredstava

VAŽNI DIJELOVI FINANCIJSKIH TRŽIŠTA1) tržište novca2) tržišta imovina s fiksnom kamatnom stopom (obveznice, hipoteke)3) tržište dionica4) devizno tržište- na financijskim tržištima robe koje se prodaju su financijski instrumenti ( dionice,

obveznice, vrijednosni papiri…)

- Glavni subjekt financijskog tržišta financijski posredniciFINANCIJSKI POSREDNICI :

1) komercijalne banke- sakupljaju uštede od građana i poduzeća i prosljeđuju te zajmove i kredite drugim poduzećima

2) osiguravajuća društva i mirovinski fondovi- mirovinski fondovi sakupljaju doprinose za mirovine, a osiguravajuća društva smanjuju rizik

3) uzajamni fondovi- investicioni fondovi (dionički fondovi, obveznički fondovi, novčani fondovi, mješoviti fondovi)

4) preprodavači hipoteka- otkupljuju hipoteke od banaka i zarađuju na tome

FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA1) prijenos resursa kroz vrijeme, prostor i regije, i time utjecaj na alokaciju resursa

(poboljšava raspodjelu)2) smanjuje rizik3) skuplja i dijeli novčana sredstva štediša ili investitora

OBLICI FINANCIJSKE IMOVINE1) novac2) tekući i štedni računi3) državni vrijednosni papiri4) izvedenice- opcije na dionice5) mirovinski fondovi

KAMATNE STOPE- cijena posuđivanja novca na neko razdoblje- kad kamatna stopa raste pada vrijednost financijske i materijalne imovine…i obrnuto- FAKTORI O KOJIMA OVISI KAMATA:1) rok dospijeća- što je kasnije to je kamatna stopa veća

2) rizik- da li je ulaganja rizično ili ne--< što je rizik veći kamata veća3) likvidnost (sposobnost da se neki financijski instrument može pretvoriti u novac)- što je

neko sredstvo likvidnije kamatna stopa manja…i obrnuto4) administrativni troškovi

NOMINALANA KAMATNA STOPA- to je godišnji povrat izražen u dolarima na uloženi dolarREALNA KAMATNA STOPA- kamatna stopa mjerena robama, a ne novcem.

Realna kamatna stopa= nominalna kamatna stopa- stopa inflacije

NOVAC- sve što služi kao opće prihvaćeno sredstvo razmjene i plaćanja-papirni novac predstavlja veliku vrijednost, ali sam ne vrijedi gotovo ništa ; država mu daje vrijednost- zamjenici novca- kartice i čekovi

PONUDA NOVCA1) transakcijski novac M1

-potreban za kupnje i prodaje- M1= gotov novac + depozitni po viđenju (čekovi)M1=G + D

2) novčana masa ili kvazi novac M2

- M2=M1 + mali oročeni depoziti + uzajamni fondovi na malo prodajnom tržištu novca + štedni računi

FUNKCIJA NOVCA1) sredstvo razmjene roba i usluga2) sredstvo obračuna- preko novca se mjeri vrijednost svih stvari3) sredstvo očuvanja vrijednosti u vremenu: jedan dio novca pojedinci i poduzeća čuvaju

kao gotov novac

POTRAŽNJA NOVCA1) transakcijska potražnja- radi kupnje i prodaje2) špekulacijska potražnja- potražnja za imovinom

teorija portfelja- jedan dio imovine mora biti u obliku gotovog novca, tj. pojedinac treba raspodijeliti svoju financijsku imovinu na različite oblike

KAKO SE NOVCEM UTJEČE NA EKONOMIJU- monetarna politika centralne banke

- bilanca stanja banke se razlikuje od bilance stanja poduzeća jer ima resurse- jedan dio sredstava banke mora biti uložen u centralnu banku i banka ne može raspolagati njime-banke posluju s djelomičnim pokrićima ; jedna dio čuvaju za rezervu, a dio ulažu- država određuje stopu obvezne rezerve

- što je stopa obvezne rezerve veća banke imaju manje novaca na raspolaganju za ulaganja - proces stvaranja novca se ostvaruje kruženjem novca u poslovnim bankama

POČETNA POZICIJA BANKA 1 ZAVRŠNA POZICIJA BANKA 1 100%-tnim pokrićem r = 0.10 ILI 10%

POČETNA POZICIJA BANKA 2 ZAVRŠNA POZICIJA BANKA 2

taj proces pokazuje da dolazi do multiplikacije- stvara se više novaca u sustava nego što je ušlo u banke- MONETARNI MULTIPLIKATOR

m∙m=1/T

m∙m=novi depoziti/ nove rezerve=

m∙m=1/T =1/ 0.10 =10 1000 se povećava za 10 puta = 10000 + taj proces staje kada je ulazni depozit jednak svim rezervama u bankama obrnut proces od toga je kontrakcije ili sažimanje depozita1000*10=1000 -

- 1) kad bi banka povukla novac sa depozita centralne banke- 2)kad bi banka ostavila više novaca na depozitu centralne banke

MONETARNA POLTIKA- provodi je centralna banka

A Prezerve=1000 depoziti=1000

    UKUPNO=1000 UKUPNO=1000

A Prezerve=100zajmovi, investicije= 900

depoziti=1000

  

UKUPNO=1000 UKUPNO=1000

A Prezerve=900 depoziti=900

    UKUPNO=900 UKUPNO=900

A Prezerve=90zajmovi, investicije= 810

depoziti=900

  

UKUPNO=900 UKUPNO=900

- FED- amerika- Narodna banka- Hrvatska

3 OSNOVNA INSTRUMENTA MONETARNE POLITIKE1) stopa obvezne rezerve r- utvrđuju se u postocima - određuje je država, i to je zakonska obveza svih banakaPoslovne banke žele da je što manja jer imaju više novaca za zaradu

T=0.10 m∙m=10 T=0.20 m∙m= 5

D=R* m∙m D= depozit, R= rezerve, m∙m= monetarni multiplikatorD=R*5

što je kamatna stopa viša investicije su manje

2), operacije na otvorenom tržištu- kupnja i prodaja državnih vrijednosnih papira od strane centralne banke

1) Banka prodaje obveznice smanjenje ponude novca kamatna stopa (i) raste padaju investicije, neto izvoz, potrošnja pada agregatna potražnja (AD) pada smanjuje se realni GDP i inflacija

2) Banka kupuje obveznice povećanje ponude novca kamatna stopa pada rastu investicije, neto izvoz, potrošnja raste agregatna potražnja (AD) raste realni GDP raste

3) politika diskontne stope- kamatna stopa po kojoj centralna banka posuđuje novac poslovnim bankama

- ako centralna banka želi povećati novac u opticaju pojeftinjuje novac, smanjuje diskontnu stopu, poslovne banke više posuđuju od nje i prosljeđuju dalje… i obrnuto

- nije djelotvorna kao 2, jer centralna banka ne može prisiliti poslovne banke da uzimaju više kredita

4) ostale funkcije( zadaće)- STERILIZACIJA- povlačenje novca da ne dođe do inflacije- Upravljanje deviznim tržištima- Regulacija poslovanja poslovnih banaka- Osiguranje depozita- ako banka propadne, narodna banka ( centralna banka) osigurava

vraćanje depozita- Usklađivanje međunarodnih financija- suradnja centralnih banaka sa svjetskom bankom i

međunarodnim monetarnim fondom (MMF)

POSLOVNI CIKLUSI- određeni periodi rasta nezaposlenosti, pada proizvodnje i drugih ekonomskih čimbenika- traju od 2 do 10 godina- RECESIJA- pad BDP-a u 2 kvartala za redom- DEPRESIJA- ako BDP pada više od 9 mjeseci uzastopno- KRIZA- ako pada BDP uzastopno duže od 9 mjeseci- EKSPANZIJA- rast BDP-a, proizvodnje, investicija

pad investicija i proizvodnje dovodi do nezaposlenosti smanjuje se potražnja za gotovim dobrima smanjenje BDP-a inflacija se usporava RECESIJAEKSPANZIJA- obrnuto od recesije

TEORIJE POSLOVNIH CIKLUSA1) TEORIJE VANJSKIH IZVORA POSLOVNIH CIKLUSA- te cikluse uzrokuje nešto

što nije glavni čimbenik ekonomije (rat, revolucija..)2) TEORIJE UNUTARNJIH IZVORA POSLOVNIH CIKLUSA- uzrok je unutar

ekonomskog sustavaa) teorija akceleratora- multiplikator- kad proizvodnja raste poduzeća to potiče na investicije rast investicija višestruko

povećava BDP (investicioni multiplikator)- rast BDP-a dok ne dođe do granice proizvodnih mogućnosti, tada dolazi do pada

b) monetarne teorije- uzrok poslovnih ciklusa veća ili manja ponuda novca utječe na agregatnu potražnju- centralna banka provodi politiku jeftinog novca povećavaju se investicije poslovnih

banaka, uzima se više kredita i zajmova AD raste…vrijedi i obrnuto, kad centralna banka provodi politiku skupog novca

c) politička teorija- uzrok je ponašanje političkih stranaka koje manipuliraju ekonomskim sustavom da bi

dobili izbore

d) uzrok u promjeni agregatne ponude (AS)- šok ponude može doći zbog nagle promjene cijene (naftna kriza)

GLAVNI RAZLOG

ciklusi nastaju zbog promjene agregatne potražnje rast agregatne potražnje je izvor ekspanzije, a pad depresije.

E`- pada GDP i cijena treba povećati AD- mogu se povećati ili smanjiti neki faktori AD-a- AD=C+I+G+X

poslovni ciklusi su u današnje vrijeme rjeđi i blaži jer suvremen države znaju mnogo više o makroekonomiji, te znaju adekvatne načine da izvuku državu iz krize makroekonomska politika koju provodi država postoji i državni sektor koji stabilizira ekonomiju

NEZAPOSLENOST- u recesiji ovisno o padu BDP-a javlja se veća ili manja nezaposlenost- Artur Okun- utvrdio vezu između tržišta proizvodnje i tržišta rada

OKUNOV ZAKON- na svaki „% pada realnog BDP-a u odnosu na potencijalni, stopa nezaposlenosti se poveća za 1 postotni poen.

STOPA NEZAPOSLENOSTI- 20 % GODINA 2005. POTENCIJALNI BDP (BAZA-100)21% 2006. 98 ( pad realnog BDP-a u odnosu na

potencijalni za 2%

da bi zadržali istu stopu nezaposlenosti realni GDP mora rasti po istoj stopi kao i potencijalni, a ako bi htjeli smanjiti stopu nezaposlenosti, realni GDP mora rasti brže od potencijalnog

POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI rasipanje resursa proizvodnja unutar granica proizvodnih mogućnosti najveće posljedice za pojedinca, ali je to i društveni problem jer država mora nezaposlenima dati prihode (transferna plaćanja)

2 NAČINA MJERENJA NEZAPOSLENOSTI1) registrirana nezaposlenost- registrirana stopa nezaposlenosti

-postoje 2 probleme zbog kojeg to nije pravo mjerili nezaposlenosti neki ljudi se ne prijave na tržište rada, a neki rade na crno2) anketna nezaposlenost-Postavlja pitanje „imate li plaćeni posao i primate li stalna plaćanja- ko je nezaposlen?- ona osoba koja nema posao, ali ga aktivno traži-zaposleni + nezaposleni = radna snaga ( to su radno sposobni ljudi od 16-64 godine, osim onih koji se pripremaju za rad, npr studenti, i onih koji nisu sposobni za rad)

STOPA NEZAPOSLENOSTI= broj nezaposlenih/ radna snaga * 100

VRSTE NEZAPOSLENOSTI1) neizbježna nezaposlenost- posljedica što ljudi mijenjaju mjesto stalnog prebivališta ili

nisu zadovoljni radnim mjestom2) strukturna nezaposlenost- nepodudaranje ponude i potražnje u određenom sektoru ili

regiji rješava se tako da se neka zanimanja stimuliraju ili destimuliraju određenom državnom politikom

3) ciklička nezaposlenost- nastaje zbog toga što je potražnja za radom niska što je posljedica pada investicija i proizvodnje

TRŽIŠTE RADA

tržište rada nije fleksibilno i ne prilagođava se viškovima i manjkovima nesavršena konkurencija

DOBROVOLJNA NEZAPOSLENOST PRISILNA NEZAPOSLENOST

E-F dobrovoljna nezaposlenost K-H zaposleniH-G prisilno nezaposleni

INFLACIJA- porast opće razine cijenaDEFLACIJA- pad opće razine cijenaDEZINFLACIJA- pad stope inflacije

STOPA INFLACIJE= t-1- bazna godina, CPI- indeks cijena na malo ili indeks potrošačkih cijena

VRSTE INFLACIJE1) umjerena inflacija ( do 10% godišnje) cijene omogućuju dobre odluke

potrošača i proizvođača 2) galopirajuća ili vrlo visoka inflacija- jako iskrivljuje cijene i informiranost

potrošača i ponuđača3) hiperinflacija

EKONOMSKI UČINCI INFLACIJE- mijenja se relativni odnos cijena, što je veća inflacija veća razlika- inflacija utječe na:1) raspodjelu dohotka i bogatstva između ljudi- lakše se prilagođavaju bogati nego

siromašni 2) djelovanje na ekonomsku efikasnost- inflacija iskrivljuje cijenu roba, te cijena više nije

pravilna informacija za potrošače i ponuđače, te oni donose krive odluke- mogu nastati velike štete jer BDP pada- nastankom inflacije država reagira fiskalnom ili monetarnom politikom

VRSTE INFLACIJE S OBZIROM NA UZROK NASTANKA

1) INERCIJSKA INFLACIJA- predviđaju rast razina cijena, BDP isti, cijene se mijenjaju, AD i AS rastu jednako2) INFLACIJA POTRAŽNJE- AD se povećava brže od AS- - razlog – centralna banka povećava opticaj novca, tj. provodi politiku jeftinog novca

niska nezaposlenost

3) INFLACIJA TROŠKOVA- dolazi do promjene u ponudi- brzi rast troškova, čak i kad ima neiskorištenih kapaciteta

visoka nezaposlenost

STAGFLACIJA- stagnacija + inflacija pad proizvodnje ili stagniranje, a cijene rastuNAIRO- stopa nezaposlenosti koja ne ubrzava inflaciju, između visoke i niske nezaposlenosti

MEĐUNARODNA TRGOVINA

RAZLIKA IZMEĐU UNUTARNJE I MEĐUNARODNE TRGOVINE- međunarodna trgovina proširuje trgovinske mogućnosti- svaka država je suverena u kontroliranju međunarodne trgovine( donosi propise o

carinama, kvotama, izvozu i uvozu), a unutarnja trgovina je slobodna ( nema propisa)- svaka država ima svoju valutu formuliraju se devizni tečajevi

IZVORI MEĐUNARODNE TRGOVINE1) raznolikost prirodnih izvora (različiti klimatski uvjeti)2) razlike u ukusima ( običaji tradicije, vjera, nacionalnost,..)3) razlike u troškovima ( snižavanje troškova zbog prinosa na opseg9

- iz uvoza i izvoza stvara se korist

- David Ricardo 1918.--< teorija komparativne prednosti zašto države uvoze i izvoze?, koja je korist?

APSOLUTNA PREDNOST- znači da neka zemlja proizvodi sve proizvode na svjetskom tržištu kvalitetnije od bilo koje druge zemlje na svijetu

- David R. kaže da amerika ne smije sam proizvoditi sve proizvode, nego one gdje ima najveću prednost u odnosu na druge države,u tom području se treba specijalizirati, a treba uvoziti proizvode gdje ima relativno manju prednost

- Nerazvijene zemlje se trebaju specijalizirati u sektorima gdje najmanje zaostaju za razvijenim zemljama

TEORIJA KOMPARATIVNE PREDNOSTI- svaka zemlja će imati koristi ako se specijalizira u izvozu i proizvodnji onih proizvoda i usluga koje može proizvesti uz relativno niže troškove,…obratno od toga…svaka zemlja će imati koristi od uvoza onih dobara koje inače proizvodi uz relativno više troškove

KOMPARATIVNA PREDNOST- ako sve zemlje postupe prema teoriji komparativne prednosti dolazi do svjetske

efikasnosti, pomiče se svjetska krivulja granice proizvodnih mogućnosti povećava se potražnja i životni standard

- ne postoji slobodna trgovina, postoji protekcionizam ( države štite svoja poduzeća od konkurencije)

- mora postojati slobodna trgovina i države trebaju postupiti prema teoriji komparativne prednosti jer to dovodi do najveće efikasnosti i korisnosti

VRSTE CARINA1) prohibitivna carina- potpuno onemogućava trgovinu- štite se domaći proizvođači, oni sve proizvode domaći potrošači plaćaju skuplje

proizvode2) slobodna trgovina- - sa svjetskog tržišta bi kupovali jeftinije proizvode i prodavali ih skuplje u zemlji

cijena bi pala na svjetsku cijenu neefikasna poduzeća ne opstaju- Otvara se trgovina- Domaća neefikasna poduzeća teško opstaju, a potrošači plaća ju jeftinije proizvod 3) neprohibitivna carina - ne sprječava potpuno trgovinu, ali ipak donekle štiti domaće proizvođače- uvoz je manji- između dvije krajnosti ( slobodna carina i prohibitivna carina)

POSLJEDICA NEPROHIBITIVNE CARINE1) poskupljuje proizvod ( potrošači ispaštaju)2) povećava se broj domaćih poduzeća koja su zaštićena, što znači da se povećava broj

neefikasnih poduzeća koja opstaju samo zbog zaštite države3) država ima prihod od carina neto efekt je to da su potrošači više oštećeni nego što su prihodi države i profiti neefikasnih poduzeća

KVOTE- količinska ograničenja koja donosi država smanjujući uvoz- država daje dozvole uvoznicima- kvota ograničava trgovinu i utječe na potrošače jednako kao i carine- carina je prihod državi, a od kvota ima korist uvoznik koji jeftinije kupuje u unozemstvu,

a skuplje prodaje u državi

TROŠKOVI PRIJEVOZA- isto usporavaju trgovinu, a l ih za razliku od carina i kvota ne nameću ljudi, nego su posljedica prirode, udaljenosti…

ELEMENTI DONOŠENJA CARINA1) neekonomski argumenti- zagovara se zaštita domaćih proizvođača zbog neekonomskih

čimbenika ( zbog tradicije, običaja ili npr. nacionalne sigurnosti…)2) ekonomsko pogrešno zagovaranje carina- ekonomski neutemeljeni argumenti- bogatstvo se stvara u trgovini a ne proizvodnji neispravno jer se bogatstvo mjeri u

realnim robama, a ne novcu- tu spadaju i carine iz osvete3) potencijalno ispravni argumenti u korist carina- 3 argumenta- a) argument optimalne carine- skup carina koje maksimaliziraju domaći realni dohodak

naziva se optimalna carina- b) zaštita mladih industrija- država ima pomaže neko razdoblje da mogu opstati- c) smanjenje nezaposlenosti- nezaposlenost je bolje smanjivati fiskalnom i monetarnom

politikom nego carinama

DEVIZNI TEČAJ- iznos valute iskazan po drugoj valuti - formiraju se na tržištima deviznih tečajeva- poslovne i narodne banke kupuju i prodaju eure

3 SUSTAVA DEVIZNIH TEČAJEVA1) fiksni devizni tečaj- zlatni standard, formiraju se preko zlata države to brane2) plivajući devizni tečaj- formira se prema ponudi i potražnji države samo

monetarnom politikom mogu utjecati3) upravljano plivajući tečaj ili nadzirani tečaj- narodna banka diže ili spušta tečaj

koji se formira na tržištu

PROMJENE TEČAJA1) kad se tečaj mijenja pod utjecajem tržišta DEPRECIJACIJA- smanjene vrijednosti neke valute u odnosu na drugu valutu i to na deviznom tržištu ponudom i potražnjomAPRECIJACIJA- povećanje vrijednosti neke valute u odnosu na drugu valutu i to na deviznom tržištu ponudom i potražnjom

2) kad država službeno promjeni tečajDEVALVACIJA- službeno smanjenje vrijednosti neke valute u odnosu na drugu valutu od strane državeREVALVACIJA- službeno povećanje vrijednosti neke valute u odnosu na drugu valutu od strane države