KLIMATSKO LUDILO: KO UPRAVLJA PRIRODOM

DVOJICA LOVE ZASLUGE,RADONČIĆ “SPALJUJE” GREŠKE

IZBORNA UPOTREBA ALIJE IZETBEGOVIĆAIZBORNA UPOTREBA ALIJE IZETBEGOVIĆA

GRAĐANSKA AKCIJA: PUT BEZ POVRATKA

Broj 1 Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 13. 06. 2014.

Spektar

“SPEKTAR” NA VAŠEM MONITORU

Jeste danas petak, jeste datum trinaesti, i noć je punog mjeseca, a sve u ozračju retrogradnogMerkura (četiri loša znaka), ali mi se ne plašimo. Sa svojim magazinom krenuli smo baš danas.Pa, kakav to još baksuzluk može nama ovdje da se dogodi? Istutnjali su se po BiH i meci i teškekišurine, prolizali su i zemlja i ljudi.Lošije teško da može biti. A bolje, hmm...Boljem se nećemo nadati nego moramo pokušavati da to bolje stvorimo. A nikakav trud nikad nijebio uzalud. Preko noći ništa neće izdobriti, ali noć po noć i može se ukazati neko nasmiješeno jutro.Dobro vam, dakle, jutro, dobar dan ili dobro veče, svejedno: drago nam je da ste tu, sa “Spektrom”na svom monitoru. Izlazićemo pred vas svakoga petka sa svojih 60 stranica. Svašta će na njima dase piše: od politike, preko religije, do mutne istorije. I pisci su razni: od novinara, prekointelektualaca, do naučnika. Ima i biće i “običnih” ljudi koji znaju da misle i da pišu, a koji se nemire sa ovako poredanim svijetom i ovako nakrivljenom državom u kojoj živimo.Hoćemo da vam budemo zanimljivi, korisni, i pametni i zabavni. Prvih nekoliko mjeseci sve to radi-mo vama na poklon: besplatno! Dovoljno je da dođete na našu internet stranicu, “skinete” pdf ili flashizdanje, i to je to. Ne košta ni marke!“Spektar” je prvi nedjeljni internet magazin u Bosni i Hercegovini koji ima izgled „prave novine“.Samo što ne ide u štampariju, kako smo navikli, nego se pred očima čitalaca razlistava nakompjuterskom monitoru.U „Spektar“ ćemo tokom nekoliko mjeseci udarnički ulagati naše umijeće i trud, pa ćemo vidjeti na čemusmo. Možda zauvijek ostanemo besplatni, jer ćemo se pokrivati reklamom. Nadamo se, naime, da ćemopostati najčitanija novina u BiH, pa samim tim i najatraktivniji za one koji zakupljuju reklamni prostor.Pred vama je naš prvi broj i brzo ćete shvatiti kakvog smo profila, kojih uvjerenja i sklonosti, davam ja ne sugerišem ko smo, šta smo i kakvi smo. Čitajte i sami procijenite!Pomozite nam da budemo stalno bolji i zanimljiviji. Pišite na našu e-mail adresu: predlažite, kri-tikujte, napišite i nešto za objavljivanje...Sve što ne valja - recite nama! O onome što vam se dopada - govorite drugima!

VLASTIMIR MIJOVIĆglavni urednik „Spektra“

DVOJICA LOVE ZASLUGE, RADON^I] “SPALJUJE” GREŠKE

IZBORNA UPOTREBA ALIJE IZETBEGOVIĆA

JESMO LI BILI POLIGON NEKOG

VELIKOG EKSPERIMENTA?

KO UPRAVLJA PRIRODOM

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. SarajevoGlavni urednik: Vlastimir Mijović l Uređuje redakcijski kolegij l DTP: BekirTvrtković l Kontakt: magazinspektar@gmail.com l Prenošenje tekstova u drugimmedijima, uz naznaku izvora, potpuno je slobodno

I Bakir Izetbegović i Mustafa Cerić, svojedobnobliski saradnici prvog predsjednika BiH, videsebe u ulozi nastavljača njegove politike i liderst-va. Svoju kampanju, nasuprot njima, FahrudinRadončić zasniva na „ paljenju političke ere istarijeg i mlađeg Izetbegovića u bošnjačkimglavama“ Str. 6

Ako su Rusi prije 34 godine mogli rastjerati oblake80 kilometara ukrug Moskve, da izbjegnu kišu naotvaranju Olimpijade, zar današnje tehnologijenisu u stanju da učine obratno: da na jedno mjestousmjere ogromne padavine! Str. 10

PODMUKLE VAKCINE

RIZIK NIJE VELIKI, ALI GA NEKO IPAK PLATIU BiH pada stopa vakcinisane djece jer seroditelji plaše zbog mogućih komplikacija dokojih dolazi nakon vakcinisanja. Za pravo im dajenekoliko teških slučajeva u kojim su djecazavršavala u invalidskim kolicima ili saoštećenjima na mozgu Str. 26

RELIGIJA I DUHOVNOST

AKO SE U BOGA ZAKLINJU,ZAŠTO ONDA KAVGU ZAME]U?

Kad bi u vodećim religijama bilo dovoljnoduhovnosti, u svijetu gotovo da ne bi bilo ratova,terorizma, nacionalizma i rasizma. Ako ćemosuditi po rezultatima, očigledno je da te religije nemogu ponuditi ljudima ništa više od rituala inacionalizma Str. 42

Četiri­ su­mjeseca­ do­ izbora,­ ali­ sekarte­već­otvaraju.­Prvi­su­to­učiniliFahrudin­Radončić­(SBB)­i­ŽeljkoKomšić­ (DF).­ Prvo­ je­ Komšićizjavio­ da­ partnera­ vidi­ jedino­ uRadončiću,­ da­ bi­ potom­ ipredsjednik­ SBB-a­ potvrdiomeđusobni­pakt.Radončić­je­u­srijedu­potvrdio­da­ćeuvezati­zastave­sa­Komšićem.­Skupaće­ krenuti­ u­ oduzimanje­ vlastitandemu­ SDA­ –­ SDP,­ odnosnoIzetbegoviću­i­Lagumdžiji.Oba­ ova­ predizborna­ tabora­ većduže­ voze­ istim­ šinama.­ SDA­ iSDP­ su­ se,­ nakon­ dvogodišnjihsvađa,­nekako­izmirili.­Navodno­supostigli­ i­ tajni­ sporazum­ da­ ćenakon­ izbora­ ostati­ u­ vezi:­ kodobije­ više­ glasova,­ biće­ glavni,­ aliće­onoga­drugoga­uzeti­sa­sobom­uorgane­vlasti.SBB­i­DF­također­ isto­planiraju.­ Ijedni­i­drugi­pri­tome­misle­da­im,u­ bošnjačkoj­ i­ probosanskojglasačkoj­ publici,­ niko­ treći­ nećemoći­da­pomrsi­račune.

BRAVO!Šest­ osoba­ s­ područja­ Hrvatske,među­ kojima­ i­ jedan­ policajac,­ teviše­osoba­u­BiH­uhapšeno­je­zbogorganiziranja­ u­ međunarodnugrupu­ krijumčara­ marihuane.­ Uzajedničkoj­ akciji­ kodnog­ imena"Gladius­2"­policije­Hrvatske­i­BiHukupno­ je­ zaplijenjeno­ oko­ 130kilograma­marihuane.Voditelj­ odjela­ kriminaliteta­ drogaPU­dubrovačko-neretvanske­HrvojeNeusidl­ izjavio­ je­ kako­ su­ ukupnona­ području­ Hrvatske­ i­ BiHuhapšene­23­osobe,­a­četiri­osobe­uBiH­još­su­uvijek­u­bijegu.Akcija­je­započela­lani­u­decembru,a­rezultirala­je­hapšenjem­pet­mušk-ih­i­jedne­ženske­osobe­na­područjuHrvatske.­Troje­uhapšenih­sumnjičise­da­su­se­organizovali­u­zločinačkuorganizaciju­ s­osobama­u­BiH­radinabave­kokaina­ i­marihuane­ te­nji-hove­dalje­preprodaje­u­Hrvatskoj.Policija­ ih­tereti­da­su­od­decem-bra­ prošle­ do­maja­ ove­ godine­ uHrvatsku­ u­ više­ navrata­ prokri­-jumčarili­ te­ preprodali­ 85­ kilo­-grama­marihaune.Među­šestero­uhapšenih­hrvatskihdržavljana­ prvoosumnjičeni­ je­ izZagreba,­ a­ drugoosumnjičena­ izPloča,­ dok­ se­ u­ toj­ grupi­ našao­ ijedan­dubrovački­policajac.O­kriminalcima­iz­naše­zemlje­jošnema­ podrobnijih­ podataka.­ No,hrabri­činjenica­da­je­u­posljednjihdvije­godine­ jako­pooštrena­potra-ga­za­narko-švercerima­i­dilerima.Izvedeno­ je­ nekoliko­ uspješnihakcija,­ posebno­ u­ zaustavljanjutranzita­ velikih­ količina­ narkotikaprema­zapadnoj­Evropi.Još­ da­ policija­ i­ istražni­ organipomnije­porade­i­po­ulicama­našihgradova,­ po­mračnim­ ćoškovima­ ikafićima­ u­ kojim­ se­ droga­ dilanašoj­ mladeži,­ ovo­ Bravo!­ bilo­ bijoš­gromkije.

IZBORNI TABORI

U­ masi­ vode­ koja­ je­ prelila­ BiH,Srbiju­ i­ Hrvatsku­ ostalo­ je­ mnogo

prlja­vog­mulja.­Tu­spada­i­takozvana„Šabačka­ tajna“,­ odnosno­ način­ nakoji­ je­ spriječeno­ da­ Sava­ praktičnozbriše­ ovaj­ srbijanski­ grad­ sa­ jakomhemijskom­industrijom­„Zorka“.Prije­ mjesec­ dana,­ premijer­ SrbijeAleksandar­ Vučić­ na­ sjednicidržavnog­ komiteta­ za­ izvanrednesituacije,­ govorio­ je­ o­ odbraniŠapca."To­će­značiti­Divkoviću­(koman-dant­ srbijanske­ vojske)­ da­ pri-menjujemo­ ratne­ mere,­ da­ vodupuštamo­ na­ jednu­ drugu­ stranu,a­ o­ tome­ ćemo­ kasnije­ nasamorazgovarati...­Divkoviću,­ jesmo­ lise­ razumeli?­ Šabac­ moramobraniti­ svim­ sredstvima!­Zadatakcele­države­je­odbrana­Šapca­podsvaku­cenu",­rekao­je­uzbuđenimglasom­Vučić.Šabac­ nije­ pao,­ jer­ su­ najednompopustili­ nasipi­ u­ Semberiji.­ Vodase­ na­ četiri­ mjesta­ izlila­ premaBijeljini,­ a­ dio­ prema­ Slavoniji.Uslijedile­ su­ tvrdnje­ da­ su­ nasipiminirani,­ te­ da­ je­ tako­ spašenŠabac,­ ali­ da­ su­ cijenu­ platilidijelovi­BiH­i­Hrvatske.Ovim­ povodom,­ za­ mjesec­ dana,oglasila­se­jedino­hrvatska­strankaHSP,­ koja­ je­ ovo­ nazvalazavjerom?­Zašto­svi­ostali­o­ tomećute?­Zašto­državni­organi­BiH­ iHrvatske­ nisu­ proveli­ detaljnuistragu?Tajna­ je,­ izgleda,­ u­ nekomtajnom­ sastanku,­ ko­ zna­ gdjeodržanom,­ na­ kojem­ je­ takoodlučeno,­uz­pristanak­Sarajeva­iZagreba.­Mogući­razlog­jedino­bibio­u­tome­da­je­eventualno­pota-panje­ Šapca­ i­ razaranje­ „Zorke“moglo­ na­ kompletnom­ ovompodručju­ katastrofu­ učiniti­ jošvećom,­ pa­ su­ i­ BiH­ i­ Hrvatskatako­pošteđeni­dodatnog,­ko­znakakvog,­belaja.Jednom­ćemo,­valjda,­saznati­istinuo­ovom­dramatičnom­događaju.

ŠABA^KA TAJNA

4 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

FUJ!!!Sreća­naša­da­se­Milorad­Dodik­nebavi­ fudbalom.­ Jer,­ da­ se­ kojimslučajem­ našao­ u­ selekciji­ SafetaSušića,­ umjesto­ za­nas,­ on­ bi­ sig-urno­igrao­u­korist­naših­protivni-ka.­ Na­ svakoj­ utakmici­ zabio­ bibarem­jedan­gol­-­u­našu­mrežu!Dodik­je­ipak­našao­načina­da­se,­ibez­ fudbala,­ naruga­ svojoj­ državi.Na­ prijemu­ Ruske­ ambasade­ uSarajevu,­u­utorak­uveče,­kad­su­sviustali­ da­ ukažu­ poštovanje­ našojhimni,­Dodik­je­sjeo­u­stolicu!­I­takopresjedio­ dok­ su­ drugi­ učesniciprijema,­ strani­ i­ domaći,­ stajanjemiskazivali­elementarno­poštovanje.Znao­ je­ Dodik­ da­ će­ to­ novinarividjeti­i­snimitit.­Zato­je­to­i­uradio.Neka­se­još­jednom­zna­da­on­ovudržavu­ nimalo­ ne­ poštuje.­ A­ kadveć­ ne­ može­ da­ je­ razbije­ i­ RSodvede­ nekim­ drugim­ putem,barem­može­toj­državi­da­se­ruga.Uvjeren­ je­ da­ će­ takvi­ njegovigestovi­ biti­ aplauzima­ dočekanimeđu­bosanskim­Srbima,­da­će­mučak­ i­ pomoći­ da­ na­ oktobarskimizborima,­kao­veliki­Srbin,­ponovoizbori­predsjedničku­poziciju­u­RS.Dodik­ je­ zametnuo­ mnogopolitičkih­ problema­ u­ Bosni­ iHercegovini.­ Ali­ to­ nije­ glavnanevolja:­ ima­ čovjek­ pravo­ dapropagira­kakvu­hoće­politiku,­čaki­ otcjepljenje­ manjeg­ entiteta­ odBiH.­No,­ono­na­ šta­nema­pravo,kao­javna­ličnost,­to­su­nekultura­iprimitivizam­ koji­ iz­ njeganeprestano­ izbijaju.­Dug­ je­ spisakgafova­ zbog­ kojih­ je,­ s­ pravom,omražen­ među­ normalnim­ ljudi-ma.­Vjerovatno­ga­se,­krišom,­stidei­neki­njegovi­saradnici.No,­Dodik­baš­to­i­želi­da­postigne:da­ ga­ jedni­ mrze,­ kako­ bi­ koddrugih­–­„svojih“­–­zaradio­ljubav!U­žargonu­se­za­takve­osobe­kažeprosto:­Gospo'n­papak!

13. juni 2014. Spektar, broj 1 5

Od­6.­juna­svakoko­ ima­ pristupinternetu,­ možepristupiti­ i­ teko b j a v l j e n i mdržavnim­ doku-mentima­ ,­ njihoko­ 2­ hiljadestrana,­ iz­ vremena­ kada­ je­ pred-sjednik­ SAD­ bio­ Bill­ Clinton.Dokumentaciju­je­objavio­američkiUred­za­nacionalnu­arhivu.Stoga,­ ako­ znate­ engleski­ jezik­ iako­ želite­ prelistati­ doskora­ tajnedokumente­ iz­Clintonovog­vreme-na,­ posjetite­ web­ stranicu:www.clintonlibrary.gov­.­­Inače,­radi­se­o­dokumentacija­kojaje­vrlo­širokog­spektra­,­od­pripremaza­ mnoge­ govore­ koje­ je­ Clintonodržao,­ do­ razmjene­ elektronskihporuka­ o­ intervjuu­ koji­ jesvojedobno­ gospđa­ Klinton­ dalaGlasu­Amerike,­a­u­kojem­se­govorio­ čuvenom­ skandalu­ sa­MonicomLewinsky.Istovremeno­ sa­ otvaranjemClintonove­ arhive­ u­ knjižare­ sustigli­ i­ memoari­ Hillary­ Clinton,pod­ nazivom­ “Hard­ Choices”.­ Unjima­ je­ riječ,­ u­ prvom­ redu,­ onjenom­ služenju­ na­ mjestuameričkog­državnog­sekretara.

OTVORENEARHIVE

Prvi­čovjek­Br­čkogAnto­ Domić­ izHDZ-a,­ putovaoje­o­tro­šku­građanaDistri­kta­ prošlesedmice­ na­ dočekratnog­ zločincaDarija­Kordića­u­Zagreb.­Domić­ jena­ konferenciji­ za­ medije­ izjaviokako­je­Kordić­njegov­prijatelj.

^UDNA KOLEGIJALNOST

N e s t a b i l n o s tsituacije­u­Ukrajiniugrožava­ i­ 15tamošnjih­ nuk-learnih­ reaktora,upozoravaju­ stru­-čnjaci.­Oni­ zahtijevaju­ da­ se­ obrati­ većapozornost­ na­ zemlju­ u­ kojoj­ se­ većdogodila­najveća­nuklearna­katastrofau­svijetu.„Govorimo­ o­ nuklearnim­ elektra­-nama­ koje­ imaju­ visoki­ rizik­ čak­ iako­ su­ dobro­ izgrađene­ iodržavane“,­ kaže­ jedan­ njemačkistručnjak.­ A­ tu­ su­ i­ opasnosti­ odsabotaža,­ koje­ nisu­ isključene­ uvrućim­ukrajinskim­dešavanjima.Svi­ ukrajinski­ reaktori­ potječu­ izsovjetskoga­doba­ i­ sliče­ reaktoru­uČernobilu­koji­je­eksplodirao­1986.godine­ i­ prouzrokovao­ najgorunuklearnu­katostrofu­u­povijesti.

NOVI ^ERNOBIL

"Otišao­sam­ga­pozdraviti­kao­čovjekabez­ ikakvih­ posebnih­ ceremonija­ iradnji.­ To­ što­ se­ dogodilo­ tamo(Ahmići)­je­svakako­za­iskajati­grijehei­on­je­jedan­od­ljudi­koji­je­na­sudupravomoćno­ osuđen",­ kazao­ jeDomić,­ komenatrišući­ svoj­ odlazakna­doček­Kordića­6.­juna­u­Zagrebu.No,­ Domiću­ se­ zamjera­ što­ je­ uZagreb­ otišao­ službeim­ automo-bilom,­ a­ nemoralnim­ se­ smatra­ injegovo­ ukazivanje­ takve­ počastiosuđenom­ratnom­zločincu.Da­sve­bude­kompletno,­Domiću­jeslužbeni­putni­nalog­za­ovaj­privatniput­ potpisao­ dogradonačelnikKadrić,­SDA-ovac.­On­je­to­potvrdioi­kazao­da­je­ to­učinio­"mehanički",da­uopće­nije­pročitao­šta­potpisuje.To­ je,­ po­ njegovim­ riječima,­ stalnapraksa­ i­ stvar­ kolegijalnosti­ međuvodećim­ljudima­Brčkog.Šta­ je­ sramotnije­ od­ ovoga:Domićev­ čin­ ili­Kadrićeva­ objašn-jenja,­prosudite­sami.

6 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Godinama su bili na istoj strani,uz bok Aliji Izetbegoviću, adanas su ljuti protivnici. Radi

se o Bakiru Izetbegoviću, FahrudinuRadončiću i bivšem prvom čovjekuIslamske zajednice u BiH, MustafiCeriću. Na skorim izborima oni ćese naći na suprotnim stranama, kaokandidati za bošnjačkog predstavni-ka u Predsjedništvu BiH.Ovaj veliki duel dogodiće se uoktobru, ali je bitka već započela. Ito žestoka!

Bošnjačke podjele: Ove sedmicerazmijenjeni su prvi meci na frontuIzetbegović – Cerić. Bakir je uutorak izjavio „da kandidatura dr.Mustafe Cerića na izborima zanovog bošnjačkog članaPredsjedništva BiH može da iza-zove podjele unutar Bošnjaka“.Gospodin Cerić ima pravo na tuodluku, ali treba voditi računa onjenim reperkusijama, rekao jeIzetbegović i dodao:„Pitanje je na koji način će se toodraziti na eventualne podjelemeđu Bošnjacima i unutarIslamske zajednice. Njegova odlu-ka je njegova stvar, ali da sam nanjegovom mjestu razmislio bihdva-tri puta prije nego donesem

takvu odluku. Ona može dovesti donovih podjela, animoziteta, kon-flikata... A treba nam jedinstvo uovom trenutku", kazao jeIzetbegović.Samo nekoliko sati čekalo se naCerićev odgovor. On je svojuodluku, uprkos Izetbegovićevompozivu da još razmisli, jasno potvr-

dio i naglasio da od nje ne misli daodustane: pojaviće se na listi kandi-data za Predsjedništvo BiH.Štaviše, Cerić se sa teškim ocjena-ma obrušio na sina svog nekadašn-jeg velikog prijatelja AlijeIzetbegovića. On kaže „daIzetbegović pokušava da ga uklonizastrašivanjem i prijetnjama“.- Otkuda Izetbegoviću informacijeo mogućim podjelama u Islamskojzajednici BiH kada je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović jasnorekao da njeni službenici neće bitiinstrumentalizirani u političke

svrhe, pitaju iz Press službe dr.Cerića.U njegovom izbornom štabu, kojije očito već formiran, za podjelemeđu Bošnjacima optužuju upravoIzetbegovića On je, sa svojimrivalom u SDA SulejmanomTihićem, već izazvao rascjep u tojstranci, a samim tim i međuBošnjacima – poručuju iz taborabivšeg resu-l-uleme.

Glasovi prevage: Iako procjenegovore da bivši reis Cerić nemaznačajne šanse da se probije uPredsjedništvo BiH, BakirIzetbegović nije bez razloga ljut nanekadašnjeg prijatelja. Prvi razlogje to što Cerić za sebe govori da jebaš on istinski nastavljač politikeAlije Izetbegovića, koju će, navod-no, pokušavati da spasi od iskrivlja-vanja do kojih je, po njegovommišljenju, došlo posljednjihgodina.Takve riječi, iz razumljivih razloga,vrijeđaju Bakira Izetbegovića. Zaron, kao sin, nije taj kojem prirodnopripada očevo političko naslijeđe,sve do liderske pozicije ubošnjačkom narodu!Upravo taj osjećaj, da sin može danastavi očevo političko djelo,vjerovatno je prevagnuo na prošlimizborima, na kojim se Bakir probio

POLITIČKI BOJ: IZBORNA UPOTREBA ALIJE IZETBEGOVIĆA

I Bakir Izetbegović i Mustafa Cerić, svojedobno bliskisaradnici prvog predsjednika BiH, vide sebe u ulozinastavljača njegove politike i liderstva. Svoju kampanju, nasuprot njima, Fahrudin Radončićzasniva na „ paljenju političke ere i starijeg i mlađeg Izetbegovića u bošnjačkim glavama“

DVOJICA LOVE ZASLUGE,RADONČIĆ “SPALJUJE” GREŠKE

Alija Izetbegović

Piše: Vlastimir Mijović

na poziciju bošnjačkog predstavni-ka u Predsjedništvu BiH. Oni koji spoštovanjem gledaju na političke inacionalne zasluge tvorca SDA iprvog predsjednika BiH logično suu njegovom sinu vidjeli nastavljačatog kursa.Iako je i sam bio vrlo blizak AlijiIzetbegoviću, bivši reis stoga, ipak,nije favorit za nasljednika “najvećebošnjačke glave”. Osim u slučajuda o Bakiru nešto zna, i hoće to dakaže, što bi ga diskvalifikovalo uovom nadmetanju.Međutim, nešto drugo vjerovatnoviše žulja Bakira Izetbegovića. Onje svjestan da ima prednost u odno-su na bivšega reisa, ali ga brinesvaki oktobarski glas. On se plaši dabi upravo glasovi koje dobije Cerić,makar se radilo samo o nekolikohiljada, mogli da budu prevaga ukonačnoj odluci o pobjedniku ovognadmetanja.Jer, osim njih dvojice, u igri je jošnekoliko kandidata. Među njima jeposebno važan Fahrudin Radončić,koji je prije četiri godine poraženod Izetbegovića, ali sa malomrazlikom u broju glasova.

Radončićeva lomača: Uovogodišnjoj izbornoj utakmiciRadončić računa na bolji rezultat.Iz svih oružja on već mjesecimatuče po Izetbegoviću, optužujući gaza nesposobnost, neodgovornost,čak i za kriminal, korupciju i vezesa kompromitovanim stranimbiznismenima. Palo je na tomfrontu već mnogo teških riječi, a isudovi će, zbog međusobnih tužbi,imati pune ruke posla. Pogotovoako se boj nastavi onako kako je većzapodjenut. A može se očekivati dazavršnica, tik pred izbore, budeobilježena tutnjavom i najtežepolitičke i druge artiljerije.Pri tome bi BH javnost, a pogotovoBošnjaci, mogli da se suoče s nečimšto je dosad stalno izbjegavano. To

je politička ostavština AlijeIzetbegovića, odnosno pokušajipreciznije procjene njegove uloge unovijoj povijesti Bosne iHercegovine te u izgradnji našedržave koja je, malo po malo, dosp-jela skoro do potpunog rasula.Jako su rijetki na našoj javnoj scenioni koji su spremni i argumentimapotkovani da govore o eventualnimgreškama Alije Izetbegovića. Jediniu tome istrajava, premda neprečesto, akademik MuhamedFilipović, također njegov nekadašn-ji bliski saradnik i savjetnik.Sad mu se u tome pridružio iFahrudin Radončić. Optužnice iprimjedbe na račun sina, s kojimbije već drugu izbornu bitku, on jena prošlim izborima pažljivoograničavao na Bakira. Sad ih je,međutim, proširio dalje, sve doAlije Izetbegovića!Sjećate se februarskih protesta uSarajevu, kada je gorjela zgrada ukojoj je nekad sjedio AlijaIzetbegović, a u kojoj se sada nalaziBakirov kabinet. Na sve to, ujednom intervjuu, Radončić jerekao da paljenje zgradePredsjedništva BiH simboličkioznačava spaljivanje političke ere ioca i sina Izetbegovića ubošnjačkim glavama!Kad je to prvi put rečeno, SDA i

Bakir Izetbegović su to oćutali. No,kad su vidjeli da bi taj momenatmogao da postane važan upredizbornoj bici, u četvrtak su izSDA poručili da Radončić time“sramotno pokušao opravdati pal-jevinu Predsjedništva BiH”.Ko zna šta će se još u ovoj razmjenivatre dogoditi i na čiju stranu ćeprevagnuti biračka volja: onoga kojise uzda u zasluge svoga oca ilionoga koji je otvorio i to tabupitanje o političkoj eri samog AlijeIzetbegovića.Kad se vidi koliko krupni ulozi sepotežu, još važnijim postajukandidature Mustafe Cerića, ali iMirsada Kebe, potpredsjednikaFederacije BiH. I on je stari kadarSDA. Većinu glasova koje će dobitiu oktobru, Kebo će, ustvari, oduzetiIzetbegoviću.Na ovaj način, dok se međusobnobore i svađaju nekadašnjipripadnici istog političkog tabora,dijeleći glasove nekad kompaktnebiračke populacije SDA, profit bimogao da stigne i na kontokandidata koji računa sa glasovimaBošnjaka koji nisu bliski toj stranci.A to je Fahrudin Radončić.Pomenute okolnosti ne morajuodlučujuće utjecati na krajnjirezultat. No, svakako ih treba imatiu vidu.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 7

Izetbegović, Radončić, Cerić: Vatreni obračun već je započet

8 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Protestima u Sarajevu sam se

pridružila 9. februara. Na to

me nagnala informacija koju

sam na internetu pročitala da se,

dan ranije, „krvava djeca izbacuju

iz Policijske uprave Centar“.

Kao dugogodišnja aktivistica u

Udruženju za građanska prava,

poznajem osnovna ljudska prava -

evropske konvencije, povelje i pak-

tove koje je naša država verifiko-

vala. Ti propisi su, po važnosti,

iznad našeg ustava, pa samim tim i

iznad našeg zakonodavstva.

Znam da tu djecu niko nije smio

tući, a pogotovo ih zlostavljati, pa

makar policija imala i materijalne

dokaze da su upravo oni zapalili

zgrade u Sarajevu. Postoje pritvor,

tužilaštvo i sudovi.

Mirni put: Tako sam i počela

protestovati i učestvovati u radu

plenuma. Privukle su me ideje

direktne demokratije, kao i neka

demokratska pravila u radu plenu-

ma, poput onoga da se sve odluke

donose prostom većinom, bez

mogućnosti suzdržavanja u glasan-

ju. Angažovala sam se i u radnim i

tematskim grupama sarajevskog

plenuma. Pravilo je bilo da se

okupljeni građani mogu uključiti

samo ako su vanstranački aktivisti.

To pravilo za mene je bilo

odlučujuće da se maksimalno

uključim u rad plenuma. No,

vladao je strah, građanima se

prijetilo, pozivalo se u političke

partije, obećavala su se radna mjes-

ta, pisani su prekršajni nalozi za

povike “lopovi, kriminalci…”

Paljevina je okvalifikovana kao

terorizam i napad na ustavno-

pravni poredak.

Djeca i mladići, koji su oslobođeni

9. februara u noćnim satima, bili su

toliko pretučeni da će imati trajne

fizičke posljedice. Maloljetnici

imaju i psihičke traume. Takva saz-

nanja su produbljivala moju

odlučnost da se nastavim boriti

mirnim putem.

Inicijativni odbor sarajevskog plenu-

ma primao je veliki broj prijedloga i

zahtjeva građana. Oni su primijetili

da neke formulacije zahtjeva nisu

bile baš usklađene sa trenutnom

situacijom u društvu. Aktivisti su

zahtijevali da se zahtjevi predaju rad-

nim i tematskim grupama na formu-

laciju, da se uspostavi koordinaciono

tijelo sa rotirajućim karakterom

rukovođenja, bez hijerarhije.

Međutim, takvi normalni i kon-

strutivni prijedlozi su na

sastancima minirani. Pojedinci,

među njima i ja, brutalno su

napadani.

Zbog svega toga, građani su 9. apri-

la održali sastanak i identifikovali

razloge neuspjeha i neadekvatnog

rada. U međuvremenu je Skupština

Kantona Sarajevo zabranila održa-

vanje plenuma u Domu mladih,

tako da su građani potpuno

razočarani odustajali i od protesta.

Samo nekolicina najupornijih je

nastavila dolaziti na trotoar preko

puta Predsjedništva BiH.

Novo uvezivanje: U cijeloj

Federaciji su se dešavala slična pre-

viranja unutar plenuma. Saznali

smo da je u Tuzli došlo do

ograđivanja velikog broja građana

od tuzlanskog plenuma, naročito

poslije imenovanja stranačkog

čovjeka za premijera Vlade TK.

Nas nekolicina se povezala sa plen-

umima ostalih gradova u

Federaciji, te sa pojedincima i

nevladinim organizacijama. U

Zenici smo održali sastanak (27.

GRA\ANSKA AKCIJA: PUT BEZ POVRATKA

Građani neće odustati od pokušaja da ostvare svoja

prava i da natjeraju sve nivoe vlasti na odgovornije

ponašanje i brigu za dobrobit cijele zajednice.

Novo ime za te stare zadatke je: Vijeće građana

u Bosni i Hercegovini

NOVO VRIJEME TRAŽI NOVEOBLIKE NAŠEG OTPORA

Piše: Hasna Ljubović

aprila) na kojem smo jednoglasno

odlučili da moramo nastaviti mirn-

im putem zahtijevati od vlasti da

sluša “glas naroda” i da ispunjava

već predate zahtjeve. Nakon toga

su građani krenuli na tzv. Marš slo-

bode - put bez povratka, koji je

okončan demonstracijama u

Sarajevu 9. maja.

Cilj ovih demonstracija je bio da se

uspostavi socijoekonomski dijalog

sa zakonodavnom i izvršnom vlasti

FBiH. Kada se niko iz vlasti nije

pojavio na unaprijed zakazani dija-

log, demonstranti su spontano

krenuli ka sarajevskoj Vijećnici, u

kojoj se odvijao čin njenog novog

otvorenja.

Iako demonstranti tom prilikom nisu

napravili niti jedan incident, čula sam

da je mladić iz Kaknja pretučen i

pritvoren. Inače, nikad na jednom

mjestu nisam vidjela tako veliki broj

naoružane i dobro opremljene

policije nasuprot građanima. Mi smo

samo željeli ostvariti dijalog sa vlasti-

ma u cilju ispunjavanja socio -

ekonomskih zahtjeva koji su predati

Vladi FBiH 9. aprila.

Nakon ovih demonstracija, građani

Federacije, aktivisti plenuma, NVO

i pojedinci su se dogovorili da se

uvežu svi građani koji neće odusta-

ti u istrajavanju na socioekonom-

skom dijalogu sa vlastima, u cilju

postizanja pravednije, uređenije i

bogatije države.

Kada su se desile poplave, veliki broj

ovih aktivista, pojedinaca, građana -

ljudi, uključilo se u spašavanje i zbrin-

javanje ugroženog stanovništva. Sa

izgrađenom svijesti da u BiH puno

toga ne funkcioniše zbog inertne i

uljuljane vlasti, ogrezle u kriminal,

neosjetljive na običnog čovjeka, nije se

moglo prepustiti građane na milost i

nemilost vlasti i njene Civilne zaštite.

Oni su u prethodnim elementarnim

nepogodama pokazali da su potpuno

nesposobni da pravilno i blagovre-

meno reaguju. Pokazalo se da najbrže

i najbolje funkcioniše sistem: ljudi -

ljudima.

Spontani pokret: U tim aktivnosti-

ma nije se prepoznavala nacija, niti

je bilo granice za sve aktiviste koji su

bili nesebični u pomaganju

ugroženim. Na temelju toga, danas

imamo prepoznavanje ugroženih

ljudi u istom, jednako teškom živo-

tu, obespravljenih u skoro svakom

svom koraku, prepuštenih jedni

drugima, solidarisanih u preživlja-

vanju i pomaganju. Da toga nije

bilo, bilo bi daleko više žrtava i tuge.

Važnost ovoga procesa prepoznaje se

u novom spontanom udruživanju

svih građana na teritoriji BiH i

nastavku zajedničke borbe protiv

pohlepne vlasti. Ona nas je dovela u

siromaštvo, ona krši naša građanska i

ljudska prava, uz istovremeno

opstruisanje svakog pokušaja napret-

ka BiH u socijalnom, ekonomskom i

pravnom smislu.

Tako je, od demonstracija, preko

plenuma i spontanih neformalnih

grupa, nastalo Vijeće građana u

Bosni Hercegovini. To je pokret

koji će se koristiti svim sredstvima

da se, na miran i zakonit način,

nikada nijednoj vlasti ne dozvoli

da bude sama sebi cilj, da zanemari

svoje građane na način kako je to

kod nas rađeno svih prethodnih

20-tak godina.

Vijeće građana u BiH novo je ime za

stare zadatke i novi oblik za nužno

(samo)organiziranje obespravljenih

građana. Pred njim je dug i težak put,

ali i uspješan - ako na njemu budemo

masovni i istrajni!

13. juni 2014. Spektar, broj 1 9

Građani su na pravednom putu discipliniranja svoje pohlepne vlasti

10 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Bosna, Srbija i Hrvatska zbra-jaju štete uzrokovanenedavnim velikim potopom.

I dok se jedni pitaju da li se nekimpravovremenim mjerama mogloutjecati da katastrofa bude manja,drugi se bave pričama o velikimsvjetskim zavjerama i tajnovitimuzrocima zbog kojih je priroda takonaglo podivljala.Po njima, nema nikakve dileme dasve to nema nikakve veze saprirodom i njenim hirovima negosa onima koji prirodom upravljaju.Pri tome se misli na ljude i na nekemoćne države, premda se neisključuje da su umiješani i prstivanzemaljaca.

Moskovski spektakl: Na sve te,uglavnom vrlo maštovite priče,najlakše je odmahnuti rukom inazvati ih ružnom igrom nekihljudi koji, tobože, žive od širenjateorija zavjere ili urote. No, da li sebaš tako lako može preći preko nizaindicija koje govore da čovjekstvarno utječe na prirodu, da sepoigrava sa njenim moćima ipotencijalima. Previše je tuslučajnosti da bi sve baš bilo takoslučajno. Stoga ne treba ni na pričuo upravljanju prirodom i njenimćudima samo odmahnuti glavom.

Još 1980. godine svijetu jedemonstrirana moć upravljanja kli-matskom situacijom, kakva dotad jošnije viđena. Moskva je bila domaćinljetnih Olimpijskih igara, od kojih jetadašnji Sovjetski savez (SSSR)očekivao velike propagandne efekte.I da se ništa ne bi prepustilo slučaju,da bi otvaranje Olimpijade biloobavljeno u punom sjaju, odlučenoje da se – za svaki slučaj – izbjegnemogućnost kišnih padavina. Ko znakako i čime, ali domaćin je, uzpomoć sovjetske armije, na danotvaranja rastjerao sve oblake 80kilometara ukrug Moskve. Nije bilonikakve šanse da ni kap kiše padnena ovaj grad, pogotovo na Lenjinovstadion, na kojem se odvijalaspektakularna svečanost.Stoga i logično pitanje. Ako seoblaci tako uspješno mogu rast-jerati, je li mnogo teže uraditiobratno, pa ih na određenompodručju namjerno nagomilati?Ne znam odgovor, ali znam da supomenuti poduhvat u Moskvi izveliprije 34 godine. Treba li napominjatikoliko je svijet u međuvremenunapredovao, koliko novihtehnologija je u međuvremeno uve-deno u igru. Šta su tek mogli, apogotovo sada mogu, oni koji sutehnološki izrazito prednjačili u svi-

jetu: Amerika, Francuska, VelikaBritanija. Šta sad mogu Kinezi,Indijci, Izraelci…

Zloćudni talasi: Za velike poplave kojesu pogodile Bosnu u Hercegovinu, alii neviđene orkanske vjetrove koji sudvije sedmice kasnije pogodiliNjemačku, teoretičari zavjere kriveamerički program HAARP (HighFrequency Active Auroral ResearchProgram). To je, stručnim jezikomkazano, program aktivnog auroralnogistraživanja visoke frekvencije.Osmišljen je u američkim laboratorija-ma, a bazira se na korištenju radiotalasa visoke frekvencije. Njima senavodno istražuju gornji slojeviatmosfere, odnosno ionosfere. Sve toradi se zbog navodnog poboljšavanjakomunikacijskih i navigacijskih sis-tema na Zemlji.Ovaj sistem je, kažu, sposoban damijenja klimatske prilike, čak i dablokira satelite, na kraju i da vršikontrolu nad ljudima tako štodirektno djeluje na njihov mozak.I dok zagovornici zavjera upiruprstom u ovoga “neprijatelja”, tu sui oni koji nam poručuju da senemamo čega plašiti.“HAARP radi puno toga dobrog,ali ljudi se boje onog što ne razumi-ju. Zato se javljaju brojne

KLIMATSKO LUDILO: KO UPRAVLJA PRIRODOM

Ako su Rusi prije 34 godine mogli rastjerati oblake 80 kilometara ukrug Moskve, da izbjegnu kišu naotvaranju Olimpijade, zar današnje tehnologije nisu u stanju da učine obratno: da na jedno mjesto usmjere ogromne padavine!

JESMO LI BILI META NEKOG

TAJNOG EKSPERIMENTA?

Piše:

Amra Zimić

kontroverze o tome čemu projektzapravo služi”, rekao je američkiprofesor Charles Deehr.Budalama su brzo proglašeni onikoji su krivicu za naše poplavesvalili na antenski sistem razapet uSrbiji, kod mjesta Beljina. Makakav HAARP, to su samo antene ipredajnici za televiziju i mobilnutelefoniju, poručeno je građanima.Pa ko hoće da vjeruje, neka vjeruje.Nikola Aleksić, predsjednikEkološkog pokreta Novog Sada, nevjeruje u ova objašnjenja. On kažeda građani nisu ni svjesni kakva setempirana bomba po ljudsku psihunalazi tu, nedaleko od Beograda.HAARP je, po njegovim riječima,postrojenje za elektromagnetnukontrolu ljudske psihe!

Sulude sumnje: Pravu istinu teško daćemo mi, za naših života, ikadasaznati. Slične sumnje isplivale sun apovršinu i kada je uragan Katrina2005. pogodio južnu obalu SAD-a ipotopio 80 posto grada Nju Orleansa.Škotski geograf Neil Smith tada jenapisao: Ne postoje takve stvari kaošto je “prirodna katastrofa”!Peter Hallward je 2010. godine gov-

orio isto kada je došlo do razornogzemljotresa na Haitiju. Nije to, zanjega, bila nikakva prirodnakatastrofa već posljedica dugačke iružne povijesne priče vezane zadominaciju nad ovom državom.Ni cunami koji je prije nekolikogodina poharao nekoliko azijskihzemlja nije ostao bez sumnji unamještaljku. Sve je to, navodno,dirigovano ljudskom rukom, biloslučajno bilo namjerno.Slična je i sudbina (navodnog)američkog programa zaprašivanjaozonskih rupa u zemljinoj atmosferi.One se pokušavaju začepiti uzpomoć bespilotnih letjelica kojeizbacuju bjeličasti prah, a za sobomostavljaju onaj magličasti trag kojipodsjeća na trag aviona.Takve tragove, visoko na nebu,prošlog ljeta gledali smo i nadnama u Bosni i Hercegovini.Kasnije su isto viđali u Danskoj,Švedskoj i oko njih. Šta tu nekoradi, s kojim uspjesima i posljedica-ma, to niko ne zna.No, da neko svašta radi po ovojplaneti i iznad nje, a da to ostajestrogo čuvana tajna, u to ne trebasumnjati. Jedino je upitno da li su

to projekti koji pomažučovječanstvu ili su, pak, usmjerenina njegovu kontrolu. Možemo linaprosto proglasiti budalama onekoji govore kako tehnološkinajrazvijenije zemlje svijeta, ust-vari, rade na usavršavanju nekihnovih, fantastičnih oružja?Među njima su, navodno, i onakojim se mogu voditi pravi ratovi, ada to sa dosad poznatim pojmomrata nema nikakvih dodirnih tačaka.Umjesto da nekoga obaspete bomba-ma, jednostavno mu možete poslatiorkane i teške kišne oblake. Provešćese onako kako smo se mi nedavnoproveli. Zar se ne govori da su štetepočinjene poplavama čak i veće odonih koje je prouzrokovao rat u BiH!Pa zašto bi, logično se upitati, ikood svjetskih moćnika na nas nesret-nike ovako napadao? Niko, možese sa sigurnošću odgovoriti. No,potvrdan može biti i odgovor nadrugo pitanje: Nismo li bili poligonnekog velikog eksperimenta?Sve ovo zvuči nevjerovatno, mučno izabavno u isto vrijeme. Ako ništa odtoga nije tačno, onda je barem tačno danas, malo po malo, hvata ludilo. OdHAARPA, a od čega bi drugoga!?

13. juni 2014. Spektar, broj 1 11

U svijetu se provode mnogi tajni programi koji bitno utječu na prirodu

12 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

UŠamcu sve upućuje na tišinu.Tako se zove i selo, Tišina, ukojem je agronom Čedo

Borojević imao respektabilnufarmu od 440 krava muzara. Uplimnom valu rijeke Save utpoljenoje 341 grlo. Radi se o kravamavanserijske vrijednosti koje sudnevno davale između 30 i 55 litaramlijeka.„Teško je praviti procjenu o šteti.Krava koja u svom laktacijskomperiodu donese 10 do 15 hiljadalitara mlijeka vrijedi puno više odtržišne cijene. Ipak, ako se moramizraziti novčano, najmanje 3,5miliona KM je štete na farmi i utvornici stočne hrane“, pričaBorojević novinaru medijskogservisa Deutsche Welle, dok stoji

pred opustošenom farmom koja jedo juče bila rame uz rame sasličnim u zapadnoevropskimdržavama.

Sablasni izgled: „U Šamcu se dani-ma zadržalo vodeno ogledalo, bašna mjestima gdje je locirana privre-da i poljoprivreda. Totalnu štetu jepretrpjelo 1600 poljoprivrednihgazdinstava, a u gradu više od 200raznih privrednih subjekata. Iakosmo i prije ovih dešavanja imalikrhku privredu, pomoći Šamcuznači oživjeti privredu, pomoćionima koji su već radili, imajurepromaterijal, kupce i zapošljava-ju lokalno stanovništvo“, apeluješamački gradonačelnik Savo Minić.Šamac ima potencijal. Vole se našal-

iti kako su "samo sto metara udal-jeni od EU", imaju luku, željeznicui gradonačelnik smatra da su ovodovoljni preduslovi za opstanakgrada nakon velike katastrofe.Do prije nekoliko dana voda jedosezala 2,5 metara u centru,saobraćajni znaci bili su potopljeni,a nije se vidjela ni prečka na golumjesnog stadiona FK „Borac“. Svekuće su poplavljene, a sva šamačkaprizemlja bukvalno uništena. Vodase povukla, a grad izgleda sablasno."Iz običnog stana veličine 50kvadratnih metara izveze se pettraktorskih prikolica smeća. Ugradiću od pet hiljada stanovnikaovo je veliki problem“, kazujepredsjednik gradske mjesne zajed-nice dok na lokalni hotel, jedinomjesto koje radi, stavlja plakat „Sviza grad“. U njemu pozivastanovništvo na zajedničku akcijučišćenja.„Teško da će se neko odazvati“,komentariše Anđelka Ivanovska,vlasnica cvjećare i trgovinepogrebnom opremom pred hrpomcvijeća i mrtvačkih sanduka koje,kako ironično kaže „pokušavavratiti u život“.Opšta bježanija: „Moral je pao,nema šanse da ovo sama saniram,većinu ću baciti. Ako je moglo sadrugih mjesta da se odnesesmeće, zašto se i meni nepomogne. Ja bih iz ovih stopanapustila grad, ali nemam gdje.Stan mi je ostao, imam gdje, ali

VODENI DANAK: ŠTA JE OSTALO OD BOSANSKOG ŠAMCA

U Šamcu je uništeno 1600 poljoprivrednih gazdinstavai 200 privrednih subjekata. Dok jedni gube moral zaostanak u razorenom gradu, drugi se spremaju za novipočetak. Grad izgleda kao silovana starica

MNOGO JE GORE NEGO ŠTOČOVJEK MOŽE ZAMISLITI

Maske su obavezni dio šamačke “garderobe”

nemam od čega da živim“.U gradu je ostalo vrlo malo ljudi.Mladih pogotovo. Jedni su uGradačcu, drugi u Modriči, trećikod rodbine, gdje je ko mogao iotišao je, prepričavaju rijetkiprolaznici na biciklima.Voda za piće se distribuira na šestpunktova. Grad izgleda kao da jepretrpio teško bombardovanje,unutra su uglavnom vojnici, polica-jci, vatrogasci, aktivisti iz Austrije,Njemačke, Poljske.Starica Nevenka Bunbulović bespo -moćno luta centrom. Živi u uliciKralja Aleksandra Karađorđevića nabroju 5."Imam 86 godina i ovo mi je najtežiperiod u životu. Omladinci mitraže 80 KM da očiste stan, da samoizbace blato, zemlju i stvari. Odakleda im dam kada nemam ništa",govori plačući.Gradonačelnik njemačkogSchwäbisch Gmünda ArnoldRichard upravo je dovezao pomoć.

„Ovo je užas, mnogo je gorenego što čovjek može zamisliti.U našem gradu imamo mnogoporodica koje potiču iz Šamca.Organizirali smo dva konvojaprema spisku koji nam je daogradonačelnik i dopremili 220tona humanitarne pomoć.Međutim, to je samo prvapomoć, ovdje se stvari morajudugoročnije planirati i rješavati.Poduprijećemo takve projekte iidemo obići obdanište i bolnicuda vidimo u kakvom su stanju.“

Novi početak: Najveći plimni valprošao je kroz centar tvorničkogpogona drvoprerađivačke firme„Nova forma“. Među razbacanimstolicama, mašinama, kaučima,majstor Bojan Cvjetković strpljivočisti elektromotore. VlasnikMarijan Mišić se ne predaje, jer je uživotu imao više ovakvih početaka.„Ovdje je radilo 160 uposlenika akako vidite, sve je uništeno. Naši

materijali su hidroskopni, upijajuvodu i šteta je oko 3 miliona i 700hiljada KM. Pogon tapaciranognamještaja i stolica smo već pustili urad, a naredne sedmice i pogonstolova, doduše sa slabijimkapacitetom. Dobavljači pritiskaju ičinimo nadljudske napore da štoprije krenemo. Najveći problem jeobrtni kapital, ali dobavljači, kupci,radnici, svi pokazuju razumijevanjei nadam se održavanju radnih mjes-ta i pokretanju pune proizvodnje",kaže Mišić za Deutsche Welle.I Čedo sa početka priče gaji sličanoptimizam.„Ja sam počeo sa jednom kravom, asada sam ih spasio stotinu, ne trebato zaboraviti. Moj prijatelj SenadHadžidedić iz Modričkog Lugaupravo me zvao i kaže: "Čedo, čimse steknu uslovi da stoku vratišnazad, nazovi me i na poklon dobi-jaš pet vrhunskih krava. Pa zarmože biti nešto ljepše?“

Mirsad Čamdžić

13. juni 2014. Spektar, broj 1 13

Potop koji se ne pamti ostaviće decenijske tragove

14 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Vlada Republike Srpske plaćazapanjujuće velikom brojukonsultanata i lobista u

Vašingtonu ogromnu sumu novca darade nešto što je, čini se, gotovo ništa.RS troši više novca svojih poreskihobveznika na američke lobiste negovećina vlada širom svijeta, više odsvih zemalja kontinentalne Evrope,osim Švajcarske!Dodik to zna, ali on radije troši ion-ako mizerne prihode na novi timlobističkih profesionalaca kako bi seodržao na vlasti.

Očajnički pokušaj: Ono što je zaistafascinantno u vezi sa Dodikovimposlovanjem sa skupim američkimlobistima i konsultantskim firmamasa Menhetna, jeste to što se timerazotkriva koliko je lažan njegovnavodni prezir prema zapadnjačkomnovcu i uticaju. Njegov Savez nezav-isnih socijaldemokrata je nedavnoobjavio spis „Rušenje RepublikeSrpske“, knjigu od 225 stranica, kojakritičare Dodikove vlade označavakao izdajničke marionete stranihcentara moći, a za mnogobrojneprobleme u regiji krivi “obojene rev-olucije” podržane od strane CIA-e.Autori kažu da ovi “narandžasti”, kojisu ranije pomogli SjedinjenimDržavama da zbace sa vlasti dikta-

torske režime u Srbiji i Ukrajini, sadakuju sličan plan za smjenu Dodika.Ali teorije zavjere o zapadnjačkimurotama i zamišljenim domaćimizdajnicima su tako otrcan predmetintrige da mnogi kažu da je tapublikacija tek politički motivisanipokušaj da se obeshrabre protesti i dase skrene pažnja sa Dodikovih pro-mašaja tokom osam godinaprovedenih na vlasti.“Ovo je samo očajnički potez strankekoja je proteklih godina mogla daradi šta je htjela, ali nije uspjela ništada napravi”, kaže AleksandarTrifunović, urednik magazina Buka.Ona često kritikuje Dodika i uvršte-na je na spisak zavjerenika koje kon-troliše Zapad objavljen u ovoj novojknjizi.“Najlakše je okriviti nekog drugog iprišiti krivicu izdajnicima i stranimplaćenicima,” kazao je Trifunović.

Lažna galama: Sve iluzije o Dodikukao neustrašivom borcu, koji prkosistranim vladama i domaćim izda-jnicima, nestaju nakon svega petminuta pretraživanja u registru inos-tranih agenata koji objavljujeAmeričko ministarstvo pravde nawww.fara.gov. Agenti (obično lobisti,advokati ili konsultanti) koji rade ukvazipolitičkom svojstvu kod

inostranih vlada ili političara, mora-ju se registrovati u javnu bazupodataka FARA. Ministarstvo pravdekaže da detalji ovih odnosa pripada-ju javnom domenu jer izvor infor-macija (propagande) i identitet licakoja pokušavaju uticati na javnomnjenje, politiku i zakone u SADtreba biti transparentan.Samo letimičan pogled na Dodikovdugački spisak registrovanih inostranihagenata otkriva da on regrutuje nekeod istih krugova opskurnih američkihcentara moći, protiv kojih redovnogalami u medijima u Banjaluci, u koji-ma on dominira.Predsjednik Dodik, u jednom inter-vjuu za beogradske novine, nije senimalo suzdržavao. Zapad, kazao je,planira veliku “obojenu” revolucijuda njega zbace s vlasti. Naravno,postoji samo jedan cilj, kazao je:“Skloniti Dodika i dovestimarionete.”Ljudi koji su letimično pročitali inter-vju mogli su pomisliti da Dodikdjeluje pomalo paranoično, ali maloko bi pomislio da je upravo on platio840,000 dolara bivšem šefu jedneameričke nevladine organizacije,kako bi radio za njega.U zapanjujućem činu političkehipokrizije, Dodik je angažovaokonsultanta sa sjedištima na

LOBIRANJE: SKUPA IGRAČKA SRPSKOGA “VOŽDA”

KAKO JE MILORAD DODIKULUDO PROĆERDAO MILIONE Novinarka američkog internet-magazinaBalkanist.com istražila je kompletnu listu lobističkih kuća, uglavnom američkih, koje masno plaća Dodikova vlast, a da oni uzvraćajuskandalozno slabim učincima

Piše: Lily Lynch

Njujorku i u Kijevu, AdrianaKaratnickog, koji je bio predsjednik iizvršni direktor kontroverzne nevla-dine organizacije Freedom Houseod 1993. do 2004. godine. Tokomnjegovog mandata u FreedomHouse, jedan predstavnik UN-anazvao je tu organizaciju “mašineri-jom subverzije, koja je bliža obavješ-tajnoj službi nego nevladinoj organi-zaciji”.Naravno, Karatnickijevo ime se nepominje u kolekciji anti-narandžastih eseja Saveza nezavis-nih socijaldemokrata, pod imenom„Rušenje Republike Srpske“. Ali uovoj knjizi se više od 30 puta pominjePeter Ackerman, čovjek sa kojim jeKaratnicki zajedno napisao nekolikoradova, uključujući i onaj „Kako seosvaja sloboda: Od građanskog otpo-ra do trajne demokratije“.Autori Dodikovog stranačkog pam-fleta, naravno, ne prikazujuAckermana u povoljnom svjetlu.

Ispunjeni vakum: Karatnicky je odbioda odgovori na naš upit o toj knjizinjegovog srpskog klijenta. Takođe jeodbio da kaže da li su na njegov tro-godišnji poslovni odnos sa Dodikomikada negativno uticali navodnorazličiti pogledi na njegove ranije“narandžaste” aktivnosti.Kontaktirali smo i Milana Trbojevića,šefa Dodikove kancelarije za odnosesa medijima, da ga upitamo zasporazume Vlade RS sa američkimlobistima poput Karatnickog, za kojegmnogi vjeruju da je umiješan u polu-tajne operacije promjena režima.“Nisam ovlašten da odgovaram natakvu vrstu pitanja,” kazao je.Uprkos njegovoj umiješanosti u“obojene” revolucionarne aktivnostiu prošlosti, Vlada Republike Srpskenastavlja da mu isplaćuje 7.000dolara mjesečno. Do danas je isplati-la njegovoj firmi Myrmidon Groupviše od 2,3 miliona $.Dodik je možda potpuni prevarant,

ali čija je to krivica? Lideri poputnjega ne moraju više hiniti iskrenuodanost idealima koje su Karatnickii njemu slični prodavali kada su stigliu regiju tokom 1990-ih i ranih 2000-ih. Sada mu Dodik može platiti „dase bori protiv percepcija RepublikeSrpske kao entiteta okovanogbirokratijom i korupcijom”.Poruka nije više “ne budikorumpiran”, već “ne izgledajkorumpirano”. Širom regije došlo jedo dubokih promjena, a PR (ilistrateško komuniciranje, kako kažukonsultanti) ispunio je vakum koji jeostavila ideologija. Nekada su mladiAmerikanci sa skromnim kvalifikaci-jama nalazili zaposlenje u razvojnimagencijama u Istočnoj Evropi, koje jefinansirala američka vlada. Ovi netomsvršeni studenti iskreno su vjerovali dauče začuđene lokalce o ljepotamademokratije i otvorenih društava i daih prevode “sa Marksa na tržišta”.Sada su mnogi od tih istih pojedinacadobro plaćeni konsultanti ili lobisti,koji zarađuju milione stvarajući sim-ulaciju demokratije. Ispostavlja se daje malo tržišne potražnje za

promjenama suštine, barem ne međukompromitovanom elitom regije ilimeđunarodne zajednice. Tako dasada konsultanti nanovo brendirajunacionaliste u prozapadnjačkedemokrate, a korumpirane vladareetničkih feuda u entuzijaste slo-bodnog tržišta i fer igre. Drugimriječima, neki od ovih herojskih nosi-laca demokratskih promjena takođesu postali prevaranti.

Dvolični Minjack: Takvima MiloradDodik daje daleko više novca negobilo ko drugi. Ubrzo nakon što jepostao premijer 2006. godine, VladaRepublike Srpske angažovala jekompaniju koja se zove CapitolLinks. Njihov website još uvijek pos-toji, ali navedeni broj telefona sadapripada predstavništvu Porschea uVašingtonu. Firma Capitol Links jetakođe imali nekoliko zanimljivihlikova među svojim osobljem, aliDodik je uglavnom radio sačovjekom po imenu GregoryMinjack. On je služio kao njegovspecijalni predstavnik u glavnomgradu Amerike.Kada smo kontaktirali Minjacka dačujemo njegovu stranu priče, on jekazao da je radio za VladuRepublike Srpske samo jednu god-inu - 2005. Ali dokumenti FARAgovore drugačije. Njihovi spisi, kojiuključuju Minjackov potpis, datumei lično pismo premijeru, jasnopokazuju da on nije ni započeo svojspecijalni angažman za RepublikuSrpsku do aprila 2006. godine, a daje nastavio raditi za Dodika i 2007.godine.Možda postoji dobar razlog zašto jeizabrao da izostavi ovaj period pri-vatnog angažmana za VladuRepublike Srpske.“Stigao sam u RS kako bih radio zaMilorada Dodika i njegovu koalicijuprema instrukcijama Stejt depa -rtmenta i američkog ambasadora uBiH,” napisao nam je u emailu. “Moj

13. juni 2014. Spektar, broj 1 15

Umjesto drugima, Dodik sebi zamazuje oči

16 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

odnos sa Dodikom se razvio iz angaž-mana koji je dogovorila i platilaamerička vlada i nastavio sezahvaljujući tom odnosu.”Drugim riječima, Minjack je moždadobio ugovor od američke vlade daradi sa Dodikom 2005. godine, alidokumenti FARA dokazuju da je većsljedeće godine postao novi premi-jerov privatni specijalni predstavnik uVašingtonu za platu od 7.000 dolaramjesečno, plus poslovni troškovi.U aprilu 2006. godine, Minjack jepotpisao pismo Dodiku sljedećimriječima: “Radujem se što ćemoponovo sarađivati.”Kao i u slučaju Karatnickoga,Minjackovo prvo međunarodnoiskustvo povezano je sademokratskim promjenama uIstočnoj Evropi. On je otvorio prvumeđunarodnu podružnicu organi-zacije National Democratic Institute(NDI) 1992. godine u Moskvi. Tačno20 godina kasnije, 2012. godine, NDIje morao isprazniti svoje kancelarijeu Rusiji i premjestiti ih u Litvaniju,sa porastom neprijateljstva Kremljaprema nevladinim organizacijama.Ali Minjack je ostao više negodobrodošao u Rusiji. On je napisaočlanke i govorio na konferencijamavisokog nivoa kao konsultant zasvoju dobrostojeću rusku klijentelu.

Skupa promocija: Na jednomdogađaju kojem je prisustvovao bivšiamerički ambasador MichaelMcFaul, Minjack je napao cijelu

rusku opoziciju.“Šta da se radi kada je konkurencijatoliko nesposobna da ne zna naći izlaz izsobe u mraku? A ako nema konkurenci-je u Rusiji, iz onog što sam ja izblizavidio kod opozicionih stranaka, to nijenužno krivica države.”U ovome, naravno, ima istine:Mnoge države u regiji imaju frag-mentiranu ili slabu opoziciju. AliMinjackova biografija na zastarjelojweb stranici firme Capitol Linkskaže da njega plaćaju razne ruskeinteresne grupe. A opet, on je bio ikonsultant za „narandžaste revolu-cionare“ u Ukrajini.Pored otprilike tri miliona dolarakoje Dodik daje Karatnickijevojfirmi Myrmidon Group, on nastavljada plaća i međunarodnojadvokatskoj firmi sa sjedištem uVašingtonu - Picard Kentz & Rowe, ito mjesečni iznos od 167,000 dolara,u zamjenu za “pravnu i razvojnustrategiju”. Oni rade sa Dodikom petgodina, a 2011. godine firma jepokrenula web stranicu koja se zove“BiH Dayton Project”.Ona izgleda kao jednostavna kolek-cija vijesti, ali se zapravo više radi opromotivnoj platformi na kojoj seslave uspjesi predsjednika Dodika.“To je web stranica za investitore,ali i za novinare, istraživače i stu-dente,” kazao je Don Picard izfirme Picard, Kantz and Rowe zaBalkanist. Takođe je objasnio da suodlučili da naprave web stranicu jersu osjećali da je izvještavanje o nji-

hovom klijentu pristrasno i“zarobljeno u prošlosti.”

Ukleta firma: “BiH Dayton Project” je,u stvari, retrogradni projekat preokupi-ran 1990-im. Jedino pozitivno izvješta-vanje rezervisano je za Dodikove“uspjehe”, što obično uključuje sastanaksa nekim uposlenikom Microsofta ilirukovanje sa nekim diplomatom izSkandinavije.Stranica takođe otkriva Dodikovproblematični stav prema neistomišl-jenicima. “…U 2013. godini došlo jedo uznemirujućeg političkog razvojau Republici Srpskoj, uključujućieskalaciju negativne retorike od straneopozicionih stranaka,” stoji u jednomizvještaju.Picard Kentz & Rowe primaju oko 2miliona dolara od Vlade RepublikeSrpske svake godine. “BiH DaytonProject”, koji je pokrenut 2011.godine, trenutno ima samo 14 lajko-va na Facebooku!A bilo je i drugih skupih promašaja.

U 2008. godini Dodik je angažovaoukletu “super firmu” Dewey &Leboeuf. Njih je plaćao 175.000dolara mjesečno da iznađu “pravnu idiplomatsku strategiju” za odnos sabosanskim “mirotvorcem”, Uredomvisokog predstavnika. Ali finansijskakriza se desila iste godine i 2012.godine firma Dewey & Leboeuf jedoživjela spektakularni bankrot.Zatim je Dodik odlučio da doda jošjednu prvorazrednu kompaniju nasvoj platni spisak bogatih lobista:Quinn Gillepsie and Associates.Njihov tim je toliko pun slavnih lica dafirma povremeno izađe i u modnimčasopisima. Jack Quinn je služio kaosavjetnik u Bijeloj kući u vrijeme pred-sjednika Klintona od 1995. do početka1997. godine. Ed Gillepsie je bio višisavjetnik u predsjedničkoj kampanjiMitta Romneyja.Na platnom spisku je i RalphJohnson, bivši glavni zamjenikvisokog predstavnika u Bosni iInternet stranica koju plaća Vlada RS

13. juni 2014. Spektar, broj 1 17

Hercegovini. On je sada predsjednikodjela International Practice Groupu firmi Quinn Gillepsie andAssociates. Prije nekoliko godina,firma je angažovala Adama Belmara,koji je radio kao direktor komu-nikacija za Georgea W. Busha i biopoznati televizijski producent.

Javna blamaža: Dodik je naručio nji-hove usluge za pune tri godine, od2007. do 2010. godine. U ugovorujasno stoji da je Vlada RepublikeSrpske obavezna da kupuje avionskekarte prve klase i da plaća hotelskeapartmane za uposlenike firme,uključujući Johnsona. Međutim,detalji o tome šta će ljudi izRepublike Srpske dobiti zauzvrat bilisu manje precizni. Članovi tima bipružali nejasne usluge kao što jerazvoj Dodikove “sveobuhvatnemedijske strategije” i “nacionalnukomunikacijsku kampanju”. Otkrili smo jedan članak koji suQuinn Gillepsie and Associatesobjavili. U njemu stoji da je “vladabosanskih Srba pohvaljena za svojuulogu u obnovi jedne džamije”, kojaotkriva jalovost ove strategije, ali injen pravi cilj. Tekst je objavljen napotalu PR Newswire, sa blamirajućevidljivom napomenom da je tekstobjavljen od strane plaćenih lobista.Na početku teksta stoji:„Vlada RS je obećala 700,000 evraza radove na obnovi. Kao priznanjeza ovo obećanje, Islamska zajednicaje uručila premijeru RS MiloraduDodiku pismo zahvalnosti tokomceremonije koja je održana uutorak. Ovo je prva Dodikovazvanična posjeta džamiji odpočetka obnove. Reis Cerić,poglavar muslimanske zajednice,kazao je da Dodikova posjetapotvrđuje da vlasti u RS imajupoštovanje za različite religije.” Vlada Republike Srpske troši od70.000 do 96.000 dolara svakogmjeseca na Myrmidon Group u pro-

tekle tri godine “kako bi privuklistrane investicije” i “promijenilipercepcije o vođstvu RS”. A od febru-ara 2012. godine, Dodik je istresaododatnih 15.000 mjesečno da biplatio njihovog opskurnog izvođačaradova Innovative Global Initiativesand Solutions. Picardov ugovor je idalje aktivan, što znači da se

dodatnih 167.000 dolara mjesečnoplaća za neuspjeli “BiH DaytonProject”, koji je tu takođe da bimamio buduće investitore i mijenjaomišljenja. Ali to nije kraj liste.

Nevidljiva promocija: Najmisterioznijiod svih Dodikovih inostranih agenatadefinitivno je Laurus Group. od 2011.godine. Oni pružaju Republici Srpskojiste nejasne usluge koje imaju gotovosvi njeni lobisti, kao što je “nadgledanjevladine strategije odnosa” i “razvojstrategije komuniciranja”. Ali sada je2014. godina, a oni još uvijek nemaju nisvoju promotivnu internet stranicu.Zapravo, o njima gotovo da nigdjenema nikakvih informacija.Dokumenti FARA otkrivaju da suoni veoma skupi: Dodik im godišnjeplaća oko 540.000 dolara u platama,plus dodatnih 110.000 za “kancelari-jske troškove”. I dok je njihova adresau skupoj zgradi u ulici ConnecticutAvenue u Vašingtonu, posljednjastavka njihovog ugovora sa Vladom

Republike Srpske kaže da će se isti“shvatati, tumačiti i primijenjivati uskladu sa zakonima Austrije”. Nijedato dodatno objašnjenje!Nakon još malo kopanja, otkrivamoda je Laurus Group uglavnomutjelovljenje iracionalne paranojekoju propagiraju autori knjige„Rušenje Republike Srpske“, koje jesažeto u sljedećem odlomku:“Krstareći pod antisocijalističkomzastavom, pseudovladine formacijekao što su NDI, IRI, IFES, IPEX,Freedom House i stotine drugihorganizacija na vladinoj uzici aku-mulirale su ogromna sredstva odAmeričkog kongresa i Stejt depart-menta. Bili su zaduženi zaosnivanje ispostava američke vladeu stranim državama pod krinkomhumanitarnih akcija, čestopomažući u izgradnji civilnogdruštva, zaštite ljudskih prava iorganizovanje demokratskih izbo-ra i alternativnih medija.”Predsjedavajući organizacije LaurusGroup je čovjek po imenu HenryJones IV iz Arkanzasa. On je člangrupe Tea Party i radi sa organizaci-jom koja mobiliše konzervativce daprotestuju i izvode ulične akcije “naisti način kao liberali”. On je radio zaInternational Republican Institute(IRI) u nekoliko zemalja, počevši saMakedonijom 2003. godine. U jed-noj biografiji piše da je on stručnjakza “upravljanje promjenama” i da jeradio kao konsultant “na šestkontinenata i u preko pedeset četirisuverene države i teritorije.”Upravljao je predizbornom kampan-jom bivšeg albanskog premijeraSalija Beriše, razvijao strategiju zanekoliko ključnih političara naKosovu, što je dovelo do proglašenjanezavisnosti 2008. godine. Trenutnoradi za Ligu socijaldemokrataVojvodine u Srbiji i za Demokratskustranku Albanaca u Makedoniji.Naravno, njegov najbolji platiša je -Milorad Dodik!

Zvanična lista lobističkih troškova

18 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Piše: Sanja Ljubičić

Kuda ide ovaj svijet? Danas nemožeš na miru otići ni nahumanitarnu akciju, a da

nekome ne odgovaraš za to?! Zaštosu novinari FTV Arijana, Bakir iJasminka bez odobrenja bilihumanitarci u akciji druge tv kuće?Oni su, sa svim „drugim“ i dragimljudima iz Hrvatske i Srbije, sud-jelovali u humanitarnoj akcijiprikupljanja sredstava zapoplavljena područja.Valjda su trebali sa sobom, uzmobitele, ponijeti bijelu traku istaviti je oko rukava, a na njojvelikim slovima napisati FEDER-ALNA TV. Da se zna da i njihovafirma podržava tu humanitarnuakciju. Zatim su trebali lijepo sjesti,kao pošteni ljudi, poput našegtročlanog predsjedništva, ispredkamera BHT-a i biti naraspolaganju narodu.U tom slučaju sigurno ne bi išli nadisiplinsku komisiju i odgovaralinekom mističnom filozofskom tvpovjerenstvu koje se bavi etičkimpitanjima. Eh, kad oni nikoga nepitaju... A što je još gore, nikoga i neobavještavaju o svojim namjerama.Šta će raditi i gdje će hodati, kogaće zvati, koga pozdravljati, komemahati, šta će jesti, s kim spavati?

Sram ih bilo! Otišli pomagati! Ah,otišli se oni slikati, malo im njihovapogača, hoće i tuđu, što bi gladninarod rekao.Nije mi jasno kako oni u istoj tvzgradi, sa zajedničkim vitalniminteresima, nisu „svoji“, negotužakaju jedni druge i zabranjujuda se međusobno druže. Sve su toelementi zavjere... I njih troje su stoposto zavjerenici ili bar njihovipredstavnici, i to javni. Hej, pojavi-ti se humanitarno u direktnom tvprijenosu druge kuće!

Neviđena je to hrabrost. Stoposto masonerija i ko znakoja loža ili saf. Sad se mogu

i drugi ohrabriti, pa se svi početi„miješati“ i raditi humanitarno nepitajući ko je čiji. Pravi smak svije-ta može nastati.Obavezno se mora znati da je nekonaš, neko vaš, a neko njihov. Znajuto oni iz komisije, nisu oni njihdžabe na disciplinsku dali. Dok jenas, nema vas! I njih troje bi to daukinu, a još bez svih ostalih?E ne može!Takve treba ekspresno preseliti dažive u poplavljenim područjima iliposlati tamo gdje ima i zemljotresa,useliti ih u kuće koje su promijenilemjesto boravka, pa neka zapamte

kada su bili na drugoj tv.Čija je poplava? To pitanje danaspostaje egzistencijalnim proble-mom. Ko je njen vlasnik, ko stojiiza nje? Uspješan muškarac ili usp-ješna žena?

Ubiti, ona je jedna najobičnijagenderuša u trendu, nadkojom onanišu humanitarni,

moralni evnuh poslanici i imasvoju rodnu, spolnu, političku ifinansijsku ulogu.Inače, uopće ne razumijem zakoneprirode. Ali znam sigurno, jer plebsgovori o tome, da smo mi sudionicijedne velike teorije zavjere. Svismo definitivno „zavjereni“!Mašu mi i prepadaju me nekimharpovima, antenama, hoće da mičitaju misli i da njima upravljaju iusmjeravaju ih. Toliku mi zbrkučine u glavi da mislim da se vjerskipoglavar u stanju mirovanja kan-didirao za predsjednika države, a janakon toga sanjala da sam se kan-didirala za, ne daj Bože – reisicu! Ida je na čelu države reisica.No, čim se probudim, onakoošamućena od uspjeha i silnih parakoje sam u snu zaradila i podijelilasvojim prijateljima i rodbini,počnem razmišljati ko je zapravoposlao ovu poplavu? Ali ne mogu

SAMO DA MI JE SAZNATIČIJA LI JE OVA POPLAVA!

Obavezno se mora znati da je neko naš, neko vaš, a neko njihov. Znaju to i oni iz komisije koja udi samovoljnim tv humanitarcima Hadžiomeroviću, Saračevićki i Šipki. Dok je nas, nema vas!

NA VRH JEZIKA

13. juni 2014. Spektar, broj 1. 19

skužiti, jer mi Amerikanci ili nekodrugi, treći, a možda i svemirci,kontroliraju misli.

Tako je jadni Dino Merlin, nikriv ni dužan, samo zbogtoga što je primio krivu infor-

maciju, pa umjesto pjesme „Ružomoja“, kako se njemu učinilo, kadje primio objavu izdaleka, trebaonapisati „Rižo moja“. Tad bi svebilo u redu. Ali, ko god je kriv za to,sigurno je bio u talu sa našim drag-im Dinom.Baš sad izašla njegova nova pjesma,a on kao prorok znao da će bitipoplave i posvetio je svim žrtvama,baš u pravo vrijeme. Lijep gest,samo da se nije desila ta nesretnazabuna sa samoglasnicima.Na poplavljenim područjima je„taman“ pripremljeno zemljište zauzgoj riže. (To su ONI sredili i još

davno isplanirali). Sve se pretvorilou močvaru i mulj, a u njemu,bogme, svašta ima i svašta je ispliva-lo. Planirali su da, nakon godina igodina ubiranja riže, razvijemo inove tehnologije preživljavanja, dapostignemo ekonomski rast i dabudemo napredni te da dokažemoda smo spremni za ulazak u EU unarednom milenijumu.

Pjesma o riži doista je prim-jerenija ovoj situaciji, jer„svako ima nekog da mu rižu

tura, dok se on gladan u redovimaza jednu paštetu i komad kruhasatima gura“. Pa onda ide O-daradosti; nema veze što je neko drugikomponirao.Za rižu treba i voda. Baš me zanimada li je riža bolja sa Janom,Kiseljakom, Tešanjskom, Prolom ilinekom drugom stranjskom vodom.

Ali, to je već nacionalno pitanje iulazi u domen onih zavjerenika izMMF-a.Eh, da je poslati im nekog svog,onako tajno, da ih sve prisluškuje,pa da vidim kome oni misle talitlovu: kako, kada, zbog čega i šta ćes nama biti?Onda bi taj neko moj javio namahoće li opet biti poplave ili neće. Iliće, ne daj Bože, biti smak svijeta, jerovi naši jadnici ni tako bizarnu sit-nicu ne znaju.Ne znam ima li kod MMF-a nekadisciplinska komisija za neposlušne,neko etičko ne-povjerenstvo. Ili suoni svi međusobno u talu, pa se lijepodruže i smiju se „miješati“ bez najavei odobrenja.Ubiše me i smoriše ove silne svjetskezavjere. Samo da mi je saznati čija jepoplava, bar to...?

20 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Godinama poslije rata u BiHobjelodanjuju se priče kojegovore o ljudima koji su,

rizikujući vlastite živote, spašavalituđe. Nekada su to bile njihovekomšije, a nekada i potpuni stranci.Njihove priče dokumentovane su uokviru projekta „Obični heroji“,koji radi Centar za postkonfliktnaistraživanja.Radi se o multimedijalnomprojektu satkanom iz četiri faze -

od izložbe, preko filma, do rada samladima. Za vas smo izdvojilipriču o Salihu Hamziću i ĐorđuKrstiću iz Bijeljine.

Logorska strava: Procjenjuje se daje oko 10.000 Bošnjaka protjeranoiz opštine Bijeljina, od toga 3.000 umaju 1994. godine. Prema iskazimaprognanih, uniformisani ljudi suim pokucali u ponoć i obavijestili ihda moraju napustiti svoje kuće za

pet minuta. Među njima je bio iSalih Hamzić, u Bijeljini poznatijipod nadimkom Beli:„Odveli su nas na rad na Majevicu,u aprilu mjesecu. Tamo smo radili.Tamo je isto kao u logoru, radiš, i tona prvim borbenim linijama.Poslije toga su nas transportovali ulogor Batković. Bilo je jedno 500,600 ljudi. Taj logor je bio na zlomglasom. Samim ulaskom u taj logordobio se neku ružnu sliku da nisimogao ni da spavaš, samo si sesikirao, kako ćeš, da li ćeš ostati živ,da li će neko doći po tebe. Svaštačovjek misli u tim trenucima“,prisjeća se naš sagovornik.U logoru je bio zatočen 45 dana. ZaSaliha je svaki dan bio dug kao

OBIČNI HEROJI: PRIČA O ĐORĐU I SALIHU

Priča o Bijeljincima Salihu i Đorđu jedna je od četirikoje će zauvijek ostati zabilježene u formi dokumen-tarnog filma. Serijal nazvan „Obični heroji“ radiCentar za postkonfliktna istraživanja i govori o velikimljudskim gestama tokom krvavog sukoba u BiH

“OD TE DRAGOSTI, JA SAM POČEO DA PLAČEM...”

Logor iz kojeg je spašen Salih Hamzić

godina. Strah i strijepnja odnepoznatog:„Među žicu kad dođeš, pitaš samsebe: ’Šta sam ja, Bože, skrivio,otkud ja ovdje i zašto?’ Već je nekopo nekoga dolazio, ja sam ostaomeđu zadnjima u logoru. Izgubiosam već bio svaku nadu da će nekodoći po mene.“Posljednjeg dana provedenog ulogoru i danas se odlično sjeća:„Sjedio sam na krevetu sam, i nekoje došao i rekao imenom i prezi-menom da idemo na prijavnicu.Kad sam tamo izašao, na prijavnicisam ugledao sestru i ĐorđetaKrstića, ne mogu vam opisati tajtrenutak. Isto kao da je u meninešto puklo. I od te dragosti, ja sampočeo da plačem.“ Iz logora u Batkoviću spasio ga jeĐorđe Krstić, sa suprugom Marom:„Spasili smo i njega pored ostalihkoje smo spašavali. Koliko smomogli, pomogli smo“, kaže Krstić.U razgovoru sa Đorđem, on nam jerekao kako se nije plašio:„Nisam uopšte razmišljao o tome.Jednostavno u meni je provrla ta

nepravda, ta ozlojeđenost kad samvidio da se ljudi maltretiraju, da seprogone, istjeruju, pljačkaju. Takavsam, valjda, rođen. To je nešto štose ponese od rođenja. Ja sam takavbio kao dijete. Volio sam da zaštitimako je neko od djece napadnut odjačih i nerazumnih. Jednostavnosmo išli u prvi mah da pomognemotamo gdje treba da se pomogne.“ Salih danas, 20 godina od danakada je spašen iz logora, a možda isigurne smrti, ima samo riječi hvaleza porodicu Krstić:

Čestita ličnost: „Đorđe Krstić nijepomogao samo meni. Pomogao jetamo i svojim prvim komšijamamuslimanima. On je bio taj koji je,maltene, sve spašavao. Da je bilotakvih ljudi, manje bi muslimana izovoga grada otišlo. On je jednapozitivna ličnost, čestita, ličnostkoja je imala viziju da će to jedno-ga dana stati. A to je bilo vrlorizično.“Njihovo prijeratno druženje nas-tavilo se. Salih se u Bijeljinu vratioi otvorio zelenaru od koje živi.

Inače, priča o Salihu i Đorđu jednaje od četiri koje će zauvijek ostatizabilježene u formi dokumen-tarnog filma. Serijal nazvansimbolično „Obični heroji“ radiCentar za postkonfliktna istraži-vanja, a direktorica Centra, VelmaSarić kaže kako za ovakve pričemladi u BiH moraju znati:„Priče o običnim herojima su zaistapotrebne u našim zajednicama. Mismo to uvidjeli putujući s našimprojektom u 12 gradova, zato što sumladi ljudi, koji su primarni ciljovoga projekta, često izloženi tojružnoj strani rata. Ali, također jepotrebno pokazati da je u timstrašnim, zlim vremenima bilo ionih koji su ustali protiv zla iučinili nadljudska, herojska djelatako što su pomagali svoje komšije,prijatelje, poznanike, a ponekadnekoga i sasvim nepoznatog.“Pored dokumentarnih filmova, ovajprojekat prate putujuća izložba,radionice za mlade, te takmičenjepod nazivom „Srđan Aleksić“,hrabrom mladiću iz Trebinja.

Selma Boračić

13. juni 2014. Spektar, broj 1 21

Filmovi o hrabrim i čestitim Bosancima obilaziće svijet

22 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Na Sedmom kongresu bh.dijaspore, koji je završen unedjelju u Sarajevu, između

ostalog razgovaralo se omogućnostima ulaganja u privreduBiH, koja zbog komplikovane pro-cedure polako gubi potencijalneulagače. Još poraznije je što državane pokazuje dovoljno pažnjeprema mladoj generaciji, koja bimogla biti najbolji ambasador BiHu svijetu, zapostavljajući značaj

dopunske nastave na maternjemjeziku. Mladi tako zaboravljajujezik, kulturu i običaje svojedomovine.

Izdašne doznake: Dijaspora jejedan od najznačajnijih investito-ra u BiH. Samo prošle godineputem doznaka slilo se tri mili-jarde i 300 hiljada kovertibilnihmaraka. Međutim, ulaganja uprivredu i razvoj se ne ostvaruju

željenim tempom zbog kompliko-vane procedure, kaže Anes Cerić,sekretar Svjetskog saveza bh.dijaspore:„Poslovna klima i uslovi za ulagan-je su ovdje jako komplikovani. Akouzmete samo registraciju preduzećau BiH da se počne sa poslovanjem,konkretno u Sarajevu ima 12 proce-dura, i to traje 52 dana. UMakedoniji se to uradi za tri dana imnogo je jeftinije. I onda nekogaubijediti da dođe ovdje i da ulaže uBiH je jako teško.“Doznake bh. dijaspore čine 18posto bruto domaćeg proizvoda(GDP-a), a iznos od preko tri mili-jarde ponavlja se godinama,nedavno je izjavio guvernerCentralne banke BiH KemalKozarić:„Možemo reći da imamo stabilanpriliv sredstava po osnovu doznakaiz inozemstva, i to je ustvarinajznačajnija komponenta kojazatvara deficit tekućih računa uBiH.“Anes Cerić ističe kako su godinamatražili formiranje ministarstva zadijasporu, drugačiji sistem glasanjana izborima, koji je za njih jakokomplikovan. Ovi i drugi neost-vareni zahtjevi, ipak, nisu preprekaza bh. građane, koji žele čvršće vezesa svojom domovinom:„Dijaspora je najveći ulagač u BiH,i pored tog što nemamo čak nizakona o dijaspori, da ne govorimoo nekim drugim stvarima. Mi kao

NAŠA DIJASPORA: DVIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Da nije doznaka naših ljudi u dijaspori, finansijskibismo potpuno klonuli. Svjetski savez bh. dijaspore, na svom upravo održanom kongresu, zacrtao je noveambiciozne planove, ali se žali na političko i poslovno mrtvilo u BiH

IZ TUĐINE STIŽU MILIJARDE,ALI SE NAROD IPAK OTUĐUJE

Hasan Šehović, novi predsjednik

Svjetski savez dijaspore BiH nasto-jimo da još poboljšamo tu saradnju,a naravno da apeliramo na vlasti iinstitucije u BiH da se taj zakonskiokvir za dijasporu unaprijedi.“ Bh. dijaspora broji dva milionaljudi, što je 50 posto ukupnogstanovništva koje BiH danas ima.Praktično, postoje dvije Bosne iHercegovine, koje nikako da sesretnu na pravi način. Želimokvalitetniju povezanost sa domovi-nom, naglašava dosadašnji pred-sjednik Glavnog odbora Svjetskogsaveza dijaspore BiH Zaim Pašić:„Dva miliona bh. građana koji suizvan BiH želi da imaju dobar kon-takt i odnos, što pokazuju iz dana udan. Međutim, još nismo došli nanivo da je ta saradnja onakva kakvatreba biti, ali mislim da je došlovrijeme da možda ovi novipolitičari koji dođu nakon izboraposvete pažnju bh. dijaspori. Mismo treća zemlja u svijetu po bro-jnosti dijaspore u odnosu na brojstanovnika u našoj državi. Znači daje to ogroman kapacitet. Naši ljudisu se već odavno snašli u zemljama

u kojima žive u svijetu i jako punomogu pomoći.“ Dopunske škole: BiH polako gubidio svoje dijaspore, posebno međunajmlađim. Oni se sve više osjećajukao Nijemci, Holanđani,Austrijanci, Englezi, a manje kaoBosanci i Hercegovci, ističe HarisHalilović, koji se godinama baviproblematikom dopunskih škola:„Mi smo u Njemačkoj napravilijedan iskorak u tom cilju, osnovali26 bosanskih dopunskih škola.Rukovodili smo se činjenicom kojakaže: ako jedan narod izgubi svojjezik, on gubi jedan od glavnihtemelja svog identiteta i, ustvari, tajnarod nestaje. Pokušavamo da nedozvolimo da BiH izgubi jedanogroman dio svoga stanovništva,posebno mlađe generacije.“Halilović takođe kaže da se uNjemačkoj za brojne doseljeničkegrupe, odnosno za očuvanje jezika,kulture i običaja, brinu njihovezemlje porijekla:„Većina zemalja pobrinula se,shvatila je značaj dopunskogobrazovanja, jer ako učestvuju u

tome da sačuva identitet svojihljudi van matičnih država, ona zau-vijek veže te ljude za domovinu.“Novoizabrani predsjednikSvjetskog saveza dijaspore BiHHasan Šehović, kao dvanajznačajnija zadatka u budućemradu navodi:„To je povećanje budžetaSvjetskog saveza dijaspore BiH,prije svega iz evropskih država i izgrantova u državama u kojimaboravimo. Mi smo jedna ozbiljna,respektabilna organizacija, alimoramo pojačati finansijski fak-tor. Druga stvar bila je naša strate-gija razvoja Svjetskog savezadijaspore, koju smo prije dvijegodine u Londonu na sastankuusvojili, koji treba dovesti naevropski nivo, a to je otvaranjekaneclarije u Briselu sa parprofesionalaca. Oni će biti uneposrednom kontaktu s evrop-skim parlamentarcima i sa institu-cijama EU, tako da bismo moglidirektno učestvovati u fondovima,prezentirati svoje projekte i na tajnačin se još bolje oragnizirati.“ Bh. dijaspora je među prvimareagovala i uputila pomoć zastanovnike poplavljenih područja.U pripremi su i nove poslovnekonferencije o tome kako pomoćiprivredi. A šta možemo mi izzemlje matice učiniti i kako seodnositi prema zemljacima rasutimširom svijeta? Možda je najboljeprenijeti poruku guverneraCentralne banke Kemala Kozarića:„Ne samo da ih doživljavamo kaopošiljaoce novca nego da pokušamoda ih animiramo da budu investitori,da transferišu znanje i neku novuposlovnu logiku, neke nove navike,što bi bilo mnogo korisnije. Naravno,da bi se to sve desilo potrebno jeispuniti preduslov svih uslova: jako jeteško nekoga zvati da investira dokne budemo imali stabilniju političkusituaciju.“

13. juni 2014. Spektar, broj 1 23

Van granica BiH živi dva miliona naših sunarodnika

24 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Scena nije za krhke i nježneduše. U svom remek djelu"Na Drini ćuprija" Andrić

nepodnošljivo detaljno opisujenabijanje na kolac i mučnu smrtsrpskog seljaka Radisava. Bestijalnakazna, jer je Radisav sabotiraogradnju mosta, koju su narediliosmanlijski vladari.Taj dio knjige je najpoznatiji inajupečatljiviji od svih priča kojeodslikavaju hroniku života uVišegradu.

Kameni svijet: U Višegradu su,naravno, ponosni na Ivu Andrića.Njegovi portreti su na zidovimakuća, sa citatima. Ali na portretimaheroja priča se ne završava. Sada seu njegovu čast gradi, ni manje niviše, već cijeli Andrić-grad. Idejnitvorac cijelog projekta je režiser imuzičar Emir Kusturica.Građevinski radovi počeli su u junu2011. a trebali bi se okončati 28.Juna ove godine, tačno na sto-godišnjicu od atentata u Sarajevu."Postoji puno nobelovaca na svije-tu, ali samo jedan sa svojimgradom", kaže Ljubomir Jelesijević.Vodi nas kroz Andrićgrad ipredstavlja nam Andrić-Institut.Novoosnovani institut posvećen je

filmu, istoriji, orijentalizmu i liter-aturi. To je jedan od 50 objekatanastalih na 17.000 kvadratnihmetara grada iz mašte, čija je grad-nja koštala 20 miliona eura.U gradu su pozorište, kino multi-plex, knjižara, hotel, razni restorani isrpska pravoslavna crkva (mini -jaturni model manastira Dečani saKosova). "Andrićgrad odslikavaistorijsko putovanje", pojašnjavaJelesijević. "To se poklapa sa

Andrićem koji je u svojoj knjizi obra-dio pola vijeka istorije BiH.Posjetiocu se otvara svijet sa punouličica i različitih epoha. To jekameni suživot vizantijske,osmanlijske, neoklasicističke i hab-sburške arhitekture. U gradu jemjesto našao i jedan renesansni trg."Zbog Osmanlija ostali smo uskraćeniza renesansu", žali se Jelisijević, "alisada ćemo Andrićgradu ponovo vratititu epohu".Ogromni mozaik na ulazu u kinopokazuje Kusturicu sa svojimpolitičkim saveznikom i finansi-jerom - Miloradom Dodikom, kakozajedno vuku konopac na jednustranu, istupajući protiv nevidljivogprotivnika.Protivnici ovog projekta nazivajuAndrićgrad "Disneylandom naDrini". Tvorci Andrićgrada više susuočeni sa optužbom da sami pišuistoriju regiona.Kusturica, koji je odrastao uSarajevu i koji je bošnjačkog pori-jekla, je za mnoge muslimane izda-jnik. On se nije samo pokazao kaoneko ko se divio Miloševiću,Karadžiću i velikosrpskoj ideji, većse 2005. godine i krstio uPravoslavnoj crkvi.

A džamija: Mnogi se pitaju zašto uAndrićgradu nema džamije, timprije što su muslimani Bošnjaci svedo najnovijeg rata, odnosno prot-jerivanja i ubijanja od strane srpskihnacionalista, činili većinu stanovništ-

ANDRIĆGRAD: DISNEYLAND NA DRINI

Njemački list Neue Zuercher Zeitung objavio jeopširan tekst o Andrićgradu, u kojem kritičari videnacionalistički srpski projekat. Andrićgrad bi,zaključuje njemački novinar, teško mogao obradovati čuvenog pisca

PISCU SE NE BI SVIDIO

PROJEKT EMIRA KUSTURICE

Nobelovac u bronzanom odijelu

va na tom prostoru. U Višegradu,naseljenom uglavnom Srbima, otome ništa ne možete čuti.Ali drugačija je situacija u malimmuslimanskim selima kao što jeMeđeđa, 15 km jugozapadno odVišegrada, gdje smo susreli vlasnikarestorana Zahida Rešića."I džamija spada u istorijuVišegrada", kaže on i dodaje daovako Višegrad ispada jednostranosrpski grad. Ljudi za drugimstolom nijemo i sa odobravanjemklimaju glavom.U vezi sa sporom oko srpske slikegrada su i kontroverze oko toga čijije Andrić. Jasan odgovor u slučajuAndrića, koji dolazi iz hrvatsko-katoličke obitelji, koji je rođen uTravniku, odrastao u Sarajevu,svoje knjige pisao u Beogradu iizjašnjavao se Jugoslovenom, nijejednostavan. Ali ovaj pisac, koji jepluralizam, jedinstvo i multikultur-alnost svoje zemlje otvorenopozdravljao, bogatim rječnikomopisivao i kao Jugosloven sim-bolizirao, za mnoge nacionalistenije bio oportunista.Nijednog jugoslovenskog piscarivalizirajuće etničke grupe nisutoliko svojatale, instrumentaliziralei reinterpretirale kao Andrića. Tošto Andrića često nazivaju srpskimpiscem, povezano je sa ekavicom,na koju je prešao nakon preseljenja

u Beograd, pojašnjava turističkivodič Branislav Andrić. Ivo Andrićje, osim toga, 1914. pristupio"Mladoj Bosni", kojoj je pripadao iGavrilo Princip.Kod bosanskih muslimana Andrićnailazi na skepsu. Hikmet Karčić,mladi pravnik i borac za ljudskaprava, smatra da je Andrić doprinioširenju mržnje prema muslimani-ma. Kao primjer je naveo brutalnuscenu nabijanja na kolac izAndrićevog romana "Na Drinićuprija". Karadžić, po njegovommišljenju, nije bez razloga dijelioodlomke iz Andrićevog romanasvojim trupama, kako bi im ojačaomoral. On kaže da je u ratu u Bosnii Andrićevim pričama prisutna istaporuka, koja glasi: "Vrijeme je zaosvetu nad Turcima", kako su srps-ki nacionalisti u ratu devedesetihnazivali muslimane.

Poprište genocida: Spor okoAndrića je ponovo rasplamsan.Glavna ulica u Andrićgradu naz-vana je "Mlada Bosna". To ne vodika stvaranju mostova izmeđuzavađenih strana. Ali etnički jaz jebrzo pokopan kada je u pitanjunovac. Tako mostu u Višegradu,koji od 2007. stoji pod zaštitomUNESCO-a, treba da se vrati starisjaj i to milionskim investicijamakoje je obezbijedila turska agencija

za razvoj Tika. U Višegradu, gdjesu prije dvije decenije brutalnoizbrisani i uništeni svi tragovi živ-ota muslimana, nikome ne smetašto novac dolazi iz Turske.Hikmet Karčić kaže kako mrzi tajgrad. Ovaj 26-godišnjak potiče izstare višegradske porodice. Ni najednom drugom mjestu kao naovom nije konsekventnije ibrutalnije provedena politikaetničkog čišćenja."Višegrad je za muslimane poputmene izgubljena teritorija ipoprište genocida", kaže Karčić.Dodaje da se rijetko koji muslimanvratio u Višegrad i da u njemu sadanema budućnosti za nesrbe. Izaista, tamo sada živi svega 12.000stanovnika, dok je u ovoj opštiniprije rata živjelo duplo više ljudi.Čuvena na Drini ćuprija -Višegradski most bio je takođerpoprište smrti i progona.Muslimani su tamo, ne zna im setačan broj, dovođeni, pogubljivanii bacani u rijeku. U mjestuBikavac je u junu 1992. izvršenjedan od najstrašnijih masakaraposljednjeg rata, kada je najmanje60 muslimana, većinom žena idjece zatvoreno i zapaljeno ujednoj kući.Karčić je stavio sebi u zadatak daodrži sjećanje na taj zločin. U maju2012. je na privatnom bošnjačkomgroblju napravio spomenik nakojem je pisalo: Svim ubijenim inestalim bošnjačkim žrtvama,djeci, ženama i muškarcima, žrtva-ma genocida. Mnogi srpskipolitičari doživjeli su to kaoprovokaciju. Početkom godine sugradske vlasti poslale policiju da saspomenika izbrišu riječ genocid.Karčić smatra da to nije samopovreda privatnog posjeda već ida jasno pokazuje da uslužbenom Višegradu ne postojiinteres za suočavanje sa prošlošćui ratnim zločinima.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 25

Višegradski projekat košta oko 20 miliona eura

26 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Šestogodišnji Nedim Ćosović izSarajeva je vezan za invalidskakolica i ovisit će o tuđoj pomoći

do kraja života. Prema medicinskojdokumentaciji, pretrpio je oštećenjemozga nakon vakcinisanja, ali nikadanije otkriveno zbog čega se to dogodilo.Majka Džana zbog toga odbijavakcinisati drugo dijete – petogodišnjukćer Lejlu. Statistika pokazuje da onanije usamljena u takvoj odluci. Zbogstraha od vakcina i nepostojanja pouz-danih informacija o imunizaciji, poje-dini roditelji samoinicijativnoodlučuju prekinuti vakcinaciju djece.U Bosni i Hercegovini opada stopa

vakcinisane djece. To povećava rizik odzaraznih bolesti i trenutno je u nekimmjestima Federacije BiH proglašenaepidemija morbila, odnosno malihboginja. Iz zdravstvenih institucija upo-zoravaju na potrebu imunizacije, aliistovremeno izostaju odgovori zbogčega se dešavaju određene komplikaci-je poslije vakcinisanja.

Kobne posljedice: Džana Ćosović kažeda je Nedim u petom mjesecu životavakcinisan protiv difterije, tetanusa ivelikog kašlja, te dječije paralize ihemofilusa B. Nakon toga je dobiotemperaturu i dugo je plakao. Plač je

trajao 14 sati i zdravlje mu je pogoršano.„Prestaje gukati postepeno. Ne znamšta se dešava, dijete koči noge i ruke“,prisjeća se Ćosović u razgovoru zaCentar za istraživačko novinarstvo(CIN). Ona je sa djetetom smještenana Klinički centar Univerziteta uSarajevu (KCUS) gdje je ustanovljenoda beba zaostaje sa motorikom.Prema riječima Ćosović, detaljni snim-ci su pokazali promjene naNedimovom mozgu koje izgledaju„kao spržene cigarom“. Nakonvišemjesečnog liječenja u Sarajevuroditelji su dijete prebacili u Ljubljanugdje je ustanovljeno da je riječ o „ence-falopatiji po cijepljenju“, odnosnooštećenju mozga. Međutim, nijeurađeno vještačenje koje bi dalo odgov-or na koju vakcinu je organizamreagirao na ovaj način i zbog čega.Troje stručnjaka s kojima su novinariCIN-a razgovarali kažu da dokomplikacija može doći ukoliko jedijete alergično na određeni sastojakvakcine, ako ima problem uimunološkom sistemu ili genetske pre-dispozicije.„To se ne može znati običnimpregledom“, kaže doktor ŽeljkoRončević, predsjednik Udruženja pedi-jatara BiH. On objašnjava da pedijatripregledaju dijete prije vakcinisanja, alito nije dovoljno da se u potpunosti utvr-

VAKCINE: LIJEK SA PODMUKLIM DEJSTVIMA

RIZIK NIJE VELIKI, ALI GA NEKO IPAK PLATIU BiH pada stopa vakcinisane djece jer se roditeljiplaše zbog mogućih komplikacija do kojih dolazinakon vakcinisanja. Za pravo im daje nekoliko teškihslučajeva u kojim su djeca završavala u invalidskimkolicima ili sa oštećenjima na mozgu

Ljekari tvrde da su vakcine sigurne 99,9 posto

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo

13. juni 2014. Spektar, broj 1 27

di njegovo zdravstveno stanje, već supotrebne detaljnije analize.„To su skupe pretrage da bi sad svupopulaciju pregledali na to“, kažeRončević. On dodaje da se dijete ne bismjelo vakcinisati ukoliko ima nekuinfekciju, upalu ili neko oboljenje.Dodaje da je u svojoj skoro trideseto-godišnjoj karijeri vidio blaže, ali ne iteške komplikacije poput invaliditeta.

Ljekarska žurba: Stručnjaci kažu da suneke od uobičajenih reakcija navakcinu: povišena temperatura, blagiotok i crvenilo na mjestu uboda te blagiosip. Rončević kaže da roditeljima trebareći da će jedno dijete na milion vakcin-isanih imati težu komplikaciju i danema garancije da se nakon primljenevakcine neće ništa dogoditi.„Ništa ne može biti stopostotno. Moguvam reći da 99,9% postoji sigurnost dase neće ništa dogoditi“, objašnjavaRončević.Njegov kolega Smail Zubčević, šefOdjeljenja neuropedijatrije na KCUS-u, kaže da je imao pacijente koji suimali postvakcinalne reakcije, ali da seslučajevi u kojima postoji sumnja da jepostvakcinalna bolest u vezi sa vakci-nom dešavaju jako rijetko.„Možda u sedam-osam godina jedanslučaj“, kaže Zubčević. Dodaje i da je

veoma bitno da se ljekari upoznaju saporodičnim bolestima djeteta.Predsjednica Udruženja pedijataraRepublike Srpske (RS) JelicaPredojević-Samardžić kaže da pedijatrinemaju dovoljno vremena da seposvete svojim pacijentima i daroditeljima objašnjavaju kakve vakcinedaju djeci i koje su to uobičajene pojaveili moguće teške komplikacije.„Kad čeka 30 pacijenata pred ordinaci-jom, ne može ljekar svaku vakcinupojedinačno da objašnjava roditelju“,kaže Predojević-Samardžić.

Loše reakcije:Dobrina Kusmuk, majkatroje djece sa Pala, susrela se sa takvomsituacijom 2007. godine. Kaže da je bilašokirana kada je vidjela da se njezinojkćerki daju vakcine u obje ruke istovre-meno, i to za bolest za koju nema epi-demije, te da su joj tek na njenoinsistiranje objasnili da su to uobičajenevakcine.Kaže da su njezina sedmogodišnja kćerMia i punoljetni sin Nikola imali reak-cije na koži nakon što su kao maliprimili vakcine. Djevojčicu je izporodilišta iznijela sa ekcemom nakoži, a sin je imao izrasline na očima.Ona vjeruje da su vakcine bile uzrok.Vakcina protiv hepatitisa B je bilazadnja koju je njezina kćerka primila u

prvoj godini života.I kćerka Džane Ćosović, petogodišnjaLejla, primila je samo po rođenjuvakcine protiv tuberkuloze i hepatitisaB. Ćosović kaže da bi djevojčicu nas-tavila vakcinisati ako bi se radiletemeljite pretrage prije toga.„U Sloveniji imate odsjek laboratorije imomentalno se vade djeci nalazi krvi iurina”, kaže Ćosović, dodajući da sedjeca u Sloveniji vakcinišu ako nalazipokažu da je zdravstveno stanje dobro.“Kod nas to ne rade”, kaže ona,dodajući da se običnim pregledom nemože utvrditi da li je dijete mal-okrvno ili ima ešerihiju koli, a sve tomože utjecati da organizam lošereaguje na vakcinu.“Etički” kodeks: Vakcina se boje iroditelji šestoipogodišnjeg AzuraMehanovića iz Kaknja. Rođen je zdrav,a danas je u invalidskim kolicima.Mjesec dana po rođenju primio jedrugu dozu vakcine protiv hepatitisa Bi došlo je do komplikacija. MajkaEmina kaže da je nevečer dječak dobiogrčeve u stomaku, a potom ga u tokunoći nisu mogli probuditi. Odveli su gau obližnji dom zdravlja u Kaknju,odakle je prebačen u Kantonalnu bol-nicu u Zenici, a potom i na sarajevskiklinički centar.

Načelnik Neuropedijatrije na KCUS-u dr. Smail Zubčević kaže da je korist odimunizacije višestruko veća od eventualne štete

Džana Ćosović već pet godina tražilijek za sina Nedima

U razgovoru za CIN roditelji pričaju daje dječak u toku hospitalizacije doživiokliničku smrt, bio je u komi, zatajili sumu bubrezi, a dobio je i sepsu.„Ja sam mislila da se samo takvestvari događaju u filmovima“, kažeAzurova majka.U dokumentaciji iz zdravstvenihustanova je navedeno da se radi opostvakcinaciji, da su promjenepočele nakon primanja vakcine i dadijete nema nasljednih bolesti. U bol-nicama u Zenici i Sarajevu nisupristali na razgovor sa novinarimaCIN-a u vezi sa ovim.„Niti jedan liječnik, poštujući etičkekodekse, neće razgovarati o pacijentu satrećim osobama”, naveo je u pismenom

odgovoru CIN-u doktor Zubčević.Do 18. godine djeca u BiH primajuvakcine protiv deset bolesti, međukojima su: tuberkuloza, dječija paral-iza, hepatitis i druge. Prema stručnojliteraturi, vakcinacija je potrebnakako bi se smanjila mogućnostzaraza, odnosno iskorijenileodređene bolesti od kojih neke moguimati smrtni ishod.Da bi stanovništvo bilo zaštićeno odzaraznih bolesti, neophodno je da budevakcinisano od 93 do 95% stanovništva.Ukoliko je procenat vakcinisanih niži,to je veći rizik od širenja zaraznihbolesti. Statistika pokazuje da se u BiHsmanjuje stopa vakcinisane djece.

Podaci Zavoda za javno zdravstvoFBiH i Instituta za javno zdravstvo RS-a pokazuju da je vakcinisanoststanovništva na pojedine bolesti ispod90%, a kod revakcinacije taj postotak jeispod 70%.

Trajni invaliditet: Svjetska zdravstvenaorganizacija svrstala je BiH ukategoriju rizičnih zemalja za pojavu„divljeg polio virusa“ koji izazivadječiju paralizu. U toj kategoriji BiH jeposljednje dvije godine.Polio vakcina se daje djeci iz tri dijela.Procenat vakcinisanih posljednjih god-ina je mnogo niži od dozvoljenog. Takoje 2011. godine u Federaciji BiH proce-nat revakcinisanih bio 68,1%.

Doktor Rončević kaže da se zbog izbje-gavanja vakcinisanja u BiH pojavljujubolesti za koje su mislili da su iskorijen-jene. Od morbila, tj. malih boginja ilikrozamaka, do kraja maja je oboljeloviše od 800 osoba s područjaSrednjobosanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvan-skog te Kantona Sarajevo.Prema podacima Zavoda za javnozdravstvo FBiH, oboljeli su, uglavnom,nevakcinisane ili djelimično vakcin-isane osobe. Jedna od teških komp-likacija koja se može dogoditi nakonmorbila jeste upala mozga koja ostavljatrajni invaliditet.„Mi smo, nažalost, trinaestero takve

djece u Federaciji BiH u poratnomperiodu imali, a one se ne bi desile da suta djeca bila imunizirana. Niko ne pričao tome“, kaže Zubčević i dodaje da je uBiH korist od imunizacije višestrukoveća od eventualne štete.Prethodnih godina u BiH se pojavilai epidemija zaušnjaka od kojih jeoboljelo 16.000 osoba. Ova bolest,ukoliko djeca nisu vakcinisana, zaposljedicu može imati infekcije iupale na jajnicima i testisima,zapaljenje gušterače, a u težimoblicima i upalu mozga.

Skupa terapija: Prema podacimaAgencije za lijekove i medicinska sred-stva BiH, koja je nadležna za kontroluvakcina u zemlji, u posljednjih pet god-ina prijavljeno je 17 neželjenih dejstavai sva su „poznata i očekivana“. Institutza javno zdravstvo RS-a i Zavod zajavno zdravstvo FBiH također subilježili uobičajene reakcije nakonvakcinacije. Nisu registrovane teškekomplikacije.U statistici nema Azura Mehanovića iNedima Ćosovića.Supružnici Mehanović kažu danemaju novca da urade vještačenje ukojem bi se pronašao uzrok invaliditetadječaka. „U ekstremno smo teškojfinansijskoj situaciji“, kaže MuamerMehanović, dodajući da za liječenjedječaka moraju posuđivati novac.Džana Ćosović kaže da su za nalaze iliječenje sina skupljali donacije, a prvipregled u Ljubljani su platili oko 7.000KM. Sat vremena Nedimove terapijekošta oko 160 KM.Jagoda Savić, predsjednica Udruženjaroditelja teško bolesne djece u BiH,smatra da je potrebno temeljito ispiti-vanje postvakcinacijskih komplikacijakako bi se utvrdio pravi uzrok.Međutim, doktorica Jelena Ravlija,voditeljica Službe za epidemiologiju uFederalnom zavodu za javno zdravstvo,odgovara da Udruženje nikad nijedostavilo spisak djece čije bi uzrokeoboljenja trebalo vještačiti.

28 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Azur Mehanović iz Kaknja će do kraja života ovisiti o pomoći roditelja

13. juni 2014. Spektar, broj 1 29

Dvanaestogodišnja Katarina

Gojić i njena godinu i po

mlađa sestra Anđela iz

Doboja uzimaju lijek Genistein na

kilograme. Ovim lijekom

pokušavaju zaustaviti bolest koja

svakodnevno napreduje. One bolu-

ju od mukopolisaharidoze koja im

otežava gutanje hrane, govor i hod.

Njihova majka Vladanka lijek

nabavlja u Poljskoj. Godišnje za

njega plaća oko 30.000 KM, a kako

djeca budu rasla, plaćat će i više, jer

će one trebati veću količinu.

Zdravstveno osiguranje ne pokriva

ove troškove pa Gojić novac priku-

plja kroz donacije.

„Svaki dan izmišljam način kako

im pomoći, kako im produžiti život

još dan“, kaže Gojić.

Podaci različitih udruženja obol-

jelih od rijetkih bolesti pokazuju da

je Gojić jedna od najmanje 40

majki sa sličnim problemima.

Tačan broj nije poznat. U entitet-

skim ministarstvima zdravstva su

rekli da u Bosni i Hercegovini ne

postoji registar oboljelih od rijetkih

bolesti te da su pri kraju sa izradom

strategija koje, između ostalog,

podrazumijevaju i formiranje regis-

tara.

Istraživanje Centra za istraživačko

novinarstvo (CIN) pokazuje da su

oboljeli od rijetkih bolesti u državi

prepušteni sami sebi. Iako,

uglavnom, plaćaju doprinose za

zdravstvo, država im ne uzvraća

adekvatnom uslugom: nemaju

potrebne specijaliste niti adekvatne

lijekove. Velike troškove liječenja i

nabavke lijekova u inozemstvu

zdravstveni fondovi refundiraju

samo u djelimičnom iznosu i sa

zakašnjenjem. Ostalo porodice

prikupljaju kroz donacije.

Katarina i Anđela Gojić su rođene

zdrave. Kada je Katarina imala tri

godine, počela je manje govoriti i

povlačiti se u sebe. Zbog prvih

simptoma doktori su pomislili da je

autizam. Međutim, majka nije bila

sigurna u tu dijagnozu pa je tragala

dalje. Tri godine poslije u Beogradu

su utvrdili mukopolisaharidozu. U

to vrijeme je i Anđela imala iste

simptome. Njihova majka je 2010.

godine odlučila poslati uzorke tkiva

svojih djevojčica u Njemačku.

Konačna dijagnoza je pokazala da

se radi o jednom od najtežih tipova

bolesti – Sanfilippo sindrom, tip A.

Gojić je tada osnovala Udruženje

oboljelih od mukopolisaharidoze u

Republici Srpskoj (RS) preko kojeg

i danas prikuplja pomoć za djecu.

Od entitetskih ministarstava

zdravstva dobila je pismene potvrde

da u Federaciji BiH i RS-u nema

mogućnosti za liječenje njene

djece. Obližnja bolnica u Doboju

nije imala odgovore na njezina

pitanja.

„Oni meni kažu ovako: ‘Vi pozna-

jete bolje i svoje dijete i tu bolest od

nas’“, kaže Gojić koja je diplomi-

rana ekonomistica.

Iako su zdravstveno osigurane,

djevojčice Gojić adekvatno liječenje

mogu dobiti u bolnici udaljenoj 450

kilometara od njihovog Doboja.

Bolnica se nalazi u Grazu u

Austriji i za nju je porodica saznala

preko interneta.

Prema riječima Gojić, od

mukopolisaharidoze u BiH boluje

četvero djece. Stručna literatura

navodi da od Sanfilippo sindroma,

tip A boluje jedno od 100.000 djece

u svijetu. Bolest karakteriše

nedostatak određenih enzima, što

dovodi do poremećaja u radu

unutrašnjih organa, deformacije

kostiju i zglobova. Kako bolest

napreduje, oboljeli postepeno gube

sposobnost hoda, govora i gutanja.

Mnogi ne dožive više od 20 godina.

Uz Genistein, lijek koji nabavlja u

Poljskoj, Gojić djeci kupuje i pose-

ban gel koji olakšava gutanje, a koji

nabavlja u Italiji ili Austriji. Jedna

boca, koja im može biti sedam

dana, košta više od 30 KM.

Fond Zdravstvenog osiguranja

Republike Srpske (FZORS) ne

pokriva ove troškove. Kao što su na

privatno liječenje, ili tiho

odumiranje, osuđeni još mnogi

bolesnici u ovoj finansijski

nemoćnoj državi.

ZDRAVSTVO BEZ NOVCA, PACIJENTI BEZ LIJEKOVA

Visoke troškove liječenja i nabavke lijekova

u inozemstvu zdravstveni fondovi refundiraju samo u

djelimičnom iznosu. Porodice oboljelih uglavnom

se snalaze moljakanjem donacija

PREPUŠTENI SAMI SEBI

Lijekovi za sestre Gojić koštaju30.000 KM godišnje

Desetine­auta­ukleto­je­u­britanskomgradiću­ Cornish­ Villageu,­ napodručju­Summercourta,­tvrde­mješ-tani.­Naime,­ njihovi­ automobile­ se,neobjašnjivo,­ sami­ zaključavaji­ iotključavaju.Sve­ je­ počelo­ prije­ šest­ mjeseci,ispričala­ je­ jedna­ od­mještanki,­ LinHoward,­čiji­je­auto­jedna­od­žrtava.Ona­kaže­da­su­stanovnici­mijenjalibaterije­za­ključeve­ne­bi­li­zaustaviliproblem,­no­to­nije­pomoglo.­Stručnjak­ za­ automobilskutehnologiju,­Mike­Parris,­rekao­je­dasu­ za­ to­ najvjerojatnije­ krive­ radiosmetnje,­ koje­ su­ utjecale­ na­ 30-takautomobila,­javio­je­BBC.Gospođa­Howard,­koja­radi­u­mjesojškoli,­ kaže­ da­ se­ njezin­ automobilsam­ zaključao­ dok­ je­ u­ njemu­ bilomalo­ dijete,­ što­ joj­ je­ bilo­ veomauznemirujuće.“Detektirati­uzrok­ovakvih­pojava­jeizrazito­teško”,­zaključuje­pomenutiParris.­Građani,­naravno,­šire­mnogedruge­ verzije­mogućih­uzroka,­ kojesu­uznemirile­čitav­gradić.

NUKLEARNAISTINA

Američki­bombarder­B-52­raspao­setokom­leta­iznad­Sjeverne­Karoline,a­ jedna­ od­ dvije­ nuklearne­ bombekoje­je­prenosio­bila­je­u­stanju­“ratnegotovosti”­u­trenutku­kada­je­pogodi-la­ zemlju­ blizu­ grada­ Goldsboroa.Tako­ stoji­ u­ izvještaju­ koji­ je­ ovihdana­ objavio­ Nacionalni­ bezbjed-nosni­arhiv­SAD.

Zanimljivo­ je­ da­ je­ riječ­ o­ nuk-learnom­ incidentu­ koji­ se­ dogodiodavno,­ čak­ 1961.­ godine!­ Sve­dosadova­ informacija­ bila­ je­ pod­ velomtajne,­ kao­ i­ još­ mnogi­ dramatičnidogađaji­koji­se­decenijama­skrivajuod­javnosti.U­ pomenutom­ izvještaju­ navodi­ seda­ je­ tragedija­ izbjegnuta­ jer­ jebomba­ sletjela­ u­ tzv.­ slobodnompadu,­bez­aktiviranog­padobrana,­pase­ nije­ aktivirao­ tajmer­ u­ baterijibombe.­ Od­ udara­ su,­ također,oštećeni­ kontakti­ prekidača,­ koji­ sumorali­ da­ budu­ netaknuti­ kako­ bioružje­detoniralo­–­stoji­u­izvještaju.To­ će­ reći­ da­ je­ nuklearna­ nesrećaizbjegnuta­ samo­ zahvaljujući­ tomešto­dvije­žice­nisu­uspjele­da­se­spoje!

ŠVEDSKI TEST

Drugi­najveći­švedski­grad­Geteborgodlučio­ je­ da­ od­ 1.­ juna­ testirašestosatno­radno­vrijeme­za­općinskeslužbenike.­ Oni­ očekuju­ da­ će­ sedokazati­da­kraće­radno­vrijeme­prativeća­ produktivnost.­ Ukoliko­ se­ taočekivanja­potvrde,­ test­bi­se­mogaoproširiti­na­čitavu­švedsku­državu.S­druge­strane,­navodi­se­slučaj­šved-skog­grada­Kirune­koji­je­odustao­odšestosatnog­ radnog­ vremena­ 2005.Tada­je­utvrđeno­da­intenzivniji­radnije­ i­ bolji­ i­ da­ je­ bilo­ negativnihposljedica­po­zdravlje.Londonski­ magazine­ “Economist”prošle­ godine­ je­ prenio­ podatkeOECD-a­ iz­ kojih­ proizlazi­ da­ pro-duktivniji­ radnici­ provedu­ manje

RE^ENO UPAM]ENO Ku­haj­te­brzo,­da­bis­te­vi­{e­vre­me­na­pro­-ve­li­s­dje­te­tom­pri­je­ne­go­ono­odras­te.­

Peg Brac ken

Vri­je­me­ je­ sku­po­cje­no.­ Ne­ ~ekaj­ napri­kla­dni­je­vri­je­me,­jer­ni­si­si­gu­ran­da}e{­ga­po­no­vo­ima­ti.­

Ka ta ri na Si jen ska

Svat­ko­`eli­bi­ti­net­ko;­nit­ko­ne­`eli­ra­-di­ti­na­to­me.­

Jo hann Wol fgang Go et he

Kad­ je­ lju­di­ma­ do­sa­dno,­ do­sa­dno­ imje­po­naj­pri­je­sto­ga­{to­su­do­sa­dni­se­bisa­mi­ma.­

Hof fer Eric

Rob­ima­sa­mo­je­dnog­go­spo­da­ra;­am­-bi­ci­ozan­~o­vjek­ ih­ ima­ono­li­ko­ko­li­komo`e­utje­ca­ti­na­nje­gov­us­pjeh.­

Je an de La Bruyere

Spa­vao­sam­i­sa­njao­da­je­`ivot­ra­dost.Pro­bu­dio­ sam­ se­ i­ ot­krio­ da­ je­ `ivotslu`enje.­Dao­sam­se­na­slu`enje­i­spo­-znao­da­je­slu`enje­ra­dost.­

Ta go re

Na­po­sljet­ku,­su­{ti­na­sa­zna­va­nja­ni­je­uto­me­gu­bi­mo­li­igru,­ve}­ka­ko­gu­bi­mo,{to­s­ti­me­spo­zna­je­mo,­~emu­nas­je­po­-raz­nau~io­i­ka­ko­nas­to­mi­je­nja.­Gu­bi­-ti­na­odre|eni­na~in­zna~i­-­do­bi­va­ti.­

Ric hard Bach

Opre­zni­ lju­di­ ko­ji­ na­ sve­ mi­sle,­ ko­jisve­pre­dvi|aju,­stal­no­upa­da­ju­u­klop­-ke,­ jer­ ra~una­ti­ na­ po­te­{ko}e,­ zna~istva­ra­ti­ih.­

Pen ti ce Mul ford

Zdrav­lje­na­dma­{u­je­ sva­ izvanj­ska­do­-bra­ta­ko­zna­tno­da­je­zdrav­pro­sjak­za­-is­ta­sre­tni­ji­od­bo­le­sna­kra­lja.­

Ar tur Scho pen hauer

Sve­ na­{e­ umo­va­nje­ svo­di­ se­ na­ to­ dapo­pu­{ta­mo­osje}anji­ma.­

Bla ise Pas cal

Bo­ga­ta{­ u­ tu~i­ nas­to­ji­ sa~uva­ti­ li­ce,­ asi­ro­mah­ka­put.­

Rus ka po slo vi ca

UKLETA AUTA

30 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

LJUDI OBI^AJIU­ raz­do­blju­ od­ 1450.­ do­ 1750.­ u

Euro­pi­ je­ po­gu­blje­no­ 60.000­ vje­{ti­caod­ko­jih­su­~et­vrti­na­bi­li­mu­{kar­ci.

U­ Ke­ni­ji­ je­ za­bra­nje­no­ gu`va­tinov~ani­ce­na­ko­ji­ma­ je­pri­ka­zan­mo­-narh­ili­pred­sje­dnik.

Stju­ar­de­sa­avio-kom­pa­ni­je­JAT­Ve­-sna­Vu­lo­vi}­pre`i­vje­la­je­pad­iz­avi­onako­ji­ je­ ek­splo­di­rao­ na­ 10.000­ me­ta­ravi­si­ne.

Naj­{i­ra­ces­ta­na­svi­je­tu­na­la­zi­se­uBra­zi­lu­i­u­oba­smje­ra­ima­uku­pno­160tra­ka.

Ale­ksan­dar­Ve­li­ki­umro­je­u­32.­go­-di­ni­`ivo­ta­na­kon­{to­je­za­do­ru~ak­po­-pio­{est­li­ta­ra­vi­na.

Dextro­fo­bi­ja­ je­ strah­ od­ obje­ka­tako­­ji­se­na­la­ze­de­sno­od­ti­je­la­bo­le­sni­ka.

Po­se­bna­ odre­dba­ o­ ~is­to}i­ u­ Pen­-nsylva­ni­ji­za­bra­nju­je­`ena­ma­da­ skri­-va­ju­prljav­{ti­nu­ispod­te­pi­ha.

Deng­Xinang­je­je­zik­ko­jeg­go­vo­rinaj­ma­nje­ lju­di­ na­ svi­je­tu.­ Kra­jem2002.­zna­lo­ga­ je­ sa­mo­15­ sta­no­vni­kaAljas­ke.

Je­di­na­ za­bi­lje`ena­ izja­va­ Isa­acaNewto­na­za­vri­je­me­nje­go­va­man­da­tau­ par­la­men­tu­ je­ zah­tjev­ da­ se­ otvo­ripro­zor.

Pri­je­ 6000­ go­di­na­ u­Me­zo­po­ta­mi­jise­proi­zvo­di­lo­~ak­16­vrsta­pi­va.

Je­di­no­uzle­ti­{te­za­le­te}e­ta­nju­re­nasvi­je­tu­na­la­zi­ se­u­St.­Pa­ulu­u­Al­ber­ti(Ka­na­da).

Ve­li­ka­ lju­bav­ Ser­ge­ha­ Je­se­nji­na,Isa­do­ra­Dun­can,­po­gi­nu­la­je­1927.­go­-di­ne­ ka­da­ se­ njen­ {al­ za­pleo­ o­ ko­ta~auto­mo­bi­la­i­ugu­{io­je.

U­Pen­nsylva­ni­ji­mu­{ka­rac­ pri­li­-kom­ku­po­vi­ne­al­ko­ho­la­mo­ra­po­ka­-za­ti­ pi­sme­no­ odo­bre­nje­ svo­je­su­pru­ge.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 31

vremena­na­radnim­mjestima­i­boljesu­ plaćeni.­ Prema­ tim­ podacima,Grci­ su­ najviše­ sati­ prosjedili­ naposlu­ -­ prosječno­ više­ od­2.000­ sati,dok­su­Nijemci­proveli­bitno­manje­-oko­ 1.400­ sati.­ No,­ njemačkaproduktivnost­ u­ odnosu­ na­ grčkubila­je­za­70­posto­veća!

BRISANJE SA GOOGLEA

Najpopularniji­pretraživač­interneta,američki­ Google,­ krajem­ majajavnosti­je­stavio­na­raspolaganje­for-mular­koji­trebaju­popuniti­korisniciove­tražilice­u­Evropi,­a­koji­žele­dase­ njihovi­ podaci­ sa­ ove­ tražiliceizbrišu.­ Koncern­ je­ saopštio­ da­ jesamo­ za­ jedan­ dan­ podnešeno­ čak12.000­hiljada­takvih­zahtjeva.Ovakva­ Googleova­ odluka­ je­ usli-jedila­ nakon­ nedavne­ presudeEvropskog­ suda­ za­ ljudska­ prava.Odluka­ suda­ omogućava­ dastanovnici­EU­mogu­korigovati­svojureputaciju­ na­ internetu­ tražeći­ odGooglea­i­drugih­pretraživača­inter-neta­ da­ se­ uklone­ linkovi­ sproblematičnim­ podacima­ o­ nji-hovim­ranijim­aktivnostima.Sud­je­donio­ovakvu­presudu­nakonslučaja­ u­ Španiji,­ kada­ se­ jedanmuškarac­ žalio­ da­ Google­ izbacujerezultate­ o­ aukciji­ njegove­ kuće­ tetako­krši­njegovo­pravo­na­privatnost.Presuda­Evropskog­ suda­ za­ ljudskaprava­ se­ odnosi­ i­ na­ drugepretraživače­intereta­kao­što­su­Yahoo

ili­Microsoft.­ Podnosilac­ zahtjeva­ uformularu­ mora,­ za­ svakipojedinačni­link,­obrazložiti­zašto­gaželi­izbrisati.Google­nije­naveo­koliko­dugo­će­tra-jati­obrada­zahtjeva­i­koliko­radnikaće­na­tome­raditi.­Očekuje­se­da­timputem­ krenu­ i­ drugi­ internetpretraživači,­koji­zasad­ćute.

OTROVNEVO]KE

Već­ gotovo­ deceniju­ organizacijakoja­ brine­ o­ zdravstvenojsigurnosti­potrošača,­pod­nazivomEnvironmental­ Working­ Group,objavljuje­ popis­ 12­ namirnica­ ukojima­ je­ pronađeno­ najvišeostataka­pesticida.Popis­ je­ pomalo­ zastrašujući,­ jer­ suna­njemu­i­namirnice­koje­smo­sma-trali­sinonimom­za­zdravlje.­Analiza­ 53­ vrste­ voća­ i­ povrćapokazala­ su­ da­ vodeće­ mjestopripada­–­jabukama.­Slijedi­ celer,­ a­ potom­ jagode,breskve,­ špinat,­ nektarine,grožđe,­ slatka­paprika,­krumpir,borovnice,­zelena­salata­i­kelj.­

Dobro­ je­ znati­ da­ su­ namirnice­ sanajmanjim­udjelom­pronađenih­pes-ticida­luk,­kukuruz,­ananas,­avokado,šparoge,­ grašak,­ mango,­ patlidžan,dinju,­ kivi,­ kupus,­ lubenicu,­ batat,grejp­i­gljive.

32 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Filip Balunović je politolog izBeograda, mlađe generacije.Obrazovao se u Beogradu,

Istanbulu, a master studije završiona Evropskom institutu u Nici. Uintervjuu za Radio SlobodnaEvropa komentarisao je izbornerezultate za Evropski parlament.Šta za budućnost Evropske unijeznači prodor evroskeptikaradikalno desne orijentacije, poputfrancuskog Narodnog fronta i par-tije lijeve orijentacije, poput grčkeSirize? Da li bi u ovakvoj Evropi ijedan Hitler imao šansu da uđe uEvropski parlament?Pročitala sam jedan vaš tekst ukome ste izveli jedan vrlo hrabarzaključak: "Mi danas živimo jedanmali, izolovani socijalizam, u komese ruše nasilno podignuti zidovinacija, rasa, etnosa i religije.Prerano je objavljen, od stranenekih teoretičara, kraj socijalizma ipobjeda neo-liberalizma". Da nistemalo pretjerali?Naravno da sam pretjerao, ali to je ibio cilj. Kada sam pomenuo teori-ju, za koju mislim da je pala u voduzajedno sa ovim poplavama, misliosam na Fukujaminu teoriju o krajuistorije, u kojoj je liberalni kapital-izam odnio pobjedu nad

socijalizmom. Mislim da će se uliberalnom kapitalizmu ovakvestvari sve češće dešavati.Ovakve stvari se inače često dešava-ju i postoje mnogobrojne studijekoje pokazuju korelaciju izmeđupolitičke agende koja se implemen-tira u sistemu liberalnih kapitaliza-ma i prirodnih katastrofa, nesrećakoje dolaze kao posljedica nekihsistemskih nedostataka i neulagan-ja u infrastrukturu, u kojoj se nar-avno, pogotovo u perifernimzemljama kapitalističkog sistema,kakva je Srbija, ne ulaže jer ta ula-ganja nisu profitabilna sa stanovištadominantne ideologije.Da li su se zaista srušili zidovi naci-ja, rasa, etnosa i religije?Mislim da jesu, makar za trenutak.Mislim da je to najvidljivije u Bosnii Hercegovini, gdje su ti zidovietnosa i religija najviše podignuti uprethodnih 20-tak godina, ali iovdje u Srbiji. To je proizvod nekihiskustava i nekih priča koje samčuo. Tako su u jednom autobusu,gdje su bili Zvezdini navijači, bili ineki momci iz Sarajeva, koji su seonda sa tim Zvezdinim navijačimaupoznali. Ispitivali su ko je odakle iko je koje vjeroispovijesti.Ispostavilo se da su svi različite

vjeroispovijesti, ali su svi složnootišli da grade bedeme u okoliniBeograda.Mislim da su to neki simboličniznaci. Naravno da nismo srušili svezidove koji su podignuti, ali mislimda umnogome ta neka simboličkavažnost i simbolička snagapojedinih događaja u ovakvimprilikama može da dobije naznačaju u nekom narednom perio-du. U tom smislu mislim da, akoništa, onda smo se za pedalj izdigliiznad onoga u šta smo bili uvučeniu prethodnih 20-tak godina.Mislite li da je to jedan trenutnibljesak ili zaista vjerujete da će toimati svoje refleksije i u godinamakoje dolaze?I na početku 90-tih su ljudi mislilida su sukobi trenutni bljesak, pa suse onda izrodili u nešto što jepostalo karakteristično za sjećanjasvih ljudi u ovom regionu. Nekažem da će poplave i solidarnost,koja je pokazana među ljudima,bez obzira na njihovu vjeroispovestili nacionalnost, poprimiti te razm-jere, kao što je taj bljesak u pozi-tivnom kontekstu, za razliku odprvog, negativnog. Ne kažem da ćese to dogoditi, ali mislim da jenapravljen neki iskorak i da će seljudi kroz dvije, tri, pet ili desetgodina godina sjećati ovog vremenakao vremena iskazane solidarnosti,koja je možda u svima bila uspa-vana prethodnih 20 godina. Moždaje vrijeme da je probudimo.Imate 27 godina. Da li je prava slika

INTERVJU: FILIP BALUNOVIĆ O EVROPSKIM IZBORIMA

DA LI BI I HITLER UŠAO U EVROPSKI PARLAMENT!?U komisiji koja je pisala Evropski ustav, od 105članova te komisije, svaki njen član bio je bijelac,hrišćanin i evropskog porijekla. Ta činjenica umnogome pokazuje šta Evropa danas jeste,konzervativna i desničarska

13. juni 2014. Spektar, broj 1 33

mlade generacije ova, o kojoj je biloriječi povodom katastrofe, daklemlade generacije koja je iskazalaizuzetnu solidarnost i požrtvo-vanost? Ili je slika mladegeneracije, slika jedne bespomoćne,dezorijentisane generacije, sa siste-mom vrijednosti iz 90-tih?Mislim da su obje slike validne,kada se radi o percepciji mlade gen-eracije. Mislim da je druga važna,samo je pitanje koje su okolnosti posrijedi i koja će u datim okolnosti-ma isplivati na površinu. Mladageneracija na ovim prostorima jesteizgubljena. Ali ona je u ovakvimtrenucima ipak pokazala, naiznenađenje svih, da može da seudruži, ako za tim postoji potreba.Šta su nam pokazali evropskiizbori? Koji je vaš utisak oko tihizbora, koji se u javnosti ocjenjujekao politički zemljotres. Misli se nauspon desničara. U vezi sa izborn-im rezultatima ima i puno dobrihvijesti, a najbolja je da je Evropa idalje ubjedljivo glasala za umjerenepolitičke opcije koje su dobile do 80odsto mandata. Da li je tačno daopasno raste rasizam i da su topokazali i ovi izbori?Mislim da su ovi izbori objelodanilijedan trend koji u EU postoji odsamih začetaka krize. To traje gotovo,pa i pre toga. Punu deceniju unazad,svjedoci smo trenda rasta ekstremnedesnice u Evropi. Ono što smatramovdje relevantnim, kada se radi oanalizi prethodnih izbora i najvećegprocenta ekstremne desnice uEvropskom parlamentu, jeste to da jedio naroda, koji je izašao da glasa,postao malo umoran od te post-poli-tike. Kada kažem post-politike onda,prije svega, mislim na tomenadžerisanje i puko upravljanjenekakvim birokratskim poslovima,koje je izuzeto od ideologije, a samimtim i od politike.Ono što su stranke ekstremne desniceu ovom trenutku u Evropi ponudilejeste povratak političkog u politiku.

Mislim da su za to ljudi glasali.Naravno da i dalje, između 70 i 80procenata političkih snaga uEvropskom parlamentu, dolazi izredova ideološkog centra, centralneljevice i desnice. Ukoliko ovo postajejedan trend, onda je to razlog za brigu.Ove izbore, kažu, obilježile su dvijepobede - jedna je ekstremne desniceu Francuskoj i ekstremne ljevice uGrčkoj. Kažu da su pobijedilievroskeptici?!I to je pojava koja nije

karakteristična samo za ove izbore,već je karakteristična za EU i zaideološki centar u EU, od Drugogsvjetskog rata naovamo. To jeizjednačavanje radikalne ljevice iekstremne desnice. Evropa je uprethodnih 60-70 godina, pa i prijeDrugog svjetskog rata, pokazala dase više plaši ekstremne ljevice odekstremne desnice i da je, u krajn-jem scenariju, uvijek spremnija dasarađuje sa ekstremnom desnicom,nego sa ekstremnom ljevicom. MariLe Pen je na krilima sveopšteg rastarasizma i skepticizma spram emi-granata odnijela i onu pobjedu kojaje sve, samo ne iznenađujuća.Mislim da je grčka Siriza prethod-nih godina izgradila veomaozbiljnu partijsku infrastrukturu imislim da je jedna od rijetkih, akone i jedina partija tipa jedneozbiljne ljevice. Ne bih rekao da jeradikalna ljevica. Ona se ne zalažeza izlazak iz EU. U Grčkoj postojiKomunistička partija, koja sezalaže za izlazak iz EU i napuštan-je evro-zone. Siriza nije ta partija.

Program Sirize tiče se uglavnomodbijanja diktata iz Brisela.U Grčkoj je zanimljivo i da jeekstremna desnica Zora, druga posnazi. Ako jačaju evroskepticiunutar EU, da li to znači da se tievroskeptici, sa desnog i lijevogboka, mogu u jednom trenutkunaći na istoj platformi?Mislim da ne postoji mogućnost bilokakve političke saradnje izmeđuevroskeptične levice i desnice. Videlismo da čak ne postoji ni mogućnostsaradnje među evro-skeptičkom desni-com. Vidjeli smo najave NajdželaFeridža da neće ulaziti u koaliciju sanacionalnim frontom, najavu MariLepen da neće ulaziti u koaliciju ni saZlatnom Zorom ni sa Jobikom uMađarskoj. Tu mogućnost bih upotpunosti isključio, jer ne vidimnijedan zajednički imenitelj tezajedničke platforme, pa čak ni tajevroskepticizam, koji se u potpunostirazlikuje na lijevom i na desnomspektru.Jedan od komentara jačanje ljeviceu EU jeste da će sada u BriseluPutin imati svoje sljedbenike. Da lije ljevica, koja je ušla u Evropskiparlament, bliska Putinu?Mislim da je to legitiman utisak, ali jeto utisak protiv koga ljevica morasvim snagama da se bori. To je sin-drom koji zahvata i nas u Srbiji, da sečesto lijeve ideje poistovjećuju sanekim desnim populističkim primi-tivnim anti-imperijalizmom, kojimožemo da čujemo svuda, od nekihumjetničkih krugova. Naravno dane, jer svaka ljevica koja koketira saPutinom, koketira sa jednom vrstomkapitalizma, koji danas poprimaobrise autoritarnog kapitalizma.To je onaj kapitalizam koji danaspokušava da spasi taj kapitalističkisistem u Evropi od njegovedemokratske nefunkcionalnosti. Toje ono protiv čega ljevica, uporedo saborbom protiv evropske birokratije,koja predstavlja kvazidemokratiju,mora da se bori.

Balunović smatra da Evropska unijanema dobru perspektivu

Da li vas plaši jačanje rasizma uEvropi? Da li mislite da su u pravuoni koji kažu da bi čak i Hitler imaošanse da uđe u Evropski parlamentdanas, sa ovakvim stavovima?Ono gdje vidim najizrazitijirasistički pokret, možda čak ineonacistički, je Mađarska. Ona jejedina zemlja na čijem je čelu ViktorOrban, koji je i sam po sebi, čak i zaevropske konzervativce, predalekodesno. Borbu za vlast u Mađarskojtrenutno ne sprovodi direktno, alidozvoljava stvari kao što su nekakvemilicije koje patroliraju selima kojasu većinski naseljena romskom pop-ulacijom. Orbanova vlast dozvoljavarehabilitaciju mnogih nacista iz vre-mena Drugog svjetskog rata.Mađarska je istovremeno zemlja ukojoj je na vlasti takva partija, koja jena ovim izborima osvojila preko 50posto glasova. Nema protivtežu usebi, nego ima oblik koji je jošradikalniji i na nivou je grčke Zlatnezore, bugarske Atake, francuskogNacionalnog fronta, austrijske iholandske Partije slobode. Mislim daMađarska umnogome predstavljaparadigmu za ono što nas, moguće,očekuje i na nivou nekih drugihzemalja EU. Ne mislim da takavtrend može da se primi u većinizemalja EU.Šta je s našim regionom?Postoji jedna značajna razlika izmeđunašeg regiona i regiona Evrope, uto-liko što ekstremna desnica u Evropimonopolizuje prostor gađenjem nadimigrantima. Ono što je ranije bilamržnja prema komunizmu, danas jemržnja prema islamu. U Hrvatskoj jeKaramarkov HDZ odnio pobjedu, naveoma malu izlaznost, koja je bila oko24 posto. Mislim da je slična izlaznostbila i u Sloveniji. Hrvatski HDZ, već20 i više godina, bazira svoju političkuagendu na strahu od takozvanog srp-skog komunizma ili jugo-komunizma.Različite su agende ekstremnedesnice u Evropi i u regionu. To ne

znači da u istim okolnostima,navale emigranata u ovaj region,ekstremna desnica i u našemregionu ne bi poprimila baš oneoblike koje ima ekstremna desnicau Evropi. Vidim da je u SlovenijiJanša odnio pobjedu.Kako vidite Srbiju, od desne dolijeve opcije?U srpskom parlamentu ne postojini pozicija ni opozicija, makar neideološka. U srpskom parlamentumeđu partijama ne postoje nikakve

ideološke razlike, ni kada se tičeekonomskog, ni političkog progra-ma. Oko suštine se sve naše partijeslažu. Sve se slažu oko ekonomskihmjera. Sada se i SNS, koja je ranijebila radikalna desnica, pomjerila kacentru. I ona je sada za evropskeintegracije i za ljudska prava.Nikakve razlike između pozicije ikvaziopozicije u srpskom Parlamentunema.S druge strane, postoji sporazum izmeđuSNS, iz 2011., sa austrijskomSlobodarskom partijom, što možeumnogome da služi kao reper za ono štata partija izvorno jeste. Nikada serukovodstvo SNS, uključujući isadašnjeg predsjednika Nikolića, nijeodreklo tog sporazuma, koji je potpisalosa predsjednikom austrijske Slobodarskepartije, partije ekstremne desnice, koja jena ovim izborima bila treća u Austriji ikoja je već godinama unazad vrlorelevantan politički faktor u Austriji.Ono što je ipak interesantno za tupartiju u Austriji jeste danajznačajniji dio biračkog tijela tepartije jeste srpska nacionalnazajednica u Austriji.

Kada ste vidjeli rezultate izbora zaEvropski parlament, koji je bioosnovni utisak?Osnovni utisak je bio da se Evropivraća sve ono što je Evropa u pro-teklih 60 godina nekako potajno iliskriveno bila.Konzervativna, pomalo rasistička?To koketiranje sa snagama koje sudesnije od konzervativizma se obiloo glavu Evropi. Simptomatičan jejedan podatak, a to je da je u tijelukoje je bilo zaduženo za pisanjeEvropskog ustava, onog Briselskogsporazuma, koji je odbijen uHolandiji i Francuskoj, od 105članova te komisije, koja je pisalaEvropski ustav, niti jedan član nijebio ne-bijelac, ne-hrišćanin i ne-evropskog porijekla. Mislim da tačinjenica umnogome pokazuje štaEvropa jeste.Evropa je desničarska, konzervativ-na. Ono što se na ovim izborimadesilo jeste samo jedno sklizavanjejoš više udesno. Mislim da jeEvropa za to sama kriva.Kakva je, po Vašem mišljenju,budućnost EU?Mislim da je budućnost Evropske unijevrlo neizvjesna. Ovaj projekat na dužestaze ne može da opstane. Mislim da jeovakva Evropa istinska utopija.Da li ona ima snage i energije zaozbiljne reforme?Nisam siguran kako bih odgovoriona to pitanje, s obzirom da sam nekovrijeme proveo u Briselu i vidio kakoto funkcioniše izbliza. Mislim daEvropa, ovakva kakva jeste, nijespremna da sebe reformiše, jer idalje misli da je u pravu.Mislim da će promjena doći spolja.Ako do promjene EU dođe, onda ćeona doći izvan evropske birokratijei ta evropska birokratija bit ćezamijenjena nečim što se trenutnonalazi izvan njenih okvira. Da li ćeto biti političke snage s lijevog ilidesnog spektra, ne znam - nadamse sa lijevog.

Branka Mihajlović

34 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Umjerene snage još vladaju, ali desni-ca u Evropi diže glavu

13. juni 2014. Spektar, broj 1 35

hromom pacijentu potreban je

dobar fizioterapeut, i to

sigurno ne neki koji će ga

tjerati da učini drugi korak prije nego

je napravio prvi. A to je ono što se

dešava u nesrećnoj Bosni i

Hercegovini, koja skoro dvadeset

godina nakon potpisivanja mirovnog

sporazuma ne kreće naprijed.

Prije svega, ova zemlja bi trebalo

da, u najmanju ruku, postigne

oblik nacionalne države, od kojih je

Evropska unija i stvorena. Tek tada

Bosna i Hercegovina može da

krene putem svojih susjeda i

podnese zahtjev za članstvo i na

kraju i postane članica EU.

To je poruka koju Evropa uzalud

propovijeda 15 godina. No, Srbi su

sumnjičavi prema ovom prijedlogu. Za

njih je autonomija njihove Republike

Srpske vrabac u ruci, a daleka EU per-

spektiva je golub na grani.

Postoji, doduše, jedan put koji vodi

iz ove dileme, ali Evropska unija ne

želi njime da ide: dijelom zbog

nezainteresovanosti, dijelom zbog

inertne birokratije, ali u svakom

slučaju najviše ne želi da krene tim

putem zbog golog neznanja.

Pogrešno je da se komplikovani

Dejtonski ustav okrivljuje za zastoj

u zemlji. Jedna zemlja koja se

sastoji od tri različite nacije, sa

suprotstavljenim interesima, u

kojoj se ne trpe odluke većine, više

liči nekoj glomaznoj, sporoj i

kontradiktornoj međunarodnoj

organizaciji. Taj čuveni „Dejton 2“,

koji priželjkuju i zahtijevaju

mnogi, neće biti ništa bolje nego što

je bio originalni Dejton. Jer, svaki

zamislivi ustav bio bi nemogući

kompromis između Bošnjaka, koji

teže da centralizuju državne

funkcije, i Srba i Hrvata s druge

strane, koji žele upravo suprotno.

Visoki predstavnici u Sarajevu i

rukovodstvo Evropske unije više bi,

zapravo, željeli da kao partnera za raz-

govor imaju jednu modernu državu

građana, bez obzira na porijeklo ili

konfesiju, gdje će u svim slučajevima

odlučivati većina. Ali, gdje će se,

takođe, voditi računa i o tome da niko

ne trpi zbog njegovog identiteta.

Sa ovim idealima Evropska unija je

u unutrašnjem sukobu u BiH de

fakto na bošnjačkoj strani. I nar-

avno da su EU i Bošnjaci teoretski

u pravu. Ali, tako nešto u BiH nije

ostvarivo iz dva razloga.

Prvi razlog je taj što su nacije te

zemlje prije dvadeset godina bile u

ratu. Najbrojniji Bošnjaci su pred

cijelim svijetom najveće žrtve i

moralni pobjednici. Dok se manjine i

moralni gubitnici – u ovom slučaju

posebno Srbi – u ovoj bici za pozici-

je moraju posebno iskupljivati.

Drugi razlog je taj što je BiH užas-

no osiromašena zemlja tako da

niko ne smije da se igra s

nacionalnim kvotama kada je riječ

o funkcionisanju državne adminis-

tracije. Jer, 80 odsto svih radnih

mjesta je u javnom sektoru. A onaj

ko izgubi svoj posao u državnoj

službi, zbog katastrofalnog stanja u

privredi, teško da može da pronađe

isto tako dobar posao.

Da li bi neki novi ljudi, koji bi

napravili „Dejton 2“, možda učinili

nešto bolje za BiH, od onih koji su

kreirali prvi?

Sve tri nacije zapravo žele u Evropu,

ali najmanje dvije od njih se s

pravom plaše da za takav cilj moraju

da plate previsoku cijenu. Kako bi se

pronašlo rješenje, EU mora da

preskoči preko sopstvene sjenke i da

Bosnu i Hercegovinu ne tretira kao

normalnu državu. Ona mora da pri-

hvati da i polovina stanovništva BiH

ne želi normalnu državu.

Evropska unija takođe mora da

shvati da BiH neće jednostavno,

sama od sebe, da preraste u normal-

nu državu. Pri tome je „faktor vri-

jeme“ na strani podjele. Upravo

zbog toga, Brisel mora da prihvati

tu zemlju. Sa eventualnim

iščezavanjem države Bosne i

Hercegovine, organizatori ratnog i

mirnodopskog etničkog čišćenja na

kraju bi ostvarili pobjedu!

NAŠI PROBLEMI – EVROPSKI RECEPTI

Analitičar njemačkog lista Frankfurter Rundschau

smatra da Evropska Unija, ako nam želi pomoći,

BiH ne smije da tretira kao normalnu državu

POLITIČKA ŠTAKA zA hrOmOg PAcIjenTA  

Piše: Norbert

Mappes-Niediek

36 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

ekonomske ubice su izuzetnodobro plaćeni profesionalcikoji zemljama širom planete

otimaju hiljade milijardi dolara.Oni usmjeravaju pare iz Svjetskebanke, USAID-a i drugih stranihorganizacija za „pomoć“ unovčanike velikih američkih „inter-nacionalnih“ korporacija i džepovenekoliko bogatih familija koje kon-trolišu planetarne prirodne resurse.Njihova oruđa uključuju falsifiko-vane finansijske izvještaje,namještene izbore, podmićivanje,iznuđivanje, seks i ubistva. Oniigraju igru koja postoji otkad posto-je imperije, s tom razlikom da sesadašnja igra, u ovo vrijeme global-izacije, dodatno usavršila i prešlana još viši, zastrašujući nivo.Trebao sam već tada znati: ja samekonomski ubica!

Dvije pogibije: Napisao samprethodne retke još 1982. godine napočetku knjige sa radnim naslovom„Savjest jednog ekonomskogubice“. Knjiga je posvećena pred-sjednicima dvije zemlje, ljudima

koji su bili moji klijenti, koje sampoštovao i smatrao srodnim duša-ma: Haime Roldosu (JaimeRoldós) - predsjedniku Ekvadora, iOmaru Torihosu (Omar Torrijos),predsjedniku Paname. Obojica supoginuli u avionskim nesrećama.Njihove pogibije nisu bile slučajne.Oni su ubijeni jer su se suprotstavilibratstvu korporacija, vlada i čelnikabanaka čiji cilj je bila globalnaimperija. Mi, ekonomske ubice,nismo uspjeli da ih obrlatimo, pa suonda na scenu stupile druge vrsteubica, CIA-ini sponzorisani šakalikoji su vrebali iza naših leđa.Tada su me ubjeđivali da prekinempisati ovu knjigu. Počinjao sam jepisati još četiri puta u toku sljedećihdvadeset godina. Svaki put, mojaodluka da počnem pisati bila jemotivisana aktuelnim svjetskimdogađajima: Američka invazija naPanamu iz 1989., Prvi zalivski rat,Somalija i uspon Osame binLadena. Međutim, prijetnje ipodmićivanja su me svaki put nat-jerali da to prekinem.2003. predsjednik jedne velike

izdavačke kuće je pročitao radnuverziju onoga što je tada već postalo“Ispovijest jednog ekonomskogubice”. Opisao je to kao“fascinirajuću priču koja jednostavnomora biti ispričana“.Onda je, sa gorkim izrazom lica,odmahnuo glavom i rekao mi da,pošto bi glavešine u sjedištu kom-panije mogle biti protiv, on nemože sebi dopustiti rizik da jeobjavi.Rekao mi je: Mi bismo te moglipromovisati na tržištu u grupiromanopisaca kao što su Džon leKare (John le Carré) ili GreemGrin (Graham Greene).

Učenje na greškama: Ali, mojaispovijest nije bila fikcija kakve supisali pomenuti autori. Ovo jeistinita priča o mom životu.Jedan hrabriji izdavač, jedan kojinije u vlasništvu internacionalnihkorporacija, pristao je da mipomogne da je ispričam. Jer je tapriča morala biti ispričana.Živimo u vremenu užasnih kriza iizvanrednih mogućnosti. Mojapriča ekonomskog ubice je priča otome kako smo dospjeli tu gdje

KNJIGA ISTINE: “ISPOVIJEST JEDNOG EKONOMSKOG UBICE”

Manjina pliva ublagostanju, većinagrca u siroMaštvuEkonomski ubica je vrhunski plaćenik velikog kapitalai politike, koji nagovara nerazvijene zemlje da uzimajuogromne zajmove i kredite, zbog kojih padaju u trajnoropstvo. Donosimo predgovor iz svjetskog bestselera,koji je napisao jedan od ubica-pokajnika, svojedobnovodeći ekonomista planete

Piše:

John Perkins

jesmo i zašto se sada suočavamo sakrizama koje se čine nerješive.Priča mora biti ispričana, jer samokroz učenje na našim ranijimgreškama možemo doći u prilikuda ih ne ponovimo, odnosno daprepoznamo i iskoristimo prilikekoje će se pojaviti u budućnosti.Al Kaidin teroristički napad naSAD desio se kao što se desio iDrugi zalivski rat (u Iraku). No,osim hiljada ljudi koji su nastradali11. septembra 2001. od terorističkihruku, još dvadeset četiri hiljadeljudi je umrlo od gladi i sličnihuzroka. Zapravo, dvadeset četiri hil-jade ljudi umire od gladi svakogdana, jer nisu u mogućnosti daskrpe dovoljno namirnica neophod-nih za preživljavanje.I što je najvažnije, ova priča morabiti ispričana jer danas, po prvi putu istoriji, jedna nacija imamogućnost, pare i moć da promi-jeni situaciju. To je nacija u kojojsam rođen i ona kojoj sam služiokao ekonomski ubica - SjedinjeneAmeričke Države.

Poljuljani ideali: Šta me jenapokon ubijedilo da ignorišemprijetnje i potkupljivanja?Najkraći odgovor je da je moje jedi-no dijete, Džesika (Jessica),diplomirala na fakultetu i otisnulase u svijet sopstvenim snagama.Kada sam joj rekao da razmišljamda li da objavim ovu knjigu i kadasam s njom podijelio moje stra-hove, ona je rekla:- Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ćunastaviti gdje si ti stao. Moramo ovoda učinimo zbog tvojih unuka zakoje se nadam da ću ti podaritijednog dana!To je taj kraći odgovor.Duže objašnjenje je vezano zamoju posvećenost zemlji u kojojsam vaspitan, za ljubav prema ide-alima formulisanim od strane našihosnivača, za moju duboku

posvećenost američkim idealimakoji obećavaju „život, slobodu ipotragu za srećom“ (jedna odnajpoznatijih fraza iz američkeDeklaracije o nezavisnosti) za sveljude, gdje god da su, i za mojuodluku da poslije 11. septembraviše ne sjedim skrštenih ruku dokekonomske ubice zaokružavajuglobalnu imperiju.Ovo je istinita priča. Ja sam proživ-io svaki njen trenutak. Mjesta,ljudi, razgovori i osjećanja kojaopisujem su, sve do jednog, lično

preživljeni. Ovo je moja lična povi-jest, koja se ipak desila u dalekoširem kontekstu svjetskih događajakoji su oblikovali našu istoriju,doveli nas tu gdje jesmo i stvoriliosnovu za budućnost naše djece.

Lukava Klodina: Učinio sam svešto je u mojoj moći da vjerno pre-nesem svoja iskustva. Kad godrazmatram istorijske događaje ilirekonstruišem razgovore sa drugimljudima, ja to činim uz pomoć višerazličitih alata: publikovanih

13. juni 2014. Spektar, broj 1 37

Knjiga je od 2004. do danas doživjela desetine dopunjenih verzija, a kod nas jedostupno hrvatsko i srbijansko izdanje

38 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

dokumenata, ličnih bilješki i zapisa,sjećanja - što ličnih što ljudi koji suučestvovali u razgovorima. Koristiosam i pet rukopisa koje sam ranijezapočinjao i istorijske zapise drugihautora, prije svega onih nedavnoobjavljenih. Oni otkrivaju informa-cije koje su ranije bile tajne (nepoz-nate/neobjavljivane) ili jednostavnonedostupne. U nekim slučajevimasam kombinovao više razgovorakoje sam imao sa određenomosobom u jedan razgovor, dapripovjedanje učinim tečnijim.Moj izdavač me je pitao da li smozaista sebe nazivali ekonomskimubicama. Ja sam ga uvjerio da jesmo,mada obično samo kroz inicijale.Zapravo, onog dana 1971. kada sampočeo raditi pod Klodininim(Claudine) patronatom, ona me jeupoznala sa sljedećim: „Moj zadatakje da te oblikujem u ekonomskogubicu. Niko ne smije znati o tvomposlu, čak ni tvoja žena.“ Onda seuozbiljila i kazala:- Kad jednom uđeš u ovo kolo, iznjega nema izlaska dok si živ!Klodinina uloga je fascinirajućiprimjer manipulacije koja je osnovasistema u koji sam stupio. Lijepa iinteligentna, bila je veoma efikasna.Ona je odlično razumjela moje sla-bosti i maksimalno ih je iskorišćavalada ostvari to što je naumila. Njenposao i način na koji ga je efektnovršila služi kao primjer lukavostiljudi koji čine ovaj sistem.

Ekonomska čudovišta: Klodina nijepokušavala da uljepša opis toga štaću morati da činim. Moj zadatak je,rekla bi, „da ohrabrim svjetske vođeda postanu dio ogromne mreže kojapromoviše američke komercijalneinterese. Na kraju, te vođe bivaju doguše upletene u kučine zajmovakoji osiguravaju njihovu lojalnost.Možemo ih iskoristiti kad god namse ćefne da zadovoljimo našepolitičke, ekonomske ili vojne

potrebe. Zauzvrat, oni učvršćujusvoje političke pozicije kroz zavara-vanje naroda industrijskim zona-ma, energetskim postrojenjima iaerodromima. Istovremeno, vlasniciameričkih investicionih igrađevinskih kompanija postajunevjerovatno bogati.“Danas se mogu vidjeti rezultati togakad ovaj sistem iskače iz šina ipočinje da divlja. Rukovodiocinaših najcjenjenijih kompanijaupošljavaju ljude da za skororobovske nadnice rintaju od jutrado sutra pod neljudskim uslovima uazijskim fabrikama. Naftne kom-panije bezobzirno ispumpavajutoksine (otrove) u rijeke kojeprotiču rezervatima sa tropskimšumama, svjesno ubijajući ljude,životinje i rastinje, čineći genocidnad starim kulturama.Farmaceutska industrija uskraćujespasonosne lijekove milionimaAfrikanaca zaraženih sidom.Dvanaest miliona naših američkihporodica nisu sigurne da će imati zasljedeći obrok. Energetska industrijastvara čudovišta kao što je jedanEnron. Finansijski sektor stvaračudovišta kao što je Andersen.Pogrešna ideja: Odnos prihodajedne petine najbogatijih državanaspram prihoda jedne petinenajsiromašnijih je skočio sa 30:1 u1960. na 74:1 u 1995-toj. SAD trošipreko 87 milijardi dolara vodeći ratu Iraku dok Ujedinjene nacije proc-jenjuju da bi za manje od polovinete sume mogli omogućiti čistuvodu, odgovarajuću ishranu, sani-tarne usluge i osnovno školstvosvim ljudima na svijetu.A mi se još čudimo zašto nas teror-isti napadaju?Neko bi prebacio teret svih našihtrenutnih problema na organi -zovanu zavjeru. Kamo sreće da je totako jednostavno. Zavjera može bitiiskorijenjena i njeni učesnici izve-deni pred lice pravde. Ovaj sistem je,

međutim, podstaknut nečim dalekoopasnijim nego što je zavjera. Onnije vođen malim krugom ljudi većkroz koncept koji je postaoprihvaćen kao neko Jevanđelje: idejada sav ekonomski rast doprinosiljudskom rodu i da, što je veći rast,bude veća korist.Ovo uvjerenje takođe ima sljedećuposljedicu: oni ljudi koji su usavršilipotpirivanje vatre ekonomskogprosperiteta trebali bi biti uzvišeni inagrađeni, dok su oni koji su rođenina marginama predviđeni zaeksploataciju.Ideja je, naravno, pogrešna. Znamoda u mnogim zemljama odekonomskog rasta korist ima samomali dio stanovništva i, u stvari, tajrast može dovesti do proširivanjaočajnog stanja za većinu. Ovajefekat je pojačan posljedičnimuvjerenjem da predvodnici indus-trije koja održava ovaj sistem treba-ju imati poseban status, uvjerenjekoje je korijen mnogih našihaktuelnih problema i zato je moždarazlog izobilja teorija zavjere.Žetva zla: Kada se muškarac i ženanagrađuju za pohlepu, pohlepapostaje motiv kvarenja ljudi. Kadaproglasimo pohlepno iskorištavanjezemljinih resursa za vrlinu koja sepribližava svetosti, kada učimo našudjecu da imitiraju ljude koji nema-ju izbalansiran život i kadaodređujemo da ogromne grupestanovništva budu podređeneelitističkoj manjini, onda izazivamovraga. Poslije žanjemo to zlo štosmo ga posijali.U njihovom stremljenju da uvećajusvoju globalnu imperiju, korporacije,banke i vlade (grupno zvani korpora-tokratija) koriste svoju finansijsku ipolitičku snagu da osiguraju da našeškole, preduzeća i mediji podržavajukako pogrešni koncept tako i njegoveposljedice. Oni su nas doveli do tačkekada je naša globalna kulturačudovišna mašina koja zahtijeva

13. juni 2014. Spektar, broj 1 39

eksponencijalno rastuće količinegoriva i održavanja, toliko velike da ćena kraju proždrijeti sve u vidokrugu ibiće ostavljeno bez drugog izboraosim da uništi samu sebe.

Troši, troši i troši: Korporatokratijanije zavjera, ali njeni članovi dijeleiste vrijednosti i ciljeve. Jedna odkorporatokratijskih najvažnijihfunkcija je da ovjekovječi ineprestano širi i učvršćuje sistem.Životi onih koji su dio sistema, kaoi njihovi znaci raspoznavanja kojisu njihova nagrada: jahte i privatnimlazni avioni, predstavljeni su kaouzor koji nas inspiriše da trošimo,trošimo i još više trošimo.Svaka prilika se koristi da nasubijede kako je kupovina našagrađanska dužnost, da je pljačkanjezemlje dobro za ekonomiju i dazato služi višim interesima. Ljudikao što sam bio ja plaćeni su bezo-brazno mnogo da bi sve tosprovodili u djelo. Ako mi zatajimo,onda daleko zloćudnija vrsta ubica– šakali, izlaze na scenu. A ako išakali zataje, onda posao prelazi u

ruke militarista koji izazivajuoružane sukobe.Ova knjiga je ispovijest jednogčovjeka koji je, onda kada sam bioekonomski ubica, bio dio relativnomale grupe. Ljudi koji imaju sličneuloge danas su daleko brojniji. Oniimaju manje bezazleznijazvanja/titule i oni pohode zdanjaMonsanta, Dženeral Elektrika,Najka, Dženeral Motorsa, Vol-Marta i skoro svih ostalihnajznačajnijih svetskih korporacija.U suštini, “Ispovjest jednogekonomskog ubice” je i njihovaispovjest koliko je i moja.

Nezasita glad: Ovo je takođe i tvojaistinita priča, priča kako o tvom svi-jetu tako i o mom, o prvoj istinskiglobalnoj imperiji. Istorija nas učida će, ako ne promijenimo ovupredstavu, ona garantovano završitikao tragedija.Imperije ne traju vječno. Sve i jednaje doživjela užasan kraj. Oneuništavaju mnoge kulture, stremećivećoj dominaciji, i na kraju se sameuruše. Nijedna zemlja niti grupa

zemalja ne mogu dugoročno napre-dovati kroz iskorištavanje drugih.Ova knjiga je napisana da bi moglida postanemo pažljiviji i da promi-jenimo našu sudbinu. Siguran samda ćemo, kada dovoljno nas postanesvjesno toga da smo iskorištavani odstrane ekonomskih čudovišta, kojastvaraju nezasitu glad za svjetskimresursima, stvarajući sistem kojigaji robovlasništvo, onda prestatida ga tolerišemo. Preispitaćemonašu ulogu u svijetu u kome man-jina pliva u blagostanju dok sevećina davi u siromaštvu,zagađenju i nasilju. Mi ćemo seposvetiti upravljanju kursa premaljudskosti, demokratiji i socijalnojpravdi za sve.Priznanje da problem postoji prvi jekorak prema pronalaženju rješenja.Ispovijedanje grijeha je početakspasa.Neka ova knjiga onda budepočetak našeg spasenja. Neka nasinspiriše da dostignemo više nivoeposvećenja i povede nas premaispunjenju sna o uravnoteženim ipravednim društvima.

Globalna pljačka odvija se pod okriljem politike, velikih finansijskih institucija, obavještajnih i sličnih službi

40 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Grad rana - grad čuda! Ovako

židovski rabin Tovia Ben Chroin

naziva Berlin, grad u kojem je

planiran holokaust, jedan od

najvećih zločina protiv čovječnosti

u 20. Stoljeću.

Njegovi roditelji su 1935. godine iz

Njemačke pobjegli u tadašnju

Palestinu. Sada ovaj rabin iz

Jeruzalema živi u berlinskoj četvrti

Mitte i druži se sa evangelističkim

svećenikom Gregorom

Hohbergom i muslimanskim

imamom Kadirom Sančijem.

Test tolerancije: Mantija, kipa i

džube na jednom mjestu nisu nešto

što se podrazumijeva, sigurno ne u

zemljama kao što su Nigerija u

onim na Bliskom istoku, gdje reli-

giozni sukobi koštaju ljude života.

Ali i u Njemačkoj u pojedinim

glavama još uvijek postoji odbo-

jnost prema ljudima druge vjere.

Utoliko je ljepša ova slika:

Duhovnjaci su na svojim rukama

složili tri cigle boje pijeska - cigle

od kojih treba biti sagrađena

“House of One”.

Ta “Kuća za sve” ili “Kuća za

Jednoga” je prava senzacija. To je

prva sakralna građevina na svijetu

koja ujedinjuje sinagogu, džamiju i

crkvu. Ona će biti svojevrsni test

tolerancije.

Gradnja treba početi 2016. godine.

Radovi će se izvoditi na parceli na

Petrovom trgu u berlinskoj četvrti

Mitte, mjestu koje je donedavno

korišteno kao parking.

Kršćani su ovdje još prije 700 godi-

na služili svete mise. Ovdje se

nalazila jedna gotička, jedna

neobarokna, a onda jedna

neogotička crkva koja je teško

oštećena u Drugom svjetskom ratu

da je morala biti srušena. “House

of One” će stajati tačno na temelji-

ma te, posljednje crkve.

"Ali mi nismo željeli jednostavno

sagraditi crkvu, jer grad se promije-

nio. Ljudi svih konfesija žive ovdje

i mi smo željeli mjesto na koje će

oni skupa ići", kaže svećenik

Gregor Hohberg.

Zbog toga predstavnici tri

monoteističke religije koncipiraju i

grade novu kuću.

"Mi nismo u potrazi za novom

religijom i ne želimo miješati naše

identitete", kaže imam Kadir Sanci.

Liberalni rabin Tovia Ben Chorin

želi da to bude mjesto na kojem će

se učiti o religiji, bez misionarenja,

ali na kojem će se i kritički diskuti-

rati o religiji. On kaže: "Govor je

sporiji od oružja."

Mjesto susretanja: Mulitireligiozne

prostorije postoje i na drugim mjes-

tima, kao primjerice na aerodromi-

ma ili u sjedištu Ujedinjenih naro-

BERLINSKO ČUDO: JEDNA KUĆA ZA TRI RELIGIJE

Rabin, imam i evengalestički svećenik pokrenuli

projekat bez premca u svijetu, čijom bi realizacijom

vjernici jevrejske, kršćanske i muslimanske

vjeroispovjeti svoje obrede obavljali na istom mjestu.

Početak izgradnje predviđen za 2016. godinu

CRKVA, DŽAMIJA I SINAGOGAPOD ZAJEDNIČKIM KROVOM!

Maketa budućeg vjerskog objekta

Piše:

Bettina Kolb

da. U švajcarskom gradu Bernu se

upravo gradi jedan takav centar. Ali

Berlin treba biti drugačiji i imati

prvu međureligijsku sakralnu

građevinu.

Na međunarodnom konkursu za

arhitektonsko rješenje pobijedio je

berlinski ured Kuehn Malvezzi.

Njegov prijedlog arhitektonskog

rješenja podrazumijeva gradnju

32 metra visokog tornja, jedne

kocke koja se nalazi ispod toga i

centralne kupole koja se izdiže

iznad gradske panorame. Svaka

od tri religije ima svoju vlastitu

prostoriju za obavljanje vjerske

službe: dvospratnu, kako je

uobičajeno za sinagoge i džamije,

jednospratnu za crkvu.

"Vratili smo se veoma daleko u

prošlost i zaključili da se prvobitne

forme sakralne gradnje za jevreje,

kršćane i muslimane međusobno

mnogo ne razlikuju", kaže

arhitekta Winfried Kuehn. Unatoč

tome, njegov prijedlog u više

navrata je bio prilagođavan potre-

bama pojedinih religija. Primjerice,

sinagoga i džamija moraju biti

okrenute prema istoku, za sinagogu

je na krovu potrebno više prostora,

itd. Najveća prostorija će biti cen-

tralna kupola, mjesto susreta i

dijaloga i to i za vjernike i za

ateiste.

Donatorske cigle: Na vjerske

službe su pozvani i ljudi drugih

religija. Ovom otvorenošću se želi,

prije svih, oduševiti mlade ljude.

Oni u crkvu skoro da više i ne idu.

Jevrejska zajednica u Berlinu, koja

je tokom holokausta uglavnom

uništena, sporo se obnavlja. Samo

mladi muslimani sve više uzimaju

učešća u religijskom životu.

Za njih i sve druge koje to zanima

molitva petkom će dijelom biti

održana na njemačkom. To u

Njemačkoj uopće nije slučaj, jer se

u džamijama u ovoj zemlji molitva

često obavlja na turskom, arapskom

i bosanskom jeziku. Islamsko-

fundamentalistički tvrdolinijaši na

internetu kritikuju ovaj projekt i

učešće muslimana u njemu.

Procjenjuje se da će izgradnja ove

kuće koštati 43 miliona eura, a pri

tome se očekuje pomoć iz cijelog

svijeta. Preko jedne internet stran-

ice, koja postoji na sedam jezika,

moguće je kupiti jednu ciglu za

deset eura. Na taj način se može

sudjelovati u provođenju ideje koja

ima budućnost.

"Nadam se da će nešto od ove ideje

stići i do Jeruzalema", kaže rabin

Tovia Ben Chorin.

Jedno pitanje će, u tome se slažu

sve tri vjerska velikodostojnika,

naravno i tokom dijaloga ostati

otvoreno: Ko je “One”, da li je to

jedan Bog?

"To je onaj ko je stvorio raznolikost,

inače bi sve bilo dosadno", kaže

rabin Chorin.Prevod: Zorica Ilić

Deutsche Welle

13. juni 2014. Spektar, broj 1 41

Udruženi vjerski lideri: Hohberg, Ben Chroin i Kadir Sanči

42 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Nakon proživljenog određenogperioda života, nekim ljudimakoji su opčinjeni čudom

rađanja života na Zemlji i magijomprostranstva zvjezanog neba u nekojtihoj ljetnoj noći, vrlo rano se javeozbiljna pitanja tipa: ko sam ja, otku-da dolazim, zašto sam tu, kudaodlazim kada nastupi smrt i kada seugasi ova misterija zvana Život?Naravno, ovo je potpunoindividualna stvar iz kakvih pobudačovjek samom sebi i drugima počnepostavljati ovakva, po mnogima,“teška” filozofska pitanja “o smisluživota”. Međutim, ono što jezajedničko gotovo svima jestečinjenica da sa ovim pitanjima, ubrojnim slučajevima, započinjeozbiljna potraga za njihovimodgovorima, bilo kroz iščitavanjeraspoložive literature u bibliotekamai na internetu, bilo kroz potrebu zavjerskom naobrazbom ili kroz živodruženje sa ljudima koji su naduhovnom putu. Većini je, naime, tokom njihovog živ-otnog “sazrijevanja” jasno da čovjeknije samo tjelesno biće, dakle -stvorenje sačinjeno od materije (krvii mesa), već da svoje postojanjeduguje nečemu što baš i nije očimavidljivo i rukama opipljivo. Uostalomi od zraka živimo, sa svakim udahom

to potvrđujemo, ali ga ne vidimo?!Dublje, puno dublje od površinevanjske forme postojanja i životabiljnog, životinjskog, ljudskog svijeta,svjesni smo da postoji nešto štonajčešće zovemo – duh i duša. A čimspomenemo ove apstraktne, alimnogima bliske pojmove, odmah senalazimo na terenu duhovnosti ireligije.

Neizvjesna staza: Zaista, otkudačovjeku uopće potreba zaduhovnošću, vjerom, religijom?Istina je da se tokom duge ljudskepovijesti čovjek stalno mukotrpnotrudio da objasni prirodne pojave,određene zakonitosti koje seponavljaju, strukturu života odjednoćelijskih organizama dosloženih oblika postojanja. Iz toga suvremenom proistekla naučna objašn-jenja koja su našla svoje mjesto urazličitim naučnim disciplinama kaošto su: fizika, hemija, biologija,geografija itd. Međutim, isto tako jeistina da se uporedo sa ovimracionalnim objašnjenjem svijeta ukojem se čovjek kretao stalno razvi-jala jednostavna ljudska potreba zaduhovnim ispoljavanjem i izraža-vanjem unutarnje, kreativne snage učovjeku. Iz toga se vremenom razvilaumjetnost kroz pjesništvo, slikarstvo,

arhitekturu itd.Kroz ljudsku povijest, dakle, čovjekse kroz različite životne pravce, kojeje poput sjene pratila stalna borba zaopstanak, nastojao približiti nekimidealima, savršenstvu i dostizanjuapstraktnih “božanskih visina” kojebi ga učinile ispunjenim, sretnim izadovoljnim. Iz tog njegovogtraganja za nečim što se spoznajekroz individualno duhovno (spiritu-alno) iskustvo, vremenom su serađali brojni duhovni pravci,religijske zajednice i duhovnaučenja. Ona su propagirala različitavjerovanja, običaje i kulturu.Naravno, u varijanti “ogoljeneduhovnosti” bez primjese vanjskihrituala, običaja, ljušture koja počestomože da zavede i odvede na kriviput, riječ je o putu duhovnog razvo-ja koja vodi do samospoznaje,iskustvenog uvida u ono što mi naprvom mjestu jesmo – duh i duša, ane ono što mislimo da jesmo -fizičko tijelo. Iz toga proizilazi našeprijanjanje za materijalni svijet ipoistovjećivanje sa egom kojeguglavnom karakteriše sebičnost čijaje polazna tačka “ja i moje”.Riječ je stazi kojom se rjeđe ide, jer jeona neizvjesna, teška i nije za svako-ga. Ona zahtijeva disciplinu, stalninadzor i preispitivanje životnihstavova, dobrih i loših životnih

PUTEVI VJERE: IZMEĐU RELIGIJE I DUHOVNOSTI

Kad bi u vodećim religijama bilo dovoljno duhovnosti, u svijetu gotovo da ne bi bilo ratova, terorizma,nacionalizma i rasizma. Ako ćemo suditi porezultatima, očigledno je da te religije ne mogu ponuditi ljudima ništa više od rituala i nacionalizma

AKO SE U BOGA ZAKLINJU,ZAŠTO ONDA KAVGU ZAMEĆU?

Piše: Šefik Avdagić

odluka, navika i sklonosti, te načelakoja nas vode da budemo mirniji,pošteniji, saosjećajniji prema svemušto predstavlja neki oblik života kaošto su minerali, biljke, životinje,ljudi.Kada osoba zakorači na stazuduhovnosti, ona ili on odjedanputpostanu svjesni činjenice da je ljuds-ki život izuzetno dragocjen, plemeniti svet. Imajući u vidu njihovu težnjuza općim dobrom ljudi i društvenezajednice u kojoj žive, oni polaze odprakticiranja neke duhovne praksekoju im njihova vjera nalaže. Tako sepripadnici katoličke vjere ihrišćanstva - kršćani i pravoslavcimole Majci Božijoj (djevi Mariji) iIsusu Kristu/Hristu, pripadnici isla-ma - muslimani mole se Allahu, pri-padnici judaizma - jevreji mole seJehovi, hindusi se mole Rami, Krišnii Šivi, budisti Budhi itd. Pored takoz-vanog individualnog “rada na sebi”,pripadnici brojnih vjerskih zajednicau svijetu poduzimaju mnoga djelasluženja nazivajući sebe “glasnicimaBožijim”.

Tri izreke: Prema njihovom vjerovanjui objašnjenju značenja riječi “glasnik”,svako je ljudsko biće glasnik Božji, jersu svi na ovome svijetu rođeni Božijomvoljom. Prema ovom učenju, kojepropagira vjerovanje u jednog Boga,bez obzira kojim Ga imenom zvali(Allah, Isus, Jehova, Brahma, Višnu,Šiva itd.), samo neprestano istraživanjei samoispitivanje otkrit će razlog zbogkojeg je Bog poslao svoje glasnike usvijet.Kad se već rodio kao ljudsko biće,čovjek mora spoznati Boga u sebi.Dužnost svakog pojedinca, kao glas-nika Božjeg, je da sprovodi u djelo iširi načela istine, ljubavi i mira, dadoživi blaženstvo i podijeli ga sdrugima. Prema ovom učenjumonoteističkih religija (vjera ujednog Boga), onaj koji širi ideje oprolaznosti, svjetovnosti i kratkotra-jnosti ne može se zvati glasnikom

Božjim.Da bi pobliže shvatili o čemu je riječ,evo kratke priče iz kršćanstva…Naime, kada se rodio Isus, došla suga posjetiti tri arapska kralja. Bili supresretni vidjevši novorođenodjetešce. Na odlasku, prvi je kraljrekao Mariji: “Majko, rodila si dijetekoje voli Boga.” Drugi je kralj rekao:

“Majko, rodila si dijete koje će Bogvoljeti.” Treći kralj je rekao: “Majko,tvoje se dijete ne razlikuje od Boga.Oboje su jedno te isto.”Kad jednom shvatimo unutarnjeznačenje ovih triju izreka, saznatćemo istinu. Onaj koji voli Boga jeglasnik Božji, onaj koga Bog voli jeSin Božji, a onaj koji shvaća načelojednote postaje jedno s Bogom.Prema tumačenju kršćanstva, čovjekkao primatelj Božje ljubavi, isto bi tonačelo trebao prenositi i svojim bližn-jima. To je ono što je Isus objavionapuštajući svoj smrtni omotač: “Svisu jedno, dragi moj sine. Odnosi seprema svima jednako.”Ljubav - Bog: Ovdje je riječ oodbacivanju tjelesne vezanosti, jertijelu je suđeno da se mijenja i dana koncu nestane. Isus je širiobožansku poruku ljubavi, jer ga jeBog volio. On je rekao: “Smrt jeodjeća života”. Tijelo je poputvodenog mjehurića, ono je samoodjeća pojedinačne duše. Zato,rekao je, čovjek mora odbaciti tje-lesnu vezanost i razvijati vezanostza duh. Slično ovome i drevno učenje Veda,čija je postojbina Indija, objavljuje:

“Drevno i vječno Božanstvo uzimaljudski lik da pokaže čovjeku putljubavi i istine”. Kao što je sinzakoniti nasljednik očeve imovine,tako i čovjek polaže isto pravo naBožju imovinu ljubavi, istine,strpljivosti, mira i suosjećanja. Premaovom vjerovanju načelo ljubavi jenajviše, temeljno načelo svih ljudskih

vrijednosti. Ukratko, ljubav je Bog!Ali, da se vratimo na početak priče oduhovnosti koja bi trebala biti temel-jem, suštinom svake religijske praksei različitih vjerovanja čiji je ciljspoznaja čovjeka da su prijematerijalnog, fizičkog postojanjaon/ona prevashodno duhovna bićakoja su u stanju da dostignu (iskuse)svoju božansku prirodu. Dakle, ovdjeakcenat nije na vjerovanju već narealizaciji, spoznaji TO-ga u što sevjeruje “da je Bog stvorio čovjeka navlastitu sliku i priliku”.Zato se postavlja pitanje da li postojeneke zajedničke karakteristike,osobine idealnog ljudskog bića koji-ma stremi svaka religija? Dakako,riječ je ljudskim vrijednostimakojima ćemo se pozabaviti u nas-tavku ovog osvrta na duhovnost ireligije, a to su: MIR, ISTINA,LJUBAV, ISPRAVNO DJELOVA -NJE i NENASILJE.Bez ambicije da se svakim od ovihtemeljnih načela bavimo ponaosob,na ovom mjestu treba samo istaći daje kriza i sustavno neobraćanje pažn-je na ove ljudske vrijednosti krozodgojno obrazovni proces te zane-marivanje istinske duhovnosti kroz

13. juni 2014. Spektar, broj 1 43

uobičajeni pristup vjeronauci, umno-gome dovelo do ekonomske i kul-turne krize ljudske civilizacije. Hiljade knjiga napisane su o vjeri iduhovnosti. Ti aspekti života trebalibi ljude zbližavati, no već su hil-jadama godina uzrok dubokih pod-jela, pa i ratova. Razlozi tome sumnogi, a među najočiglednijim suoni koji govore o neznanju,dogmatskom, krivom tumačenjuvjere i neprakticiranju osnovnihnačela nekog duhovnog učenja.

Političko izopačenje: Savremenamisao daje svoje odgovore i tumačenja,pa tako u knjizi “Nova otkrića”Donald Walsch kaže da je religijaustanova izgrađena oko određeneideje. Kada te ideje postanu krute, kaoda su zapisane u kamen, nazivaju sedogmama ili doktrinama. Tada ih je,uglavnom, nemoguće promijeniti.Organiziranim je religijama potrebnavaša vjera u njihova učenja.Za duhovnost se kaže da je iskustvokoje od vas ne zahtijeva nikakvouvjerenje. Prije bi se moglo reći kakovas neprestano potiče da zamjećujetesvoje iskustvo. Osobno vam iskustvopostaje autoritet, a ne nešto što vam jedrugi rekao. Jedan indijski učitelj, Vivekananda, uknjizi “Bhakti yoga” kaže: „Vrlo jedobro roditi se u crkvi, ali je loše tamo iumrijeti. Drugim riječima, dobro je upočetku pripadati nekoj vjerskojzajednici, jer ona u nama pobuđuje ple-menite osobine i usmjerava nas, ali senajčešće događa da nikad ne uspijemonadrasti njezina ograničenja.“Nadalje, u jednom odlomku navodi:„Vidio sam maloumne koji piju usta-jalu vodu iz zdenca iako u bliziniimaju svježu vodu, samo zato što jezdenac iskopao njihov otac. Iz svogživota znam da sama religija nijekriva nizašto. Nije religija protjerivalaljude, nije religija spaljivala vještice,nije religija nanosila zlo. Sve su toradili ljudi, u ime religije, iako se radisamo o politici. Ko je onda kriv kada

se religija izopači u politiku?“Ako se zapitamo šta religija danasjeste, a što bi trebala biti, prvo štoupada u oči jeste da se ona sastoji odobreda, običaja i dogmi koji preživl-javaju na temelju straha i slijepevjere. Religija razlikuje one koji joj nepripadaju i osuđuje njihov načinživota. Religija nameće svojemišljenje (učenje) i ne dozvoljavaslobodu.Danas su religije podijeljene ubezbrojne sekte i kultove. Ogranci tihreligija postali su iznimno kruti. To jedovelo do njihovih podjela i razdva-janja. Nasuprot tome, istinska religija bitrebala pridonositi sreći i razumije-vanju, pridonositi miru u svijetu, a nesama biti uzrok sukoba, podjela, pa iratova. Trebala bi objedinjavatiukupnu naprednu misao koja počivana istini, a ne na dogmama koje sučesto pretvorene u zakone koji dajuovozemaljski legitimitet za progon inametanje svoje volje neistomišl-jenicima.

Vlastiti put: Gotovo u svim religiozn-im spisima govori se o ljubavi, sreći,jedinstvu; ne govori se o mržnji iljubomori. Zašto dolazi do odstupanjaod proklamiranog i potpunog zastran-jivanja? Odgovor je da su to ekonom-ski interesi pojedinaca ili skupina, kojisu poštenu namjeru objavitelja nekogreligioznog puta iskoristili za vlastiteinterese, te jačanje svoje moći i udruži-vanje u interesne skupine s ciljemnametanja svoje vlasti. Gubi se svakamoralnost, etičnost.Osnivač svjetskog pokreta,Međunarodnog društva za svjesnostKrišne, učitelj Bhaktivedanta SwamiPrabhupada, kaže da načela religijene bi smjela počivati na dogmama iformulama koje je stvorio čovjek, većna četiri principa, propisana pravila:strogosti, čistoći, milosrđu iistinoljubivosti. Nepoštivanje ovihnačela dovodi do razočaranja pojedi-naca u religiju.

Tako indijski nobelovacRabindranath Tagore u svojoj knjizi“Čovjekova vjera” kaže: „Osvjedočiosam se da u religiji, kao i u umjetnos-ti, ono što je prirodno, grupi uopćenije važno”.Većina čovječanstva pripada, ilibarem misli da pripada, pojedinimreligioznim skupinama. Većina znasamo osnove iz liturgije i različitihrituala, tradicije, običaja kada se slaveodređeni vjerski praznici kao što su:božić, uskrs, bajram, hanuka, različiti“praznici svjetla” itd. Povijest nastan-ka, dublji smisao poruka koje im sedaju, većina ne razumije, ali sesvejedno osjećaju pripadnicima te(određene) religiozne skupine.Intelektualno svjesniji, povlače se isami pokušavaju pronaći put ka “svo-joj” duhovnosti.Postoji niz primjera - veliki pisci,znanstvenici, pa i obični pojedinciodabiru takozvani “vlastiti put”. Otome se rjeđe u društvu govori.Uzimaju se njihova djela i dijelovi iznjihovog učenja, koji odgovarajuvladajućoj eliti. To se prvenstvenoodnosi na Zapad i njegovu filozofijukoja je upregnuta u kola liberalnogkapitalizma koji prihvaća cijeli svijet.

Darwinova (ne)istina: Mnoštvo jeprimjera, kao sv. Toma Akvinski, kojije nakon teške bolesti, koju je jedvapreživio, nakon vraćanja iz koma-toznog stanja, izjavio da je sve što jenapisao potpuni promašaj. Poslijetoga nije napisao više ni reda teksta.Bez obzira na njegove riječi, nije seišlo u istraživanje razloga za njih,nego je njegov nauk i danas temeljučenja u Katoličkoj crkvi.Sljedeći je primjer Darwinova teorijaevolucije, koju su već bezbroj putaoborili eminentni znanstvenici, jer sene može dokazati postanak čovjekaod primata (nedostatak arheološkepotkrijepljenosti). Sam Darwin bio jepraktičan vjernik., a ta se teorijadirektno kosila s učenjem Crkve. Bezobzira na neargumentiranost, ona se

44 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

i danas u školama širom svijeta pred-stavlja kao službena i istinita.U nekim se zemljama u brojnim ško-lama (kao kod nas u BiH) predaje ivjeronauk, tako da se istovremenouče kontradiktorne stvari, kao što sunpr. teorije o postanku svijeta izvelikog praska, Einsteinova teorijarelativiteta itd. (Einstein je biozaljubljenik u indijski sveti spis“Bhagavad-gitu”, u kojoj su temeljniodgovori koje nije prepoznao).Za sve ove teorije karakteristično jeda tragaju za istinom. Svoje pret-postavke proglašavaju istinama zakoje se dodjeljuje i Nobelovanagrada, novac čovjeka koji je izmis-lio eksploziv od kojega je toliko ljudistradalo. Sami bi sebi htjeli pripisatinekakvu moć, a Vrhovni Stvoriteljkao da ne postoji. Jedno je sigurno: cilj nauke, kao ireligije, trebala bi biti istina, ali tu nemože biti pomaka kad je naukafokusirana isključivo na vanjski svijet,a religija na podržavanjepraznovjerja, slijepog vjerovanja,običaja i dogmi. Nauka traži put kamoći, a religija nadzor nad ljudskimsrcima. To je malo perfidnija i jošopasnija metoda uspostavljanja moći.

Bog u sebi: Sam pojam duhovnostičesto se krivo tumači ili krivo pred-stavlja. Istinska duhovnost nadilaziokvire nacionalnosti, religija, sekti,spola ili boje kože. Da bi pobližerazlučili religioznost i duhovnostcitirat ćemo jednu od vodećih osoba natom polju (on je autor petnaestakizvrsno ocijenjenih knjiga,diplomirani psiholog sa sveučilištaPrinceton, koji se nalazi na čelu neko-liko klinika za odvikavanje, te posebnisavjetnik za školstvo u SAD-u).John E. Favors kaže: “Religije sečesto bave moralno-etičkim pitanji-ma te pokušavaju dokazati postojan-je Boga. Sama duhovnost, s drugestrane, nadilazi okvire morala i etike(podrazumijeva se da duhovna osobaprirodno slijedi sve moralno etičke

zakone ovoga svijeta) te se bavimišlju kako služiti Gospodinu. Usamoj duhovnosti nije upitnopostojanje Boga već kako Mu se pri-bližiti i bolje Ga upoznati. Također,

osnova duhovne filozofije je danemamo ništa sa ovim privremenimmaterijalnim tijelom nego da smočista duhovna duša koja putuje izživota u život dok ne dostignesavršenstvo”.Koja je, dakle, glavna razlika izmeđureligije i istinske duhovnosti? Religijaje usmjerena na vršenje rituala, aduhovnost je usmjerena na iskrenotraganje i spoznaju, živi doživljajBoga u sebi. Akcenat nije na teoriji,filozofiji i učenju već na djelovanju,akciji u primjeni tog učenja u koje sevjeruje da dovodi do realizacijeBogočovjeka čija iskra obitava usvima nama. Ali ona još spava i čekada ga svojim dobrim djelima,ljubavlju, saosjećanjem i svimostalim vrlinama koje čovjeka činečovjekom – probudimo.Proces je isti kao kod sadnje sjemena,rasta i sazrijevanja ploda kod nekebiljke… U cijelom tom procesu pod-jednako su važni i naša pažnja (kon-centacija) i ljubav, i to kad i u koje vri-jeme zalijevamo biljku da bi plodjednoga dana postao očigledan.

Čovjek na raskrsnici: Mnogi zabo-ravljaju da je prvo postojao Isus(Nazarećanin) da bi kasnije postaoKrist ili Hrist, baš kao što je prvo pos-

tojao Gautama Sidarta, sin kralja,koji tek kasnije, vremenom, postajeBudha, što u prevodu značiProbuđeni! Dakle, i jedan i drugi susvojim životima svjedočili o potenci-jalu koji skriva utjelovljenje duše uljudsko tijelo: ni manje ni više negospoznaju Boga u sebi.Sva čovjekova patnja u biti vodi pori-jeklo iz njegovog nezadovoljstva,dubokog osjećaja nezadovoljstva saonim što jeste i kakav jeste. Jer, naljestvici postojanja božanske kreacijeili sveprisutne čiste Svijesti, čovjek senalazi tačno na sredini, na raskrsniciizmeđu nižih svjetova (minerali,biljake, životinje) i očaravajućeg svi-jeta božanske prirode u njemu, kojateži da se ispolji, ali ne nalazi plodnotlo za to.Svima je jasno: ako bi u vodećimsvjetskim religijama bilo dovoljnoduhovnosti u svijetu gotovo da ne bibilo ratova, terorizma, nacionalizmai rasizma. Pa, ako ćemo suditi porezultatima, očigledno je da vodećesvjetske religije danas ne moguponuditi ljudima ništa više od ritualai nacionalizma. Rituali imaju svojuvrijednost samo ukoliko supodređeni duhovnosti. U protivnom,rituali bez duhovnosti su ne samobeskorisni, nego i opasni za čitavočovječanstvo kade se suoče sa pukimobičajima i ljušturom neke drugereligije.I dvije poruke za kraj:„Sve velike svjetske religije proizlazeiz jedne istine. Pripadnost jednojreligiji bez primjene istine jest kao daslijepac vodi slijepca. Oni koji pri-padaju Bogu vole sve. Ljubav jereligija univerzuma, ostvarujenepodijeljenu, apsolutnu Stvarnost“,kazao je Swami Rama.“Trebate odustati od vjerskih razlika.Postoji samo jedna religija - religijaljubavi. Postoji samo jedna kasta -kasta čovječanstva. Postoj samo jedanjezik - jezik srca. Postoji samo jedanBog , a On je sveprisutan”, riječi suSri Sathya Sai Babe.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 45

46 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Mu la Mus ta fa Ba {es ki ja ([ev -ki) na{ je naj~uve ni ji lje to pi -sac, hro ni~ar. Ro|en je u Sa -

ra je vu 1731. ili 1732. go di ne u Mi marSi na no voj ma ha li. Pre tpos tav lja se daje umro 18. av gus ta 1809. go di ne uSa ra je vu. O Ba {es ki ji zna mo sa moono {to je on sam o se bi za bi lje`io usvom Lje to pi su, pa je, pre ma to me, toi je di ni izvor za upo zna va nje nje go va`ivo ta i ra da.Pu no mu je ime Mu la Mus ta fa Ba -{es ki ja. Ko ris tio je pje sni~ki pse udo -nim [ev ki. Sin je Ahme dov, a unukKa dri-hod`e. Po~e tno obra zo va njedo bio je u me kte bu kod hod`e Su lej -man-efen di je Ar na uta. Da se Mus ta -fa is ti cao u me kte bu me|u svo jimvr{nja ci ma, vi di mo po to me {to pos -ta je kal fa.

Ne su|eni ka zaz: Ba {es ki ja jeizu~io i ka zaz ski za nat kod maj sto ra[a hin ba {i}a, ka za za i ima ma je dnesa ra jev ske d`ami je, o ko jem se lje to -pi sac u svo jim spi si ma ne izra`avanaj lje p{e.Ne kog Ma hmu ta Za imo vi}a, Ba {es -ki ja po mi nje kao svog dru gog maj -sto ra u ka zaz skom za na tu. Iz gle dada se Mu la Mus ta fa ka sni je ni je ni ka -ko ba vio ka zas kim po slom, ne go je,

vje ro va tno, pro du`io na uko va nje unekjoj od sa ra jev skih me dre sa, pa je1757. go di ne pos tav ljen za si bjan-mu ali ma u me kte bu kod Fer ha di jed`ami je. Dvi je go di ne ka sni je pri miose i du`nos ti ima ma i ha ti ba Bu zad`ihad`i-Ha sa no ve d`ami je.Ba {es ki ja se ni je za do vo ljio ni sa mu -alim skom slu`bom ko ju na pu {ta i1763. go di ne pos ta je na ro dni pi sar(ka ti bi-am). Ovo }e od ta da bi ti nje -go vo gla vno za ni ma nje, pa je ra di pi -sar skih po slo va iznaj mio je dan ma lidu}an u Mud`eli ti ma pod Sa hat-ku -lom. Sas tav ljao je i pi sao ne pi sme -nom svi je tu pri va tna pi sma, mol be,

`al be, ugo vo re, pot vrde, po pi si vao os -tav {ti ne umrlih gra|ana i dru go.O to me da mu je pi sar ski po sao do -bro na pre do vao i do no sio li je pe pri -ho de, go vo ri nam i ~inje ni ca da ka -sni je iznaj mlju je dru gi, ve}i du}an ian ga`uje i dru ge pi sa re za po mo}ni -ke. Po red to ga, u dva na vra ta bi lje`ipri ho de i kon sta tu je ko li ko je pa pi rautro {io za pi sa nje.Svo je li~no obra zo va nje i usa vr{a va -nje Ba {es ki ja i da lje ne na pu {ta, pa gavi di mo ka ko slu {a pre da va nja o {e ri -jat skom pra vu i as tro no mi ji kod mu -de ri sa Ga zi Hu srev-be go ve me dre seMe hmed-Ra zi Ve li hod`i}a. Kod {ej -

NAŠI (NE)ZABORAVLJENI VELIKANI: MULA MUSTAFA BA[ESKIJA

PAMćENJE UMIRE,SAMO ZAPISI OSTAJUDa nije bilo Mula Mustafe Ba{eskije, ~uvenog po izreci: "Sve {to se zabilje`i ostaje, a sve {to se pamtinestaje", danas gotovo da ne bismo znali kakvimdahom je disalo Sarajevo osamnaestog stolje}a

Ba{eskija je svoje hronike pisao svakodnevno

Piše: Arnisa Gagula

ha Had`i-Si na no ve te ki je had`i-Mu -ha me da izu~ava mis ti ci zam (te sav -vuf) i stu pa u der vi {ki red Ka de ri ja.U svom du}anu, po red pi sar skih po -slo va, po du~avao je i u~eni ke me dre -sa i dru ge oso be u arap skoj ka li gra fi jii {e ri jat skom na slje dnom pra vu.Osim to ga, on 1779. go di ne bi lje`ika ko se sa ne ko li ko pri ja te lja je dnomse dmi~no sas ta jao u ku}i ne kog Vi la -je to vi}a na Atmej da nu, gdje bi po redsi je la i raz go vo ra po po la sa ta po -sve}iva li ~ita nju knji ga. Ta kva si je lauz hal vu odr`ava na su i na dru gimmjes ti ma u Sa ra je vu i na zi va na “So -hbet-hal va”.

Ba ksu zlu ci s po ro dom: Ba {es ki -ja nam je os ta vio ne {to po da ta ka i osvo joj po ro di ci. Nje gov otac Ahmedbi}e da je umro dok je Mus ta fa biojo{ kao di je te, a maj ka mu Fa ti ma,k}i Me hmed-hod`ina, pre uda la se zane kog mu tap~iju i umrla od ka pi1772. go di ne.Mu la Mus ta fa se o`enio vrlo mlad saSa fi jom, k}er kom Mus ta fa-age ^ar -to za na. Do 1778. go di ne ro di lo mu sede ve to ro dje ce, od ko jih je te go di nena `ivo tu bi lo sa mo tro je, dvi je k}eri isin Mus ta fa, ko jeg je on dao da u~iber ber ski za nat. De se to di je te mu jero|eno 1782. go di ne. Od tri k}eri, ko -li ko ih je sa da imao, dvi je su mu um -rle u vri je me ha ra nja ku ge 1783. go di -ne. Pre ma to me, Ba {es ki ju su nad`i -vje li sa mo je dna k}i i sin Mus ta fa.Ba {es ki ja je ro|en i sve do 1759. go di -ne bio nas ta njen u Mi mar Si na no vojma ha li, ali je spo me nu te go di ne kaoimam Bu zad`i}a d`ami je iznaj mio[e be {li}a ku}u u is toj ma ha li, oda klese po no vno 1773. go di ne vra}a u svo -ju ku}u u Mi mar Si na no voj ma ha li.Go di ne 1760. Ba {es ki ja je pu to vao uBeo grad ra di sre|iva nja po slo va okoos tav {ti ne nje go vog da id`e To palOsman-age, ba {es ki je 97. d`ema ta,ko ji je te go di ne umro u Beo gra du.Osim ovog krat kog od sus tvo va nja izSa ra je va, lje to pi sac je za bi lje`io da se

1. ju la 1781. go di ne s po ro di com od -se lio iz Sa ra je va u Zgo{}u kod Ka -knja i tu se pri mio mu alim skedu`nos ti.Da se brzo ra zo~arao, po ka zu je~inje ni ca {to se ve} 30. fe bru ara 1782.go di ne vra}a u Sa ra je vo, gdje nas tav -lja svoj pi sar ski po sao. Po no vno jepre uzeo i du`nost ima ma Bu zad`i}ad`ami je, pa i ovu du`nost uz jo{ je -dan kra}i pe ri od obav lja sve dok seni je ra zbo lio.Go di ne 1800. pos tao je slu`be nikHu srev-be go va va ku fa pri miv {i sedu`nos ti d`uz ha na.1801. go di ne lje to pis ca je do hva ti lakap. Sve do da nas ni je us ta nov ljenta~an da tum Ba {es ki ji ne smrti.Ve}ina auto ra ko ji su ra ni je pi sa li oBa {es ki ji pre tpos tav lja ju da je onumro 1803. go di ne, dok Mu de ri zo -vi}, ko ji je pre vo dio Lje to pis Ba {es ki -je, sma tra da je lje to pi sac umro 1805.go di ne, {to bi se za is ta i mo glo za -klju~iva ti na osno vu sa mog Lje to pi -sa, jer po slje dnje vi jes ti, ko je nam jeBa {es ki ja os ta vio u Lje to pi su, po tje~uiz hid`ret ske 1219. go di ne ko ja od go -va ra 1804/805. go di ni.Me|utim, pre ma naj no vi jim is -tra`iva nji ma us ta nov lje no je da jeMu la Mus ta fa Ba {es ki ja umro 18. av -gus ta 1809. go di ne. Na ime, u fra -gmen tar no sa~uva nom Lje to pi su

Mus ta fe Fi ra ki je, a za ko jeg pre tpos -tav lja mo da je sin Mu la Mus ta fe Ba -{es ki je, sto ji i slje de}a bi lje {ka:“7. red`eba ili 6. agis to sa 1224. u pe -tak u po dne u pet i po sa ha ta, pre se -lio je u vje~nost na{ otac Mu la Mus -ta fa. Ne ka je na njeg Bo`ja mi lost!”O Mus ta fi Fi ra ki ji i nje go vom Lje to -pi su bi}e go vo ra jo{ i ka sni je. Pre mato me, Ba {es ki ja je, na kon {to ga jedo hva ti la kap 1801. go di ne, jo{ po ne -{to bi lje`io u svoj Lje to pis do1804/805. go di ne, a po tom je, po {toga je sa vla da la bo lest, pres tao bi lje`itido ga|aje i umro, ka ko smo vi dje li 18.av gus ta 1809. go di ne.

Na slje dna bo lest: Na po mi nje moda je i Ba {es ki ji na maj ka Fa ti ma, ko -ja je umrla 1772. go di ne, od is te bo -les ti le`ala vi {e go di na, ali se u po~et -ku bo les ti 2-3 go di ne mo gla po ma lokre ta ti, pa se pre ma to me mo`e pre -tpos ta vi ti da je ova bo lest u po ro di ciBa {es ki je bi la na slje dna.I po red svih nas to ja nja da se pro na|eme zar Ba {es ki je, ni ko u to me jo{ ni jeuspio. Pre tpos tav lja se da je sa hra -njen na me zar lu ku u Mi mar-Si na -no voj ma ha li u bli zi ni svo je ku}e.U izvo ri ma, osim lje to pi sa, na la zi moBa {es ki ju ubi lje`enog kao svje do ka u~eti ri ras pra ve vo de ne pred sa ra jev -skim ka di jom. Prvi put se jav lja 11.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 47

Sarajevsko Pozori{te mladih je postavilo predstavu o ~uvenom ljetopiscu

re bi ul-ahi ra 1181. (6. IX 1767) kaoMus ta fa-ba {a Ba {es ki ja, dru gi put 2.sa fe ra 1189. (4. IV 1775) kao Mu laMus ta fa, imam Bu zad`i-za de d`a -mi je, a tre}i 26. d`uma del-eve la1191. (2. VII 1777) i ~et vrti pu ta 26.Re bi ul-eve la 1210. (10. X 1795) kaoMus ta fa-efen di, imam Bu zad`i-za ded`ami je.Ba {es ki ja je bio pro sje~no obra zo van~o vjek ko ji je svo je obra zo va nje pos ti -gao vi {e upor nim ra dom ne go li re do -vnim {ko lo va njem. Za da tak i smi saosvog hro ni~ar skog po sla, po ko jim }eos ta ti vje~ito upam}en, is ta kao je uizre ci ko ja pos ta la na da le ko po zna ta:“Sve {to se za bi lje`i os ta je, a sve {to sepam ti nes ta je.”

Vi jes ti i opi si do ga|aja u nje go vimlje to pi si ma prvih ne ko li ko go di na bi -li su krat ki, bez ko men ta ra. Ka sni je,opi si su op{ir ni ji, sli ko vi ti ji i in te re -san tni ji. Ipak, iz bje ga vao je op{ir -nost, tru dio se da is ti ni to go vo ri o ne -kim do ga|aji ma. Za pe de set go di na,u ne kro lo gij je upi sao oko 4.000 umr-lih, ve}inom odra slih mu sli ma na.

@ivo dje lo i lik: Pro na|ite vre me -na, uzmi te u ru ke Lje to pis Mu laMus ta fe Ba {es ki je (dos tu pno u iz da -nju ku}e Sa ra je vo-Pu blis hing). Beznje ga, mno go to ga u Sa ra je vu i Bo snii Her ce go vi ni bi lo bi da vno po je de nozu bom za bo ra va. Lje to pis Mu la Mus ta fe Ba {es ki je je

oso be no dje lo bo san sko-her ce go -va~ke li te rar ne ba {ti ne. To je lje to pis,hro ni ka i ne kro lo gij, i sve to, ali vi {eod to ga – ne {to {to izmi~e je dnoo bra -znoj de fi ni ci ji. Ima ele men te his to ri -je, kul tur ne his to ri je, zbir ke autor -skog i na ro dnog stva ral {tva, ele men teknji`e vnog dje la auto ra sup til nog iis tan~anog izra za.Na pi san je na tur skom je zi ku a pre -ve li su ga Me hmed Mu je zi no vi} (lje -to pi sno-ne kro lo gij ski dio) i Fe himNa me tak (os ta li dio zbor ni ka).Lje to pis je re zul tat vi {e de ce nij skogus traj nog umnog na po ra i strplji vog ipre da nog bi lje`enja.Za nas je Ba {es ki ji no dje lo zna~aj noi kao kul tur no-his to rij ska ~inje ni ca,jer nam go vo ri dos ta o du hu ono vre -me nog ~o vje ka.To dje lo os ta lo je da `ivi, go vor lji vo ina ma da nas, kao i Ba {e ki jin lik u na -{oj sa vre me noj knji`e vnos ti. Pre po -zna je mo ga u Mu la Ibra hi mu u ro -ma nu Tvr|ava Me {e Se li mo vi}a, aAb du lah Si dran mu je po sve tio pje -smu, Re {ad Ka di} kra}i ro man, aDar ko Lu ki} dra mu.

S oca na si na: Je dan od ta ko|e po -zna tih sa ra jev skih hro ni~ara je i Mu -la Mus ta fa Fi ra ki ja, sin Mu la Mus ta -fe Ba {es ki je. Ro|en je osam de se tihgo di na XVIII sto lje}a. Otac ga je po -sli je po~e tne {ko le dao na ber ber skiza nat, ali je i sin, sli~no ocu, vo lio da~ita, sku plja knji ge, za pi su je za ni -mlji ve do ga|aje svo ga vre me na.Od nje go ve ori gi nal ne Med`muesa~uva no je sve ga 35 lis ta iz ko jih se vi -di da naj sta ri je za bi lje {ke da ti ra ju iz1799., a po slje dnja je iz 1827. go di ne.Kro no lo gi ju do ga|aja Fi ra ki ja ni je pi -sao re dom, ona ko ka ko su se do ga|ali.Na vi {e mjes ta u Med`mui on bi lje`i ido ga|aje ko ji ma je sam bio svje dok, alii one za ko je je ~uo od dru gih.Vre men ski naj ka sni ja nje go va bi lje -{ka, ko ja se odno si na smrt Mus ta feNu ru din-efen di je [e ri fo vi}a, 1827.go di ne, gla si u pri je vo du:

48 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Ba{eskija je koristio i podatke koje su mu prenosile kom{ije

Istorija Sarajeva rekonstrui{e se i po Ba{eskijinim zapisima

“Biv {i mol la gra da So fi je, is ta knu tisa ra jev ski prvak, na ki bu le {raf, po {to -va ni sta rac [e ri fo vi} Mus ta fa Nu ru -din-efen di ja je sa vje to vao ne do zva nei ne sa vje sne ta mo ne ke lju de u spo -me nu tom gra du, ko ji su upor no os ta -li pri to me da su oni ja nji~ari i po sli jeuki da nja ja nji~ar skog od`aka, pa jeto bio uzrok nje go voj po gi bi ji, 8.d`umad al-ahi ra go di ne 1242, u su -bo tu u 11 sa ti. Ubi jen je pod Ahmed-pa {i nom te bi jom u gro blju na Je kov -cu. Da nam je Bog na po mo}i!”Kao pris ta li ca ja nji~ara Fi ra ki ja ni jemo gao bi ti za re for me ko je je sul tanpro vo dio po~et kom XIX sto lje}a.No, ni je se sa svim ni so li da ri sao sapos tup ci ma gnje vnih ja nji~ara {to sevi di iz ci ti ra ne bi lje {ke iz nje go veMed`mue.Ipak, ka ko je po slje dnja za bi lje {ka unje go voj Med`mui ona iz 1827. go di -ne, upra vo one go di ne kad su pro go -nje ni ja nji~ari, mo gu}e je pre tpos ta -vi ti da je ta da i Fi ra ki ja bio ili uklo -njen ili se sam sklo nio. U sva komslu~aju, 1840. go di ne ni je bio me|u`ivim sta no vni ci ma Sa ra je va.Fi ra ki ji na Med`mua, po red ~is to hro -ni~ar skih tek sto va, sadr`i i ve li ki brojpo slo vi ca, za go net ki, na ro dnih pje sa -ma i na ro dnih vje ro va nja. Za Fi ra ki juje, ka ko se vi di po ne kim nje go vim bi -lje {ka ma, vje ro va tno da se ba vio i pi -

sa njem za pi sa (amu le ta), sas tav lja -njem ho ros ko pa i ogle da njem, a si -gur no je vje ro vao u as tro lo {ka pro ri -ca nja, mo} pla ne ta i nji hov utje caj nalju de, jer na vi {e mjes ta spo mi nje„naj bo lji ~as” i „naj sre tni je vri je me”.

La ko vjer nost: Za ra zli ku od oca,Mu la Mus ta fe Ba {es ki je, ko ji je biokri ti~an duh i ni je pre no sio fan tas -ti~ne pri~e, Fi ra ki ja je bio dos ta la ko -vje ran. On bez ika kve re zer ve pre no -si fan tas ti~ne broj ke ma ha la i dr. u Is -tan bu lu, kao i vi jest o pro na las ku di -vov skog le {a u je dnoj pe}ini u gra duMa la ti ji “ko jem u noz drvu mo`e sta -ti dje~ak od se dam go di na”.

U pje smi na na {em je zi ku, Fi ra ki jinrje~nik ima sve ka ra kte ris ti ke sa ra -jev skog lo kal nog go vo ra, dok u tek -sto vi ma na tur skom je zi ku pra vipri li~no gre {a ka, {to ni je na ro~ito~u dno ob zi rom na nje go vo skro -mno obra zo va nje. Me|utim, kadFi ra ki ja pre no si pje sme na na {emje zi ku ko ji ma ni je autor, on da ih onbi lje`i u onoj va ri jan ti ka ko ih je~uo, ta ko da su, uko li ko su nas ta le uza pa dnim kra je vi ma, pre pi sa ne ika -vi com. U sva kom slu~aju; ma dama le na i ne po tpu na, Fi ra ki ji naMed`mua je od ve li kog zna~aja ikao lje to pi sni do ku me nat i kaoizvor fol klor ne gra|e.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 49

Neko vrijeme Ba{eskija je bio u vjerskoj slu`bi

Mula Mustafa je uredno bilje`io ko i kada je preselio na ahiret

50 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Ako želite imati pozitivnijiživot, stvar je vrlo jednos-tavna: razmišljajte pozitivno

i pozitivne će vam se stvari početidešavati. Klonite se svega što vas čininesretnima ili, pak, u vama budinegativne emocije. Tu, prije svega,mislimo na loše vijesti na TV-u,novinama i internetu.Nemojte čitati vijesti o političkimspletkama, crnu hroniku i ostalegluposti, jer vam to ne treba u živo-tu. Nema smisla da se zamaramostvarima na koje ionako ne može-mo utjecati, zar ne? Pustite svijetneka se bavi time, a vi se okrenitesebi i svom unutarnjem životu.Donosimo vam nekoliko savjetakako da privučete pozitivne misli ida tako postanete pozitivnija osoba.Stvari koje vam navodimo nijeteško usvojiti, samo morate htjeti.Na vama je da odlučite želite liuistinu postati pozitivnija osobakoja će živjeti ispunjen i sretanživot ili ćete, pak, i dalje jadikovatii baviti se negativnostima.Razmišljajte pozitivnoDa biste privukli pozitivne misli,morate razmišljati pozitivno. Jesteli ikad čuli za zakon privlačenja?Naime, brojni su znanstveniciuvjereni kako je svemir podutjecajem određene skupine

zakona koji su primjenjivi na sveljude, bez obzira na rasu, spol ilistarost. Ti su zakoni kao neka vrstausmjerivača koji određuju tokovenaših života.Jedan od takvih zakona je i zakonprivlačenja. Prema tom zakonu,svako može odrediti svoju sudbinupreko moći svojeg uma, odnosnomisli. Prema Josephu Murphyju,zakon privlačenja u naš životdonosi sve što nam treba, i to premaprirodi naših misli. To se nadasveodnosi na okolinu koja nas okružu-je i na naše financijsko stanje.Prema nekim mišljenjima, principiovog zakona vrlo su stari i sežu svedo drevnih vremena, a prvi koji jejavnost upoznao s njima bio jeBuda. On je doslovce podučavao:“Ono što mislite, to ćete i dapostanete.”Pozitivno vam se razmišljanjemožda ne čini tako jednostavno, nosavjeti koje vam navodimo trebalibi vam pomoći da se riješitenegativnosti te da počnete gledatina život sa svijetlije strane.Okružite se pozitivnim osobamaDa bismo bili pozitivna osoba,vrlo je važna i okolina u kojoj senalazimo te ljudi s kojimaprovodimo svoje vrijeme. Probajtešto manje vremena provoditi s

negativnim ljudima koji samostalno kukaju. jer negativne jeemocije vrlo lako prenositi. Akoipak ne možete izbjeći druženje stakvim ljudima, onda se unjihovoj blizini jednostavnoisključite i nemojte dozvoliti danjihov stav utječe na vas.Što više se družite sa sretnim i nas-mijanim ljudima koji imaju poziti-van stav prema životu, jer ne kažese uzalud da je sreća zarazna.Napravite svoj popis željaUmjesto da se fokusirate na stvarikoje ne želite, razmišljajte o tomešto želite. Napravite svoj popisželja. Sanjajte, maštajte, živite uoblacima ako želite, jer to nijezabranjeno, nikome ne šteti, a ipomoći će vam da postanete pozi-tivnija osoba.Ovdje je opet na djelu zakonprivlačenja. Razmišljajte pozitivnoo svojim neostvarenim željama,razradite sve do najsitnijih detalja ibudite uvjereni kako ih možeteostvariti. Ništa nije nemoguće, akovjerujete i ako dovoljno to želite.Razmišljajte o poslu koji želite, štavolite, o tome kako bi voljeli da vasljudi tretiraju…Svako jutro u glavi vizuelizirajtekako biste voljeli provesti taj dan išto biste željeli ostvariti. Nijesvaki dan odličan, ali spozitivnijim stavom i vaši će lošidani postati bolji.Volite samog sebePonekad je negativnost uzrokovanalošim mišljenjem o sebi. Naime,

SAM SVOJ PSIHOLOG: KAKO DO UNUTARNJE RAVNOTEŽE?

Duboko u vama nalazi se rudnik pozitivne energije, auz prave alate i malo kopanja svako može pronaći svojunutarnji centar sreće i svjetlosti. Pročitajte desetaksavjeta koje nude američki psiholozi

ONO ŠTO MISLITE, TO ĆETE I DA POSTANETE

možda duboko u sebi mislite kakoste zaslužili negativan život, što jepogrešno. Svako ima pravo nasreću, a upravo je biti sretan smisaoljudskog života. Patnja nema smis-la. Duboko u vama nalazi se rudnikpozitivne energije, a uz prave alatei malo kopanja svako može pronaćisvoj unutarnji centar sreće isvjetlosti.Započnite tako da na jedan papirzapišete stvari zbog kojih smatrateda ste posebni. Navedite sve svojevrline i dobre osobine, bez obzirana to koliko vam se činile nevažne.Kad završite s popisom, shvatit ćeteda ste jedinstvena i divna osoba.Koje su vaše odlukeDobro promislite o tome štaželite od života i donesite odlukekoje ćete u budućnosti moćiprovoditi. Prva bi odluka trebalaglasiti otprilike ovako: želimpostati sretnija i bolja osoba.Ostale odluke donosite sami. Nebojte se biti sebični. Zdravasebičnost, koja nikome ne šteti,

potrebna je kako biste bili zado-voljni sami sa sobom.Razmislite koje biste promjene tre-bali provesti kako biste postali poz-itivnija osoba. Neke od njih moždaće biti teško provedive, ali akomislite da će vas uistinu usrećiti,onda su vrijedne truda. Posvetitesvaki dan neko vrijeme sebi, bavećise sitnicama koje vas usrećuju.Nemojte si dozvoliti da nemate vre-mena za sebe. Kada jednom budetena svojoj strani, samo će vam nebobiti granica.Svjetlo u tamnim trenucimaSvaki dan ima svoje bolje i lošijetrenutke, no nemojte dozvoliti davam ti loši trenuci pokvare cijelidan. U svakoj se situaciji možepronaći nešto pozitivno.Zapamtite da se sve dešava s razl-ogom te da i zlo i dobro imajusvoju svrhu. Jedan je mudracrekao da se sreća može pronaći i unajtamnijim trenucima, ako sesjetimo upaliti svjetlo. Razmislitemalo o tome. Promijenite

perspektivu s koje gledate naodređene stvari i vaš će se životpromijeniti.Smijte seU svakom danu pronađite razloge zasmijeh. Osmijeh ne košta ništa, amože popraviti svačije raspoloženje.Pronađite ljude koji vas nasmijavajui vaši će dani postati bolji. Kad vamse dogodi nešto loše, duboko udah-nite i razmislite o tome šta možetenaučiti iz takvih situacija.Stav je sveVećina stvari o kojima smozabrinuti zapravo se nikada nećedogoditi. Stoga nema smisla da semučite negativnim mislima.Umjesto toga, promijenite stav irazmišljajte pozitivno. Uvijekočekujte najbolje i nadajte se boljojbudućnosti. Živite za trenutak i nebojte se riskirati. Više razmišljajteda će se dogoditi dobre stvari ividjet ćete da ste bili u pravu.Nema novih početaka bez krajaU životu mnoge stvari imaju svojzavršetak. Bilo da je riječ oodnosima, poslu ili pak nekomdrugom životnom događaju,nemojte dozvoliti da to uništi vašživot. Uzmite si neko vrijeme zatugovanje, isplačite se i krenitedalje.Kad se jedna vrata zatvore, drugase otvore. I to je uistinu tako. Stoganemojte buljiti u zatvorena vrataveć krenite kroz ona koja su seotvorila. Imajte na umu da se svedešava s nekim razlogom. Ponekadje teško nastaviti, ali bez krajanema ni novih početaka.Iskorjenjivanje negativnosti moždavam se čini kao beskrajan cilj, alivjerujte da nije tako. Samo trebatečvrsto odlučiti da želite postati sret-nija osoba i onda se posvetiti tomcilju. U svakom danu pronađitenešto pozitivno i iznenadit ćete sepromjenama koje će se početidogađati u vašem životu.www.inspiration.allwomenstalk.com

13. juni 2014. Spektar, broj 1 51

Kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore

52 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Uprirodi postoje mnogesamonikle biljke i drugiljekoviti preparati za koje se

zna da uspješno liječe rak kao i drugateške bolesti. Na žalost, njih službenamedicina uporno ignorira, pa se takvičudotvorni pripravci uglavnom mogunaći na ilegalnom tržištu.Jedan od takvih ljekovitih preparataje zasigurno i leatril, koji se nazivai amygdalin ili vitamin B17.Primjerice, kupovinu tog preparatakao dodatka prehrani, američkaFDA je učinila gotovonemogućom, čak i kada je u pitan-ju jedna potpuno prirodna ibezopasna nadopuna. Da biliječnici koristili laetril dodatke, oniili njihovi pacijenti moraju

"priznati" FDA da je liječnik koris-tio laetril u svojoj praksi. Drugimriječima, laetril suplementi su ustvarnosti ilegalni, jer nijedanliječnik ne želi priznati da sukoristili laetril.Većina ljudi uzima laetril u oblikujezgri marelica. U sredini mareliceje tvrda koštica. Ukoliko razbijetetu tvrdu košticu uz pomoć drobiliceza orahe, kliješta ili čekića, vi ćeteotkriti jednu malu sjemenku/jez-gru u sredini koja izgleda kaobadem. Međutim, mekša je odbadema i naravno, nema okuspoput badema.

Magična koštica: Vitamin B17 iliamigdalin je prvi put otkriven 1830.

u gorkom bademu. Ernst T. Krebs.Jr. (1912 – 1996.) je bio hemičarkoji je prvi promovirao amygdalinkao lijek protiv raka početkom1950. godine. Od amigdalina jenapravio polusintetički destilatnazvavši ga vitaminom B17 iliLaetrile.Danas se često pod imenom leatrileili vitamin B17 smatra i samamigdalin u prirodnom obliku,nađen u košticama marelice,jabuke i ostalim prirodnimizvorima ovog vitamina.Teorija liječenja raka s vitaminomB17 se zasniva na tome da je rak,odnosno pojava tumora posljedicaneishranjenosti, konkretno nedostat-ka važnih vitamina (B17) i ostalihminerala, kao što je skorbut bioposljedica nedostataka vitamina C.Činjenica je da je moderni čovjektzv. zapadne civilizacije izloženijiraku nego primitivnije kulture. Dr.Krebs, kao jedno od mogućihobjašnjenja, navodi podatak da,primjerice, pripadnici plemenaHunza dnevno konzumiraju od250 do 3000 miligrama vitaminaB17 za razliku od prosječnogEvropljanina ili Amerikanca, koji suobičajenom zapadnjačkom indus-trijski proseciranom hranom dobi-va u prosjeku 2mg nitrilozida (vita-mina B17).Pleme Hunza je staro plemestacionarno u sjevernom Pakistanučiji pripadnici, u pravilu, doživepreko 100 godina, a za rak kaobolest ne znaju. Njihova hrana ima

ZABRANJENA MEDICINA: SPAS IZ SRCA MARELICE

U pakistanskom plemenu Hunza bogatstvo se mjerikoličinom stabala marelice, čija koštica sadrži sastojkekoji obuzdavaju tumorne procese. Zašto medicina ignorira leatril koji se u njima nalazi?

U PLEMENU HUNZA NE ZNAJU ŠTA JE RAK

Sjemenke marelice

bogati udio vitamina B17.Bogatstvo u plemenu Hunza semjeri količinom stabala marelice.Što ima više stabala, pripadnik ple-mena je ugledniji i bogatiji, jer suosušene koštice marelice posebnadelicija. Osušene koštice marelicesu najbogatije nitrilozidom (vita-minom B17).

Žestoke optužbe: Nakon detaljnogistraživanja i djelovanja vitaminaB17 na pacijente s rakom dr. Krebsje skupio dovoljno dokaza da pro-movira vitamin B17 kao lijek zarak. Registrirani su mnogobrojniuspješni slučajevi izlječenja raka svisokim dozama vitamina B17. No,Dr. Krebs je ubrzo proglašen varal-icom. Pod žestokim pritiskomliječničko-farmaceutske mafije,stručnjaci proglašavaju laetril naj-sofisticiranijom i najpodlijomprevarom na području liječenjaraka u povijesti medicine. JohnRichardson biva čak i optužen.Kao epilog svega američka agencijaza kontrolu hrane i lijekova FDA(Food and Drug Agency) proglaša-va laetril opasnom supstancom tezabranjuje prodaju, proizvodnju,uvoz i testiranje nad životnijama.

Zabrana i dan danas vrijedi u SAD-u i u Australiji.Priča o vitaminu B17 je tipičnaborba malog poštenog čovjeka kojiu nesebičnoj želji da pomognebližnjem svom dolazi u sukob smafijom. Ova priča je dosta vreme-na bila brižljivo skrivana ispodtepiha. Inače leatril ili vitamin B17je u SAD-u 70-tih godina 20.stoljeća prouzročio pravu pomamu.Naime, aktivni sastojak, koji senalazi u sjemenkama marelice,postao je poznat kao ljekovita pro-tutumorska tvar, te su ga ispitivali uCentru Sloan Kettering u NewYorku i u Klinici Mayo uRochesteru. Njihov je zaključak biokako nisu ispravni prethodno pozi-tivni rezultati koje je izniobiokemičar dr. Kanematsu Sugiura(1890.-1979.) a u njima je dokazi-vao kako leatril može zaustavitirast, posebice manjih tumora.Laetril je pao u zaborav nakon smrtipoznatog njemačkog liječnika zarak doktora Hansa Niepera, koji jeliječio princezu Karolinu (Monako)kao i glumca Johna Waynea. Centargdje se i danas koristi laetril jeKlinika Contreras u Tijuani i to već25 godina.

Knjiga Phillipa Daya "Rak: zaštojoš uvijek umiremo znajući istinu"vratila je laetril natrag nanaslovnice časopisa u Njemačkoj.Ono što se manje zna je činjenicakako je jednom liječniku uHannoveru "preporučeno" daprestane liječiti pacijente laetrilom.Inače, većina ljudi uzima laetril uobliku jezgri marelica. Većinastručnjaka će preporučiti dnevnudozu, jezgri marelice, između 24do 40 dnevno tokom dana.Za osobu u remisiji, 16 jezgri mare-lice trebalo bi biti korišteno kaominimum.

Proso i heljda: Danas ima punoprodavača koštica marelica. Imajtena umu da web stranice koje proda-ju koštice, odnosno jezgre marelica,ne mogu legalno davati bilo kakveizjave o laetrilu i košticama koje ćebiti korištene za liječenje raka.Druge namirnice bogate laetrilomjesu integralni proso i heljda. Kruhnapravljen od njih, međutim,najčešće ne sadrži visok postotakprosa ili heljde jer bi takav kruhinače bio pretvrd. Osim toga,sjemenke bobičastog voća, kao štosu crvene maline i crne kupine,bogate su laetrilom.Crvene maline, osim toga, imaju usvojim sjemenkama i drugogubojicu raka: elagičnu kiselinu(Ellagic Acid), fenol. Oko četrdeseti osam namirnica ima elagičnukiselinu, ali crvene maline imajunajvišu koncentraciju. Jagodetakođer imaju elagičnu kiselinu.U biti, sjemenke bilo kojeg voća,osim citrusnog, sadrže laetril.Naravno, jezgre marelice sunajbolji izvor laetrila.Oni koji nemaju rak možda bi žel-jeli zasaditi nekoliko marelica usvom dvorištu kako bi imali dugo-trajan izvor laetrila. Oni treba daznaju da jezgre mogu biti zam-rznute, ukoliko su još u koštici.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 53

Djeca iz pakistanskog plemena sa mnoštvom stogodišnjaka

54 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Okeani su jedno velikosmetljište u kojemzavršava smeće cijelog

svijeta, od najmanjih čestica doogromnih dijelova raznoga otpa-da. Potraga za zrakoplovom namalezijskom letu MH370 jebacila novo svjetlo na razmjerezagađenja u morima.Bilo da je i najmanji plutajući diozrakoplova pronađen u moru,obiteljima putnika nestalog avionamogao bi dati odgovor na brojnaotvorena pitanja u svezi s njegovimnestankom početkom aprila. No,sve što je pronađeno tokom potrageu Indijskom okeanu bilo je,jednostavno, smeće: plastični

otpad, ribarska oprema ili drugiplutajući predmeti.

Vodena deponija: Stručnjake tonije iznenadilo. Jer, okeani se gušeu smeću. Čak i u najudaljenijimmorskim regijama - daleko od bilokoje obale - može se pronaći otpad.Veliki dio toga smeća je plastika:četkice za zube, plastične vrećice,kanisteri i drugo."Godišnje se proizvede oko 280 miliju-na tona plastike", pojašnjava u razgov-oru za Deutsche Welle Thilo Maack,biolog Greenpeacea Njemačke."Prema procjenama, 20 posto od togazavršava u morima", kaže on.Otpad koji pluta na površini mora

samo je vidljivi dio problema, jer iispod morske površine se skupljaotpad u nevjerojatno velikimkoličinama."To je golemi problem. Polazi se odtoga da se samo u Sjevernom morui do 300.000 tona plastičnog otpadanalazi na morskom dnu."Kao što je i voda, tako je i veliki diosmeća stalno u pokretu, zahvaćaju gavalovi i struje i nose dalje, dijelom i odjednog do drugog kontinenta. Postojegigantski otpadni vrtlozi, prije svihtakozvani "Great Pacific GarbagePatch", u sjevernom Pacifiku. Tajotpadni tepih je velik kao cijelasredišnja Europa. Međutim, samnaziv je zbunjujući, smatra WendyWatson-Wright, direktorica uIntergovernmental OceanohraphicCommission (IOC), međudržavnojorganizaciji koja je dio UNESCO-a ikoja se, među ostalim, bavi istraži-vanjem svjetskih mora."Kod pojma Great Pacific GarbagePatch se misli na otpadnu površinukoja je povezana, na neku vrstuotoka smeća kojega se može vidjetiiz svemira pomoću satelitskihslika." Ali, to je pogrešno, dodajeona, jer se tu u biti radi o gomilanjumalih plovećih otpadnih čestica.

Sporo rastvaranje: Kako kažeWatson-Wright, to otežava borbuprotiv smeća: "Vjerojatno bi bilolakše očistiti jednu vidljivu otpadnupovršinu, nego ovu 'juhu' odplastičnih dijelova."Pacifik je najveći ocean na svijetu i

EKOLOŠKI KOLAPS: TRAŽE AVION, PRONALAZE SMEĆE

Gromade smeća pronađene su u Indijskom okeanutokom potrage za nestalim malezijskim zrakoplovom.Ono je svijetu slikovito prikazalo stvarne dimenzijezagađenosti naših mora

PLASTIČNA KUGA PLUTASVJETSKIM OKEANIMA

Plastične boce u morskom plavetnilu

proteže se na oko 30 postoZemljine površine, pojašnjavaWatson-Wright i ističe da povoljniatmosferski uvjeti, morske struje,dodatno idu u prilog skupljanjusmeća. Sveobuhvatno čišćenje upraksi gotovo da je nemogućeprovesti. A čitav okean nadlijetati iiz zraka pretražiti mjesta na kojimase skuplja smeće je preskupo, kažeWatson-Wright.Naravno da se veliki plastičnidijelovi mogu ciljano izvlačiti izvode, ali se problem time nerješava, navodi Greenpeaceovstručnjak Thilo Maack. "Plastikase raspada u sve manje dijelove,koji na koncu ne budu veći negoplanktonski organizmi u moru.Ukoliko bi se ta plastika filtriralaiz mora, filtrirao bi se istovremenoi plankton, koji to ne bi preživio."Stoga filtriranje ne dolazi u obzir,dodaje Maack.Daljnji problem je što se plastika nerastvara, odnosno čini to izuzetnosporo. "Čak i kad bi se odmah zaus-tavila proizvodnja plastike, moralibismo se i dalje baviti tim proble-mom", kaže Maack i dodaje da efekthlađenja u morskoj vodi dodatno

usporava ionako spori procesrazgradnje plastike. Tako može proćii nekoliko stoljeća dok se jedankomad plastike potpuno razgradi.

Pomor riba i ptica: Posebno zaživotinjski svijet ta plastičnapoplava ima često smrtonosneposljedice. Brojne životinje svakegodine uginu u mukama."Svako od nas je vidio slikemorskih ptica koje su se sameobjesile o plastične kolutove",navodi Thilo Maack.Također, životinje greškomsmatraju da je plutajući otpadhrana, te se tako truju i guše timotpadom. Na primjer morskekornjače."Kornjače jedu velike količinemeduza, a plastične vrećice kojeplutaju na morskoj površni timmeduzama nevjerojatno sliče." Kadse jednom zagrcnu, vrećica blokiraulaz u želudac, a životinje uginu umukama. I brojne morske ptice supogođene, dodaje Maack:"One često jedu plastični otpad poputčepova, ostataka četkica za zube iliupaljača. Tu plastiku za jelo daju imladuncima, koji onda s punim

stomakom uginu od gladi i žeđi."Jedina mogućnost da se situacija umorima dugoročno poboljša je dase načelno nešto promijeni, suglas-ni su Thilo Maack i Wendy Watson-Wright. Herkulovski zadatak, kakoza lokalne ili nacionalne vlade takoi za svakog pojedinca kojiodgovornim odnosom premasmeću, odnosno sprječavanjemgomilanja smeća može doprinijetisvoj dio poboljšanju situacije."Osim toga, i proizvođače se morajače obvezati", smatra Maack. "Koplastiku proizvodi, mora sudjelo-vati i u procesima uklanjanja ireciklaže otpada", kaže on i dodajeda je potrebno uspostaviti procesekojim bi se osiguralo da štetne tvariuopće ne dospiju u more.Više od 20 metara su bili dugi objek-ti na koje se u Indijskom okeanunaišlo tijekom potrage zamalezijskim zrakoplovom. Smeće,koje je kod članova obitelji nestalihputnika budilo nadu, svijetu jeslikovito prikazalo stvarno zagađenjenaših mora. Wendy Watson Wrightse nada da će te slike ostati ukolektivnom sjećanju i možda čaknešto i promijeniti.

13. juni 2014. Spektar, broj 1 55

Otpad svih vrsta završava na plažama i u vodama svjetskih mora

56 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

Svako dijete vrlo teško podnosinedostatak roditeljske ljubavii brige. Psihofizički razvoj

djeteta koje raste pored nezain-teresovanih i "hladnih" roditeljaozbiljno je ugrožen i oštećennedostatkom ljubavi i podrške.Vrlo rano, još od treće godine,može da se ispolji prkosno,neobuzdano, agresivno pon-ašanje i želja za destrukcijom.Osjećanje krivice zbogovakvog ponašanja je neznat-no ili i ne postoji, dijete uživau svojim postupcima.Bez ljubavi i pohvale, bezosjećanja sigurnosti, dijetenema zbog koga da se odričesvojih težnji i hirova, svojihagresivnih poriva. Ono reagujerevoltom i agresijom i ne prih-vata roditeljska mjerila dobrog izlog kao svoja.Pretjerano ispoljavanje agre-sivnih i destruktivnih porivakod djeteta uvijek ukazuje na toda ga nešto duboko tišti. Ono jeuplašeno i frustrirano jer nijevoljeno; ono se tako osjeća zbognepovoljnog ambijenta u komodrasta.Ono zbog toga kinji drugu djecu ituče ih, kao da tako hoće da pokažeda je snažno i važno, a u suštini seiza toga često krije očajnička potre-ba za ljubavlju.Dijete je spremno da privuče pažn-ju roditelja – makar i svojimneobuzdanim ispadima. Zbog tuče,

štete ili bruke, njega kažnjavaju narazne načine, uključujući i batine.Čak i takva vrsta pažnje dokazujedjetetu da ono ipak nešto značiroditeljima i da oni nisu sasvimravnodušni prema njemu.Agresivno ili destruktivno

ponašanje često se viđa kod djecečiji roditelji nemaju dovoljno vre-mena za njih, koji su isuvišezauzeti poslom, karijerom, stican-jem novca ili društvenih pozicija.Oni su, drugim riječima, nedo-voljno emotivno zainteresovani zasvoje dijete, pa to čestonadoknađuju mnogim poklonima i(ili) pretjeranom brigom o ishrani.Ovi roditelji morali bi da znaju da

nema tog poklona koji može djete-tu da zamijeni prisustvo, bliskost iljubav roditelja.Ljuti što se uprkos svih tih poklonai "svega što čine za dijete" ono ipaktako nedolično ponaša i što ihbruka, roditelji se nikad ne upitajuzašto se ono tako ponaša, da li ganešto muči, da li je srećno? Umjestotoga, oni ga grde, kažnjavaju, tuku

ili, što je najgore, počnu da mupokazuju da od njega ništabolje i ne očekuju i da nevjeruju da će se izmijeniti:"On je nepopravljiv,nezahvalan, bijesan, od njeganišta neće biti."Tako mu uskraćuju ljubav,povjerenje, razumijevanje, inesvjesno ga guraju napogrešan put.Neprikladan stav roditeljamože da kod djeteta izazoveizmijenjeno ponašanje, štoizaziva reakciju roditelja –kazne, grdnje, nezadovoljstvo– što još više povrijeđujedijete i pogoršava njegovoponašanje. I tako se ulazi uzačarani krug nerazumije-vanja i nezadovoljstva.Roditelji od djeteta traže da

bude voljno da prizna svojepogreške i da se mijenja, a veomarijetko se zapitaju da li su i onidoprinijeli ovakvom ponašanjusvog deteta. A još rjeđe pokazujuspremnost da djetetu pokažu da imje žao što nemaju dovoljno vreme-na za njega.

Dr. Olga Hadži Antonović(iz knjige: "Malo dete –

velika zagonetka")

ODGOJ: "HLADNI" I PREZAPOSLENI RODITELJI

Bez ljubavi i pohvale, bez osjećanja sigurnosti, dijetenema zbog koga da se odriče svojih težnji i hirova, svojih agresivnih poriva

Djeca plaćaju ceh

Piše:

Džana Zimić

13. juni 2014. Spektar, broj 57

Opet sam sanjao isti san.Granata je zveknula k'ogrom iz vedra neba. Začuo se

samo prasak, a onda zapomaganje.Detonacija me tresnula o zidbunkera pa nisam odmah znao štase dešava...Došao sam sebi za nekoliko trenu-taka. Oko mene gomila daski,zemlja i dim... I čizma. Vojnička.Desna. Iz nje izviruje potrganoljudsko meso... Koža se razlistala,visi, krv još curi iz nje. Instinktivnosam je uzeo u ruke i ponio...Niti znam čija je niti gdje je tonosim. Granate i dalje fijuču... ipam rastura. Trčim s onomčizmom u rukama. Po meni kapljeona sluzava tečnost... Ne mogu dadišem. Strah me je. U ušima mibruji, znoj me obljeva, srce mi ugrlu udara, a niz kičmu led...Selma je opet bila uz mene.Buđenje bez nje skoro da ne moguzamisliti. Zagrlila me je svojimmekim rukama i tiho mi u uhogovori: "Pst... gotovo je."Prije sam znao i zaplakati,probuditi se vrišteći, ne znajućigdje sam. Selma bi me uvijekumirila. Sad se ovo dešava rjeđe.Pijem terapiju pa mi ovaj san

dolazi tek katkad, ali... još je tu. Neprestaje biti stvaran. I, znam, bit ćesa mnom zauvijek.Pijemo kafu. Malena trčkara okostola. Volim je najviše na svijetu,njene crne oke, ručice k'o kiflice, alokne joj skakuću dok se veselosmijulji igrajući se. Ponekad mipogled na nju tako teško pada.Kakav sam ja to otac? Sjedim tu...magarac od 45, i dalje tražimdžeparac od penzionera, oca, dede,a onda zaigram listić sportskekladionice, nadajući se da će mivečerašnje utakmice donijeti uživot prosperitet i sreću. Baš sambudala...Selma mi nikada ništa nije zbogtoga rekla. Vidim da i ona pati, aline žali se. Radi. Svakog jutra odlazina posao. Radi kao kasirerka u šop-ing-centru na drugom kraju grada.Ustaje u pet, napravi nam doručaki ode. Mene i našu curicu ostavidedi na čuvanje. A ja? Ja k'o zadnjaprotuha... Vrzmam se okolo k'o bezglave. Šta da radim... Više mi seništa i ne radi. Niti imam volje nitisnage da barem pokušam.Do prije nekoliko godina bilo jelakše. Primao sam neku naknadu,ali... nedavno su mi i to ukinuli.

Nisam prošao reviziju. Na listinema moje šifre. Šta ću. Ne smijemse žaliti. Imam kolegu bez nogekoji, prema važećim propisima,nije invalid, barem ne stopostotni.Jer, ima drugu nogu pa, eto, možehodati...A ja? Što da se žalim? U ratu suneki glumili ova sranja koja menedanas s vremena na vrijeme zadesekako bi zbrisali s fronta... "Trilivade", "puk'o k'o lubenica"... Jasam se, budala, trsio da sam nor-malan i jurišao... Valjda sam biopun testosterona i adrenalina, ibijesa... bijesa što je neko uzeo sebiza pravo da mi uskrati snove, životdostojan momka u najboljim godi-nama. Mislio sam, niko mi ništa nemože. Odbranit ću sebe, odbranitću svoj grad... stvorit ću jednu boljuzemlju... zemlju za sebe i za svojuporodicu...Danas. Nikad mi nije bilo gore.Čak ni onda kada sam sumanutnosio komade tuđih tijela, što me idan-danas proganja noću. Nikadanisam bio jadniji i tužniji.Iz mene je izlapio sav testosteron isav adrenalin. Nemam u sebi viševisprenosti. Zato me ona moja curi-ca toliko oduševljava. Taj polet

JA SAM VOJNIK SREĆE,MENE (I)METAK NEĆE

Odavno me savjest grize što nisam opuhao svaku kuću kroz koju sam prošao. Štošta uradio nisam.Nisam, recimo, nikada ni radio, osim one tri godine i 56 dana vojnog staža u radnoj knjižici. Kome trebam ovakav? Ne trebam ni samome sebi...

PRIČAM TI PRIČU

nevinog djeteta, još nesvjesnog svogsvijeta oko sebe. Njena zaigranost,radost i živost... Još me to pomalodrži.Inače... nekad mi bude toliko teško,kao da mi je stijena pala na pluća.Stegne me pa se počnem gušiti,daviti nasuho. Nemam zraka.Oblije me leden znoj i počnem segubiti. Ne znam gdje sam, anekakav strah me preplavi. Bojimse... A onda to bude toliko snažnoda sam se već počeo bojati da ću seopet početi bojati. Ne znam ni samni čega , ni koga, ni zašto. Dođe mito tako ponekad.Jednom sam, recimo, izašao saSelmom u šetnju. Bilo je ljeto idivna noć. Šetali smo gradom.Glavnom ulicom. Bila je gužva, k'oi obično ljeti. Na jednom trguodržavao se neki festival. Bila jepostavljena pozornica pa smoodlučili da poslušamo nekoliko pje-sama. Sve je bilo super dok nascenu nisu izašli neki klinci i počelirepertoar "ratnih hitova", pjesamakoje su mi nekad bile duševnahrana, poslastica nakon trećesmjene u memli rovu. Gledam ih

tako, a u meni k'o u limenom bure-tu odzvanja:“Ako se zlo dogodiako me noćas pogodija neću od smrti umrijetija ću umrijeti od ljubaviJer ja sam vojnik srećemene metak nećemožeš mi ubiti ljetoal' živjeće proljeće..."Naviru mi sjećanja: Bio je to jošjedan od onih dana kada smopognuti trčali kroz blato tranšeadok su iznad nas fijukale granate.Treštalo je sa svih strana. Malo,malo pa zalegneš. Kući sam znaodoći k'o svinja, sav blatnjav,smrdljiv i slomljen. Ali živ. Živ kaonijedan od onih mojih što su rasko-madani... pobijeni... izranjavani.Ne, ne smijem se pustiti tomosjećaju, mislio sam, ali mespopadalo. Trešte neki agresivni tonovi, parajumi mozak pa pomalo tupo gledamoko sebe. Puno je. Kroz izmaglicucigareta gledam lijevo. Ženskeđuskaju. Ova jedna je glavna.Sićušna i vižlasta, skače k'o vrelomvodom oparena.Sve se trese na

njoj... Vrti mi se od svih pogleda štokolutaju prema njoj, ali njoj to godipa još više maše okruglom stražnji-com, treska prsima i pomno pratiko je sve guta očima.Pogledam desno. Za okruglimstolom veselo društvo... On nanogama, njiše se k'o na vjetru. Rukedig'o uzrak i nešto trabunja.Gledam kad će onu čašu proliti ponekome u onoj gunguli. A svi sulijepi. Nalickani i dotjerani. I skupoobučeni. Pa samo od njegovog satamoja bi Selma godinama gozbepravila.Kontam, možda je vrijeme dakupim prnje. Nije ovo mjesto zamene...Samo što sam to pomislio, obuzeme neki nemir. Opet sam bio punsnage, testosterona i adrenalina:"Jebem vam sve! Sve ću vas pobiti!Gdje mi je hekler?! Gdje je?", vikaosam okolo, ne videći više ni Selmuniti ikoga poznatog.Sve neke karikature oko mene,iskrivljena lica... "Bando bjelo -svjetska!", vrištao sam misleći kakosu nas sve porobili. Ovo nisu onilijepi ljude za koje sam bio spre-

58 Spektar, broj 1 13. juni 2014.

man poginuti... Ova svjetina okomene, ovo je ludilo, ne može bitiistina...- Polako, jarane. Ako hoćeš, odvestću te ja kući - reče mi neki momak.Djelovao je još i normalno, Vrebaosam okolo. Gdje mi je Selma? Akoje sad ne bude, ne znam šta ću.Dođe mi da ih sve pobijem, gademi se, mrzim ih... Žderu i loču...Nemaju oni pojma! Ništa ne znaju!Ovu zemlju je obuzeo vrag...Sotona! Krvnici!- Smiri se, dušo - opet mi prošapu-ta. Da, da... Bila je to moja Selma.Zagrlila me je pa smo kolima Hitnestigli u bolnicu. Bila je tu i policija,ali se ne sjećam baš previše toga.Dali su mi neku injekciju pa samutonuo u san...Probudio sam se u postelji. Sam.Gledam u plafon. Nigdje nikogaoko mene. Kontam, možda je boljeda ovdje ostanem. Da, da. Ostat ćuovdje, među ovim masnimbolničkim zidovima. Što da idemkući? Niti ja više mogu gledati ocakako se već mjesecima od životarastavlja, niti on mene više gledatimože kako se valjam s kauča nakauč, iz ćoška u ćošak... Volim

Selmu... volim i onu svoju bogdicuslatku, ali...Satran sam. Umjesto da ja njimasad pomognem, sišem im krv k'oparazit. Ni posla, ni pameti, nisnage. Ništa! Samo tuga i jad.Znam... Umrijet ću ovdje. Bit će imbolje tako... Briga manje. Trošakmanje...Jeste, to ću uraditi...Odlučno sam zatvorio oči i čekam...Neću da dišem. Zaustavljam dah ižmirim, ali sad mi se neke drugemisli roje.Možda je bolje da opljačkambanku. Selma mora vratiti još 4.250KM. Valjda ću ukrasti više. Moždaće i ostati nešto pa, eto, nek' mesahrane i nek' njih dvije maloživota osjete. Šta će sa mnom!Samo sam im teret. Nikakva korist.Nikad prije nisam krao. A moždasam trebao. Odavno me već savjestgrize što nisam, k'o neki, opuhaosvaku kuću kroz koju sam prošao.A ja budala... Mislio sam da branimovaj grad... da branim sebe, svojukuću.Zato ću sad da ukradem, danadomjestim barem malo od svegašto nikad prije uradio nisam. Aštošta uradio nisam.

Nisam, recimo, nikada ni radio.Osim one tri godine i 56 danavojnog staža, u knjižici mi ništa višene piše... Kome trebam ovakav? Netrebam ni samome sebi.Opet sam stisnuo oči i zaustaviodah.... Da mi je umrijeti... Molimboga da me nosi... nek' me spasi,nek' me uništi... Samo da više nebudem ovdje.Ne mogu da gledam ni Selmu.Nikada je nisam odveo na more.Nikada. Prvo smo se zaljubili uratu kad nigdje ionako maćinismo mogli. Poslije je počelaborba, i dugo smo hodali...Vjenčanje je, praktično, stiglokad više nije ni bilo bitno. Stalnosmo to odgađali. Čekali nekobolje vrijeme, povoljniju klimu...Šta ja znam.A onda je došlo i dijete... Šta samnjemu, curici svojoj malenoj, priuš-tio? Samo strah i traume kada noćuvrisnem... kada se preko danavaljam po kauču bez volje da jojpridržim lutkicu dok je ona spremaza šetnju...Umrijet ću. Bit ću tada bolji... Nećeme više spominjati kao onog tamo,s onim njegovim...- Granata je zveknula k'o grom izvedra neba. Začuo se samo prasak,a onda zapomaganje. Detonacijame tresnula o zid bunkera panisam odmah znao šta se dešava...Došao sam sebi za nekoliko trenu-taka. Oko mene gomila daski,zemlja i dim... I čizma. Vojnička.Desna. Iz nje izviruje potrganoljudsko meso... Koža se razlistala,visi, krv još curi iz nje. Instinktivnosam je uzeo u ruke i ponio... Nitiznam čija je niti gdje je to nosim.Granate i dalje fijuču... i pamrastura. Trčim s onom čizmom urukama. Po meni kaplje onasluzava tečnost... Ne mogu dadišem. Strah me je. U ušima mibruji, znoj me obljeva, srce mi ugrlu udara, a niz kičmu led...

13. juni 2014. Spektar, broj 1 59

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com

SVAKOG PETKA NOVI BROJ