TEORIJE AGRESIJE

Ana Abramovič

Ana – Maria – Beatrice Šikić

AGRESIVNOST Ponašanje kojim se drugoj osobi nanosi šteta bilo koje vrste

Namjera nanošenja štete je neizostavna

„Svaka reakcija (fizičku ili verbalnu) izvedena s namjerom da se nekom drugom nanese šteta ili povreda bilo koje vrste, bez obzira da li je ta namjera do kraja realizirana" (Žužul)

TEORIJE AGRESIVNOSTI Veći broj teorija koje objašnjavaju uzroke i okolnosti nastanka takvog

ponašanja

Mogu se svrstati u tri skupine

1. SKUPINA TEORIJA Agresija je ponašanje koje je urođeno ili je određena instinktom

Sigmund Freud

Erich Fromm

Konrad Lorenz

SIGMUND FREUD Eros – instinkt života

Thanatos – instinkt smrti (agresivni nagon koji je urođen)

Agresivnost je težnja samouništenju, nastaje zbog djelovanja Thanatosa, blokirana Erosom i usmjerena na neki vanjski predmet koji je zamjena za samog sebe

Čovjek je biološki determiniran da uništava druge, a ako ne može druge, onda samog sebe

Nije znanstveno potvrđena

ERICH FROMM Benigna agresija - urođena, normalna obrambena reakcija koja je nužna za

opstanak jedinke i vrste

Maligna agresija - nije određena nasljeđem, biološki je štetna i za napadača i za žrtvu te ju izaziva želja za razaranjem i uništavanjem, a ne vanjska opasnost

Sa znanstvenog stajališta većim djelom neprovjerena te stoga i neprihvatljiva

KONRAD LORENZ – ETOLOŠKA TEORIJA Agresivna se energija neprestano nagomilava u organizmu i kada dosegne

kritičnu razinu dolazi do eksplozije bez obzira na to je li podražaj prisutan ili ne

Agresija je adaptivna funkcija koja služi samoodržanju jedinke i vrste

2. SKUPINA Frustracijske teorije agresivnosti

Dollard, Miller, Doob, Mowrer, Sears

Agresivno ponašanje se javlja kao odgovor na frustracijsku situaciju

Frustracija – onemogućavanje postizanja cilja, veća je kada su motivacija i očekivana nagrada veće, a onemogućavanje postizanja cilja potpuno

BERKOWITZ Modificirao teoriju

Frustracija izaziva srdžbu, a srdžba ovisno o karakteristikama vanjske situacije i postojanju agresivnih znakova u okolini rezultira agresijom

Prošla je eksperimentalne provjere i prihvaćena je

3. SKUPINA Agresivnost je promatrana kao naučeni oblik ponašanja

Najznačajnija je Bandurina teorija socijalnog učenja agresije

ALBERT BANDURA Agresivno ponašanje se može javljati i bez postojanja prethodnih

emocionalnih promjena u organizmu

Ispoljavanje naučenog ponašanja

Ponašanje ne mora nužno biti stečeno vlastitom aktivnosti, nego može biti naučeno iz tuđih postupaka; vikarijsko učenje

Nagrade i kazne

Što je model realniji, bliži i sličniji promatraču, to će njegovo ponašanje imati veći efekt na ponašanje promatrača

FIZIOLOŠKA OSNOVA AGRESIVNOG PONAŠANJA1. NEURALNI UTJECAJ

Ne postoji samo jedno područje u mozgu koje je odgovorno za pojavu agresivnosti

Agresivno ponašanje je kompleksno i ovisi o situaciji

FIZIOLOŠKA OSNOVA AGRESIVNOG PONAŠANJA2. GENETSKI UTJECAJ

Nasljeđuje se osjetljivost živčanog sustava na agresivne znakove

FIZIOLOŠKA OSNOVA AGRESIVNOG PONAŠANJA3. BIOKEMIJSKI UTJECAJ

Povećana sklonost agresiji povezana s viškom muškog spolnog hormona, testosterona

Povećana sklonost agresiji kod muškaraca u odnosu na žene

Serotonin ima inhibirajući učinak na impulzivnu energiju

LITERATURA Ana Bulut; Agresivnost i privrženost u prijateljskom odnosu srednjoškolaca (

http://darhiv.ffzg.hr/28/1/AnaBulut.pdf)

Erich Fromm; Anatomija ljudske destruktivnosti

http://oc-pgz.hr/clanci_agresivnost_u_djecjoj_dobi.html