RAČUNOVODSTVOSKRIPTA – PREDAVANJA

By : Mina

UVOD

Računovodstvo se bavi evidentiranjem, prikupljanjem aktivnosti koje

se dešavaju u firmi. Računovodstvo možemo definisati kao

evidenciju poslovnih dešavanja u firmi. Ono je sistem koji ima 5

dijelova, i to:

1. knjigovodstvo

2. analiza

3. kontrola

4. planiranje

5. informiranje finansijski izvještaji

Računovodstvene kategorije su:

1. sredstva

2. kapital

3. obaveze

4. prihodi

5. rashodi

6. finansijski rezultat

Sredstva su resursi bez kojih nema aktivnosti. Dijele se na

dugoročne i kratkoročne.

U dugoročnu imovinu spadaju:

- imovine koje traju duže od godinu dana i koje ne mijenjaju svoj

oblik.

- nematerijalna : licence, patetni, programi

- materijalna : nekretnine, oprema.

1

U kratkoročnu imovinu spadaju:

- novac

- zalihe

- kratkoročna finansijska sredstva

- kratkoročna potraživanja

Kapitalni izvor sredstava za koje nema vraćanja obaveza naziva

se kapital. Dijeli se na više načina:

- nominalni;

- državni;

- privatni;

- društveni.

Sredstva se mogu nabaviti iz kapitala ili iz duga tj.

KAPITAL + OBAVEZE = SREDSTVA1

Prihodi nastaju prodavanjem robe ili usluge. Dijelimo ih na

vandredne i redovne prihode.

Rashodi nastaju smanjenjem ekonomske koristi subjekta ili

povećanjem obaveze.

Da bi proizvod postao rashod, on se mora prodavati te troškovi

prodajom postaju rashodi.

Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda. Dakle,

ukoliko je prihod veći radi se o dobiti i obratno, ukoliko je rashod

veći onda nastaje gubitak.

1 kapital i obaveze su u aktivi, dok su sredstva u pasivi

2

RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI

Za vođenje rašunovodstva potrebni su računovodstveni instrumenti.

Njih čine:

1. računovodstvene isprave (temeljnice) kojima se potvrđuje

nastanak poslovnih promjena;

2. računovodstveni računi (konta) kao nositelji podataka i

instrumenti računovodstvene sustanosti

3. poslovne knjige kao kronološka, sustavna i dokumentovana

evidencija.

Računovodstvene isprave : temelj unosa podataka u

računovodstvu jesu uredne, vjerodostojne i tačne knjigovodstvene

isprave kojima se potvrđuje nastanak poslovnih promjena.

Pravila struke obavezuje da sve isprave moraju biti ispostavljene na

mjestu i u vrijeme nastanka poslovnih promjena. Moraju biti

napisane tintom ili hemijskom olovkom, pisačim strojem i to izravno

kopirnom metodom tj računarom.

Na knjigovodstvenim ispravama tekst se ne smije brisati. Ako ima

ispravaka, on se provodi tako da se prekriži napisani tekst

vodoravnom crtom, tako da prije napisani tekst ostane vidljiv, a iza

njega se piše ispravni tekst tj iznos. Osoba koja je napravila ispravku

mora staviti svoj skraćeni potpis.

Nalozi blagajni i banci na kojoj je učinjena pogreška ne smiju se

ispravljati nego se poništavaju i izvode novi.

Vrste knjigovodstvenih isprava

Možemo ih podijeliti :

a. prema mjestu nastanka poslovne promjene;

b. prema sadržaju broja poslovnih promjena;

3

c. ostali kriteriji.

Računovodstvene isprave koje ispostavljaju poslovni partneri nakon

provedene kontrole dostavljaju se putem dostavne knjige.

Prema mjestu ispostavljanja, računovodstvene isprave dijelimo na:

1. unutarnje : unutar firme;

2. vanjske : izvan firme.

Prema broju poslovnih promjena:

1. izvorne : blagajnička uplata i isplata;

2. izvedene : rekapitulacija većeg broja izvornih isprava.

Računovodstvene isprave moraju biti formalno, materijalno i

računski ispravne.

a. Formalna ispravnost sadrži ove odlike:

- naziv firme;

- naziv i redni br. Isprave;

- mjesto i datum izdavanja;

- imena osoba (firmi) koje sudjeluju u poslovnoj promjeni;

- sadržaj i naziv izdavanja isprave

b. Materijalna : jeste u tome da njenu ispostavljenost tvrde

stvarni događaji.

c. Računovodstvena ispravnost : sabiranje svih stavki mora biti

tačna.

Provjera i kontrola knjigovodstvenih isprava

Prije unosa podataka sve se isprave moraju provjeriti formalno,

materijalno i računski.

4

Provjeru isprava obavlja likvidator. Za svaku vrstu isprava

poduzetnik imenuje odgovornu osobu za kontrolu ispravnosti

knjigovodstvenih isprava i tu ispravnost ta osoba potvrđuje sa

potpisom.

Kontiranje : prema sadržaju isprave određuje se račun konto na

kojem će se unijeti podaci knjiženja. To određivanje unosa podataka

nazivamo kontiranje.

Ovaj posao obavlja konter, koji mora poznavati tok unosa podataka i

poznavati računovodstvo.

Na imovini, obavezama, kapitalu, prihodu i rashodu nastaje veliki

broj promjena. Računovođa mora imati ažurne podatke u poslovanju

poduzetnika, tj podatke o promjenama na kapitalu, prihodima,

rashodima, itd.

Ovo kretanje tj povećanje ili smanjenje prihoda, rashoda, kapitala,

obaveza i imovine iskazuje se računima (kontima). Računi služe za

tekući unos podataka i putem njih se prate svi događaji unutar

firme.

Račun (konto) se može prikazati u obliku slova T, koje na svojim

„krakovima“ pokazuje dugovnu i potražnu stranu.

Često se, umjesto duguje i potražuje, koriste i drugi izrazi:

DUGUJE:

- ulaz;

- primitak;

- rashod.

POTRAŽUJE:

- izlaz;

- izdatak;

5

- prihod.

Za knjiženja na ovim računima koriste se ovi termini:

DUGUJE:

- teretiti račun;

- knjižiti ulaz;

- knjižiti primitak.

POTRAŽUJE:

- rasteretiti račun;

- priznati račun;

- odobriti račun;

- razdužiti račun;

- knjižiti izlaz;

- knjižiti izdatak.

Svaka poslovna promjena knjiži se tako da sa njom u vezi jedan

račun duguje a drugi potražuje.2

Oblici računa

Postoje četiri oblika računa:

1. jednostrani račun ili račun po pagini;

2. dvostrani račun ili folio;

3. stepeničasti račun;

4. t – račun.

Jednostrani račun je račun na jednoj strani, a ima slijedeće

elemente:

2 Ista poslovna promjena se knjiži na dva računa.

6

- datum poslovne promjene ;

- stubac za oznaku isprave;

- stubac za kratki opis poslovne promjene;

- stubac za stranu dnevnika;

- stubac za duguje i potražuje;

- stubac za saldo.

Dvostrani račun, osim datuma i isprava sadrži dugovnu i potražnu

stranu.

Stepeničasti račun je račun po pagini. Taj oblik računa nema dva

novčana stubca, nego samo jedan.

T – račun je skraćeni oblik računa po pagini, te je od njega samo

uzet stubac za duguje i potražuje.

Knjigovodstvena stavka i protustavka

Dakle, knjiži se na dva računa. Ako jedan duguje, onda će drugi

potraživat.

Knjiženje na jednom računu zovemo stavka, a na drugom računu

protustavka.

Oznake sa 1, 2, 3 povezuju protustavke, gdje jedan duguje a druga

potražuje.

PODJELA RAČUNA ( najbitnije predavanje!!!! )

Knjigovodstvene račune dijelimo:

a. prema sadržaju: na aktivne, pasivne, a-pasivne, p-

aktivne;

7

b. prema praćenju uspjeha poslovanja: rč rashoda, prihoda

i finan rezultata;

c. prema opsegu podataka i mogućnosti rasčlanjivanja na

sintetičke i analitičke;

d. prema samostalnosti iskazivanja podataka: samostalni

rč, rč ispravke vrijednosti i prelazni rč;

e. prema odnosu na bilansu: rč bilansnih pozicija i rč izvan

bilansnih pozicija.

Aktivni računi : aktivni su oni računi kojima se u knjigama prati

kretanje i stanje imovine (sredstava). Njihova dugovna strana veća

je od potražne i oni iskazuju dugovni saldo.3

Pasivni računi : su oni računi kojima je potražna strana veća od

dugovne tj imaju potražni saldo. Pasivni računi su računi kapitala i

obaveza (kratkoročni krediti).

Otvaranje računa : otvaranje računa tj unošenje prvog knjiženja

na račune redovito se obavlja iz početne bilanse. Iz početne bilanse

stanje svih pozicija aktive prenosimo kao početna salda na dugovnu

stranu odgovarajućih aktivnih računa, a ostale stavke glavnice i

obaveza na potražnu stranu odgovarajućih pasivnih računa. Kada

otvaramo račun prema početnoj bilansi u prvi red stubca opis

unosimo riječ saldo ili početno stanje ili Sa.

Saldo je stanje računa tj razlika između zbroja dugovne i potražne

strane, odnosno zbroja dugovne i potražne strane.

Zaključak : zaključiti knjigovodstveni račun znači utvrditi vrijednost

nastalih promjena tokom godine i utvrditi stanje koje je nastalo

nakon tih promjena.

Računi se redovito zaključuju na kraju poslovne godine ili u trenutku

prestanka rada firme.

3 Saldo: razlika dugovne i potražne strane; dugovni saldo : dugovna strana veća od potražne.Pri sastavljanju bilanse dugovna se salda aktivnih računa unose kao bilansna pozicija aktive.Aktivno-pasivni računi : dugovna strana; pasivno-aktivna : potražna strana.

8

To se radi tako da se utvrdi saldo tj razlika između zbroja dugovne i

potražne strane, pa se ono prenese na manju stranu kao saldo

izravnanja (zaključni saldo).

Račun se pocrta, broji se dugovna i potražna strana koja nakon

knjiženja zaključnog salda moraju biti jednaka. Nakon toga pocrtamo

iznose dvjema vodoravnim crtama tzv zaključnim crtama. Neispisan

prostor se poništava kosom isprekidanom crtom koju zovemo

koljeno.

Računi pračenja uspjeha poslovanja

Računi pomoću kojih pratimo uspjeh poslovanja i utvrđujemo

finansijski rezultat zovemo uspješnim računima.

Uspješni računi su:

a. računi prihoda;

b. računi rashoda;

c. računi finansijskog rezultata (dobitak i gubitak).

Svojstvo računa rashoda : da oni uvijek nastankom rashoda duguju.

Svojstvo računa prihoda : da oni uvijek prilikom nastanka se knjiže

potražno.

Na kraju obračunskog razdoblja računi prihoda i rashoda se

međusobno izravnavaju pokrićem rashoda iz ostvarenih prihoda.

Višak prihoda : prikazuje se kao pozitivan finansijski rezultat ili dobit.

9

Višak rashoda nad prihodima kao negativan finansijski rezultat ili

gubitak.

Nakon tog knjiženja računi rashoda i prihoda su izravnani i ne

javljaju se u bilansi.

Računi prema opsegu podataka i mogućnosti rasčlanjivanja

Prema ovoj podjeli, račune dijelimo na:

1. sintetičke ;

2. analitičke.

Sintetički račun : je zbirni račun koji daje skupne (zbirne) podatke

za pojedine skupine istih ili srodnih sredstava ili izvora sredstava,

prihoda ili rashoda. Takav račun je npr račun dobavljača, na kome

poduzetnik prati sve poslovne promjene vezane za dobavljače.

Sintetički računi su i računi kupaca, ali iz tog računa se ne mogu

znati vrste kupaca tj koliko pojedinačno duguju ali zbirno znamo

koliko su kupci dužni.

10

U poslovanju moramo znati detaljno podatke o dobavljačima,

kupcima itd. Sve te podatke ne možemo znati iz sintetičkih računa,

nego sintetički račun rasčlanjujemo i upravo takve račune pomoću

kojim rasčlanjujemo sintetičke račune nazivamo analitičkim

računima.

Analitički računi : su rasčlanjeni računi istoimenog sintetičkog

računa tj oni su dio samog sintetičkog računa.

Sintetički račun kupaca rasčlanit ćemo tako da na svakog kupca

otvorimo poseban analitički račun.

Računi prema samostalnosti iskazivanja podataka

Prema ovom kriteriju, račune dijelimo na:

1. samostalni računi;

2. računi ispravke vrijednosti;

3. prijelazni računi.

Samostalni računi : nazivamo svaki račun koji samostalno

iskazuje podatke o kretanju i stanju imovine prihoda, rashoda,

obaveza neovisno o stalnim računima.

Samostalni računi su :

11

a. blagajna ;

b. kupci ;

c. dobavljači;

d. troškovi ;

e. prihodi od prodaje.

Računi ispravke vrijednosti ili korekturni računi : su

nesamostalni računi jer su njihove vrijednosti vezane za račune čiju

vrijednost ispravljamo i svode ih na svarnu vrijednost. Takvi su

računi :

a. ispravka vrijednosti 4(nekretnine, postrojenja, opreme);

b. razlika u cijeni robe.

Prijelazni račun : ovim računima se privremeno knjiže poslovne

promjene iz područja novčanog poslovanja (žiroračuni, blagajne). Na

tim se računima knjiženja provode faze knjiženja poslovnih događaja

koji prate dvije isprave nastale u određenom razdoblju.

Računi prema položaju bilansnih stanja

Računi bilansnih pozicija : aktivno – pasivni računi koji prilikom

sastavljanja bilanse iskazuju neko stanje.

Računi izvanbilansnih pozicija : nisu sastavni dio aktive i pasive, oni

obično iskazuju tuđa sredstva, sredstva primljena na posudbu i sl.

Računi izvanbilansnih pozicija se unose u bilansu, ali ispod broja

aktive i pasive.

POSLOVNE KNJIGE

4 Ispravka vrijednosti (nekretnine, postrojenja i opreme) je ustvari akumulirana amortizacija.

12

Poslovne knjige imaju obilježje javne isprave. Početna stanja

pomoćnih i osnovnih poslovnih knjiga unose se na temelju stanja

istih knjiga iz protekle godine koje su prije toga uskađene popisom

(inventurom).

Poduzetnik vodi poslovne knjige koje se sastoje od

računovodstvenih računa. U njima se unose podaci po nastalnim

poslovnih promjenama u poduzeću. Poslovne knjige se vode za

poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini, a otvaraju se

na temelju stanja računa, imovine, kapitala i obaveza iz početne

bilanse, ako u početnoj bilansi postoji saldo.

Vrste i oblici poslovnih knjiga

Sukladno zakonu o računovodstvenom poslovanju knjige se dijele

na:

a. osnovne

b. pomoćne.

U osnovne poslovne knjige spadaju :

a. dnevnik ;

b. glavna knjiga.

Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se vremenskim slijedom

bilježe poslovne promjene odmah pošto su nastale. Poslovne

promjene bilježe se vremenskim slijedom jedna ispod druge kako su

nastale, bez obzira na to jesul međusobno povezane ili ne. Prema

tome, dnevnik daje pregled poslovanja o određenom razdoblju.

Pored ove funkcije dnevnika, što je dnevnik hronološka evidencija,

on ima i druge funkcije:

13

a. zbroj knjiženja u dnevniku glavne knjige daje ukupnu

vrijednost proknjiženih stavki na računu glavne knjige.

b. Izravnani zbrojevi dugovne i potražne strane dnevnika

automatski su kontrola provedenih knjiženja.

c. Na osnovu dnevnika omogućena je rekonstrukcija proknjiženih

stavki ako se knjige unište.

d. Pomoću provedenih knjiženja u dnevniku, olakšava se

postupak traženja knjigovodstvenih grešaka.

Dnevnik se vodi u obliku pagine i sadrži ove podatke:

1. datum;

2. stranicu dnevnika;

3. temeljnica;

4. opis poslovne promjene;

5. duguje, potražuje;

6. račun knjiženja.

Glavna knjiga sastoji se od osnovnih računa na kojima se

registrira cjelokupno poslovanje poduzeća. Na račun glavne knjige

knjiže se stanja i promjene svakog dijela imovine, glavnice, obaveza,

rashoda, prihoda te rezultata poslovanja. U glavnoj knjizi računi su

raspoređeni prema računskom okviru (kontnom planu). U praksi se

često glavna knjiga zove finansijsko računovodstvo ili zbirni

(sintetički) računi.

U glavnoj knjizi i dnevniku knjiže se iste poslovne promjene. U

dnevniku su zabilježene vremenskim redoslijedom, a u glavnoj knjizi

razvrstane su prema vrsti imovine, kapitala i obaveza, rashoda,

prihoda te finansijskog rezultata. To istodobno knjiženje u te dvije

poslovne knjige postiže se kopirnom metodom, knjiženjem pomoću

indiga, ručno ili strojno i upotrebom računara.

Karakteristike glavne knjige

14

a. obavezno je vode sve tvrtke;

b. vodi se prema sustavu dvojnog knjigovodstva;

c. u njoj se bilježe sve poslovne promjene ;

d. služi se samo novčanim pokazateljima ;

e. evidencija je zbirna ;

f. njeni podaci služe za izradu finansijskih izvještaja.

Probna bilansa

Knjiženja na računu glavne knjige i dnevnika kontroliramo probnom

bilansom. Probna bilansa sastoji se iz dva dijela :

1. prometna bilansa ( bruto bilansa) ;

2. saldo bilansa.

Kako pravimo probnu bilansu?

Probnu bilansu sastavićemo tako da zbrojimo promet svakog računa

glavne knjige i unesemo ga u bruto bilansu. Nakon toga, zbrojit

ćemo ukupni dugovni i potražni promet u bruto bilansi, koji moraju

biti u smislu ravnoteže jednaki. Nakon toga sastavljamo slado

bilansu tako da utvrdimo saldo svakog računa glavne knjige.

BILANSA STANJA

Bilansa stanja je pregled imovine, kapitala i obaveza na određeni

dan. Osnovna karakteristika bilanse stanja je ravnoteža između

imovine (sredstava) s jedne strane, i kapitala te obaveza sa druge

strane. Uobičajeno se kaže da se sredstva imovine nalaze u aktivi, a

kapital i obaveze u pasivi bilanse. Aktiva mora biti jednaka pasivi.

15

Struktura bilanse

Bilansa se sastoji od dvije strane, ima strogo određenu formu i u toj

formi aktiva i pasiva moraju biti :

a. jedna pored druge ;

b. jedna ispod druge.

Struktura aktive

a. potraživanje za upisani a neuplaćeni kapital (dogovoreno

plaćanje);

b. dugotrajna imovina

- nematerijalna;

- materijalna;

- dugoročna finansijska sredstva;

- dugoročna potraživanja.

c. kratkotrajna imovina (tekuća aktiva);

- zalihe ;

- novac;

- kratkoročna potraživanja;

- kratkoročna finansijska sredstva.

d. aktivna vremenska razgraničenja ( unaprijed plaćeni troškovi);

e. gubitak iznad visine kapitala

Struktura pasive

a. kapital koji pripada vlasnicima preduzeća ;

b. dugoročne obaveze

- dugoročne finansijske obaveze ;

- odgođene porezne obaveze;

- dugoročna rezerviranja;

16

c. kratkoročne obaveze

- obaveze prema dobavljačima i druge obaveze ;

- kratkoročne finansijske obaveze ;

- tekući dio dugoročnih finansijskih obaveza;

- tekuće obaveze poreza na dobit

d. pasivna vremenska razgraničenja ;

e. gubitak prije poreza

Vrste bilanse

a. početna bilansa : početak godine ;

b. završna bilansa : zatvaranje godine ;

c. likvidacijska bilansa : likvidiranost firme ;

d. diobena bilansa : podjela firme ;

e. sanacijska bilansa : saniranje teškoća;

BILANSA USPJEHA5

Bilansa uspjeha je pregled prihoda i rashoda i finansijskih rezultata

na određeni dan.

Osnovni model bilanse uspjeha je:

a. prihodi ;

b. rashodi ;

c. finansijski rezultat.

RAČUNOVODSTVENI CIKLUSI

Računovodstveni ciklusi su strogo utvrđeni postupci, odnosno,

logički koraci u pripremi i izradi finansijskog izvještaja.

Računovodstveni ciklusi su:

5 B.U. sadrži porez na dobit; porez na dobit = porezna osnovica * porezna stopa; prihodi – rashodi = dobit prije poreza; dobit prije poreza – porez na dobit = neto (čista dobit).

17

1. analiza i kontrola dokumentacije (kontrola : formalna,

računska, logička);

2. kontiranje ( utvrđivanje konta na koji će se knjižiti);

3. knjiženje u dnevniku;

4. knjiženje u glavnoj knjizi ;

5. izrada zaključnog lista (sastoji se od bruto bilanse i saldo

bilanse);

6. izrada prethodnog bilansa stanja i uspjeha ;

7. zaključak knjiženja (zaključivanje računa).

OBRAČUN FINANSIJSKOG REZULTATA – KONTNI PLAN –

Kontni plan predstavlja sistemski pregled svih konta po sadržaju,

nazivu i broju. Glavni princip kod izrade kontnog plana je dekatski

princip. To znači da imamo 10 klasa (razreda), 10 grupa u okviru

klase, 10 sintetičkih konta u okviru grupe, 10 analitičkih konta u

okviru sintetičkog računa, 10 subanalitičkih računa u okviru

analitičkih računa, itd.

Klase označavamo sa brojevima od 0 do 9, dok grupu označavamo

sa dva broja, npr. 00, 01, 02, 03, 11, 12, 13, ...

Sintetički račun ima tri znamenke, npr. 001, 111, 221, 222, ...

Analitički konto ima četiri cifre, npr. 0001.

Imamo tri pristupa pri izradi kontnog plana :

1. funkcionalni pristup;

2. bilansni pristup;

3. kombinirani pristup.

Klase kontnog plana

0 -> potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital i stalna sredstva;

1 -> zalihe (gotovi proizvod, rezervni dijelovi);

2 -> novac potraživanja i aktivna vremenska razgraničenja;

18

3 -> troškovi ;

4 -> kapital i rezerve ;

5 -> obaveze (kratkoročne i dugoročne);

6 -> prihodi i rashodi ;

7 -> obračun finansijskog rezultata ;

8 -> slobodna ( formiranje konta po firmi);

9 -> vanbilansna evidencija ( tuđa imovina).

Obračun finansijskog rezultata

Sve prihode evidentiramo na grupe od 60 do 63, a sve rashode

evidentiramo od 65 do 68.

Na kraju obračunskog perioda svi prihodi evidentirani na grupama

od 60 – 63 prenose se na potražnu stranu konta broj 700, a svi

rashodi evidentirani na grupama od 65 – 68 prenose se na dugovnu

stranu konta broj 700.6

6 Konto broj 700 : obračun finansijskog rezultata, klasa broj 7.

19