Tillman Teorije Škola

8/11/2019 Tillman Teorije kola

1/12

www.sajt.com.hr

Tillman, K.J. (ur.):

TEORIJE KOLE

Educa, Zagreb, 1994.

Teorije kole, urednik Klaus -Juergen Tillmann; autori priloga Wolfgang Klafki, Karlheinz

Fingerle, Mario i Gisela Muk, Miha !rumlik, "einz Guenter "oltappels, "einrih #au$er,

Klaus- Juergen Tillmann, Theodor %hulze ; pre&eli 'oran !udak i (&an )ehok*-'agre$ + dua,

../*-.. str* + 0 m

1a kraju s&akog pogla&lja knjige Teorije kole , zainteresirani 2itatelj mo3e na4i popis

o$imne literature koju je pri izradi knjige koristio urednik o&e iste Klaus -Juergen Tillmann*


2/12

www.sajt.com.hr

PRVI DIOUvod u teorije kole

1.1. Predmet teorije kole

5dnos izme6u instituija kole i jelokupnog drut&enog susta&a predsta&lja jezgruteorije kole*

1ajjasnije o$ra6en predmet teorije kole nalazimo kod pedagoga #ietriha

!ennera,koji uz to odre6uje odnos teorije kole prema susjednim teorijama*

7nutar kolske pedagogije !enner razlikuje tri pitanja+

didakti2ko

- pitanje teorije nasta&nog plana i programa-kurikuluma

pitanja teorije kole 5&a tri pitanja

razli2ito se odnose prema koli*%a didakti2kog stano&ita kolska se pedagogija smatra znano4u o analizi i planiranju

o$razo&anja u zate2enim ok&irima*

#idakti2ka perspekti&a dalje prelazi u teoriju kurikuluma-teoriju nasta&nog plana i programa* 7

teoriji kurikuluma kola ne 3eli sta&iti u2itelja samo u polo3aj da zadane sadr3aje i metode u2enja

pret&ara u s&oje pou2a&anje &e4 se preko toga $a&i znanst&enim ispiti&anjem i no&im

odre6i&anjem sadr3aja i metoda kolske pouke*

Kada didakti2ka teorija i teorija kurikuluma do6u do s&ojih grania,kolu tre$a istra3iti

pedagoki kao drut&enu instituiju*Tada se sti3e dokolsko teorijske razine kolske pedagogije*

1a toj tre4oj stepenii kolska pedagogija se $a&i ulogom kole kao instituionalneprisile susta&a kole kao dijela drut&enog susta&a u njezinom zna2enju za proes odgoja i

pou2a&anja*

5&o su djelomi2ne teorije koje se nadopunja&aju i tako pokri&aju podru2je pedagoke

znanosti o koli*

Teorija kole izd&ojeno o$ra6uje odnos kole i drut&a* 8o

!enneru teorija kole se tre$a $a&iti+

- &ezom izme6u dr3a&no ut&r6enih zahtje&a za rezultatima i unutarkolskog proesa

soijalizaije

s po&ratnim djelo&anjem nezaposlenosti mladih na spremnost za u2enje i rad uza&rnim razredima srednjih kola

poziti&nim, kao i negati&nim pedagokim posljediama &ezanim sa 2ino&ni2kim

statusom u2itelja

- mogu4no4u da se unutar postoje4eg kolskog susta&a pokrenu no&i pedagoki

raz&oji

1.2. Nastanak i zaeci teorije kole

'a2ei teorije kole po2inju krajem .*stolje4a rado&ima Wilhelma #ilthe&a u njego&im

razmiljanjima o koli, dr3a&i i drut&u*

0


3/12

www.sajt.com.hr

8r&i put se ja&lja pojam teorije kole u 2lanku Georga 9eih&&eina o : 5sno&nim rtama

teorije kole .0>,i nasta&io se nakon ./


4/12

www.sajt.com.hr

%&e pedagoke poja&e,proese i instituije =ilje&e odgoja, kurikulum, soijalno-pedagoke

programe, konepte kole,metode, o$like ponaanja izme6u u2itelja i mladih ljudi?

duho&noznanst&ena pedagogija promatra kao po&ijesne 2injenie*

#uho&noznanst&ena pedagogija nado &ezuje se na su&remenu teoriju i praksu* 'ada4a je

odgoja da ispita s&a tra3enja koja : o$jekti&ne sile sta&ljaju pred mladog 2o&jeka*

Metodi2ki postupak duho&noznanst&ene pedagogije je po&ijesno-sistematski* 8o&ijesnio$zor o$uh&a4a prije s&ega su&remenu po&ijest pedagokog miljenja i po&ijest pedagokih

instituija od 9ousseaua*

#uho&noznanst&eni pedagozi nisu se slu3ili antikom,niti srednjo&jeko&nom po&ije4u

kole,niti pedagogijom ranih godina no&og do$a =Komenski i 9adtke? #uho&noznanst&ena

pedagogija nije pru3ila s&eo$uh&atnu :teoriju kole* 8ojam :teorije kole rijetko se

spominje u duho&noznanst&enoj pedagogiji*

Wilhelm #ilthe& odre6uje : kolu odnosno nasta&u kao ustroj koji nastaje unutar

zapadne po&ijesti u proesu podjele rada u drut&u*

K&aliteta kolst&a po njemu posti3e se kada dr3a&a preuzima odgo&ornost za izgradnjukolst&a*

8o #ilthe&u jedino humanisti2ke gimnazije mogu omogu4iti daljnje studiranje na s&eu2ilitu dok

to realne gimnazije i &ie realne kole ne mogu*1adalje,po njemu je uloga kole u raz&oju i

otkri&anju jedinst&enog,indi&idualnog i dragojenog duho&nog 3i&ota i o2u&anje i

unapre6i&anje snage drut&a u njego&im raznim organima*

1aj&a3niji doprinos duho&noznanst&enoj teoriji kole "ermana1ohla sadr3an je u

drugom dijelu njego&og gla&nog dijela : 8edagoki pokret i njego&a teorija iz .>0*

1ohlo&a teorija kole po2i&a na ideji relati&ne pedagoke autonomije, koja o$&ezuje kolu

i u2itelje da raz&ijaju s&oj rad u smislu speifi2no pedagoke odgo&ornosti za najpo&oljnijiraz&oj djeteta i mladog 2o&jeka* 8o 1ohlu zada4e kole su slijede4e+

-8r&a je da kola ima &eliku zada4u da dijete iz o$iteljskih &eza pre&ede u ja&ni 3i&ot i da u njemu

raz&ije sile koje nose s&e organizaije,odnosno po&ijesni i kulturni susta&i-

znanost,religija,gospodarst&o,umjetnost,pra&o,dr3a&a*

-#ruga funkija kole je &je3$anje* @kola &ri prijelaz od dominaije igre u ranom djetinjst&u do

oz$iljnosti rada kasnijeg 3i&ota odraslog* @kola je istodo$no: igralite i mjesto rada*

-Tre4a funkija se sastoji u tome, da tko ide u kolu, spoznaje silu metode i isto&remeno

u2i,da u redu i zakonima le3i snaga 2o&jeka i da ima samo toliko sigurnosti u koritenju

sile,koliko ima reda i zakona*

-)et&rta funkija je djelomi2no u suprotnosti s pr&e tri* 8o 1ohlu kola $i tre$ala $iti C slo$odno

mjesto gdje 2o&jek spoznaje &ii duho&ni 3i&ot i $ez o$zira na potre$e s&akodne&ie raz&ija

slo$odnu snagu duha u estetskom st&aranju i reepiji,u iskust&u truda oko istine i pra&ednosti*

-8etu funkiju kole 1ohl raz&ija iz analize o&isnosti izme6u raz&oja li2nosti mladog 2o&jeka i

po&ijesno raz&ijenog duho&nog osno&nog pra&a kulture s njezinim ost&arenjima uznanosti,tehnii, umjetnosti,politi2kom susta&u kola mora $iti orijentirana na $udu4nost*

/


5/12

www.sajt.com.hr

Theodor Eitt &idi nastanak kole u s&ezi s po&ijesnim proesom kulturnog i

drut&enog raz&oja, i to u podjeli rada i s&e &e4em planiranju, raionalizaiji i metodii

drut&ene funkije+ odgoja i o$razo&anja no&og narataja*

Eitt zastupa stajalite s&ih duho&noznanst&enih pedagoga, da se u po&ijesnom proesu

no&og &remena o&aj nerjei&i spoj odgoja i kole u kulturnoj &ezi : relati&ne autonomije

pedagogije u teoriji i praksi raz&io kao realnost i zakoniti zahtje&*8o Eittu kola je+

* 5&isna &arija$la nasuprot drut&u,pa se tre$a prestati dijeliti od 3i&ota, 2ak to&ie

3i&ot joj tre$a propisati djelo&anje*

0* @kola je rodno mjesto no&og $oljeg s&ijeta, tre$a se izgraditi u : mjesto za 3i&ot

mladih u kojem se raz&ijaju sile no&og o$liko&anja*

Teorija kole duarda %prangera*

%redinji rad nosi naslo& : 'nanst&ene osno&e kolskog ustroja i kolske politike 7

njemu se %pranger $a&i razmiljanjem o po&ijesnom i znanst&enom zna2enju kolske politike

u teoriji ustrojst&a kole*

8o %prangeru potre$no je znanst&eno o$jasniti pretposta&ke i posljedie odluka kao i

ost&ari&anje raspra&a o kolskoj politii*

%pranger ozna2a&a s&oj program raz&oja s&eukupne kolske politike pomo4u / kompleksne

izgradnje+

* naliza pedagokog 3i&ota i s&eop4eg duho&nog 3i&ota jednog &remena u njego&im

raznim &ezama*

0* %peijalno+ prikazi&anje danog o$lika organizaije kole i tome pripadaju4eg organa

speifi2nim ojenama &rijednosti pedagoke s&rhe*

>* (stianje za jelokupno podru2je kole &a3e4eg pra&a, koje predsta&lja pra&o dr3a&e*

/* 'ahtje& za ost&ari&anje &eze dr3a&e i kole, pr&o u smislu opisanih 2injenia, a potom

u smislu normati&ne kritike*

8o %prangeru moraju se prona4i norme i ilje&i op4e i $ez&remenske &rijednosti koje 4e

normirati kolsku politiku, kolski statut, kolsko pra&o, kolsku upra&u, naglaenu apsolutnu

prednost pri&atnog,o$iteljskog odgoja nad ja&nim odgojem*

%redinji pro$lem kolske politike i teorije ure6enja kole sastoji se kod %prangera u

njiho&im mogu4im doprinosima pri ut&r6i&anju aktualnih odluka* 5&dje %pranger naglaa&a >

gla&na stajalita i njiho&u po&ezanost i izmjeni2ne odnose*

*Takoz&ani op4eniti faktori kulture

0* %peifi2an pedagoki op4i polo3aj

>*ladaju4e kolsko i odgojno pra&o

8od * aspektom spada naionalni polo3aj gospodarst&a i njego&a jelokupna struktura koja je

po&ezana s op4im s&jetskim stanjem, drut&ena sloje&itost i dio$a gra6ana, dr3a&a i njezine&anjskopoliti2ke i unutarnjopoliti2ke odrednie,stanje znanosti, itd*


6/12

www.sajt.com.hr

8od 0* aspekt spada stanje o$iteljskog odgoja i kolskog odgoja, raspodjela kole na mnoge grane

s raznim pedagokim odredniama, u2itelji i izo$raz$a u2itelja, stru2na udru3enja i

staleka s&ijest, &ladaju4e metode odgoja i nasta&e, unutarnja tehnika i organizaija kolskog

pogona*

8od >* aspektom - kolsko i odgojno pra&o je u ijelosti odre6eno dr3a&nim usta&om*

(stodo$no s&e grane zakonoda&st&a, ja&nog i gra6anskog pra&a na neki na2in djeluju napodru2je odgoja*

rih Weniger nije nigdje susta&no prikazao s&oju teoriju kole, no ona se mo3e

rekonstruirati iz nekoliko elemenata njego&og rada H Teorije sadr3aja o$razo&anja i nasta&nog

plana i programaH*

%li2no kao #ilthe& i 1ohl &idio je raz&oj kole u europskom prostoru, pr&o u s&ezi s

difereniranjem zanimanja i drut&enih stale3a, a kasnije postupnim osamostalji&anjem pojedinih

podru2ja kulture, a u suprotnosti s rk&om*8o njemu kola je od po2etka o$ilje3ena s tri zajedni2ka momenta+

oso$iti metodi2ki napor

- oso$iti nositelji odgoja kao to su u2itelji ili majstori

- prostorna dio$a odre6enih odgojnih doga6anja i opho6enja narataja*

@kola, nadalje on ka3e, nije $ila iz&orno samostalna, &e4 je slijedila i nadopunja&ala 3i&ot

i njego&a tra3enja* 9ije2 H samostalnaH je za Wenigera o$ilje3ila klju2ni moment kolske

pro$lematike iz &remena njego&a djelo&anja*

Wenigero&a poziija ima iroke posljedie u pogledu na+ nasta&ne plano&e i programe, na

kolsko pra&o koje donosi dr3a&a na upra&ljanje kolama, na inspekiju kola na izo$raz$uu2itelja, koje tre$a $iti &isokokolsko o$razo&anje na s&eu2ilitima*

'KEJ7)K

* #uho&noznanst&ena pedagogija je &idjela raz&oj kolst&a kao sudjeluju4i moment u opse3noj

po&ijesnoj sprezi ekonomsko-soijalnog, politi2kog i kulturnog raz&oja* 1aglasila je tri momenta+

s&e &e4u podjelu rada, irenje drut&enog proesa, tj* s&e &e4e podrut&lja&anje znatnih dijelo&a

odgoja u o$liku kolskog odgoja : odozgo prema dolje, te raz&oj su&remene dr3a&e, koja od B*,a oso$ito D* stolje4a, s&e &ie 2ini kolst&o s&ojim podru2jem i time ga od&aja od za&isnosti

partikularnih interesa rk&e, pojedinih drut&enih skupina, klasa i sloje&a*

0* 8re&lada&aju4e poziti&no tuma2enje su&remenog djelo&anja dr3a&e, u kojem ona

postaje dominiraju4i 2initelj kolst&a*

>* #r3a&a je izraz drut&enih, ne gospodarskih odnosa mo4i*

/* %poznajama duho&noznanst&ene pedagogije odgo&ara to da one tek u za2eima

o$uh&a4aju zna2enje kolskog susta&a*


7/12

www.sajt.com.hr

!R*4I DIO!RU!UR(/NO56UN+ION(/N* !*ORI,* -O/* OD P(RON( DO

6*ND(

#&a gla&na zastupnika strukturalno-funkionalne teorije razlikuju se po tome to Talot

8arsons nudi s&eo$uh&atno &a3e4e ok&ire, a Merton te3i samo teoriji, 2iji su djelokrug i &a3nostograni2eni*

%redinja gla&na tema strukturalno-funkionalnih teorija je funkija odgoja u

sa2u&anju strukture drut&a pomo4u daljnje predaje susta&a &rijednosti i normi idu4oj

generaiji i soijalno formiranje li2nosti*

Do7rinos kolsko% razreda socijalizaciji i 7odjeli 8Parsons9

8o 8arsonsu,time to djea i mladi prolaze stupnje&e soijalizaije= o$itelj-osno&na kola-

srednja kola?, oni us&ajaju osno&ne &rijednosne orijentaije uloga odraslih i prema stupnju

uspjeha s&rsta&aju ih u strukture uloga odraslih* Funkija kolskog razreda le3i u njego&omdoprinosu soijalizaiji i podjeli*

@kolski razred doprinosi preuzimanju orijentaije uspjenosti time to se u osno&noj koli

uspjesi difereniraju po op4em stupnju, a u srednjoj koli po k&alitati&no razli2itim tipo&ima

uspjenosti*

Do7rinos kole uenju normi 8Dree:en98rema #ree$enu mlad 2o&jek tre$a tijekom proesa soijalizaije nau2iti+

djelo&ati samostalno i snositi odgo&ornost za to

preuzimati po &lastitoj &olji zada4e po mjerilima &rijednosti koje je sam posta&io

smatrati se jednakim s drugima o$zirom na odre6ena o$ilje3ja

u djelo&anju u poslo&nim i ja&nim situaijama unijeti samo po&remeno o$ilje3ja &lastite

oso$e rele&antna za datu situaiju, a samo djelomi2no o$ra4ati pozornost na

mnogostrukost o$ilje3ja drugih oso$a koje u njoj sudjeluju*

1adalje, #ree$en ka3e da kola nudi paradigmati2ne situaije u kojima se mogu nau2iti s&i

standardi ponaanja*

@kola zahtije&a postizanje rezultata $ez tu6e pomo4i i snoenje odgo&ornosti za to, kola

donosi mjerila za rezultate koje tre$a ost&ariti*Gla&na posta&ka #ree$ena sastoji se u tome da norme neo&isnosti, uspjenosti,

uni&erzalnosti i speifi2nosti ne moraju $iti nau2ene u o$itelji* 72enii moraju ste4i iskust&o u

koli, a to je iskust&o razli2ito u pojedinim razredima**

!eorija kole 0elmuta 6endaGla&no djelo "elmuta Fenda je knjiga Teorija kole-.D* Fend definira kolske susta&e

kao H instituije drut&eno kontrolirane i utemeljene soijalizaijeH*

Fend pogla&ito isti2e d&ostruku zada4u proesa soijalizaije u koli te reprodukije

drut&a i st&aranja li2nosti*H @kolske susta&e moglo $i se prikazati kao mjesta u kojima se z$i&a sistematska

resu$jekti&izaija kulturnih o$jekti&iranjaH*= Fend, .D, Teorija kole,str* B?

B


8/12

www.sajt.com.hr

Fend nadalje raspra&lja o drut&enoj funkiji kolskog susta&a*

5n sh&a4a susta&e o$razo&anja kao instituije za raionalizaiju proesa u2enja, 8ritom razlikuje

glo$alno planiranje =makroorganizaija? i fino planiranje =mikroorganizaija? od planiranja

proesa u2enja*

Fend doprinosi empirijski utemeljenoj teoriji kole time to on ne opisuje samo

uni&erzalne poglede na kolski 3i&ot, &e4 prikazuje i razli2ite o$like kolske st&arnosti*8o Fendu naj&a3nije je da se umjesto teorijskih spekulaija o koli, tre$a sta&iti

empirijsko upozna&anje pro$lema, i da se ljudsko djelo&anje ne mo3e degradirati na sluanje

funkionalnih imperati&a*

'(/,U)(

'a odgojnoznanst&enu teoriju kole od &elikog su zna2aja i prilozi susjednih znanosti =u

o&om slu2aju soiologije? jer su se neke funkije i strukture kole upra&o z$og toga po2elezapa3ati*

%trukturalno -funkionalni pristup osigurao je integraijski prilog raznih znanosti u

prou2a&anju kole*

)*!VR!I DIO

PI0O(N(/I'( -O/* (O IN!I!U+I,*;N(!R(& V* DO 6R*UD(

8sihoanaliza, koju je utemeljio %igmund Freud, $a&i se promatranjem ljudskog ponaanja

i do3i&lja&anja, odnosno nastankom pogrenog raz&oja i ispra&ljanje soijalnog ponaanja*

8sihoanaliza pru3a $itan prilog razumije&anju odnosa kole i drut&a* 5na razmatra

instituiju kole kroz > dimenzije* To su+ -zahtje&i to ih drut&o posta&lja na kolski susta&

-prisila u2enja i postizanje uspjeha

-organizaijska podjela na razrede,predmete i nasta&ne sate

Tri $itna zahtje&a posta&ljena koli su+ stru2na k&alifikaija, raz&oj indi&idualno 4udoredne

li2nosti, gra6anska poslunost

%a psihoanaliti2kog stano&ita, 2injenia daje kola kao susta& i danas strukturiranaprisilno, do&odi do toga da ona raz&ija prisilne strukture li2nosti koje su odre6ene manje HjaH

djelo&anjem, a &ie H naglaa&anjem se$eH*

Naelo us7jenosti i solidarnosti

7 skladu sa Freudom, pro$lemi se ne name4u kao neurotska, &e4 kao normalna $olest i

djeluju kao logi2no utemeljeni*5&dje se spominje diskrepanija izme6u st&arnog 3i&ota i

opho6enja me6u ljudima i pri2anja o idealnim &rijednostima po kojima se ust&ari najmanje

3i&i*To je nes&jesno &aranje samog se$a* (mpulse poput netoleranije, mr3nje, izra$lji&anja,uskogrudnosti itd* tre$a pomo4u prenaglaa&anja suprotnih &rijednosti udaljiti od s&ijesti, 1o oni

i ne3eljeni ulaze u na na2in djelo&anja*Tak&i mehanizmi o$rane ne mogu rijeiti pro$leme*

D


9/12

www.sajt.com.hr

72itelji i u2enii sa sli2nim prisilno-neuroti2nim strukturama o$rane prih&atit 4e s&e to

kao realnost*1a2elo u kojem se poja&ljuje netoleranija,koja predsta&lja udalja&anje od

s&ijesti,tre$a tra3iti tamo gdje se djeluje suprotno od o$ja&ljenih rije2i*

Kao u koli tako i u drut&u uspjenost nije neto zajedni2ko, &e4 $a suprotno-to je

:konkurentska $or$a*Time se samo pono&o o3i&lja&a za&ist i suparnit&o*#ok uspjenost $ude

po&ezana sa suparnit&om i natjeanjem,lju$a& prema $li3njemu ostaje samo rije2* H ilj u2enjasolidarnostiH =9ihter,Lernziel Solidaritet, 1974) umjesto uspjenosti na ra2un drugih mogu4 je u

koli samo prikazi&anjem o nes&jesno do3i&ljenom suparnit&u*

'(/,U)(

@kola sjedne strane proiz&odi ono stoje drut&u potre$no za odr3a&anje njego&e

strukture, a drut&o st&ara tip kole koja to omogu4a&a* 5$oje 2ini izraz jelokupnog susta&a koji

je sklon prisilnoj hijerarhizaiji* 8sihoanaliza otkri&a nes&jesne proese koji odre6uju ponaanjepojedina, instituija i drut&a u jelini*

P*!I DIOIN!*R(+IONI'(


10/12

www.sajt.com.hr

ponaanja,npr* sla$og uspjeha*

>* 'a iz$jega&anje nepotre$nih negati&nih stigmatizaija koje u&ijek nastaj u tamo gdje

ljudi zajedno 3i&e u u&jetima skupno prih&a4enih pra&ila,preporu2a se da se

etiketiranje nikada ne usmjera&a na li2nost u jelini*

/* 72itelj $i tre$ao $iti s&jestan toga da &elik dio znanja i teorija na temelju kojih

o$likuje s&oj s&akodne&ni stru2ni rad mo3e osna3iti njego&u sigurnost ponaanja*

-*!I DIOR(DI(/N( RI!I( -O/* (O !*ORI,( -O/*=

P*RP*!IV* U/!URN* R*VO/U+I,* OD 6R*IR*(II//I+0(

'animanje za kritiku teoriju kole

%a znanst&enim argumentima raspra&lja se o tz&, deskolarizaiji= (llih i Freire? Taj je

pristup u se$i sa3eo mnot&o raznih kriti2kih teorija*ilje&i i ok&iri planiranja daljnjeg raz&oja

&ezani su za znanst&eni sud stru2njaka dok s&akodne&na iskust&a onih koji sudjeluju s&e &iegu$e na &a3nosti*

1a raz&oj se gleda kao na ekstrapolaiju iz prolosti, kao na k&antitati&no nasta&ljanje

postoje4eg =&e4e jedinst&ene organizaije, stro3e difereniranje, &ie oso$nog i materijalnog

zalaganja, produljenje &remena rezer&iranog za u2enje i 3i&otnu do$, u3e speijaliziranje

sadr3aja u2enja i mogu4nosti u2enja*?

9eformom jednog podru2ja u naem slu2aju o$razo&anja, tre$ali $i se rjea&ati

glo$alni drut&eni pro$lemi koji se ire daleko iznad tog podru2ja*

8romjena =humaniziranje? kole tre$a najprije krenuti od s&akodne&ne pro$lematike

u2enika,u2itelja i roditelj a* @koli &alja prida&ati &e4u &a3nost kao prostoru iskust&a i 3i&ota negonjezinu to$o3e drut&eno dugotrajnom djelo&anju*

@kolsko je u2enje goto&o trajno i neometano odre6eno filozofijom odgoja nesposo$nosti i

nedostatka* 7mjesto da se omogu4i samostalno i samoodgo&orno djelo&anje dola je 3elja za

u&oznim sa&jeto&anjem i stranom $rigom*

ritika kole 6reirea i Illic>a9adikalna kritika kole 8aula Freiera =!razil? i (&ana (lliha =Meksiko? poja&ila se krajem

.I*-ih godina, a u B-im je pri&ukla pozornost s&ijeta*

Freire ni (llih ne mogu se opisati kao teoreti2ari kole u u3em smislu*Kritiku ja&ne o$&ezne kole iz perspekti&e u2enja Freiera i (lliha mo3emo s&esti na

sljede4e kritike+

* @kolska nasta&a sastoji se od soijalno kontroliranog u2enja i 3i&ota kojeg

drugi odre6uju* 8osljedie nisu do$ri uspjesi, &e4 s&e &e4a apatija i agresija*

0* 'a proes u2enja prijeko potre$na oso$na po&ezanost onog koji u2i i onog

koji pou2a&a nadokna6uje se instituionalnom odgo&orno4u*

>* @kole slu3e prije s&ega $ogatima i pri&ilegiranima* 1jiho&o ja&no

finaniranje o$lik je regresi&nog oporezi&anja* 8la4a ih drut&ena &e4ina, a

pru3aju prednost manjini*/* 7 mjeri u kojoj se ira okolina ne mo3e &ie u2initi prostorom iskust&a i

djelo&anja, u2enje postaje pedagokim i didakti2nim zadatkom koji se


11/12

www.sajt.com.hr

monopolizira u koli*

ilj Freireo&a rada je $u6enje s&ijesti =os&je4i&anje?, nad&lada&anje H kulture utnjeH koja

mo3e nastati, kako iz &elike gospodarske o&isnosti i izra$lji&anja =u Tre4em s&ijetu?, tako

i u raz&ijenom s&ijetu iz &elike instituionalne o&isnosti i otu6enosti* Freire &idiH

u2iteljeH iH u2enikeH kao partnere u dijalogu o zajedni2koj istini*

'a razliku od Freiera, (llihe&i protuprijedlozi iljaju u d&a smjera+ na in&erzijuinstituionalnih struktura, te na po&rat u2enja u s&akodne&ne 3i&otne i radne sredine*

5p4enito, 8aulo Freire i (&an (llih opse3no kritikuju organizirano kolsko u2enje

sa stajalita humanisti2ke psihologije, psihoanaliti2ke perspekti&e, interakijske analize,

analize instituije i sa politi2kog stajalita*

(z njiho&e kritike mo3emo izd&ojiti niz prakti2nih oslonaa za reformu

kolskog u2enja*

kole se moraju izmijeniti iznutra da se sterilini ugo6aji razreda i kolskih

zgradazamjene i premjeste u drut&enu i prirodnu okolinu

u2itelji moraju sakupljati iskust&a na drugim podru2jima, kao u2itelji mogu se

zaposliti i stru2njai iz razli2itih podru2ja

&eza u2itelja i u2enika ne tre$a po2i&ati na podre6enosti i nadre6enosti

kolsko znanje ne mora $iti ne&a3no za oso$no u2enje, zajedni2ko djelo&anje i

drut&eni raz&oj*

8o (llihu, kola je H po&ijesno pre3i&jelaH*

Gla&ni izazo&i za po$oljanje su u2enje koje 4e potaknuti oso$ne promjene u sklopu soijalnih,

kulturnih i gospodarskih izazo&a naeg &remena* Ti izazo&i su zatita prirodnog okolia,

osiguranje mira, pra&da po ijelom s&ijetu, potraga za no&im stilom 3i&ota i no&im o$likomdrut&ene podjele rada*

Us7ored:a 7rikaza kolski> teorija iz knji%e Osnove suvremene 7eda%o%ije Iknji%e !eorije kole lausa ,uer%ena !illmanna

7 knjizi 5sno&e su&remene pedagogije imamo podjelu teorija prema kolskoj praksi*

To je podjela na tri osno&ne posta&ke pristupa+ dijalekti2ki pristup znanosti, duho&no-

znanst&eno-kriti2ki pristup i empirijsko-analiti2ki i poziti&isti2ki pristup*

Tak&a podjela je malo druga2ija nego u knjizi Teorije kole*1adalje, u knjizi 5sno&e su&remene pedagogije prikazane su 2etiri razine refleksije o

koli, refleksija je u st&ari &ertikala otklona od kolske s&akodne&ie*

9azlikujemo nultu razinu i 2etiri rastu4e razine*

1ulta razina je kolska st&arnost* 8r&a razina o$uh&a4a su$jekti&ne teorije prakti2ara i

pedagoki etos kole* 8edagoki etos o$janja&a razli2ite k&alitete kole*

#ruga razina o$uh&a4a upra&ljanje kolom* Tre4a razina je razina zamisli organizaije kole i

&o6enja* )et&rta razina o$uh&a4a kolu kao jelinu na znanst&enoj osno&i*

5&e razine nisu prikazane u knjizi Teorije kole*

1o, u knjizi Teorije kole je susta&no prikazana psihoanaliza kole kao instituije, unazad s&edo Freuda, a u knjizi 5%8 o tome nema ni rije2i kao ni o interakionizmu Meada*

5d radikalne kritike kole pomenuti su samo naslo&i knjiga (lliha @kole ne poma3u i


12/12

www.sajt.com.hr

9akola&anje drut&a, dok je u knjizi Teorije kole ta tema do$ro prikazana*

T59(J @K5E

Teorije kole o$ra6uju odnos kole i drut&a* 5$ra6uju kolu kao speifi2an drut&eni fenomen

=filozofsko-psiholoki-soioloko-pedagoki?* 8r&e teorije kole ja&ljaju se krajem .* st*

#7"515-'11%T1 8#G5G(J L predsta&nii #iltheA, 1ohl, Eitt*

8o #iltheAu uloga kole je u raz&oju i otkri&anju jedinst&enog, indi&idualnog i dragojenogduho&nog 3i&ota i o2u&anje i unapre6i&anje snage drut&a u njego&im raznim &ido&ima* #r3a&atre$a preuzeti odgo&ornost za k&alitetnu izgradnju kolst&a* 'ada4e kole su+

- da dijete iz o$itelji pre&ede u ja&ni 3i&ot,- da pripremi dijete za 3i&ot i rad odraslih,- da nau2i dijete da u redu i zakonima le3i snaga drut&a

- da $ude mjesto gdje dijete spoznaje &ii duho&ni 3i&ot i omogu4i mu estetsko st&aranje ireepiju

- da usmjera&a ka $udu4nosti@kola i drut&o su me6uo&isne, pa tre$a prestati dijeliti kolu od 3i&ota*

%T97KT79E15-F71K(51E1 T59(J @K5E L 8arsons, Merton, Fend*

Gla&na funkija o$razo&anja je prenoenje normi i &rijednosti radi sta$ilizaije drut&a* Funkijakole je u doprinosi soijalizaiji, u u2enju normi i standarda ponaanja* @kole su drut&enokontrolirana mjesta, sasta&ni dio drut&enog susta&a* 7 koli se u2i prilagod$a =adaptaija?drut&u* Tre$a posti4i da ljudi 3ele raditi upra&o ono to se od njih o2ekuje*

%(M!5E()K( (1T9K(51('M L predsta&nii Mead

@kola je ustano&a odre6ena ponaanjem s&ih s&ojih 2lano&a, a slu3i predaji soijalnih do$ara*8redsta&nii o&e teorije upozora&aju da su sadanji o$lii kolske organizaije iz&or pro$lema*@kola projenjuje i klasifiira u2enike, definira, etiketira =do$ar-lo, $istar-glup?*

9#(KE1 T59(J @K5E L predsta&nii (llih, Frerie, 9eimer

9adi se o kritii instituije kole+ ona je prinudni kanal za stjeanje znanja, ugro3a&a slo$odanrazum, &odi u apatiju i agresiju, pridonosi st&aranju soijalnih razlika* @kole slu3e prije s&ega

$ogatima i pri&ilegiranima* 8redla3e se deskolarizaija kole L promjena uloge kole, (llihpredla3e no&u &rstu kole, koja 4e osigurati mir i pra&du u ijelom s&ijetu, no&i o$lik drut&enepodjele rada i omogu4iti no&i stil 3i&ota*

8%("51E(' @K5E L predsta&nik Freud

@kola je strukturirana kao prisilna ustano&a to do&odi do raz&ijanja prisilne strukture li2nosti*@kola st&ara rasjep izme6u st&arnog 3i&ota u kojem nema idealnih &rijednosti o kojima se u koliu2i, a u st&arnosti najmanje po njima 3i&i* @kola raz&ija suparnit&o i natjeanje s 2im se po&ezujeuspjenost* 7 tom kontekstu nema mjesta za lju$a& prema $li3njemu*

0

Documents

Tillman Teorije Škola