Ranko Smokvina, InfoExpert Rijeka, Republika Hrvatska: „e-Račun (B2B) u privredi”

eRačun

i ePoslovanje (B2B)

Ranko Smokvina infoExpert, Rijeka, Hrvatska

eBusiness Banja Luka 2014 2

Teme

1. Pogled na ICT i B2B segment

ePoslovanja

2. Poslovni procesi

3. Ekonomski aspekti ePoslovanja

4. ePlaćanje

5. Uloga informacijskih posrednika

6. Tehnologija i norme


Primjena ICT-a

mogućnosti i

ekonomske

dobrobiti

intenzitet promjena u poslovnim procesima

Prilagođeno prema: Digital Ecosystems ICEB+EBRF Tampere 2006.

e-mail

web site

eTrgovina

ePoslovanje

pretraživanje

eIntegracija

bez

korištenja

Interneta

složenost

sadašnje

stanje


• EU Digital Agenda 2020 počinje riječima:

– The crisis has wiped out years of economic and social

progress… (kurziv RS)

– O kakvoj se krizi radi?

Pitanja koja traže odgovor:

– Da li nečega imamo ili nemamo (previše ili

premalo???)

– Kako ćemo provoditi Digitalnu Agendu EU sada kada je

Republika Hrvatska članica EU?

EU Digitalna Agenda 2020

je naš okvir

Izvor: Europska komisija, A Digital Agenda for Europe, 2010


B2B segment ePoslovanja

• Najvažniji segment ePoslovanja

• Ostvaruje se razmjena među aplikacijama (tako je i započeo EDI – Elektronička razmjena podataka)

• Najveće rezultate postižu velike tvrtke koje često primoravaju male da uđu u B2B a katkad im nameću i svoje standarde


Poslovni procesi


Order to cash (za dobavljača) i

Purchase to payment (za kupca)

Basic Basic

information

Langage d ’échange des filières acier

Order to cash

Purchase to payment

Scheduling Scheduling Ordering

Ordering

Shipping Shipping

Invoicing Invoicing

Payment Payment

Traditional invoice

Self-billing invoice

Izvor: CEN/ISSS CWA 15668, Business Requirements Specification, Cross Industry Invoicing Process, 2007


Scenarij razmjene poruka u dobavnom lancu

Prodavatelj Kupac

Banke

Porezna

uprava

katalog - cjenik - stanje zaliha

ponuda

dostavnica

potvrda narudžbe

račun - obavijest o knjiženju

zahtjev za ponudu

narudžba - storno narudžbe

potvrda prijema

obavijest o plaćanju

nalog za

plaćanjeizvadak

prijava

PDV-a

prijava

PDV-a

izvadak


Mini scenarij

Prodavatelj Kupac

Banka

Porezna

uprava

nalog

izvadak

prijava

PDV-a

prijavaPDV-a

izvadak

Banka

račun

obavijest

o plaćanju

salda-konti kupaca

salda-konti dobavljača


Ekonomija


Dobrobiti (benefits)

Financijske

(mjerljive - tangible):

• manji trošak (kod istog

volumena)

• zarada (kod većeg

volumena a istih resursa)

• produktivnost

• povećanje kvalitete

• pravovremenost

• povećane marže

Nefinancijske (teško

mjerljive - intangible):

• imidž tvrtke/organizacije

• informacije za: planiranje,

kontrolu, fleksibilnost

• sposobnost odgovora

na zahtjeve klijenata,

dobavljača i javnog

sektora

• zakonska sukladnost (conformance)


Uštede primjenom eRačuna

u Eurima

Segment Ušteda kod

prodavatelja

Ušteda

kod kupca

Ukupna ušteda

po eRačunu

B2B

Business to Business

3,60 13,70 17,30

B2C

Business to

Consumer

5,50 2,50* 8,00

B2G

Business to

Government

3,00 12,00 15,00

* uključuje i uštedu kod ePlaćanja


Finski eRačun u Eurima

Izvori: Procountor, Elma i Kareltek, svi 2004. godina

vrsta

troška

trošak računa

na papiru

trošak

eRačuna

ušteda

Račun s prodajne

strane

rukovanje 7 3 4

softver 3 3 0

kanal 0 0,4 -0,4

UKUPNO

troškovi

prodajna strana

10 € 6,4 € 3,6

Račun s prijemne

strane

rukovanje 23 7 16

softver 6 6 0

kanal 1 0,5 0,5

UKUPNO

troškovi prijemna

strana

30 € 13,5 € 16,5

Sveukupni

troškovi 40 € 20 € 20 €


Rezultati ušteda od narudžbe do plaćanja po gospodarskim granama u Italiji

Izmjerene uštede su od 25 € do 75 € po ciklusu Izvor: Electronic Invoicing as a ‘keystone’ in collaboration between companies, banks and PA

Report 2008 Observatory on Electronic Invicing and Demateralisation, Politecnico di Milano, 2008.


ePlaćanje


Korisnici Internet bankarstva u

Republici Hrvatskoj 2005 - 2012

Građani lijevo Tvrtke desno Izvori: Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka, 2012


Utjecaj ePlaćanja na sivu ekonomiju

Izvor: Fridrich Schneider, Johannes Kepler University, Linz: The Shadow Economy in Europe, 2011 + intervencija autora

Croatia


Informacijski posrednici


Razine razmjene poruka

1. izravna razmjena

2. preko posrednika

prodavatelj kupac

IP web

aplikacija

web

aplikacija

3. preko posebnog posrednika

prodavatelj

web

aplikacija

IP

kupac

web aplikacija

obavlja i posebne usluge:

- konverziju formata i

sadržaja poruke

- razmjenu s inozemstvom i

prihvat međunarodnih

certifikata

- specijalizirani je gateway

prema: SDR, javnom

sektoru, bankama, Fini,…


Proces eRačuna preko informacijskog posrednika

Prema: C.van der Valk i O.Schrader, Compliance of eInvoice, 2008

1. Priprema

podataka

računa

3. Kreira-

nje

računa

4. Slanje

ili davanje

na raspola-

ganje

5. Prijem i

tehnička

provjera

6. For-

malna

provjera

8. Provjera

sadržaja

i obrada

B. Osnovni podaci

C. Arhiviranje i omogućavanje

revizije

D. Upravljanje identitetom

i autetnifikacija

A. Početak / prekid ugovornog odnosa s partnerom E.

Informacijski posrednik

Prodavatelj Kupac


Sustav razmjene poruka

izravno

Pb - Kb

IP3Kn

IP1

Kb

IP2

Pn

Pb

Prodavatelji KupciInformacijski posrednici

Pb - IPx

Pn - IPx

IPx - Kx

IPx - Kb

IPx - IPy

Slanje od Pb:

Slanje od Pn:

Slanje od IP:

Slanje među IP (roaming):

Primanje od IP:

Registar/

Repozitorij


Tehnologija i norme


Stanje tehnologije

Arhitektura:

• Service Oriented Architecture - SOA

• Business Process Integration – BPI

• Enterprise Application Intergration – EAI

• Cloud computing

Aplikacije:

• Enetrprise Resource Planning - ERP

• Customer Relationship Management – CRM

• Supply-Chain Management - SCM

Veliki značaj imaju kreatori i proizvođači tehnologije:

• doprinose interoperabilnosti prihvaćanjem normi

• štete interoperabilnosti uvođenjem vlastitih normi


Što su to informacijski silosi?

• Možemo ih nazvati i

bunker aplikacijama

• Ne predviđaju

razmjenu podataka

s vanjskim svijetom

• Potrebno je ostvariti

neki oblik razmjene

s vanjskim svijetom

prema nekoj normi


H v a l a!

Pitanja?


Dodatak1: Why this critical overview?

• Competitive edge is important to reach benefits

• With time passing the possible benefits become less achievable

• It is possible, when high penetration rates are achieved that little or no benefits are obtained because there is no more competitive edge

• It is still not too late to do the necessary


Dodatak2: od EDI-ja preko ePoslovanja do digitalne ekonomije i digitalnog društva

• EDI - Prošlo je već 20 godina od objave (s dr. Čišićem i uz pomoć Ministarstva znanosti) EDI knjižice

• eBiz konferencija se održava već 13 godina (započela 2002. odmah nakon kraha eKomec balona 2000 godine na Wall Street-u)

• DE nam jako teško ‘dolazi’ iako ju stalno ‘prizivamo’

• Svi mi ipak (barem intuitivno) težimo prema digitalnom društvu ali ono nam ne dolazi samo ugledajmo se na Dansku (ili barem na Finsku, ako nam je Danski primjer prekompliciran)


Dodatak3: Korijeni - Nicholas Negroponte

• 1995. objavio vizionarsku knjigu Being Digital

• Tvrdio da će sve više atoma prijeći u bitove – a to se danas svugdje događa

• … atomi su nezgrapni (unwieldy) i s njima se teško radi, bitovi su praktičniji… …bez težine su a putuju brzinom svjetlosti…

Rođen 1943. Amerikanac grčkog

podrijetla

Osnivač MIT media Laba i pokretač

udruge One Laptop per Child

U časopisu Wired u razdoblju

1993.-1998. stalno ponavlja:

Move bits not atoms

Izvor: Wikipedia


Dodatak4: Robotizacija (u infoTrendu)

infoTrend br.193 iz listopada 2013. donosi:

Preduvjet povratka proizvodnji: Robotika

U članku se pita i tvrdi: – Hoće li roboti preuzeti sva radna mjesta?

– Doći će do smanjenja broja zaposlenih u proizvodnji dobara. (prijedlog naše industrijske strategije 2014-2020 predviđa povećano industrijsko zapošljavanje).

– Ne smijemo se iznenaditi zbog gubitka radnih mjesta već gubitkom industrije zbog tehnološkog zaostajanja.

• Procjena prof. dr. Bojana Jerbića sa FSB-a je da u RH imamo 150 industrijskih robota a trebali bismo ih imati (barem) 2.000. Zaostajemo.

• U svijetu ih je 2012. bilo više od 1,2 milijuna od toga u Japanu 370.000.

• U 2012. proizvedeno je 160.000 industrijskih robota (+16.000 uslužnih). 70% industrijskih je instalirano u Japanu, Kini, SAD, Koreji i Njemačkoj.

• U EU su postavljeni jasni ciljevi uvođenja industrijskih robota u ‘EU Robotics 2020 Vision’:

Izvori: infoTrend br.193, World Robotics 2013 - Industrial Robots, www.WorldRobotics.org

EU Robotics research agenda 2013, draft 0v42

Robotics technology will become dominant in the coming decade.

It will influence every aspect of work and home.

http://www.worldrobotics.org/


Dodatak5: Organizacijska struktura projekta

Povjerenstvo za eRačun (MINGORP)

Koordinacija projekta

Tehnički odborPoslovni odbor

(sadržaj)

Nositelji projekta

HGK

Glavni nositelj

HUP

e-Hrvatska

MINGORP

HUB

FINA

Voditelj

projekta

Voditelj

poslovnog

odbora

Voditelj

tehničkog

odbora

Predstavnici

učesnika

Predstavnici

učesnika

Učesnici u pilotskom projektu

(poslovni subjekti)

Prateći projekti:

Portal za eRačun

(i ePoslovanje +

forum, community,

baza znanja)

Informacijsko

posredovanje

za eRačun

Open-source

projekti

za eRačun i

ePoslovanje

Sponzori


Dodatak6: Razmjena podataka i kako smo do nje došli

naš

informacijski

sustav

Kupci

Dobavljači Dobavljači

poslovna

okolina

• katalozi

• cjenici

• ponude

• računi…

narudžbe