BROJ 136, SIJEČANJ 2020.

Broj 136 siječanj 2020. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

INFRASTRUKTURA

IZRAĐEN STRATEŠKI DOKUMENT ZA PLANIRANJE PROMETNOG SUSTAVA

OBRAZOVANJE

Razgovor s učiteljima o provedbi kurikularne reforme

Potpore za pokretanje vlastitoga posla

GOSPODARSTVO

Str. 4-5

Str. 12-13

Završena energetska obnova Osnovne škole Sveta Nedelja

ŠKOLSTVO Str. 10-11

32 Ž KŽ K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. PROMET PROMET

Masterplan je dokument koji 'otvara' put za sufinanciranje svih infrastrukturnih, organizacijskih i upravljačkih projekata prometnoga sustava na prostoru Zagreba i dviju susjednih županija iz fondova Europske unije

JAVNA RASPRAVA O NACRTU PRIJEDLOGA MASTERPLANA PROMETNOG SUSTAVA GRADA ZAGREBA, ZAGREBAČKE I KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Dokument dugoročnog razvoja prometnog sustava aglomeracijskog područja od 1,25 milijuna stanovnika

U sklopu javne rasprave, održa-no je sredinom siječnja jav-no izlaganje nacrta prijedlo-ga Masterplana prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i Strateške studije utjecaja na okoliš Masterplana. Masterplan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, rečeno je, strateški je dokument dugoročnog razvoja prometnog sustava aglomera-cijskog područja od oko 1,25 milijuna stanovnika, koji treba omogućiti veću prometnu dostupnost, veću mobilnost stanovništva i veću sigurnost u pro-metu.

- Prvenstveno to treba posti-ći razvojem sustava javnoga prijevoza i ostalih oblika pro-meta koji su održivi i ekološki prihvatljivi - rekao je Damir Kapudžija, direktor trgovačkog društva "Integrirani promet za-grebačkog područja", dodavši da je Masterplan ujedno i dokument

bačke i Krapinsko-zagorske županije.O samoj izradi Masterplana, kroz dvije faze,

govorili su Marko Bašić iz tvrtke "Consul-tants", koja je bila nositelj izrade Masterpla-na, i Dijana Beganović iz Zavoda za prometno planiranje zagrebačkoga Fakulteta prometnih znanosti.

- U fokusu Masterplana je povećanje održi-vih oblika putovanja i smanjenje mo-

ÎSwot analiza je pokazala da izvan središnjega dijela grada Zagreba postoji relativno malo problema sa za-gušenjem prometa, da je na području promatranoga područja dobro razvijena mreža autocesta i da postoji razgranata osnovna željeznička mreža. S druge stra-ne, slabosti postojećega stanja su neusklađenost svih oblika javnoga prijevoza, povećana potreba za parki-ranjem osobnih automobila, mala mobilnost osoba sa smanjenom pokretljivošću, mali udio korištenja bicikala, kao i nizak udio uporabe alternativnih goriva. Najveća prilika, proizišla iz Swot analize, je primjena integriranoga prijevoza putnika.

ÎU prvoj fazi izrade Masterplana, realizirane tijekom 2017. i 2018., analizirano je postojeće stanje i utvrđeni su glavni problemi prometnog sustava. Izrađen je multimodalni prometni model i Swot analiza (snaga, slabost, prilika, prijetnja) promet-nog sustava, kao i tzv. "do-nothing" scenarij, s pro-gnoziranim prometom do 2030. godine. U drugoj fazi izrade Masterplana, tijekom 2019., definirani su opći i specifični ciljevi i mjere za njihovo posti-zanje. Izrađeni su tzv. "učini sve" scenarij i Strateška studija utjecaja na okoliš Masterplana. Izrada Masterplana sufinancirana je sredstvima Kohezijskog fonda Europske unije.

Swot analiza

Dvije faze izrade Masterplana

❱ Konačni prijedlog Masterplana na raspravu i usvajanje bit će upućen Gradskoj skupštini Grada Zagreba i županijskim skupštinama Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije

❱Masterplan je strateški dokument koji treba omogućiti veću prometnu dostupnost, veću mobil-nost stanovništva i veću sigurnost u prometu

❱ Po prvi puta u Republici Hrvatskoj izrađen je sveobu-hvatni dokument koji će omogućiti zajedničko planira-nje prometnoga sustava na području triju jedinica regio-nalne samouprave

CILJ JE POVEĆATI UDIO

PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU I ODRŽIVIM

OBLICIMA PUTOVANJA TE ISTOVREMENO SMANJITI BROJ

PUTOVANJA OSOBNIM VOZILIMA

tornoga prijevoza. Da bi se ispunili ciljevi utvrđeno je niz mje-ra, podijeljenih u tri područja - organiza-cijsko, upravljačko i infrastrukturno. Konačni cilj je povećati udio putnika u javnom prijevozu i održivim obli-

cima putovanja, a smanjiti broj putovanja osobnim vozilima - rekla je D. Bega-nović. Bašić je uz ostalo re-kao da su najveći problemi uočeni u cestovnoj mreži.

- Na području Zagrebač-ke županije cestovna mre-ža kapacitetom zadovo-ljava sadašnji promet, no veliki je problem kvaliteta cesta - rekao je. Naglasio je da je Masterplan temelj budućih planiranja svih aktivnosti u razvoju pro-metnoga sustava.

Stratešku studiju utje-caja na okoliš Masterpla-

JESTE LI ZNALI?

Potporu za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje koristilo je u 2019. godini 615 osoba s

područja Zagrebačke županije

RIJEČ UREDNIKADragi čitatelji,pred nama je još jedna poslovna godina, kojom ujedno i završava europsko programsko razdoblje 2014.-2020., te se intenzivno radi na pripremi novog, a sve s ciljem da bi i dalje imali istu mogućnost povlačenja sredstava iz europskih fondova. Poticajne mjere i ulaganja na području Zagrebačke županije odrazili su se, u razdoblju od 2001. do 2018., i na povećanje broja zaposlenih kod poduzetnika za 106 posto. Ovi uspješni i pozitivni rezultati smjestili su Zagrebačku županiju na prvo mjesto u RH s najvećim porastom broja zaposlenih kod poduzetnika u promatranom razdoblju. S početkom 2020., Županija je spremno, u sklopu reforme javne uprave, preuzela poslove Ureda državne uprave s ciljem brže i efikasnije dostupnosti javnih usluga. U prvom broju ovogodišnje Kronike informirat ćemo vas i o posjetu ministrice obrazovanja Blaženke Di-vjak školama u Svetom Ivanu Zelini i Svetoj Nedelji, potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih potpora Razvojne agencije Zagrebačke županije za samo-zapošljavanje, javnom izlaganju nacrta prijedloga Masterplana prometnog sustava i strateške studije njegova utjecaja na okoliš. Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije ažurirao je WebGIS aplikaciju poduzetničkih zona, kako bi potencijalnim investitorima informacije o zonama bile još dostupnije i kvalitetnije.Za predstavnike osnovnih i srednjih škola Županija je organizirala radionicu o fiskalnoj odgovornosti, a u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i radionicu za djelatnike općina, gradova i poduzetničkih potpornih institucija "Investicijski potencijali i mogućnosti ulaganja u RH“. Potpisani su i ugovori za rekonstrukciju i dogradnju pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac. "Pravo djece s teškoćama na srednjoškolsko obrazovanje" naziv je radionice koja je inicijativom županijske Koordinacije za ljudska prava održana u Zaprešiću. "Nikad nemoj činiti drugome što tebi nije ugodno", riječi su Josipa Pisnjaka koji je u Dubravi proslavio svoj 101. rođendan! U Velikoj Gorici je održana 14. županijska izložba malih životinja. Tradicionalno Vincekovo proslavlje-no je diljem županije. U Kronici vam donosimo priču o proslavi Vincekova u kuriji Omilje u Svetom Ivanu Zelini. Dodijeljene su i nagrade "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske". Dio nagrađenih je i s područja Zagrebačke županije. U sklopu projekta "KulTura", u Jastrebarskom je otvoren turističko-informativni centar. Na kraju, želim puno uspjeha u ovoj poslovnoj godi-ni svim našim poduzetnicima, poljoprivrednicima, građanima...

S poštovanjem,vaš urednik

Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

na predstavila je Božića Šorgić iz tvrtke "Oikon", koja ga je i izradila.

- Izrada strateške procjene utjecaja na oko-liš zahtjevna je administrativna procedura, kako bi se već u planskoj fazi izrade Master-plana izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš. Strateška studija nije analizirala kon-kretne projekte, nego mjere koje pokazuju na koji način postići određeni cilj - rekla je B. Šorgić.

koji 'otvara' put za sufinanci-ranje svih infrastrukturnih, organizacijskih i upravljač-kih projekata prometnoga sustava na promatranome području iz fondova Europ-ske unije. Naglasio je da je

po prvi puta u RH izrađen sveobuhvatni dokument koji

će omogućiti zajedničko planira-nje prometnoga sustava na području

triju jedinica regionalne samouprave. Nakon javne rasprave i prihvaćanja ili od-

bijanja eventualnih primjedbi izradit će se konačni prijedlog Masterplana koji će biti upućen na usvajanje Gradskoj skupštini Gra-da Zagreba i županijskim skupštinama Zagre-

54 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Mladom poduzetniku, poput mene, ovo je veliki poticaj i dobar 'skok za početak'. Zahvalan sam Razvojnoj agenciji na ovakvoj prilici - komentirao je Josip Svilić iz Luke pored Vrbovca nakon što je s direktorom Razvoj-ne agencije Zagrebačke županije Stipom Velićem potpisao, krajem siječnja, ugovor o dodjeli bespo-vratne potpore za samozapošlja-vanje. Svilić je lani u prosincu otvorio obrt za održavanje i po-pravak motornih vozila. Jedan je od 19 obrtnika i poduzetnika koji su od Razvojne agencije, u sklopu projekta "Nova prilika - Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Za-grebačke županije", dobili potpo-ru za samozapošljavanje u iznosu od po 35.000 kuna. Svi oni mogu ostvariti i potporu za samozapo-šljavanje od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (što ih je većina već i učinila), pa minimalni iznos potpore za njihov ulazak u svi-jet poduzetništva doseže 90.000 kuna.

NOVA PRILIKA - LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPOŠLJAVANJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Bespovratnih 90.000 kuna za ulazak u svijet poduzetništva

- Ovim projektom pomažemo ljudima koji žele uspješno pliva-ti u svijetu poduzetništva. Pozi-vam ih da prate i javne pozive i natječaje Županije za dodjelu potpora za razvoj gospodarstva, kojima dodatno mogu olakšati svoje prve poduzetničke kora-ke - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak, dodajući da je raduje što će i dobitnici potpora za samozapošljavanje ubuduće doprinositi dobrim gospodar-skim kretanjima u županiji.

- Nadam se da će razvojem svojih tvrtki i obrta i oni doći u fazu zapošljavanja novih radnika i time pridonositi da Zagrebačka županija bude gospodarski još uspješnija - rekla je zamjenica Žužak.

Potporu za samozapošljava-nje, temeljem lani raspisanoga javnog poziva, mogli su dobiti pripadnici tzv. ranjivih skupina (žene, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe mlađe od 29 i stari-je od 50 godina), koji su u trenut-ku podnošenja zahtjeva bili ne-zaposleni. Dodijeljena potpora može se koristiti za kupnju stro-jeva, tehnike i opreme za obav-ljanje djelatnosti, kupnju ured-skog namještaja i licenciranih IT programa, za plaćanje obaveznih doprinosa za samozaposlenu osobu, zakup poslovnoga pro-stora, knjigovodstvene usluge... Sredstva za provedbu ovoga pro-jekta osigurana su iz Europskoga socijalnog fonda.

❛ Potporu je dobilo 19 obrtnika i poduzetnika koji su ispunili uvjete iz javnoga poziva Razvojne agencije

Uz 35.000 kuna od Razvojne agencije Zagrebačke županije, poduzetnici koji pokreću vlastiti posao mogu dobiti i potporu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 55.000 kuna

POSLOVNA SURADNJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Kamatna stopa poduzetničkih kredita već od 0,3 postoKroz tri kreditna programa HBOR-a, Zagrebačka županija će kamatnu stopu sufinancirati s jednim postotnim poenom

Mikro, mali i sred-nji poduzetni-ci koji ulažu na području Zagrebačke župani-je mogu dobiti kredit uz kamatnu stopu već od 0,3 posto. Ugovor o poslovnoj suradnji, koji subvencionira-njem kamate omogu-ćuje povoljnije kredite, potpisale su zamjenica župana Nadica Žužak i rukovoditeljica Di-rekcije za razvoj Hrvatske banke za obnovu i ra-zvoj (HBOR) Danijela Maršić Peica. Ugovo-rom se Zagre-bačka županija obvezuje sufinanci-rati kamatu poduzetničkih kredita, kroz tri kreditna pro-grama HBOR-a, u visini od jed-nog postotnog poena.

- Ovaj hvalevrijedan ugovor omogućuje našim poduzetnici-ma jeftiniji kapital. Vjerujem da će on doprinijeti da se oni do-datno aktiviraju i još intenziv-nije investiraju - po potpisiva-nju ugovora rekla je zamjenica Žužak, dodavši da je krajnji cilj da Zagrebačka županija gospo-

darski bude još jača, a poduzetnici konkuren-

tniji. Prihvatljivi korisnici

subvencionirane kamate su trgovačka društva, obrti i fizičke osobe koje obavljaju sa-mostalnu djelatnost, kao i pro-fitne ustanove i zadruge. Kredit se može dobiti kroz HBOR-ove kreditne programe "Poduzet-ništvo mladih, žena i početnika", "Investicije privatnog sektora" i "Obrtna sredstva".

- Zagrebačka županija je prva županija s kojom smo potpisali ugovor o sufinanciranju kamate za obrtna sredstva. Podržavamo

ovakvu suradnju, vjerujem da će ona doprinijeti razvoju gos-podarstva i povećanju zaposle-nosti. Pozivam i gradove unutar županije da se, ako su u moguć-nosti, priključe ovome sporazu-mu i osiguraju dodatna sredstva subvencije - rekla je Danijela Maršić Peica.

Prihvatljivim korisnicima kre-dit može biti odobren izravno putem HBOR-a ili putem poslov-nih banaka. Kreditni potencijal je 30 milijuna kuna, a ovisno o mogućnostima Županije moći će se i povećati. Kamata se subven-cionira tijekom cijelog vremena otplate kredita.

❛Pozivam gradove unutar županije da se, ako su u mo-gućnosti, priključe ovome sporazumu i osiguraju dodatna sredstva subvencije - rekla je Danijela Maršić Peica, ruko-voditeljica Direkcije za razvoj HBOR-a

❱ Sredstva za provedbu projekta osigurana su iz Europskoga socijal-nog fonda

KAMATA SE SUBVENCIONIRA TIJEKOM CIJELOG

VREMENA OTPLATE KREDITA

76 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. GOSPODARSTVOVIJESTI

❱ Ove godine trebala bi početi realizacija 33 milijuna eura vrijedne investicije u općini Jakovlje - gradnja tvornice za proizvodnju dijelova za avio industriju

ÎRazvoj poduzetništva i opremanje poduzetničkih zona Zagrebačka županija aktivno podupire već dva desetljeća. Lani je malim i srednjim podu-zetnicima isplatila 7,27 milijuna kuna bespovratnih potpora, a novac za poticanje poduzetniš-tva osiguran je i u ovogodišnjem proračunu. Novac je osiguran i za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Potpore Županije

ZA DOMOVINU SU DALI NAJVRJEDNIJE ŠTO SU IMALI

Spomenik u sjećanje na trojicu poginulih branitelja iz Bregene

Radionica je organizirana za predstavnike gradova i općina i poduzetničkih potpornih institucija

ANALIZA FINANCIJSKE AGENCIJE (FINA-e) O POSLOVANJU PODUZETNIKA U 2018. GODINI

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA ORGANIZIRALO RADIONICU 'INVESTICIJSKI POTENCIJALI I MOGUĆNOSTI ULAGANJA U HRVATSKU'

Raste broj poduzetnika koji posluju na prostoru županije, kao i broj radnika koje poduzetnici zapošljavaju

Kako na prostor županije privući nove investicije

U središtu Bregane postav-ljen je spomenik trojici poginulih hrvatskih bra-nitelja - Zdravku Ba-bojeliću, Nenadu Bogunoviću i Predragu Radeku. Postavljanje je inicirao MO Bregana, na čijem su području poginuli živjeli prije dragovoljnog odlaska u Domovinski rat, a no-sitelj investicije bio je Grad Samobor. Sveča-nosti otkrivanja spo-menika prisustvovao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Spomenik su otkrili članovi obitelji poginulih.

- Ovo spomen obilježje neka bude putokaz svima koji se s vre-menom na vrijeme pogube, koji ne znaju kojim putem krenuti. Neka bude inspiracija i ohrabre-nje svima koji su slabi, svima koji su u iskušenju napustiti Hrvat-sku ili ostati u njoj. Neka imena uklesana u spomenik budu inspi-racija za ostanak, neka podsjeća-ju, poglavito mlade, kako je bilo teško stvoriti i obraniti domovi-nu - rekao je ministar, dodavši da

je u Domovinskome ratu najveća snaga bila zajedništvo.

- Očuvajmo to zajedništvo, bu-dimo ponosni na sve ono što smo zajedno učinili, a učinili smo ve-lebna djela - rekao je Medved.

U ime župana Zagrebačke žu-panije svečanosti otkrivanja

spomenika prisustvova-la je njegova zamjenica

Nadica Žužak. Zahva-lila je svima koji su pomogli podizanje spomenika.

- Ovaj spomenik je put kako čuvati sjećanje

na one koji su za domovinu dali najvrjednije što su imali, svoj život. Trebamo im biti vječ-no zahvalni - rekla je zamjenica, dodavši da Županija izvrsno su-rađuje s hrvatskim braniteljima, sufinancirajući njihove projekte i aktivnosti braniteljskih udruga.

- Tako će biti i ubuduće - rekla je.

Prisutnima su se također obratili zamjenik župana Hrvoje Frankić, gradonačelnik Samobo-ra Krešo Beljak i prvi ratni zapo-vjednik 151. samoborske briga-

de pukovnik Adolf Paar. - Budite ponosni, žr-

tva ovo trojice branite-lja nije bila uzaludna. Ugradili su svoj život u temelje naše domovine - poručio je Paar. Spo-menik je blagoslovio upravitelj župe sv. Iva-na Krstitelja u Lugu vlč. Josip Čulig.

S ciljem jačanja kapaciteta za privlačenje investici-ja, Ministarstvo gospo-darstva, poduzetništva i obrta organiziralo je u suradnji sa Zagre-bačkom županijom radionicu "Inve-sticijski potenci-jali i mogućnosti ulaganja u Repu-bliku Hrvatsku". Namijenjena je bila predstavnicima

gradova i općina i poduzetnič-kih potpornih institucija.

- Privlačenje investicija je izu-zetno težak i zahtjevan posao.

Hrvatska je, kao mala ze-mlja, izložena velikoj

konkurenciji drugih zemalja, no ima dobar geografski položaj, dobar pristup lukama i dobru infrastruk-

turu. To je ono što Ministarstvo komu-

Broj radnika zaposlenih kod poduzetnika koji posluju u Zagrebačkoj županiji porastao je od 2001. do 2018. za 106 posto. Pokazuje to nedavno objavljena analiza FINA-e, koja prema ovome pokazatelju svrstava Zagrebačku županiju na prvo mjesto u državi. Godine 2001. poduzetnici u Zagrebačkoj županiji zapošljavali su 29.213 radnika, da bi 2018. taj broj pora-stao na 60.182 radnika. Usporedo s rastom broja zaposlenih rastao je i broj poduzetnika, za 151 po-

sto. Godine 2001. bilo ih je 3419, a 2018. godine 8589.

Na prostoru Zagrebačke župa-nije trenutno je aktivna 31 podu-zetnička zona. Iz podataka FINA-e vidljivo je da u njima kontinuira-no raste broj poduzetnika koji na razini države ostvaruju zavidne rezultate. Prema njihovim uku-pnim prihodima ostvarenima u 2018., u iznosu od 54 milijarde kuna, Zagrebačka županija se na-lazi na drugome mjestu u RH, od-mah iza Grada Zagreba.

I lani je na prostoru Zagrebačke

županije realizirano više investi-cija, među kojima su najznačaj-nije novi sortirni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici, vrijedan 350 milijuna kuna, i tvornica svje-že tjestenine u Zaprešiću, u koju je uloženo 38 milijuna kuna. Ove godine trebala bi početi realizaci-ja 33 milijuna eura vrijedne inve-sticije u općini Jakovlje - gradnja tvornice u kojoj će se proizvoditi dijelovi za avio industriju. Tvor-nica će, u visokotehnološkoj pro-izvodnoj djelatnosti, zaposliti oko 600 radnika.

❱ Kroz Zagrebačku županiju prolaze svi važniji prometni koridori, a njezina je prednost i blizina Zagreba i susjedne Slovenije

❱ Govorilo se o promociji Hrvatske kao investicijske destinacije, podršci investicijama, poticanju i katalogu investicijskih projekata, projektima javno-privatnoga partnerstva...

U ŽUPANIJI JE TRIDESETAK AKTIVNIH

PODUZETNIČKIH ZONA, INFRASTRUKTURNO

DOBRO OPREMLJENIH

SPOMENIK SU OTKRILI

ČLANOVI OBITELJI POGINULIH

Nenad Bogunović je poginuo kod Novske, Predrag Radek u Perušiću, a Zdravko Babojelić u Dvoru na Uni

nicira prema stranim investito-rima - u uvodu radionice rekla je Božica Lapić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Rekla je i da je Ministar-stvu neophodna suradnja s žu-panijama i jedinicama lokalne samouprave jer investicije se, naglasila je, događaju na tere-nu.

Radionica je bila podijeljena

u nekoliko cjelina, pa se, uz ostalo, govorilo o promociji Hrvat-ske kao investicijske destinacije, podršci investicijama, poti-canju i katalogu inve-sticijskih projekata, projektima javno-privatnoga partner-stva...

U ime Županije sudionike radionice pozdravi-la je zamjenica župana Nadica Žužak.

- Kada govorimo o investici-jama, Zagrebačka županija je na iznimno dobrom promet-nom položaju. Kroz županiju prolaze svi prometni korido-ri, a naša je prednost i blizina Zagreba i susjedne Slovenije.

Uz to, imamo i tri-desetak aktivnih poduzetničkih zona, infrastrukturno do-bro opremljenih. I kao javna uprava konstantno smo na usluzi investitori-ma. A da smo im zanimljivi pokazuju značajne investicije. Primjerice, prošle godine je u Velikoj

Gorici otvoren novi sortirni centar Hrvatskih pošta, a u Za-prešiću najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj - rekla je zamjenica župana podsjetivši da će se u Jakovlju uskoro poče-ti graditi tvornica za proizvod-nju dijelova za avio industriju, investicija od 33 milijuna eura, koja će otvoriti 600 radnih mje-sta. Podsjetila je i na potpore koje poduzetnicima osigurava Zagrebačka županija.

98 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. VIJESTIŠKOLSTVO

Ažuriran je WebGIS pre-glednik (web aplika-cija) poduzetničkih zona Zagrebačke žu-panije. Preglednik je još 2016. izradio Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije kako bi informacije o poduzet-ničkim zonama, unesenima u

Projekt je vrijedan 2,7 milijardi kuna, a s 85% sredstava sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I GRADNJA DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE HRVATSKI LESKOVAC - KARLOVAC

Ažuriran WebGIS preglednik poduzetničkih zona

Početak gradnje nizinske pruge od Rijeke do Zagreba Potpisan je 2,7 milijardi kuna vrijedan ugovor o rekon-strukciji postojećeg i grad-nji drugog kolosijeka že-ljezničke pruge Zagreb-Rijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, u duljini od 44 kilo-metra. Realizacija projekta trajat će četiri godine, a obuhvatit će, uz ostalo, gradnju sedam nad-vožnjaka, odnosno podvožnjaka, modernizaciju željezničko-ce-stovnih prijelaza i ugradnju mo-dernoga signalno-sigurnosnog sustava. Također, rekonstruirat će se željeznički kolodvori Hr-vatski Leskovac, Jastrebarsko i Karlovac te stajališta Mavračići, Desinec, Domagović i Lazina, dok će se postojeći kolodvori Horvati, Zdenčina i Draganići prenamije-niti u stajališta. Projekt se, s 85% potrebnih sredstava, sufinancira iz Kohezijskog fonda EU. Nakon njegova završetka, najveća dopu-štena brzina na pruzi bit će 160 kilometara na sat.

"Rekonstrukcija postojeće pru-ge i gradnja još jednog kolosijeka unaprijedit će, ne samo prigrad-ski promet Zagreba i Karlovca, već će u konačnici utjecati i na

Korištenjem preglednika poduzetnici mogu na jednostavan način saznati osnovne podatke o poduzetničkim zonama

konkurentnost luke Rijeka, po-boljšanjem njezine povezanosti sa srednjom Europom", nagla-šeno je za potpisivanja ugovora. U Karlovcu su ga potpisali mini-star mora, prometa i infrastruk-ture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić i ravnatelj Središnje agen-cije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric.

- Potpisali smo ugovor za je-dan od najvećih infrastrukturnih

projekata u RH, čime je počela gradnja nizin-

ske pruge prema Rijeci - rekao je ministar Butković. Potpisivanju ugo-vora prisustvovao

je i predsjednik Vla-de RH Andrej Plenko-

vić, a u ime Zagrebačke županije pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Ne-nad Babić.

prostorne planove, bile dostu-pne potencijalnim investitori-ma.

- Korištenjem preglednika poduzetnici mogu na jedno-stavan način saznati osnovne podatke o poduzetničkim zona-ma, poput prostornog položaja svake zone, njezine udaljenosti od glavnih prometnica i naselja, koliko je slobodnih površina u zoni, koje se djelatnosti u njoj mogu obavljati... - kaže Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda, dodajući da se smještaj zone može vidjeti na geografskoj

NAJVEĆA DOPUŠTENA

BRZINA NA PRUZI BIT ĆE 160 KILOMETARA

NA SAT

karti, na zračnim snimkama te na topološkim i katastarskim podlogama.

- Izrada i ažuriranje aplika-cije predstavlja važan korak u razvoju informacijskog sustava prostornog uređenja Zagrebač-ke županije - kaže Ž. Kučinić. Preglednik je ažuriran u su-radnji s Razvojnom agencijom Zagrebačke županije i tvrtkom GDi d.o.o. iz Zagreba.

Trenutno Zagrebačka župa-nija ima 31 poduzetničku zonu. Broj poduzetnika u njima, iz go-dine u godinu, raste.

❱ Smještaj zona u prostoru može se vidjeti na geografskoj karti, na zračnim snimkama te na topološkim i katastarskim podlogama

RADIONICA ZA VODITELJE RAČUNOVODSTVA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

Fiskalna odgovornost školskih ustanova

Za ravnatelje, tajnike i vo-ditelje računovodstva u osnovnim i srednjim školama, Zagrebačka županija organizirala je sredi-nom siječnja u Samoboru radi-onicu "Zakon o fiskalnoj odgo-vornosti". Govorilo se o Uredbi o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvješta-ja o primjeni fiskalnih pravila za proračunske korisnike, s poseb-nim osvrtom na sustav fiskalne odgovornosti školskih ustano-va. Radionica je organizirana za predstavnike svih osnovnih i srednjih škola kojima su osniva-či Zagrebačka županija i gradovi Velika Gorica, Zaprešić, Samobor i Vrbovec.

Uredbu o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgo-vornosti Vlada RH je do-nijela lani u listopadu.

- Zagrebačka župani-ja, kroz Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu financijski brine o 44 proračunska korisnika u školstvu. Isto tako brine i da ovi korisnici posluju i svoje financije

vode u skladu sa zakonom. Lani se promijenio Zakon o fiskalnoj odgovornosti, na snagu je stupila i nova Uredba o fiskalnoj odgo-vornosti, pa smo odlučili organi-zirati ovu edukaciju kako bi pro-

računskim korisnicima olakšali ispunjavanje novoga upitnika i donošenje izjave o fiskalnoj od-govornosti - pojasnila je Ivančica Prugovečki iz UO za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije.

Izjavom o fiskalnoj odgovorno-sti ravnatelji školskih ustanova potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredsta-va te učinkovito funkcioniranje sustava financijskog upravlja-nja. Izjava se daje temeljem

popunjenog upitnika o fiskalnoj odgovor-

nosti, raspoloži-vih informacija o radu ustano-ve, rezultati-ma unutarnje i

vanjske revizije te vlastite procje-

ne.- Zbog obima posla ne stigne-

mo detaljno proučiti i obraditi sve zakone, pa su ovakve radi-onice dobrodošle kako bi mogli što bolje odgovoriti na postavlje-na pitanja u upitniku o fiskalnoj odgovornosti - komentirala je Jasenka Šeb, voditeljica računo-vodstva u OŠ Dragutina Domja-nića u Svetom Ivanu Zelini.

❱ Izjavom o fiskalnoj odgovornosti ravnatelji školskih ustanova potvrđuju zakonito, na-mjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito funkcioniranje sustava financij-skog upravljanja

❱ Realizacija projekta trajat će četiri godine, a obuhvatit će i gradnju sedam nadvožnjaka, odnosno podvožnjaka, modernizaciju željezničko-cestovnih prijelaza i ugradnju modernoga signalno-sigurnosnog sustava

Govorilo se o Uredbi o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za proračunske korisnike

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA IMA

44 PRORAČUNSKA KORISNIKA U

ŠKOLSTVU

1110 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. FINANCIJE EUROPSKI FONDOVIPOREZNI SAVJETNIK

Na otvaranje paušalnih obrta odlučuje se sve više poduzetnika prvenstveno zbog činjenice da je to najjednostavniji, ali i najjeftiniji oblik poslovanja koji ne zahtijeva vođenje niza različitih eviden-cija i mjesečno predavanje niza obraza-ca. Paušalno oporezivanje zapravo znači da se unaprijed plaća porez ovisno o pri-hodu koji je ostvaren. Da bi bilo moguće primjenjivati paušalno oporezivanje moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: pri-hodi ne smiju biti veći od 300.000 kuna, obrt ne smije biti upisan u sustav PaDV-a i ne smije obavljati poslove koji spadaju pod djelatnost slobodnih zanimanja, kao što su primjerice odvjetnici, javni bi-lježnici, veterinari, inženjeri, prevoditelji, porezni savjetnici, revizori...

1. Koje poslovne knjige je obvezan voditi paušalni obratnik?Paušalni obrtnik obvezan je voditi samo knjigu prometa, odnosno obrazac KPR koji je temelj za ispunjavanje izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak za prethodnu godinu (PO-SD obrasca). U KPR obrazac upisuju se svi računi (primici) - gotovinski i bezgotovinski.

2. Koji je rok za predaju Obrasca PO-SD i kome se on predaje?Rok za predaju PO-SD obrasca za prethodnu godinu je 15. siječnja, a predaje se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u papirnatom obli-ku ili elektroničkim putem preko e-Porezne. Na temelju tih podatka Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza.

3. Ubrajaju li se u poslovne pri-mitke državne pomoći, poticaji i potpore?Da, u poslovne primitke ulaze i državni ili lokalni poticaji i potpore te pomoći. Ako ostvareni primici zajedno s primicima državnih pomoći, potpora i poticaja prijeđu iznos od 300.000 kuna, smatra se da su prestali uvjeti za paušalno oporezivanja dohotka.

4. Ubrajaju li se u poslovne primit-ke potpore za samozapošljava-nje koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje?Ne, na potporu isplaćenu od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dodijeljenu radi samoza-pošljavanja sukladno posebnim propisima na osnovi izrađenog poslovnog plana za zapošljavanje

putem otvaranja obrta ne plaća se porez na dohodak, te se stoga ona niti ne uključuje u primitke koje je potrebno navesti u obrascu PO-SD. Potporu treba opravdati kopijom ugovora o dodjeli potpore za samo-zapošljavanje s HZZ-om.

5. Koji je postupak s nenaplaće-nim računima?Ako do kraja godine porezni obve-znik nije uspio naplatiti sve izdane račune, obrascu PO-SD potrebno je priložiti tablicu u kojoj treba navesti ime, adresu i OIB tvrtke od koje potražujete novac, datum izdavanja računa, izvršenja isporuke i dospije-ća plaćanja.

6. Što provjerava Porezna uprava nakon primitka Obrasca PO-SD?Porezna uprava provjerava jesu li podaci iz obrasca usklađeni s uplatama na žiro-račun obrta te utvrđuje jesu li primici veći ili manji od onih utvrđenih poreznim rješenjem.

7. Kako se utvrđuje godišnji pau-šalni dohodak?Prema Pravilniku o paušalnom opo-rezivanju samostalnih djelatnosti godišnji paušalni dohodak utvrđuje se u skladu sa sljedećom tablicom:

8. Što je godišnji paušalni doho-dak?Godišnji paušalni dohodak je iznos maksimalnog godišnjeg primitka u pojedinom razredu umanjen za po-rezno priznate izdatke u iznosu od 85% godišnjeg paušalnog dohotka i predstavlja poreznu osnovicu za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza. Porezno priznati izdaci uključuju sve uplaćene doprinose za obvezna osiguranja po posebnim propisima.

9. Kako se utvrđuje godišnji pau-šalni dohodak?Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavlja-nja djelatnosti, a dohodovni razred

utvrđuje se tako da se prosječni mjesečni primitak ostvaren tijekom razdoblja u kojem se djelatnost obavlja (ukupni primitak podijeljen s brojem mjeseci obavljanja djelat-nosti) množi s 12. Na jednaki način utvrđuje se i paušalni dohodak za registrirani sezonski obrt.

10. Kako se utvrđuje iznos go-dišnjeg paušalnog poreza na dohodak?Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se primjenjujući poreznu stopu 12% na godišnji paušalni dohodak, a taj iznos povećava se za prirez porezu na dohodak u skladu s odlukom jedinice lokalne samo-uprave odnosno grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Mje-sečni paušalni porez na dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci u kojima porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost.

11. Što se događa ako se tijekom godine promijene uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka?Ako se po isteku kalendarske godine temeljem podataka iz obrasca PO-SD utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, porezni obveznik je obvezan uplatiti

razliku s danom podnošenja navede-nog obrasca. To znači da porezni ob-veznik prilikom ispunjavanja obrasca PO-SD mora provjeriti je li uplatio dovoljan iznos te, po potrebi, uplatiti razliku prilikom predaje obrasca.

12. Što se događa ako Porezna uprava utvrdi da je preplaćen godišnji paušalni porez na dohodak?U slučaju da Porezna uprava utvrdi da je preplaćen porez na doho-dak, preplaćeni iznos ne vraća se automatski. Naime, preplaćeni paušalni porez na dohodak i prirez za proteklu kalendarsku godinu, vraćaju se na zahtjev ili se u skladu sa zakonom uračunavaju u obvezu za iduće razdoblje.

Paušalni porez na dohodak

Energetski je obnovljena zgrada OŠ Sveta Nede-lja. Sredstva za obnovu, preko 9,2 milijuna kuna, osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj i, u jednakim omjerima, proračuna Zagrebačke županije i Grada Svete Nedelje.

- Računi za plin već sada su 50 posto niži - za završne konferen-cije projekta obnove ustvrdila je ravnateljica škola Anica Magda-lenić. Rekla je da se nakon obno-ve osjeća zadovoljstvo i učenika i učitelja.

- Nema više prozora koji se klimaju, kroz koje puše vjetar... Osim izmjene vanjske stolarije, nove fasade, rekonstrukcije ra-dijatorskoga grijanja..., u sve uči-onice uvedena je klimatizacija,

ENERGETSKI JE OBNOVLJENA ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE SVETA NEDELJA

Računi za plin već sada su 50 posto niži

❛Energetski smo obnovili i područnu školu u Kerestincu, no tu naša ulaganja u školstvo nisu stala. Cilj nam je da do kraja ove godine za-počne i gradnja nove škole u Strmcu - ustvrdio je gradona-čelnik Svete Nedelje Dario Zurovec

Sredstva za obnovu, preko 9,2 milijuna kuna, osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj i, u jednakim omjerima, proračuna Zagrebačke županije i Grada Svete Nedelje

obojani su svi zidovi..., pa nam se sada prostor škole čini puno prostranijim - rekla je ravnate-ljica. Dario Zurovec, gradonačel-nik Svete Nedelje, rekao je da je energetska obnova svetonedelj-ske škole prva veća investicija na području ovoga grada za koju su dobivena europska sredstva.

- Energetski smo obnovili i po-

dručnu školu u Kerestincu, no tu naša ulaganja u škol-stvo nisu stala. Cilj nam je da do kraja ove godine za-počne i gradnja nove osmo-godišnje škole u Strmcu. Opet u suradnji sa Župani-jom i opet u omjeru 50:50 - rekao je Zurovec. Završnoj konferenciji projekta ener-

Godišnji primitak

Godišnji paušalni dohodak

Godišnji paušalni porez na dohodak

0 - 85.000 kn 12.750 kn 1530 ka

iznad 85.000 kn do 115.000 kn 17.250 kn 2070 kn

iznad 115.000 kn do 149.500 kn 22.425 kn 2691 kn

iznad 149.500 kn do 230.000 kn 34.500 kn 4140 kn

iznad 230.000 kn do 300.000 kn 45.000 kn 5400 kn

getske obnove svetonedeljske škole, uz ostale, prisustvovala je i zamjenica župana Nadica Žužak.

- Odobreno nam je europsko sufinanciranje za energetsku obnovu još četiri škole, a šest spremnih projekata čeka raspi-sivanje novoga natječaja. Dosad smo u prijavljivanju projekata bili dosta uspješni, vjerujem da će nam proći i pripremljeni pro-jekti - rekla je zamjenica, dodavši da bi bilo lijepo kada bi Županija i s drugim jedinicama lokalne sa-mouprave imala suradnju kakvu ima sa Svetom Nedeljom. Govori-la je i o ostalim ulaganjima Župa-

nije u podizanje standarda ob-razovanja, za što se troši gotovo 50 posto izvornoga proračuna.

Prisutnima se obratio i Pre-drag Čuljak iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovi-tost, posredničkoga tijela pre-ko kojega su, kroz Operativni program "Konkurentnost i ko-hezija", i isplaćena europska sredstva za energetsku obno-vu.

Projekti sufinancirani europskim novcem

U tijeku je energetska obnova zgrade Srednje škole Vrbo-vec, zgrade velikogoričkih srednjih škola (Strukovne, Ekonomske i Gimnazije) i zgrade Područne škole Rakov Potok.

Tijekom godine počet će i ener-getska obnova zgrade Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Iva-nić-Gradu. Nositelj svih projeka-ta je Zagrebačka županija, njezin Upravni odjel za fondove EU, regionalnu i međunarodnu su-radnju. Više o projektima može se pronaći na mrežnoj stranici www.euinfo.hr.

SREDNJA ŠKOLA VRBOVEC Ukupna vrijednost projekta: 13,7 milijuna kuna Bespovratna sredstva iz EFRR-a: 6,26 milijuna kuna Sredstva Zagrebačke županije: 7,45 milijuna kuna

ZGRADA VELIKOGORIČKIH SREDNJIH ŠKOLA Ukupna vrijednost projekta: 30,8 milijuna kunaBespovratna sredstva iz EFRR-a: 15,15 milijuna kunaSredstva Zagrebačke županije: 15,66 milijuna kuna

PODRUČNA ŠKOLA RAKOV POTOK Ukupna vrijednost projekta: 2,4 milijuna kunaBespovratna sredstva iz EFRR-a: 856.055 kunaSredstva Zagrebačke županije: 1,5 milijuna kuna

OSNOVNA ŠKOLA STJEPANA BASARIČEKA Ukupna vrijednost projekta: 15,2 milijuna kunaBespovratna sredstva iz EFRR-a: 4,8 milijuna kunaSredstva Zagrebačke županije: 10,4 milijuna kuna

1312 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

STRUČNI SKUP KOORDINACIJE ZA LJUDSKA PRAVA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

'Pravo djece s teškoćama na srednjoškolsko obrazovanje' U panel raspravi sudjelovali su Darko Kobetić - ravnatelj Profectusa, Andrej Peklić - ravnatelj OŠ 'Pavao Belas', Ksenija Pavlović - ravnateljica SŠ 'Ivan Švear' i roditelji djece s posebnim potrebama Tihana Ostreš i Dubravka Geller

Inicijativom Koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije u Zaprešiću je kra-jem siječnja održan stručni skup Pravo djece s teškoćama na srednjoškolsko obrazovanje.

- Županija dugi niz godina ulaže u obrazovanje, a u to se, uz kapitalnu gradnju i nagrađiva-nje učenika i nastavnika, ubraja i briga za učenike koji imaju teš-koće u razvoju. Od 2007. Župa-nija sudjeluje u projektu "Prsten potpore", u kojega je uključeno 130 učenika osnovnih škola, a današnjim stručnim skupom dodatno osvještavamo problem djece s teškoćama u razvoju u srednjoškolskom obrazovanju. Onoga trenutka kada osvijesti-mo o kakvom se izazovu radi moći ćemo ga i početi rješavati - rekla je Mirela Katalenac, pro-čelnica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, koja je stručnome skupu prisustvovala u ime Županije.

Predavač je bio Darko Kobe-tić, ravnatelj Centra znanja Pro-fectus.

- U praksi se pokazalo da ne-

mamo dovoljan izbor adekvatnih, tržištu rada prilagođenih po-moćnih zanimanja za učenike s teškoćama u razvoju. Često re-doviti programi ob-razovanja nisu dobro rješenje, jer su oni za neke učenike s teškoćama, presloženi. Tu zapravo u srednjoškolskom obrazovanju dolazi u pitanje i pravo učenika na daljnje školo-vanje. U pitanje dolazi i smisao

ulaganja u njih kroz vrtiće i osnovne škole ako nema zaokružene podrške i na kraju osposobljene osobe koja se samostalno može uključiti na tržište rada - rekao je Ko-betić. Konkretnim rješenjem smatra povezivanje tržišta rada sa sposobnostima, potrebama i interesima učenika, a u skladu s time i prilagodbu programa njihova srednjoškolskog obra-zovanja.

Rudolf Vujević, predsjednik Koordinacije za ljudska prava, rekao je da će se ovakve teme i dalje aktualizirati u okviru pro-grama rada Koordinacije.

Nakon uvodnoga izlaganja održana je panel rasprava u ko-joj su, osim Darka Kobetića, su-djelovali Andrej Peklić, ravna-telj OŠ "Pavao Belas" iz Brdovca, Ksenija Pavlović, ravnateljica SŠ "Ivan Švear" iz Ivanić-Gra-da i roditelji djece s posebnim potrebama Tihana Ostreš i Du-bravka Geller.

❛U praksi se pokazalo da nemamo dovoljan izbor tržištu rada prilagođenih pomoćnih zanimanja za učenike s teškoćama u razvoju - rekao je Darko Kobetić, ravnatelj Centra znanja Profectus

O dosadašnjim iskustvi-ma u provedbi kuriku-larne reforme "Škola za život", s učiteljima SŠ Dragutina Stražimira u Sve-tom Ivanu Zelini i OŠ Sveta Ne-delja razgovarala je početkom godine ministrica znanosti i ob-razovanja Blaženka Divjak.

- Nema boljega načina da se osjeti bilo škole i sazna 'kako ide reforma' od razgovora s oni-ma koji je provode - rekla je mi-nistrica, dodavši da kada učitelji motiviraju učenike da uče kroz rad i projekte onda je i program škole atraktivan.

- Moj je dojam da su učitelji dobro prihvatili reformu, da je ona naišla na odobravanje, no, iskreno, ima još puno pitanja.

MINISTRICA OBRAZOVANJA U SVETOM IVANU ZELINI I SVETOJ NEDELJI RAZGOVARALA S UČITELJIMA O PROVEDBI KURIKULARNE REFORME

Učenike treba pripremati za izazove koji ih čekaju u životu

godine više od 50 posto pro-računa uložiti u obrazovanje, s naglaskom na gradnju škola i dvorana. Vjerujem da će to do-prinijeti da obrazovanje bude još kvalitetnije. Zajednički nam je cilj da učenici u školi provode puno više vremena nego danas, no da bi se to moglo i provesti potreban je jednosmjenski rad u svim školama - rekla je zamje-nica Žužak, dodavši da učenike treba pripremati za izazove koji

ih čekaju u životu. Također, rekla je da je zgrada OŠ Sveta Nedelja energetski obnovljena i sredstvima Zagrebačke županije i da Županija trenutno pripre-ma projekte za energet-sku obnovu još šest škola, među njima i Srednju ško-lu Dragutina Stražimira.

❱ U obrazovanje će ove godine biti uloženo više od 50 posto proračuna Županije. Naglasak je na gradnji škola i sportskih dvorana.

❛Za razliku od nekih drugih osnivača, Zagrebačka župani-ja se može pohvaliti svojom brigom o školstvu - poručila je ministrica Divjak

Rečeno je da programi strukovnoga obrazovanja trebaju biti puno bliži tržištu rada i da u njih treba uključiti i poslodavce

da se neke stva-ri još unaprijede - dodala je mini-strica. Govoreći o centrima kompe-tentnosti u strukov-

nom obrazovanju, a jedan od njih bit će i na područ-ju Zagrebačke župani-je, rekla je da programi strukovnoga obrazovanja trebaju biti puno bliži tr-žištu rada i da u njih tre-ba uključiti i poslodavce. Pohvalila je Zagrebačku županiju, njezina ulaganja u obrazovanje.

- Vidi se da Zagrebačka župa-nija, kao osnivač, skrbi o škola-ma. Za razliku od nekih drugih

osnivača Zagrebačka žu-panija se može pohva-

liti svojom brigom o školstvu - rekla je ministrica. Njezinu razgovoru s učitelji-ma prisustvovala je i zamjenica župana

Nadica Žužak. - Županija će ove

Budimo svjesni da se tridese-tak godina nije ništa mijenjalo, pogotovo ne u srednjoškolskom obrazovanju. Zadovoljna sam s danas postavljenim pitanjima nastavnika i njihovom brigom

ŽUPANIJA TRENUTNO

PRIPREMA PROJEKTE ZA ENERGETSKU OBNOVU

JOŠ ŠEST ŠKOLA

1514 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020.

Sjednicu je održao Savjet za socijalnu skrb Zagrebačke županije. Prihvaćeno je iz-vješće o lanjskome radu i usvojen plan rada za ovu godinu.

Sjednica je održana u Domu za

starije osobe Bistra. S radom ove ustanove prisutne je upoznala rav-nateljica Doma Snježana Filipović, i sama članica Savjeta za socijalnu skrb. Dom je otvoren 2009., skrbi o pokretnim i nepokretnim osoba-

ma, a ujedno je i prvi privatni specijalizirani dom za oboljele od Alzheimerove bolesti i de-mencije.

- Državni i županijski domo-vi imaju ogromne liste čeka-nja, no i mi 'imamo pritisak', naročito za teže slučajeve zdravstvene njege. Međutim, već duže vrijeme smo suo-čeni s nedostatkom zdrav-

1514 Ž KŽ K ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRBZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

vima županije.- Iako situacija nije

alarmantna, nedosta-ju nam pedijatri, gi-nekolozi, radiolozi... - upozorio je Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije. Rekao je također da je apsurd hrvatskoga zdravstva što je kontrola nad financiranjem centra-

Na prostoru županije nema državnoga doma socijalne skrbi, a potrebe na terenu su, rečeno je, velike

PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O LANJSKOME RADU I USVOJEN PLAN RADA SAVJETA ZA ZDRAVLJE ZA OVU GODINU SUFINANCIRANJE DODATNOG TIMA HITNE MEDICINE

U DOMU ZA STARIJE OSOBE BISTRA ODRŽANA SJEDNICA SAVJETA ZA SOCIJALNU SKRB ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Jednaka dostupnost zdravstvene zaštite u svim dijelovima županije 'Starimo kao nacija i potrebe za hitnom medicinom sve su veće'

I domovi za starije osobe suočeni su s nedostatkom zdravstvenoga osoblja

skrbi, a potrebe na terenu su, re-kao je, velike.

- Postoji niz programa koji se mogu sufinancirati u privatnim domovima. Županije, gradovi i op-ćine se moraju aktivnije uključiti u socijalno planiranje, pa stoga i ini-cirati izmjene zakona. Ne može dr-žava riješiti sve probleme - rekao je Vujević.

U planu rada Savjeta za ovu go-dinu stoji uz ostalo da će ovo sa-vjetodavno tijelo predlagati razvoj mreže potrebnih kapaciteta soci-jalnih usluga, obilaziti ustanove socijalne skrbi kako bi se upoznalo s njihovim radom, surađivati s rav-nateljima zdravstvenih ustanova, centara za socijalnu skrb, organi-zacijama civilnoga društva...

❛Rad medicinskih sestara i njegovateljica daleko je teži u domovima socijalne skrbi nego u bolničkim ustanovama, pa svatko tko ima priliku odlazi raditi u bolnicu - rekla je Snježana Filipović, ravnateljica Doma Bistra

O izvješću o lanjskome radu i planu rada za ovu godinu razgovaralo se na sjednici Savjeta za zdravlje Zagrebačke županije. Na-glasak rada u ovoj godini, rekao je predsjednik Savjeta Većeslav Bergman, bit će 'borba za kadro-ve', odnosno kako osigurati i zadr-žati jednaku dostupnost primarne zdravstvene zaštite u svim dijelo-

lizirana, a odgovornost za zdrav-stvenu zaštitu decentralizirana.

- Onaj tko ima novac morao bi odgovarati za cijeli zdravstveni su-stav. Sada je odgovornost za funk-cioniranje zdravstvenog sustava na županijama, a novac za to odre-đuje država - rekao je Bergman.

Ksenija Čuljak, pročelnica Župa-nije za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, podsjetila je da je Županija u proračunu za 2020. osigurala sredstva za spe-cijalizacije liječnika i provedbu stimulativnih mjera za zadržavanje liječnika i medicinskih sestara na svome području. O tome će članove Sa-vjeta, rekla je, detaljno informirati na sljedećoj sjednici. Rekla je tako-đer da hrvatska zdrav-stvena administracija treba posvetiti više pažnje kontinuiranom ulaganju u specijaliza-ciju kadrova.

Županija je u proračunu za 2020. osigurala sredstva za specijalizacije liječnika i provedbu stimulativnih mjera za zadržavanje liječnika i medicinskih sestara na svome području

Grad Vrbovec i okolne općine sufinanciraju rad T2 tima hitne medicinske pomoći od 2016. godine ❛Apsurd hrvatskoga zdravstva je što je kontrola nad finan-

ciranjem centralizi-rana, a odgovornost za zdravstvenu zašti-tu decentralizirana - rekao je Većeslav Bergman, predsjed-nik Savjeta

DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

'Udahni za život'

Hrvatska je prva zemlja Europske unije koja, kampanjom "Udah-ni za život", uvodi nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća. Cilj je otkriti rak pluća u najranijoj fazi, kada je on, u gotovo 90 posto slučajeva, iz-lječiv. Ciljana skupina koju obuhvaća ovaj program jesu pušači, starosti od 50 do 74 godine. Glavnu ulogu u detektiranju potenci-jalnih bolesnika, a koji će potom biti upućeni na snimanje niskodozažnim CT uređajem, imaju liječnici obiteljske medi-cine.

Kako bi se što bolje upoznali

s nacionalnim programom, pr-venstveno probirom pacijenata, Dom zdravlja Zagrebačke župa-nije organizirao je u Samoboru edukaciju za liječnike obiteljske medicine - koncesionare i zapo-slenike ove zdravstvene ustano-ve.

- Obiteljska medicina je ključ uspjeha. Vi najbolje možete detektirati ljude koje bi treba-lo uputiti na snimanje nisko-dozažnim CT uređajem - oku-

pljenim liječnicima rekao je Ante Marušić, radiolog s

odjela Kardiotorakal-ne radiologije KBC-a Zagreb, voditelj edu-kacije.

Godišnje u Hrvat-skoj od raka pluća obo-

li oko 3000 osoba, a oko 2800 pacijenata, nažalost, umi-re. Cilj nacionalnoga programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je smanjiti broj oboljelih i spasiti godišnje 500 života.

❱ Ciljana skupina koju obuhvaća preventivni program jesu pušači, starosti od 50 do 74 godine

Cilj nacionalnoga programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je smanjiti broj oboljelih i spasiti godišnje 500 života

stvenoga osoblja, što se odrazilo i na naše poslovanje. Lani u rujnu smanjili smo kapacitet, na način da sada primamo samo onoliko korisnika koliko ih adekvatno možemo zbri-nuti - rekla je ravnateljica Filipo-vić, dodajući da je rad medicinskih sestara i njegovateljica daleko teži u domovima socijalne skrbi nego u bolničkim ustanovama, pa svat-ko tko ima priliku odlazi raditi u bolnicu.

Član savjeta Rudolf Vujević pod-sjetio je da na prostoru županije nema državnoga doma socijalne

Potpisan je ugovor o nastavku sufinancira-nja dodatno-ga T2 tima hitne pomoći u ispostavi Zavoda za hitnu medici-nu Zagrebač-ke županije u Vrbovcu. Tim radi u noćnoj smjeni, a zajedno ga, s ukupnim godišnjim iznosom od 200.000 kuna, sufinanciraju Grad Vrbo-vec i općine Farkaševac, Rako-vec, Dubrava, Preseka i Gradec. Vrbovec je osigurao polovicu potrebnoga iznosa, a ostatak, razmjerno broju stanovnika, okolne općine. U timu su medi-cinska sestra i vozač.

- Starimo kao nacija i potrebe

za hitnom medicinskom službom sve su veće - rekao je Davorin Gajnik, ravnatelj županijskoga Zavoda za hitnu medicinu, za-hvalivši na potpisanom ugovoru. Grad Vrbovec i okolne općine rad T2 tima hitne medicinske pomoći sufinanciraju od 2016. godine.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u Vrbovcu financira pet T1 timova (liječnik, medicin-ska sestra/tehničar, vozač).

foto

: Rad

io Vr

bove

c

GODIŠNJE U HRVATSKOJ

OD RAKA PLUĆA OBOLI OKO 3000

OSOBA

1716 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020. VIJESTI INFRASTRUKTURA

Uz gradnju novih i sanaciju postojećih cjevovoda, na području Vodoopskrbnog sustava Vrbovec bit će sagrađeno pet crpnih stanica i pet vodotornjeva te će se rekonstruirati postojeća crpna stanica 'Lonja'

U SKLOPU GRADNJE REGIONALNOGA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA 'USKORO POČINJU RADOVI NA PODRUČJU VRBOVCA, DUBRAVE, FARKAŠEVCA, GRADECA, PRESEKE I RAKOVCA

Gradnja 222,8 kilometara novih cjevovoda i rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže

U sklopu gradnje regionalno-ga vodoopskrbnog sustava "Zagreb-istok", uskoro po-činje gradnja nove i re-konstrukcija postojeće vodovodne mreže na području Vrbovca i okol-nih općina. Ugovor s izvođačima radova - Zagorje gradnjom, Aqu-atermom i Kostakom, potpisao je sredinom siječnja u Vrbovcu direk-tor Vodoopskrbe i odvodnje Zagre-bačke županije Tomislav Masten.

Na području Vodoopskrbnog sustava Vrbovec - grada Vrbovca i općina Dubrava, Farkaševac, Gra-dec, Preseka i Rakovec sagradit će se tijekom naredne četiri godine 222,8 kilometara nove i rekonstru-irati 9,3 kilometra postojeće vodo-vodne mreže, sagradit će se pet cr-pnih stanica i pet vodotornjeva te rekonstruirati postojeća crpna sta-nica "Lonja". Ukupna vrijednost ra-dova na području Vodoopskrbnog sustava Vrbovec iznosi 227 miliju-na kuna, a njihovom izvedbom pit-ku vodu iz javnoga vodoopskrbnog

sustava napokon će dobiti i stanov-nici općina Preseka i Farkaševac, u kojima sada nema ni metra javne vodoopskrbne mreže.

- Veliko hvala svima koji su za-duženi da i mještani Preseke dobi-ju pristup pitkoj i kvalitetnoj vodi, da mogu nastaviti razvijati svoja gospodarstva - nakon svečanosti potpisivanja ugovora rekao je Ni-kola Kožar, načelnik Preseke. Dra-žen Draganić, načelnik Farkaševca, rekao je da je gradnja javnoga vo-dovoda stoljetna želja stanovnika ove općine.

- Ovo je hvalevrijedan projekt čiju realizaciju s nestrpljenjem čekamo. Radovi bi trebali završiti 2023. i naši mještani će tada napo-kon moći koristiti vodu iz javnoga vodoopskrbnog sustava - rekao je Draganić. Zadovoljstvo nisu krili ni načelnica Rakovca Brankica Benc, načelnik Dubrave Tomislav Okro-ša, zamjenik načelnice Gradeca Ado Smajlović i gradonačelnik Vr-bovca Denis Kralj.

❱ Ukupna vrijednost radova na području Vodoop-skrbnog sustava Vrbovec iznosi 227 milijuna kuna, a njihovom realizacijom pitku vodu iz javnoga vodoopskrbnog sustava napokon će dobiti i stanovnici općina Preseka i Farkaševac, u kojima sada nema ni metra javne vodoopskrbne mreže

UKUPNA VRIJEDNOST

PROJEKTA RVS 'ZAGREB-ISTOK' JE 883,8

MILIJUNA KUNA

LANI SU RADOVI POČELI NA PODRUČJU

VODOOPSKRBNOG SUSTAVA IVANIĆ-GRAD

I VODOOPSKRBNOG SUSTAVA DUGO SELO

PROGRAM PRETPRISTUPNE POMOĆ EU

Izaslanstvo turskih gradova u posjetu Rugvici i Zaprešiću

U sklopu projekta Town Twinning Between Turkey and the EU, pred-stavnici 27 turskih gradova i općina posjetili su Republiku Hrvatsku. Boravili su i na po-dručju Zagrebačke županije, u Rugvici i Zaprešiću. Načelnik Općine Rugvica Mato Čičak, ujedno i predsjednik Skup-štine Zagrebačke županije, upo-znao je goste iz Turske s reali-ziranim projektima i planovima ove općine, jedne od naj-uspješnijih u državi.

- Iako je mala, naša je općina uspješna u povla-čenju europskih sredstava - rekao je Čičak. Gosti iz Turske obišli su pročistač otpadnih voda i reciklažno dvori-šte. Oba ova projekta sufinanci-rana su europskim novcem.

U Zaprešiću je tursko iza-slanstvo obišlo prostore komu-nalnog poduzeća, gdje ih je s projektom rekonstrukcije po-

stojeće i gradnjom nove vodovodne i kana-

lizacijske mreže, za što su također odobrena eu-ropska sredstva, upoznao direktor tvrtke Željko Maj-

cen. Gradonačelnik Željko Turk rekao je

da će ovaj projekt osjet-no unaprijediti život u lokalnoj zajednici.

Tursko izaslanstvo boravilo je u Hrvatskoj u sklopu projekta Town Twinning Between Turkey and the EU

ÎOsnovni dobavni sustav uključuje gradnju magistralnih vodoopskrbnih cjevo-voda u ukupnoj duljini od 27,7 kilometara: Kosnica-Hruščica, Sesvetski Kraljevec-Božjakovina i VS Cerje-VS Vukovje.

ÎNa području Vodoopskrbnog sustava Sveti Ivan Zelina rekonstruirat će se vodo-vodna mreža u ukupnoj duljini od 5,4 kilometra, sagraditi novi cjevovodi u duljini od 61,4 kilometra te sagraditi sedam precrpnih, odnosno hidrostanica.

ÎProjekt RVS "Zagreb-istok" obuhvaća i gradnju vodocrpilišta Kosnica kapaciteta 450 l/s. Gradit će se, uz ostalo, glavni objekti crpilišta, sabirni bazen s izlaznom crpnom stanicom i zgradom za dezinfekciju.Projektom je predviđena i nabava opreme za održavanje vodoopskrb-nog sustava (autocisterni, bagera, kamiona, samousisnih motornih pumpi i laboratorijske opreme za analizu vode), kao i uspostava nad-zorno-upravljačkog sustava.

ÎVodoopskrbni sustav Ivanić-Grad, na kojemu su radovi počeli lani u srpnju, uključuje rekonstrukciju cjevovoda u ukupnoj duljini od 45,5 kilometara, gradnju novih cjevovoda u duljini od 2,6 kilometara i gradnju precrpne stanice "Kloštar Ivanić".

ÎRadovi na ovom sustavu počeli su u rujnu 2019., a obuhvaćaju rekonstrukciju cjevovoda u duljini od 47,9 kilometara, gradnju nove vodoopskrbne mreže u duljini od 1,5 kilometara te gradnju crpnih stanica "Kozinšćak" i "Domobranska".

Osnovni dobavni sustav

Vodoopskrbni sustav Sveti Ivan Zelina

Vodocrpilište Kosnica

Vodoopskrbni sustav Ivanić-Grad

Vodoopskrbni sustav Dugo Selo

- Ovo je povijesni dan! O ovo-me pričamo već 50 godina. Sko-ro 50 posto Vrbovca, radi se o seoskim naseljima, sada nema javnog vodovoda - rekao je Kralj. Potpisiva-nje ugovora povi-jesnim trenutkom nazvala je Branki-ca Benc.

- Pripreme su traja-le jako dugo. Do ove smo faze došli zahvaljujući pojedincima i entuzijastima i njihovoj uporno-

sti. Ovo će omogućiti da veliki dio općine Rakovec dobije vodovod, što će podići standard stanovniš-tva, ali isto tako i mogućnosti ula-ganja - rekla je B. Benc. Što skoriji početak radova poželio je načelnik Dubrave Tomislav Okroša.

- Izuzetno sam sretan što je doš-lo do potpisivanja ugovora s izvo-đačima radova za najveći projekt na području naših općina. Kon-kretno, na području općine Dubra-va gradit će se 53 kilometra nove vodoopskrbne mreže, što jako puno znači za sve stanovnike naše općine, u svih 27 naselja - rekao je Okroša.

- Za razliku od susjednih općina, dobar dio naše općine 'pokriven' je vodovodom, ali imamo i 'nepokri-vena' naselja, stoga je ovaj projekt izuzetno značajan za naše stanov-nike i daljnji razvoj općine - poru-čio je zamjenik načelnice Gradeca Ado Smajlović.

U sklopu projekta vodoopskrbe istoka županije, lani su radovi po-čeli na području Vodoopskrbnog sustava Ivanić-Grad i Vodoopskrb-nog sustava Dugo Selo. Ukupna vrijednost projekta Regionalni vo-doopskrbni sustav Zagrebačke žu-panije "Zagreb-istok", strateškoga

investicijskog projekta RH, iznosi 883,8 miliju-na kuna (707,1 milijun bez PDV-a; iznos PDV-a se ne sufinancira eu-ropskim novcem). Kroz

Operativni program "Konkurentnost i kohezi-

ja 2014.-2020." bespovratna sredstva iz Kohezijskog fonda EU iznose 483,9 milijuna kuna.

Proračun u malom

Na mrežnoj stranici Zagre-bačke županije - www.zagrebacka-zupanija.hr, objavljen je Proračun u malom. Na jednome mjestu mogu se pronaći sve važnije informacije o proračunu za 2020. godinu - koliki su prihodi i rashodi, oda-kle 'dolazi' novac te koliko se izdvaja za projekte u poljopri-vredi, gospodarstvu, zdravstvu, školstvu, prometu... Ovo je već

šesti u nizu Proračun u malom, koji Zagrebačka županija objav-ljuje s ciljem jednostavnijeg i transparentnijeg uvida u finan-cijsko poslovanje te informira-nja stanovništva o načinu ko-rištenja proračunskoga novca. Inače, Zagrebačka županija već četiri godine uzastopno dobiva priznanje Instituta za javne fi-nancije za transparentnost žu-panijskoga proračuna.

GOSTI SU UPOZNATI S PROJEKTIMA KOJI SE

REALIZIRAJU SREDSTVIMA EUROPSKIH FONDOVA

19Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020.18 Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. TURIZAMDOGAĐAJI

Uređenje turističko-informativnog centra i ureda Turističke zajednice grada sufinancirano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj

NAJDUGOVJEČNIJI ČLAN UDRUGE UMIROVLJENIKA OPĆINE DUBRAVA SURADNJA GRADA JASTREBARSKOGA I OPĆINE ČRNOMELJ U SKLOPU PROGRAMA INTERREG SLOVENIJA-HRVATSKA

Više od 200 čestitara na 101. rođendanu Josipa Pisnjaka

U Jastrebarskom otvoren turističko-informativni centar

U sklopu projekta "KulTura", sufinanci-ranog iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj, Jastrebarsko je dobilo turističko-informativni centar, u sklopu kojega je i ured Turističke zajednice grada. Vodeći partner u projektu "KulTura", vrijednom 1,3 milijuna eura, je Grad Jastre-

je prošle godine ostvarila značajan porast u dolascima i noćenju turista. Broj noćenja

porastao je za 30 posto, a broj dola-zaka za 60 posto - za svečanosti

otvorenja turističko-informa-tivnog centra rekla je Petra Masnec iz Turističke zajednice Jastrebarskoga.

Projekt "KulTura" (punog naziva "Baština Jaske i Črno-

mlja također može biti cool. Za sve.") povezat će povijest dvaju

gradova s naglaskom na kulturnu ba-

❱ Lani je broj noćenja na području Jastrebarskoga porastao za 30 posto, a broj dolazaka gostiju za 60 posto

Pričljiv, vedar, bistar... Sa sto jednom 'na plećima' još uvijek obavlja sitne kro-jačke popravke. Veseli ga to! Vesele ga i druženja, pa ga je (itekako!) razveselilo i preko 200 čestitara na njegovu 101. rođendanu. Josip Pisnjak, rodom iz Kloštra Ivanića, šnajder po za-nimanju, korisnik je staračkoga doma u Dubravi. Član je tamošnje

PROJEKT 'KULTURA' POVEZUJE POVIJEST JASKE I ČRNOMLJA, S NAGLASKOM NA

KULTURNU BAŠTINU

Sa sto jednom 'na plećima', Josip još uvijek obavlja sitne krojačke popravke

U TIJEKU GODIŠNJE SKUPŠTINE DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA

Bez zajedništva nema ni napretka društva

U tijeku su godišnje skupštine dobrovoljnih vatrogasnih društava. Jednoj od njih, 91. go-dišnjoj skupštini DVD-a Gornji Desinec prisustvovala je i za-mjenica župana Nadica Žužak. Čestitala je vatrogascima na svemu što su radili proteklih godinu dana i poželjela da jed-nako uspješni budu i u 2020. godini.

- Uz to što čuvate ljude i imo-vinu, želim vam da se i što više družite - poručila je zamjenica Žužak.

Lani je DVD Gornji Desinec sudjelovao u raznim aktivnosti-ma, od vatrogasnih intervencija,

❛Nikada nemoj nikoga uvrijediti, jer ni tebi nije ugodno kada te drugi vrijeđaju - poručio je slavljenik okupljenima

DVD Gornji Desinec 'ušao' je u ovu godinu s 36 novih članova

ÎSvečanosti otvorenje turističko-informativnog centra, u kojega je ugrađena moderna multimedi-jalna oprema, s 24-satnim live streamom s Japeti-ća, Plešivice i perivoja dvorca Erdödy, prisustvovala je i zamjenica župana Nadica Žužak. - Ovaj će projekt pridonijeti da percepcija grada Jastrebarskoga u turističkome smislu, a time i Za-grebačke županije u cjelini, bude još bolja - rekla je zamjenica, dodavši da Županija ostvaruje izvrsne turističke rezultate u odnosu na prethodne godine, u čemu prednjače Samobor, Velika Gorica i upravo Jastrebarsko, koji odnedavno ima dva hotela. Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel rekao je da je projekt "KulTura" samo jedan od EU projekata koje provodi Grad. - Turističko-informativni centar pomoći će nam da Jasku učinimo turističkom destinacijom kakva, po svojoj ponudi, i zaslužuje biti - rekao je Novosel.

Odlični turistički rezultati

hačkoga orkestra, koji je 2019. proslavio stotu obljetnicu.

- Napredak društva moguć je samo u zajedništvu svih člano-va, ali uz trud i zalaganje svakog člana osobno - poručio je pred-sjednik društva Vedran Bori-čević, ponosan što je društvo u ovu godinu ušlo s 36 novih članova.

Skupštini je, uz predstavnike brojnih prijateljskih društava,

prisustvovao i gradona-čelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, i sam član ovoga DVD-a. Rekao je da su lanjsku godinu obilježila značajna ulaga-nja u vatrogasni dom i da je mladost, prisutna na godišnjoj skupštini, ga-rancija budućnosti ovoga društva.

lja bit će i novih druženja. A što je recept za dugovječnost?

- Nikada nemoj činiti drugome što tebi nije ugodno! - odgovorit

će Josip. Sa šest je godina počeo čuvati krave.

- Bio sam tuđi sluga. I tuđe sam hlače no-sio. I cipele. Bili smo siro-mašni, malo

smo toga imali. Nisam izučio za

šnajdera jer sam to htio, nego zato što je

'gazdi', kojega smo sreli na sajmu u Ivanić-Gradu, baš trebao šnaj-der. Šegrt. Poslije rata sam radio u Zagrebu, pa u krojačkoj zadruzi u Ivanić-Gradu, pa sam onda bio i poslovođa u "Antilopu"... I danas, ako me netko treba - tu sam! No, ljudi u domu malo drapaju, pa posla baš i nema - pripovijeda Pisnjak.

JOSIP PISNJAK, RODOM IZ KLOŠTRA

IVANIĆA, KORISNIK JE STARAČKOGA DOMA U

DUBRAVI

tarima, s rođendanskom tortom, bila je i Nadica Žužak, zamjenica župana. Poželjela je slavljeniku puno zdravlja, jer bude li zdrav-

udruge umirovljenika, koja je i organizirala proslavu njegova ro-đendana. Među česti-

dislokacije vatrogasaca na oto-ku Visu, uređenja vatrogasno-ga spremišta..., do sudjelovanja mladeži na vatrogasnim natje-canjima i brojnih nastupa pu-

barsko, a ostali projektni partneri su Turi-stička zajednica grada Jastrebarskoga, Op-ćina Črnomelj (Slovenija), Fakultet za elektrotehniku u Ljubljani i Među-narodno sveučilište Libertas.

- Turističko-informativni cen-tar predstavlja veliki iskorak u razvoju turizma u Jaski. Od sada će turisti svakodnevno do 18 sati, a subotom do 15 sati moći dobiti informacije o aktual-nim zbivanjima, turističkoj ponu-di, smještajnim kapacitetima... Jaska

štinu, promovirati lokalnu turističku ponudu, omogućiti 'žive' susrete s povijesnim likovi-ma...

- Do kraja godine, u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom postavit će se paviljon nami-jenjen različitim društvenim sadržajima, a na objektima kulturne baštine i nekim ugosti-teljskim objektima u gradu postavit će se mo-bilne rampe koje će osigurati pristupačnost osobama s tjelesnim invaliditetom - pojasnila je Maja Rožić, voditeljica projekta.

2120 Ž K Ž K BROJ 136, SIJEČANJ 2020. BROJ 136, SIJEČANJ 2020.

Regionalna razvojna agen-cija Zagrebačke županije nastavlja s provedbom programa "Jamstveni instrumenti za osiguranje finan-ciranja projekata maloga gospo-darstva". Kroz projekt "Jamstvena shema Zagrebačke županije" pro-gramom se odobravaju jamstva kao instrument osiguranja povrata kredita. Korisnici jamstva mogu biti trgovačka društva, obrti, za-druge, ustanove, OPG-ovi upisani u Registar poljoprivrednih gospo-darstava i samostalna zanimanja, čija je veličina utvrđena Zakonom o poticanju razvoja maloga gospo-darstva.

Pravo na jamstvo ostvaruju po-duzetnici koji ulažu na području Zagrebačke županije, koji su u sto-

postotnom privatnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske, koji nemaju nepodmirenih obveza prema državi i zaposlenima i koji zadovoljavaju kriterije boniteta poslovne banke u kojoj se traži kredit, a investiraju u proizvodno-prerađivačku, uslužnu i socijalnu djelatnost, odnosno u projekte koji povećavaju konkurentnu sposob-nost i otvaraju nova radna mjesta. Nositelj Programa "Jamstveni in-strumenti za osiguranje financi-ranja projekata maloga gospodar-stva" je Zagrebačka županija.

Detaljnije informacije o moguć-nostima dobivanja jamstva mogu se dobiti u uredu Regionalne ra-zvojne agencije Zagrebačke župa-nije, Ivana Lučića 2a/13, Zagreb ili putem broja telefona 2090 784.

VIJESTI UDRUGE

Na temelju članka 16. Pravilnika o financiranju udruga i drugih neprofitnih organizacija iz proračuna Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 35/15) i članka 12. Odluke o uvjetima, kriterijima i postupku za ostvarivanje prava na financiranje programa i projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog, humanitarnog i sličnog značenja (KLASA: 022-01/16-02/06, URBROJ: 238/1-03-16-26 od 16. veljače 2016. i 022-01/19-01/04, URBROJ: 238/1-03-19-10 od 22. siječnja 2019.), sukladno Socijalnom planu Zagrebačke županije za razdoblje od 2017. do 2022. ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 33/16) i Akcijskom planu javnih potreba u socijalnoj skrbi

Zagrebačke županije za 2020. ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 42/19), Zagrebačka županija raspisuje

ZA FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA UDRUGA I DRUGIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ČIJE PODRUČJE DJELOVANJA JE ZDRAVSTVENOG, SOCIJALNOG I HUMANITARNOG ZNAČENJA U 2020. GODINI

J A V N I N A T J E Č A J

- program/projekt mora biti besplatan za korisnike kojima je namijenjen

- provođenje programa/projekta ne smije trajati dulje od 12 mjeseci

- u programu/projektu mora se jasno odrediti područje provedbe i ciljane skupine korisnika

- program/projekt mora se odnositi na prioritetna područ-ja iz članka 3. ovog javnog natječaja

Članak 11.Prihvatljivi troškovi su oni troškovi koji ispunjavaju sve sljedeće kriterije: - troškovi nastali za vrijeme razdoblja provedbe progra-ma/projekta

- moraju biti navedeni u ukupnom predviđenom proraču-nu programa/projekta

- nužni su za provođenje programa/projekta - mogu biti identificirani i provjereni te računovodstve-no evidentirani

- trebaju biti umjereni, opravdani i usuglašeni sa zahtjevi-ma racionalnog financijskog upravljanja

Prihvatljivim se smatraju sljedeći izravni troškovi: - troškovi zaposlenika angažiranih na programu/projektu - putni troškovi i troškovi dnevnica za zaposlenike i druge osobe (uključujući volontere) koje sudjeluju u progra-mu/projektu

- troškovi kupnje ili iznajmljivanja opreme i materijala na-mijenjenih isključivo za program/projekt

- troškovi potrošne robe - administrativni troškovi i troškovi financijskih usluga - drugi troškovi koji izravno proistječu iz provedbe pro-grama/projekta

Članak 12.Neprihvatljivim se smatraju sljedeći troškovi: - dugovi i stavke za pokrivanje gubitaka ili dugova - dospjele kamate - stavke koje se već financiraju iz javnih izvora - troškovi za kupovinu nekretnina, automobila ili investi-cijska ulaganja (izgradnja kapitalnih objekata)

- gubitci na tečajnim razlikama - zajmovi trećim stranama - drugi troškovi koji nisu u neposrednoj povezanosti sa sa-držajem i ciljevima programa/projekta

Članak 13. Obvezna dokumentacija za prijavu programa/projekata je:1. preslika izvatka o registraciji prijavitelja iz odgova-

rajućeg registra ili ispis elektronske stranice sa svim podacima udruge u registru udruga, ne starija od šest mjeseci od dana predaje prijave

2. ispis elektronske stranice registra neprofitnih organi-zacija (RNO) - za udruge i druge neprofitne organiza-cije ili ispis iz registra korisnika proračuna (RKP) - za druge pravne osobe, ne stariji od dana objave javnog natječaja

3. preslika godišnjeg financijskog izvješća prijavitelja i to:a) za obveznike dvojnog knjigovodstva: godišnje

Izviješće o prihodima i rashodima, Bilanca i Bilješke uz financijsko izvješće za 2019. (odnosno 2018.) - s pečatom/potvrdom o zaprimanju Državnog ureda za reviziju ili FINA-e

b) za obveznike jednostavnog knjigovodstva: godišnje financijsko izvješće o primicima i izdacima za 2019. (odnosno 2018.)

4. potvrda o stanju poreznog duga - ne starija od 30 dana od dana predaje prijave

5. izvadak iz Statuta o području djelovanja udruge/ne-profitne organizacije koji je ovjeren pečatom i potpi-som ovlaštene osobe za zastupanje

6. uvjerenje nadležnog suda da se protiv prijavitelja (udruge ili druge neprofitne organizacije) ne vodi ka-zneni postupak, ne starije od šest mjeseci od dana pre-daje prijave

7. uvjerenje nadležnog suda da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje prijavitelja ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci od dana predaje prijave

8. uvjerenje nadležnog suda da se protiv voditelja pro-

grama/projekta ne vodi kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci od dana predaje prijave

9. preslika zapisnika s godišnje skupštine Udruge za 2019. (odnosno 2018.) ili podatak o web stranicama prijavitelja na kojima javno objavljuje programska i fi-nancijska izvješća o radu

10. Izjava o neosuđivanosti osobe ovlaštene za zastupanje i voditelja/ice programa /projekta koja je ovjerena pe-čatom i potpisom osobe za zastupanje (obrazac "IZJ-1")

11. Izjava o nefinanciranju programa/projekta iz drugih javnih izvora i podmirenju obveza iz javnih izvora koja je ovjerena pečatom i potpisom osobe za zastupanje (obrazac "IZJ- 2")

12. Izjava o partnerstvu, ako partnerstvo postoji, koja je ovjerena pečatom i potpisom osobe za zastupanje (obrazac "IZJ-3")

13. Potvrda iz poslovne banke o broju IBAN-a ili preslika bankovnog izvoda

Obveznu dokumentaciju (osim dokumenta pod točkama 10., 11. i 12.) prijavitelj može dostaviti u preslici, a Župani-ja može tražiti uvid u originalnu dokumentaciju, što joj je prijavitelj dužan omogućiti. Ukoliko prijavitelj ne omogući uvid, smatrat će se da je dokumentacija nepotpuna.Članak 14.Prijavitelji imaju mogućnost naknadne dopune ili ispravka prijave u roku 2 (dva) dana od dana zaprimanja obavijesti o dopuni ili ispravku prijave. Obavijest se dostavlja elek-tronskom poštom. Ukoliko prijavitelj u zadanom roku ne izvrši dopunu ili ispravak prijave, smatrat će se da je povu-kao prijavu. Ukoliko prijavitelj propusti dostaviti podatak, dokument ili informaciju koja je dostupna putem javnih evidencija, neće se smatrati da prijavitelj nije zadovoljio formalnim uvjetima javnog natječaja.Članak 15.Županija neće financirati aktivnosti koje se već financiraju iz nekog javnog izvora u stopostotnom iznosu ili se finan-ciraju po posebnim propisima - kada je u pitanju ista aktiv-nost, na istom području, u isto vrijeme i za iste korisnike.Članak 16.Za provedbu ovog javnog natječaja nadležan je Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje (u nastavku: Upravni odjel). Upravni odjel prikuplja prijave na javni natječaj, a otvara ih Povjerenstvo za otvaranje prijava i ocjenu ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta javnog natječaja (u nastavku: Povjerenstvo za otvaranje prijava), koje imenuje župan. Otvaranje prijava i ocjena ispunjavanja propisanih (formalnih) uvjeta jav-nog natječaja ne smije trajati duže od 30 dana od dana isteka roka za dostavu prijava. Pročelnik Upravnog odjela, temeljem zapisnika Povjerenstva za otvaranje prijava, sve prijave koje ispunjavaju propisane (formalne) uvje-te javnog natječaja upućuje na stručno ocjenjivanje, a prijaviteljima čije prijave budu odbačene iz razloga neis-punjavanja formalnih uvjeta dostavlja pisanu obavijest u roku 8 (osam) dana od sastavljanja zapisnika. Svi prijavi-telji u roku 8 (osam) dana od zaprimanja obavijesti imaju pravo podnijeti prigovor. Prigovor se podnosi pročelniku Upravnog odjela, koji u roku 8 (osam) dana od primitka prigovora donosi zaključak o prigovoru. U slučaju prihva-ćanja prigovora, prijava se upućuje na daljnju proceduru stručnog ocjenjivanja, a u slučaju neprihvaćanja prigovo-ra prijava će biti odbačena.Članak 17.Postupak ocjenjivanja programa/projekata koji udovolja-vaju formalnim uvjetima javnog natječaja provodi Povje-renstvo za ocjenjivanje, koje imenuje župan. Povjerenstvo za ocjenjivanje razmatra i ocjenjuje prijavljene programe/projekte, sukladno kriterijima iz članka 18. javnog natje-čaja, te putem Upravnog odjela daje prijedlog zaključka o dodjeli financijskih sredstava za programe/projekte. Prilikom ocjenjivanja programa/projekata Povjerenstvo is-punjava obrazac za ocjenjivanje, na način da svaki pojedini kriterij ocjenjuje bodovima od 0 (nula) do 5 (pet). Nakon donošenja prijedloga zaključka, Županija javno objavljuje rezultate javnog natječaja na svojim mrežnim stranicama, uz podatak o nazivu prijavitelja, nazivu programa/projek-

ta, predloženom iznosu sredstava financiranja i ostvare-nom broju bodova. Objava rezultata javnog natječaja na mrežnim stranicama Zagrebačke županije smatra se da-nom dostave pisane obavijesti prijaviteljima o rezultatima javnog natječaja.Članak 18.Prilikom ocjenjivanja programa/projekata pristiglih na javni natječaj Povjerenstvo za ocjenjivanje primjenjuje sljedeće kriterije:1. usklađenost ciljeva programa/projekta s prioritetnim

područjima iz članka 3. javnog natječaja2. opseg programa/projekta u smislu teritorijalne pokri-

venosti županije3. broj očekivanih korisnika programa/projekta s područ-

ja županije4. dostupnost programa/projekta korisnicima s područja

županije5. kvaliteta, sadržajna inovativnost i održivost ponuđe-

nog programa/projekta6. organizacijski i ljudski kapaciteti prijavitelja za pro-

vođenje programa/projekta (broj članova prijavitelja, broj osoba uključenih u provedbu programa/projekta i partnera - ukoliko će se program/projekt provoditi u suradnji s partnerom)

7. dosadašnje iskustvo prijavitelja u provedbi istog ili sličnih programa/projekata

8. kvaliteta ponuđenih aktivnosti i metoda i njihova po-vezanost s problemima u zajednici koje se nastoje rije-šiti provedbom programa/projekta

9. kvaliteta suradnje prijavitelja programa/projekta sa Zagrebačkom županijom (uključuje kvalitetu u pro-vedbi programa/projekata i urednost u dostavljanju prijave i dosadašnjih izvješća)

10. procjena proračuna programa/projekta (realan odnos troškova i očekivanih rezultata)

11. financijska potpora programa/projekta iz drugih izvora12. informiranje javnosti o ponuđenom programu/pro-

jektuSvaki kriterij ocjenjuje se s ocjenom od 0 (nula) do 5 (pet).Maksimalni broj bodova po prijavljenom programu/projektu je 60 bodova. Prijavljeni program/projekt koji u postupku ocjenjivanja ne ostvari najmanje 30 bodova ne može ostvariti pravo na financiranje prijavljenog progra-ma/projekta.Članak 19.Prijavitelji koji su nezadovoljni prijedlogom Zaključka o dodjeli financijskih sredstava, imaju pravo na podnošenje prigovora. Rok za podnošenje prigovora je 8 (osam) dana od dana dostave pisane obavijesti o rezultatima javnog natječaja. Danom dostave pisane obavijesti o rezultatima javnog natječaja smatra se dan objave prijedloga zaključ-ka o dodjeli financijskih sredstava na službenim mrež-nim stranicama Zagrebačke županije. Prigovor se može podnijeti isključivo na provedbu natječajnog postupka te eventualno bodovanje nekog kriterija s 0 (nula) bodova, ukoliko prijavitelj smatra da je u prijavi dostavio dovoljno argumenata za drugačije bodovanje. Razlog podnošenja prigovora ne može biti visina dodijeljenih sredstava ili ne dodijeljena sredstva. Prijavitelji mogu podnijeti zahtjev za uvid u zbirnu ocjenu kvalitete njihovog programa/pro-jekta, u roku 3 (tri) dana od javne objave rezultata javnog natječaja, uz pravo Županije da zaštiti tajnost podataka o članovima Povjerenstva za ocjenjivanje. Prigovor se pod-nosi pisanim putem, putem Upravnog odjela. Zaključak o prigovoru donosi župan, u roku 8 (osam) dana od zaprima-nja prigovora. Prigovori podnijeti nakon roka odbacit će se kao nepravovremeni.Članak 20.Konačni zaključak o dodjeli financijskih sredstava donosi župan. Sa svim prijaviteljima kojima su odobrena finan-cijska sredstva Županija potpisuje ugovor o financiranju programa/projekta, najkasnije 30 dana od donošenja zaključka o dodjeli financijskih sredstava. Ugovorom o financiranju programa/projekta detaljnije se uređuju prava i obveze ugovornih strana (opće obveze korisnika fi-nanciranja, model plaćanja, obveza dostavljanja podataka

i financijskih i opisnih izvještaja, odgovornost ugovornih strana, javnost i vidljivost, procjena i praćenje programa/projekta, obveze prijavitelja u slučaju nenamjenskog tro-šenja sredstava, obveza vraćanja neutrošenih sredstava i druga pitanja). Prijavitelj postaje korisnik financiranja u trenutku potpisivanja ugovora sa Županijom.Članak 21.Detaljne informacije o uvjetima javnog natječaja, načinu prijavljivanja i postupku provedbe javnog natječaja, prio-ritetnim područjima, kriterijima u postupku dodjele finan-cijskih potpora, obaveznoj i neobaveznoj dokumentaciji za prijavu programa/projekta, kao i sve ostale informacije vezane uz javni natječaj sadržane su u uputama za prijavi-telje na javni natječaj. Članak 22.Prijava na javni natječaj dostavlja se isključivo na propisa-nim obrascima, koji su zajedno s uputama za prijavitelje, dostupni na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije (www.zagrebacka-zupanija.hr), pod: Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje - Natječaji. Obrasce je potrebno popuniti putem računala. Obrazac prijave, zajedno s ostalim obrascima trebaju biti ovjereni pečatom i potpisani od strane ovlaštene osobe podnositelja prijave i voditelja programa/projekta te moraju biti dostavljeni u izvorniku. Radi pravilne i učin-kovite obrade, prijava s obveznom dokumentacijom mora biti uvezana na način da čini jednu cjelinu, a prilozi treba-ju biti složeni redoslijedom kako je navedeno u članku 13. javnog natječaja.Članak 23.Prijava na javni natječaj može se podnijeti na dva načina, poštom ili putem aplikacije ePrijava.Pozivaju se prijavitelji da je popunjeni obrazac potrebno isprintati, potpisati od strane ovlaštene osobe za zastupa-nje i potvrditi pečatom te dostaviti, sa svim obveznim prilo-zima, u jednom primjerku, u zatvorenoj omotnici, poštom, putem dostavljača ili osobno na adresu: Zagrebačka žu-panija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvat-ske branitelje, Ulica grada Vukovara 72/V 10000 Zagreb, s naznakom "Prijava programa - zdravstvena, socijalna i humanitarna djelatnost - NE OTVARAJ ".Pozivaju se prijavitelji da svoju prijavu, ukoliko imaju tehničkih mogućnosti, podnesu putem aplikacije ePrijava (sustav za prijavu projekata) koja se nalazi na službenim mrežnim stranicama Zagrebačke županije na poveznici https://www.eprijave.hr/prijave/. Popunjeni obrazac pri-jave u aplikaciji ePrijava ("zaključena prijava") potrebno je isprintati, potpisati od strane ovlaštene osobe za zastu-panje i potvrditi pečatom, te dostaviti, sa svim obveznim prilozima, u jednom primjerku, u zatvorenoj omotnici, po-štom, putem dostavljača ili osobno na adresu: Zagrebač-ka županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, s naznakom "Prijava programa - zdravstvena, so-cijalna i humanitarna djelatnost - NE OTVARAJ". Detaljne informacije o podnošenju prijave putem aplikacije ePrijava dostupne su u uputama za prijavitelje. Rok za dostavu pri-java je 02. ožujka 2020. godine.Članak 24.Razmatrat će se samo prijave koje su pravodobno dostav-ljene preporučeno poštom, te koje u cijelosti zadovoljavaju propisane uvjete javnog natječaja. Ukoliko prijava pristi-gne izvan roka, bit će vraćena na adresu prijavitelja uz oba-vijest o nepravovremenosti dostave prijave. Članak 25.Informacije o javnom natječaju mogu se dobiti u Uprav-nom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branite-lje Zagrebačke županije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/IV. Kontakt telefon za informacije: 6009-485, 6009-464 ili 6009-405.Članak 26.Natječajnu dokumentaciju, uz tekst javnog natječaja čine: upute za prijavitelje, obrazac prijave, obrazac izjave o ne-osuđivanosti, obrazac izjave o nefinanciranju programa/projekta iz drugih javnih izvora, obrazac izjave o partner-stvu i obrazac za izvještavanje.

Članak 1.Zagrebačka županija (u nastavku: Županija) poziva sve udruge i druge neprofitne organizacije (zaklade, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe - u nastavku: prijavitelji) kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proi-zlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Re-gistru neprofitnih organizacija, te čije područje djelovanja je zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog značenja, da se prijave za financijsku podršku programima i projektima (u nastavku: program/projekt) koji doprinose razvoju kapaci-teta udruga za pružanje zdravstvenih, socijalnih i humani-tarnih usluga u zajednici.Javni natječaj objavljuje se u svrhu dodjele financijskih potpora za programe/projekte koje prijavitelji provode na području Zagrebačke županije ili programe/projekte provode za korisnike s područja Zagrebačke županije, u 2020. godini.Svi izrazi koji se u ovom javnom natječaju koriste za osobe u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način za muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.Članak 2.Prijavitelji, sukladno ovom javnom natječaju, mogu prija-viti program/projekt za sljedeća programska područja koja su od posebnog interesa za Županiju: - zdravstveni, socijalni i humanitarni programi/projekti - programi/projekti u području zaštite od nasilja u obitelji - programi/projekti u području brige za umirovljenike i osobe starije životne dobi

Članak 3.Programi/projekti, koji se u okviru programskih područja iz članka 2. smatraju prioritetnim su: Zdravstveni, socijalni i humanitarni programi/projekti:1. programi/projekti unapređenja i očuvanja zdravlja i

prevencije bolesti:a) rano otkrivanje zloćudnih i kroničnih bolestib) unapređenje zdravlja djece i mladih c) unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetomd) uništavanje ambrozijee) prevencija i suzbijanje bolesti ovisnosti

2. programi/projekti od socijalnog značenja:a) psihosocijalna pomoćb) prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mla

dihc) edukacija za buduće posvojitelje

Programi/projekti u području zaštite od nasilja u obitelji: a) organizacija i provođenje pomoći za djecu i odrasle

osobe - žrtve nasilja u obiteljib) savjetovalište za djecu i odrasle osobe - žrtve nasi-

lja u obiteljiProgrami/projekti u području brige za umirovljenike i osobe starije životne dobi:

a) promicanje zdravlja, prevencija bolesti, briga i skrb o socijalnim potrebama članova umirovljeničkih udruga te poboljšanju kvalitete života umirovljenika

b) poticanje kvalitete aktivnog življenja, resocijalizaci-je i integracije osoba starije životne dobi

Članak 4.Ukupna planirana vrijednost javnog natječaja je 2.200.000 kuna. Financijska potpora za pojedini program/projekt može se odobriti u iznosu od najmanje 5000 kuna, do najviše 200.000 kuna. Iznimno, financijska potpora može se odobriti u većem iznosu ukoliko se ona odobrava zajednici, savezu ili drugom krovnom obliku udruživanja većeg broja prijavitelja. Članak 5.Rok za podnošenje prijava prijedloga programa/projekata je zaključno do 02. ožujka 2020. godine.Članak 6.Prijavitelji mogu prijaviti i ugovoriti najviše jedan pro-gram/projekt u okviru ovog javnog natječaja, na razdoblje provedbe do 12 mjeseci (1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.).Ako prijavitelj prijavi više od jednog programa/projekta bit

će obaviješten da u roku od 2 (dva) dana od dana dobiva-nja obavijesti pisanim putem obavijesti Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje koji program/projekt želi prijaviti. Ukoliko u traženom roku prijavitelj ne dostavi obavijest iz stavka 2. ovog članka, niti jedna prijava neće se uzeti u raz-matranje te prijavitelj neće udovoljiti formalnim uvjetima javnog natječaja.Članak 7.Programe/projekte mogu prijaviti: - • udruge - • druge neprofitne organizacije (zaklade, vjerske i dru-ge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih or-ganizacija)

- • ustanove čija je djelatnost briga za djecu s posebnim potrebama, a čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedini-ca lokalne samouprave na području Zagrebačke županije

Članak 8.Prijavitelji moraju ispunjavati sljedeće uvjete: - prijavitelj mora biti upisan u Registar udruga, a druge pravne osobe u sudski ili drugi odgovarajući registar ne-profitnih organizacija, kao udruge, zaklade, ustanove ili druge pravne osobe čija temeljna svrha nije stjeca-nje dobiti

- prijavitelj mora djelovati na području Zagrebačke žu-panije i svoj program/projekt provoditi na području žu-panije, a iznimno iako ne djeluje na području županije program/projekt provodi za korisnike s područja župa-nije (ako ne postoji isti ili sličan program/projekt na po-dručju županije)

- osnovno područje djelovanja i aktivnosti prijavitelja mora biti zdravstvenog, socijalnog i humanitarnog zna-čenja, kojima prijavitelj promiče uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom