ELEMENTI SIGURNOSTI CESTOVNIH VOZILA

Uvod• Automobilska industrija tek nakon Drugog

svjetskog rata poduzela niz mjera kako bi automobile učinila sigurnijim.

• analiza sigurnosnih karakteristika vozila (od prvih modela vozila do današnjih savremenih)

• auto-industrija razvijala po etapama gdje se:

• U prvoj etapi uglavnom radilo na poboljšanju konstrukcije, • zatim na razvoju materijala od kojih su dijelovi napravljeni • a u posljednje vrijeme posebna pažnja se posvećuje

uvođenju inteligentnih sistema u vozila koji značajno povećavaju sigurnost i olakšavaju upravljanje vozilom.

• Sve navedene mjere se i danas provode. • Tako da konstrukcijom i proizvodnjom, vozilo ima određene

sisteme i elemente koji svojim karakteristikama doprinose i poboljšanu sigurnosti saobraćaja.

• • 1904. godine – firma Sturtevant (USA) primjenjuje prvi automatski mjenjač,• • 1912. godine – firma Cadillac primjenjuje prvi elektrostarter za startovanje motora,• • 1920. godine – firma Duesenberg primjenjuje hidraulične kočnice na sva četiri točka,• • 1923. godine – firma Mercedes-Benz proizvodi sportske modele sa turbo-prehranjvanim • motorom,• • 1926. godine – firma Cadillac primjenjuje staklo otporno na razbijanje,• • 1928. godine – firma Cadillac primjenjuje sinhronizirani mjenjač,• • 1937. godine – firma Oldsmobil primjenjuje poluautomatski mjenjač,• • 1940. godine – firma Oldsmobil primjenjuje prvi pravi automatski mjenjač,• • 1941. godine – firma Packard primjenjuje klimatizaciju,• • 1948. godine – Shockley pronalazi tranzistor,• • 1952. godine – firma Packard primjenjuje servo kočnice,• • 1956. godine – firma Ford počinje primjenjivati pojase za sjedišta (tržište ne pokazuje interes),• • 1971. godine – proizveden prvi mikroprocesor (Intel 4004),• • 1973. godine – Chevrolet počinje primjenjivati vazdušne jastuke,• • 1975. godine – primjena katalizatora za smanjenje štetnih emisija• • 1984. godine – snažan prodor primjene mikroelektronike u automobilima,

• Osnovni sistemi sigurnosti vozila su:

• Aktivni sistemi i elementi (kočioni sistem, sistem za upravljanje, točkovi sa pnematikom, svjetlosni i signalni uređaji, ergonomski parametri vozila i uređaji koji povećavaju vidno polje vozača, konstrukcija sjedala, usmjerivači zraka, uređaji za grijanje, hlađenje, sistemi elastičnog vješanja).

• Pasivni elementi (karoserija-školjka, vrata, sigurnosni pojasevi, nasloni za glavu, vjetrobranska stakla, sigurnosni zračni jastuci, položaj motora, rezervoar i akumulator).

• Anti-kolizijski elementi koji podrazumijevaju uređaje za otkrivanje i izbjegavanje nezgoda (ESP, ASR, EBD i slično).

• Prema tome, sigurnosne karakteristike vozila možemo podijeliti u dvije grupe i to:

• Pasivne sigurnosne karakteristike automobila;• Aktivne sigurnosne karakteristike automobila

• Današnji moderni automobil je složeno tehničko sredstvo čije osobine nije moguće ocijeniti jednim parametrom.

• Složenost konstrukcije i veliki broj zahtjeva koji se postavljaju pred vozilo u uslovima racionalne eksploatacije čine da se njegov kvalitet kao sredstva transportnog rada može ocijeniti same preko niza eksploataciono tehničkih karakteristika,

• Ove karakteristike opisuju mogućnost korištenja vozila u određenim uslovima eksploatacije, odnosno daju bazu za ocjenu u kolikoj mjeri konstrukcija vozila odgovara zahtjevima eksploatacije.

• Osnovne eksploataciono tehničke karakteristike vozila su:• dinamičnost vozila,• ekonomičnost potrošnje goriva,• upravljivost vozila,• prohodnost vozila,• stabilnost vozila i• udobnost vozila.

VRSTE , PODJELA I KLASIFIKACIJA VOZILA

• Vozila i motornih vozila ima više vrsta i podjela.

• U zakonima o sigurnosti u cestovnom saobraćaja vozila naveden su:

• vrste cestovnih vozila, • date njihove definicije, usklađene sa ECE

pravilnicima,• klasifikacija vozila prema ECE pravilnicima.

Prema ECE pravilniku ECE R 78.00)

(Prema UN, Economic and Social Council, 16 April 1999. Anex 7/Rev. 2.)

• Specijalna namjenska vozila: Kategorije M i N za prijevoz putnika ili tereta, opremeKaravan vozila (sjedala i stolovi, spavanje, stanovanje, skladi¹ta)Oklopljena vozila Sanitetska vozila kategorije M

Kategorija T: Poljoprivredni i šumarski traktoriKotačna i gusjenična vozila, specijalno konstruirana za vuču i nošenje tereta, radni strojevi i prikolice namijenjeni za poljoprivredu i šumarstvo.

Kategorija G: Terenska vozila (izvan putna vozila)Kategorije M i N (koja ispunjavaju zahtjeve terenskih uvjeta kretanja)Kategorija M1 i N1 (koja ispunjavaju zahtjeve terenskih uvjeta kretanja)Napomena: Zahtjevi su detaljno definirani u smjernicama UN. Simboli M i N mogu biti kombinirani sa simbolom G.Primjerice: N1G je vozilo kateg. N1 prikladno za terensku uporabu.Definicije tipa nadgradnjePutnička vozila M1 (od salona do višenamjenskih automobila: AA, AB, AC, AD, AE, AF).Specijalna namjenska vozila M1 (od karavan vozila, oklopljenih vozila, sanitetskih do mrtvačkih kola: SA, SB, SC, SD).

OSNOVNI FIZIKALNI POJMOVI O PONAŠANJU VOZILA NA KOLOVOZU

• Maksimalne vrijednosti vučnih sila.

• Maksimalne vrijednosti kočionih sila. • • Stabilnost vozila u pravcu i zakrivljenostima ceste. Klizanje jedne osovine. • Podupravljivost i predupravljivost vozila.• • Elementi pomoću kojih se definiše sigurnost u saobraćaju prilikom izvođenja radnje obilaženja, preticanja i kočenja vozila • Kretanja i zaustavljanja cestovnih vozila

Elementi kretanja vozila: • definišu sigurnosni razmak između vozila, • i mogućnosti preticanje, obilaženje, mimoilaženje,• Elementi zaustavljanja vozila: • tragovi kočenja, klizanja i zanošenja, • put kočenja, zaustavljanja i usporavanja,

• Uređaji za mjerenje performansi kočenja (krive usporenja vozila, krive brzine i pređenog puta tokom procesa intenzivnog kočenja)

•

Kočenje -Toyota auris

Toyota auris

Toyota auris

2. ODREĐIVANJE BRZINE KRETANJA CESTOVNIH VOZILA

• Određivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu tragova kočenja

• Određivanje brzine kretanja grafo-analitičkom metodom, • Određivanje brzine kretanja motornog vozila na osnovu

stepena oštećenja,• Određivanje brzine kretanja motornog vozila na pomoću

mjernih uređaja• Određivanje sigurnosne brzine kretanja motornog vozila• Određivanje granične brzine kretanja motornog vozila• Određivanje vanjskih uticaja na brzinu kretanja motornih

vozila

3. ASPEKTI SIGURNOSTI VOZILA U SAOBRAĆAJU

• S obzirom da sigurnost vozila , zavisi od više uticajnih faktora, oblast sigurnosti vozila je podeljena u dva glavna segmenta:

• a) aktivana sigurnost i• b) pasivna sigurnost• pri čemu svaki od ovih segmenata ima dosta uticajnih faktora, koje

je najčešće teško sve pobrojati• Razmotriti ćemo samo one koje koje su najčešći faktori nezgoda.

3.1. Aktivna sigurnost

Aktivna sigurnosti , sa aspekta vozila, obuhvata pre svega

preventivne mjere, koje konstruktor vozila mora da obuhvati još u fazi projektovanja vozila, a koji se odnose na sistem vozač – vozilo - put, kako nebi došlo do konfliktnih situacija.

• Preventivne mjere se odnose na slijedeće: • nalaženje mogućnosti za blagovremeno uočavanje i

reagovanje u odnosu na ostale učesnike u saobraćaju (pješaci i ostala vozila) i ograničenje informacija koje vozač prima iz okoline, sve sa aspekta otklanjanja mogućnosti za saobraćajne nezgode

3.1. Aktivna sigurnost

• Navedene mjere mogu se ostvariti: 1. Konstrukcijom efikasnosnog i pouzdanog

kočionog i upravljačkog sistema vozila.2. Smanjivanjem i otklanjanjem neodgovarajućih

uslova u vozilu koji su vezani za: (buka, oscilacije, provjetravanje i klimatizacija,

ne odgovarajući raspored komandi i ergonomski faktori i komfor vožnje)

•

3.1. Aktivna sigurnost

• Dakle, sa aspekta vozila, osnovni elementi aktivne bezbjednosti su:

• - bezbjednost vožnje (mogućnost blagovremenog i pouzdanog

upravljanja i kočenja, ubrzanja i sličnog)• - uslovna bezbjednost (komfor vožnje): udobnost i ergonomija

sjedišta, buka i oscilacije vozila, provetravanje i klimatizacija)• - bezbjednost upravljanja i rukovanja (pouzdanost sistema:

točkovi, kočnice i upravljački sistem) - blagovremenost opažanja, pod kojom se može da se svrsta

oprema za signalizaciju i osvjetljavanje, vidljivost kroz vozačko staklo (odmrazavaje, sušenje i brisanje vjetrobrana,akustički signali za upozorenje i alarm).

Elementi i sistemi aktivne sigurnosti

3.1.1 Elementi i sistemi aktivne sigurnosti• 1.Farovi i svjetlosna signalizacija (Regulative kojom je definisana ova oblast data

je pravilnikom ECE R 21. Međunarodne regulative koje definišu uređaje i djelove za svjetla i signalizaciju su ECE 1do 8, 20; 31; 48; 65; 77.

• Shodno propisima, na vozilima smiju da se koriste samo od prozvođača propisani i homologovani svjetlosni uređaji i djelovi (sijalice, refleksni zaštitnici sijaličnih paketa i slično).

• Regulative kojom je definisana ova oblast data je pravilnikom ECE R 21.

• Elementi svetlosne signalizacije• 1. Svjtla za maglu 2. Farovi i oborena svetla• 3. Poziciona i gabaritna svjetla 4. Stop svjetla• 5. Refleksna signalizacija (katadiopteri) i• 6. Svetla za vožnju unazad• svjetla registracione tablice i zadnja poziciona svetla• 7. Pokazivači smjera i siguronosna svjetla

• Isto tako ECE pravilnikom je regulisan kvalitet sočiva kao i boja svjetla. Na primer, do donošenja ECE pravilnika, francuska vozila su imala svjetla žute boje, što je objašnjavano kraćom talasnom dužinom svjetlosnog zraka. Prema ECE pravilniku svjetla sada moraju biti isključivo bjele boje

•

Međunarodne regulative koje definišu uređaje i djelove za svjetla i signalizaciju su ECE 1do 8, 20; 31; 48; 65; 77.

2. Vjetrobrani-svi uslovi za kvalitetnu vidljivost kroz vozačko staklo, odnosno: odmrzavanje i sušenje, brisači, perači vetrobrana, propustljivost svjetlosti i rasprskavanje ili onemogućavanje rasprskavanja vjetrobrana u slučaju udesa.

• 

3. Retrovizori (Vrsta i polozaj retrovizora definisanu su regulativama ECE R 46.) 

4.Unutrašnjost vozila Pod rječju "unutrašnjost vozila" definišu se brojni elementi koji se nalaze u samom vozilu a omogućavaju bezbjednost vožnje i putnika: plafon i bočne površine vozila, simboli, kontrolna

svjetla, brzinomer i ostali instrumenti (na primjer unutrašnji i spoljni termometar, sat, mjerač količine goriva), upravljački uređaj i podešenost upravljača vozaču, unutrašnja zaštita putnika kod sudara (vazdušni jastuci).

•  

5. Vidno polje(Proces ispitivanja vidnog polja definisan je standardom evropske unije 77/649 EWG)

6. Komfor putnika (Dio regulativa iz ove oblasti obuhvaćen je brojnim pravilnicima: 78/548 EWG; ECE R11; R 32; R 44)

7.Poteznica vozila (vučni uređaj) Za putnička vozila oblik spojničke lopte propisan je standardom ISO 1103 i ISO 3853 iz 2001. godine. Za teretna vozila vučni uređaji su takođe propisani standardima, zavisno od tipa i vrste (vučno sedlo, vučni klinasti uređaj, vučna oka i slično).

• 8. Nožne komande (Ova karakteristika je posebno važna kao jedan od aspekata bezbjednosti, te je stoga regulisana propisom ECE R 35.

 • 9.Vozni postroj . Pod voznim postrojem vozila,

sa aspekta bezbjednosti, misli se pre svega na sistem kočenja, sistem oslanjanja (vješanja autobobila), i na točkove vozila.

 • 10. Sistem za upravljanje vozilom • 11. Elektronska kontrola

• Prema prikazanoj podjeli mogu se izdvojiti klasični aktivni sistemi vozila ( bezbjednost vožnje, konfor vožnje, - bezbjednost upravljanja i rukovanja:

• Točkovi– autogume vozila; sistem za kočenje,; Sistem za upravljanje vozilom; Sistem oslanjanja (vješanja autobobila).

• Kod savremenih konstrukcija vozila, na navedene sisteme aktivne sigurnosti se nadograđuje telematička opreme ili ITS

• (Uređaji za automatsku regulaciju kretanja vozila koji predstavljaju sklop sistema kojima se bez uticaja vozača omogućava pravilno održavanje stabilnosti kretanja vozila, bez obzira na uslove kolovoza.

• Osnovna funkcija takvih sistema je ustvari pomoć vozaču, da može eventualno,sa nekim zakašnjenjem, da reaguje i održi stabilno kretanje vozila, s obzirom da sadašnje stanje tehnike i "inteleligencije" sistema ne omogućuje potpuno"isključenje" vozača na proces odlučivanja o toku vožnje.

• Razvojni trendovi telematičke opreme koja se nadograđuje na sisteme aktivne sigurnosti vozila

• ABS - Antiblokirajući sistemi; ASR - Sistem protiv proklizavanja pogonskih točkova; EDS - Elektronska blokada diferencijala vozila; ESP - Elektronski program stabilnosti vozila ; BAS - Elektronski pojačivač sile kočenja.

• Sistemi za detekciju vozila, djelimičnu kontrolu vozila i podršku vozaču; GPS - Globalni pozicionirajući sistem; ISA - Inteligentna regulacija brzine ; ACC - Prilagodljiva kontrola brzine; LKAS - Sistem pomoći ostanka vozila u saobraćajnoj traci; INV- Sistem vizuelne detekcija pješaka;

3.2 ELEMENTI PASIVNE SIGURNOSTI VOZILA I PUTNIKA

• • Veličina i čvrstoća karoserije; Sjedište i nasloni za

glavu; Sigurnosni pojasevi; Zračni jastuci • (AIRBAG) ; Dječija sjedišta; Razvojni trendovi

komponenti unutrašnje i vanjske sigurnosti vozila.• Pregled propisa o testiranju pasivne sigurnosti vozila,

crash testovi. Vrste i elementi izvođenja crash • testova vozila; Puni prednji (frontalni) crash test;

Djelimični prednji (frontalni) crash test; Bočni crash test; Crash test bočnog naleta vozila na stub; Crash test naleta vozila na pješaka; Ocjenjivanje pasivne sigurnosti.

4. VRSTE I KLASIFIKACIJA SUDARA MOTORNIH VOZILA

• Elementi sudara, Klasifikacija sudara, Elementi teorije pri analizi sudara motornih vozila, Analitičke i grafo-analitičke metode analize sudara motornih vozila, Energetske metode i postupci pri analizi sudara motornih vozila.

Literatura

• Lindov, O.: Sigurnost u cestovnom saobraćaju , Univerzitetski udžbenik, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2008.;

• Rotim F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa- Svezak 1 – Ekspertize prometnih nezgoda, Suvremeni promet, Zagreb, 1990.;

• Rotim F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa- Svezak 2 – Kinetika vozila, Suvremeni promet, Zagreb, 1991.;

• Rotim F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa- Svezak 3 – Sudari vozila, Suvremeni promet, Zagreb, 1992.;

• Dragač R.: Bezbednost drumskog saobraćaja – Knjiga III, Saobraćajni Fakultet, Beograd 1994.;• Čović M., Zečević D., …: Vještačenja u cestovnom prometu, Informator, Zagreb, 1987.;• Golubić J.: Osnove tehnike i sigurnosti prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1992.;• Kiencke,U. , Nielsen: Automotive Control Systems For Engine, Driveline, and Vehicle Second edition Dučić,R.: Dinamika ABS, Univerzitetski udžbenik, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo