60
Broj 22 | Listopad 2012. Kava Najdraži jutarnji ritual Dossier: Središnja Hrvatska Šamponi za kosu Čiste, njeguju i mirišu U fokusu FMCG & Retail Arena 2012

Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ja TRGOVAC magazin izdanje listopad 2012. Teme broja: • Kava • Šamponi za kosu • Edukacija u trgovini • Dossier: Središnja Hrvatska

Citation preview

Page 1: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

Broj 22 | Listopad 2012.

KavaNajdraži

jutarnji ritual

Dossier:Središnja Hrvatska

Šamponi za kosu

Čiste, njeguju i mirišu

U fokusuFMCG & Retail Arena 2012

Page 2: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012
Page 3: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

3Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

[email protected]

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jana Blažević Marčelja, STeP RiMilanka Ćorić, NielsenSlađana Šmitran, ValiconMirna Horvat, ValiconBranka Bajt, OkomitoMirko Đukić, BMM savjetovanjeEkaterina Winkelmann, IGD

Uspješno se borite s krizom i recesijom svih ovih go-dina, što za velik broj gospodarstvenika na žalost znači samo da uspijevaju preživjeti i donekle ostati na nogama, i sad kad ulazite u zadnju fazu borbe,

izmoreni i pretučeni nadajući se kraju meča i proglašenju pobjednika, borbi nije kraj. Rezultat je neriješen i potrebno je izboriti još jednu rundu, onu koja će presuditi i koja će, barem prema predviđanjima vodećih ekonomista i gospo-darstvenika regije, trajati čitavu iduću godinu. Poruka je to s nedavno održane, treće po redu međunarodne kon-ferencije o prehrambenoj industriji, 3rd FMCG & Retail Arena 2012, koja je ponovno okupila vodeće ljude iz sektora

maloprodaje i prehrambene industrije iz cijele regije. Iako je domaćin ovogodišnje konferencije bio Beograd i Srbija, o čijem se potencijalu i problematici mnogo govorilo, ključna tema bila je Hrvatska, odnosno njen skorašnji ulazak u EU pa tako i izlazak iz Cefte koji će u mnogočemu promijeniti stanje na našem i tržištu susjednih zemalja. No, hoće li tako i biti, to na žalost ne ovisi više samo o nama jer je mnogo vanjskih faktora koji još uvijek potiču neizvjesnost i podri-

vaju nadu u boljitak. Tako smo blizu, a tako daleko. Sjećam se još 2008., kada se ni približno nije nazirala sadašnja gospodarska agonija, mislili smo treba izdržati godinu dvije i negdje će se prelomiti na bolje. Ulazimo u Uniju, prema tadašnjim nagovještajima 2012., ta dotad će se sigurno sliti strane investicije barem godinu ranije da se stvari poslože i pripreme za tu bujicu blagostanja koju smo svi zamišljali i očekivali. Kako li smo se samo prevarili?! Jednako smo se prešli i po pitanju trajanja više zabranjene riječi i toliko omražene “krize“. Sjećam se jako dobro još prve istovjetne konferencije u Zagrebu 2010. godine i riječi Emila Tedes-chija kako još uvijek nismo dotakli dno i kako najgore tek slijedi te da se moramo suočiti s realnim standardom života i kupovne moći. To što je slijedilo nadam se da je prošlo i da gore od ovoga ne može te da scenario Grčke u hrvatskoj režiji ipak nećemo kušati. Valjda smo više dotakli to dno i čini se doveli u realno stanje stvari tako da sad bez poseb-ne euforije možemo krenuti u tu prizemljeniju europsku perspektivu za koju se nadam vrijedi izdržati i boriti se još barem tu jednu dodatnu i dobitnu rundu.

Maroje Sabljićglavni urednik

Dodatna runda

“Nadam se da vrijedi izdržati i boriti se još barem tu jednu dodatnu i dobitnu rundu za tu prizemljeniju europsku perspektivu”

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 22 / Besplatni primjerak

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Branko Ječmenjak,Daria Maroevićtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

NAKLADA: 10.100 primjeraka.

Broj 22 | Listopad 2012.

KavaNajdraži

jutarnji ritual

Dossier:Središnja Hrvatska

Šamponi za kosu

Čiste, njeguju i mirišu

U fokusuFMCG & Retail Arena 2012

Page 4: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

4 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Sadržaj Vijesti

4 | VIJESTINastavljen pad maloprodaje

12 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEHenkel i Konzum za otok Brač

3RD FMCG & RETAIL ARENA 2012

18 | INTERVJU: DARKO CULIFAJ Imperial Tobacco Zagreb

20 | PROMOCIJE Promotivne akcije za povećanje prodaje

KAVA

32 | DOSSIER SREDIŠNJA HRVATSKAŽila kucavica Hrvatske

36 | INTERVJU: KRSTE JARAM Lonia

38 | STRATEŠKI MARKETINGMaloprodajni lanac kao brend

40 | EDUKACIJA U TRGOVINI Obrazovanje je sigurna investicija

44 | MALA ŠKOLA PRODAJE Evolucija prodavača

46 | ŠAMPONI ZA KOSU Čiste, njeguju i mirišu

50 | VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETACoca-Cola seli iz Grčke u Švicarsku

52 | GLOBALNA KRETANJAČetiri trenda trgovačkih marki

54 | BRENDOVI NAŠEG DJETINJSTVABlagotvoran učinak Jamnice

55 | NOVO NA POLICI

58 | IZLOG

22str.

14str.

PROMET U TRG OVINI NA MALO

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u kolovozu u odnosu

na srpanj nominalno bio veći za 1,9 posto, a realno za 1,2 posto, dok je na godišnjoj razini, prema kolovozu lani,

Atlantic razmišlja o seljenju

Multipowera u Hrvatsku

Atlantic Grupa razmišlja o seljenju dijela proizvodnje Multipowera a

prva opcija je Hrvatska, izjavio je Zoran Stanković, potpredsjednik za financije i član Uprave Atlantic Grupe. Dosad nisu razmišljali o takvoj opciji jer je, objasnio je Stanković, potrošačima u Europskoj uniji bitno da na proizvodu piše da je proizveden u EU, no nakon 1. srpnja iduće godine otvara se i ta mogućnost. Trenutačno se osim Hrvatske, kao lokacija gdje bi se mogao preseliti dio proizvodnje Multipowera iz njemačkog Haleka koji proizvodi taj poznati doda-tak za prehranu sportaša, razmatraju i druge opcije, a odlučit će na temelju najboljih uvjeta.

Agrokor u ovoj godini očekuje

4 milijarde eura prihoda

Agrokor koncern očekuje ove godine 4 milijarde eura prihoda

od prodaje, što je rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, izjavio je izvršni potpredsjednik za poslovnu grupu Maloprodaja Ante Todorić. U Srbiji, gdje posjeduje lanac trgovina Idea, Agrokor očekuje ovogodišnje prihode od prodaje od otprilike 800 milijuna eura.

Pad malopr odaje nastavljen šesti mjesec zaredom

Page 5: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

5Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

PROMET U TRG OVINI NA MALO

zabilježen blagi nominalni rast od 0,5 posto, ali i realni pad od 3,2 posto. Realni pad prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini tako je u kolovozu ove godine nastavljen šesti mjesec zaredom.

U usporedbi s kolovozom prošle godine promet je u osmom mjesecu ove godine nominalno smanjen u 11 trgovačkih struka, a povećan u sedam. Ipak, u dvije struke s najvećim udjelom u maloprodaji

bilježi se nominalni godišnji rast prometa - u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama promet je povećan za 7 posto, a u prodaji motor-nih goriva i maziva za 6,6 posto.

Stalni odbor za prehram-beni lanac i zdravlje

životinja Europske komisije u Bruxellesu je 2. listopada jednoglasno usvojio odluke kojima se Hrvatskoj, bez ograničenja, dozvoljava izvoz svježeg mesa svinja i proizvoda od mesa svinja na tržište Europske unije kao i odluku kojom se odobrava

izvoz školjkaša. Ovim odlu-kama okončan je dugotra-jan proces pregovaranja RH oko osiguravanja uvjeta kojima je bilo potrebno udovoljiti, a u svrhu stav-ljanja hrvatskih proizvoda na zajedničko tržište EU. Za svježe meso svinja prego-vori su počeli 2005., a za školjkaše 2006. godine.

Pad malopr odaje nastavljen šesti mjesec zaredom

Hrvatskoj dozvola za izvoz u EU svježeg svinjskog

mesa i školjkaša

Page 6: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

6 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Vijesti

KARIJERE

Mislav Hraste novi direktor Financija u Badelu 1862

Na mjesto direktora

Financija, ra-čunovodstva, kontrolinga i informatike u Badelu 1862 imenovan je Mislav Hraste. Iz tvrtke ističu kako je novo ka-drovsko pojačanje vezano kako uz redovno funkcioniranje, tako i na zahtjevne potrebe koje pred Badel 1862 donosi skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i potpisivanje jo-int venture sporazuma s kineskim partnerom o izvozu i distribuciji vina i jakih alkoholnih pića u Kinu. Mislav Hraste u Badel 1862 dolazi u ožujku 2012. godine na mjesto pomoćnika Izvršnog direktora za Financije, a od 1. rujna preuzima funkciju direktora Financija, raču-novodstva, kontrolinga i informa-tike. Prije Badela, radio je na mje-stu pomoćnika izvršnog direktora Divizije podrška u Hrvatskoj pošti te je obavljao dužnosti na mjestu financijskog direktora u tvrtkama Verdispar International i ISS Usluž-ne djelatnosti.

Ukupno 30 milijuna kuna uloženo je u novi pogon PIP-a, najveće hrvatske tvrtke za preradu i pakiranje meda i pčelinjih proizvoda, koji je otvoren u rujnu u industrij-skoj zoni Pisarovine. Od 45

zaposlenika PIP-a u Hrvatskoj njih 25 radi u novoj tvornici koja bi, s nadograđenom tehnologijom, trebala podići proizvodnju sa sadašnjih 600 tona godišnje na planiranih 2000 tona.

Riboprerađivačkoj tvrtki Cromaris dozvoljen je izvoz u Rusku Federaciju, potvrđeno je iz Ministarstva poljopri-vrede RH. “Tvrtka Cromaris d.d. uključena je u registar Carinske unije odnosno

stavljena na popis subjekata iz kojih je dozvoljen uvoz u Rusku federaciju”, navode iz ministarstva. Cromaris je od 2009. do danas povećao svoju godišnju proizvodnju s 900 na 3000 tona.

Cromarisu dozvoljen izvoz u Rusiju • • •

Roglić preuzeo tvrtku u Mađarskoj

Branko Roglić, vlasnik Orbica, potvrdio je da je preuzeo mađarskog konkuren-ta, distributersku tvrtku Rafinanz Service. “Preuzeli smo 75 posto vlasništva

Rafinanza, a bivšim vlasnicima ostalo je 25 posto. Nama je ova akvizicija vrlo značajna jer je riječ o firmi koja je u mađarskoj principal za Procter&Gamble, a Rafinanz ima svoje tvrtke u Češkoj i Slovačkoj, tako da sada tamo držimo distri-buciju Duracella i Brauna”, kazao je Roglić. Nakon akvizicije, Rafinanz Service će promijeniti ime u RafinanzOrbico, a novi će vlasnik do kraja godine dokapitali-zirati tvrtku sa sadašnjih 33 milijuna eura na 360 milijuna eura. Orbico je najveći distributer robe široke potrošnje u srednjoj i istočnoj Europi s lanjskim prometom od oko 800 milijuna eura i 2300 zaposlenih.

Hrvati lani najviše trošili na hranu i piće

Izdaci za potrošnju u 2011. iznosili su u prosjeku 74.941 kunu po kućanstvu,

što je 0,3 posto ili 226 kuna manje u odnosu na 2010. godinu. Najveći dio i dalje se troši na hranu, a rastu izdaci kućanstava za stanovanje i energente te za prijevoz. Na hranu i bezalkoholna pića hrvatska su kućanstva lani potro-šila 23.735 kuna pa je njihov udio u ukupnim izdacima bio 31,7 posto.

PIP povećava proizvodnju • • •

Inflacija skočila na 5 posto prvi puta od 2008.

U rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 5,0 posto, što je

njezina najviša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo. U rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine skoči-le za 5,0 posto. To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila 4,0 posto na godišnjoj razini. Inflacija od 5 posto nije zabilježena još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.

Page 7: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

www.jatrgovac.hr

Slim&fit je linija zdravih proizvoda prilagođenih suvremenom načinu života. Brzi tempo života sve više utječe na nezdravi način prehrane i smanjenje

fizičke aktivnosti, a sve to su uzroci razvoja prekomjerne tjelesne težine i pretilosti te razvoja

brojnih kroničnih bolesti.

Exclusive pureća šunka sadrži manje od 1 g masti u 100g proizvoda. Namijenjena je svima koji preventivno paze na svoje zdravlje i traže zdravije

proizvode, kao i onima koji zbog zdravstvenih problema moraju jesti proizvode s manje masti, a ipak

žele uživati u raznovrsnoj i ukusnoj hrani.

Zbog toga vjerujemo da ovaj proizvod može naći svoje mjesto u vitrinama Vaših delikatesa i pravilnoj

i uravnoteženoj prehrani naših potrošača te da će Exclusive pureća šunka biti još jedan uspješan hrvatski

proizvod prilagođen svjetskim trendovima i zahtjevima modernog potrošača.

www.perutnina.com

Naziv proizvoda Exclusive pureća šunka

Šifra 15239

Kod proizvoda 2108631

Kod kutije 2114303

Kod palete 3850220252393

Težina proizvoda cca. 1500g

Broj komada u kartonu 4

Težina kartona cca. 6kg

Rok trajanja 45 dana

Temperatura čuvanja od 0 do +4°C

PROIZVEDENOU HRVATSKOJ

EXCLUSIVE PUREĆA ŠUNKA

Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec, Hrvatska

KA

glasExclusivePurSunka101x297.indd 1 12.10.9 14:56

Ulazak u EU prilika za hrvatski pršut, mlijeko i čaj

Ulaskom u Europsku uniju neki hrvatski proizvodi, poput čoko-lade, vode, sladoleda i salame, naći će se pod pritiskom pada

cijena zbog konkurencije inozemnih marki, dok će istodobno priliku za rast i izlazak na nova tržišta dobiti proizvodi poput pršuta, mlijeka i čaja, pokazala je studija A. T. Kearneya o utjecaju ulaska u EU na hrvatsku prehrambenu industriju. Studija je temeljena na usporedbi cijena proizvoda 19 prehrambenih artikala u Hrvatskoj s cijenama u četiri susjedne zemlje koje su već u EU - Italiji, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj, a pokazala je kako je, suprotno uvriježenom mišljenju, većina hrvatskih prehrambenih proizvoda i dalje jeftinija od europ-skih konkurenata. Domaći proizvodi poput mljevene i instant kave, voćnih čajeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz promatranih EU zemalja i zato su trenutno u najboljoj cjenovnoj poziciji.

Godišnji promet dm-a porastao na 1,94 milijarde kuna

Drogerijski lanac dm u protekloj je poslovnoj godini, koja za tu tvrtku počinje 1. listopada, a završava 30. rujna, ostvario

ukupni promet u iznosu od 1,94 milijarde kuna, što je porast od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu kada je promet iznosio 1,86 milijardi kuna, rekao je Mirko Mrakužić, direktor dm-drogerie markt Hrvatska. Istodobno, dobit nakon oporezivanja dm-a bit će na razini prethodne godine i iznosit će oko 75 milijuna kuna. U protekloj poslovnoj godini dm je otvorio 58 novih radnih mjesta te ima 1181 zaposlenog, od kojih je 85 posto žena. U sljedećoj po-slovnoj godini dm u Hrvatskoj planira investirati 55 milijuna kuna. Među ostalim u planu je obnova 15 i otvaranje 10 novih prodava-onica, uz 50 novih radnih mjesta.

Page 8: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

8 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Vijesti

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je od Ministarstva poljoprivrede da isplata potpore voćarima za industrijsku jabuku u iznosu od 55 lipa po kilogra-mu ide direktno proizvo-

đačima. Država ove godine sufinancira otkup 30.000 tona konzumne i 15.000 tona industrijske jabuke, za što će se u proračunu osigurati nešto više od 38 milijuna kuna.

Trgovački lanac Konzum otvo-rio je početkom listopada u No-voj Gradiški svoju prvu Super Konzum prodavaonicu u tom gradu i ukupno 53. u Hrvatskoj. Supermarket se nalazi na adresi Maksimilijana Benkovića 24,

na ukupnoj površini od 1400 četvornih metara te nudi asorti-man od 20.000 proizvoda. Kupcima su u prodavaonici na raspolaganju četiri blagajne dok parkiralište broji više od 80 parkirnih mjesta.

Voćari o potporama za industrijsku jabuku • • • Otvoren Super Konzum u Novoj Gradiški • • •

Trgovački lanac Metro predstavio je početkom listopada inicijativu za

postupak certifikacije svih dobavljača i proizvođača prehrambenih proi-zvoda koji proizvode vlastite robne marke Metroa. Certifikacija se provodi prema jednom od priznatih standarda GFSI-ja (Global Food Safety Initiative), a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski će proizvođači, koji proizvode robne marke za Metro, morati posjedo-

vati međunarodni certifikat kvalitete koji je priznao GFSI. “To znači da će Metro, od 1. srpnja 2013. godine, u Hrvatskoj poslovati isključivo s proizvo-đačima i dobavljačima prehrambenih proizvoda vlastitih robnih marki koji će posjedovati jedan od devet priznatih GFSI standarda, kao što je, primjerice, International Food Standard (IFS)”, re-kao je predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hrvatska Angelo Turati.

Na police Metroa samo s GFSI standardom

Alca Zagreb kupila Tardi

Alca Zagreb, jedan od većih distribu-tera robe široke potrošnje, kupila

je tvrtku Tardi, najvećega domaćeg distributera profesionalnih higijenskih sustava. Osnivači Tardija Krunoslav Kišak i Alen Krajačić nastavit će se baviti proizvodnjom papira pod brendom Olalala u tvrtki Delt Papir, koja je do prodaje distribucijskog dijela poslovanja bila u sklopu grupe Tardi. Alca Zagreb dio je Alca Grupe, regionalnog distribu-tera sa sjedištem u Klagenfurtu, a tom je akvizicijom ojačala poziciju u B2B segmentu koji joj je dosad bio manji dio poslovanja. Akvizicijom Tardija Alca je dobila brendove koje dosad nije imala te ostvarila efekt ekonomije obujma tako da sada može profitabilno držati veće zalihe robe.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) i Organizacija za hranu i poljoprivre-

du Ujedinjenih naroda (FAO), povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, 16. listopada, organizirali su međunarodni skup “Hrvatska na putu u EU - izazovi i

očekivanja u području sigurnosti hrane i poljoprivredne politike”, na kojem je sudjelovalo 200-tinjak stručnjaka iz tog područja. Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede, tom je prigo-dom istaknula važnost udruživanja malih proizvođača s ciljem njihove konkurentnosti na domaćem i inoze-mnom tržištu naglasivši kako se upravo udruživanjem mali proizvođači mogu oduprijeti konkurenciji velikih proizvo-đača i trgovačkih lanaca.

Kanaan razmišlja o selidbi proizvodnje

iz HrvatskeZvonko Popović, vlasnik Kanaana iz

Donjeg Miholjca, u zadnjih je ne-koliko godina zahvaljujući proizvodnji trgovačkih robnih marki postao najveći proizvođač čipsa i flipsa u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 45 posto. Ove bi godine mogao ostvariti konsolidirani prihod od gotovo 90 milijuna kuna, a izvozi u zemlje regije, Mađarsku, Slovačku, Grčku i Bugarsku. No, osim što izvozi, uskoro bi mogao početi i proizvoditi u nekoj od tih zemalja, a razlog možebitne selidbe, kaže Popović, je situacija s poljoprivrednim zemlji-štem u Hrvatskoj s obzirom da tvrtka

Obilježen Svjetski dan hrane

u pregovorima s državom nije uspjela osigurati dovoljne površine za proi-zvodnju krumpira, unatoč tome što nudi višestruko veću cijenu po hektaru.

Page 9: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

www.jatrgovac.hr

Agrokor završio transakciju obveznica

Agrokor je sredinom listopada izdao obveznice u iznosu od 325 milijuna eura te 300 milijuna dolara, a jamstvo su na burzi

potvrdili Ledo, Jamnica, Konzum i Zvijezda te tako zaključio tran-sakciju čiju je cijenu ponude odredio još krajem rujna. Obveznice s pravom prvenstva, uz jamstvo, koje se izdaju i koje su ponuđene na inozemnim tržištima kapitala na naplatu dospijevaju 1. veljače 2020. Prinos na obveznice do dospijeća iznosi na obveznice denominirane u eurima 9,1 posto, a na obveznice denominirane u dolarima 8,9 posto. Ukupna vrijednost obveznica preračunata u kune je oko 4,17 milijarde. Sredstva od ovog izdanja koristit će se zajedno s novcem u blagajni za otplatu postojećih zaduženja prema sindiciranom kre-ditu, klupskom zajmu te zajmovima EBRD-a, IFC-a i Credit Agricolea. Istovremeno s izdanjem ovih obveznica Agrokor je sklopio i novi financijski aranžman u iznosu od 150 milijuna eura s bankom BNP Paribas, J.P. Morgan i Zagrebačkom bankom - Unicredit Group.

E-poslovanje za točnije podatke i velike uštede

Točnost i pouzdanost podataka i informacija o proizvodima i proi-zvodnji koju osigurava primjena elektroničkog poslovanja i digitalne

tehnologije izuzetno su važni za razvoj i konkurentnost svakog sektora, i poslovnog i javnog, jer se time povećava produktivnost i postižu velike uštede, istaknula je direktorica GS1 Croatia-Hrvatskog udruženja za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravlja-nje poslovnim procesima Klara Karivan na međunarodnoj konferenciji o elektroničkom poslovanju održane početkom listopada u Zagrebu. Karivan je kazala da se elektroničkom razmjenom podataka i e-računom u Europi štedi od 3 do 6 eura po poslanom odnosno zaprimljenom računu, a ulaganjem u e obradu i pohranu podataka znatno se smanjuju ljudske pogreške pri unosu podataka. Za tvrtke, posebno prehrambe-ne i druge koje se bave robama široke potrošnje, ali i za druge sektore odličan je potez uvesti i umrežiti se u tzv. elektronički katalog koji će sa svim podacima na jednom mjestu biti vidljiv svim partnerima, istaknuo je na konferenciji glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Page 10: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

10 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Vijesti

KARIJERE

Hrvatski menadžeri preuzimaju visoke inozemne pozicije u Nestléu

Tijekom trećeg

kvartala ove godine dvoje hrvatskih menadžera imenovano je na visoke inozemne pozicije unu-tar kompa-nije Nestlé, najvećeg svjetskog proizvođača hrane i pića. Iva Mladinić Lečić, done-davno vodi-teljica sektora ljudskih potenci-jala te članica upravljačkog tima tvrtke Nestlé u Adriatic regiji, preuzela je s početkom rujna poziciju biznis partnera za ka-tegorije unutar sektora ljudskih potencija u središnjici tvrtke Nestlé u Švicarskoj, u Veveyu. Istovremeno, Renata Matusino-vić, koja je do sada bila voditelj kategorije napitaka za Nestlé u Adriatic regiji i član uprav-ljačkog tima, preuzima poziciju izvršne direktorice kategorije napitaka i člana upravljačkog tima u regiji Nestlé Češka & Re-publika Slovačka sa sjedištem u Pragu. Umjesto njih, upravljanje sektorom ljudskih potencijala za Nestlé Adriatic preuzima David Gaal, a upravljanje ka-tegorijom pića u Adriatic regiji povjereno je Atani Škalko.

U prvih osam mjeseci ove godine Pevec, koji danas zapošljava 884 radnika, ostvario je 436 milijuna kuna prihoda, a očekuje se da će do kraja 2012. prihod narasti na blizu 700 milijuna kuna,

izjavila je članica uprave za financije Peveca d.d. Lidija Kljaić. Prihodi su ove godine porasli oko 10 posto u odnosu na 2011. a u tvrtki očekuju da će se taj trend nastaviti do kraja ove godine

koju planiraju završiti s dobiti. Inače, prošle je go-dine prihod Peveca iznosio 614 milijuna kuna, a dobit oko 10 milijuna kuna. Prva prava skupština dioničara Peveca, nakon što je tvrtka

po izlasku iz stečaja na osnivačkoj skupštini u srp-nju pretvorena u dioničko društvo u kojem su udjele preuzeli vjerovnici, sazvana je za 31. listopada 2012. godine.

Prihodi Peveca u 2012. nadomak 700 milijuna kuna • • •

Organizacija poslovanja i način ophođenja sa zaposlenicima

japanskoj duhanskoj kompaniji Ja-pan Tobacco International donijeli su certifikat Poslodavac Partner. Prilikom procesa certificiranja ocjenjuje se odnos sa zaposlenicima, mogućnosti njihovog usavršavanja i napredovanja te način na koji ih kompanija motivira i nagra-đuje. Praktični način funkcioniranja japanske organizacijske ideje Kaizen unutar kompanije objasnila je Katerina Lapshynova, direktorica ljudskih resursa JTI-a za regiju Adriatica: “Veliku pozor-nost posvećujemo nagrađivanju truda naših zaposlenika. Tako je samo u prošloj godini gotovo svaki četvrti zaposlenik JTI-a napredovao, odnosno, promijenio

svoju poziciju unutar kompanije.” JTI je član Japan Tobacco Grupe Društava (JT). Ima sjedište u Ženevi i u prošloj godini ostvario je neto prodaju od 11,2 mili-jarde američkih dolara. Tvrtka posluje u u 120 zemalja i zapošljava oko 25.000 zaposlenika.

JTI nagrađen za odnos prema zaposlenicima

Dobit poduzetnika prerađivačke industrije 5,5

milijardi kunaUkupna bruto dobit hrvatskih podu-

zetnika u prvoj polovici ove godine iznosila je 9,26 milijardi kuna, a 59,2 posto tog iznosa, odnosno 5,5 milijardi kuna, ostvarili su poduzetnici iz prerađi-vačke industrije. U prvoj je polovici ove godine prerađivačka industrija, koja je nakon tri godine po ostvarenoj bruto dobiti preuzela primat od trgovine, zabi-lježila vrijednosno najveću bruto dobit, ali u usporedbi s prvim prošlogodišnjim polugodištem bilježi se pad bruto dobiti i u toj djelatnosti, i to za 52,3 posto.

Slavonski Brod: Otvorenje City

Colosseuma krajem veljače

Trgovački centar City Colosseum u Slavonskom Brodu otvorit će svoja

vrata za posjetitelje 28. veljače 2013. godine, izvijestili su iz menadžmenta centra. Novi trgovački centar će, osim objekata trgovačke namjene, nuditi i bogat zabavni sadržaj s prvim multi-pleks kinom u toj regiji. City Colosseum prostire se na oko 23.000 četvornih metara trgovačke površine, a trenutno je iznajmljeno oko 80% prodajnih prostora.

Page 11: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012
Page 12: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

12 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje

HENKEL CROATIA / KONZUM

U sklopu projekta “Pošumimo Brač”, koji su krajem prošle godine

zajednički pokrenule tvrtke Henkel Croatia i Konzum u suradnji s Hrvat-skim šumama, prikupljeno je ukupno 10.000 sadnica borova koje su donirane za pošumljavanje dijela opožarenog područja otoka Brača. U sklopu projekta Henkel je omogućio sudjelovanje u projektu i potrošačima, koji su prilikom kupnje deterdženta Persil Expert doni-rali jednu sadnicu za pošumljavanje, a na svaku od njih Henkel je u suradnji s trgovačkim lancem Konzum donirao još jednu. Ambasador projekta bila je Dani-jela Dvornik koja je i osobno pomogla u sadnji borova te se tom prigodom zahvalila svima koji su svojim sudjelo-

HiPP i RK CO Zagreb u projektu zdrave prehrane

sportašaProizvođač hrane za djecu, njemački

HiPP, u suradnji s RK Croatia Osiguranje Zagreb pokrenuo je projekt “Zdravom pre-hranom do vrhunskog sporta” koji ima za cilj osigurati bolju prehranu djece koja tre-niraju u sklopu ovog rukometnog kluba. Na prezentaciji projekta, održanoj u zagre-bačkoj dvorani “Kutija šibica”, predstavnici tvrtke HIPP i Uprave CO Zagreba istaknuli su kako malo koji klub ili individualni sportaš, osim onih u vrhunskom sportu, u svojim timovima imaju osobe zadužene za prehranu, a posebno se slaba pažnja poklanja podmlatku koji su najosjetljivija kategorija. Za elementarno razumijeva-nje pojmova prehrane kod amaterskih i profesionalnih sportaša HiPP i RK Croatia osiguranje Zagreb izradili su brošuru pod nazivom “Zdravom prehranom do vrhun-skog sporta” s osnovnim ciljem edukacije mladih sportaša i njihovih roditelja.

Suradnja Vindije s osnovnim školama i vrtićima

Oko 150 osnovnoškolskih ravnatelja i djelatnika vrti-ća s područja sjeverne Hrvatske (Varaždin, Zagorje,

Podravina, Međimurje, Moslavina, Bilogora) prisustvo-valo je uoči početka nove školske godine tradicional-nim posjetima Poslovnom sustavu Vindija, značajnom dobavljaču namirnica za školske obroke. Osim prijama poslovnih partnera, Vindija je početak nove školske godine obilježila i akcijom darivanja 35 škola i vrtića diljem zemlje s ukupno 2500 kilograma svojih Freska voćnih jogurta u četverostrukim izdanjima.

dm donirao gotovo pola milijuna kuna osnovnim školama

Za sudjelovanje u dm-ovoj akciji Zeleni korak pet osnovnih škola nagrađeno

je donacijom ukupne vrijednosti 495.984 kuna koju su zaslužili kao najuspješnijih

vanjem i kupnjom proizvoda pomogli ovu vrijednu donaciju. U prošlogodišnjem po-žaru na otoku Braču ukupno je opožareno 5798,75 ha, od toga 1034 ha visokih šuma. Nakon sanacije terena, ove je godine plan Hrvatskih šuma pošumiti 70 hektara.

sudionici ove akcije. Zahvaljujući predano-sti učenika od kojih je svaki skupio preko 30 kg starog papira, u njihove škole ugra-đen je implementarni pretvorbeni starter “Krijesnica”, izvorni hrvatski proizvod, koji osim što štedi više od 50 posto električne energije osigurava i prirodno svjetlo koje nije štetno za oči. “Akcijom Zeleni korak

dm je želio naše najmlađe potaknuti na ekološku aktivnost i educirati ih o važnosti brige za okoliš”, izjavio je Dario Klemar, prokurist u dm-u. U Zelenom koraku, akciji održanoj u sklopu dm green city projecta, sudjelovale su 102 škole iz cijele Hrvatske čiji su učenici sakupili 333 tone starog papira i više od tone plastičnih vrećica.

Zasađene prve sadnice u sklopu projekta “Pošumimo Brač”

Svečanošću dodjele sredstava zaključen je šesti donacijski ciklus Zaklade Adris u kojem je dodijeljeno više od tri milijuna kuna za 36 projekata. Donacije su uručene u nazočnosti člano-va Zakladne uprave i Zakladnih

vijeća na čelu s predsjednikom Zakladne uprave, prof.dr.sc. Zvonimirom Marekovićem, te članova Uprave Adris grupe, predvođenih predsjednikom mr.sc. Antom Vlahovićem. Zaklada je dodijelila i 23

stipendije izvrsnim učenicima srednjih škola, studentima preddiplomskog i diplom-skog studija, te polaznicima poslijediplomskog stručnog i znanstvenog usavršavanja, kao i poslijediplomskog doktor-

skog studija. Zaklada Adris, uključivši i ovaj donacijski ci-klus, dosad je dodijelila gotovo 24 milijuna kuna. Adris grupa za financiranje Zaklade Adris izdvaja jedan posto dobiti ostvarene u prethodnoj godini.

Zaklada Adris zaključila šesti natječajni ciklus • • •

Page 13: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

NOVO

· 100% CELULOZA· MOGUĆNOST KORIŠTENJA RAZLIČITIH

DIMENZIJA LISTIĆA· RAZLIČITI MOTIVI· PEFC CERTIFIKAT· IZVANREDNO UPIJAJUĆI· VEĆE NAMATANJE· 3 SLOJNI· NAMIJENJENI RAZLIČITIM UPOTREBAMA (kao dekor, za čišćenje, za brisanje, za podlaganje... )

Paloma Zagreb d.o.o.�Vončinina 12�10000 Zagreb�Tel.: +385 1 466 54 07�e-mail: [email protected] wwwwwwwwwww.paaaalloommmaaaa.sssi

Izabeerrriiteee ssvvvvoojjuuuu veeeliiičččiiinnuuu lliiissttiićaa.

PODACI O PROIZVODU:

EAN KOD

NAZIV PROIZVODA

TRANSPORTNI KOD

KOMERCIJALNO PAKIRANJE

TRANSPORTNO PAKIRANJE

Marketinška podrška: dodatne pozicije u trgovinama, tisak, POS materijal, promocije.

Kuhinjski ručnici Paloma - MEGAROLE, 2x150 listića, 3-slojni, TISAK

383 8952 018814

383 8952 018821

2 (u paketu)

14/20 (u vreći /na paleti)

SNAŽN

I + V

RLO UPIJAJUĆI + S MOTIVIM

A

Paloma_oglas_ja trgovac_208x297mm.indd 1 16.10.2012 14:42:20

Page 14: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

14 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

3rd FMCG & Retail Arena 2012

Nakon dvije iznimno uspješne i posjećene konferencije održane u Zagrebu, ove je godine

međunarodna konferencija o prehrambenoj industriji, 3rd FMCG & Retail Arena 2012, u organizaciji Infoarena Gru-pe i Europske banke za ob-novu i razvoj (EBRD), a pod medijskim pokroviteljstvom magazina i portala Ja TR-GOVAC, održana sredinom listopada u hotelu Metropol Palace u Beogradu. Ovaj događaj ponovno je okupio vodeće ljude iz sektora maloprodaje i prehrambene industrije iz čitave regije koji se već tradicionalno okupljaju kako bi uspostavili suradnju, razmijenili mišljenja i isku-stva i zajedno, kroz konstruk-tivnu i otvorenu raspravu, pokušali dati odgovore na tekuća pitanja i rješenja za predstojeće izazove rasta i razvoja poslovanja. Usprkos domaćinstvu u Srbiji i brojnim aktualnim pitanjima koja su se odnosila na to tržište, ključna tema konferencije bila je skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno uvjeti po-slovanja hrvatskih tvrtki u zemljama Cefte nakon pri-stupanja Uniji. KRIZA I DALJE NAGRIZA Prvi dan konferencije otvoren je okruglim stolom na temu “Kriza ne posustaje – kako dalje” tijekom kojeg su Emil Tedeschi, predsjednik Uprave i većinski vlasnik Atlantic Grupe, Vladimir Čupić, pred-sjednik Upravnog odbora Hypo banke, Božidar Đelić, član savjetodavne grupe

“Od tranzicije ka tranziciji” EBRD-a, Miodrag Kostić, predsjednik Uprave i vlasnik

MK Grupe, te Peter Sanfey, zamjenik direktora za stra-tegiju i politiku Kancelarije glavnog ekonomiste EBRD-a,

razgovarali o aktualnoj problematici u gospodarstvu i mogućim rješenjima za prevlada-

vanje krize. Upravo uvodne riječi glavnog ekonomiste EBRD-a, na žalost, nisu bile

nimalo ohrabrujuće. Naime, Sanfey je potvrdio da izvještaj o tranziciji za 2012. godinu neće biti povoljan u pogledu makroekonomskih kretanja u zemljama regije. Konkretno, za Srbiju se predviđa negativ-na gospodarska stopa rasta od 1%, a za Hrvatsku 2%, dok se neznatno poboljšanje eko-nomske situacije, upozorio je, može očekivati tek krajem iduće godine. Tijekom svog izlaganja također je istaknuo

da Keynesijanski pristup, koji propovijeda poznati eko-nomist Paul Krugman, nije povoljan za zemlje regije, o čemu smo mnogo mogli čuti posljednjih tjedana za vrijeme njegovog gostovanja u Hrvat-skoj i Srbiji. Bivši potpredsjednik Vlade i ministar Republike Srbije, Božidar Đelić, ocijenio je da Vlade u regiji nisu poduzele ozbiljnije mjere za pokretanje gospodarstva, zbog čega je

Određeno poboljšanje gospodarske situacije očekuje se tek krajem 2013.

Regija između EU i Cefte

Usprkos domaćinstvu u Srbiji i brojnim aktualnim pitanjima koja su se odnosila na to tržište, ključna tema konferencije ipak je

bio skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Page 15: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

15Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

i sam bio prozvan od strane Miodraga Kostića iz MK Grupe koji se žalio i na samu produktivnost nacije za koju smatra da je daleko ispod prosjeka EU. Emil Tedesc-hi, pak, može se pohvaliti s odličnim prosjekom i zastu-pljenošću njegove Atlantic Grupe u regiji pa je tako istaknuo tisuću zaposlenih u

Srbiji, proizvodnje u gotovo svim zemljama ex Jugoslavije i četiri nadnacionalna brenda za koja kaže da su svugdje prihvaćena kao domaći. Iako se mnogo govorilo o regio-nalnom tržištu i suradnji svi sudionici panel diskusije za-ključili su da “domaće“ tvrtke moraju tražiti izlaz na veća tržišta poput Rusije i zemalja istočne Europe.

“Uvjereni smo da se regi-onalno tržište može dalje razvijati, a dobar pokazatelj je i činjenica da je usprkos krizi gospodarska suradnja zema-lja u okruženju posljednjih godina znatno unaprijeđena. Zemlje regije imaju potencijal postati žitnice Europe čemu svakako treba pridonijeti i primjeren sustav poticaja.

Opstanak na tržištu u vrije-me krize nije lak, ali uvjeren sam da će nastavak suradnje i razmjene ideja pridonijeti razvoju i stabilnosti”, rezimi-rao je diskusiju Miljan Ždrale, moderator i stariji bankar EBRD-a angažiran na agrobi-znis projektima ove banke u jugoistočnoj Europi. Nakon uvodne panel disku-sije prvog dana konferencije,

sudionici su imali priliku u manje formalnom tonu raz-mijeniti mišljenja na koktel večeri koja je održana pod pokroviteljstvom MK Grupe.

GOSPODARSTVO I POLITIKA Idući i zaključni dan konfe-rencije protekao je malo bur-nije nakon nekoliko pitanja, naravno političke naravi, koja su bila upućena predstavni-cima hrvatskih kompanija od strane Božidara Đelića tijekom glavne panel diskusije

“Panel lidera“ u kojoj su su-djelovali Vincent Degert, šef delegacije Europske Unije u Srbiji, Miodrag Kostić, pred-sjednik Uprave i vlasnik MK Grupe, Jelena Krstović, pot-predsjednica Delta Holdinga, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, Bojan Ra-dun, vlasnik i izvršni direktor Nectara, te Ante Todorić,

izvršni potpredsjednik po-slovne grupe maloprodaja Agrokora. Đelić je postavio pitanje kako je moguće da Srbija sa šest puta većim kapacitetima proizvodnje šećera ima istu izvoznu kvotu na tržište EU (180.000 tona) kao i Hrvatska te smatra da bi se hrvatske tvrtke našle u povlaštenom položaju kad bi ulaskom Hrvatske u EU zadr-žale pogodnosti iz članstva u Cefti. Također je prigovorio da proizvodi iz Srbije nisu dovoljno zastupljeni u Hrvat-skoj jer se takva incijativa i druge investicije srbijanskih kompanija u Hrvatskoj poli-tički koče. Predsjednik Upra-ve Podravke, Zvonimir Mršić, odgovorio je da nije Hrvatska ta koja je Srbiji određivala izvoznu kvotu te je predložio da, umjesto što će Podravka nakon članstva Hrvatske u Uniji plaćati Srbiji godišnju carinu u iznosu od 2,2 mili-juna eura, ta sredstva radije preusmjere u plasiranje i pro-mociju srbijanskih proizvoda kroz prodajnu mrežu Podrav-ke i zapadnim tržištima gdje je hrvatska kompanija već prisutna. Repliku je nastavio Ante Todorić iz Agrokora, koji je istaknuo kako spo-menute tvrdnje nisu uteme-ljene jer će samo ove godine Agrokor iz Srbije u Hrvatsku uvesti robe u vrijednosti od 70 milijuna eura, dok kao

poslodavac u Srbiji zapošlja-va 6500 ljudi i visokim ulaga-njima od skoro pola milijarde eura znatno

doprinosi razvoju konkuren-tnosti i plasiranja srbijanskih proizvoda na druga tržišta. U nastavku diskusije, Vincent Degert je naglasio da kreatori gospodarske politike zemalja u regiji trebaju ojačati fiskalnu stabilnost, poboljšati poslov-no okruženje, smanjiti javnu potrošnju, a borba protiv korupcije mora biti prioritet.

Usitnjeni zemljišni posjedi glavna su kočnica razvoja prehrambene industrije

Page 16: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

16 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

3rd FMCG & Retail Arena 2012Kada je riječ o CEFTA spora-zumu, Degert je rekao da je 28 međudržavnih sporazuma zamijenjeno jednim, i mada nije sve teklo bez problema pokazalo se kako je taj spo-razum donio velike koristi i

političku stabilnost u regiji. Na važnost regionalne surad-nje osvrnuo se i predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić poručivši kako će lokal-ne prehrambene tvrtke, bez obzira na to gdje izvoze, op-stati samo ako budu uspješne u ovoj regiji te ako postoji međusobna suradnja. Generalni direktor Nektara Bojan Radun u svom je obra-ćanju govorio o aktualnom gospodarskom trenutku u Srbiji istaknuvši kako je trži-šte rada kao i zakon o radu u toj zemlji neophodno učiniti

fleksibilnijim i potaknuti do-maću potrošnju. Jelena Kr-stović, potpredsjednica Delta Holdinga, naglasila je, pak, kako fokus u Srbiji i regiji danas nije na poslovanju u Europskoj uniji, već je priori-

tet CEFTA. “Poticanje potroš-nje u ovoj regiji je bitan faktor za izlazak iz krize”, kazala je. S njom se složio i vlasnik MK grupe Miodrag Kostić koji je predložio ukidanje svih cari-na u okviru Cefte na određeni period kao dobru pripremu prije ulaska u Europsku uniju.

PROBLEM ZEMLJIŠTA U nastavku konferencije, kroz ostale panel diskusije, nagla-sak je bio na poljoprivrednoj proizvodnji i okrupnjavanju zemljišta te financiranju takvih projekata. Izvršna

potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić u svom je izla-ganju ocijenila da je najveći problem u prehrambenoj industriji u regiji nedostatak obradivog zemljišta, navodeći kako u Hrvatskoj ima oko

850.000 hektara zemlje u državnom vlasništvu koja se ne obrađuje. “U regiji, kao i u Hrvatskoj, ograničavajući faktori su neadekvatno mali posjedi za poljoprivrednu proizvodnju, nedostatak od-govarajućih kredita za agrar i nedostatak novih tehnologija i znanja koji mogu povećati prinose i prihode u agraru”,

kazala je Puljić. Komenti-rajući pitanje kako povećati produktivnost u poljoprivre-di, komercijalna direktorica kompanije Monsanto Maya Draganova rekla je da se mo-raju nabavljati kvalitetne siro-vine i primijeniti nova znanja. Draganova je za primjer navela da je na Agrokorovim njivama u Hrvatskoj prinos kukuruza 10 tona po hektaru, a na nivou cijele Hrvatske oko tri tone, što znači da je veća proizvodnja moguća. Za problem usitnjenih posjeda, što je karakteristično za Hr-vatsku i Srbiju, Draganova je napomenula kako je slična situacija do prije pet do šest godina bila i u Rumunjskoj i Bugarskoj. “U Rumunjskoj i Bugarskoj je poljoprivredno zemljište okrupnjeno i sada

njihov agrar bolje posluje nego onaj u Mađarskoj”, zaključila je Draganova. Istaknuti gos-

podarstvenici, bankari i me-đunarodni stručnjaci tijekom konferencije također su po-kušali odgovoriti na izazove s kojima se suočava eurozona, ali i ponuditi moguća rješenja za nove teškoće kao što su ekstremne vremenske prilike koje mogu ugroziti lanac pre-hrane te samim time i gospo-darsku i socijalnu stabilnost.

Časopis i portal Ja TRGOVAC, vodeći specijalizirani medij s područja malo-

prodaje i robe široke potrošnje u Hrvat-skoj, i časopis Market network, najstarije i najpoznatije specijalizirano izdanje za trgovinu robom široke potrošnje u Srbiji, tijekom ovogodišnje konferencije postigli su sporazum o strateškom partnerstvu na zajedničkim tržištima. Informativno i komercijalno udruživanje ova dva medija omogućit će menadžmentu hrvatskih i srbijanskih kompanija i svima koji

posluju u sektoru maloprodaje i industri-je robe široke potrošnje još pouzdanije i kvalitetnije informacije, povezivanje s relevantnim ljudima i institucijama u obje zemlje, ali i mogućnost da pravovremeno i ciljano pošalju najdjelotvornije poruke tržištu i poslovnim partnerima. Za ova dva izdavača, koja su u mnogočemu bili pioniri na svojim tržištima, međusobno povezivanje predstavlja dodatan iskorak u smjeru jačanja regionalnog prisustva i širenja tržišne komunikacije.

Strateško partnerstvo časopisa Ja TRGOVACi srbijanskog Market networka

Lokalne tvrtke moraju tražiti izlaz na tržišta Rusije i zemalja istočne Europe

Page 17: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

0800 202 202

Šaljite pošiljke u 100 država svijeta50% povoljnije!

www.posta.hrZa sve dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj kontaktnog centra hpekspresa: 0800 202 202.

MASA POŠILJKEZONA

EUROPA 1** EUROPA SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA OSTATAK SVIJETA

do 0,2 kg 120,00 180,00 216,00 220,000,2 - 0,5 kg 140,00 200,00 230,00 250,00

0,5 - 1 kg 170,00 210,00 266,00 270,001 - 2 kg 180,00 300,00 400,00 480,002 - 5 kg 220,00 350,00 480,00 600,00

Sve su cijene izražene u kunama s PDV-om i vrijede za pošiljke predane u poštanskome uredu.*Pošiljke koje ne podliježu carinskom pregledu // **Europa 1 - BiH, Crna Gora, Slovenija i Srbija

Hrvatska pošta nudi najbrži način slanja pošiljaka u inozemstvo uslugom međunarodni hpekspres (EMS). Iznimno povoljno slanje malih pošiljaka i dokumenata u inozemstvo Žurni rokovi uručenja u zoni EUROPA/EUROPA 1* (npr. za Sloveniju je rok uručenja 24 - 48 h) Preuzimanje žurnih pošiljaka na željenoj adresi (pozivom na broj: 0800 202 202) Praćenje pošiljaka sustavom track & trace Kompletno carinsko i špeditersko poslovanje u izvozu Rabatna politika (za ugovorne korisnike)

Page 18: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

18 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Intervju – Imperial Tobacco Zagreb

Uz vodeće međunarodne cigaretne brendove Da-vidoff, Gauloises i West, specifičnost našeg portfe-lja je i raznolik popratni duhanski asortiman koji obuhvaća mašinice za

ručno motanje, punjače, filtere i tube s filterom, ističe Culifaj.

Predstavite nam za početak kompaniju Imperial Tobacco Group. Koji su osnovni fakti poslovanja na globalnoj razini?Imperial Tobacco Group PLC (ITG) jedna je od četiri vodeće svjetske tvrtke u segmentu proizvodnje, distribucije i prodaje širokog asor-timana cigareta, duhana i ostalih duhanskih proizvoda. ITG je mul-tinacionalna tvrtka, prisutna na više od 160 tržišta širom svijeta na kojima zapošljava oko 38.000 ljudi. Proizvodnja se odvija u više od 50 suvremenih tvornica specijaliziranih za proizvodnju vrhunskih duhanskih proizvoda o čijoj kvaliteti najbolje svjedoči tradicija dulja od 100 godi-na koja je jamac zadovoljstva potro-šača diljem svijeta. Koji su osnovni brendovi Imperial To-bacco-a te u koje cjenovne razrede ih svrstavamo?Imperial Tobacco Zagreb od ostalih se duhanskih tvrtki na hrvatskom tržištu izdvaja po sveobuhvatnosti svog portfelja jer na globalnoj razini njeguje specifičan pristup potpunog duhanskog iskustva tako što uz vi-

sokokvalitetne duhanske proizvode posjeduje i bogat popratni duhan-ski asortiman. Imperial Tobacco u svom portfelju cigareta ima vodeće međunarodne brendove: Davidoff, Gauloises (premium segment) i West (medium segment), kao i u svojim kategorijama cjenovno najprihvat-ljivije brendove na tržištu: Style i Paramount. Od duhanskog asortima-na posebno se ističe najprodavaniji svjetski premium brend Golden Vir-ginia te međunarodno poznati bren-dovi Van Nelle, Drum i Paramount (cjenovno najprihvatljiviji duhan na tržištu). Specifičnost portfelja je i ra-znolik popratni duhanski asortiman koji obuhvaća mašinice za ručno motanje, punjače, filtere i tube s filte-rom poznatih brendova Columbus i Paramount, a Rizla, kao najpoznatiji papir za motanje duhana u svijetu, također je dio naše ponude.

Koji proizvodi su najprodavaniji? Plani-rate li plasirati nove brendove? Najprodavaniji proizvod je Paramou-nt koji je u ovom trenutku najjeftiniji cigaretni brend na tržištu s malopro-dajnom cijenom od 13,5 kn. Upravo smo na hrvatsko tržište lansirali i dva nova proizvoda za koja smo uvjereni

da imaju veliki potencijal za uspjeh. U premium segmentu od sada postoji i drugačija verzija svjetski poznatog premium brenda Davidoff iD čime ulazimo u segment cjenovno prihvat-ljivijih premium brendova. U slims segmentu lansirali smo Style, brend koji se ističe svojim jedinstvenim žen-stvenim dizajnom a uz to je odlično cjenovno pozicioniran.

Od kada poslujete na hrvatskom tržištu, kako ocjenjujete dosadašnje poslovanje i suradnju s trgovcima te koji tržišni udio držite? Imperial Tobacco Zagreb na hrvat-skom tržištu posluje od 2006. godine. Sa zadovoljstvom možemo reći da je 2011. godina za nas prošla zaista sjajno. Utrostručili smo prodaju u odnosu na 2010. godinu. Što se tiče suradnje s trgovcima, mi kao kompa-nija puno pažnje i truda ulažemo u izgradnju odnosa s kupcima za koje možemo reći da su na iznimno viso-kom nivou. Samo ove godine ostvarili smo suradnju sa stotinama malih i pojedinačnih kupaca te desecima ključnih kupaca, što nacionalnih, što regionalnih. Primjećujemo da su kupci u Hrvatskoj sve otvoreniji za suradnju te smo uvjerenja kako ćemo i u sljedećoj godini ostvariti uspješna partnerstva s novim ključnim kup-cima i to na obostrano zadovoljstvo. Već sada na onim prodajnim mje-stima na kojima je prisutan Impe-rial Tobacco asortiman zauzimamo 8-10% udjela u prodaji.

POTROŠAČI DIKTIRAJU TRENDOVE

Kriza je donijela pomalo kontradiktoran trend u potrošačkim navikama. S jedne strane, pod utjecajem krize i smanjene kupovne moći pušači sve više odabiru jeftinije

proizvode, a s druge su strane i u krizi spremni platiti za kvalitetne brendove, kaže Darko Culifaj, direktor prodaje tvrtke Imperial Tobacco Zagreb

“Motanje duhana, umjesto odabira cigareta tvorničke proizvodnje, sve više postaje trend”

Page 19: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

19Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

38.000 ljudi zapošljava Imperial Tobacco Group

Kako ste zadovoljni prodajnim rezultati-ma u prvom polugodištu 2012.? Za sada sve teče prema zacrtanim planovima, ostvarili smo dvostruki rast prodaje i uvjereni smo da ćemo taj trend nastaviti i u 2013. godini.

Planirate li određene prodajne ak-tivnosti u skorije vrijeme kako biste argumentirali izbor svojih brendova od strane hrvatskih potrošača? Imperial Tobacco s puno pažnje i truda prati i analizira tržišne tren-dove i u skladu s tim je kreiran i cjelokupni portfelj s ciljem da uvijek izađemo u susret potrošačima i nji-hovim zahtjevima.

Što vidite kao najveći izazov u poslova-nju u Hrvatskoj?Za svaku kompaniju najveći iza-zov predstavlja naći pravi put do potrošača, no bez obzira na sve poteškoće i specifičnosti tržišta mi u tome uspijevamo, ako ne u tradicionalnim kanalima onda

zasigurno u novim i alternativnim kanalima prodaje.

Zadnjih godina potrošnja rezanog duha-na u snažnom je porastu. Koliku pažnju poklanjate tom segmentu i kakva su vaša očekivanja daljnjih kretanja u ovoj potkategoriji duhanskih proizvoda?Imperial Tobacco je po tome inače

jedinstvena kom-panija na hrvat-skom tržištu jer ima sveobuhvatan portfelj kad su u pitanju duhani i popratni duhanski asortiman. Svjetski smo lider u kate-goriji duhana i u našem portfelju imamo jake među-narodne brendove koji su odlično prihvaćeni na hr-vatskom tržištu. U kategoriji duhana za motanje primje-tan je rast potra-žnje kao odgovor na svojevrsni trend među određenim kategorijama puša-ča. Motanje duha-na, umjesto odabi-ra cigareta tvornič-ke proizvodnje, sve više postaje trend i Imperial Tobacco kao odgovor na ta kretanja na tržištu nudi poznate me-đunarodne bren-dove Van Nelle i Drum kao i jedan

od vodećih premium duhana na trži-štu - Golden Virginia.

Koji su općenito aktualni trendovi u duhanskoj industriji?Mi primjećujemo određene trendove kad je u pitanju kupovna moć potro-šača i oni su dvojaki. S jedne strane

pod utjecajem krize i smanjene ku-povne moći pušači sve više odabiru jeftinije proizvode. Međutim, trendovi na tržištu pokazuju da u tom odabiru prednost daju međunarodnim bren-dovima visoke kvalitete. Rast tržišnog udjela Westa i Paramounta govori u prilog takvome trendu. Primjetan je i rast kategorije duhana za tube kao ponude za cjenovno najosjetljivije potrošače. Prateći taj trend Imperial Tobacco na tržištu ima u ponudi tre-nutno najjeftiniji duhan Paramount. S druge strane, pušači su i u krizi spremni platiti za kvalitetne brendove. U našem portfelju najbolji pokazatelj toga je Davidoff koji je jedan od vode-ćih brendova u najvišem cjenovnomsegmentu. Općenito, dojam je da pu-šači sve više “pametnije kupuju”, za svoj novac žele dobiti najviše, a to naš portfelj i nudi: kvalitetne, cjenovno dostupne međunarodne brendove.

U kojim zemljama regije ste još prisutni te planirate li daljnju ekspanziju?Imperial Tobacco kao međunarodna kompanija prisutna je u svim zemlja-ma jugoistočne Europe.

U stručnim se krugovima upozorava kako će s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doći do procvata crnog tržišta, poglavito zbog uvođenja novog sustava trošarina po kojem će cigarete u Hr-vatskoj biti znatno skuplje nego u su-sjednim zemljama poput BiH ili Srbije. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Već danas su u Hrvatskoj trošarine znatno više u odnosu na BiH i Srbiju pa posljedično postoji i razlika u ma-loprodajnim cijenama između ovih tržišta. Ulaskom Hrvatske u EU tro-šarine će neminovno morati još više

rasti. Naš stav u tom pogledu je da se u interesu potrošača treba provesti postupno povećanje trošarina kako ne bi došlo to prevelikih skokova cijena koji mogu imati destabilizirajući utje-caj na tržište. To ne bi bilo dobro ni za državu niti za proizvođače cigareta jer bi se time povećao udio crnog tržišta.

Darko CulifajImperial Tobacco Zagreb d.o.o.

“Na prodajnim mjestima na kojima je prisutan Imperial Tobacco asortiman zauzima 8-10% udjela u prodaji”

“lmperial Tobacco Zagreb u 2011. je godini utrostručio prodaju u odnosu na godinu ranije”

Page 20: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

20 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Promocije

U doba globalne recesije trgovci na malo se pokušavaju odupri-jeti padu potražnje agresivnim promocijama cijena. Korište-

nje promocija cijena je dvosjekli mač jer kratkoročno može nadoknaditi pad prodaje, ali dugoročno narušava imidž proizvoda i profitabilnost podu-zeća (pogotovo ako se provodi u ne-kontroliranim uvjetima). U nastavku se nalazi nekoliko promotivnih ideja koje mogu povećati prodaju bez da smanjujete cijene.

BESPLATNE EDUKACIJE Besplatne lekcije šminkanja, šivanja, friziranja, njege kože, vrtlarenja, li-čenja… predstavljaju efikasan način informiranja kupca o prednostima vaših proizvoda u odnosu na proizvo-de konkurencije.

DANI OTVORENIH VRATADani otvorenih vrata predstavljaju ide-alan način promocije vrtlarskih centara ili centara koji prodaju raznu opremu i strojeve. Na danima otvorenih vrata treba organizirati demonstracije proi-zvoda provođenjem specifičnih zadata-ka kao što su npr. bojanje zida s novom efektnom bojom ili postavljanje ogra-de… Educiranjem kupaca o načinim korištenja vaših proizvoda olakšavate im donošenje odluke o kupnji.

OBJEDINJENE PROMOCIJEOrganizirajte objedinjene promocije s proizvođačima/distributerima čiji su proizvodi komplementarni vašima. Dijelite proizvod partnera besplatno kada kupac obavi kupnju u vašem dućanu (i obrnuto).

POKLON IZNENAĐENJAPrivucite kupce dijeljenjem besplat-nog poklona iznenađenja (kupcu nije poznato o čemu se radi), vrijednosti do npr. 500 kn za kupovine preko određenog iznosa.

POTICAJ ZA PLAĆANJE U GOTOVINI Za svaku kupovinu u gotovini u izno-su većem od x kuna kupac će dobiti besplatni poklon. Umjesto da isplatite proviziju tvrtkama koje se bave kartič-nim poslovanjem vi ju poklonite kup-cu. Ovakav način promocije vam neće stvoriti dodatni trošak a može privući kupce da vas odaberu kao idealno mjesto za kupnju.

PAKETI PROIZVODAFormiranje paketa proizvoda je metoda koju često koriste proizvođači i proda-vaonice kozmetike. Paket mora sadrža-vati manje popularne proizvode u kom-binaciji s prodavanijim proizvodima. Kupac kupnjom paketa dobije osjećaj kako je sklopio dobar posao, a prodavač ubrzava obrtaj lošije prodavane robe.

PAKIRANJE ZNANJAKreirajte brošure i biltene koje će educirati kupca o načinima korištenja vaših proizvoda i pakirajte ih s proi-zvodima.

PROJEKTIRANJE ILI DIZAJNIRANJE Besplatno projektiranje ili dizajniranje često zahtijeva samo dodatan anga-žman prodavača, a kupcu donosi do-datnu vrijednost. Učestalo je kod pro-daje proizvoda za opremanje doma.

INFO TELEFONBesplatni telefon omogućava kupcu dobivanje informacije o optimalnom načinu korištenja proizvoda uz vaš minimalni trošak.

ZNAK PAŽNJESvakom kupcu godi da ga se iznenadi u trenutku obavljanja kupovine. Na-gradite vašeg kupca malim znakom pažnje u trenutku kada se odluči za kupovinu vašeg proizvoda, a kao za-hvalu što je odabrao baš vas.

Neovisno o tome za koji se način promocije odlučite, vodite računa o tome da je jako mali broj provedenih promocija profitabilan (cca 30%), a veći dio promotivnih prodaja ostva-ruju postojeći kupci (cca 50%). Zbog toga je kod plasiranja promotivnih akcija potrebno dobro planirati, nad-zirati i pratiti realizaciju definiranjem ključnih pokazatelja uspješnosti za praćenje utjecaja promotivne akcije na profitabilnost poduzeća.

PROMOTIVNE AKCIJE za povećanje prodaje

Jana Blažević MarčeljaSTeP Ri

Od poklona, edukacija i nagrada, donosimo vam nekoliko promotivnih ideja koje mogu povećati prodaju bez da smanjujete cijene

Vodite računa o tome da je jako mali broj promocija profitabilan

Page 21: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012
Page 22: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

22 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Kava

Tradicionalan proizvod i potrošnja

Kategorija kave obilježena je stabilnošću, kako u pogledu potrošnje tijekom čitave godine, tako i po uobičajenim udjelima tržišnih segmenata od kojih

mljevena i kava u zrnu dominiraju, te standardnim kanalima prodaje

Iako je kava botanički podijeljena u četiri gru-pe, kava koju koristimo za konzumaciju dolazi

iz samo jedne od ovih gru-pa poznate kao Eucoffea. Plodovi preostalih triju grupa uglavnom su ne-jestivi i nemaju nikakvu komercijalnu vrijednost. Također, od 73 vrste kavi-nog drveta samo se dvije kultiviraju, a to su arabica i robusta.Komercijalnu kategoriju kave, pak, dijelimo na tri segmenta: • Kavu u zrnu i mljevenu kavu koja se koristi za pri-premu “turske” kave te kave koja se priprema pomoću filter ili espresso aparata. • Instant kavu – čistu to-pivu kavu, koja se dobiva postupkom dehidracije ekstrakta kave i potom pretvara u prah ili granule; instant napitak se dobiva dodavanjem vruće vode ili mlijeka.• Instant mješavine – cappuccino, 2u1, 3u1, ice coffee; sastoje se od instant kave i mlijeka u prahu, na-mijenjene pripremi instant napitka dodavanjem vruće

vode ili mlijeka.

BEZ OSCILACIJAKao tradicionalan proizvod kategorija kave prilično je stabilna i donekle pred-

vidljiva, za razliku od njezi-ne cijene

koja je podložna brojnim utjecajima, počevši od kvalitete uroda, burzovnih špekulacija pa do tečaja dolara na koji se njezino

trgovanje veže. Kava ne pokazuje sezonal-nost te se jednako kupuje i konzumira tijekom čitave godine.Iz godine u godinu nepro-mjenjivi trend u katego-riji svakako je i domi-nantna potrošnja mljevene i kave u

zrnu koja čini čak 78,4%

količinske prodaje.Instant kava također bilje-ži konstantu sa stabilnih 5,0% udjela u količinskoj prodaji, dok ostatak od

16,6% odlazi na mješavine instant kave (cappuccina, mješavine 2u1, 3u1...). Prodaja

po kanalima također ne pokazuje neka pre-velika iznenađenja. Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi

(301 – 2500

Privatne robne marke drže količinski udio od 6%

Količinski udjeli prema vrstikolovoz 2011. - srpanj 2012.Kava u zrnu i mljevena kava

Instant mješavine

Instant kava

78,5%

16,6%

4,9%

Page 23: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

23Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

887,1milijuna kuna iznosi vrijednosna prodaja

ANKETA

Barem jedna dnevnoIstraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal,

provedeno tijekom rujna 2012. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 300 građana Hrvatske starijih od 15 godina, potvrdilo je da je kava jedna od kategorija proizvoda čija popularnost ne pada među hrvatskim potrošačima.

Upitani piju li kavu čak 72,3% ispitanih građana odgovara potvrdno, a preostalih 27,7% deklarira se da nisu konzumenti kave.

Kada je riječ o učestalosti konzumacije, dominantni udio ispitanika od 93,6% navodi kako kavu konzumira svakodnevno. Nekoliko puta tjedno kavu pije 4% ispitanika, nekoliko puta mjesečno njih 1,6%, a tek jedanput tjedno kavu pije samo 0,9% anketiranih.

Uvjerljivo najpopularnija vrsta kave je domaća, turska kava koju preferira 77,6% sudionika ankete. S manjim ali sličnim omjerima slijede espresso (12,5%), dok po 12,1% zauzimaju instant kava (u granulama, zrncima) i mješavine kave (capuccino, 2u1, 3u1). Najmanje konzumirana je filter kava koja je izbor 6,3% ispitanika.

Kava je napitak za opuštanje, a najomiljenije mjesto za uživanje u ovom napitku je u vlastitome domu. Tako čak 84,4% anketiranih kaže kako kavu konzumira kod kuće, dok njih 8,9% ističe kako im je omiljeno mjesto za ispijanje kave kafić, a 6,6% ispitanika kavu pije na poslu.

Najpopularniji brend kave je Franck koji kao svoj izbor ističe 38,9% sudionika istraživanja, a slijedi ga Gloria sa 19,7%. Sa značajno manjim udjelima potom dolaze Anamaria (6,1%), Barcaffé (4,4%), Nescafe (3,7%), Jacobs (3,6%), Lavazza (2,8%), Arabesca (2,7%), Victoria (2,0%), dok trgovačke marke preferira 2,6% potrošača.

m2) kroz koje se proda 39% ukupnih količina, slijede ve-like trgovine mješovitom ro-bom (101 - 300 m2) s 19%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) sa 16%, male tr-

govine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te kiosci i trgovine na benzinskim postajama koje prodaju 1% od ukupnih količina.

VRIJEDNOSNI RASTU zadnjih 12 mjeseci (kolo-voz 2011. - srpanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina i diskontnih objekata), proda-no je 10,9 milijuna kilogra-ma kave što je za 3% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 887,1 milijuna kuna što je za 5,3% više u odnosu na

isto razdoblje prošle godine. Unutar segmenta kave u zrnu i mljevene kave glav-ni proizvođači su Franck (Franck, Gloria, Victoria), Anamarija (Anamaria, Santa Maria, Joker, Šeherezada), Droga Kolinska (Barcaf-

fe), unutar instant kave Nestle (Nes-cafe), Franck (Franck), Kraft (Jacobs), te privatne

robne marke. Segment mješavina instant kave drže Franck (Franck), Nestle (Nescafe), Anamarija (Ana-maria), te privatne robne marke. Unutar cijele katego-rije kave, u zadnjih 12 mje-seci, privatne robne marke zauzimaju količinski udio od 6%. Temeljem iznesenih po-dataka može se zaključiti da su hrvatski potrošači, što se tiče konzumacije kave, tradi-cionalni kao i sama katego-rija u kojoj, barem u bliskoj budućnosti, nije za očekivati bilo kakve promjene.

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

39 39

19 19

19 18

15 16

7 7

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

kol. 10. - spr. 11

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Kiosci i benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

1 1

Izvor: Nielsen

Milanka ĆorićAnalitičar, Nielsen

Količinska prodaja kave pala je za 3%, dok je vrijednosna narasla za 5,3%

Page 24: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

24 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Kava - na polici

ALBA M.S.

Alba M.S. iz Velikog Trgovišća proizvođač je brenda Caffeteria Brasil. U sustav proizvodnje implementirani

su najviši standardi potvrđeni certifikatima HACCP i ISO 9001:2008, a od srpnja ove godine Alba je, kao jedini proi-zvođač kave u Hrvatskoj, nositelj i prestižnog IFS certifikata, navode iz tvrtke. Caffeteria Brasil, pržena mljevena kava, kao i linija cappuccina Caffeteria, također su nositelji ozna-ke “Hrvatska kvaliteta”. Pržena mljevena kava Caffeteria Brasil uključuje različita pakiranja od 100 g do 500 g, a od-nedavno je u ponudi i Caffeteria Espresso 1 kg, pržena kava u zrnu. Liniju Caffeteria instant proizvoda čini cappuccino u

četiri različita okusa (classic, vanilija, čokolada, classic nezaslađen), kao i 3u1 coffee mix. Cappuccina su dostupna u pakiranjima od

200 g te kutijicama od 10 x 14 g, coffee mix 3u1 u displayu 20 x 18 g te XXL pakira-

nju od 270 g. Iz Albe ističu kako tržišni udio brenda Caffeteria na hrvatskom tržištu kave kontinuirano raste i trenut-no iznosi oko 4%.

ANAMARIJA COMPANY

U proizvodnom portfelju tvrtke Anamarija Company najpopu-larnije kave su Anamaria 500 g, Anamaria 250 g, Cappuccino

200 g, 3u1 180 g vrećica i Instant 200 g. Iz Anamarije ističu kako surađuju s više od 5000 tvrtki iz Hrvatske i inozemstva te sa svim vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu. Od 2006. godine proizvodnja kave bazira se na načelima HACCP i ISO 9001 certificiranih sustava kvalitete, a proizvodi su nositelji i oznake “Hrvatska kvaliteta”. Tijekom ove godine Anamarija Company se posvetila razvoju brenda Santa Maria u vidu poboljšanja recepture kave te lansiranju dva nova okusa instant cappuccina. U sklopu toga vizualni identitet brenda u potpunosti je redizajniran. “Imamo redovite prodajne akcije u trgovačkim lancima, a tije-kom listopada provodi se velika akcija Anamaria kave na na-šim vlastitim maloprodaj-nim lokacija-ma”, navodi Martina Markežić, Asistentica Uprave.

BARCAFFÉ

Barcaffé, brend iz portfelja Atlantic grupe, u ponudi ima proizvode za pripremu turske i espresso kave. Najpopu-

larnije je 200-gramsko pakiranje turske kave, Barcaffé Classic, u prepoznatljivoj magenta boji. Iz Atlantica ističu kako se ove proizvode može kupiti na svim prodajnim mjestima u Hr-vatskoj, izuzev trgovačkog lanca Konzum, te dodaju kako je tržišni udio Barcafféa oko 8%. “Okus Barcaffé Classic odlikuje se značajkama najbolje turske kave: privlačnom pjenom, za-mamnim mirisom i punim okusom. A ljubitelji espresso kave mogu skuhati odličan domaći espresso koristeći espresso aparat ili kafetijeru. Barcaffe espresso odlikuje ugodna gorčina zaslađena karamelom i oku-som čokolade”, kaže Marina Tisaj, stručni suradnik u Lokalnim marketing servisi-ma. O marketinškim aktivnostima ističe kako je na tržištu aktualan veliki broj atraktivnih cjenov-nih akcija namije-njenih potrošačima u svim trgovačkim lancima na području Hrvatske.

ARABESCA

Arabesca d.o.o. u svom asortimanu kave za domaćinstvo nudi šest pakiranja (500 g, 400 g, 250 g, 200 g, 175 g i 100 g), tri

vrste cappuccina (Classic, Vanilla i Chocolate) u pakiranjima od 200 g i 125 g te Espresso doze za aparate u pakiranjima od 7 g. Arabesca proizvodi za domaćinstvo zastupljeni su na policama Bille, Biljemerkanta, Dinove, Kauflanda, KTC-a, Lidla, Mercatora, Metroa, PPK, Spara, Tommyja, Trgocentra Zabok te u velikom broju srednjih i malih trgovina. Iz tvrtke ističu kako Arabesca minas mljevena kava, Arabesca cappuccino i Arabesca espresso nude izvrstan omjer cijene i kvalitete koja je dodatno potvrđena oznakom “Hrvatska kvaliteta”. “Prateći tržište i prilagođavajući se potrebama konzumenata Arabesca proizvoda, u svom asortimanu nudimo dvije nove gramaže Arabesca kave - 400 g i 175 g”, ističu iz tvrtke te dodaju kako se u marketinškim aktivnostima tijekom listopada najviše planiraju posvetiti nastupu na manifestaciji CoffeArt Festival Kave Zagreb.

Page 25: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012
Page 26: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

26 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Kava - na polici

FRANCK

Najpoznatiji proizvod Franck kave je Jubilarna kava Exclusive 250 g, a posljednjih nekoliko godina značajan rast bilježe

Franck cafe instant kava Classical i Gold, ističu iz proizvođača. U ponudi su još Franck cafe cappuccino u okusima Classic, Vanilija, Čokolada i Irish cream. Ove godine predstavljen je i Cappuccino s manje šećera te Cappuccino Bez kofeina, a upravo se pripre-ma izlazak Franck cafe Zimskog cappuccina. U super premium segmentima Franck je prisutan s brendovima Guatemala 100% arabica u segmentu konzumne kave, te Franck cafe Brasil 100% arabica u segmentu instant kave. Uskoro će se tržištu predstaviti i nova Costa Rica 100% arabica super premium kava. “Franck je prisutan u svim segmentima kave u većini kojih je i tržišni lider. U kategoriji konzumne kave sa svoja četiri brenda lider smo s go-

tovo 60% udjela na tržištu. U kategoriji instant mixeva s brendovima Franck cafe i Gloria lider smo s 40% tr-žišnog udjela, dok u katego-riji instant kave držimo drugu poziciju uz uzlazni trend”, ističe Ivica Srakočić, Mar-

keting Manager.

GALAPLUS

Galaplus na tržištu nudi poznati brend Lavazza kave. Iako je tvrtka orijentirana na kupce iz HoReCa segmenta,

surađuje i sa svim većim trgovačkim lancima s linijom proi-zvoda namijenjenih retail segmentu. Lavazza espresso dolazi u pakiranju od 1 kg, izuzev kave bez kofeina koja je pakirana pojedinačno za svaki napitak. Potrošačima preporučuju La-vazza proizvode zbog vrhunskog espressa kojeg u vlastitom domu mogu dobiti pripremom kave u kafetijeri (tradicionalni talijanski način pripreme kave). “Obzirom da se broj konzu-menata takvog načina pripreme kave iz godine u godinu

povećava, sami proizvodi postaju sve atraktivniji trgovcima

iz retail segmenta”, navodi Marijo Karlica, voditelj Lavazza tre-ning centra. Od marke-

tinških aktiv-nosti iz

tvrtke izdvajaju nastup na CoffeArt Festivalu kave u Zagrebu.

ILLY

Illy kava je jedinstveni spoj devet vrsta arabica kave te po-stoji samo ta mješavina za cijeli svijet, za razliku od ostalih

brendova koji najčešće nude više vrsta mješavina. illy kava se prži samo u Trstu i izvozi se u gotovo 150 zemalja u svijetu, a ono što je najbitnije jest da je ta kava uvijek i svugdje iste kvalitete, navode iz distributera, tvrtke Nikas. U asortimanu namijenjenom maloprodaji ovaj brend nudi illy espresso mljevenu kavu pakiranu u limenci od 250 g. Razlikujemo nekoliko varijanti ove kave: obična, beskofeinska, filter, jače pržena i kava za moku. “illy kava sa-drži prosječno dva do tri puta manje kofeina nego ostale kave, a o njenoj kvaliteti dovoljno govori tehnologija rada u kojoj se odabir kave vrši zrno po zrno. Illy kava je jedina kava na svijetu koja ima DNV certifikat za održivost nabavnog lanca”, ističe Andrej Pošćić, Sales manager illy & HoReCa.

NESCAFÉ

Nescafé je na hrvatskom tržištu prisutan sa širokim spektrom in-stant kava. U segmentu 100% topive kave dostupni su Nescafé

Classic, Gold, Cap Columbie i Espresso. Kod kavenih mješavina s pjenom nudi se Nescafé Cappuccino, a u kategoriji kavenih mje-šavina bez pjene Nescafé 3u1 i 2u1. U kategoriji 100% čiste topive kave najprodavaniji proizvod je Nescafé Classic. Nescafé Cappucci-no Vanilija najtraženiji je proizvod u kategoriji kavenih mješavina s pjenom, dok je u kategoriji kavenih mješavina bez pjene najpro-davaniji Nescafé 3u1 Classic. Prema podacima Nielsena, Nescafé je na hrvatskom tržištu vodeća robna marka u segmentu instant kave

s vrijednosnim tržišnim udjelom od 45%. “Ove je godine Nescafé Classic asortiman proširen za još dva okusa - Nescafé Classic Mild i Nescafé Classic Strong. Novosti u asortimanu kavenih

mješavina bez pjene su novi Nescafé 3in1 Macchiato

- instant kava s mli-jekom, te Nescafé 2in1 Espresso u praktičnom pakira-nju”, kaže Ana Surić, CCSD Category Manager Beverages u Nestlé Adriaticu.

Page 27: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

KRALJICA U NOVOM RUHU!

Page 28: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

28 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Kava – trendovi i brendovi

Najdraži jutarnji ritual

U kvalitativnim istraživanjima koje je agencija Valicon provela u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te BiH, kava često budi slične spontane asocijacije. Ono što je bitno naglasiti kod

tih asocijacija su emocije koje kava budi u ljudima, a najčešće su u pitanju pozitivni osjećaji povezani s toplinom doma, s njima dragim ljudima, ljubavlju i prijateljstvom

Kava, kafa, kahva, ... kako god je nazivali u različitim dijelovima naše regije, na prvi

pogled vrlo jednostavno toplo piće u sebi krije puno sitnih, skrivenih detalja koji ju čine itekako posebnom. Unatoč mnoštvu kontra-diktornih informacija koje kreiraju našu sliku o kavi, od onih koje kažu da kava sa-drži čovjeku štetne sastojke do onih koji vjeruju u njene

skoro “ljekovite“ karakteri-stike, sa sigurnošću možemo zaključiti da je kava (pored čaja) jedno od najomiljeni-jih i najkorištenijih toplih pića u svijetu. U kvalitativ-nim istraživanjima koje je agencija Valicon provela u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te BiH, kava često budi slične spontane asocijacije. Pored nekih osnovnih karakteristi-

ka same kategori-je, vrlo često

navođenja i različitih vrsta kave, spontano se sudionici-ma javljaju i sasvim konkret-ni brendovi, na koje ćemo se osvrnuti malo kasnije. Ono što je bitno naglasiti kod tih asocijacija su emocije koje kava budi u ljudima, a naj-češće su u pitanju pozitivni osjećaji povezani s toplinom doma, s njima dragim lju-dima (obitelji, partnerima, prijateljima) s kojima uživaju pijući kavu, druženjem,

ljubavlju, pri-jateljstvom... Te asocijacije brzo postaju smislenije uzmemo li u obzir i druga dobivena sa-znanja. Sudi-

onici često ističu kako kavu piju iz više različitih razloga. Jedan od glavnih motiva konzumacije kave većini je poznat i učinkovit efekt “razbuđivanja“ ili podizanje energije. No, uz spomenuti funkcionalni benefit kave

javlja se i nešto “mekši“, a to je

uživanje ne samo u konzu-maciji, već i u pripremi kave. Ispitanici to često nazivaju njihovim malim jutarnjim ritualom bez kojeg teško mogu zamisliti početak dana i svatko od njih ima neki svoj način pripreme (bez obzira govorimo li o klasič-noj “turskoj“ ili “domaćoj“, instant kavi ili različitim “coffee mixevima“ poput cappuccina, 3 u 1 i sl.), svoje

doze, svoje šali-ce. Pričajući

o tome kako ujutro ispijaju svoju prvu kavu (gdje kod nekih ne smije nedostajati cigareta, a kod drugih jutar-nje novine) ispitanici če-sto naglašavaju da su to skoro jedine mi-nute u tijeku čita-vog dana kad mogu imati svoj mir i

posvetiti se

Zbog sve užurbanijeg životnog ritma svoje mjesto kod potrošača učvršćuju coffee mixevi

Page 29: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

29Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Srbija i BiH tržišta su gdje je kategorija kave jako aktivna

samo sebi. Te trenutke tako pokušavaju maksimalno iskoristiti da bi se (psihički) pripremili za početak novog dana, za posao i obaveze. Iako im je kava jako vezana uz trenutke mira, tišine, uži-vanja i opuštanja, tu svakako ne smijemo zaboraviti da je kava na našim područjima skoro sinonim za “društve-ni“ napitak pogotovo tije-kom dana, bez obzira pila se ona kod kuće, na pauzi na poslu ili u nekom kafiću.

COFFEE MIXEVI Zbog žurbe i svakidašnjeg napornog i brzog ritma koji često traje veći dio dana, čak i onda kada službeno nije vrijeme za kavu (kasni-je popodne recimo), svoje mjesto kod potrošača učvr-šćuju coffee mixevi koji daju sličan efekt kao klasična kava, a s druge strane nji-hova priprema ne zahtijeva puno vremena. Pogotovo mlađim potrošačima oni su odgovor na čitav niz potre-ba i pronalaze svoje mjesto kod njih češće nego kod starijih, tradicionalnijih i konzervativnijih konzume-nata, koji imaju više vreme-na i koji se kave i specifič-nog načina pripreme na koji su navikli neće tako lako odreći. Zbog specifičnog pakiranja coffe mixeva oni su praktičniji i jednostavno se nose sa sobom u školu, na fakultet, na posao. Tako svatko, uvijek i u različitim situacijama, može piti okus koji najviše voli, sve što mu treba samo je šalica i topla

voda.

Široka paleta raznovrsnih, novih, inovativnih kombi-nacija okusa kave i drugih dodataka, kao i varijante 2u1, 3u1, vanilija, kokos i mnogi drugi, zasigurno su dijelu potrošača prednost kojoj teško mogu odoljeti. O okusima kažu da se ne

raspravlja pa zato ni mi nećemo pokušati analizirati koja je kava najbolja. Ali ono što možemo reći jest da je upravo okus taj koji često definira kvalitetu kave u očima potrošača. Pored okusa neki potrošači razmi-šljajući o kvaliteti pojedine kave razmišljaju i o mirisu te porijeklu sastojaka, ali i o tradiciji pojedinog brenda, cijeni koja ga također odre-đuje, ambalaži i oglašavanju. Sve to uzima se u obzir dok se stoji ispred police i bira koju kavu uzeti, pogotovo ako nije riječ o njihovoj standardnoj.

BARCAFFE I SLOVENIJA Zanimljiva je činjenica da u kategoriji klasične kave, kao i kod kategorije piva ili

mineralne vode na primjer, svaka država bivše Jugo-slavije ima svog lokalnog igrača (osim u BiH u kojoj je situacija malo posebnija). Kao uzor svakako valja po-gledati primjer slovenskog brenda Barcaffe koji ima najbolju piramidu bez obzi-

ra gledamo li master brend kao skup svih ili pojedinač-ne Barcaffe brendove. Usporedimo

li poziciju najjačeg brenda Barcaffe Classic u Slove-niji u godini 2011. i 2012. vidimo da je uvjerljivo zadržao svoju poziciju i da se, pričamo li o klasičnoj kavi, ozbiljni konkurenti ne vide ni iz daleka. A što je zanimljivo i bitno – Bar-caffe svoje prvo mjesto drži i u segmentu instant kave i coffe mixeva što, primje-rice, nije slučaj u drugim zemljama regije, kako ćemo kasnije vidjeti. U Hrvatskoj sličan donji dio piramide (prepoznava-nje i iskustvo) ima Franck Jubilarna kava, a u Srbiji Grand Gold, ali ti brandovi po snazi zaostaju na trećem nivou – nivou razmatranja. Tu se javlja najveći pad i tako na nivou primarnog

korištenja ti brendovi dose-žu znatno niži udio koji je čak za dvije trećine niži od onog za Barcaffe Classic.

RIVALSTVO U BIH U BiH vodi Grand kafa (s Grand Aroma i Grand Gold kavom kao liderima u Re-publici Srpskoj), koju hitrim korakom u Federaciji prati Franck. Pogledamo li BiH još malo detaljnije, primje-ćujemo da ulogu Francka, koji se i prošle godine pokazao top igračem, ove godine uspješno preuzima, ili smjelo napreduje u tom smjeru, hercegovački Bra-zil. Njih dvoje sigurno su i dva buduća tržišna rivala, premda s različitim imidž pozicijama/percepcijama. Franck je malo više percipi-ran korporacijskim i vrijed-nim povjerenja, dok je Brazil nešto “opušteniji“, mlade-nački i cjenovno povoljniji. Ilustracija potvrđuje rast brenda Brazil u Federaciji na svim nivoima piramide – od poznavanja do primarnog korištenja. Uzimajući u obzir podatke ovogodišnjeg istraživanja Snage i imidža brenda (PGM) i poznavajući tržište možemo zaključiti da su Srbija i BiH tržišta gdje je kategorija kave jako aktivna.

Potrošači sve češće isprobavaju nove proizvode, pogotovo cjenovno povoljnije

Top 8 brendova u Hrvatskoj, Valicon, Snaga i imidž brenda 2012

Page 30: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

Kava – trendovi i brendovi U cijeloj kategoriji jasno je vidljiv trend povećanja iskustva potrošača s ra-zličitim brendovima, što jednim dijelom pojašnjava-mo kriznim vremenima u kojima ljudi smanjuju svoju lojalnost, nerijetko i protiv svoje volje, češće isprobavaju nove proizvode, otvoreni su prema alternativama obično cjenovno povoljnijim a oku-som, odnosno kvalitetom, odgovarajućim.

PRIMJER HRVATSKEZa pregled hrvatskog tržišta uzet ćemo za primjer Franck master brend koji je tržišni lider, premda ga polako slijede Gloria i Anamaria na nivou poznavanja, dok svoju premoć Franck jasnije pokazuje na nivou iskustva gdje druga dva brenda po-lako opadaju. Daleko veću prednost pred njima poka-zuje na nivou razmatranja gdje skoro udvostručuje svoju prednost. Piramida Franck Jubilarne kave, koja je najsnažniji igrač Franck portfelja, nema značajnijeg pomaka u odnosu na 2011, što znači da je brend uspješ-no održao poziciju koju je imao. Znajući da je Gloria brend Franck kompanije i ona doprinosi još stabilnijoj poziciji Franckove ponude na hrvatskom tržištu.

NESCAFE DOŽIVLJAJPremda smo do sada spomi-njali sve same jake lokalne igrače zanimljivo je istaknuti da na Valicon listi najjačih brandova u 2011. nema tih snažnih lokalnih brendo-va klasične kave. To samo govori o tome da, premda djeluju i na drugim tržištima regije (većinu njih susreće-mo u BiH), Franck, Barcaffe, Grand kafa i Doncafe su primarno izrazito lokalni

igrači i kao takvi nemaju do-

voljno snage da se nađu na regionalnoj ljestvici top igra-ča. Onaj koji zaslužuje naći se na spomenutoj ljestvici multinacionalni je brend instant kave Nescafe, koji zauzima visoko deveto mje-sto. Uzimajući u obzir da se snaga brendova mjeri na po-dručju cijele bivše Jugoslavi-je brzo možemo izračunati

da to područje broji otprilike 22 milijuna ljudi. U svim zemljama regije, osim u Slo-veniji, na području instant kave i coffee mixeva vodeću ulogu ima upravo Nescafe. Razmišljajući o kategoriji kave zato nikako ne smijemo zanemariti instant kave i coffee mixeve. Pogledamo li malo bolje što nam nude dis-konti, koji sve jasnije postaju naša realnost u regiji, vidimo da su upravo coffee mixevi

oni koji (uz sokove, čokolade i još koju

kategoriju), jačaju svoju po-ziciju. Riječ je o proizvodu koji nije pretjerano zahtje-van, kava je pomiješana često s mlijekom i šećerom i samim time pravi okus kave je prikriven, a potrošači ne previše zahtjevni. Zato je to kategorija koja u diskontima kroz no-name brendove prilično jača. Primjer brenda

Nescafe dobar je iz više razloga, ne samo što je to

jedini brend kave među top 25 najjačih brendova regije, već zato što je to brend koji je relativno brzo shvatio da mora imati svoju priču koja će ga odvajati od ostalih i či-niti ga prepoznatljivim. Nes-cafe je sukladno tome napra-vio svoju priču s Nespresso kućnim automatima koji se mogu kupiti samo u Ne-spresso trgovinama ili preko kluba. U klub se možete učlaniti u “experience shop-u“ Nespresso, gdje kupci u redovima sličnim onim u bankama čekaju da dođu na red kako bi se za stolom upisali u klub. Ali cijela

poanta priče nije u novom

Maestria automatu za kavu (koja se kupuje u aluminije-vim kapsulama), već u tome da je Nespresso sve manje brend široke potrošnje, a sve više “service brend“ - brend koji je shvatio da mora po-trošače na neki način vezati uz sebe, ali na način koji će ga diferencirati ne samo od konkurencije već i od samih trgovaca. Upravo u tom smjeru ide i moderni marketing u kojem brendiranje kao nositelj priče igra važnu ulogu: kako uspostaviti kredibilan

i prisan odnos s krajnjim potrošačem koji ima ime i prezime, kako to upakirati u novu priču s novim poslov-nim pristupom koji se može internacionalizirati.S obzirom na jaku poziciju brendova Barcaffe u Slove-niji te Franck u Hrvatskoj zanimljivo bi bilo vidjeti što još mogu dodati svojim pričama, ne samo u vlastitim zemljama, nego u široj regiji.

30 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Moderno brendiranje kave podrazumijeva stvaranje posebnog odnosa s potrošačima

Slađana ŠmitranSenior Project Manager VALICON

Mirna HorvatResearch Director VALICON

Page 31: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

Isprobaj dva nova NESCAFÉ okusa!

Macchiato Espressoveliki kratki

ili

Page 32: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

32 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Središnja Hrvatska

Žila kucavica Hrvatske

Središnja regija je područje koje postavlja tempo razvoja ostatku Hrvatske, bilo da je riječ o industriji, poljoprivredi, prometu ili trgovini,

a ni turizam nije zanemaren

Središnja Hrvatska dio je peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvo-

ja Hrvatske. U ovoj analizi koncentrirat ćemo se na četiri županije: Bjelovarsko-bilo-gorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju. Zemljopisno, po-vijesno i gospodarski u ovu se regiju ubraja i područje Hrvatskoga zagorja, Međi-murja i gornje Podravine, ali taj ćemo dio Hrvatske pred-staviti zasebno u jednom od narednih priloga. Četiri pro-matrane županije prostiru se na otprilike četvrtini teritorija države, a na tom prostoru živi oko 740 tisuća stanovnika. U reljefu regije izmjenjuju se gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravni-čarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Med-vednica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanje-na potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka. Središnja Hrvatska ima kri-žišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu poči-nju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja čime je omogućeno bo-lje povezivanje srednje Euro-

pe i Mediterana te srednje i jugoistočne Europe.

POLJOPRIVREDNA ŽUPANIJABjelovarsko-bilogorska žu-panija nalazi se u istočnom dijelu središnjega područja Hrvatske i najjača je poljopri-vredna županija u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine županija je ima-la 119.743 žitelja (2,8% sta-novništva Hrvatske), dok je površina županije 2638 km², što je oko 4,7% od ukupne državne površine. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru i doli-nu rijeke Česme i Ilove. Sredi-

šte županije je grad Bjelovar. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje. Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gli-

ne, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljo-privredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gos-podarstva na ovom području. Primarno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bi-logorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira zna-čajnom proizvodnjom mlije-ka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija. Prema podacima Fine za prvu polovicu 2012., ukupni prihodi 1402 podu-

zeća u ovoj županiji izno-sili su 3,1 mi-lijardu kuna. Prihodovno najznačajnije grane djelat-

nosti su trgovinska djelatnost s 35% te prerađivačka indu-strija s udjelom od 33%. Usto, trgovina ostvaruje i veliki udio u ukupnome broju za-poslenih (18,8%). U strukturi trgovinske djelatnosti, ne uključujući trgovinu motor-nim vozilima, najveći udio u prihodima (52,8%) i broju

zaposlenih (63%) ostvaruje trgovina na malo. Unutar prerađivačke industrije naj-značajnija djelatnost, koja čini 25% ukupnih prihoda, je proizvodnja prehrambenih proizvoda. Gledano prema ukupno ostvarenim priho-dima, najveći gospodarski subjekti su tvrtke Pevec, Prima-Commerce, Elektro-metal, Koestlin te Kronospan - Cro. Iz HGK - Županijske komore Bjelovar ističu kako najveći potencijal Bjelovar-sko-bilogorske županije leži u razvoju drvno - prerađivačke industrije i kontinentalnog turizma. U sektoru trgovine na malo, pak, proteklih ne-koliko godina pokazale su se iznimno teškima za lokalne trgovce. “Kriza, pad kupovne moći građana, nelojalna kon-kurencija te dolazak velikih trgovačkih lanaca doveli su do zatvaranja velikoga broja malih trgovina, posebice onih obrtničkih. U tim uvjetima, tradicionalni trgovci na ovom području svoj opstanak pronalaze udruživanjem u neku od nacionalnih trgo-vačkih grupacija. Značajno je istaknuti da su i u ovakvim uvjetima najveći malopro-

Četiri srednjohrvatske županije zauzimaju 1/4 kopnenog teritorija Hrvatske

Page 33: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

33Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

740.000 stanovnika živi u Središnjoj Hrvatskoj

Žila kucavica Hrvatske

dajni lanci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Špar d.o.o., PPK Bjelovar d.d.) proširili svoje poslovanje, povećali broj prodavaonica i broj zaposlenih”, ističu iz ŽK Bjelovar. Pritom posebno napominju kako su tvrtke Pevec d.o.o. i Pevec Zagreb

d.o.o. uspješno restrukturira-ne u stečajnom postupku i da tvrtke nastavljaju poslovanje kao jedinstveno dioničko društvo Pevec d.d. sa sjedi-štem u Bjelovaru.

PROMETNA POVEZNICAKarlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Slove-nijom i Bosnom i Hercegovi-nom. Površina županije izno-si 3622 km² s čime zauzima 6,4% državnog teritorija, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. u ovoj županiji živje-lo 128.749 ili 3% stanovništva

Hrvatske. Zemljopisni položaj imao je veliki

utjecaj na razvoj Kar-lovačke županije.

Posebno to do-

lazi do izražaja zbog zemljo-pisnog smještaja Karlovca na kontaktu Panonske nizine i Dinarida, u blizini hrvatskog gorskog praga. Karlovačku županiju danas karakterizira razvijeno poduzetništvo na čijem je području aktivno oko 1600 poduzeća, dok od

ukupno 2500 obrtnika trećina pripada trgovačkim obrtima. U strukturi gospodarstva županije najrazvijeniji indu-strijski sektori su metalopre-rađivačka industrija i strojo-gradnja, tekstilna industrija te proizvodnja hrane i pića. Zbog izuzetnog tranzitnog položaja i uslužne su djelatno-sti, a posebno trgovina, imale više nego značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj, dok su očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spome-nika dobar temelj i za razvoj

turističkog sektora. Osnovno obilježje financijskih rezul-tata poslovanja poduzetnika Karlovačke županije u 2011.

godini je prekid negativnih kretanja iz 2009. i 2010. godi-ne, usprkos i dalje otežanim uvjetima poslovanja. Prema podacima iz 1847 godiš-njih financijskih izvještaja poduzetnika sa sjedištem u Karlovačkoj županiji, u 2011. godini su ukupni prihodi ostvareni u vrijednosti 7,58 milijardi kuna što je 9,2% više u odnosu na prethodnu godi-nu, dok su rashodi u vrijed-nosti 7,06 milijardi kuna 7,2% veći. Prerađivačka industrija s 4,14 milijardi kuna lani je činila 55% ukupnog prihoda županije, a u tom sektoru se posebno izdvajaju proizvod-nja prehrambenih proizvoda s udjelom od 26% te proi-zvodnja pića s 20%. Kod trgo-vine je zabilježen blagi pad za 0,7%, čime su poduzetnici iz te djelatnosti nakon smanje-nja ukupnog prihoda u 2009. godini za 11,8% i u 2010. za 10,9% u prošloj godini us-porili negativan trend. Sma-njenje poslovnih aktivnosti u trgovini vidljivo je i u ostva-renju gubitka od 55,1 milijun kuna što je za 48,8% više nego godinu ranije. Tako-đer, djelatnost je nastavila sa smanjivanjem broja zaposle-nih kojih je u 2011. godini bilo 3% manje.

INDUSTRIJSKO ČVORIŠTESisačko-moslavačku županiju karakterizira najveća gustoća industrijske izgrađenosti,

zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini grad Kuti-na koja pripa-da među jača gospodarska

središta kontinentalne Hrvat-ske. Površina županije iznosi 4448 km² (7,9% površine RH), a prema popisu stanov-ništva iz 2011. godine na pro-storu županije živi 172.977 stanovnika (4% stanovništva Hrvatske). Sisačko-moslavač-ka županija je kao prioritete svoga razvoja uz industriju odredila razvoj malog i sred-njeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede. U industrijskoj proizvodnji dominantna je pozicija naftne, petrokemijske i metalne industrije. Osim toga, ovaj kraj ima i dugu tradiciju u poljodjelsko-pre-hrambenom sektoru s do-brim preduvjetima za razvoj vinogradarstva, proizvodnju voća, posebice jabuka i šlji-va. Središte županije je grad Sisak, a ostali gradovi su Ku-tina, Novska, Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja. Stati-stički gledano, gospodarstvo županije čini 1600 aktivnih trgovačkih društava, 2200 aktivnih obrta, 27.200 poljo-privrednih gospodarstava i 180 zadruga te prirodni re-sursi koji obuhvaćaju 237.000 ha poljoprivrednog zemljišta i 196.000 ha šuma.Na području Sisačko-mosla-vačke županije ostvaruje se 3,2% BDP-a Republike Hr-vatske. Po ostvarenom uku-pnom prihodu poduzetnika Sisačko-moslavačke županije s udjelom od 60% dominira prerađivačka industrija. Naj-veći broj poduzetnika, pak, operira u sektoru trgovine čiji je udjel u ukupnom pri-

Na području četiri županije lani je djelovalo 10.600 poduzeća

472

538Zagrebačka

Karlovačka

Sisačko-moslovačka

Bjelovarsko-bilogorska

134

277

Broj prodavaonica po županijama prema pretežnoj djelatnosti NKD07 u trgovini na malo u 2009. - procjena (pretežno prehrana)

Page 34: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

34 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Središnja Hrvatskahodu županije 16%. U prvih šest mjeseci ove godine 1560 aktivnih poduzetnika pove-ćalo je ukupne prihode za 12,9% na 5,4 milijarde kuna, dok su rashodi smanjeni za 2,6% na 4,6 milijardi kuna. U strukturi ukupnog prihoda poduzetnika najveće učešće ima Petrokemija Kutina, a zatim slijede Gavrilović, Lonia, Mlin i pekare, Sano te Selk. Na području ulaganja u

proteklim godinama završena je izgradnja tvornice gene-ričkih lijekova u Popovači, talionica aluminija u Sisku, pokrenuta je proizvodnja u tvrtki Applied ceramics uz stalno prisutna ulaganja u poboljšanje konkurentnosti kod već poznatih proizvo-đača (Vivera, Mlin i pekare, Gavrilović i dr.). Trgovina je iznimno zna-čajan segment koja u gos-podarstvu ove županije čini gotovo trećinu poduzetnika (29%), zapošljava 12% rad-nika, ostvaruje 16% prihoda, 15% rashoda i 14% ukupne dobiti županijskog gospo-darstva. No, trendovi poka-zuju kako se na području županije posljednjih godina značajno smanjuje udio malih trgo-vaca. “Usitnje-na i rascjepka-

na maloprodaja teško se nosi sa snažnom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca, s velikim troškovima poslova-nja i malim kapitalom, pa u posljednje vrijeme bilježimo okrupnjavanje i udruživanje odnosno preuzimanje malih trgovaca od strane većih trgovačkih društava kao što su Lonia te Mlin i pekare. Ujedno je to i spas u zadnji trenutak za male trgovce

da se konkurenciji odupru povezivanjem, racionalizaci-jom poslovanja, snižavanjem troškova i većom specijaliza-cijom”, komentira predsjed-nik ŽK Sisak Boris Mesarić. Sukladno ovim trendovima okrupnjavanja maloprodaje, na području županije danas posluje 16 trgovačkih lanaca koji imaju 28 poslovnica s ukupno 80.689 m2 površine.

“ZAGREBAČKI PRSTEN”Zagrebačka županija obru-bljuje Grad Zagreb sa zapad-ne, južne i istočne strane pa se često naziva “zagrebač-kim prstenom”. Zemljopisno je dosta raznolika cjelina

(Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku). Na području županije, koja zauzima površinu od 3078 km² ili 5,4% teritorija Hrvat-ske, prema popisu iz 2011. živjelo je 317.642 stanov-nika, što je 7,4% ukupnog stanovništva države. Najveća naselja Zagrebačke županije su Velika Gorica, Zaprešić,

Samobor i Dugo Selo. U ukupnom BDP-u Hrvatske Zagrebačka županija su-djeluje s 5,7%, pri čemu se četvrtina njezinoga BDP-a ostvaruje u poljoprivrednom sektoru. Poduzetnici Zagre-bačke županije u prvom su polugodištu 2012. ostvarili bruto dobit od 293 milijuna kuna, što je 3,1% dobiti svih hrvatskih poduzetnika. Od ukupno 5800 poduzetnika u strukturi dominiraju mali

poduzetnici (98%), srednje velikih je 1,7%, a velikih poduzetnika tek 0,3%. Pre-ma djelatnostima najviše ih dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko i malo (33,4%), slijede prerađivačka indu-strija (18%), i građevinar-stvo (12,4%). U strukturi ukupnoga prihoda poduzet-ništva Zagrebačke županije prvorangirana je trgovina na veliko i malo s udjelom od 52,4%. Na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 26,5%, a na trećem prijevoz i skladište-nje sa 6% udjela. Važno je istaknuti kako na području županije posluje 48.000 obiteljskih gospodarstava. Među najveće gospodarske subjekte Županije ubrajaju se Samoborka, PIK Vrbovec, Božjakovina, Inker, Drvo-proizvod, Ivanićplast, DIV, BC Institute, Telegra i Mes-ser Croatia plin. “Razvojna prilika Zagrebačke županije leži u prirodnim potencijali-ma koji obuhvaćaju 173.000

ha poljoprivrednih površina, 10.000 ha vinograda, 7000 ha oranica i 10.600 ha šuma, te u daljnjem razvoju malog i srednjeg poduzet-ništva. Potencijali su i u kvalitetnim

proizvodima koji nose znak ‘Robne marke Zagrebačke županije’, nastalih kao rezul-tat znanstvenih istraživanja s naglaskom na kvaliteti, pre-radi i finalnom proizvodu. Također, potencijali su i u rodnim vinogorjima Zagre-bačke županije te turistički poznatoj Zelinskoj i Pleši-vičkoj vinskoj cesti”, ističu iz HGK-Komore Zagreb.

Regija predstavlja prometnu poveznicu srednje i jugoistočne Europe te Mediterana

Page 35: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

35Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Lokalni trgovački lanci

Maloprodaja i pekarstvo

Smještena u srcu Lonjskog polja, u Kutini, trgovačko poduzeće Lonia

piše svoju povijest još od 1954. godine kada je tadašnja “Opskrba“, registrirana za djelatnost trgovine na veliko i malo, oživjela dugogodišnju tradiciju trgovač-ke struke na području grada Kutine. Pod imenom Lonia ovaj najveći trgovački lanac na području Sisačko-moslavačke županije posluje od 1992., a danas u svom sastavu broji 160 prodavaonica mješovitom robom, jednu prodavaonicu namještajem i bijelom tehnikom, te jed-nu od najvećih pekara na tom području.

Od skromnih početaka do trgovina u tri županije

Tvrtka Špar osnovana je 1992. godine na adresi Braće Diviš 14a Bjelovar,

gdje se nalazi i danas. Od skromnih početaka i jedne prodavaonice, ovaj tr-govački lanac trenutno se proteže kroz tri županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku te Zagrebačku županiju. Broji 40 prodavaonica manjeg i srednjeg formata i zapošljava 158 djelatnika. Zanimljivo je istaknuti da se u sklopu tvrtke Špar nalazi ergela i isto-imeni konjički klub koji bilježi vrhunske rezultate u zemlji i inozemstvu. U ergeli se uzgajaju visoko vrijedni sportski konji pasmine Holstein.

50 godina tradicije

PPK Bjelovar svoje poslovanje temelji na tradiciji duljoj od pola stoljeća,

dok danas tvrtka zapošljava 260 ljudi i broji 57 prodavaonica na područjima Bjelovarsko-bilogorske, Zagrebačke,

Zaštitni znak grada Siska

Mlin i pekare d.o.o., tvrtka od posebnog značaja za grad Sisak i

Sisačko-moslavačku županiju, ove go-dine obilježava 65 godina poslovanja. Osnovana davne 1947. godine prolazi kroz više različitih organizacijskih obli-ka i promjena, a najveća se dogodila 2001. godine ulaskom tvrtke Plodinec d.o.o. iz Velike Gorice u većinsko vla-sništvo kada kreće modernizacija i zna-čajniji razvoj proizvodnog i prodajnog programa. Maloprodajna mreža Mlin i pekare danas zapošljava 670 radnika i broji 145 prodajnih mjesta pretežito

Proizvodnja, transport i maloprodaja

Tvrtka Zaprešićanka d.o.o., u vlasništvu Tome Karaule i Brani-

mira Čabrića, od svoga osnutka 1995. godine bavi se s nekoliko različitih djelatnosti. Primarna je proizvodnja drvenih paleta, zatim pružanje usluga transporta i logistike, prodaja proizvo-da za poljoprivredu, ugostiteljstvo te trgovina mješovitom robom. Zapre-šićanka zapošljava 89 djelatnika od čega polovica njih radi u maloprodaj-nim trgovinama, a ostali u proizvodnji

PPK BJELOVAR

MLIN I PEKARE

ZAPREŠIĆANKA

LONIA

ŠPAR

na području Sisačko-moslavačke, zatim Zagrebačke, Požeško-slavonske, Bjelo-varsko-bilogorske i Karlovačke županije. U sklopu tvrtke također se nalazi više proizvodnih sektora koji su podijeljeni u poslovne jedinice Silos, Mlin i Pekaru.

Požeško-slavonske i Koprivničko-križe-vačke županije te Grada Zagreba. Od 2005. godine ovaj trgovac iz Bjelovara član je Ultra gros grupacije hrvatskih trgovačkih kuća.

i veleprodaji. Maloprodajnu mrežu tvrtke čini deset prodajnih mjesta na području Zaprešića i okolice.

Page 36: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

36 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Središnja Hrvatska – intervju

Osim u kvalitetnoj usluzi i konkurentnim cijenama, ističe Jaram, ključ uspje-ha svakako leži u prisnom odnosu s kupcima čija je lojalnost bila presudna u tržišnom opstanku dio-

ničkog društva Lonia te je dala poticaj za daljnji razvoj i širenje.

Koje biste osnovne stavke izdvojili u predstavljanju tvrtke Lonia d.d.? Od kada posluje na tržištu i koje su osnov-ne djelatnosti tvrtke? Lonia je trgovačko dioničko društvo sa sjedištem u Kutini, čija je osnovna djelatnost maloprodaja mješovite robe. Poslovanje baziramo na prodaji robe široke potrošnje, no imamo i prodavaonicu namještaja i bijele teh-nike. Osim maloprodaje, prije desetak godina pokrenuli smo proizvodnju pekarskih proizvoda pa smo danas ponosni vlasnici jedne od najvećih pekara na području županije. Kako je Moslavina izrazito vinogradarski kraj, u vlasništvu imamo i nasad od dvade-setak tisuća trsa vinove loze te proi-zvodnju različitih vinskih sorti visoke kvalitete s kojima redovito osvajamo odličja na vinskim izložbama. Tako-đer, zadnjih godinu dana progresivno razvijamo i veleprodaju ugostiteljskog asortimana. Djelatnost trgovine za-počeli smo još davne 1954. godine pod nazivom “Opskrba“. Od osnutka poduzeće je, prolazeći kroz brojne organizacijske i strukturne promjene, mijenjalo i svoj naziv. Starije genera-

cije nas pamte pod nazivom “Garić“, srednje pod nazivom “Slavija“, a mla-đe, zadnjih 19 godina, svakodnevno kupuju životne namirnice u Loniji. Lonia je danas dio Grupe Lonia, koju čine sve poslovne jedinice unutar naše cjelokupne organizacije.

Na kojim sve područjima imate orga-niziranu maloprodajnu djelatnost te u koliko prodajnih mjesta poslujete i s koliko zaposlenih? U ovim kriznim vremenima možemo se pohvaliti da smo uspješno nasta-vili trend širenja svoje maloprodajne mreže. Na to ukazuje i činjenica da smo početkom 2011. godine u svom sastavu imali oko 120 prodavaonica, dok danas brojimo 160 poslovnih jedinica, od manjih trgovina do većih

prodajnih centara. Prodavaonice su smještene na području Kutine i oko-lice, Popovače, Ivanić-Grada, Novske, Garešnice, Bjelovara, Nove Gradiške, Siska i okolice, Petrinje, Lekenika, Hrvatske Kostajnice, Gline i Topu-skog, odnosno cijele Banovine. Širenje maloprodajne mreže nametnulo je i

potrebu zapošljavanja novih ljudi tako da danas imamo 648 djelatnika.

Lonia je članica udruženja hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros. Kada ste ušli u sastav ovog udruženja te koji su osnovni razlozi istupanja iz Narodnog trgovačkog lanca (NTL)? Lonia je 1997., zajedno s Trgocen-trom Zabok i Japetićem Jastrebarsko, osnovala prvo trgovačko udruženje iz kojeg je naknadno, udruživanjem ukupno sedam trgovačkih kuća, na-stala Ultra Grupa, preteča današnjeg Ultra grosa. Akvizicijom tvrtke Idis, tada članice NTL-a, automatizmom smo postali članom i tog udruženja. Nakon godine dana provedenih u NTL grupaciji, paralelno s istupanjem Tommyja i Keruma, procijenili smo da je Ultra gros dugoročno daleko sigurnije okruženje za daljnji rast i razvoj svojih članica.

Uspješnost regionalnih i lokalnih trgova-ca potvrdila se i u 2011. godini. U čemu vidite tajnu uspjeha ovih trgovaca među kojima se, uz Biljemerkant, Brodokomerc Novu, Metss te Boso, posebno izdvaja i Lonia, odnosno što smatrate svojom komparativnom prednošću u odnosu na velike, nacionalne trgovačke lance? Činjenica je da je Lonia tijekom do-sadašnjih gospodarskih promjena i tržišnih previranja ne samo opstala na tržištu maloprodaje već i uspješno proširila svoje poslovanje. Također, činjenica je i da smo upravo u teškim uvjetima gospodarske krize dobili i

KVALITETAN SUŽIVOT SA ZAJEDNICOMVažan privredni i društveni čimbenik lokalne zajednice, Lonia d.d. iz Kutine, najveće je

trgovačko poduzeće na području Sisačko-moslavačke županije. Direktor društva Krste Jaram naglašava kako upravo lokalni karakter i razumijevanje zajednice može

biti snažna konkurentska prednost u odnosu na velike trgovačke lance

“Akvizicija Idisa pokazala se dobrom odlukom obzirom da smo na taj način ubrzali širenje poslovne mreže i osigurali rast Lonije”

Page 37: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

37Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

160 trgovina čini prodajnu mrežu Lonia

velike nacionalne i internacionalne kompanije za konkurenciju. Upravo nas je ta nova konkurencija potaknula na daljnje širenje poslovanja i razvoj novih aktivnosti i kapaciteta. Na neki način, to se pokazalo presudnim za opstanak u današnjim napetim gos-podarskim uvjetima. Osim širenja mreže poslovnih jedinica, udruži-vanje s manjim trgovačkim kućama u zajedničkom nastupu u segmentu nabave omogućilo nam je da držimo korak s najvećima na tržištu. Me-đutim, ključan razlog našeg uspjeha krije se, osim u konkurentnim ci-jenama, i u lojalnosti naših kupaca koji su nas u dugogodišnjoj tradiciji

trgovačkog poslovanja prepoznali kao trgovinu koja vjerno ide ukorak s njihovim željama i potrebama, ali i mogućnostima. To naravno moramo zahvaliti i svim našim dugogodišnjim zaposlenicima, ali i mlađim kolegama

koji su svojim znanjem i kreativnošću pridonijeli procesu budućeg zajednič-kog rasta i napretka.

Unatoč nastavku recesije, tržište ma-loprodaje lani je poraslo za 5,3 posto u odnosu na 2010. godinu te je izno-silo 30,5 milijardi kuna. Možemo li se nastavku pozitivnog trenda nadati i u 2012. godini ili će kriza ipak uzeti danak

i u trgovini na malo? Kriza nažalost uzi-ma danak i u trgovi-ni na malo. U prvoj polovici godine i naša trgovačka kuća bilježi pad prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Međutim, taj pad kompenziramo kroz povećanje ma-loprodajnog prome-ta u novootvorenim prodavaonicama, tako da u konačnici ipak očekujemo porast prometa na godišnjem nivou u odnosu na prošlu godinu.

Prije dvije godine preuzeli ste trgovač-ko poduzeće IDIS iz Siska. Kako ste zado-voljni integracijom Idisovih trgovina u svoju maloprodajnu mrežu? Imate li u planu neke nove akvi-zicije, odnosno koji su vam planovi daljnjeg razvoja? Investicija kupovine Sisačkog trgovačkog poduzeća pokazala

se dobrom odlukom obzirom da smo na taj način ubrzali širenje poslovne mreže i osigurali rast Lonije. Znatno smo povećali broj prodavaonica, zapo-slenika i promet, a ukupnu poslovnu djelatnost smo na taj način proširili

na prodavaonice velikog formata, iznad 1000 m2. Iako nam jako teška poslovna 2012. godina ne ide na ruku, u planu imamo daljnje širenje s kvar-tovskim i seoskim dućanima malih formata, pripremamo projektnu doku-mentaciju za izgradnju jednog objekta od cca 1000 m2, te akvizicije nekoliko manjih trgovaca. Osim širenja malo-prodajne mreže, u 2013. planiramo daljnji razvoj veleprodaje u HoReCa segmentu, gdje će uvođenjem fiskalnih blagajni doći do značajnih promjena u poslovanju ugostitelja pa tako i kod njihovih dobavljača. U skoroj buduć-nosti planiramo i značajniju investiciju u pekarski pogon, čime bismo proširili ponudu pekarskog, a vjerojatno i sla-stičarskog asortimana.

Lonia je već dugi niz godina glavni spon-zor istoimenog ženskog rukometnog kluba iz Kutine, a čest je sponzor i svih važnijih lokalnih događanja. Možete li nam reći nešto više o tim aktivnostima? Ponosni smo na naše djevojke koje postižu odlične rezultate u rukome-tu te u okvirima svojih mogućnosti nastojimo maksimalno podržati sve društvene događaje i humanitar-ne aktivnosti na našem području. Dugo smo već ovdje u suživotu s našim kupcima i dio smo njihove svakodnevice. Bilo bi nezamislivo ne sudjelovati u gradskim i seoskim zbivanjima. Društveno odgovorno ponašanje trebalo bi biti sastavni dio politike poslovanja svakog ozbiljnog poduzeća. Nisu to samo sponzorstva

i humanitarne akcije, već i razvoj uravnoteženih odnosa s kupcima, zajednicom i naravno zaposlenicima. Imamo sreću što su naši Moslavci i Banijci vrlo aktivnog mentaliteta i druže se unutar mnogobrojnih KUD-ova, DVD-a, sportskih klubova, bajkerskih družina, humanitarnih udruga, sindikata i drugih zajednica, pa se ovo teško vrijeme zajedno lak-še proživljava. Važno je osjetiti bilo zajednice, a nakon gotovo 58 godina, Lonia se pokazala kao savjestan su-građanin i dobar susjed. To dokazuje dugogodišnja lojalnost naših kupaca.

Krste JaramLonia d.d.

“Ponosni smo vlasnici jedne od najvećih pekara na području županije”

“U planu imamo daljnje širenje s kvartovskim i seoskim dućanima malih formata”

Page 38: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

38 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Strateški marketing

Pojedini maloprodajni brendovi izgradili su toliko snažnu lo-jalnost da ih kupci preferiraju unatoč širini i bogatstvu ponude

ostalih maloprodavača. Kod takvih maloprodajnih lanaca brend je nositelj preferencije lanca, a ne strategija asor-timana i miks poznatih robnih marki. Takvi brendovi strateški se usmjerava-ju razvoju širokog asortimana privat-nih odnosno trgovačkih robnih marki koje se nalaze u sjeni krovnog brenda (bannera) lanca te kao takvi predstav-ljaju platformu za kreiranje lojalnosti. Drugi brendovi maloprodajnih lanaca svoju vrijednost grade s aspekta stra-tegije asortimana, u čemu je posebno važan odnos vlastitih trgovačkih marki i standardne ponude međunarodnih i domaćih brendova.

DVA KLJUČNA TRENDA Zadnjih desetak godina evidentne su velike promjene na tržištu brendova maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj. S jedne strane dolazi do snažnog razvoja strategije prodaje i prodajnih aktiv-nosti te strategije asortimana uz sve naglašeniju ulogu privatnih marki. S

druge strane, bitne promjene na tržištu nastaju razvojem maloprodaje nižeg cjenovnog segmenta i snažnog imidža povoljnosti. Taj segment postavio je golem pritisak na tradicionalnu malo-prodaju i značajno utjecao na poveća-nje konkurentnosti na maloprodajnom tržištu. Time je, posebice u segmentu robe široke potrošnje, kreirana gotovo nova kategorija maloprodajnih lanaca koja je utjecala na stvaranje i nove kategorije kupaca osjetljivih na cije-nu čija je primarna potreba uštedjeti. Ostali brendovi maloprodajnih lanaca

bili su primorani repozicionirati se na tržištu uslijed nastanka i razvoja te kategorije lanaca. Repozicionirali su se u smjeru strategije asortimana koja je okrenuta povoljnosti i uštedi uz za-državanje imidža brenda i prodajnog mjesta na nešto višem nivou od razine cjenovnog pozicioniranja.

ULOGA PRIVATNIH MARKI Ako se fokusiramo na strategiju asor-timana, asortiman brendova u ponudi je posebno važan kao alat maloprodaje kojim trgovac gradi svoj vlastiti brend i imidž. Pojava i jačanje kategorije tr-govačkih marki posebno je utjecala na tržišne promjene u maloprodaji. Kako sve veći udio prihoda u maloprodaji dolazi upravo od prodaje trgovačkih marki, kakve većina trgovaca ima u vlastitoj ponudi, izgradnja njihove vrijednosti postaje sve važniji i priori-tetniji izazov brenda maloprodajnog lanca. Izgradnja vrijednosti privatne trgovačke marke kreira diferencijaciju od konkurencije, što izravno utječe na povećanje prihoda i profitabilnosti. Indirektno izgradnja vrijednosti trgo-vačke marke utječe na smanjenje troš-kova zbog rasta efekta prelijevanja koji ima s ostalim brendovima u ponudi maloprodaje. Iako dijele slične zako-nitosti, trgovačke se marke bitno razli-kuju od ostalih brendova u ponudi. U maloprodaji vlasnik trgovačke marke

ima mogućnost kreira-nja brend vrijednosti na više načina: dodavanjem jedinstvenih vrijednosti asortimanu proizvoda, prodajnoj promociji i akcijskim ponudama od-

nosno cjenovnom politikom. U većini primjera vrijednosti maloprodajnog brenda prelijevaju se na trgovačke marke koje ima u ponudi. U zreloj fazi razvoja jake trgovačke marke ma-loprodajnih lanaca dolaze do točke kada se natječu s ostalim brendovima u ponudi koje koriste za privlačenje

MALOPRODAJNI lanac kao brend

Branka BajtPartner/strateg OKOMITO

Brend je jedna od najvrijednijih neopipljivih vrijednosti tvrtke koja postaje sve važniji prioritet pogotovo u vrijeme ekonomske krize. Brending u maloprodaji u svijetu je toliko odmakao da se čak može reći kako brend maloprodajnog lanca zasjenjuje miks robnih brendova u ponudi

lzgradnja vrijednosti vlastitih marki postaje sve važniji i prioritetniji izazov za trgovce

Page 39: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

39Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

potrošača i povećanje vlastite tržišne moći i udjela u profitu. U pojedinim se kategorijama tako događa da malo-prodajni brendovi u konačnici imaju samo vlastite trgovačke marke koje su istisnule standardne brendove. Stoga je ključno razumijevanje kako kućni brend trgovačkih marki treba biti po-zicioniran i kako to utječe na krovni

brend maloprodajnog lanca. Pri tome je od primarne važnosti strategija asortimana trgovačkih marki te način na koji taj asortiman utječe na imidž maloprodajnog brenda. Iako ovise o miksu brendova u prodaji, malopro-dajni brendovi potenciraju vlastite trgovačke marke koje omogućuju više profitne marže i bolju pregovaračku poziciju s ostalim brendovima u po-nudi. Iako se trgovačke marke mogu doživjeti da ugrožavaju ostale poznate brendove u ponudi, moguće je tu situ-aciju razmatrati i na način da jedni bez drugih jednostavno ne mogu. Robne marke u ponudi maloprodavača po-većavaju vrijednost trgovačkih marki i poboljšavaju percepciju maloprodaj-nog brenda kod kupaca.

ISKUSTVO KUPACAJedna od ključnih taktika izgradnje ma-loprodajnog brenda je difrencijacija od konkurencije kroz izgradnju jedinstve-nog iskustva kupnje. Veliki maloprodaj-ni lanci teže standardizaciji u strategiji asortimana, formatu i izgedu prodajnog mjesta te taktici prodajnih promocija. Svi ti elementi utječu na prepoznatlji-

vost brenda i lojalnost kupaca. Kupci se vežu za specifičan prodajni format te verbalni i vizualni identitet brenda. Na razvijenim tržištima u tom pogledu primjetni su i novi drukčiji trendovi kreiranja jedinstvenih pojedinih pro-dajnih mjesta koji po svom konceptu i interijeru kreiraju drukčije iskustvo kupaca od ostalih prodajnih mjesta u istom maloprodajnom lancu. Pojedina prodajna mjesta postaju nositelji krei-ranja drukčijeg imidža maloprodajnog mjesta i drukčijeg iskustva kupca. Takav

pristup je održiv za maloprodajne bren-dove višeg cjenovnog segmenta i luksu-znije ponude, dok veliki maloprodajni lanci više ovise o velikim prodajnim volumenima i što nižim operativnim troškovima. U izgradnji takvih bren-dova nužno je ići u smjeru kreativne brend promocije koja projicira specifi-čan životni stil povezan s brendom te ulaže u komunikaciju jedinstvenosti tog brenda za kupca.

IZGRADNJA VRIJEDNOSTI Kreiranje maloprodajnog brenda ne po-čiva samo na strategiji trgovačkih marki i odnosa prema brendovima u asorti-manu te diferencijacije kroz izgradnju jedinstvenog iskustva kupnje. Ključno je kreiranje vrijednosti samog malo-prodajnog brenda, posebno u uvjetima razvijenog i konkurencijom zasićenog tržišta, kada snažan brend postaje ključ-ni faktor diferencijacije od konkurencije. Brend maloprodajnog lanca predstavlja prodajno obećanje maloprodaje da ispo-ruči set specifičnih vrijednosti, benefita i usluge kupcu. Za maloprodajni brend ključno je iskustvo kupca, često i emo-tivno, pored zadovoljenja potrebe kupca. Cjelokupno iskustvo s maloprodajnim brendom postaje ono što kupac misli o brendu. Prodajno mjesto je platforma refleksije brenda u svijesti kupca. Malo-prodaja osigurava kupcu doživljaj koji povećava percipiranu vrijednost kupnje kod kupca, kombinirajući opipljive ili funkcionalne vrijednosti s neopipljivima ili emotivnim poput ljubaznosti pro-dajnog osoblja, dostupnosti prodajnog mjesta i relevantnosti za kupca. Linija

pridobivanja i gubitka kup-ca vrlo je tanka, memorija kupca o dobrom doživljaju u maloprodaji vrlo kratka, no memorija o lošem isku-stvu traje vječno. Jedno loše iskustvo može uništiti čitav

odnos s kupcem. To je ključna točka interakcije u kojoj se reflektira vrijed-nost maloprodajnog brenda na kupca. Brend je taj koji privlači nove kupce, no ispunjenje obećanja i realno doživljeno iskustvo ključni su za zadržavanje kupca. Uspješni brendovi stoga isporučuju obe-ćani proizvod, uslugu, iskustvo kupcima i tako ga zadržavaju. U konačnici malo-prodajni brend čini asortiman, doživljaj prodajnog mjesta, usluga i promocija koji zajedno isporučuju ono što brend obećava kupcu.

Kupci se vežu za specifičan prodajni format te verbalni i vizualni identitet brenda

jedno loše iskustvo može uništiti čitav odnos s kupcem

Page 40: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

40 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Edukacija u trgovini

Obrazovanje je sigurna investicija

Obrazovni sustav treba biti usko povezan s potrebama gospodarstva kako bi mladi ljudi, tvrtke i cijela država mogli konkurirati na tržištu

Edukacija je važna. Edukacija je glav-ni motor napretka. Bez edukacije nema

konkurentnosti. Čuje se to u javnim raspravama na svakom koraku, poručuju to ekonomisti, političari, poslodavci i sindikalisti, profesori, novinari… S obzirom na to koliki je stupanj verbalno izrečene svijesti o važnosti edukacije u javnosti prisutan, reklo bi se da je obrazovni sustav u Hrvatskoj jedna od jačih poluga društvenog života. Ipak, kao što smo si kao društvo i država uzeli u zalog da napravimo prila-godbu europskim standar-dima u svim područjima, sektor obrazovanja svakako treba biti jedan od onih u kojima se to najhitnije treba ostvariti i provesti. Osno-vica edukacije trebaju biti programi i zanimanja koja kreiraju specifična, kako teorijska, tako i praktična, znanja i vještine za čijom primjenom postoji potra-žnja na tržištu rada. Obra-zovni sustav mora djelovati u suglasju s gospodarstvom. A trgovina je, kao jedan od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, djelatnost u kojoj i tehničke i socijalne vještine dolaze do izražaja te imaju nemali utjecaj na konačni rezultat

poslovanja svakog poduze-ća. Stoga je edukacija kadra zaposlenog u ovom sektoru od krucijalne važnosti.

ZNAČAJ TRGOVINENije potrebno posebno naglašavati kako distribu-tivna trgovina ima veliko značenje u gospodarstvu Hrvatske. Dovoljno je, u tom kontekstu, još jednom spomenuti podatke koji o tome najrječitije govore. Distributivna trgovina je drugi po veličini posloda-vac u Hrvatskoj, odmah iza prerađivačke industrije. Prema podacima Fine, u

2011. godini u ovom je sek-toru poslovalo 28,1 posto svih gospodarskih subje-kata te je zapošljavao oko 22,1% posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Lani je u distributivnoj tr-govini radilo 188.056 zapo-slenih, što je porast od 1,7 posto u odnosu na 2010. godinu. To je sektor koji je usko povezan s prehrambe-nim, turističkim i drugim uslužnim sektorima, zna-

čajni poslodavac s velikim udjelom zapošljavanja mladih osoba, sektor koji bilježi značajne investicije i kontinuirano modernizi-ra i otvara nove prodajne prostore. Također, to je sektor koji se danas suočava s posljedicama krize, ali i s mogućnostima višekanalne prodaje koji mora stalno pratiti i predviđati potrebe kupaca sa značajnim utje-cajem IT tehnologija.

OBRAZOVANJE ZA TRŽIŠTEKad je riječ o usklađeno-sti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, u

Hrvatskoj gospodarskoj komori sma-traju kako obrazovni su-stav još uvijek ne odgovara na zahtjeve gospodarstva

u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno i poželjno. Kao jedan od najvećih pro-blema u edukaciji trgovaca ističe se nedostatak prakse i specijaliziranih znanja jer osim osnova prodaje i bon-tona prodavači često mo-raju imati i posebna znanja ovisno o robi koju prodaju. “Cilj svakog poslodavca u trgovini je zapošljavanje kvalitetnog zaposlenika u prodavaonici koji će sva-

kom kupcu biti na usluzi, kako svojim znanjem, tako i vještinom te spremnošću da pomogne kupcu prili-kom kupnje. Činjenica je da se samo zadovoljan ku-pac vraća u prodavaonicu i ponavlja kupnju, a čest je primjer kako upravo proda-vači pridonose toj vjernosti potrošača”, ističe Milica Ra-kuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK.U dijelu srednjoškolskog obrazovanja vidljivi su određeni pomaci u posljed-njih nekoliko godina, ali još uvijek je prisutna neuskla-đenost potreba gospodar-stva i obrazovnog sustava kao i usitnjenost obrazov-nih ustanova i programa što ne pogoduje efikasnosti, navode iz Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslo-davaca. Ono što ponajviše nedostaje su brze reakcije u praktičnoj primjeni pa se efekti poduzetih mjera ne osjećaju onako kao što su zamišljeni, kaže Sanja Smo-ljak-Katić iz HUP-Udruge trgovine. Među ostalim mjerama, osnovano je i Vijeće za strukovno obra-zovanje koje predlaže obra-zovne sektore, usklađuje rad svih dionika u područ-ju strukovnog obrazovanja, pokreće inicijative za dono-

Obrazovni sustav još uvijek nije dovoljno usklađen s potrebama i zahtjevima gospodarstva

Page 41: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

41Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

svaki peti zaposlenik radi u distributivnoj trgovini

šenje novih ili izmjene i dopune postojećih kuri-kuluma, predlaže mjere i aktivnosti te strategije razvoja strukovnog obrazo-

vanja, ali to Vijeće u praksi nije postiglo odgovarajuće rezultate. Formirano je i 13 Sektorskih vijeća među kojima je i Sektorsko vijeće za obrazovni sektor Eko-nomija, trgovina i poslovna administracija. Kao rezultat rada Sektorskog vijeća pod-sektora Trgovina izrađen je profil sektora kao alat u kojim su po prvi put na jednom mjestu objedinjeni relevantni podaci iz razli-čitih izvora (DZS, HZZ, FINA, MZOŠ, e-matica i dr.), o gospodarstvu, tržištu rada i obrazovnoj ponudi u ovom sektoru koji čini dobru podlogu za plani-ranje razvoja obrazovnog sustava s naglaskom na srednjoškolsko strukovno obrazovanje.

KVALIFIKACIJSKI OKVIRIz Hrvatske obrtničke ko-more upozoravaju kako je najveći problem strukov-nog obrazovanja nedovo-ljan fond nastavnih sati kao i nedostatak digniteta praktične nastave. Ne pomaže ni to što trenutno u Hrvatskoj postoje

dva modela obrazovanja za zanimanje prodavač: klasič-ni odnosno školski model i jedinstveni model obra-zovanja (JMO). Jedinstveni

model obra-zovanja sadr-ži dvostruko veći fond sati praktič-ne nastave i trostruko manji fond sati stručne

teorije. U tom je modelu teorija integrirana u praksu a predmeti stručne teorije integrativno se programi-raju pa je veći broj pred-meta sveden na manji broj područja. Još jedna vrlo važna razlika je da se naj-veći dio praktične nastave odvija u gospodarstvu i to u licenciranim subjektima. Budući da učenici u JMO-u provode veliki broj sati praktične nastave u realnim radnim situacijama, takav način obrazovanja daleko više odgovara na zahtjeve gospodarstva. Što je naj-važnije, takvim modelom obrazovanja poboljšava se interakcija gospodarstva i strukovnog obrazovanja čime sam način obrazova-nja i osposobljavanja bolje odgovara na zahtjeve tržišta rada. Hrvat-ska obrtnička komora, koja prema Za-konu o obr-

tu ima nadležnosti u području strukovnog ob-razovanja za vezane obrte, smatra kako bi prije svega trebalo inzistirati na pro-vedbi učenja na radnom mjestu kroz partnerstvo s poduzećima, obrtima i ostalim pravnim osobama.

PRIZNATA KVALIFIKACIJAProstora za poboljšanje postoji, smatraju u HUP-u, a nastavak reforme provodi se i kroz izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Trenutno je u pri-premi novi Zakon o HKO-u, koji treba zaživjeti od kraja ove godine, a uvodi HKO kao reformski instru-ment kojim se uređuje cje-lokupan sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razi-nama u RH kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i uskla-đene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Hrvatski kvalifika-cijski okvir zapravo slijedi europsku inačicu, Europ-ski kvalifikacijski okvir (EKO) koji je EU prihvatila 2008.

godine, te je izuzetno va-žan za budućnost mladih Hrvata na tržištu rada. HKO je također značajan instrument i za poslo-davce kao i gospodarstvo u cjelini jer će njegovom primjenom poslodavac za svakog svog zaposlenika, bilo da je riječ o trgovcu ili pravniku, s njegovom završenom kvalifikacijom, bez obzira je li stečena u Zagrebu, Rijeci ili Dublinu, znati koje je kompetencije stekao tijekom školovanja. Pritom, prilikom izrade kvalifikacija opisuje se što taj polaznik zna raditi, a ne koje je predmete učio tijekom školovanja. HKO će omogućiti priznavanje kvalifikacija unutar obra-zovnog prostora EU bez polaganja dodatnih ispita i nostrifika-cija svjedodžbi i diploma, što pove-ćava

Hrvatski kvalifikacijski okvir omogućit će priznavanje kvalifikacija unutar obrazovnog prostora EU

Page 42: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

42 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Edukacija u trgovinimobilnost radne snage. Gospodarstvo se uključilo u ovaj proces kroz radne skupine, ali trebat će vre-mena da to sve zaživi u praksi, navode iz HUP-a.Uz formalno obrazova-nje, postoji i neformalno obrazovanje koje se naj-češće provodi kod samih poslodavaca, a neke tvrtke ustrojavaju i vlastite aka-demije za zaposlenike kako

bi kontinuirano obučavali zaposlenike u skladu s pro-mijenjenim zahtjevima po-slovanja i novim potrebama potrošača. Poslodavci se su-očavaju s time da dobivaju mladog čovjeka nakon for-malnog obrazovanja kojeg moraju postepeno uvoditi u posao i dodatno ga ospo-sobljavati jer kroz formalni sustav nije imao doticaja sa stvarnim radnim okru-ženjem. Zbog toga stručna praksa u stvarnim radnim uvjetima i dalje čini veliku vrijednost u smislu pove-ćanja zapošljivosti osoba, kažu u HUP-u.

INTERNI PROGRAMI EDUKACIJE U trgovačkom lancu Kon-zum edukacija je prepo-znata kao iznimno važna za zaposlenike i kompaniju što je rezultiralo pokre-

tanjem projekta Konzum Akademije 2003. godine, ističe Ana Mitrović, vodi-teljica Ureda za odnose s javnošću. “Tim Konzum akademije sastoji se od internih trenera koji su specijalizirani za pojedina područja, a od nedavno je proširen i s više od 100 najboljih Konzumovih zaposlenika mentora iz maloprodaje koji dolaze s

različitih radnih mjesta u prodavaonicama”, pojašnja-va Mitrović. Uz organiza-ciju izrazito specijalističkih treninga, kao što su razni informatički treninzi za ko-rištenje novih tehnologija, u ovoj maloprodajnoj kom-paniji redovno se provode i treninzi za razvoj inter-personalnih vještina za-poslenih kao što su komu-nikacijske i prezentacijske vještine te vještine vođenja i upravljanja vremenom. Ključni cilj treninga je po-moći zaposlenicima da se jednostavnije, brže i lakše upoznaju s procedurama i standardima rada te novim uslugama i tehnologijama koje se koriste u proda-vaonicama. Od otvorenja Centra održano je 750 treninga za gotovo 12.000 Konzumovih zaposlenika,

a redovito se održavaju i treninzi za zaposlenike drugih kompanija Agrokor koncerna. Iz Mercatora-H ističu kako se plan i program obrazo-vanja u okviru tog trgo-vačkog lanca svake godine iznova prilagođava. Dio obrazovanja se odnosi na praćenje i prilagođavanje zakonskim regulativama za rad u trgovačkoj djelatnosti,

a dio na stručne i razvojne potrebe zaposlenika. “Edu-kacije u Mercatoru dijelimo na interne i vanjske, s tim da internih imamo dale-ko više. Interne edukacije provode se pod vodstvom internih učitelja, specijali-ziranih i obučenih za odre-đeno znanje i određene vještine koje prenose grupi djelatnika. Naglasak stavlja-mo na kontinuitet glavnog programa interne edukacije koju nazivamo Trenerska mreža. Navedeni program osigurava svim našim su-radnicima u maloprodaji kompetencije potrebne

za samostalno obavljanje svakodnevnih zadataka te poznavanje i rad prema Mercatorovim standardima i procedurama”, kaže Ivo-na Matijević, direktorica ljudskih potencijala. U maloprodaji se djelatnici na ključnim radnim mjestima svake godine educiraju u Školi za poslovođe. Neki od programa i tema Škole za poslovođe su Korporativna kultura Mercatora, Moć govora, Menadžment u trgovini, Upravljanje rob-nim grupama, Ekonomika poslovanja, Zadovoljstvo kupaca, Zakonodavstvo u trgovini, Zdravstvena ispravnost hrane i drugi.Diskontni trgovac Lidl u okviru svog programa interne edukacije zaposle-nika primjenjuje iskustva stečena u poslovanju na hrvatskom, ali i ostalih 20 tržišta na kojima poslu-je. Iz Lidla ističu kako se svakom djelatniku pristu-pa individualno te im se omogućava personalizira-no školovanje čije trajanje

varira, ali gotovo uvijek započinje od samog temelja, radom u proda-

vaonici. Zaposlenici za vrijeme školovanja, koje se odvija u trgovinama, logističko-distributiv-nim centrima, vlastitom edukacijskom centru te u sjedištu kompanije, imaju stručnog mentora koji ih obučava za samostal-no obavljanje zadataka. Ovisno o specifičnostima radnog mjesta, zaposlenici usavršavaju znanje stranih jezika, pohađaju vanjske specijalizirane seminare i treninge, a jedan dio in-terne edukacije po potrebi obavlja se i unutar Lidl grupacije u inozemstvu.

Glavni problem u edukaciji trgovaca je nedostatak prakse i specijaliziranih znanja

Page 43: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca

KAKO SE PRIJAVITI ?• Svojesudjelovanjemožeteprijavitinaemailadresu: [email protected] ili na fax. 01/49 21 743,tel.01/49 21 742

(gđa.LidijaPrskalo,gđa.SanjaŠkender).Brojmjestajeograničen.

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.490,00 kn(PDVuračunat)

POPUST ZAVEĆIBROJPOLAZNIKA(IZJEDNETVRTKE):• Od3do5polaznika5%(naosnovnucijenukotizacije)• Od6ivišepolaznika10%(naosnovnucijenukotizacije)

POPUSTI• 5%zapretplatnikePoslovnogsavjetnika

PRIJAVNICAZAKONFERENCIJU„SUPERPRODAVAČ“

Nazivtvrtke:____________________________________________________________

OIB:______________________________________Imeiprezimeosobe/osoba:_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Adresa:_________________________________________________________________

Telefon:__________________________________

Fax:_____________________________________

E-mail:___________________________________

Molimodaispunjenuprijavnicupošaljetenafax: 01/49 21 743ilie-mail:[email protected] poštomnaadresu:CENTARZAMANAGEMENTISAVJETOVANJEd.o.o.,Zagreb,1.Gajničkividikovac5

4 razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju:

1 24predavanjaiseminaraizpodručjaprodaje2 18vrhunskihpredavača,isključivopraktičari3 Poslovnikontaktisprodajnomstrukom4 SvisudionicidobivajunapoklonknjiguTRGOVINA IZAŠTITAPOTROŠAČA(zbirkaizabranihpropisa)

TerminDVORANA 1 DVORANA 2 DVORANA 3 DVORANA 4

B2B Prodajni kanali Sales mgmt Poduzetništvo8:30-9:00 Registracijasudionikaipodjelamaterijala

09:00-09:10 Uvodukonferenciju,organizatoriTomislavBekeciSandraMihelčić

09:10-9:55Blok1

Mojsirijaualpskimzemljama–Kakoposlovati/prodavatina

tržištuEU

Kamilo Antonović: Verbalnoineverbalnouprodaji

naposlovnomtržištu

Marko Kovač: Gdjesuištorademojiprodavači–

vođenjeprodajenatemeljuinformacija

Danijel Bićanić: Zašakukuna–kakopronaći,educiratii

zadržatidobrogkomercijalistu

10:00-10:45Blok 2

Mladen Jančić: Cjenkanjenašesvakodnevno

Željan Federber: Proaktivnikanaliprodaje

Tomislav Bekec: Tipoviprodaja

Boris Golob: Korištenjealatazapoboljšanjeprodaje

10:45-11:30 Pauza

11:30-12:15Blok3

Ivan Petrović:Konzultativnaprodaja

Mario Grilc: Prodajniizazoviunovomstoljeću

Mirela Španjol Marković:Atkoćemotivirati

managere/poduzetnike?

Inga Lalić: OptimizacijaklijentapremaParetovu

načelu

12:20-13:05Blok 4

Danijela Miljan: 5najvećihgrešakauB2Bprodaji

ipsihologijaizasvake

Saša Karlovčan: 7tajniuspješneprodaje

Davor Bilman: KakozaposlitiSuperprodavača?

Željko Šundov: Likvidnost–glavniizazovdanašnje

prodaje

13:05-14:30 Ručak

14:30-15:30Radionica1

Alan Ramić: Tipoviprodaja

Mladen Jančić: 15najčešćihprodajnihprigovorai

kakonjimaupravljati

Davor Bilman: Pametnapitanjakojaprodaju

Hrvoje Pranjić Anušić: Telefonskodogovaranjesastanaka–

izradaskripte

15:30-15:40 Pauza

15:40-16:40Radionica2

Alan Ramić: Tipoviprodaja

Mladen Jančić: 15najčešćih

prodajnihprigovoraikakonjimaupravljati

Davor Bilman: Pametnapitanjakojaprodaju

Hrvoje Pranjić Anušić: Telefonskodogovaranjesastanaka–

izradaskripte

16:45 ZATVARANJEKONFERENCIJE

Napomena: Organizator zadržava pravo promjene programa. Radi ograničenog broja mjesta potrebno je unaprijed prijaviti se na maks. dva mini treninga koji se održavaju od 14:30h.

P R O G R A M

Potpisipečat:

Kotizacijemožetekupitiionline:http://www.entrio.hr/poslovni-savjetnik

Dragomir Gabrić:

GENERALNI SPONZOR: MEDIJSKI POKROVITELJI:

® SPONZORI:

15.11.2012.

(četvrtak), Westin,

Izidora Kršnjavoga 1,

Zagreb

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članove uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce

Superprodavac 1-1.indd 1 21.9.2012. 13:52:23

Page 44: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

44 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Mala škola prodaje

B2B u FMCG. Ova prosto nepro-širena rečenica laicima je sasvim nerazumljiva, a profesionalcima govori više od riječi. Iako se radi

o pojmovima koji su vrlo precizni, iznimno ih je teško prevesti na hrvatski jezik koji je, pak, paralelno s otvaranjem tržišta, postao jednako tako otvoren uplivu pojmova globalnog tržišta. Al’ sve je dobro dok se razumijemo. B2B (Business-to-Business) označava po-slovanje između dviju kompanija kroz rad zaposlenih u prodaji ili u nabavi, dok FMCG (Fast Moving Consumer Goods), označava rad s robom široke potrošnje. Širina pojmova postaje jasna ako se još doda i riječ “retail”, kao već uvriježen pojam za maloprodaju, i eto teme koju je teško nasloviti hrvatskim jezikom. No, to je svijet u kojem živimo.

“UVEZENA” ZNANJARadni model prodavača (komercija-liste, trgovačkog putnika, prodajnog predstavnika), evoluirao je u zadnjih 20-ak godina prema znanjima koje smo dobivali s razvijenih tržišta

(know-how, još jedna usidrena fraza). Primjeri su dolazak Wrigleya, Marsa, Nestlea, Procter & Gamblea, Gillettea, Unilevera i mnogih, mnogih drugih. Svaka od navedenih kompanija učila nas je standardiziranju svih koraka prodaje, od radnog stola i pripreme dokumentacije, preko definiranja ja-snih ruta-planova, svih aktivnosti u prodajnom prostoru kupaca, procesu-iranja dokumenata i ostalih postpro-dajnih aktivnosti.

8 KORAKA PRODAJEProdajni model jasno je definirao po-našanje u prodajnom prostoru. Obič-no smo ga nazivali “8 koraka prodaje”. Za početak, ovaj model uključuje pripremu uz određivanje cilja posjete, zatim analizu prodajnog prostora (4P), otvaranje posjete kupcu i analizu po-

treba kupca. Preostali koraci podrazu-mijevaju ponudu i argumentaciju kroz svojstva i koristi ponude, zatim vla-danje prigovorima kupca, zatvaranje prodaje i zaključak posjete te, zadnje ali ne i najmanje važno, post-prodaj-ne korake. Godinama smo se trudili uvesti komercijaliste u visoku standar-dizaciju prodajnog modela, s više ili manje uspjeha. Prodajni treninzi stav-ljali su fokus na tehniku pitanja, kora-ke 4 i 6. Pratili smo model kroz Field Visits (još jedna poznata engleska fraza), kreirali Competence Matrix (u nedostatku boljeg prijevoda koristimo termin matrice kompetencija), te sni-mali poslovne sposobnosti prodavača kroz Performance Appraisal. No, tada je došlo do burnih promjena. Formati prodavaonica postajali su sve veći. Po-javom najvećih Hypermarket formata, okrupnjavanjem kupaca i pojavom

stranih lanaca na važnosti dobiva Key-Account Ma-nagement (uprav-ljanje odnosom s ključnim kupci-ma). Komercijalist

u takvim lokacijama gubi tlo pod no-gama, točnije, pretvara se u sakupljača narudžbi, s vrlo malo utjecaja na asor-timan, poziciju proizvoda, naplatu..., a katkada i potpuno bez utjecaja. Razvili smo Key Account Managers, zaposlili osobe zadužene za Merchandising (unaprjeđenje prodaje, u vrlo slobod-

EVOLUCIJA RADNOG i prodajnog modela prodavača

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

Razvoj tehnologije kompanijama je omogućio rezanje troškova kroz objedinjenje rada prodajnog predstavnika i unaprjeđivača prodaje na prodajnom mjestu, pod motom “jedna lokacija, jedna osoba”

Razvoj tehnologije rezultira otuđenjem, smanjenjem komunikacije između trgovca i dobavljača

Page 45: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

45Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

zahtjevno tržište nameće smanjivanje troškova

nom prijevodu), a dio komercijale sta-vili u poziciju Key-Account Executive. Osnovna zadaća bila je briga o robi uz tek ciljanu komunikaciju sa zaposleni-ma u sistemima kupaca.

CIJENA I POSLJEDICENeko vrijeme proizvođači i distribu-teri mogli su plaćati takvu raslojenu, visoko specijaliziranu prodajnu or-ganizaciju: Preseller plus Merchan-diser. No, tada je na scenu stupio EDI (Electronic Data Interchange). Ključni kupci uzeli su posao naru-čivanja u vlastite ruke ili, preciznije govoreći, u vlastiti IT Hardware i Software (krajem 90-ih pojavio se prijevod za Hardware - očvrsje, no to je bilo toliko smiješno da, nasreću, nije zaživjelo, a danas se može naići na pojam sklopovlje, što je tek mrvicu manje smiješno). Godina je 2012. Ko-

mercijalist na nekim lokacijama radi narudžbe u prodajnom razgovoru s poslovođom, na nekima ih tek suge-rira, a kod nekih kupaca poslovođa ima jasnu zabranu komuniciranja s komercijalistom. KPI’s (Key Perfor-mance Indicators ili ključni pokazate-lji uspješnosti), nameću poslovođama ogromno povećalo na stanje zaliha pa i po cijenu ugrožene prodaje. Komer-cijalist obilazi prostor, prokomentira s unaprjeđivačem situaciju i pošalje informaciju KAM-u. Radi, dakle, sve manje. Uz sve navedeno, smanjenje profitabilnosti u poslovanju distribu-tera i proizvođača sve teže podnosi dvije osobe na jednom prodajnom mjestu, bez obzira na format.

JEDNA LOKACIJA, JEDNA OSOBATime su mnoge kompanije po prvi put nakon razvoja prodajnih orga-nizacija prisiljene na skupljanje. To čine stapanjem modela rada na pro-dajnom mjestu prodajnog predstav-nika i unaprjeđivača prodaje, akro-nimom PP/UP, pod motom “jedna lokacija, jedna osoba”. Zaposleni u prodaji time dobivaju nov model koji objedinjava sve zadatke: 1. Priprema lokacije, određivanje cilja, 2. Anali-za prodajnog i skladišnog prostora (redefiniranje cilja posjete), 3. Rad s robom (a. Skladište, b. Polica, stalak, vitrina...), 4. Rad s kupcem (a. Izra-

da narudžbe – na lokacijama gdje PP/UP radi, b. Sugestija narudžbe – na lokacijama gdje PP/UP ima tu mogućnost, c. Prikupljanje ciljanih informacija – o kupcu, o potroša-čima, o konkurenciji, d. Rješavanje zahtjevnih situacija – u razgovoru s odgovornim osobama kupca, briga o udjelima na polici, briga o istaknu-tim cijenama, ispravnim rokovima trajanja, eventualnim povratima i zamjenama, e. Operativni dogovori – akcije, planogrami...), 5. Post-pro-dajni koraci – unos informacija u informacijski sustav, procesuiranje potrebnih dokumenata. Time dobi-vamo univerzalnu osobu koja brine o svim zadacima na prodajnom

mjestu. Prednosti modela su očite – umjesto dvije, zaposlena je jedna osoba na jednoj lokaciji, protok in-formacija je brži, povezanost s kup-cem povećana, dojučerašnji unaprje-đivači motivirano kreću u prodajni, komunikološki dio posla itd.

PRO ET CONTRANo, otvaraju se i mnoge dileme. Isku-sni komercijalisti osjećaju promjenu statusa unutar organizacije kao kaznu. Tjelesna zahtjevnost posla bitno se po-većava. Vrijeme posvećeno prodajnoj komunikaciji “napada” vrijeme koje je potrebno za brigu o robi. Suprotno

elanu dojučeraš-njeg unaprjeđiva-ča, prodajni pred-stavnik gubi isti taj radni elan. Odluka je na vodstvu kom-panija koje su u

FMCG svijetu u Republici Hrvatskoj. Dio odluka donose proaktivno, iznu-tra, planski, dio reaktivno, prema utje-cajima tržišta. No, svaka od tih odluka ima dalekosežne posljedice. Budući sam direktno uključen u ovaj proces, pred sebe i svoje poslovne partnere postavljam dilemu Pro et Contra. Zahtjevno tržište nameće smanjivanje troškova. Razvoj tehnologije rezulti-ra otuđenjem na mjestima prodaje, smanjenjem komunikacije između predstavnika kompanija koje kupuju i onih koje prodaju. Zaposleni rade pod pritiskom, frustrirani promjena-ma. Već spomenuti radni elan samim tim pada, pa i kvaliteta prodajnih (a i nabavnih) aktivnosti. Ljubav prema prodajnom (opet, i nabavnom) poslu, na ovaj način izmijenjenom, slabi. Tek ćemo vidjeti kako će se sve odra-ziti na rezultat, a cjelokupni FMCG sektor već trpi silazne trendove. No, promjene su tu. Dogodile su se i na svima nama je tražiti one elemente koji su učinkoviti. Gledano s aspekta našeg prodavača, sad u ulozi PP/UP, s uloženim dodatnim trudom ima potpun pregled prodajnog mjesta. Ima priliku, uz davno savladani sell-in, dodatno raditi sell-out. Naučit će i što je u praksi shvatiti na koji način treba raditi BTL aktivnosti i koje ko-risti one donose...No, o ovim temama u idućim izdanji-ma našeg magazina. U svakom slučaju, pred nama je još jedno burno razdoblje.

S razvojem i okrupnjavanjem tržišta komercijalist gubi tlo pod nogama, točnije, pretvara se u sakupljača narudžbi

Page 46: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

46 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Šamponi za kosu

Čiste, njeguju i mirišu

Šampon za kosu je pro-izvod za njegu kose koji se koristi kako bi se uklonila masnoća,

prašina, mrtve stanice kože, perut i razne onečišćujuće tvari koje u kosu dolaze iz okoliša. Osnovni cilj primjene šampona je ukla-njanje neželjenih nečistoća iz kose a da se pritom ne isuši zaštitni masni sloj koji osigurava prirodnu vlažnost vlasišta i same kose. Prva primjena sredstava sličnih današnjim šamponima za kosu datira iz sredine 18. stoljeća kada se u Indiji za masažu tjemena koriste prirodna ulja i mirisi. Tre-balo je proći gotovo stotinu godina da se zabilježi prva primjena šampona koji ne samo da masira nego i čisti kožu. U to vrijeme, 1860.-ih godina, stilisti za kosu u Engleskoj koriste sapun razrijeđen u vodi te dodaju različite biljke kako bi kosa poprimila željeni sjaj i miris.

Prvi komercijalni oblik šam-pona za kosu na tržištu se pojavio na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U osnovi, sapun i šampon bili su vrlo slični proizvodi: oba su sadržavala istovjetne surfaktante na pri-

rodnoj bazi koji su, zapravo, vrsta deterdženta. Moderni šamponi za kosu kakve po-znajemo danas predstavljeni su 1930.-ih godina s rob-nom markom Drene, prvim šamponom sa sintetičkim surfaktantima. Od tada je ova ka-tegorija proizvoda osvojila svijet s nebrojenim vrstama, dodacima, aromama, ali je baza na kojoj se šamponi rade do dan danas ostala nepromijenjena.

SILAZNI TRENDU kategoriju šampona za kosu ubrajamo proizvode namijenjene pranju kose, jasno označene kao šampo-ni, kao i 2u1 proizvode. S

druge strane, kategorija ne uključuje osta-la sredstva za njegu kose, kao što su balza-mi, lakovi za

kosu, boje za kosu i slično, te šampone koji sadrže boju za kosu. Nielsenovo mjerenje maloprodaje, koje ne obuhvaća Cash&Carry, specijalizirane trgovine i diskontne objekte, pokazuje

Privatne robne marke čine oko 17% količinske prodaje kategorije

Nekad korišteni za masažu (na bazi prirodnih ulja) i za čišćenje (na bazi sapuna), današnji šamponi u jednom

preparatu nude rješenje za čistu, njegovanu i mirisnu kosu

Njega kose u svijetu

Globalna prodaja proizvoda za njegu kose porasla je u 2011. godini za pet posto na ukupno 73,7 milijar-

di dolara. Rezultatu cijele kategorije u najvećem dijelu doprinosi prodaja na tržištima u nastajanju. Tako je lani, treću godinu zaredom, Brazil zabilježio najveći rast u potrošnji proizvoda za njegu kose. Između 2008. i 2011.

Page 47: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

47Listopad 2012.

kako je u proteklih godinu dana (rujan 2011. – kolo-voz 2012.) kroz prodajne kanale pokrivene ovim mjerenjem prodano 3,5 milijuna litara šampona za kosu u vrijednosti od 166,2 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine kategorija je s ova-kvim prodajnim rezultatom

zabilježila količinski pad od 1,8%, dok je

vrijednosni pad

ipak bio nešto blaži

s ob-zirom

da je smanje-

nje prodaje na godišnjoj

razini iznosilo 0,3%.

KANALI PRODAJEDva najvažnija kanala

prodaje za šampone su drogerije i supermarketi.

Ova dva formata su daleko ispred svih ostalih pa se tako u drogerijama realizira 31% ukupnog prodajnog vo-lumena, dok se u supermar-ketima (301 - 2500 m2) pro-da 28% kategorije šampona. S manjim prodajnim udje-lima slijede hipermarketi (prodavaonice veće od 2500

m2) sa 16%, velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 12%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 9%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) u kojima se pro-da 4% šampona. U okviru kategorije razlikujemo šam-pone za odrasle i šampone za bebe i djecu. Šamponi za odrasle nose 94,2% prodaje kategorije, dok na šampone za bebe i djecu otpada pre-ostalih 5,8% ukupno proda-nih količina.

VODEĆI BRENDOVIU promatranom periodu, od rujna 2011. do kolo-voza 2012. godine, vodeći proizvođači s pripada-jućim robnim markama na hrvatskom tržištu su Schwarzkopf&Henkel (Schauma, Syoss, Gliss Kur, Gliss), Procter&Gamble (Head&Shoulders, Pantene, Herbal Essences), Colga-te Palmolive (Palmolive), L’Oreal (Elseve, Fructis, Gar-nier Naturals), Saponia (Fru-tella), Beiersdorf (Nivea), te privatne robne marke. Zanimljivo je kako privatne robne marke čine oko 17% količinske prodaje kategorije, a trend rasta bilježe već ne-koliko uzastopnih godina.

www.jatrgovac.hr

3,5 milijuna litara šampona prodano u godinu dana

Čiste, njeguju i mirišu

Milanka ĆorićAnalitičar, Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

28 31

28 28

17 16

13 12

Lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta

Ruj. 10. - Kol. 11 Ruj. 11. - Kol. 12

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

5 4

Izvor: Nielsen

10 9

Količinski udjeli obzirom na dob rujan 2011. - kolovoz 2012.Šamponi za odrasle

94,2 %Šamponi za bebe i djecu

5,8 %

potrošnja je u toj zemlji porasla za 2,3 milijarde dolara što čini više od četvrtine rasta ove industrije u svijetu. Ono što je najzanimljivije na tržištu Brazila je demokratizacija kulture ljepote. Bez obzira na njihov društveno-ekonom-ski položaj žene troše sve značajniji iznos svojih primanja kako bi izgledale lijepo.

Page 48: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

48 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Šamponi za kosu - na polici

KOZMETIKA AFRODITA

Kozmetika Afrodita ima široku paletu šampona za kosu koji su

najvećim dijelom pakirani u ambalažu od 1 litre. Osim šampona

za kosu, postoje i šamponi za kosu i tijelo koji su izuzetno traženi i praktični

za obitelj, kažu u tvrtki. Novitet na tržištu je šampon od češ-njaka i pante-nola koji djeluje protiv ispadanja kose, jača slabu kosu i vlasište te rješava problem prhuti. “Prema našim istraživa-njima, šamponi Kozmetike Afro-dita zauzimaju tržišni udio od oko 30%”, na-vode iz Afrodita Commerca.

PALMOLIVE NATURALS

Šamponi za kosu Palmolive Naturals obogaćeni su prirodnim ekstrakti-

ma koji su poznati po svojoj djelotvor-nosti i oplemenjujućim svojstvima. Namijenjeni su cijeloj obitelji pa se u ponudi izdvajaju pakiranja od 400 ml. Najpopularnije Palmolive Naturals va-rijante su Vital Strong, Anti-Dandruff, 2in1 Hydra Balance i Long & Shine. Uz njih, potro-šači mogu izabrati i šampone Silky Shine Effect, Beauty Gloss, Brilliant Color, Milk & Honey, Fresh & Volume i Active Strong.

SUBRINA

Tvrtka Ilirija u okviru linije Subrina nudi šampone i balzame za njegu

kose te proizvode za oblikovanje kose. Posebna linija proizvoda je Subrina Recept koja pomaže u rješavanju problema s kosom i vlasištem. Najpro-davaniji proizvod je Subrina Recept

protiv opadanja kose. Od pakiranja su naj-popularnija velika od 400 ml, a u ponudi

se nalaze i manja pakiranja od

200 do 250 ml. U tvrtki

ističu kako planiraju proširiti po-nudu pro-motivnih pakiranja, a za sljedeću godinu najavljuju obnovu i proširenje asortimana.

NIVEA

Classic care, Hydro care, Volumen sen-sation, Diamond gloss, Color protect,

Brilliant blonde, Intense repair, Long repair i Anti dandruff linije su šampona za kosu u ponudi brenda Nivea. Svi proizvodi za kosu u formulama sadrže tekući keratin koji štiti kosu. Najpopularnija pakiranja

su šamponi od 250 ml i regeneratori

od 200 ml. Iz Beiersdorfa

ističu kako Nivea u kate-

goriji šampona za kosu trenut-no drži četvrtu poziciju na hrvatskom tržištu s udjelom od 8,4%.

ANNYER

Annyer u svom asortimanu nudi tri različite linije šampona za kosu –

Revital, Family Line i Daily Use. Najpo-pularnija linija je Revital sa šest različitih varijanti (kopriva, kamilica, čičak, breza, zeleni čaj i kesten) u pakiranju od 300 ml. Family Line je linija šampona u obiteljskom pakiranju od 750 ml (breza, kamilica, kopriva), dok linija Daily Use nudi dva šampona - Green Apple i Sweet almond 2u1 – koji dolaze u pakiranju od 1 l.

KEUNE

Keune proizvodi na tržištu su prisutni u posebnim pakiranjima koje je dizajni-

rao vlasnik brenda George Keune. Najpo-pularniji proizvod iz kategorije dnevne njege je Keune Ultra Mild šampon koji je namijenjen širokoj skupini potrošača, blag je i za svakodnevnu upotrebu te ga mogu koristiti i djeca i odrasli. Keune proizvodi u maloprodaji su dostupni u drogerijskim lancima dm, Kozmo, Billa, Nama i Mueller. Keune Adriatic ima i dva specijalizirana dućana koji se nalaze u Splitu i Zagrebu.

Page 49: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

49Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

OLIVAL

Olival u svojoj ponudi ima dva šam-pona za kosu, Čičak i Avokado,

koji su dostupni u pakiranjima od 300 ml. Čičak šampon je najpopularniji proizvod u cijelom asortimanu ovog proizvođača, a u planu je proširenje linije za njegu kose s još dva šampo-

na koji bi se na tržištu trebali pojaviti sredi-

nom 2013. godine. Do kraja tekuće godine, pak, u Olivalu planiraju prodajne akcije u nekoliko trgovačkih lanaca kada će cijene proizvoda biti znatno snižene.

SCHWARZKOPF

Unutar kategorije za njegu kose Schwarzkopf na tržištu nastupa s

tri brenda: Gliss, Schauma i Syoss. Gliss i Schauma nude šampone od 250 i 400 ml, regeneratore, regeneratore u spreju, maske, tretmane i serume, dok se Syoss sastoji od šampona i regeneratora od 500 ml te tretmana. Najpopularnije linije proizvoda su Gliss Ultimate Repair, Syoss Anti Dandruff te Schauma Cotton fresh. U rujnu ove godine lansirane su tri nove linije proizvoda: Schauma Lepršavost i njega, Gliss Marrakesh Oil & Coconut Milk i Syoss Oleo Intense.

AMSTER

Milla d.o.o. proizvodi široku paletu prirodne kozmetike i ekoloških

deterdženata. U asortimanu nude i robnu marku šampona za kosu Amster u nekoliko razina kvalitete, cijene i namjene. Na stranim tržištima najviše se prodaje šampon od 250 i 300 ml. U Hrvatskoj je najbolje prihvaćeno paki-ranje od 1000 ml koje je zastupljeno u

gotovo svim trgovačkim lancima

u vidu njihove

privatne marke. Iz Mille isti-

ču kako u velikim pakira-njima od 1000 ml na hrvat-skom tr-žištu drže vodeću poziciju.

PROCTER & GAMBLE

Procter & Gamble u svom asortimanu šampona za kosu nudi poznate bren-

dove Head & Shoulders, Pantene i Herbal Essences. Head & Shoulders u svojoj ponu-di uključuje sljedeće varijante za različite tipove kose i vlasišta: Classic clean, Citrus fresh, Menthol, Ocean energy, Hairfall defense, Extra volume, Moisturizing scalp care, Sensitive scalp care, Hair endurance for men i Apple fresh. Brend Pantene na tr-žištu je dostupan od daleke 1947. godine, a najpoznatija linija proizvoda je Pantene Pro-V šampon za kosu. U okviru ove linije nedavno je pred-stavljena i nova Pantene Aqua Light kolekcija. Herbal Essences je šampon speci-jaliziran za žensku kosu. Na tržištu je prisutan u 11 različitih kolekcija dizajniranih da odgovaraju na potrebe korisnika.

L’OREAL

L’Oreal Paris u sklopu Elseve brenda ima devet vrsta šampona prilagođenih

raznim tipovima kose: Arginine Resist, Color-Vive, Total Repair 5, Nutri-Gloss Light, Anti-Casse, Volume Collagene, Mul-tivitamine 2u1, Re-Nutrition i Nutri-Gloss Crystal. Svi navedeni šamponi dolaze u pakiranjima od 250 ml, dok su tri najpopu-larnije varijante - Total Repair 5, Color-Vive i Arginine Resist - prisutne i u pakiranju od 400 ml. Prema podacima Nielsena za 2012. godinu, udio Elseve brenda na tržištu šampona za kosu iznosi 6,8%.

FRUTELLA

Tvrtka Saponia d.d. Osijek u kate-goriji šampona za kosu nudi brend

Frutella. Riječ je o šamponima koji su namijenjeni za pranje svih tipova kose, a osobito se preporučuju osobama koje često peru kosu. Frutella šampon baziran je na sirovinama biljnog podri-jetla, ne iritira kožu i sluznicu, a nakon pranja kosa postaje mekša i podatnija te se manje ošte-ćuje. Liniju čine četiri mirisne varijante - Kopriva, Kamilica, Breskva i Breza - u pakiranju od 1 l. Naj-popular-nija vrsta Frutella šampona je Kopriva.

Page 50: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

50 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Iz regije

COCA-COLA HELLENIC

Grčka punionica

Coca-Cole seli u Švicarsku

Najveća grčka kompanija po tržišnoj vrijednosti Coca Cola Hellenic

(CCH), druga najveća punionica pića Coke u svijetu, najavila je da će preseliti u Švicarsku i izlistati svoje dionice na burzi u Londonu. Coca Cola Hellenic, u čijem je sastavu i Coca-Cola HBC Hrvatska, u izvješću poslanom Atenskoj burzi navodi da će dioničari, od kojih je većina iz inozemstva, u cijelosti svoje udjele zamijeniti za dionice u Coca Cola HBC-u sa sjedištem u Švicarskoj. Američki proizvođač bezalkoholnih pića Coca-Cola Company ima 23 posto udjela u CCH-u, koji puni Coke i druga

Balažič: Mercator ostaje vodeći

trgovac u regijiMercatorov cilj je ostati vodeći malo-prodajni lanac u regiji. Vjerujemo kako imamo dovoljno znanja da ostvarimo svoju viziju: da do 2015. budemo najveći, najuspješniji i najučinkovitiji trgovac u regiji, rekao je predsjednik Uprave Merca-tora Toni Balažič. Pritom je pojasnio kako kompanija treba optimizirati procese i organizaciju te smanjiti troškove, a to će učiniti u iduća četiri mjeseca. “Dio uštede investirat ćemo u tržište i u zaposlene. Usredotočit ćemo se na pet tržišta bivše Jugoslavije i još jače se usmjeriti na potro-šača”, najavio je Balažič.

Henkel u Srbiju uložio 130

milijuna euraKompanija Henkel u proteklih je deset

godina svog poslovanja u Srbiji uložila ukupno 130 milijuna eura, a u narednih nekoliko mjeseci planirane su nove inve-sticije u vrijednosti od 7,5 milijuna eura za dvije nove proizvodne linije u tvornici deterdženata u Kruševcu, rekao je pred-sjednik Henkel Srbije Georg Grassl.

Interex zatvara poslovnice u Rumunjskoj

Francuski lanac supermarketa Interex odlučio je do sredine studenog zatvo-

riti svoje poslovnice u Rumunjskoj. Plan Interexa je ojačati svoju poziciju na Bal-kanu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini i

pića u 28 zemalja, od Rusije do Nigerije. Oko 95 posto CCH-ovih dioničara i poslov-nih aktivnosti nalaze se izvan Grčke. Velika većina dioničara već je pristala na prese-ljenje kompanije koja se već dugo žalila na golema porezna opterećenja koje je grčka vlada nametnula u sklopu programa strogih mjera štednje.

Upravni odbor Uprave za indi-rektno oporezivanje BiH donio je odluku o utvrđivanju posebne minimalne trošarine na ciga-rete za 2013. godinu, kojom se određuje da kutija cigareta od 1. siječnja bude skuplja za 0,35 kon-

vertibilnih maraka. Usklađivanje trošarina vršit će se do 2014. go-dine kada bi minimalna trošarina po kutiji cigareta trebala iznositi oko 2,60 KM čime bi minimalna maloprodajna cijena kutije ciga-reta dosegla iznos od 5 KM.

Njemački diskonter Lidl gradit će supermarket u Nišu u Srbiji, a zainteresirani su za još nekoliko lokacija u tom gradu. Lidl je već kupio zemljište u niškom naselju Duvanište u blizini Bricolagea i Mercatora, a

predstavnici tog lanca planiraju otvaranje još nekoliko objekata u Nišu. Lidl je do sada kupio ze-mljište u Subotici, Zrenjaninu, Valjevu, a ranije je objavljeno kako će supermarket u Novom Sadu biti završen iduće godine.

Lidl u Nišu • • •

Srbiji. Kompanija, čiji je vlasnik Groupement des Mousquetaires - Intermarché, otvorila je svoju prvu prodavaonicu u Rumunjskoj 2002. godine. Od tada je ovaj trgovački lanac bilježio gubitke, a već početkom 2012. pokušali su prodati svojih 12 poslovnica u Rumunjskoj. U BiH su prvu prodavaonicu otvorili 1999. i danas su prisutni u 20 grado-va s 24 prodajna objekta.

Skuplje cigarete u BiH • • •

Page 51: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

51Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Iz svijeta

CARREFOUR

Francuski trgovac povećao prihode

Francuski trgovački lanac Carrefour povećao je prihode u trećem tromje-

sečju za 2,1 posto, na 22,6 milijardi eura, čime je premašio očekivanja analitičara koji su mu prognozirali prihod od 22,4 milijarde eura. Drugi najveći svjetski trgovački lanac povećao je prihode zahvaljujući dobroj prodaji u Latinskoj Americi, no još uvijek je suočen sa slabom potražnjom na europskom te domaćem, francuskom tržištu. Ako se isključi utjecaj valutnih tečajeva i segment prodaje naftnih derivata, Carrefour je na tržištima Latinske Ame-rike zabilježio rast prihoda od 10 posto,

Tržišta u razvoju potakla rast Nestléa

Snažan rast na tržištima u razvoju pomogao je švicarskom proizvođa-

ču prehrambenih namirnica i napitaka Nestleu da u prvih devet mjeseci ove godine poveća prihode za 11 posto u od-nosu isto razdoblje prošle godine. Grupa sa sjedištem u Veveyu objavila je da su joj prihodi u razdoblju do kraja rujna porasli na 67,6 milijardi švicarskih franaka. Pritom je Nestle na tržištima u nastajanju pove-ćao prihode 11,7 posto a na razvijenim tržištima za 2,4 posto i sada očekuje da će u ovoj godini ostvariti stopu organskog rasta od 6,1 posto. Nestle je uspio poveća-ti prihode usprkos slabom svjetskom gos-podarstvu koje pritišće kronična dužnička kriza u Europi i spori američki rast.

Milijarde za održivi kakao sektor

Proizvođač čokolade Mars objavio je da je za razvoj održivog kakao sektora po-

trebno uložiti milijarde dolara u poljopri-vredna istraživanja, certificiranje i prijenos tehnologije uzgajivačima. Mars je odlučio da će do 2020. godine 100 posto njihovih zaliha kakaa biti iz certificiranih izvora, a u održivi kakao sektor u zadnje tri godine tvrtka je uložila 70 milijuna dolara.

Rezultati Danonea u skladu s očekivanjima

Najveći proizvođač jogurta u svije-tu, francuska prehrambena grupa

Danone, objavio je da su mu prihodi koji ne uključuju utjecaj valutnih tečajeva porasli u trećem tromjesečju za 5%, na 5,257 milijardi eura. Brojka je u skladu s

ali je istodobno prodaja u Aziji pala za 3,1 posto. Na francuskom je tržištu, prema istom mjerilu, u trećem kvartalu ostvaren pad od 1,5 posto, dok je u ostatku Europe prodaja smanjena za 3,3 posto. Carrefour potrošače nastoji privući održavanjem niskih cijena hrane u svojim prodajnim centrima, ali planira i otpuštanja kako bi snizio troškove.

Najveći proizvođač bezalko-holnih pića u svijetu, američka Coca-Cola, izvijestio je da mu je neto dobit u trećem tromje-sečju porasla za četiri posto zahvaljujući širenju na tržištima u nastajanju i povećanoj prodaji

sportskih napitaka i čajeva na domaćem tržištu. U tromjeseč-nom razdoblju zaključno s 28. rujna neto dobit kompanije sa sjedištem u Atlanti koja proizvo-di Sprite, Fantu i vodu Dasani iznosila je 2,31 milijardu dolara.

Dioničari azijskog trgo-vačkog društva Fraser & Neave prihvatili su prodaju 39,7-postotnog vlasničkog udjela u singapurskoj pivo-vari Asia Pacific Breweries (APB) nizozemskom Heine-

kenu, koji će tako postati 95-postotni vlasnik pivovare. Singapursko poduzeće vla-snik je u Aziji vrlo popu-larne pivske marke Tiger, a proizvode i pivo Heineken za azijsko tržište.

prosječnom prognozom analitičara koje je anketirao Reuters a prognozirali su u prosjeku 5,211 milijardi eura. Za cijelu ovu godinu kompanija i dalje očekuje rast prihoda u rasponu od 5 do 7%. U Danoneu ističu kako su se uvjeti poslova-nja u južnoj Europi dodatno pogoršali u trećem tromjesečju, posebno u recesijom pogođenima Španjolskoj i Italiji.

Heineken preuzeo APB • • •Rast dobiti Coca-Cole • • •

Page 52: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

52 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Globalna kretanja

ČETIRI TRENDA trgovačkih marki

koji potiču rastZaoštravanjem konkurencije trgovci na malo vlastite su robne marke počeli

koristiti i kao priliku za isticanje i kao strateški alat za ojačavanje svoga brenda te razvoj vjernosti kupaca

Za većinu trgovaca na malo najvažnije je po-jačati vidljivost i snagu svoga korporativnog

brenda. Važno im je stvoriti

privlačno iskustvo kupovine i potaknuti vjernost, a odnos između te potrebe i njihove robne marke može biti uza-jaman: ključno je kupce pri-

vući u trgovine kako bi uop-će otkrili trgovačku marku, ali ona zauzvrat može postati važan faktor zbog kojeg će se kupci vraćati. Imajući to na

umu, proučimo podrobnije četiri trenda koja oblikuju robne marke trgovaca na malo te njihov utjecaj na cijelo maloprodajno okružje.

Zbog sve nižih cijena konkurencije tr-govci na malo jačaju svoje vlastite linije

proizvoda niskih cijena. Mnogi su moderni-zirali svoje linije ulaznih cijena te nastav-ljaju s unaprjeđivanjem proizvoda. Tako je npr. Morrisons svoju postojeću liniju “Morrisons Value” ponovno pokrenuo kao brend “M Savers” sa znatno poboljšanom kvalitetom. Stara žuto-zelena pakiranja zamijenjena su bijelom podlogom s poje-dinačnim ilustracijama svakog proizvoda, čime je postignut suvremeniji i prepoznat-ljiviji dizajn. Tescova linija “Everyday Value” sada sadrži puno širu ponudu proizvoda

od one koju su jeftine serije tradicionalno pokrivale. Delhaizeovo osuvremenjivanje linije “365” u Belgiji, također je dio tog trenda. Osim toga, po-boljšale su se i kvaliteta i nutritivne formulacije jeftinih linija koje se sada obraćaju specijalizira-nijoj publici i nišama potrošača.

Walmartova linija “Great Value” ima podbrend “Lean Cafe” čiji proizvodi

s manjim brojem kalorija nude odgovor na prehrambene potre-be kupaca. I uobičajeni proizvodi

iz linije “Great Value” unaprijeđeni su kako bi kupcima ponudili dodatne kvalitete vezane uz zdravlje, npr. visok udio vlakana, ma-nje masti, mali broj kalorija i slično.

Područje trgovačkih marki veliko je bojište trgovaca na malo. Prošli su oni dani kad je trgovačka marka pred-

stavljala tek alternativu brendiranim proizvodima. Danas je trgovačka marka, više no ikad, integralan dio korporativnog brenda trgovca na malo i njegove komunikacije s kupcima. Inovacija i oglašavanje srž su razvoja privatnih robnih marki, ali ne treba zaboraviti niti na druge, jednako važne elemente, poput formulacije sastava i porijekla te pakiranja proizvoda. Kao posljedica ovih kretanja za brendirane je proizvođače ključno da njeguju brend i čuvaju vjernost svojih kupaca. Bez obzira na to jeste li trgovačka marka ili brend, sada nije vrijeme za spavanje na lovorikama.

VRIJEDNOST TRGOVAČKIH MARKI IDE MNOGO DALJE OD PUKE CIJENE1

Page 53: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

53Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Kako premium linije trgovačkih marki postaju sve uobiča-jenije, trgovci na malo nastoje ih podići na još višu razinu.

Čini se kako je doprinos stručnjaka sve veća prilika za robne marke maloprodavača; linije s potpisom poznatog kuhara

doista mogu poboljšati recepciju proizvoda kod potrošača. Porijeklo i kvaliteta sastojaka sve su važniji jer kupci upravo porijeklo često povezuju s oznakom premium. Stoga trgovci na malo aktivno tragaju za sastojcima najbolje kvalitete kako bi njihove robne marke kupci-ma pružile dodanu vrijednost i razlikovale se od ostalih. Švicarski trgovac na malo Migros svojom premium linijom “Migros Sélection” nudi delikatese izabrane širom svijeta. Pakira-nje je minimalističko, bijelo, kako bi ostavilo što jači vizualni dojam te upućuje na visoko-kvalitetno porijeklo i autentičnost.

Ekaterina WinkelmannSenior Business Analyst, IGD

Nastojeći povećati prodaju svojih robnih marki, trgovci na malo ulažu u oglašavanje kako bi

angažirali kupce i izgradili svijest o brendu. Na silno konkurentnom tržištu robe široke potrošnje, trgovci na malo sve više ulažu u oglašavanje putem televizij-skih kampanja kojima promiču pojedine linije svojih robnih marki i općenito cijeli korporativni brend. Gradeći osobnost vlastite marke, pritom usvajajući marketinška rješenja koja primjenjuju konkurentski brendovi, trgovci na malo postižu znatno višu razinu angažmana kupaca. Jedan primjer ovog novog pristupa jest onaj američkog trgovca na malo H-E-B-a koji je izašao s visokobudžetnim televizijskim spotom za građenje imidža želeći tako svoju robnu marku uzdići do statusa brenda. Budući da digitalne inovacije prožimaju naše živote, trgovci na malo razvijaju online dijalog s kupcima ne bi li potakli i razvoj ponude i potrošnju. Mnogi od njih putem internetskih stranica posvećenih svojim robnim mar-kama ponudu prilagođavaju specifičnim ciljevima ili grupama kupaca. U Velikoj Britaniji su Booker i Tesco interaktivnim online igrama i zabavnim blogovima, ciljajući na mlađe kupce, stvorili originalne identitete ključnih proizvoda svojih robnih marki. U Njemačkoj je Rewe grupa pokrenula interaktivnu web stranicu za njihovu premium robnu marku “Rewe Feine Welt”, koja naglašava porijeklo proizvoda i poziva kupce na putovanje na kojem će to porijeklo otkriti.

UNAPRJEĐENJE PREMIUM MARKE

KAKO TRGOVCI NA MALO RAZVIJAJU SVOJE BRENDOVE S POTPISOM

ANGAŽMAN KUPACA KLJUČAN JE ZA USPJEH TRGOVAČKIH MARKI

3

2 4

Kad je razvoj robnih marki u pitanju, trgovci na malo napustili su pristup “i ja također”. Mnogi na tržište izbacuju inovativne proizvodne koncepte i

preuzimaju uloge kreatora brenda.Sofisticirane linije proizvoda, odvažan dizajn i originalna pakiranja trgovačkih robnih marki pojačavaju pritisak na brendirane proizvođače. Jedan je takav pri-mjer “Fresh&Easy” u SAD-u, koji je kutije svojih novih dječjih žitarica pretvorio u šašave likove i tako se istaknuo pred žitaricama svog brendiranog konkurenta. Trgovci na malo sve više pokazuju svoje novopronađeno samopouzdanje kad su njihove vlastite marke u pitanju – udaljavaju se od kopiranja brendira-nih proizvoda te počinju stvarati vlastiti, originalan dizajn, kroz oblike i zna-čajke proizvoda. Tako je, primjerice, najveći njemački trgovac na malo Edeka uspješno redizajnirao svoju osnovnu liniju “Edeka”, predstavivši je u više boja, s više kvalitetnih sastojaka i kreativnim “pripovjedačkim” dizajnom.Trgovačke marke također potpomažu specifične akcije trgovaca na malo, iskorištavajući segmentaciju unutar prodavaonice kako bi se proizvode aranžiralo u skladu s potrebama kupaca. Najbolji primjer ovakvog pristupa je Morrisonsova linija “M Kitchen” koja je kroz suradnju s profesionalnim ku-harima i uvođenje priručnih restorana umnogome poboljšala dojam kupaca o svojim gotovim jelima.

Page 54: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

54 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Brendovi našeg djetinjstva

Povijest korištenja mi-neralne vode Jamnica seže u daleku prošlost. Izvori jamničke kise-

lice poznati su još iz doba Kelta, dok je osmišljeni ra-zvoj korištenja započeo 18. listopada 1828. godine kada su napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj datum obilježava se i danas kao Dan Jamnice. Dvije godine kasnije, u Jamnici je otvoreno kupalište i lječilište

koje će biti u funkciji sve do 1870. Jamnica je tako po-stala omiljeno okupljalište Zagrepčana i stanovnika okolnih gradova koji su dolazili na izvor jamničke kiselice kako bi otklonili

zdravstvene tegobe ili se pak dobro zabavili. Tijekom 1863. i 1864. godine u lječi-lištu je boravio i Josip Juraj Strossmayer, veliki pokro-vitelj hrvatske znanosti i umjetnosti, a znao je navra-ćati i hrvatski političar Ante Starčević. Na jednom od njihovih druženja, na kojem se pila i hvalila jamnička kiselica, prisustvovao je i August Harambašić koji je tada napisao čuveni slogan: “Tko jamničku vodu pije rado – taj će imat život dug i srce mlado”.

REVOLUCIONARNA PRODAJASvoju međunarodnu po-pularnost Jamnica može zahvaliti prije svega carici Mariji Tereziji koja je još 1772. godine naredila da se uzorci jamničke kiselice daju na kemijsku analizu te je iste godine izvor Jamnice uvršten u registar mineral-nih voda. Do kraja 19. sto-ljeća, Jamnica se prodavala sve do Beča, a određene

količine stigle su i u SAD. Krajem 19. stoljeća Jamnica je prodana Vilimu Lovrenči-ću, privatnom poduzetniku, koji je 1899. modernizirao punionicu i organizirao prodaju na tada revolucio-

naran način (oglasi, plakati i reklame u tisku). Prodaja se povećala s 5000 boca, koliko je prodano 1829. godine, na čak 500.000 boca godišnje. Proizvodnja jamničke kiseli-ce nastavlja se u kontinuite-tu sve do Drugoga svjetskog rata kada zamire. Agrokom-binat iz Zagreba preuzima izvore 1962. godine, a 1967. Jamnica postaje vlasništvo Badela, dok od 1990. poslu-je kao samostalna tvrtka.Do Domovinskog rata Ja-mnica je bila najveća punio-nica mineralne vode u Re-publici Hrvatskoj i godišnje je proizvodila 100 milijuna litara prirodne mineralne vode, ali ujedno i nisko-kaloričnih osvježavajućih

napitaka na bazi izvorne kiselice. Us-pon Jamnice prekinut je početkom

listopada 1991. granatira-njem punionice, a njezina novija povijest započinje krajem 1992. Tada je, na-ime, izvršena pretvorba poduzeća u dioničko druš-tvo čiji je većinski vlasnik

postao Agrokor d.d. koji je, uloživši znatna sredstva, započeo s modernizacijom Jamničinih pogona.

BLAGOTVORAN UČINAKJamnica se crpi iz pet stoti-na metara dubokih ležišta, zaštićenih od svakog one-čišćenja i vanjskih utjecaja te je obogaćena mineralima i prirodnim ugljičnim di-

oksidom. Minerale kao što su kalcij, magnezij i natrij, organizam sam ne proizvo-di, a oni su nužni za njegovo pravilno funkcioniranje. Zdravstveni benefiti Jamnice poznati su od samih poče-taka njene proizvodnje kada se distribuirala isključivo u ljekarnama i preporučivala u prevenciji različitih bole-sti. Kemijski sastav Jamnice ostao je nepromijenjen još od prve kemijske analize objavljene 1823. godine, dok su suvremene analize tako-đer potvrdile njen blagotvo-ran učinak na organizam. Danas je Jamnica najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u ovom dijelu Europe te bilježi sve veće uspjehe u proizvod-nji i plasmanu proizvoda i već tradicionalno zadržava lidersku poziciju na hrvat-skom tržištu. Svoj razvoj pri-je svega temelji na izgradnji snažnih robnih marki koje na hrvatskom tržištu imaju vodeću poziciju u svojim segmentima, a sve značajniju ulogu grade i na regionalnim tržištima te na globalnom, svjetskom tržištu.

Jamnica se crpi iz pet stotina metara dubokih ležišta

ZA ŽIVOT DUG i srce mlado

Zdravstveni benefiti Jamnice poznati su od samih početaka njene proizvodnje kada se distribuirala

isključivo u ljekarnama

Page 55: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

55Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Novo na polici

Novi okusi Franck Čipi čipsa

Sada još hrskaviji, sočniji i slasniji

Franck Čipi čips proši-rio je svoju paletu s tri nova proizvoda: Čipi čips s maslacem, Čipi čips Tor-tilla Slani i Čipi čips Tortilla Nacho Cheese. Hrskava poslastica Čipi čips soč-nog okusa maslaca koji se topi u ustima postat će hit svakog partyja.

Čipi čips Tortilla slani i Tortilla Nacho Cheese

donijet će atmosferu Meksika u svaku priliku, a da bi doživljaj bio pot-pun pripremite umake koji se savršeno nado-punjuju uz okus Franck Tortilla čipseva, poručuju iz proizvođača. Originalne meksičke recepte za sočan chilli i bijeli umak koje je

brzo i lagano pripremiti mogu se pronaći na pakiranju čipsa.

Novi okusi Franck Cafe cappuccina

Franck Cafe je ponudio tri nova okusa instant cappuccino brenda. Franck Cafe

Bez kofeina je cappuccino koji je idealan za sve ljubitelje ovog napitka koji ga često u večernjim satima izbjegavaju zbog mogućih problema sa snom. Drugi sastojak koji velik dio potencijalnih potrošača cappuccina izbjegava jest šećer. Franck Cafe cappuccino s manje šećera namijenjen je svima koji žele uživati u cappuccinu, ali paze na unos šećera u organizam. Posljednji od novih okusa cappuccina je Zimski cappucci-no. Franck Cafe Zimski cappuccino topli je

napitak na bazi kave s aromatičnim okusom i mirisom cimeta, klinčića i đumbira. Marke-tinška podrška: Print oglasi, POS materijali, TV kampanja. Logističke informacije: Instant cappuccino zimski kutijica 185 g, 10 kom/kutija, 600 kom/paleta, EAN kod proizvo-da: 3858881085848, EAN kod transpor-tnog pakiranja: 3850291039763. Instant cappuccino classic s manje šećera kutijica 140 g, 10 kom/kutija, 600 kom/paleta, EAN kod proizvoda: 3858881085855, EAN kod transportnog pakiranja: 3850291035734. In-stant cappuccino classic bez kofeina kutijica 140 g, 10 kom/kutija, 600 kom/paleta, EAN kod proizvoda: 3858881085862, EAN kod transportnog pakiranja: 3850291035741.

Franck Cafe Brasil 100% Arabica

Novitet u bogatoj paleti Franck Cafe instant kava je Franck Cafe Brasil

100% Arabica. Radi se o superpremium proizvodu koji sadrži single – origin 100% Arabicu iz zemlje poznate po vr-hunskoj kavi. Bogat i zaokružen napitak

u kojem prevladava kremasta čokoladna aroma s lješnjak-karamel notama omo-gućit će potrošaču stvaranje hedonističke

navike kojom će rado upotpuniti vrijeme odvojeno za sebe. Marketinška podrška: Print oglasi, POS materijali. Logističke in-formacije: Instant kava Arabica bočica 100 g, 6 kom/kutija, 1056 kom/paleta, EAN kod proizvoda: 3858881085794, EAN kod transportnog pakiranja: 3850291035727. Proizvođač: Franck d.d. Internetska stranica: www.franck.hr.

Costa Rica – 100% Arabica premium

mljevena kavaFranck je prije godinu dana lansirao prvu

hrvatsku premium mljevenu kavu Gua-temalu koja je od tada vrlo uspješno našla put do svojih potrošača. Costa Rica 100% Arabica pridružuje se Guatemali u asortima-nu Franck premium mljevenih kava. Nad-morska visina, idealna temperatura i čisti planinski zrak na području Kostarike kreiraju punu i aromatičnu karamel-čokoladnu notu ove vrhunske kave koja će zadovoljiti i najzahtjevnije kavoljupce. Marketinš-ka podrška: Print oglasi, POS materijali. Logističke informacije: Costa Rica mljevena kava vakumirano pakiranje 250 g, 5 kom/kutija, 900 kom/paleta, EAN kod proizvoda: 3858881085787, EAN kod transportnog pakiranja: 3850291039558.

Page 56: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

56 Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Novo na polici

Novi okusi Dorine

Kraševa čokoladna uzdanica Dorina od ove je jeseni dostupna u novim

okusima i voćnim kombinacijama. U pakiranju od 80 g na tržištu se može pronaći kombinacija Badem i med te Badem, grožđice i lješnjaci, a tu je i nova mliječna čokolada s dodatkom čajnog peciva Speculaas. Logistički podaci: Dorina SPECULAAS 80 g - Broj komada u shelf ready pakiranju: 27; Masa shelf-re-ady pakiranja (u kg): 2,16; Dorina BADEM I MED 80 g - Broj komada u shelf ready pakiranju: 28; Masa shelf-ready pakiranja (u kg): 2,24; Dorina BADEM, GROŽĐICE I LJEŠNJAK 80 g - Broj komada u shelf ready pakiranju: 28; Masa shelf-ready pakiranja (u kg): 2,24; Proizvođač: Kraš d.d., Hrvatska. Rok uporabe: 10 mjeseci. Preporučena MPC: 7,99 kn/kom.

Exclusive pureća šunka Perutnine Ptuj-Pipo proizvodi se u Čakovcu i hrvatski

je proizvod. Spada u Slim&fit liniju zdravih proizvoda prilagođenih suvremenom načinu života. Exclusive pureća šunka sadr-ži manje od 1 g masti u 100 g proizvoda i namijenjena je svima koji paze na svoje zdravlje i traže zdravije pro-izvode, kao i onima koji zbog zdravstvenih problema moraju jesti proizvode s manje masti. Na ambalaži proi-zvoda navedene su GDA vrijedno-sti što potrošačima olakšava planiranje obroka. Marketinška podrška:

Katalozi trgovaca, www.perutnina.com. Logističke informacije: Exclusive pureća šunka cca. 1500 g/6 kg. Proizvođač: Pe-rutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec. Adresa proizvođača: Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec, Hrvatska. Tel./fax: +38540/372-888, +38540/372-880. Internetska stranica,

e-mail: www.perutnina.com, [email protected].

Melem Men stick za svakog

pravog muškarcaNakon vrlo uspješnog

Melema u sticku i kao odgovor na potre-be aktivnih i modernih muškaraca predstavlje-no je novo specijalno izdanje za njegu usana – Melem Men. Riječ je o jedinstvenom proizvo-du za njegu usana u Hrvatskoj namijenje-nog muškarcima koji je na tržištu prisutan u limitiranoj količini.

PREPORUKA

Dr. Oetker kolačići u novoj recepturi

Dr. Oetker Muffini i Čokoladni muffini od sada su dostupni s novom, poboljšanom receptu-

rom te su još veći i sočniji. Priprema je brza i jed-nostavna kao i uvijek, a u mješavinu je potrebno dodati samo dva jaja, malo ulja i vode. Ambalaža je ostala ista kako bi se zadržala njena prepoznat-ljivost, ali je upotpunjena novim elementom koji potrošaču dodatno naglašava novitet proizvoda. Logističke informacije: Muffins - 360 g, 8 kom/kart, EAN 5997381337809 / Muffins čokoladni - 360 g, 8 kom/kart, EAN 5997381337816. Mar-ketinška podrška: PR kampanja. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438-299, +3851/3496-391. Internetska stranica: www.oetker.hr.

Dr. Oetker Kreme za torte sa slatkim vrhnjem

Kako se za kremaste torte, rolade i kolače koristi slatko vrhnje, Dr. Oetker je predstavio nove kreme za torte koje se umjesto s mlijekom pripremaju sa

slatkim vrhnjem. Zbog ovog posebnog načina pripreme nove kreme za torte izuzetno su izdašne i kremaste, dovoljne su za cijelu tortu, a dolaze u tri omiljena okusa: Čokolada – s komadićima čokolade, Vanilija – s najfinijom Bourbon vanili-jom i Jagoda – s pravom jagodom. Dr. Oetker Kreme za torte sa slatkim vrhnjem mogu se pronaći u svim trgovinama po preporučenoj MPC cijeni od 7,59 kn.

Exclusive pureća šunka Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec

Page 57: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

57Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

PROVJERITE

Dukatela s kuhanom šunkomNajnovija Dukatela s kuhanom šunkom izniman je spoj kremastog mliječnog namaza i kuhane šunke bogatog okusa i arome. Proizvod dolazi u dorađenoj recepturi koja sada uključuje komadićae ukusne i sočne kuhane šunke. Nova Dukatela s kuhanom šunkom dostupna je u pakiranju od 150 g s praktičnim poklopcem koji čuva svježinu namaza. Preporučena MPC: 7,71 kn.

Rum pločice MiniOsječki konditor Kandit predstavio je novo, mini pakiranje čokoladne Rum pločice. Originalni i dobro poznati spoj ruma i čokolade od sada je dostupan i u manjoj formi uz jednako zadovoljstvo za svoje potrošače. Proizvođač: Kandit d.o.o. Adresa proizvođača: K. Frankopana 99, 31000 Osijek. Tel./fax: +38531/512-512, +38531/512-505. Internetska stranica/e-mail: www.kandit.hr, [email protected].

Persil Duo-Caps: Dvostruka snagaHenkelov brend Persil razvio je novi koncept za jednostavnije pranje rublja – kapsulu s dva odjeljka koja osigurava savršene rezultate pranja. Mala veličina pakiranja dostupna je u kutiji s mogućnošću višekratnog otvaranja i ponovne upotrebe (15 Duo-Capsa), dok su veća pakiranja dostupna u jednostavno upotrebljivim vrećicama (32, 40, 48, 56, 64 Duo-Capsa). Persil Duo-Caps na tržištu su ponuđene u regular i color varijanti.

Limitirano izdanje Nivea kreme Nivea je nadahnuće za dizajn novog limitiranog izdanja Nivea kreme pronašla u horoskopu. Od sada se poznata krema može pronaći za svaki horoskopski znak u limitiranom pakiranju. Univerzalna Nivea, krema broj 1 u svijetu, koži pruža sve što joj treba kako bi ostala čista, svježa i glatka u svakoj prilici. Preporučene maloprodajne cijene limitiranog izdanja Nivea kreme s horoskopskim znakovima iznose: 14 kn (75 ml) i 22 kn (150 ml).

Promotivna pakiranja

Dr. Oetker pudinga

Novom promocijom Dr. Oetker pu-dinzi postaju još zanimljiviji svojim

potrošačima. Naime, u novim promo-tivnim pakiranjima, uz četiri omiljena Original Pudinga s okusom vanilije ili čokolade, kao poklon dolaze kalupi za puding u četiri boje. Puding promocija oslanja se na uspješnu kampanju i TV spot “Ljubav, puding, sreća!”, a traje sve do isteka zaliha. Logističke informacije: Puding 4x vanilija promo 2012 - 152 g, 7 kom/kart, EAN 5997381351621 / Puding 4x čokolada promo 2012 - 196 g, 7 kom/kart, EAN 5997381351638. Marketinška podrška: PR kampanja, promo displeji na prodajnim mjestima. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438-299, +3851/3496-391. Internetska stranica: www.oetker.hr.

Paloma predstavlja novost u svojoj ponudi kuhinjskih ručnika. Nove

Paloma Megarole su iz 100% celuloze, s PEFC certifikatom. Novi kuhinjski ručnici su 3-slojni, snažni, super upijajući i s dva različita motiva u plavoj i zelenoj boji. Boje koje se upotrebljavaju su organskog podrijetla, nisu škodljive za ljude i biološki su razgradive. U jednom pakiranju su dva kuhinjska ručnika, svaki s dužim namota-jem od po 150 listića.

Prednost novog proizvoda je i u tome da potrošač može izabrati željenu veličinu listića - od manjega, uobičajene veličine, pa do većega, a mogu se upotrebljavati i za različite namjene. “Potrošače ćemo u

vremenu održavanja promocija na malopro-dajnim mjestima, koje će biti od sredine listopada do sredine studenoga, prilikom kupnje novog toaletnog papira Paloma nagrađivati uzorkom no-vog kuhinjskog ručnika”, navode iz Palome.

Duo Namaz s maslacem iz

Bakine kuhinjea

Miješani namaz s 50% maslaca novi je član već dobro poznate

linije brenda Bakina kuhinja. Inovati-van proizvod, koji dolazi u pakiranju od 250 g, kombinacijom margarina i maslaca jamči odlične kulinarske rezultate. Idealan je izbor pri kuhanju, pečenju ili jednostavno kao namaz na kruh, a jednako dobro se kombinira uz slatka i slana jela.

Novi kuhinjski ručnici Paloma Megarole

Page 58: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

Izlog

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite  e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime više od 10.000 profesionalaca sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Broj 22 | Listopad 2012.

KavaNajdraži

jutarnji ritual

Dossier:Središnja Hrvatska

Šamponi za kosu

Čiste, njeguju i mirišu

U fokusuFMCG & Retail Arena 2012

Page 59: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012

59Listopad 2012. www.jatrgovac.hr

Page 60: Ja TRGOVAC magazin - listopad 2012