Embed Size (px)
Citation preview
USTUP ZAKUPNINE BRODA
Ljerka Mintas Hodak,znanstveni asistent
UDK 347.794:347.415izvorni znanstveni rad
U ilanku je u prvom dijetu sadriana pravna analiza ustupa traZbi-na uz primjenu odredaba opdega imovinskogo prava dn bi nakon togaautorica izur\ila pravnu analizu ustupa zakupnine broda i kao sred-stva jamstva i kao sredstva otplate kredita za brod. Analiza polazi odstanja u praksi kad se zakup broda, a time i pripadaiuda zakupninabroda koriste kao vrlo prikladno sredstyo za nabaiku brodova. Poseb-na je painia u ilanku posueiena modelima nabavke brodova na osnoviustupa zakupnine broda od strane naiih brodarslcih organizacija.
OPCENITO O USTUPU TRAZBINA
Ustup traZbine mogli bismo najkraie definirati kao pravni posao naosnovi kojega traZbina, koju dotada5nji vjerovnik (cedent ili ustupitelj) imaprema nekom svom duZniku (cessus) prelazi na neku treiu osobu (cesionaraili ustupanika ili primatelja ustupa) koji tako postaje novim vjerovnikom.'U nekim pravnim poretcima (kao npr. u jugoslavenskom, austrijskom itd.)cesija oznaduje samo prijenos traZbine, dok u drugima (kao npr. u francus-kom) ima Sire znadenje i obuhvaia prijenos bilo traZbine bilo duga.'
Institut ustupa traZbina kao ugovornog prijenosa traZbina s jednog vje-rovnika na drugoga ima, izmedu ostalog, vrlo Siroku primjenu u pomorskojpraksi prilikom sloZenih transakcija financiranja nabavke brodova. Tada sedesto javlja, bilo u funkciji sredstava jamstva za otplatu kredita uzetog zanabavku broda, bilo u funkciji sredstava otplate odnosnoga kredita za brod,bilo u obje funkcije istodobno.
-'. Ustup tlq?bine naziva se takodler- i .cesija- prema latinskoj rijed cesslo koja
T?ti ustup.- Slidno uqtqp traZbine definira i Vizner, B. - Bulil5a$, I., Komentirzakona o obvezni,m (obligacijskim) odnosi,ma, zagrlb 1978., kn3.'2.,'str. 1432 i9tankovii,^V., ,Cesiiq*, Enciklirpedija imovinskog piava i udruZentga iada, knj. 1.,Beograd 1978., str. 129.
] urp. Vukovii,.l4., gbygzno pravo. zagreb t964., str. 354; planiol-Ripert-Botrlanger, Droitcivil, Paris, 1949., sv. 2, sir.4{7.
163
Lj. Mintas llodak: Ustup zakupnine broda, Upp v. 32, (3--4), 163-lg5 (1990)
USTUP TRAUtsINA U POMORSKOPRAVNOJ PRAKSI
U suvremenim uvjetima privreitivanja brodovi se nabavljaju uglavnomna osnovi kredita banaka i drugih financijskih ustanova. S obzirom da sekod toga radi o znatnom financijskom kapitalu koji kreditori plasiraju prekokredita u pomorsku privredu, ali istodobno i o vricl nesigurnim uvjetimaprivre(tivanja brodovlasnika i brodara, razumljiv je oprez s kojim kreditoriulaze u takve poslove zahtijevajuii od kreditnih duZnika (redovito brodovlas-nika) odredena sredstva jamstva za pravodobnu i redovitu otplatu datihkredita.
Prvo, u praksi najde5ie, a za ki'editnog cluZnika kornercijalno najpriklad-nije obveznopravno sredstvo jamstva kr:jr: moZe pruZiti svom kreditoru (kre-ditorima) je ustup odreclenih iti svih traibina koje nastaju iskori5tavanjernbroda. To se u prvom reclu odnosi na irrihode koje brodovlasnih ostvarujeprepu5tanjem iskori$tavanja broda treiemn, bilo ira temelju ugovora o za-kupu broda ili na temeiju brodarskih, oclnosno vozarskih ugovora.
Meetutim, brodovlasnik rnoZe prerko ustupa prenijeti na kreditora i svaostala svoja potraZivanja prema treiima koja rnu nastanu Ll vezi s brodom,kao npr. osigurninu, nagradu za spa5avanje, doprinos iz zajednidke havarijebroda i/ili tereta, naknadu za rekviziciju ili upotrebu broda itd. Na taj nadinkreditor posiZe u imorrinu vlasnil<a broda (kreditnog duZnika), oduzimajuiimu ili ogranidavajuii njegovu rnoguinost sarnostalnog raspolaganja prihodi-ma koje brod ostvaruje kornercijalnim iskori$tavanjem.'
De5ava se takoder da se kreditor zadovolji ustupom (svih ili samo od-rectenih) traZbina koje br:oclovlasnik stjecc iskoriStavanjem nekoga drugogabroda u svom vlasni5tvu.o
Bilo da brodovlasnik ustupi kreclitoru civilnc plocloves i clruge koristibroda kojeg kupuie na osno\d kreditnog aranZmana, bilcl cla mu ustupi takvecivilne plodove i di:uge rr-r.aterijalne koristi nekoga drugoga broda kojega veiima u vlasniStvu", u svakom od ova. dva sludaja brodovlasnik jamdi kreditoruotplatu kredita za uabavku broda vlastitom imovinom. Pravno-ekonomskigledano s aspekta solventnosti kreditnog cluZnika, ovakrro jarnstvo brodo-vlasnika nenla za kreditclra neko vcie znacienje od jamstva cjelokupnom imo-
'O tom vidi p-obliie Bodtker, S. S., ,,[lvs5tment Opportu,nities in Shipping",Joint Ventures in--Slipping-an{ To,urisrn Yugoslavia-Norway, savjetovanje,-2adIr,l2-l5.listopada 1989., str. 2-40.- :. U pra-kqi s_u takotter desti sludajevi jamstva. koie daje drugi brodovlasnik zakreditnog dgZnika .ustupgry svi'h ili samo nekih matierijalnih koristi koje nastajuiskori5tavaljgp nekog od brodova takvog drugog broddvlasnika/jamca. Usp. Bod-tker, S. S., ibidem.
. 5 Pod pgJmo{n.civilnih plodova broda podrazu,mijevamo prihode koji se ostva-ruju upotrebom i iskori5ta-vanjem broda na osnovi nekoga pravnog poila, bilo dase. radi. o .povremenim prihodima kroz odrecleno vremenslio razdo6lje, i<ao npr.zakurpnrini-iz-u,govora o zakurpu broda, vozariini iz brrodarsrkog ugovora nh vrijeme z;acijeli, brod i,lri brodarrsko:g ugovora na vi5e uzastoprnih p'urt,oi,anJa, brirlo o jednokrat-nim neredovitim prihodima broda, na temelju brodaiskiir ugbvbra na iutovanje,vozarskih ugovora, ugovora o tegljenju, spaiava,nju, itd.
164
Lj. Mirrtas Hodak: Ustup zakupnine broda, UPP v. 32, (3-4), 163-185 (1990)
vinom, a koje jamstvo za brodovlasnika - kao kreditnog duZnika - proiz-lazi iz opiih pra\/ila o ispunjenju ugovornih obveza. Dapade jamstvo kredit-nog duZnika ustupljenorn imovinom uie je od jamstva cjelokupnom imovi-nom duZnika. Medutim, stnatramo da jarnstvo ustupljenom imovinom kre-ditnog duZnika ne iskljuduje jamstvo i cijelom preostalom imovinom od-nosnog duinika. Ipak ie poloZaj kreditnog vjerovnika na temelju ustupaodredene imovine duZnika prema ostalim duZnikovirrl yjcrovnicima biti ne-Sto drugadiji od poloZaja kreditnog vjerovnika na temelju samog ugovora okreditu prema ostalim vjerovnicima duZnika.
Metlutim, ako kreditor ocijeni da mu ustupljene traZbine brodovlasnikanisu dovoljno jamstvo za otplatu datog kredita, s obzirom na njegovu visinuili ako se kreditor Zeli potpunije osigurati, moZe posegnuti i u imovinu onihosoba koje bilo na temelju ugovora o zakupu broda ili brodarskih ugovoraupotrebljavaju, odnosno iskori5tavaju nabavljeni brod. U takvim sludajevi-ma treie osobe (kao npr. zakupoprimac, naruditelj iz brodarskog ugovora navrijeme ili putovanje, podnaruditelj itd. ukratko svaki korisnik broda) naosnovi ugovora o ustupu vozarine broda jamde kreditoru svojom imovinomza otplatu kredita brodovlasnika. Smatramo da tek ovakvo jamstvo ima svekarakteristike klasidnog instituta jamstva i stoga ie ono za svakog kreditoraimati veii znadaj od jamstva samog kreditnog duZnika jer mu pruZa sigur-nost otplate kredita i u sludaju ako kreditni duZnik postane insolventan.
S obzirom na vrstu civilnih plodova i drugih materijalnih koristi brodakoje ustupitelj (brodovlasnik, naruditelj, podnaruditelj itd.) ustupa primate.lju ustupa (kreditoru) kao sredstvo jamstva za ispunjenje svoje (ili tutte)obveze iz glavnog ugovora (ugovora o kreditu za brod), u praksi se javljajurazliditi ugovori koje iemo, radi sustavnosti daljnje analize, razvrstati u ne-koliko kategoriia:
(i) - ugovori o ustupu zakupnine broda;(ii) - ugovori o ustupu podzakupnine iz ugovora o podzakupu broda;(iii) - ugovori o ustupu vozarine iz:
- brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod,
- brodarskog ugovora na putovanje,
- vozarskog ugovora;(iv) - ugovori o ustupu podvozarine iz podvozarskih ugovora;(v) - ugovori o ustupu osigurnine iz;
- ugovora o osiguranju i polica osiguranja;
- Tll"l,iti,?i"T?1f,; ratnih i poritidkih rizika,- poveiane vrijednosti broda;' -:gffiHT'::,:l?::ifit'*,1'Jio3l?li,n korisri broda;
(vi) - ugovori o ustupu reosigurnine iz ugovora o reosiguranju i polica re-osiguranja;
165
Lj. Mintas Hodak: Ustup zakupnine broda, UPP v. 3,2, (3-4),163-185 (1990)
(vii) - ugovori o ustupu raznih novdanih iznosa s naslova:
- doprinosa broda u zajednidku havariju,
- pruZenih usluga spaSavanja i pruZanja pomoii na moru,
- pruZenih usluga tegljenja,
- naknade zbog sudara broda,
- rekvizicije upotrebe broda ili samog broda.
Potrebno je, medutim, napomenuti da se u praksi podjela na pojedinevrste ugovora o ustupu traZbina vezanih uz brod dosljedno ne provodi. Takose npr. u poslovnoj praksi desto ugovor o ustupu zarada broda, u kojem seosim svih ili samo nekih izridito oznadenih zarada broda, kao predmet us-tupa nabrajaju i naknada za rekviziciju broda i/ili naknada za doprinos uzajednidku havariju i/ili naknada za spa5avanje i tegljenje: S druge stranepostoje ugovori o ustupu osigurnine u kojima je izridito definirano da sepod pojmom osigurnine koja je predmetom ustupa podrazumijevaju i svezarade broda, ukljudujuii i doprinos u zajednidku havariju, kao i sve traL-bine na novdane iznose bilo koje vrste.u
Stoga je jedan od bitnih elemenata svakog ugovora o ustupu u pomor-skopravnoj praksi da se na jasan i nedvosmislen nadin odredi predmet, od-nosno objekt ustupa. Svaka nejasnoia ili nedoredenost moZe dovesti do ka-snijih nesuglasica i sporova s obzirom na razliditost interesa ustupitelja,ustupanika i primatelja ustupa.
Osim toga, prilikom odre(livanja o kakvoj se vrsti ustupa u svakomkonkretnom sludaju radi neie biti uvijek dovoljno osloniti se samo na for-malni naziv ugovora (npr. opienito ustup, ustup osigurnine broda itd.) negoie biti nuZno o tomu prosuditi na temelju uvida u sarr tekst ugovora s ob-zirom na prirodu utanadenih odnosa.
FUNKCIJA USTUPA TRAZBINA U VEZI S BRODOM
Polazeii od opiega imovinskog prava moZe se reii da ugovori o ustuputraZbina u vezi s brodom, kad se zakljuduju, radi nabavke brodova na kre-dit, vrlo desto proizvode pravne udinke tzv. >oslabljene cesije<. To drugimrijedima zna(i da zakljudenjem ugovora o ustupu tralbina u vezi s brodomustupitelj (brodovlasnik, brodar, korisnik broda, naruditelj broda itd.) neprenosi odmah i u potpunosti svoju traZbinu koju ima prema odrettenomduZniku, tj. cessusu, na novog vjerovnika (primatelja ustupa), tako da samnakon toga potpuno istupa iz obveznopravnog odnosa prema svom duZniku,nego i dalje ostaje u tom pravnom odnosu. Jednako tako ni primatelj ustu-pa, zakljudenjem ugovora o ustupu tralbina u vezi s brodom, ne stjede od-mah i bezuvjetno pravo raspolagati ustupljenom traZbinom. Potpuni pravniudinak ustupa kod takvih ugovora odloZen je do ostvarenja odredenih bu-duiih, ali i neizvjesnih pretpostavki koje stranke ugovora o ustupu spora-zumno utvrttuju. Ove pretpostavke ili dogaelaji imaju karakter suspenzivnog
t U.p. ugovorne klauzule sadriane u ugovorima sklopljenim izmeClu naiih bro-d-arskih-organrizacija i stranih i domaiih kreditora, a pohianjene kao dokumenta-cija u zbirkama isprava u upisnicima pomorskih brodova na5ih ludkih kapetanija.
166
Lj. Mirrtas l{odak: Ustup zakupnine broda, UPl'}v. 32, (34),163-185 (1990)
uvjeta u odnosu na ostvarenje svih pravnih udinaka ugovora o ustupu traL-bina u vezi s brodom. Osim toga, kod ugovora o ustupu takvih traZbina bro-da svrha ustupa je ili izridito predvidena u ugovoru ili prilidno jasno pro-izlazi iz smisla i odredaba ugovora. Ovisno o predvidenoj svrsi (causa con-tracti) najde5ie se u praksi ugovor o ustupu traZbina u vezi s brodom jav-lja u jednoj od dvije najde5ie funkcije (a ponekad i u obje funkcije isto-dobno):
a) - ugovor o ustupu traZbina u vezi s brodom kao sredstva jarnstt,a zaotplatu kredita za brod;
b) - ugovor o ustupu traLbina u vezi s brodom radi otplate kredita zabrod.
Ustup kao sredstvo jamstva za otplatu kredita za brod
Ako je ustupitelj ugovorom o ustupu prenio na kreditora neku svojutraZbinu koju ima prema treioj osobi, a koja je u vezi s brodom, pod uvje'tom da je kreditor ovla5ten naplatiti si ustupljene traZbine samo ako na-stupi pojedini od ugovorom predvidenih sludajeva (propust duZnika iz ugo-vora o kreditu za brod), onda se radi o ustupu radi osigtrranja odnosno oustupu kao sredstvu jamstva za otplatu kredita.
Zakljudenjem takvih ugovora ne nastupaju odmah svi pravni udinciugovora. Ustupitelj doduSe prenosi na primatelja ustupa/kreditora svoje su-bjektivno pravo na tralbinu, ali nakon toga ne izlazi iz obvezncrpra,rnog od-nosa ni prema primatelju ustupa ni prelna svol-rl duZniku-cessusu clci ostva-renja ugovorom predvidenog suspenzivnog uvjcla. Prirnatelj ustupa, dakako,stjede ustupljenu traZbinu, ali s njom neie moii raspolagati za vrijeme pen-dencije uvjeta, tj. do ostvarenja predvidenog suspenzivnog uvjeta. Odito jedakle da nastup svih pravnih udinaka ustupa traizbina u rzezi s brodorn kaosredstva jamstva za otplatu kredita ovisi o ostvaren.ju odredeirih trvjeta.
U praksi karakter suspenzivnog uvjeta imaju prvenstveno sve one bu-duie neizvjesne okolnosti koje su u ugovoru o kreditu za brod predvittenekao sludajevi propusta duZnika (default). Ponekad, medutim, stranke ugo-vora o ustupu traZbina kao sredstva jamstva za otplatu kredita za brodznadu odrediti sadrZaj suspenzivnog uvjeta i Sire odnosno drugadije. Takonpr. postoje ugovori u kojima je predvideno cla ie prirnatelj ustupa imatipravo upotrijebiti ustupljeno potraZivanje za otplatu kredita za brod nesamo ako duZnik ne plati dospjelu ratu kredita, vei i u sludaju kada kre-ditor (po vlastitoj ocjeni) ocijeni da postoji opasnost od insoiventnosti us-tupitelja-duZnika.?
U sludaju nastupa nekog od sludajeva propusta (default) duZnika kre-ditor stjede ovla5tenje da ostvari sva prava iz utanadenih sredstava jamstva,ukljudivo i na temelju ugovora o ustupu traZbina u vezi s brodom, a radi
'Usp. ugovorne klauzule sadrZane u ugovorirna naiih brodarskih organizacijasa stranirn i domaiim kreditori,rna, s pohranjene kao dokumentacija u zbirkamaisprava upisnika brodova na5ih ludkih kapetanija.
t67
Lj. Miirtas Iloclak: Ustup zakrrpr:ine broda, Upp v. 32, (3-4),163-_lg5 (1990)
naplate svoga dospjeloga, neplaienog potraZivanja. Potrebno je naglasiti daje to kreditorovo pravo, ali ne i duZnost, Sto znadi cla i kad se ostvare okol-nosti predvidene suspenzivnim uvjetom u ugovoru o ustupu, o kreditorovojvolji ovisi da li.ie se ili neie posluZiti stedenim pravom da ustuptjenu tat-binu iskoristi ili osnaii za podmirenje preostalog duga iz ugovora o kreclituza brod. Kreditor- tnoZe ocijeniti da mu je koriJnijel tu sirhu posluZiti seostvarenjem svojih prava iz nekog drugog sredstvi jamstva kojim raspolaZe(nPI. ugovornog zalotnos prava, bankovnog jamstvi, zalog clionica itd.) Bit-no je imati na umu da tek trenutkom ostvaienja susp"nrlrr.rog uvjeta i<rccli-tor, kao primatclj ustupa, stjede pravo upotrijebiti ustupljentt tiaZbinu zanarnirenje vlastitog potraZivanja za koje se usiupljenom i..ZU;rom jamdi, ida to njegovo pravo traje barern tarko clugo Aok iriju i okolnosti suipenziv-nog uvjeta. Kada se kreditor odludi posluZiti pravorn namirenja temeljemustupljene traZbine, tek tada nastupaju svi piavni udinci ustupa traZbine.
Nakon Sto kreditor u cijelosti namiri sva svoja potraZivanja (tro5kovi,kamati i glavnica duga), duZan je cjelokupni preostali iznos, ostvaren naosnovi ustupa trazbine, ponovno ustupiti ciuZniku-ustupitelju.'
Dakako da ie kreditor moii upotrijebiti za narnirenje samo iznose onihustupljenih traZbina koje su do tada dospjele. Moie se dakle zakljuditi daostvarenjem suspenzivnog uvjeta, a to u pravilu nastaje nastupom nekogod sludajeva propusta kreditnog duZnika, primatelj ustupa (kr,editor) stjJ-de apsolutno i iskljudivo pravo raspolaganja ustupljenim traZbinama, ufiuvijek samo za namirenje potraiivanja za koje se uitupljenim traZbinamajamdilo.
MoZe se meclutim postaviti pitanje tko ima pravo i pod kr:jim uvjetimaraspolagati ustupljenim traZbinama u razcloblju ocl zatitS'ueenjl ugo.lora oustupu tralbina u vezi s brodom do ostvarenja suspcnzivtlog uvjeta i dokkreditor ne odludi da se koristi ustupljenim lraibinama? Kroz ovo razdo-blje, hoje se moie nazvati i razclobljem pendencije uvjeta, stranke ugovorao ustupu obidno u. praksi posebno utvrduju tko i pod kojim uvjetima- moZeraspolagati ustupljenim traZbinama u vezi s broclom" ato stranke ni5taposebno ne predvide, trebalo bi zakljuditi cra primateli trstupa nema pravoraspolagati naplaienitn iznosima dospjelih ustlpljenih traZbina jer nije is-punjena pretpostavka koja je predviilena susp.rii.rnim uvjetom. On takveiznose moZe driati samo kao sigurnost (jamstvo) za redoviiu otplatu kredi-ta ili, kako bi se to u anglo-ameridkorn pravu reklo, >to holcl in trustn.
{.Istup kao sredstvo otplate kredita za brocl
U praksi nisu rijetki sludajevi da stranke ugovora za brod predvide daie upisani vlasnik broda otplaiivati uzeti kredit iz prihoda koii se ostvaru-ju iskoriStavanjem bilo kreditom nabavljenog bilo nekog drugog broda., Utu svrhu brodovlasnik odnosno korisnik broda zakljuduje u korist kreclito-
8 Tako Vizner, 8., Komentar ZOO-a, op.cit., str. 1445-1446., ', V.p. ugovorne klauzir.rle sadrZane u-ugovorima sklopljenim izmectu naiih brcl,darskih organizacija i stranih ili domaiih kreditora, a pbfiranienim liio aom*;i-tacija u zbirkama isprava u upisnicima brodova na5ih iudkih kapetanija.
-------- --
168
Lj. Mintas Hodak: Ustup zakupnirre brocla, UPP v.32, (3-4), 163-185 (1990)
ra ugovor o ustupu svih iznosa zakupnine odnosno vozarinc na koje stjei;cpravo bilo na osnovi vei postojeieg ili buduieg ugovora o zakupu odnosnobrodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod. Za kreditora je irajsigurnije,a za brodovLasnika odnosno korisnika broda najjednostavnije, ako se taz-doblje trajanja zakupa broda odnosno razdoblje iskori5tavanja broda natemelju brodarskog ugovora na vrijeme podudara s razdobljem otplate kre-dita, a obrodni iznosi zakupnine odnosno vozarine prerna$uju obveze bro-dovlasnika prema kreditoru. Ako, mectutim, iznosi ustupljenih traibina bro-da (zakupnine odnosno vozarine) ne bi dostajali za otplatu kredita za brod,ili ako iz bilo kojih razloga izostanu (npr. zbog insolventnosti kreditnog dui-nika), stranke ugovora cl ustupu traZbina u vezi s brodom liao sredstva zaotplatu kredita za brod trvritavaju obidno u ugovor cioclatnu lilauzulu kojompokrivaju ovaj sltri:aj.
Takva klauzula obidno predvicl4 obvezu ustupitelia odnosno kr:editnogduZnika da, u sludaju ako ustupljeni iznos zakupnine odnrcsho vozarinebroda nije dostatan za podrnirenje svih obveza iz ugovora o kreditu, osigu-ra iz drugih izvora dodatna sredstva za otplatu kreditnih rata i/ili pruZikreditoru takva druga jamstva dijim ie ostrzarenjern kreclitor moii naplatitisvoje potraZivanje iz ugovora o kreditu za brod. Kreditori koji pristaju daim se dati kredit otplaiuje na temelju ustupa prihocla broda vrlo desto za-htijevaju od kreditnih duZnika (brodovlasnika) dodatna sredstva jamstva.'n
Kad se, dakle, sklopi ugovor o ustupu traZbina u vezi s brodom s ciljernda ustupljene traZbine sluZe za otplatu kredita za brod, radi se o ustupuradi naplate. O'rakovi ugovori o ustupu traZbina u vezi s brodom nisu za-pravo sredstvo jamstva za otplatu liredita za brod, ncgo, ustvari, sredstvootplate kredita.
PRAVNI REZIM USTUPLJENE TE.AZBINE U VEZI S BRODOM
S obzirom da se prilikom ustupa pojedinih traibina koje ustupitetjostvaruje prilikom iskori5tavanja broda (zakupnine, vozarine i ostalih prihoda) radi o znatnim novdanim sredstvima, strankc ugovora o trstupu upravilu vrlo detaljno i precizno ugovorno reguliraju pravni reZim t.akvittsredstava kako u fazi prije nasttrpa biio koieg od slui:ajeva propusta kre-clitnog duZnika tako i nakon toga."
U razdoblju prije nastupa bilo kojeg od izridito preciziranih slurlajevapropusta kreditnog duZnika, ustupljena novdana sredstva mogu se nalaziiina slobodnom raspolaganju ustupitelja, ili u zalogu kod kreditora, ili u po-logu na odrectenom radunu koii ustupitefi otvara kod kreditora-banke ili
'o To ie biti gotovo redovito ugol,'orno zaloLno pravo na brodu, odnosno po-morska hipoteka ili montgage broda, a po,nekad i razne vrste .iamdevnih ugovora.,bankovnih jamstava, mjenica, trgovaranje pridrZaja prava vlasni5tva broda dopotpune otplate kredrita, ugovor o zalogu dionrica b,rodovlasnidke tvrtke itd.
It Ugp. ugovorne klauzule sadrZane u ugovorima sklopljenim izmeilu naiihbrodars-tih organizacija i stranih ili domaiih kreditora, a pohranjene kao doku-mentacija u zbirkama isprava u upisnicima brodova na5ih ludkih
-kapetanija.
il69
Lj. Mirrtas Hoclak: Ustul'r zalitrpuine bi't_rcla, UPI, v. 32, (34),163-185 (1990)
kod neke druge financijske ustanove po izboru kreciitora. Ovakav radun upraksi se razlidito naziva ()retention account<, >charterhire account((, Dear-nings account<< itd.) Sto ie ovisiti o vrsti ustupljenih traZbina koje na njegastiiu, ali desto i o pravnom rcZimu kojem je podvrgnut novac koji se nalizina takvom radunu (tako npr. ,deposit account<, ,pledge accounl<, Dcashcollateral account( itd).
Kada stranke utanade otvaranje posebnog raduna na koji ie stizati us-tupljeni iznosi traibina, moguii su u praksi razni rcZirni raspolaganja sred-stvima na takvom radunu.
Ustupiteljevo pravo raspolaganja cjelokupnom ustupljenom traZbinom
Najjednostavnije je i za ustupitelja najpovoljnija situacija ako se ugo.vorom o ustupu predvida da ustupitelj moZe slobodno raspolagati svim us-tupljenim iznosima bilo da se oni al<umuliraju na rai:unu nekc bairl<e ili ni:sve do nastupa nekog od sludajeva propusta duZnika iz ugovora o kreditu.Kad stranke izaberu takvu ugovornu varijantu da otvore bankovni radun,iznosi ustupljenih traZbina u vezi s brodom koji stignu na radun nalazit iese u pravilu samo u pologu banke (depozitu) i pravna sudbina takvog novcau svemu ie se podudarati s reZimom o polozima u srnislu odredaba ugo-vora o bankarskom depozitu novca, time Sto ie, nakon Sto kreditor obavi-jesti banku (depozitara) da je dr-rZnik/uslupitelj (deponent) propustio izvr-Siti neku svoju izridito utvrclenu obvezu iz ugovora o kreditu za brod, pada je prema tome do5ao u propust, banka (depozitar) cjelokupni iznos ustu-pljene traZbine (kaho one koja se vei nalazi na radunu banke tako i onihiznosa koji ie u buduinosti stizati na radun) staviti na raspolaganje kredito-ru/primatelju ustupa. Naravno da ie banka tako postupiti na osnovi ra-nije sklopljenog ugovora sa svojim komitentom, tj. kreditnim cluZnikom(deponentom) koii ie ju ovlastiti da u sludaiu obavijesti kreditora betnci opropustu kreditnog duZnika sve iznose na radunu isplaiuje iskljudivo kre.ditoru ili po njegovu naiogu.
ustupiteljevo pravo raspolaganja dijelorn ustupljene trazbine
Pojedini iznosi ustupljene traZbine mogu stizali na radun ustupiteljaotvoren kod kreditora (alio se radi o banci) ili nel<e druge financijske usta-nove po izboru kreditora, ali tako da se ugovorom o ustupu izridito predr,,i-di da ustupitelj moZe strobodno raspolagati samo odredenim clijelom novcana radunu, ali i to sanro dok ne nastupi neki ocl predvidenih sludajeva pro-pusta kreditnog duZnika. U ovom sludaju prirnatelj ustupa/kreclitcr najdeSicie biti ugovorno ovla5ten >blokirati" onaj dio iznosa koji oclg:ovara visiniobveza kreditnog duZnika koje dospijevaju u prvom narednom razdoblju. Sostatkom novca na radunu banke (ako ga bude) ustupitelj moZe raspolagatiili bez ogranidenja, ili uz suglasnost primatelja ustupa/kreditora, iii samoza odredene, unaprijed utvrdene, namjene (kao npr'. za tro5kor,e odrZavanjabroda, plaie posade i ciruge tro5kove u vezi s plovidbom, odnosno iskoii,Stavanjem broda). Pod kojim od opisanih uvjeta ce ustupitelj imati pravo
fia
Lj. l,{intns llociah: IJstup zakupnine brocla, UPP v. 32, (34),163--185 (1g90)
raspolagati ostatkom novca na radunu banke ovisi o ugovornom dogovorustranaka. Dakako, nakon nastupa bilo kojeg od sludajeva propusta kreclit-nog duZnika, kreditor i u ovoj situaciji stjede (na osnovi ugovora kako ugo-vora o ustupu, tako i ugovora banke i njenog kornitenta) iskljudivo pravoraspolaganja svinn iznosima ustupljene traZbine, radi namirenja svoga kre-ditnoga potraZivanja, i to kako onih koji se u tom trenutku vei zateknuna radunu, tako i svih drugih koji kasnije stignu na radun.
Ustupiteljeva nemoguinost raspoloZbe ustupljenom traibinomU ovoj situaciji stranke ugovora o ustupu potraZivanja s naslova isko-
ri5tavanja broda mogu izridito ugovorom predvidjeti da svi iznosi ustuplje-nog potraLivanja koji periodidno stiZu na radun ustupitelja ostaju ,blokira-ni., kao sredstvo jamstva za otplatu kredita za brod. Ovo je za ustupitelja,odnosno kreditnog duZnika sigurno ugovorno najtela situacija jer mu, zavrijeme pendencije suspenzirrnog uvjeta iz ugovora o ustupu traZbina uvezi s brodom, ne ostavlja nikakve materijalne koristi koje nastaju iskoi'i-Stavanjem broda, a s kojima bi mogao financirati tro5kove iskoriStavaljabroda.
VRSTE CIVILNIH PLODOVA BT{ODA
Civilni plodovi broda nastaju iskori5tavan.iem broda. IskoriStavanje bro-da plovidbom broda obavlja se pravno gledano redovito na osnovi tipizira-nih poslova, kao Sto su npr. prijevoz stvari rnorem, prijevoz putnika morem,tegljenje itd. Pravna sistematika ugovora na ternelju kojih se obavljaju ovak-vi poslovi razlitita je u pojedinim pravnim sustavirna.
U jugoslavenskom pravu ugovori o iskori5tavanju brodova dijele se udvije osnovne grupe:
a) ugovore o zakupu broda; ib) ugovore o plovidbenom poslu.
S obzirom na temu ove rasprave ogranidit iemo se u daljnjem razma-tranju samo na analizu zakupnine broda i njenu ulogtr prilikom financiranjanabavke broda na kredit.
ZAKUPNINA BRODANa osnovi ugovora o zakupu broda koji je po svoioj pravnoj prirodi
ugovor o upotrebi stvari (>locatio conductio rei") zakupoprimac (plovidbenipoduzetnik ili netko treii) upotrebljava brod zakupodavca (brodara, odno-sno korisnika broda) odredeno vrijeme, odnosnc zzr jcdno ili vi5e putovanjauz naknadr-r u vidu zakupnine." U engleskom pravu naiem LlgovorLl o zakupubroda odgorrara demise-charter.''
. __ " Usp. tl. 664. st. 1. i dl. 673. ZP_UP-a. O tom pobtiZe Jaka5a, B., UdZbenik plo-vidbenog ptqva,. op. ci!. str. 311; Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, knj. 3,Ugo_vo1i o .iskori5tavanju brodova, Zagreb /takovec, 1q84., str. 157.
'3 Demise-charter se desto neopravdairo poistcivieiuje s bareboat-charterom;usp. UNCTAD-ovu studiju charter- Parties, doc. TD/B/C.4/L9L/13, str. 4; Trebinaglasiti da se demise charterom zakljuduje zakup brod'a p6 engiesi<om privu bilo
171
Li. l\,itintas Flodak: llstup zallrpnine brocla, I]PP v. 32, (3-4), 163-185 (1990)
Zakupnina se obidno utvrcluje u ukupnom iznosu za cijelo razdobljetrajanja zakupa time da ju zakupoprimac plaia obrodno. U nalem ZPUP-uje predviiteno da se zakupnina plaia unaprijed za pojedina utvrdena vre-menska razdoblja." Medutim, zaktrpoprimac nije dutan plaiati zakupninuza vrijeme za koje je bio sprijeden upotrebljavati brod krivnjom zakupo-davca ili zbog skrivene mane broda koja je postojala u trenutku predajebroda zakupoprimcu." Inade, kroz razdoblje upotrebe broda, zakupoprimacje duZan platiti zakupninu dim dospije jer u protivnom zakupodavac imaizbor ili traZiti da mu se odmah plati zakupnina ugovorena za cijelo vrijemetrajanja ugovora <l zakupu (tzv. akceleracija dospijeia zakupnine) ili odtrstatiod ugovora.'o
Zakupoprimac moZe ugovorom o podzakupll prepustiti upotrebu brodatreioj osobi uz naknadu u vidu podzaliupnine. Po jugoslavenskom pravu toje moguie samo uz pismeni pristanak zakupodavca.'? Na podzakup i podza-kupninu primjenjuju se mutatis mutandis sve odredbe ZPUP-a i ZOO-a kojese odnose na zakup i zakupninu."
USTUP ZAKUPNINE BRODA
Ustup zakupnine broda u korist kreditora najviSe se u praksi javlja kaosredstvo jamstva za otplatu kredita za nabavl<u brocla kad se brod nalazi udugorodnom zakupu od 3, 5, B, 10 pa dak i vi5e godina, iako nisu iskljudeneni situacije kad se brod nalazi u kratkorodnom zakupu. Razlozi zbog kojihbrodovlasnik daje brod u dugorodni zakup nekoj privrednoj organizaciji ilipojedincu koji se bave plovidbenim poduzetni5tvom mogu biti vrlo razliditi.Spomenut iemo neke od njih kako bi se potpunije rasviietlilo u kojim ikakvim konkretnim praktidnim situacijama zakup broda dobiva smisao vrloprikladnoga nadina upotrebe broda, a onda s tim u vezi i znadaj zakupninebroda kao sredstva kojim se moie kreditoru jamditi otplata kredita za brod.
Vrlo se desto u praksi de5ava da organizacije i pojedinci koji se baveplovidbenim poduzetniStvom nabavljaju brodove preko u tu svrhu posebnoosnovanih tvrtki. Ovakve tvrtke raspolaZu vrlo ogranidenim financijskim ka-
da zaku,pcprimac preuzi,m,a bi:od bilo sra i,li bez zapovieclnika i posacle, a bareboatcharterom ili net charterom se obidno po engleskom pravu brod daje u zakup bezzapovjednika i posade. Tako Scrutton, On Char.terparties and Bills of Lading, 18.izd., London 1974., str. 45-49.
t' Tako npr. rnjesedno kao Sto je predvicleno u dl. 671., st. 1. ZPUP-a. Ovazakonska odredba je dispozitivne naravi i stranke uvijek mogu drugadije Llgovo-riti; usp. Jaka5a, 8., Sistem plovidbenog prava Jugoslavi,je, oit. cit., str. 18&-189.
" Usp. tl. 671., st. 2. ZPUP-a. I ova je odredba dispozitivne naravi i stranke jemogu ugovorno mijenjati, Sto je u praksi vrlo dest sludaj. Usp. JakaSa, 8., ibidem.
'u Usp. dL.672., st. 1. ZPUP-a; usp. Jaka5a, 8., ibidem.
- " U-sp. dl. 678. ZPUP-a. Takva odredba postoji i u talijanskorn pravu (dl. 378.Lalijanskog Gradanskog zakonika), i u Svicarskom pravu (d1. 91., st. 2. SviiarskogGra(lanskog zakonika).
'& Tako i Jaka$a, 8., Sistern p,lovidbenog prava Jugoslavije, op. cit., str. 193.
172
Lj. Ir'tintas Ili;,tlrrk: Ustup zakupnine brocla, Upp v. 32, (3-4),163-lg5 (19g0)
pitalom koji se sastoji uglavnorr od vrijednosti nabavljenog broda i njego-vih prihoda i koristi, a i taj je kapital vrlo desto pod nepoireclnom kontio-lom organizacije koja je tvrtku-brodovlasnika osnovzrla. fakva, naime, orga-nizacija, na osnovi vlasniStva cjelokupnog ili dijela osnivadkog kapitala tvrt-ke njome upravlja ili sudjeluje u upravljanju. Buduii da tvrtka-brociovlas-nik nije samostalna u raspolaganju svojim materijalnim sredstvima, a destonema- ni dovoljno vlastitoga kadrovskoga potencijala za samostalno upra-vljanje tvrtkom, nego se koristi kadrovima organizacije koja ju je or.roululo,takve se tvrtke u poslovnom svijetu obidno nazivaju tr.,. ,popirnate tvrtke<ili "paper companieso.', Logidno je da takva tvrtka neie biii u stanju ni sa-ma iskori5tavati brod koji nabavlja na osnovi kredita banke iti ilruge fi-nancijske ustanove, pa ie stoga to biti najde5ii sludaj kad sc upotreba iiskori5tavanje broda prepu5ta na temelju ugovora o za(upu brocla organiza-ciji koja se bavi plovidbenim poduzetni5tvom. U praksi su dosta desti sluda-jevi
_da organizacija kojoj se prepu5ta upotreba broda na temelju ugovorao zakupu bude upravo ona koja je i osnovala tvrtku-brodovlasnika odiosnoeb1oda, mada to moZe biti i neka druga broclarska organizacija. To druginlirijedima znadi da odretlena organizacija koja se i sarma bavi plovidbeiimiskori5tavanjem broda kao matidna tvrika ("irolcling companyo) osnuje svojuposebnu tvrtku ("subsidiary") za nabavku odrecterog bioda i potom brod,vlasni5tvo takve posebne tvrtke, upotrebljava kroz odrecleno duije razctobljena osnovi ugovor.a o zakupu.
opravdano sc moLe postaviti pitanie zbog dega organizaciia koja upo-trebljava brod tvrtke, koju je sama osnovala u cijelosti ili preteZno vlaiti-tim sredstvima, sama ne nnbavi odnosni brod u svoje vlasni5tvo.
Motivi za ovakvo ponalanje mogu biti razliditi. Jedan od. motiva 11gZebiti taj da organizacija koja upr:trebljava brod na temelju zakupa, a 1e kaoupisani vlasnik broda, izmide pravnoj odgovornosti vezanoj uz iskoristavanjebroda kao i za eventualne dugove u vezi s brodom, Sto klo upisani vlasnikbroda ne bi mogla. Motiv moZe biti i tai da odnosna organizaiija Zeli upot-puniti svoju flotu, ali iz financijskih (npr. poreznih) i/ili 6rugih (npr. atUi-yanje uvozne dozvole za uvoz brocla) razloga ne Zeli ili ne moZe oclnosnibrod steii u vlasni5tvo. Ovo je vrlo dest sludiS s iugoslavenskim brodarskimorganizacijama koje ?brg raznih zakonskih i carinikih restrikcija nabavlja-ju desto brodove preko stranih tvrtki diji je kapital u cijelosti lli preteZirou vlasniStvu jugoslavenskih organizacija.,o
'1 Usp. Mahla, H. E., ,Soune Problems in Vesscl FinancingJ - A Len,cler's Larv-yers View<, Tulaine Law Review, 1973., vol. 47, str. 638-640.
20 Tako samo primjera radi navodimo imena nekih stranih tvrtki (rsubsidi-arieso) jrgg$.uuqnskih brodarskih_ organiza_cija: IVIid Adriatic Co.; D. P. ShippingQo.; Boka Shipping-Co.; Atlanlic_-Comlbulk_Shipping Co.; Montenegro Shippin! Co.lGenshipping Co-.; Third World Shipping Co.; itd. Potrebno je napo,menuti cl-a ov6>off-shore< tvrtke jugoslavengklh brodarskih organizacija nisu ,p-aper companies<<jer s.e ne. sastoje samo od si,mbolidngg osnivadkog kapitala i raspblazu veSom iliman-jom imovinom, ali koja gotovo nikad nije sadrZana samo u viiSednosti jednogbroda.
173
Lj. Mintas Hochl<: Ustup zaktrpnine broda, UPP v. 32, (3-4),163-l85 (1990)
Jedan od razloga takoder moZe biti i zahtjev banke ili druge financijskeustanove koja je dala kredit za nabavku broda da se brod iskori5tava naosnovi dugorodnog zakupa, time Sto ie cjelokupna ili dio zakupnine brodabiti ustupljen kreditoru i kao sredstvo jamstva za otplatu kredita za brodi kao sredstvo otplate takvog kredita. U ovakvom sludaju upisani vlasnikbroda vrlo desto ie biti tvrtka diji su osnivadki kapital i upravljadke funk-cije pod neposrednom ili posrednom kontrolom banke-kreditora. Kad sebrod nalazi u vlasni5tvu takve tvrtke pod kontrolom kreditora na osnoviugovora o zakupu broda uz opciju kupnje u korist zakupoprimca na krajurazdoblja zakupa broda (tzv. hire/purchase agreement), motiv takve kupo-prodajne sheme moZe biti prikriveni pridrZaj prava vlasni5tva (odnosno kon-trole) nad brodom do potpune otplate kredita za nabavku broda
Za kreditora ie dakako biti najpovoljnije ako se razdoblje trajanja ugo-vora o zakupu broda poklapa s razdobljem otplate kredita za brod jer ie utom sludaju ustupljena zakupnina sluZiti i kao sigurnost za otplatu kreditai (ako je tako ugovoreno) kao sredstvo otplate kredita kroz cijelo razdobljeotplate kredita. Takav ie zahtjev kreditor u pravilu bez veiih poteskoiauspjeti nametnuti brodovlasniku ako je zakupoprimac organizacija koja sebavi plovidbenim iskori5tavanjem brodova, a koja iz bilo kojeg razlog.a samane Zeli ili ne moZe odmah neposredno steii brod u svoje vlasni5tvo nego jeu tu svrhu osnovala posebnu tvrtku koja je vlasnik broda. U takvom sludajuorganizacija koja se bavi plovidbenim iskori5tavanjem brodova upotrebljavana osnovu zakupa brod koji je na temelju kredita nabavila njena posebnoosnovana tvrtka, time Sto kredit formalno vraia brodovlasnidka tvrtka, astvarno se otplaiuje iz iznosa ustupljene zakupnine broda kroz cjelokupnorazdoblje otplate kredita za brod. Ovaj mehanizam financiranja nabavkebroda na kredit u praksi se obidno odvija tako da zakupodavac (brodovlas-nidka tvrtka) otvori posebni radun kod kreditora (ako je banka) ili nekebanke po izboru kreditora i obavijesti zakupoprimca (npr. organizaciju kojase bavi plovidbenim iskori5tavanjem broda ili drugog brodara) da je ustu.pio zakupninu broda kreditoru te da je zakupoprimac stoga duZan plaiatisve iznose zakupnine, ne vi5e zakupodavcu, nego na radun koji je zakupoda-vac otvorio u korist kreditora. Obrodni iznosi zakupnine koja stiZe na ra-lun akumuliraju se i sve do dospijeia poiedinih kreditnih rata obavljajufunkciju sredstva jamstva za otplatu kredita za brod. Prilikom dospijeiasylke pojedine kreditne rate akumulirana sredstva na radunu bit ie upotre.bljena za podmirenje takve kreditne rate time Sto ie ostatak novca na .a-dunu (ako ga bude), ovisno o sporazumu stranaka, biti stavlien ili na slo-bodnu upotrebu zakupodavcu za operativne tro5kove u vezi s brodom ili Ceostati u depozitu banke kao jamstvo za otplatu sljedeie kreditne rate.
Ustup cjelokupne ili dijela zakupnine broda kreditoru prilidno je si-gurno sredstvo jamstva za otplatu kredita za brod, posebno ako je zaku-poprimac renomirani ili bar financijski stabilni brodarski poduzetnik. Utom sludaju rizik insolventnosti zakupoprimca je znatno manji, ali kredi-toru ostaje rizik da stranke ugovora o zakupu broda iz bilo kojeg zakonskogili ugovornog razloga raskinu ugovor ili od njega odustanu. Kako bi otklo.nili opasnost negativnih posljedica takva rizika za sebe, kreditori vrlo desto
t74
Lj. Lintas Hodak: Ustup zakupnine broda, UPP v.32, (3-4), 163-185 (1990)
u praksi zarltijevaju od zakupodavca/brodovlasnika odnosno korisnika brodada se u ugovoru o ustupu zakupnine broda izridito odrekne prava da, bezprethodnog pristanka kreditora, iz bilo kojeg razloga odustane od ugovoralli zatraLi raskid ugovora o zakupu.
MeeIutim, na temelju ugovora o ustupu zakupnine broda u korist kre-ditora, zakupoprimac i kreditor ne dolaze u takav neposredni ugovorni od-nos da bi kreditor mogao zakupoprimcu nametnuti obvezu odricanja od pra-va na raskid ili odustanak od ugovora bez njegova pristanka. Stoga, ovak-vom ugovornom klauzulom kreditor otklanja od sebe samo negativne po-sljedice raskida ili odustanka od ugovora do kojeg bi doSto postupkom za-kupodavca/brodovlasnika, a ne i postupkclm zakupoprimca.
Ako izmedu stranaka ugovora o zakupu broda ne postoji nikakva drugainteresna povezanost u odnosu na brod, onda zakupoprimac u pravilu neiepristati da se u interesu kreditora broda unaprijed odrekne svog prava natraZenje raskida odnosno odustanka od ugovora o zakupu broda. Mettutim,ako takva povezanost postoji, kao npr. u sludaju kad organizacija koja sebavi plovidbenim iskori5tavanjem brodova upotrebljava brod tvrtke kojuje sama u tu svrhu osnovala, onda je ipak moguie, i u praksi ima dostatakvih sludajeva, da se i zakupoprimac posebnom izjavom obveZe kreditoruda bez njegove prethodne dozvole neie odustati od ugovora ili ga raskinuti.Ovakva se izjava obidno u praksi daje prilikom prihvata ustupa zakupninebroda (notice of acknowledgment).
Iako odreka obiju stranaka ugovora o zakupu broda od prava na raskidili odustanak od ugovora bez prethodnog pristanka kreditora predstavlia zakreditora odreiteno jamstvo da ie mu dati kredit biti redovito i pravodobnootplaiivan iz iznosa ustupljene zakupnine broda, ipak je sigurnost koju pru-Za ovakvo jamstvo ogranidena moguino5iu insolventnosti zakupoprimca.
Kako bi izbjegli rizik insolventnosti zakupoprimca kreditori u praksidesto zahtijevaju da im i zakupoprimac pruii odredeno jamstvo. Najde5ieupotrebijavano- jamstvo za redovito plaianje zakupnine koje zakupoprimcipiuZaju kreditoru broda je osnivanje ugovornog zalolnog prava na jednomod brodova u vlasniStvu zakupoprimca, a u korist kreditora (tzv. kolateralnougovorno zaloLno pravo na brodu). Ako je takav kreditor istodobno daopokride za otplatu kredita za brod osnivanjem ugovornog zalolnog prava usvoju korist i na broduza diju nabavku je dat kredit, onda takvo ugovornozaloltto pravo predstavlja neposredno jamstvo za otplatu kredita za broddok ugovorno zaloino pravo na brodu zakupoprimca predstavlja sredstvojamstva za plaianje zakupnine broda. Kacl je zakupnina broda ustupljenakreditoru i kao sredstvo jamstva i kao sredstvo otplate kredita za brod, on-da i ugovorno zalolno pravo na brodu zakupoprimca postaje posredno sred-stvo jamstva kreditoru za otplatu kredita za brod jer se njime neposrednojamdi plaianje zakupnine broda, a posredno kredita, koji se otplaiuje iziznosa zakupnine."
" Usp. ugovorne klauzule sacl,rZane u ugovorima ,izme(lu na5ih brodarskihorganizaiija i stranih i domaiih kreditora, a pohranjene kao doku,mentac-ija uzbirka,ma
-isprava uz upisnike brodova u naSim ludkim kapetanijama, te takodertlodtker, S. S., >Investment Opportunities in Shipping(, op. cit., str. 244.
175
Lj. tutintas Hodak: Ustup zakupnine brocla, I_lpp r,. 32, (34), 163-1g.5 (1990)
-Zanimljivo je konstatirati da je u jugoslavenskom pomorskom pravumedu odredbama o zakupu broda ugradeno i jeclno zakoirsko rje5enje kojena vrlo djelotr,oran nadin Stiti zakupodavca, a time i primatelja ustupa-izugovora o ustupu zakupnine broda. Naime, u dl. 672. ZPUP-a predyida se da>ako zakupoprimac ne plati zakupnittu o clospjelosti, zakupodavac moie od-mah-traZiti naplatu zakupnine ugovotene za cijelo vrijenti trajania ttgovorao zakupu broda ili ruoZe odustati ocl ugovora.o Racii se dakle o akceliracijidospijeia svih preostalih iznosa zakupnine koji clo trenutka propusta zaku-poprimca jo$ nisu dospjeli, pa su prema tome i ostali neplaieni jer se poprirodi stvari radi o buduiim traZbinama. Osobitosl- ove izridite
-zakons-ke
odredbe na5eg prava sastoji se u tome Sto se njome postiZe paralelnost na-stupa prijevremenog dospijeia kreditnih rata uslijed propuita clu1nika sjedne strane i prijevremenost dospijeia ukupne ,uk,.rp.tire s clruge strane.
Ako je zakupnina brocla ustupljena kreditoru i kao sredstvo jamstvaza otplatu kredita i kao sredstvo otplate kredita za bro<l, onda visina takvezakupnine za odredeno razdoblje obidno oclgovara visini kreditnih obvezazajmoprimca uveianoj za iznos odgovarajuiih kamata. Kad se u praksi kre-dit za brod otplaiuie iz zakupnine brocla, ond.a je uobidajeno da visina ka-mata na kredit za nabavku broda bude upravno proporcionalna visini kre-ditnog duga (tzv. top heavy system), Sto znidi da se smanjivanjem kreditnogdgSa smanjuje i odgovarajuia kamata na dug. Ako zbog nastupa bilo koje[od- sludajeva propttsta kreditnog cluZnika, preclviclenih ri ,rgouo.u o krediiulsvi preostali naplaieni iznosi kreditnih oiveza duZnika ol3"d.ro* dospiju,ti: , -sludaju akceleracije kreditnog duga, kreditni ie auZnit< biti obvezlnodmah namiriti sve preostale neplaiene iznose cluga, aii bez odgovarajuiekamate. na koju bi kreditor imao pravo da je obveza kreclitnog aiZnit<"
-bitu
poclmirivana Ll ugovorenirn rokovima dospijeia.Kako (e, medutim, u praksi ukupna zakupnina broda biti ugovorena
obidno u visini koja dostaje za pokriie cjelokupnoga kreditnog duga, claklei glavnice i karnata s troSkovima, te raspr-rcljeljena na odredena vremenskarazdoblja, moZe se lako desiti da ukupni iznos akceleracijom dospjele preo-stale zakupnine prema5i ukupni iznos preostaloga neotplaienog duga. U tak-vom sludaju, djelovanjem ugovora o ustilpu zakupnine, kreditor ie moiinaplatiti svu preostaiu zakupninnu broda, ali ie, na temelju zakonske norme, morati vratiti vi5ak zakupodavcu, nakon Sto u cijelosti podmiri svojedospjelo kreditno potraZivanje.
DuZnost kreditora na povrat cijeloga iznosa zakupnine zakupoclavcu iz-nad onog potrebnog za podmirenje svih kreditorovih prava na osnovi ugo-vora o kreditu za brod, posljedica je djetovanja pravila koje vaZi i kod usiu-pa, radi naplate traZbina i kod ustupa radi osiguranja traZbina. Naime, pri-matelj ustupa koji bi prilikorn ostvarenja ustupljene traZbine clobio viSenegoli je njegovo potraZivanje prema cedentu, obvezan je vratiti ceclentusve Sto je od cesussa naplatio povrh iznosa svoje traZbine prelxa cedentu."
" Usp.dl.445. ZOO.
176
I-j. trlintas Hoclak: Ustup zr.kupnine broda, UPP v. 32, (34), 163-185 (1990)
Medutim, potreba ravnoteZe u za5titi interesa obiju ugovorenih strana-ka uvjetuje cla se Ll prai(si, bilo cla se na Lrgovor o ustupu zakupnine brodaprimjenjuje jugt-isiavensko pravo (cterkle i oclredba dl. 672 ZPUP-a) bilo dase uvrsti ugovorna odredba slidnog sacirZaja, doma5aj takve klauzule pravnoogranidi. Ovo ogranidenje smatramo da bi se trebalo odnositi na to da kre-ditor prilikorn akceleracije preostale dospjele zakupnine broda moZe napla-titi samo onaj njen dio od zakupoprimca koji odgovara visini njegova pre-ostalog neotplaienog lcredilnog potraZivanja, a ne istcldobno i bilo kakavvi3ak (ako ga bude) jer na njega stjede pravo sarno i iskljudivo zakupodavac.Ovo ogranidenje smatramo irotrebniur i korisnirn unositi u ugovore u kojimaje predviitena akceleracija zakupnine broda stoga jer nema nikakvog oprav-danog ekonomskog razloga da kreditor naplaiuje i time i makar i na kraievrijeme zadrLava <lnai clio zakupnine broda na koju nema pravo jer prema-Suje njegovo kreditno potralivanje.
Na kraju je moZda jo5 samo korisno napornenuti da kad se radi o ugo-voru o ustupu zakupnine broda reguliranom jugoslavenskim pravom, stran-ke bi trebale, prilikom zaliljudenja takvog ugovora, voditi raduna o clispozi-tivnom karakteru odredbe tL.672. ZPIJP-a.
Dakako da ie kreditor moii naplatiti cjelokupno svoje preostalo nepla-ieno potraZivanje iz ugovora o kreditu za brod iz naplaiene zakupnine, nakonakceleracije dospi je(a zakupnine broda, samo uz dvije pretpostavke, i to: a)da je ukupni iznos neplaiene zakupnine dostatan za podmirenje svih pravakreditora iz ugovola o kreditu za brod; i b) da je zakupoprimac propustioplatiti dospjelu zakupninu iz nekog drugog razloga, a ne zbog insolventnosti.
Ako ukupni iznos akceleracije dospjele zakupnine nije dostatan za pod-mirenje kreditorove traLbine, kao i ako je zakupoprimac insolventan, kre-ditoru neie preostati ni5ta drugo nego da dio ili cjelokupno svoje potraLi-vanje, koje ne moZe namiriti ustupijenom zakupninom, namiri osnaZenjemostalih sredstava jamstva za otplatu kredita koje ima prema duZniku-zaku-poprimcu, ili prema nekoj treioj osobi koja jamdi za dug kreditnog duZnika.
Medutim, u smislu odredbe dl. 672. ZPUP-a, u sludaju da zakupoprimacne plati dospjelu zakupninu, zakupodavac moile izabrati i alternativno rje-Senje, tj. odustati od ugovora o zakupu broda. Ako se zakupodavac odrekaoprava odustanka od ugovora o zakupu broda bez pristanka primatelja ustu-pa/kreditora, onda ie stvarni izbor ovisiti o kreditoru, a ne na zakupodavcu.
Kreditor ie u pravilu iskoristiti pravo zakupodavca da odustane od ugo-vora o zakupu broda i zatralit ie to od njega samo ako ocijeni da mu je tokomercijalno isplativo. To ie biti jedino ako, zbog poboli5anih uvjeta natrZi5tu ponude i potraZnje brodskog prostora, moZe uposliti brod uz po-voljnije uvjete, tj. moie ostvarivati veiu zaktrpninu odnosno vozarinu negolije ostvaruje na osnovi postojeieg ugovora.
U an1;loameridkom pravu ne postoji odgovarajuia zakonska odredba sli-dna odredbi dl. 672. ZPUP-a. Medutim, nema nikakve zapreke da stranke ugo-vora o zakupu broda, prilikom zakljudenja bareboat chartera ili demise char-
177
Lj. Mintas Hodak: Ustup zakupnine broda, UPP v.32, (3-4), 163-185 (1990)
tera, izridito ugovorom predvide akceleraciju zakurpnine broda u skladu sopiim nadelom slobode stranadkog ugovaranja (tzv. kasatorna lilauzula).
Kada se ugovor o ustupu zakupnine broda zakljuduje uz primjenu anglo--ameridkog prava (tzv. assignment of bareboat hire) onda se u praksi to vrlodestcr ugovara pod uvjetima tzv. >all right, title and interest assignment< (us-tup svih prava, pravnog temelja i interesa ustupitelja). Ovom vrstom ustupaprimatelj ustupa (assignee) st,iede ne samo pravo na dospjele i dospijevajuieiznose zakupnine broda, nego i sva prava na realizaciju zakupnine prema za-kupoprimcu koja ugovorom o zakupu broda stjede zakupodavac. Istodobnose kreditori posebno stipuliranim klauzulama u takvom ugovoru o ustupuzakupnine broda oslobadaju bilo kakve obveze koja na osnovi ugovora ozakupu broda tereti zakupodavca, dak i ako je takva obveza korelat zakupo-davdevog prava na zakupninu broda."
Jedna od osobitosti angloameridkog pojma >all rights, title and interestassignment< je i to da se za potpuni pravni udinak takvog ustupa u praksibez izuzetka traZi ne samo obavijest zakupoprimcu (notice of assignment)nego i njegov izriditi pristanak na ustup zakupnine u korist konkretnog kre-ditora (acknowledgment of assignment)."
U teoriji nema sasvim odreitenog i jedinstvenog stava da li po anglo-ameridkom pravu postoji ili ne zakonska potreba za takav pristanak cessusakod ustupa tralbina. Izvjesno je medutim da je izriditi pristanak cessusa upraksi nezaobilazan i da kreditori u ulozi assignee-a srnatraiu da im takavpristanak zakupoprimca (kao uostalom i naruditelja kod ustupa vozarine izbrodarskih ugovora) daje pravo da, ako to Zele, preuzmu izvr5avanje ugo-vora o zakupu broda na strani brodovlasnika, odnosno zakupodavca u slu-daju kad stupe u posjed broda."
Naprijed je istaknuto da po angloameridkom pravu kreditor moZe stu-piti u posjed broda ako je vjerovnik iz ugovora o mortgage-u broda te akoostvaruje svoja prava iz mortgage-a bilo tako da sam preuzme posjed brodai da ga iskori5tava bilo tako da iskori5tavanje broda prepusti -nekoj
treiojo99bi koja se bavi plovidbenim poduzetni5tvom na temelju ugouori o plo-vidbenom upravljanju (management agreement). Kacla dakle rnortgagee, f,ojije istodobno i primatelj ustupa iz ugovora o ustupu zakupnine broda, pre-uzme posjed broda i odludi nastaviti iskori5tavati brod na osnovi postbje-ieg zakupa, ali tako da sam preuzima ulogu zakupod.avca, zakupoprimac Li,po opiim nadelima common law-a, imao pravo odustati od ugovora zbogpromjene ugovorne stranke.'u Medutim, u praksi se uzima da se zakupopri-Tac mortgageeu, koji je istodobno i assignee iz urgovora o ustupu zakup.rirrebroda, izjavom o prihvatu ustupa odrekao prava odustanka oa ugovora o
- 1' Ugp._. ugovorne . uglavke sadrZane u ugovorima sklopljenim izmeelu na5ihbrodar*ih organizacija. i stranih i domaiih-kreditora, a pohranjenih kao doku-mentacija u zbirkama isprava uz upisnike brodova na5ih lldkih ftapetanija.
" Usp. Barnett, R., Asset Based Financing, op. cit., str. 36/21-36/22." Usp. Barnett, R., ibidem.'u Usp. Barnett, R., ibidem.
178
I-j. Mintas Hodak: lJstrrp zakupnine broda, UPP v. 32, (3-4), 163-185 (1990)
zakupu broda ako i kad mortgagee preuzme izvr$avanje ugovora o zakupubroda. U ameridkoj sudskoj praksi bilo je sludajeva da je zakupoprimac,premda je dao sudsku izjavu o prihvatu ustupa zakupnine broda, nakon Stoje mortgagee stupio u posjed broda, iznio prigovor da zbog promjene su-bjekata u poloZaju zakupodavca ugovor o zakupu broda nije vi5e na snazi.
U nadelu bi se moglo ustvrditi da ie spremnost na daljnje osporavanjeili izvr5avanje obveza iz ugovora o zakupu broda ovisiti i na strani zakupo-primca i na strani mortgagee-a koji je istodobno i primatelj ustupa u prvomredu o komercijalnom probitku postojeieg ugovora za svakog od njih, s obzi-rorn na trenutno stanje na medunarodnom trZi5tu vozarina. Ako mortgageeocijeni da su prilike na meilunarodnom trZiStu vozarina tako povoljne da muse viSe komercijalno isplati prekinuti postojeii ugovor o zakupu broda i za-kljuditi novi aranZman o uposlenju broda s drugom osobom, iskoristit iesvaku priliku koju mu ugovor ili zakon daju kako bi postojeii ugovor ras-kinuo ili od njega odustao. Istodobno ie biti u interesu zakupoprimca da utakvoj situaciji odrZi postojeii ugovor o zakupu broda. Ako se medutim uobratnoj situaciji, prilike na mectunarodnom trZi5tu brodskog prostora izu-zetno povoijne za zakupoprimca, on ie nastojati iskoristiti svaku prilikukoju mu ugovor i zakon pruZa da postojeii ugovor o zaktrpu broda raskineili da od njega odustane i sklopi novi ugovor uz jo5 povoljnije uvjete za se-be. Upravo u takvoj situaciji doSlcl je do sporova o udinku izjave o prihvatuustupa u ameridkom pravu."
Medutim, i u engleskom i u ameridkom pravu zauzet je stav da, ako mort-gagee, koji je istodobno i assignee, preuzme izvrsavanje ugovora o zakupubroda na strani zakupodavca, obvezan je ispunjavati i sve obveze koje iz ta-kvoga ugovora proizlaze za zakupodavca, bez obzira na evenutalna suprotnautanadenja u ugovoru o ustupu zakupnine broda."
Problem prava ugovornog zaloinog vjerovnika da preuzme izvr5avanjeugovora o zakupu brnda, kao i problem postojanja ili nepostojanja obvezezakupoprimca da nastavi izvr5avanje ugovora s drugim zakupodavcem, po-stao je zanimljiv i nezaobTlazan i u na5em pravu. ZPUP dopu5ta naime mo-guinost da ugovorni zalolni vjerovnik moZe, ako to stranke ugovora izriditopredvide, stupiti u posjed i preuzeti iskoriStavanje broda." Na osnovi zakon-ske odredbe sadrlane u dl. 201., st. 2. ZPUP-a ugovorni zalolni vjerovnik pododreclenim uvjetima ima pravo ili sam preuzeti iskori5tavanie broda ili gadati za svoj radun drugoj osobi na iskori5tavanje kako bi iz civilnih plodovabroda koji se ostvaruju iskori5tavanjem, mogao podmiriti svoje traZbinepokrivene ugovornim zaloZnim pravom. Ako se ugovorni zaloini vjerovnikodludi iskori5tavati brod na temelju ranije sklopljenog ugovora o zakupubroda izmectu zakupoprimca i brodovlasnika broda, dini nam se da bi ujugoslavenskom pravu ugovorni zaloilni vjerovnik to mogao ostvariti samona temelju posebnog sporazuma ili ugovornog uglavka o ustupu ugovora o
- -.t'Usp. Mahla, H. E., Some Problems i,n Vessel Financing<, op.cit., str. 634. idalje.
" Usp. Barnett, R., Asset Based Fi,nanc,ing, op. oit., str.36/22." Usp. dl. 201. st.2. ZPUP-a izmjenjenog novelom iz 1965.
179
Lj. Mintas Hodak: Ustup zakupnine broda, UPP v. 32, (3--4), 163-lS5 (1990)
zakupu broda. Ovakovim ustupom zakljudeirim izrneclu ugovornog zaloLnogvjerovnika i zakupodavca/brodovlasnika, zakupodavac bi prenio sva svojaprava, ali i obveze koje iz toga proizlaze, na ugovornog zalolnog vjerovnika.Drugim rijedima zakupodavac bi morao ustupiti ugovornont zalolnom vje-rovnilru cjelokupni svoj kontraktuelni status. U smislu odredbe dl. 145. ZOO-aza pravovaljanost ovog ustupa potreban je pristanak dosada5njeg zaktrpo-primca.
Drugadija je medutim po naSem pravu situacija ako je ugovor a zakupubroda, sklopljen prije upisa ugovornog zalolnog prava (i uglavha o pravuvjerovnika na upotrebu i iskori5tavanje broda) upisan takoder u upisnik bro-dova. U tom sludaju takav ugovor o zakupu broda stjede stvarnopravni ka-rakter, a time zakupoprimac i prednost u pravu na upotrebu i iskoriStavanjebroda pred ugovornim zaloZnim vjerovnikom. U takvoj situaciji ugovornomzaloinom vjerovniku koji ima pravo preuzeti brod na iskori5tavanje ne bipreostalo ni5ta drugo nego da prideka istek rolia ugovora o zakupu brodaako zakupoprimac ne Zeli nastaviti i.skoriStavati bi:od kao plovidbeni podu-zetnik po uputama ugovornog zalo'znog vjerovnika koji. sl.upa u posjed bro-da preuzimajuii faktidno i pravno ulogu brodara."
Iz navedenoga je odito da ustup zakupnine broda, posebno u situacija-ma kad se radi o dugorodnom zakupu broda, moZe biti ili u funkciji jamstvaza otplatu kredita za brod ili u funkciji sredstva za otplatu kredita za brodili u funkciji obojega istovremeno. Ustup zakupnine je relati.vno sigurnosredstvo jamstva za otplatu kredita za brod u odnosu na kreclitora. U odnosurna duZnika to je ujedno i jedno od ekonomski najprihvatljivijih sredstavajamstva. S obzirom da zakupnina kao civilni plod broda redovito pritjedetijekom cjelokupnog ugovornog razdoblja upotrebe Lrroda, za obje strankeugovora o kreditu to je je jedno od ekonomski najprikladnijih sredstava zaotplatu kredita za brod.
UGOVOR O ZAKUPU BRODA UZ OPCIJU KUPNJE PO BARECON >A<t
Iz cjelokupne dosada5nje analize nedvosmisleno proiz,Iazi da zakupninabroda moZe imati vrlo vaZnu ulogu u oblikovanju financiiske konstrukcijenabavke broda na kredit. Stoga bi ova naSa anali:za ostala nepotpuna kad nebismo barem ne5to vi5e paZnje posvetili jednoj posebno izgradenoj pravnojkonstrukciji angloameridkog prava tzv. ugr.rvoru o zarliui:u brocla uz opcijukupnje ili rhire/purchase agreement<.
Kad se radi o brodovima koje neka broclarska organizacija upotreblja-va na temelju ugovora o zakupu broda uz oi:ciju hupnje, ta.kvo pravo opcijemoie biti sadrilano iti u posebno sklopljenom ugovoru o zakupu uz opcijukupnje broda ili u nekom drugom ugovoru kojim se reguliraju odnosi stra-naka involviranih u nabavku broda na l<redit (l<ao npr. u okvirnom ugovo-ru, ugovoru o kreditu za brod, ugovoru o plovidbenom upravljanju brodorn
'o Usp. Gaspa,rini, G., ,rf|1odar, brodovlas,nik,,, Savjetovanje o stvarnopravnimi o-bveznopravnim jamstvima t vezi s brodom s aspekta osiguranja, Pula, studeni1988.
180
l-.i. Miutas Ilodah: Ustup zakupnir"re broda, UPP v.32, (3-4), 163-185 (1990)
itd.). Gdje ie odredbe o opciji kupnje biti sadriane u konhretnom sludajuovisi o slobodnoj volji stranaka, a sarna dinjenica da sc one naiaze u nekojdrugoj ispravi. ili ugovoru, a ne u posebno srodenorn ugovoru, neie takveodredbe udiniti nevaljanima ili im pridati bilo kakvo drugadije znadenje.
Kad se u praksi nabavlja brod na osnovi hirc/purchase ugovora, to sedesto dini upotrebom standardnog formtrlara ugovora o zakupu broda kojije sastavila Baltidka i mcitunarodira pomorska konferencija (Baltic Inter-national Maritime Confcrencc - skraieno BIMCO) i kclji se koristi pod ozna-kom BARECON >A<<."
Ovaj se formular ugovora sast-oji od tri odvojene cjeline. U prvom dijeluugovora stranke unose osnovne i bitne podatke o pravnorn poslu koji za-kljuduju (kao npr. irnena i adrese stranaka ugovora, ime i osnovne podatkeo tehnidkim karakteristikarna broda, o trajanju zakupa, visini zakupnineitd.).U drugom dijelu ugovora sadrZane su standardne klauzule kojima sereguliraju pitanja isporuke broda, raskida ugovoi:a, granica plovidbe brodau zakupu, r:drZavanju i nadinu upotrebe broda, plaianju zakupnine, sred-stvima jamstva za isplatu zakupnine, osiguranju i popr:avcima broda za vri-jeme zakupa kao i o drugirn relevantnim pitanjima u vezi s brodom danimu zakup. U treiem diielu ugovcra sadriano je nekoliko kleruzula kojima ser:eguliraju osnovni pravni odnosi stranaka ugovora kad iele sklopiti zakupbroda uz kasniju opciiu kupnje istog broda.
Tako je npr. prvom klauzulom u treicrn dijelu BARECON "A" predvi-deno da ie zakupoprimac, nakon isteka roka zak.upa i pod uvjetom da jeispunio sve svoje obveze preuzete klauzulama sadrianim u prvom i dru-gom dijelu BARECON ,Ao, prilikom isplate zadnieg iznosa zakupnine irnatipravo kupiti odnosni brod sa svim pripatcima. Nakon toga u slijedeiim kla-uzulama sadrZane su odredbe o roku za isplatu zadnjeg iznosa zakupnine,isporuci broda kupcu, potrebnim fizidkim i pravnim svoistvima broda u tre-nutku isporuke, obvezi sno5enja poreza i drugih clavanja vezanih uz kupo-prodaju brocla, teretu tro5kclva repatrijacijc dlanova posacle brocla itd.
Iz ove kr:atke deskripcije sadrZaja klauzula uvr5tenih u treii dioBARECON-a ,,A,, uodljivo je da je u torn dijelu ugovora o zakupu brodastrankama ugovora dana nroguinost cla shlope tzv. hire/purchase ugovor zabrod u skladu s engleskim pravcrm, te cla su regulirana ira ona pitinja ku-poprodaje broda koja se po englcskom pra\/u nalaze u sferi stranalke ugo-vorne autonomije.
Iako zasada u na5oi praksi nije bilo siuiajeva da su na$c brodarske or-ganizacije nabavljale brodove na osnovi ugovora o zakupu uz opciju kupnjekoji bi bio sklopljen u skladu s jugoslavenskim pravom, ipak to nije mo-gr-rie. Stoga je zanimljivo spomenuti da i jugoslavensko pravo dopu5ta mo-guinost stjccanja vlasni5tva stvari na temelju ugovora o zakupu odnosnestvari.
I' U_sp. tekst standardnog form,r.rlara BIMCO-a pod nazivom BARECON ,A,, iz-clanje.. Savjeta.-za dokumentaciju pri Baltidkoi nieetunarudnoj pomorskoj konfe-renciji, rujan 1974.
181
Lj. Mintas Flodak: Ustup zakupnine broda, UPP r,. 32, (3-4),163-185 (1990)
Odredba o tome sadrZana je u dl. 550., st. 1.. ZOO-a kojom je predvictenoda, ako se sklopi ugovor o zakupu stvari uz odredbu da ie stvar koja jedana u zakup prijeii u vlasni5tvo zakupca pod uvjetorn da plaia zakupninukroz odredeno vrijeme, onda se na takvu stranadku pogodbu primjenjuju svapravila predviclena ZOO-om koja se odnose na prodaju s obrodnirn otplatamacijene. (tl. 542-55 1. ZOO-a)
Analizirajuii sadrZaj ili smisao ove odredbe ZOO-a i usporeelujuii je sasadrZajem ugovora o zakupu broda uz opciju kupnje kako je izgraden umedunarodnoj poslovnoj praksi upotrebom BARECON-a ,A,,, ukazuje se iz-vjesna razlika izmectu zakupa stvari na temelju odrcdaba na5eg prava iBARECON-a >A<. Ona se prvenstveno sastoji u tomu Sto kod BARECON "A"ugovora o zakupu uz opciju kurpnje zakupoprimac ima sanro pravo, ali neobvezu kupnje odnosnog broda dok na osnovi odredaba dl. 550. st. 1. ZOO-avlasni5tvo broda primljenog u zakup po samom zakonlr prelazi na zakupo-primca nakon isplate zakupnine za odretleno ugovoreno razdoblje.
Moglo bi se postaviti pitanje nije li opcija kupnje broda sadrZana u hirel/purchase agreementu zapravo moguinost vrlo slidna na5em pravnom institutu prava prede kupnje ili pravu prvokupa od strane zakupoprimca. Ovak-va usporedba, dakako, nameie se samo u sludaju ako je izmedu stranakaugovora predviiteno da ie zakupoprimac na kraju razdoblja zakupa brodaimati pravo kupiti brod za odreitenu kupoprodajnu cijenu, a nikako u situ-acijama kad brod, nakon isplate zadnjeg obroka zakupnine, prelazi po ugo-vornoj odredbi ili po odredbi mjerodavnog prava u vlasniStvo zakupoprim-ca. Kako je i u jugoslavenskom pravu predvi<lena moguinost da strankeugovorno predvide pravo prede kupnje ili prvokupa, srratramo da nema ni-kakve zapreke da se i, bez primjene odredbe dl. 550., st. 1. ZOO-a, primjenonrna5eg prava sklopi pravovaljani ugovor koji bi u svemu odgovarao sadrZajuklasidnog engleskog hire/purchase agreementa, odnosno ugovora sadrZanogu treiem dijelu BARECON ,A,,.
UGOVOR O ZAKUPU tsRODA UZ OPCIJU KUPNJE U PRAKSI NASIHBRODARSKIH ORGANIZACIJ A
Jugoslavenske brodarske organizacije redovito ne raspolaZu dovoljnimvlastitim investicijskim financijskim sredstvima za nabavku suvremenih ivrlo skupih brodova putem gotovinskog plaianja. Stoga se obnavljanje iuveianje jugoslavenske trgovadke flote obavlja gotovo iskljudivo na osnovikreditnih aranLmana. Podaci u jugoslavenskim upisnicima brodova ukazujuna to da se u veiini sludajeva radilo o nabavci broda za jugoslavenskog bro-dara na osnovi ugovora o zakupu broda uz opciju kupnje.,,
Pri tomu valja napomenuti da su se kao vlasnici takvih brodova za vri-jeme razdoblja trajanja zakupa broda javtjale, bilo takve strane tvrtke diji
" Usp. dokumentaciju sadrZanu u zbirkama isprava u upisnicirna brodova rla.-Sih ludkih kapetanija.
182
Lj. Mintas Hodak: Ustup zakupnir-re broda, UPP v. 32, (3--4),163-lES (1990)
kapital je bio stvarno u rukama stranaca (tzv. >genuine off-shore compa-nies<) bilo strane tvrtke osnovane kapitalorn jugoslavenskih broclarskih or-ganizacij a (tzv. >off-shore companies,.)."
Mehanizam nabavke brodova preko stranih tvrtki odvija se obidno takoda strana tvrtka sklopi ugovor o kupoprodaji s prodavateljcm broda ili sabrodogradiliStem time Sto financijska sredstva za isplatu kupovnine dobivauzimanjem kredita kod stranih banaka. Tako kupljeni brod strana tvrtkaprepu5ta na upotrebu jugoslavenskoj brodarskoj organizaciji i to na temeljuugovora o zakupu broda uz opciju kupnje time Sto pravo na zakupninu bro-da (koja ukupnirn iznosom za cjelokupno razdoblje zakupa broda odgovaraiznosu kredita za nabavku broda) ustupa kreditoru-banci. Na kraju razdob-lja zakupa broda, jugoslavenska brodarska organizacija u pravilu stjede ugo-vorno pravo kupiti odnosni brod za iznos koji je znatno manji od stvarnetrZi5ne vrijednosti takvog broda u trenutku prodaje.'n
Obzirom da su jugoslavenske brodarske organizacije prisiljene, u slu-daju kupnje broda od stranca, udovoljiti brojnim i desto te5ko ostvarljivimuvjetima financijske administrativnopravne, carinske i dr. prirode (kao npr.osiguranje investicijskih sredstava, pribavljanje uvozne dozvole itd.), to imu sludaju obnove i/ili poveianja flote daleko vi5e odgovaraju aranLmani na-bavke broda na temelju ugovora o zakupu broda uz opciju kupnje negolikupoprodaja broda uz pridrZaj prava vlasni5tva ili model predvicten odred-bom el. 550. st. 1. ZOO-a,
Ako konkretna jugoslavenska brodarska organizacija u trenutku obav-ljanja opcije kupnje broda na temelju ugovora o zakupu uz opciiu kupnje oci-jeni da joj je ekonomski isplativo, a desto i pravno iedino moguic, zadrlatibrod uzet u zakup u vlasniStvu strane tvrtke koju je sama osnovala svojimkapitalom, najnovijom promjenom ZPUP-a (i to odredbom dl. 175. st. 5) omo-guieno joj je da na osnovi diskrecijske ocjene nadleZnog saveznog upravnogorgana takav brcld upi5e u jugoslarrenski upisnik broclova kao brocl jugosla-venske zastave u stranom vlasniStvu pod uvjetom da sama obavlja admini-strativnu, ekonomsku i tehnidku kontrolu nad brodom.
Imajuii na umu sve administrativno-pravne, monetarttofinancijske, ca-
rinske i druge pote5koie s kojima su, zbog neracionalnosti sustavnih zakon'skih rjeSenja, suodene jugoslavenske brodarske organizaciie prilikom obno-ve i poveianja svojih flota, dolazi se do zakljudka da jugoslavenski zakono'davac u naj5irem smislu rijedi, nametnutim pravnim restrikcijama, podrZa-va situaciju u koioj znatni kapital, izraizen u vrijedn<lsti brodova u vlasni5-tvu stranih tvrtki jugoslavenskih brodara, nema uvjeta uii u Jugoslavijukao dru5tveno vlasniStvo odnosnih brodarskih organizacija ili su mu kodtoga postavljene takve brojne i neracionalne zaprekc da ga od toga odvra-iaju.
" Takve >off-shore companies" jugoslavenske su broclarske organizacije ovla-Stene osnivati u inozemstvu na osnovi Za.kona o vanjskotrgovadkom poslovanju,>Sl. list SFRJ" 63/89.s U engleskoj prarrnoj teorijise rblock disco'untnri,ng rnethod".rvorth, 1983., str. 819 i dalje.
i praksi ovai mehanizam nabavke broda nazivaUsp. Goode, R. M., Corrmcrcial Larv, Harmonds-
183
Lj. Mintas l{oclak: Ustup zakupirine brocia, UllP v. 32, (J--4), 16j--lli5 (1990)
Osim toga, analizirajuii desti mehanizam nabarzke brodova jugoslavcn-skih brodarskiir organizacija preko ugovora o zakupu brocla uz opciju kup-nje, nameie nam se jo5 jedan zakliudak. Opicnito uzev5i nabavka broda naosnovi zakupa uz opciju kupnje predstavlja u pravilu za prodavatelja brodaodreitenu zaStitu da vlasni5tvo broda neie prijeii na (inoguieg) kupca brodaprije potpune isplate cijene broda.." Iviedutir:i, u sluiaju nabavke broclova odstrane jugoslavenskih brodara ner osnovi ugovora <; zahu.pu uz opciju kupnjebroda od svoje off-shore tvrtke desto nema uopie ulogr-i jamstva Leriivoj tvrtkikao vlasniku i prodavatelju broda da ie mu jugoslavenska broclarska orga-nizacija uredno isplatiti cjelokupntr cijenu broda prije negoli stekne pravoprenijeti vlasni5tvo nego je to nadin da jugoslavenski brodar:i mogu iskori-Stavati brodove koje namjeravajtr uvrstiti u svoiu flotu za vrijelne (zakupa)dok ne stvore srre potrebne pravne pretpostariiie za prijcnos vlasni5tva broda.
Ne gubeci iz vida i nroguinost da se u ponekonl konkretnorn sludajubrod zadrLava u vlasni5tvu strane off-shore tvrtke iz spekulativnih razloga,ipak treba naglasiti da bi zadr'zatranje brodova bilo privrerneno (za vrijemetrajanja zakupa) bilo trajno (i nakon istel<a zakupa) u vlasni$tvu stranihtvrtki jugoslavenskih brodarskih organizacija dak i u spekulativne svrhe bilorjecte i moglo bi se uspjeSnije suzbiiati kad ne bi postojale ili bi barem bi-le lak5e savla.dive sve postojeie zakonske potcskoie povezar-lc s nabavkombroda od inozemnog prodavartelja.'u
ZAI(LJUEAK
Iz svega izloZenog odito je koliko ic vaZna uloga zahupnine broda u obli-kovanju financijske konstrukcije za nabavl<u broda na kredit i to ne samou na5im uvjetima nego i u svjetskoj poslo\/noj plaksi. Siguirro je da se ustupzakupnine broda i kao sredstvo jamstva za otirlatu hreCita za bi'od, aii i kaosredstvo otplate kredita z;r brod, a u na5im 111,.ietima i kao srecl.slvo premoSii-vanja pravnih prepreka za stiecanjc brodova, licristi rnnogo dc5ie u situacija-rna kad se radi o financijski siabijim i<reditninr ctru;inicirna koji nisu u stanjupruZiti kreditortr neko sigtirnije jzrmstvc.r (npr. Ourrilorrno i;rnrstrro) zzr otplatukredita, ili koji imaju veic poteskoie osigurati finzrnci.iske izvore za otplatuduga za nabarrku broda.
Kact je rijcd o nabavci broclr-rva n;r$ih brodarskih organizacija uzuzimanie takvog broda u zakr.ip i trstupa zakupnine brr-lda u koristkreditora, onda treba napomenuti dzr sLt ocli:eclene carinske r:cstrikcije,postale preprekom Sirem kori5tenju naprijed opisanog modela distog mo-dela nabavke broda na osnovi zakupa. iJ pralisi se tome poku5ava doskoditikombinacijom zakljudivania brodarskog Llgovor:a na vrijeme za cijeli brodpovezanog sa ugovororn o upravljanju brodom, Sto praktitno dovodi do vrloslidnog rezultata kao i kad se siilopi ugo\/()r' o za.kupu brocla uz opciju kup-nje. Ostaje mectutirn pitanje do l<ada cc pravni sustav jeclne zernlie koja po-
3s Vidi o tome naprijed u o\/orfi r;rdu.'-t Ugp. Je.linovii, 2., Ekonomika prometa i poilorstva,
-280 i 426436.
184
Zagreb 1983., str. 268
I.i. Mintas I{odak: IJstup zakupnine broda, UPP v. 32, (}-q, 163-18.5 (1990)
morsku orijentaciju stavlja, barern deklarativno, u prvi plan, kad se veimjerama ekonomske politike ne moZe aktivno djelovati na raz-voj na5e trgo-vadke mornarice, stvarati dodatne pote5koie z,a stjecanje brodova na$imionako financijski nedovoljno jakim brodarskim organizacij;rnra?
Summary
, SSIGNMENT AF CTIARTER HIRE
The article daal.s tvith. the assignmertt of charter lire cts a sectuity for shipfinancing and a nleans of repayment of tlte credit arrangement as implententedin practice. In the first prtrt of the article the author elabortttes a concept and tlrcbaiic principles of the assignnrcnt of a clairu u,ith. speci.al regard to Yugoslav Law.In, the second part tl'te author points to the irttportcutce of charter hire as anelement of many ways of financing ship acqtisition. Very frequently an assign^nlent of charter hire is not omly a security device but at the same time a sourcefor the repa),nxent ol a credit given for the acquisition of a ship. She elaboratesal.l tegal aspects of tlte assignntemt of charter ltire wi.tltou.t loosing the specialinrpoitance that lltis scctu'ity device ltas 't'or Yugoslav shipowncrs in their continu'ing atterupt to develop their rnerchant fleet in spite of the very un{avoroble econo'inic and legal conditions for iiwestrnetet still prevailing in Yugoslavia. On the basisof an investigation underta.ken by tlte ctuthor her.self througlt ittspection of all ves-sel registries along the Adriatic cost and i.n Belgrade slrc cantc to the conclttsiottthat most cases of ship acquisition by Yugoslav sltipowners are on a credit basissecured by ship's tnortgage (so called Yugoslav con.tractual right of pledge over aship) and supportetl by a very sophisticated scherne of securities. At the sa.me.time it $)as tery often the case that a hire/purchase agreenlent utas contracted asa model for ship acquisilion.
185
