Ja TRGOVAC magazin ožujak 2014

Broj 33 | Ožujak 2014.

IntervjuKrešimir

Sever, NHS

Prvi EU Uskrs

Laka gospodarska vozilaTržište i trendovi

Broj 33 | Ožujak 2014.

5Ožujak 2014. www.jatrgovac.hr

Nakon depresivnih i tmurnih siječnja i veljače, stiglo nam je proljeće, zasjalo je sunce i tržište je napokon opet živnulo. Krenule su prezentacije, događaji, prodajne akcije i sve se nekako vratilo u kolotečinu.

Ipak, stanje nije toliko katastrofično koliko govorimo o njemu. Ili jest? Nakon brojnih afera o stečajevima tvrtki i predstečajnih nagodbi slijede nam pak stečajevi privatnih osoba, njih više od tristo sedam tisuća, dužnih više od dvadeset i tri milijarde kuna. Pa je li moguće da država i

tržište može uopće funkcionirati pored takvih brojki? Oči-to da može jer drugdje bi vjerujem već odavno došlo do pada sistema. Znači da ipak nije toliko loše koliko misli-mo da jest ili tek može biti. Odnosno da ipak postoji onaj zdrav dio hrvatske privrede koji vuče ostatak iz gabule i usprkos svim nedaćama uspijeva poslovati relativno nor-malno održavajući tako sustav da ne prevagne na onu dru-gu stranu i u potpunosti se raspadne. I umjesto da pomo-gne takvim tvrtkama, država se bavi reanimiranjem onih na izdisaju. Tim na žalost nema spasa. Oprostom dugova

takve firme mogu samo povući u provaliju one zdrave kojima su dužne. Nadamo se da to neće biti slučaj. Uskrs se bliži a vrijeme je i proljetnog čišćenja. Ulaskom u EU, ponuda uskršnje trpeze nikad je bogatija, a potražnja sve oskudnija. Ipak, usprkos skromnim najavama, vjeru-jemo da će, kao i svake godine, hrvatski potrošač za ovaj blagdan “odriješiti kesu” te da će potrošnja biti na razini prošlogodišnje, odnosno da barem neće nastaviti tonuti. Proljetno čišćenje kućanstva, već ustaljeni ritual u ovo doba godine, trebao bi podići prodaju sredstava za čišće-nje, kategorije koja je pod pritiskom i u padu već neko vrijeme, a valjda će u tom duhu konačno doći i do velikog čišćenja tržišta na kojem će zdrave tvrtke moći konačno dobiti odgovarajući vjetar u leđa i rasterećenje odstranji-vanjem onih trulih i više potpuno besmislenih da ih se umjetno održava na životu.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Skender, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGTomislav Džapo, DeloitteKatarina Litva, NHSJelena Jakšić, Ipsos PulsKrešimir Štivičić, AC NielsenNada Finderle, Darna

Danijel Koletić, Apriori kom.Draženka ĆosićJasmina Marić CvijetinovićMilanka Ćorić, AC NielsenDavor Perkov, Perkov savjetovanjeMirko Đukić, BMM savjetovanje

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Vedran Škorićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 33 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Proljetno čišćenje

“Valjda će u duhu proljetnog čišćenja kućanstva konačno doći i do velikog čišćenja tržišta“

6 Ožujak 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | VIJESTI Poskupljuju cigarete

13 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEDonacija dm-a KBC-u S. Milosrdnice

14 | PROMOCIJE Predstavljen Amstel Premium Pilsener

16 | MEDIJSKI BAROMETAR Ista meta, isto odstojanje

18 | GLOBALNA MALOPRODAJARast unatoč teškoćama

20 | STEČAJ POTROŠAČA Građani trebaju pomoć

22 | INTERVJU: ZRINKA ŠTIMAC, SANJA SMILJANIĆ-GRUBIŠIĆHRT

24 | SREDSTVA ZA ČIŠĆENJEUniverzalna stabilnost

28 | STRATEGIJA POSLOVANJANovi izazovi, a stara rješenja

30 | VIZUALNI IDENTITETDizajn na tragu cijene i kvalitete

34 | REBRANDINGPonovno rođenje brenda

36 | INTERVJU: KREŠIMIR SEVERNezavisni hrvatski sindikati

40 | USKRŠNJA KOŠARICAPrvi EU Uskrs

46 | CATEGORY MANAGEMENTStandardizacija, inovacija i razumijeva-nje potrošača

48 | PAPIRNATI PROIZVODIDva na dva

52 | DUHOVNOST U POSLOVANJUDuh kao temeljna osnova vođenja

54 | LAKA GOSPODARSKA VOZILATržište i trendovi

60 | MALA ŠKOLA PRODAJETreningom do efikasnosti

62 | IZ REGIJE Novi rok za preuzimanje Mercatora

64 | IZ SVIJETAChiquita i Fyffes udružili snage

66 | ŠTO JEDEMO… Globalni celebrity

68 | NOVO NA POLICI

70 | IZLOG

INVESTICIJA OD 140 MILIJUNA KUNA

Agrokor će na području Grada Zagreba otvoriti dva nova

Konzumova trgovačka centra u ukupnoj vrijednosti od 140 milijuna kuna čime će se omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta. Super Konzum Stenjevec ukupne je prodajne

Cigarete od proljeća još pet kuna skuplje

Na proljeće nas očekuje rast trošari-na na cigarete do ciljane razine od

77 eura na 1.000 cigareta. U praksi će to značiti poskupljenje kutije cigareta do pet kuna, što znači da prosječnog pušača, koji dnevno popuši jednu kutiju cigareta, očekuje dodatni mjesečni izdatak od oko 150 kuna, odnosno 1.800 kuna godišnje. Uz sadašnje cijene, inače, spomenuti profil pušača kroz godinu bi izdvojio 8.395 kuna. Trenutno najveći broj pušača u Hrvatskoj još uvijek puši filtar cigarete poznatog domaćeg brenda po cijeni od 23 kune za kutiju, te tjedno za cigarete izdvaja 161 kunu. Predviđe-nim poskupljenjem do kraja godine taj bi se tjedni trošak mogao povećati na 196 kuna. Oni koji su prešli na kupnju duhana tjedno na svoju lošu naviku sada troše oko 75 kuna. Njih će poskupljenje stajati dodatnih 10 kuna tjedno. Prema posljed-njim podacima, danas je u Hrvatskoj 1,022.700 pušača koji dnevno u prosjeku popuše 27,2 cigarete.

U sklopu proslave 50 godina Metro grupe u Zagrebu je koncem veljače održan dvodnevni

festival poslovnih rješenja koji je posjetilo više od 5.000 malih i srednjih poduzetnika. Istarski vinar Franco Cattunar posjetiteljima je predstavio istarsku malvaziju Terra Unica, novu robnu marku koju je proizveo ekskluzivno za Metro Cash & Carry. Suradnja s ovim trgovačkim lancem za vinariju Cattunar znači 150.000 litara dodatne proizvodnje i širenje prodaje iz Istre na cijelu Hrvatsku. U Metroov program trgovačkih robnih marki uključeno je 50 hrvatskih proizvođača koji svoje proizvode plasiraju profesionalnim kupcima u 15 svjetskih zemalja.

Agrokor otvara dva nova trgovačka centra Konzuma

Hrvatski vinar proizvodi novu marku Metroa

7Ožujak 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

INVESTICIJA OD 140 MILIJUNA KUNA

površine 1.805 m². Osim dućana Konzuma, kupcima će na raspolaganju biti i dodatni sadržaji više partnera. Novi centar, u koji je ukupno investirano 40 milijuna kuna i u kojem će biti zaposleno 60 djelatnika, svoja će vrata kupcima otvoriti sredinom ožujka. Centar Gračani

veliki je poslovno-trgovački centar, prvi u podsljemenskoj zoni Gračani kojoj gravitira više od 30.000 stanovnika sjevernog dijela Zagreba. Izgradnja ovog kompleksa vrijedna je 100 milijuna kuna, a otvorenje novog centra planirano je za studeni ove godine. U Centru

Gračani, na površini od oko 12.000 m² i tri etaže, stanovnicima ovog dijela grada na raspolaganju će biti i brojni drugi sadržaji: banka, drogerije, zabavni, ugostiteljski i sportski sadržaji, trgovina modnim dodacima, prodajno mjesto mobilnog operatera itd.

Lidl povećava plaće zaposlenicima

Lidl Hrvatska od 1. ožujka ponovno je povećao plaće radnici-ma za prosječno 4%. Trend povećanja plaća započet je 2010.

godine, a ukupno povećanje plaća od tada do danas iznosi prosječno 17%. Uz to, povećanje isplaćene božićnice krajem 2013. godine iznosi 50%, pa je tako svaki radnik primio božićni-cu u iznosu od 1.500 kuna. Lidl Hrvatska lani je zaposlio novih 185 djelatnika te danas ukupno broji 1.700 zaposlenika. “Iza nas je izrazito uspješna poslovna godina u kojoj smo nastavili trend povećanja našeg tima, plaća naših zaposlenika i suradnje s hrvatskim dobavljačima. Lidl ima velike planove za daljnja ula-ganja u Hrvatskoj a ove godine budžet za investicije je povećan na 180 milijuna kuna”, poručili su iz Uprave Lidl Hrvatska.

Agrokor otvara dva nova trgovačka centra Konzuma


Vijesti

KARIJERE

Luka Burilović izabran za predsjednika HGK

Luka Burilo-vić će od 1.

travnja preu-zeti funkciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore, odlučeno je na 6. sjednici Skupštine HGK koja je održana početkom mjeseca u Zagrebu. Burilović je u drugom krugu izbora s 41 glas pobijedio Damira Kuštraka za kojeg je glasa-lo 30 članova Skupštine Komore. Novi predsjednik HGK u svom je predstavljanju programa posebno istaknuo njegove četiri točke: po-vjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gos-podarskih procesa te ulogu gos-podarske diplomacije. Dosadašnji rad u gospodarstvu i privatnom poduzetništvu, iskustva stečena na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šu-marstva RH te dugogodišnji rad na poziciji predsjednika Uprave Sladorane d.d., smatra Burilović, predstavljaju kvalitetnu podlogu za preuzimanje odgovornosti pozi-cije predsjednika HGK. Ostali kan-didati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandat-nom razdoblju 2014. – 2018. godi-ne bili su Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak te je svaki od njih predstavio svoj program rada - viziju budućeg rada HGK sukladno odredbama Statuta.

Poništeno rješenje o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer

Atlantic Grupa gotovo udvostručila neto dobit

Prehrambena industrija, koja ostvaruje 42 milijarde kuna prihoda i zapošljava 64.000 radnika, ima potencijala za rast i za razvoj, a izlaze iz problema treba tražiti u segmentu udruživanja i suradnje, kazala je pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić dodajući kako se unatoč šestoj godini krize prehrambena indu-

strija još uvijek relativno dobro nosi, no ipak nije izbjegla sve posljedice. Rekla je i kako ne mogu biti zadovoljni rezultati-ma, okruženje je komplicirano, a sustav trom i neprilagodljiv. Blažić je pohvalila izradu industrijske strategije, ali izrazila je nezadovoljstvo položajem prehrambene industrije u tom dokumentu.

Atlantic Grupa je u

prošloj godini ostvarila 5,05 milijardi kuna prihoda, što je 2,5 posto više nego u 2012., dok je zarada kom-panije gotovo udvostručena. Neto dobit nakon manjinskih interesa tako iznosi 194,9 milijuna kuna, što je 91,8 posto više nego u godini ranije, zahvaljujući, između ostaloga, značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja krajem 2012. Dobit prije kamata i poreza

(EBIT) lani je iznosila 424,6 milijuna kuna, što je porast od 6,4 posto u odnosu na normaliziranu EBIT u 2012. “Usprkos ote-žanim uvjetima poslovanja posljednjih ne-koliko godina,

osobito u regiji jugoistočne Europe gdje Atlantic ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. smo nastavili s rastom, ispunjavajući već sedmu godinu za redom najavljena očekivanja”, istaknuo je predsjednik Upra-ve Emil Tedeschi.

Prehrambena industrija ima potencijal za rast • • •

Upravni sud u Osijeku je, odlučujući o tužba-

ma Sladorane i Viro tvornice šećera, poništio rješenja Mi-nistarstva poljo-privrede iz 2012. godine o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer. Iz ministarstva odluku nisu ko-mentirali, no mediji ističu da presuda iz Osijeka otvara put tužbama za naknadu štete. Spominje se iznos od čak 97 milijuna kuna. Prema odluci iz studenog 2012. ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine o raspodjeli prava na proizvodnju šećera proizvedenog od šećerne repe EU podri-

jetla u Hrvatskoj tržišne godine

2013./2014., od ukupno raspoložive kvote od 192.877 tona, koja je odo-

brena Hrvatskoj u pristupnim pregovori-

ma s EU, Tvornici šećera Osijek i Sladorani Županja

dodijeljeno je po 67.507 tona te Viro tvornici šećera Virovitica

57.863 tone. Iz Vira su na to reagirali još u prosincu 2012. neposredno nakon odluke o raspodjeli kvota, ističući kako se ovakvom odlukom narušava ravnopravno tržišno natjecanje i uzrokuje im se izravna šteta. U Viru i Sladorani smatraju da su dobili manju kvotu od one koja im prema prethodnoj proizvodnji pripada, a Tvornica šećera Osijek veću.


C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

NATUR_JATRGOVAC_101x297_3mm_TISAK.pdf 1 10.3.2014 10:48:00

Franck postao član International Coffee Partnersa

Potrošnja u siječnju nadmašila očekivanja

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjek-

ti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u siječnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno oja-čao za 0,9, a realno za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je bolji podatak nego što se očekivalo, no tek blagi rast pokazuje da je domaća potrošnja još uvijek slaba. “Pozitivna godišnja stopa rasta u siječnju vjerojatno je posljedica niske baze, s obzirom da je u lanjskom siječnju trgovina na malo realno pala 6,7 posto na godišnjoj razini, te redovitih sezonskih sniženja”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokre-

nula je postupak protiv podu-zetnika Tisak radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg po-ložaja. “Agencija će u postupku utvrditi predstav-ljaju li određena postupanja tog podu-zetnika koja se odnose na način primjene ra-

bata sadržanih u Uvjetima po-slovanja u distribuciji tiskovina, distribucije tiska na prodajna mjesta konkurenata te odabir asortimana tiska koji se dostav-lja na prodajna mjesta konku-renata, zlouporabu vladajućeg

položaja na mjerodav-nom tržištu trgovine na veliko tiskom u Republici Hrvatskoj”, navode iz AZTN-a.

AZTN pokreće postupak protiv Tiska

Potpisivanjem pristupnog ugovora Franck je početkom ove godine postao punoprav-ni član društva International Coffee Partners (ICP), sa sjedi-štem u Hamburgu, koje okuplja vodeće europ-ske proizvo-đače i trgovce kavom. ICP je neprofitna inicijativa od-nosno društvo koje je 2001. godine osnovalo pet vodećih europskih proizvođača i trgo-vaca kavom: Paulig iz Finske, Löfbergs Lila iz Švedske, Lavaz-za iz Italije, Neumann Kaffee

Gruppe te Tchibo iz Njemačke. Norveški Joh. Johannson Kaffe pridružio se 2011., a od ove godine u sastavu društva je i Franck. “Ponosni smo što smo u društvu najjačih europskih

kompanija i što izravno sudjelujemo u provedbi inovativnih razvojnih projekata International

Coffee Partnersa koji imaju za cilj osnaživanje malih uzgajiva-ča i održivost globalnog tržišta kave”, istaknuo je Ivan Artuko-vić, član Uprave Francka.


Vijesti

Grupa Podravka zbrinjava višak od

340 radnika

H&M otvorio najveću trgovinu u

Hrvatskoj

Kraš pripaja Kraš iz Slovačke i Kraš iz Češke

Cijene dobara i usluga za osobnu potroš-nju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u veljači pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2013., prema mjesecu prije niže su za 0,3 posto, dok su u godišnjem prosjeku

više za 1,3 posto. “U veljači je, po prvi put od kad pratimo podatke, zabilježen pad indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Inače, međugodišnji pad cijena bilježi se prvi put od 2000. godine.

Tvrtka Kraš pokrenula je

postupak pripajanja svoja dva društva s ograničenom odgovornošću – Kraš Slovakia i Kraš CZ u Češkoj. “Radi povećanja poslovne efikasnosti done-sena je odluka o pokretanju postupka pripajanja društava s ograničenom od-govornošću kao ovisnih društava društvu Kraš Zagreb, i to Kraš Slovakia Bratislava u Slovačkoj i Kraš CZ Prag u Češkoj”, objavili

su iz tvrtke. Kraš kao jedini član, imatelj 100 postotnog udjela u navedenim društvima koja se pripajaju, provodi prekogranično pri-pajanje po pojed-nostavljenom po-stupku na način da

se cjelokupna imovina pripojenih društava prenosi na Kraš bez provođenja postupka likvidacije, bez mogućnosti zamjene za di-onice i bez povećanja temeljnog kapitala Kraša kao društva preuzimatelja.

Prvi pad inflacije od 2000. • • •

Program zbrinjavanja viška radnika Grupe Podravka u 2014. godini će

obuhvatiti 340 radnika Podravke d.d., Danice d.o.o. i Belupa d.d., a za provedbu Programa ukupno će se izdvojiti oko 45 milijuna kuna. Program zbrinjavanja temelji se na poslovno uvjetovanim razlozima uz tri moguća modela. Prvi je kroz isplatu stimulativne otpremnine u iznosu 5.000 kn neto za svaku navršenu godinu rada u Grupi Podravka, ukoliko se radnica ili radnik odluči na prihvaća-nje prestanka radnog odnosa s danom 31. ožujka 2014. godine. Drugi model bi se odvijao kroz isplatu otpremnina prema Zakonu o radu, uz korištenje propisanog otkaznog roka, dok je po trećem modelu radnicima, koji u 2014. godini ispunjavanju zakonski uvjet za odlazak u mirovinu, ponuđena moguć-nost dokupa mirovine u skladu sa Zako-nom o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, što znači da bi odmah dobivali iznos mirovine kao da su radili do zakonskih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

KARIJERE

Ivan Vrbić novi direktor proizvodnje Zagrebačke pivovare

Ivan Vrbić od veljače je

novi direktor proizvodnih operacija Zagrebačke pivovare te će na toj poziciji biti odgovo-ran za ostvarivanje ciljeva proizvod-nih operacija te osiguravanje naj-viših standarda sigurnosti na radu, brige za okoliš i kvalitete piva. Kari-jeru u Zagrebačkoj pivovari Vrbić je započeo 2006. na poziciji procesnog inženjera u odjelu proizvodnje. Ubr-zo je unaprijeđen na mjesto speci-jalista za podršku pivovarama regija središnje i istočne Europe, a 2010. je imenovan menadžerom Molson Coorsa za tehničku podršku pivova-rama za Europu.

U Hrvatskim duhanima u tijeku je auto-matizirana sjetva duhana u stiroporne plitice za hidroponski uzgoj prijesadni-ca duhana, kojima će ovog proljeća na sirovinskom području u Podravini i Sla-voniji biti zasađeno do 4.000 hektara. I u ovogodišnjem sortimentu dominantna sorta je DH 17 s udjelom od 70 do 75 posto, a preostali dio zauzimaju nove sorte među kojima je najistaknutija DH 36 te u pokusnoj proizvodnji sorte iz prošlogodišnje selekcije. Sjetva duhana u 620.000 stiropornih plitica obavljena je do sredine ožujka, a hidroponski uz-goj prijesadnica traje 55 – 60 dana pa se tako prve ovogodišnje sadnje duhana očekuju početkom svibnja.

U Hrvatskim duhanima počela sjetva prijesadnica duhana

Švedski lanac trgovina modne odjeće H&M (Hennes & Mauritz) upriličio je

ponovno otvorenje svoje trgovine u sklopu Arena Centra koja se sad prostire na čak 2.200 m2, čime postaje najveća H&M trgo-vina u Hrvatskoj. Ponovno otvorenje H&M trgovine proizlazi iz pozitivnih prodajnih rezultata. H&M, koji u Hrvatskoj posluje s ukupno 13 trgovina, lani je ostvario ukupno 619 milijuna kuna prihoda, odnosno konso-lidirani rast od čak 16% u odnosu na 2012. godinu. Proširenje svojih prodajnih prosto-ra napravili su i drugi zakupci Arena centra pa je tako u veljači ponovno otvorena i pro-širena dm trgovina, a krajem prošle godine Cinestar kina su proširila svoju ponudu i otvorila prvo 4DX kino u Hrvatskoj.


Spar otvorio supermarket u povijesnom zdanju Hrvatske pošte

U povijesnom zdanju Pošte u Jurišićevoj

ulici u Zagrebu otvoren je Spar supermarket nami-jenjen svakodnevnoj ku-povini, ponajprije svježeg asortimana. Ovo je ujedno i prvi gradski supermarket s mesnicom, odnosno prodajom svježeg mesa iz pulta. Iz Spara ističu kako

će novi supermarket svojom širokom ponudom delikatesnih sireva i biranom vinotekom, kao i kompletnim asortimanom BIO proizvoda Sparove robne marke Natur Pur, biti centar za ljude istančana ukusa, vrsne vinske znalce, gurmane i ljude koji brinu o zdravlju. U trgovini je zaposleno 24 djelatnika, a radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 7 do 21 sat te nedjeljom od 8 do 14 sati. “Ponosni smo što smo do-bili priliku da u ovom zdanju otvorimo supermarket te nam je drago što je baš nas Hrvatska pošta odabrala za partnera”, navode iz Spara.

Hrvatska među europskim zemljama s najslabijom

potrošnjomEuropski povjerenik za politiku zaštite potrošača Neven Mimica

upozorio je da je Hrvatska među zemljama s najslabijom potroš-njom unutar EU pa je stoga pred Europskom komisijom i hrvatskim nacionalnim tijelima veliki posao na vraćanju povjerenja potrošača u tržište i popravljanju niskog mjesta koje Hrvatska u ukupnim ocjenama potrošačke kulture zauzima među zemljama članicama. Najavio je da će EK poduzimati niz akcija na jačanju kapaciteta potrošačkih udruga u Hrvatskoj i svih tijela koja se bave nadzorom i provedbom potrošačkih prava jer to je najbolji način da se pridonese jačanju potrošačke kulture.

U Poduzetničkoj zoni Lipik položen je kamen teme-

ljac za izgradnju hladnjače za voće, kapaciteta 3000 tona, čija će gradnja stajati tri milijuna eura. Hladnjaču gradi tvrtka Frutaria, a kad bude završena, u srpnju ove godine, zaposlit će 15 radnika iz Lipika. Izgradnja hladnja-če dijelom će se financirati iz IPARD programa Europske unije. Frutaria, tvrtka u hrvatsko-ruskom vlasništvu, bavi se

otkupom, skladištenjem i prodajom voća i povrća, kao i punjenjem svježeg prirodnog soka iz voća. Trenutno sjedište tvrtke je u Splitu, a djeluje na području Lipika. Kompletna proizvodnja bit će plasirana na rusko tržište.

U Lipiku investicija u hladnjaču vrijedna tri milijuna eura


Vijesti

Robna marka “Zagrebački friški kravlji sir – ZG sirek” predstavljena je na zagrebačkog tržnici Utrine, gdje je ugovore dobilo prvih šest gospodarstava iz Zagreba i Zagre-bačke županije koji će proizvoditi i prodavati autentične “ZG sireke”. Prvih šest certificiranih proizvođača

“ZG sirek” će prodavati na tržnicama Utrine, Špansko, Dubrava i Jarun, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk. Dodao je da će ih građani prepoznati po oznaci na njihovoj kecelji, vitrini i vrećici, a “ZG sirek” će moći naručiti i telefonom.

Znatno veći pad izvoza od uvoza obilježio je hrvatsku robnu razmjenu

s inozemstvom u 2013. godini – robni izvoz, izražen u kunama, prošle je godine u odnosu na 2012. pao za 6,1%, dok je uvoz smanjen za 1,9%. Izražen u eurima, izvoz je smanjen za 6,7%, a uvoz je pao za 2,5%. Pokrivenost uvoza izvozom za 2013. sma-njena je na 56,9%. Za 2012. bila je 59,4%, a godinu ranije 58,9%. Hrvatski robni izvoz u 2013. godini, izražen u kunama, iznosio

je 68 milijardi kuna i bio je 6,1% manji nego u 2012. godini. Uvoz je istodobno pao za 1,9%, na 119,5 milijardi kuna. Tako je lanjski vanjskotrgovinski deficit iznosio 51,6 milijardi kuna, što je za 4,1% više u odnosu na deficit u robnoj razmjeni u 2012. godini. Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz lani je iznosio 9 milijardi eura ili 6,7% manje nego 2012. godine, a uvoz je pao za 2,5%, na 15,8 milijardi eura. Iska-zan u eurima, manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2013. iznosi 6,8 milijardi eura, što je povećanje za 3,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz lani pao više od 6%

U 2013. pala vrijednost

otkupa i prodaje poljoprivrede

Vrijednost otkupa i prodaje proi-zvoda poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva u Hrvatskoj u 2013. iznosila je 9,47 milijardi kuna, što je 1,3% ma-nje nego u 2012. godini. Pritom je vri-jednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata dosegnula 6,19 milijardi kuna i povećana je za 3,3%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 9%, na 3,27 milijardi kuna. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje žitarice imaju udio od 15,7% i vrijednost u iznosu od 1,48 milijardi kuna, dok sirovo kravlje mlijeko s iznosom od 1,18 milijardi kuna u ukupnoj prodaji i otkupu ima udjel od 12,5%. Po udjelu slijede žive svinje s udjelom od 11,6%, živa goveda 8,6%, uljano sjemenje 7,5%, vino 5,1%, živa perad s udje-lom od 5%, ribe, svježe ili ohlađene s 4%, kokošja jaja 3,2%, šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 3%, ostalo povrće, svježe dinje i lubenice s 2,2%, ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 1% i ostali proizvodi s 4,4%.

Otvoren prodajni centar Pevec u Kaštel Sućurcu

Prodajni centar Pevec Split otvoren je na novoj lokaciji na adresi Bri-

žine bb u Kaštel Sućurcu. Na površini od 5000 četvornih metara u ponudi je više od 70.000 raznih artikala. Novootvoreni Pevec zapošljavat će 62 djelatnika, što je 10 više nego na staroj lokaciji. Iz Peveca navode kako ovim otvorenjem ostvaruju zacrtane planove s ciljem da građanima Splita te Splitsko-dalmatinske županije na jednome mjestu ponude sve što im je potrebno za njihove domove, vrtove, hobi te građevinske radove po naj-povoljnijim cijenama. Pevec trenutno ima 13 prodajnih centara s ukupno 950 zaposlenika.

PharmaS PROBalans lansiran

na BiH tržištuNakon što je u Hrvatskoj pokrenula

novu Consumer Healthcare diviziju i u sklopu nje prvi proizvod PharmaS PROBalans, farmaceutska kompanija Phar-maS plasirala je ovaj inovativni dodatak prehrani i u Bosni i Hercegovini. Riječ je o proizvodu koji je namijenjen postizanju i održavanju ravnoteže probave i metaboliz-ma. Razvijen je od strane hrvatskih struč-njaka u Popovači i trenutačno je u postup-ku patentne zaštite za cijeli svijet. “Nakon dobrog starta u Hrvatskoj spremni smo za lansiranje PharmaS PROBalansa u drugim zemljama. BiH je prvo tržište na koje kreće-mo, a uskoro slijedi Srbija, pa onda i tržišta van naše regije, kako je i najavljeno krajem prošle godine prilikom predstavljanja nove CHC linije u PharmaSu”, rekao je direktor CHC-a u PharmaSu Tomislav Maričević.

Predstavljen “ZG sirek” • • •


Društveno odgovorno poslovanje

dm-drogerie markt Hrvatska

Predstavnici dm-a predali su KBC-u “Sestre Milosrdnice” elektrokiruršku

jedinicu za gastroenterologiju koja se koristi pri odstranjivanju polipa, ali i kod brojnih drugih gastroenteroloških zahvata. “Donacijom ovog uređaja dm je pružio konkretnu potporu KBC-u i pacijentima kojima smo željeli osi-gurati što brži nastavak liječenja te ujedno pomoći liječnicima koji svaki dan spašavaju živote da još kvalitetnije obavljaju svoj posao”, izjavila je Ana Fostač-Krilčić, članica Uprave dm-a. Donirana elektrokirurška jedinica za gastroenterologiju neophodna je za

Henkel objavio Izvješće o održivosti

za 2013.

Henkel je objavio Izvješće o održi-vosti za 2013. godinu koji sadrži

detalje o napretku vezanom uz okoliš i društvo koje je tvrtka postigla u pro-tekloj godini. Riječ je o 23. godišnjem izvješću koje je tvrtka dosad objavila u kojem se posebno ističu održive inovacije proizvoda, aktivno sudje-lovanje i usavršavanje zaposlenika diljem svijeta, što je sve usklađeno s dugoročnim ciljem tvrtke: utrostručiti učinkovitost resursa do 2030. godine. Kako bi dosegao ovaj ambiciozan cilj, Henkel se prošle godine nastavio fokusirati na stvaranje rješenja za održivi razvoj. To uključuje inovativ-ne proizvode, zajedničke projekte s partnerima iz zajednice, industrije i političkog svijeta te brojne održive inicijative koje uključuju oko 47.000 zaposlenika diljem svijeta.

odstranjivanje izraslina, polipa koji mogu prijeći u zloćudni tumor debelog crijeva koji je druga po redu najčešća lokalizacija zloćudnog tumora, kako u muškaraca, tako i u žena u Republici Hrvatskoj. Na-stanak tumora debelog crijeva moguće je spriječiti ranim otkrivanjem i uklanjanjem izraslina (polipa) za koje je ovaj uređaj neophodan. Na Zavodu za gastroentero-logiju i hepatologiju godišnje se liječi oko 2.500 bolesnika.

Nestlé Nesquik žitarice sponzor mlađih

uzrasta AKK VERN’

Nestlé Nesquik žitarice i Veleučilište VERN’ dogovorili su suradnju kojom

je ovaj poznati brend žitarica za doručak postao sponzor škole košarke i mlađeka-detske momčadi Akademskog košarkaš-kog kluba VERN’. Ovom suradnjom Nestlé

Nesquik žitarice naglasile su važnost ulo-ge doručka i redovite tjelesne aktivnosti u pravilnom rastu i razvoju djece. “Budući da mladi košarkaši zbog redovitog bavlje-nja sportom troše više energije, potrebno im je osigurati obroke s više hranjivih tvari, a žitarice napravljene s cjelovitim zrnom odličan su izbor za njih”, izjavila je Valentina Golub, Brand manager Nestlé žitarica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.

Donacija Zavodu za

gastroenterologiju i hepatologiju

Za sve dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj kontaktnog centra hpekspresa: 0800 202 202.

www.posta.hr

Brzina bez granica!Od sada hpekspresom još brža dostava pošiljaka u zemlje EU-a

Žurne pošiljke predajte u poštanskom uredu ili ih mi možemo preuzeti na vašoj adresi Pošiljke za EU ne podliježu carinjenju Pratite svoju pošiljku on-line (track & trace) Sigurno i pouzdano šaljite pakete bez suvišne dokumentacije


Promocije

NOVI BREND PIVA

Svečanim eventom održanim u zagre-bačkom hotelu Esplanade Karlovačka

pivovara predstavila je novi brend piva na hrvatskom tržištu – Amstel Premium Pilsener. Riječ je o vrhunskom lageru uravnoteženog i punog okusa koje se odlikuje bogatom tradicijom i poseb-nom tehnologijom proizvodnje, a od ožujka u ovoj će pivskoj slastici moći uživati i hrvatski ljubitelji piva. Na pred-stavljanje su se odazvali brojni poslovni partneri Karlovačke pivovare, predstav-nici medija te poznata lica, a s obzirom da je Amstel Premium Pilsener pivo koje potječe iz Nizozemske, na njegovo predstavljanje došla je i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Stella Ronner Grubačić. Brojne uzvanike u Esplanadi ugostila je Branka Slave-ska, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare, koja je tom prigodom izjavila: ‘’Hvala što ste odvojili dio svog vremena i podijelili ga s nama. Vrijeme leti, svijet u kojem živimo kaotično je brz, no brzina

Marijana Batinić i Ivan Šarić predstavili

Zewa Aqua TubeTvrtka za higijenske proizvode i preradu

papira SCA hrvatskom je tržištu pred-stavila Zewa Aqua Tube, jedinstvenu tubu na koju se namata toaletni papir a koja je potpuno rastopiva, biorazgradiva i pogodna za recikliranje. Marijana Batinić, poznata TV voditeljica, i Ivan Šarić, stand-up komičar i poznato TV lice, predstavili su ovu inovaciju na prigodnoj predstavi “Nek’ te voda nosi”. Glumeći mladi bračni par, Marijana i Ivan su prikazali kako razbacane tube mogu biti uzrok razmiricama među parovima. Sada, po prvi puta u Hrvatskoj potrošači mogu prak-tično i jednostavno baciti tubu potrošenog toaletnog papira u WC školjku u kojoj se zajedno mogu isprati tuba i toaletni papir.

Zagrebačka pivovara pokrovitelj HNS-a

Zagrebačka pivovara potpisala je ugovor o pokroviteljstvu s Hrvatskim nogometnim savezom, čime je nastavljena tradicija koja traje još

od 1998. godine. Svojim potpisom Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, i Davor Šuker, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, još su jednom potvrdili partnerstvo Ožujskog piva i HNS-a. Direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević kratkom je prezentaci-jom predstavio povijest ove uspješne suradnje te su novinari na konferen-ciji imali priliku pogledati neke od najzapaženijih TV spotova Ožujskog piva i reprezentacije. I za nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu Zagrebačka pivovara i HNS pripremili su novi reklamni spot.

U zagrebačkom restoranu Muzej održana je prezentacija o trendu

kombiniranja piva s hranom o kojem je govorio Wolfgang Lindell, majstor pivar iz grupacije Carlsberg, dok su gosti uživali u gastronomskom skladu hrane i raznovrsnih okusa piva iz obitelji Pan – Pan lager, Pan Zlatni i pitki Pan Tamni. Zbog velike

raznolikosti okusa, mirisa i aroma, pivo se jako dobro spaja s različitim vrstama hrane, a posljednjih godina u restoranima i raznim pivskim do-gađanjima raste trend kombiniranja različitih vrsta piva s finom hranom razbijajući time predrasude o pivu kao piću koje ide isključivo uz roštilj, grickalice i brzu hranu.

nije uvijek dobra stvar. Ponekad je potreb-no uložiti više vremena kako bi se dobila bolja kvaliteta. Zato je i poruka ‘Ne štedi na vremenu’ glavna komunikacijska poruka vezana uz Amstel Premium Pilsener.’’

Karlovačka pivovara predstavila Amstel Premium Pilsener

Održano predavanje o trendu kombiniranja hrane i piva uz Pan

16. svibnja 2014. / Zagreb / Hotel Westin Konferencĳ a

LIDERI ZA LIDERE STRATEGIC MANAGEMENT,LEADERSHIP & LIFE BALANCE

ORGANIZATORI:

MEDĲ SKI POKROVITELJI:

POKROVITELJI:

PRĲ AVE I KONTAKT:031/629-616konferencĳ [email protected]

KOTIZACĲ A:• Rana prĳ ava (do 31.03.): 1.490 kn + PDV• Rana prĳ ava (01.04.-30.04.): 1.790 kn + PDV • Puna cĳ ena: 2.100 kn + PDV• U cĳ enu kotizacĳ e je uključen ručak,

konferencĳ ski poklon paket i knjiga „100 hrvatskih lidera“!

9.00 – 9.30 Koje su najvažnĳ e liderske karakteristikei što lideri rade drugačĳ e? Prezentacĳ a rezultata provedenog kvantitativnogistraživanja, 100 hrvatskih lidera,dr.sc. Jasminka Samardžĳ a

9.30 – 10.30STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako razviti strategĳ u izlaska na nova tržišta? Ivo Usmiani, Jadran Galenski laboratorĳ Branimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCementDubravko Hoić, Calzedonia CroatiaProf.dr.sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u FrankfurtuDonald Hudspeth, RIT – Croatia

14.00 – 16.00 LIFE BALANCETurizam & Gastronomĳ aVlado Krauthaker, KrauthakerIvan Gligora, Sirana GligoraIvana Kolar, Terme TuheljZdenko Leko, Dubrovački vrtovi suncaSport & UmjetnostGordan KožuljDimitrĳ e Popović, slikar Veljko Barbieri - književnik Dalibor MatanićIvana Medo Bogdanović – Dubrovačke ljetne igre

11.00 – 12.00STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako steći i zadržati povjerenje investitora i klĳ enata?Ivan Milčić, Končar – Energetski TransformatoriVjekoslav Majetić, DOK-INGIgor Greblički, BOXMARK LeatherDragutin Kamenski, Kamgrad

12.00 – 13.00 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPFinancĳ e i konzalting partneri u poslovanju Hrvoje Zgombić, PwC HrvatskaBoris Galić, Allianz ZagrebProf.dr.sc. Danica Purg, IEDC-Poslovna škola BledMiroslav Dragičević, Horwath HTL

Ivo Usmiani Branimir Muidža

Ivan Milčić

Hrvoje Zgombić

Vlado Krauthaker

Gordan Kožulj Dimitrĳ e Popović

Dubravko Hoić

Vjekoslav Majetić

Ivan Gligora

Veljko Barbieri

Prof.dr.sc. Ivan Đikić

Igor Greblički

Prof.dr.sc. Danica Purg

Ivana Kolar

Dalibor Matanić

Donald Hudspeth

Dragutin Kamenski

Miroslav Dragičević

Zdenko Leko

Ivana Medo Bogdanović

208x297_JA TRGOVAC_oglas konferencija Lideri za lidere.indd 1 3/13/14 10:32 PM


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Ista meta, isto odstojanje

U veljači su prva tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju, a i njihov poredak ostao je isti: Mercator, Konzum, Lidl

Veljača je već peti mje-sec zaredom u kojem je dominantna tema vezana za trgovačke

lance kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora. Kra-jem mjeseca mediji su preni-jeli informaciju da se zaklju-čenje kupoprodajnog ugo-vora očekuje krajem svibnja. Općenito se najviše pisalo o poslovanju, a zatim o asorti-manu i cijenama proizvoda koji se u lancima nude.

NEPROMIJENJENA TROJKAPrva su tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju. Poredak je također isti. Najviše se objavljivalo o Mercatoru. Objave su većinom o poslovanju pri čemu je primarna tema ponovno bilo preuzimanje od strane Agrokora te sve vezano uz to, od restruk-turiranja dugova, rokova... Slijede Konzum te Lidl. Već spomenuta saga kupopro-daje Agrokora i Mercatora nastavila se kroz cijelu veljaču. Početkom mjeseca mediji su prenijeli kako su banke vjerovnice Mercato-ra, na prijedlog koncerna Agrokor, produžile rok u kojem se očekuje dogovor o restrukturiranju Merca-torovih dugova. Zaključe-nje kupoprodajnog ugo-vora trebalo je biti krajem ožujka, no i taj je rok tada pomaknut na kraj lipnja.

O Konzumu, koji je zauzeo drugo mjesto, najviše se objavljivalo o asortimanu i cijenama te o poslovanju. Prenosi se kako Konzum u 350 prodavaonica u Hrvatskoj provodi proces modernizacije opreme na odjelima pekarnica te edu-kaciju djelatnika. U to una-prjeđenje ulaže 13 milijuna kuna. Mediji su izvijestili i o dva nova trgovačka cen-tra Konzuma koji se plani-raju otvoriti na području Zagreba, a samim time će omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta. I o Lidlu se najviše objavlji-valo vezano za poslovanje.

Prema istraživanju portala MojPosao o najpoželjnijem poslodavcu u Hrvatskoj, Lidl je zauzeo treće mjesto. To je ujedno i najveći skok za neku od tvrtki, budući da je Lidl prošle godine bio na 11. mjestu. Na četvrtom i petom mjestu ponovno se nalaze Kaufland i Spar, no zamijenili su mjesta u odnosu na siječanj. O oba se lanca najviše pisalo u kontekstu asortimana koji nude te o cijenama proi-zvoda. Uz to, Spar je izvi-

jestio da je u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, u povije-snom zdanju Pošte, otvorio novi supermarket.

POSAO NA PRVOM MJESTUUkupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje (poslovni rezul-tati, uprava, analize tržišta), 67,78%. Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda. U veljači su o tr-govačkim lancima i tematici vezanoj za iste tiskani mediji i internetski portali podjedna-ko objavljivali. Pojedinačno gledajući, mediji koji su naj-više objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata

i portal limun.hr, zatim Glas Slavonije i po-slovni.hr. Jedino je o Poslovanju zabilježeno više objava na por-

talima. To je i tema o kojoj se ukupno najviše objavljivalo. O svim je ostalim temama više objavljivano u tiskovi-nama. Iznimka je tematika koja obuhvaća promidžbene aktivnosti i sponzorstva. Tu su objave jednako zastupljene prema vrsti medija. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih por tala je unutar tematike asortiman i cijene proizvoda, 84,4% u korist tiskanih medija, te u tematici ostalo, 91,7% ponov-no u korist tiskovina.

Prodaja Mercatora Agrokoru dominantna je tema već peti mjesec zaredom

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

67,78%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Usluge i odnos prema kupcima

Ostalo

16,11%

9,21%

4,39%

2,51%

Mercator

206Konzum

Lidl

Kaufland

Spar

Plodine

Billa

Kerum

NTL

Tommy

Getro

Diona

166

78

57

47

35

26

22

22

20

12

8

Trgovački lanci - broj objavaVeljača 2014.

ZA SVE KOJIMA KUPCI NISU SAMO BROJKE.

VI &www.metro-cc.hr

Kvalitetna ponuda ključ je uspjeha svakog malog poduzetnika. Ponosni smo na svaki vaš uspjeh te ćemo kao vaši partneri i dalje razvijati nova rješenja prilagođena vašem poslovanju.


Globalna snaga maloprodaje

RAST UNATOČ teškoćama

Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, no vodeći su maloprodajni lanci ipak uspjeli

prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje

Unatoč nepovoljnim gospodarskim kre-tanjima prihodi 250 najvećih maloprodajnih

lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini (lipanj 2012. – lipanj 2013.) dosegnuli 4,3 bilijuna dolara. Prema izvješću Globalna snaga maloprodaje 2014., koji je pripremio De-loitte u suradnji s američkim časopisom Stores media, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod od preko 17 milijardi dolara. Među 250 najvećih i ove se godine uvr-stila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. poziciju. Izvješće po prvi puta sadrži i popis vodećih 50 maloprodaj-nih lanaca koji posluju putem interneta. Više od dvije trećine maloprodajnih lanaca foku-siranih na internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo se i među 250 najvećih u svijetu.

UTJECAJ DEZINVESTIRANJAGlobalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, međutim, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje. To se pokazalo kao prijeko potre-ban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svi-

jetu (točnije 199 poslovnih subjekata) bilježi povećanje prihoda od trgovine na malo. Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće po prvi puta ukazalo na to da su vodeći posegnuli za ni-zom rasprodaja kako bi oču-vali profitabilnost i prebrodili ovo problematično razdoblje za trgovinu. Prošle godine deset vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu doživjelo je pomutnju najvećim dijelom prouzročenu nizom prodaja svojih poslovnih udjela. Među vodećih deset lanaca njih pet je iz SAD-a, tri iz Njemačke te po jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Prvih deset je, promatrano kao za-sebna grupa, raslo sporije od

ostalih uvrštenih u 250 naj-većih, zabilježivši rast od 4,2 posto naspram 4,9 posto rasta ostvarenog prethodne poslov-ne godine. I dok je Walmart ostvario veću prednost, Carre-four — bivši drugi na svijetu — pao je na četvrto mjesto nakon nekoliko uzastopnih godina pada prihoda, do kojeg je došlo zbog izdvajanja dis-kontnoga lanca Dia u srpnju

2011. godine. Tesco, koji se ove godine popeo s trećeg na drugo mjesto, također je osje-tio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh & Easy u Sjedinjenim Američkim Državama. Pored neprikosno-venog Walmarta, od američ-kih lanaca najveći napredak je zabilježio Costco skočivši sa 6. na 3. mjesto. Kroger je zadržao svoju 5. poziciju, Home De-pot je s 8. došao na 6. mjesto,

dok je s liste deset vodećih Target izgu-rao također američki lanac Walgreen. Od njemačkog

trojca jedino je Schwarz grupa ostvarila pomak sa 7. na 6. mjesto, Aldi je s 8. skliznuo na 9. poziciju, dok je Metro pao s 4. na 7. mjesto.

ZEMLJE U RAZVOJUMaloprodajni lanci koji po-sluju na tržištima zemalja u razvoju u poslovnoj su 2012. godini nastavili bilježiti veliki porast potražnje. Tržišta ovih

ze-malja trenutno dobivaju vje-tar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast. Maloprodajni lanci s ovih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Delo-itteove liste 250 najvećih u svijetu, zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka te šest od devet lanaca iz Latinske Amerike. Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju. Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo od 15 po-sto, a slijede ih lanci iz Afrike i Bliskog istoka. Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima koje obilježa-va velika potražnja za dobrima

Ponovni ulazak u recesiju otežao je poslovanje europskim trgovcima


široke potrošnje, od elektro-ničkih proizvoda do proizvo-da za osobnu njegu. Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju pro-blema zbog ponovnog ulaska

u recesiju i s njom povezanih stro-

žih mjera za

suz-bijanje

kreditne krize u Euro-

pi te posljedičnog usporavanja rasta i

povećanja nezaposlenosti u mnogim europskim zemlja-ma. Lošije rezultate gledano na razini 250 vodećih u Euro-pi ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i osobito Ujedinjenog Kraljevstva. Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit, no ona se ipak više ne mjeri dvoznamenka-stim brojkama, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine. Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od po-slovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analizira-nim zemljama i regijama. U Sjedinjenim Američkim Drža-vama rast 250 najvećih zausta-vio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine. Pro-matrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, osobito Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licencnog

oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard. Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade.

USPON INTERNET TRGOVINETrgovina putem interneta za-uzela je značajan dio ukupnih prihoda u sektoru maloproda-je imajući u vidu da je vodećih 50 iz ovoga segmenta ostvarilo gotovo jednu trećinu prihoda

gledano u pro-sje-

ku, u koji su

ušle i trgovine koje posluju isključivo pu-

tem interneta. Veliku većinu 50 vodećih internetskih trgo-vina uvrštenih na rang-listu, njih 42, sačinjavaju trgovci koji koriste više prodajnih kanala, dok ih svega osam posluje is-ključivo putem interneta. Ove internetske trgovine većinom dolaze iz SAD-a i Europe, njih 28, odnosno 17, a tek pet s tržišta u razvoju. E-trgovina analizirana je i na razini 250 najvećih trgovaca. Trgovački lanci uvršteni među 250 najve-ćih koji se u svom poslovanju koriste i internet trgovinom u 2012. godini prosječno su 7,7 posto prihoda ostvarili inter-netskom prodajom. Gledano iz regionalne perspektive, on-line trgovine ostvarile su najveći udjel u ukupnim pri-hodima sjevernoameričkih lanaca, a najmanji među eu-ropskima. Najveći rast priho-da od prodaje putem interneta ostvarili su maloprodajni lanci iz azijsko-pacifičke regije, a najsporiji oni sa sjevernoame-ričkog kontinenta.

TRŽIŠTE U HRVATSKOJS prihodima od trgovine na malo od 3,878 milijardi dola-

ra Agrokorova maloprodaja u ovogodišnjem je izvješću zauzela 244. mjesto, što je lagani pad jer je u prethodnoj poslovnoj godini držala 226.

mjesto među 250 najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca. Zanimljivo bi bilo pogledati i kako bi izgledala zajednička kompanija ukoliko bi se realizirala akvizicija Mer-catora od strane Agrokora. Kako je slovenski trgovački lanac ostvario 3,695 milijardi dolara prihoda od trgovine na malo (podatak za 2012. go-dinu), eventualna zajednička kompanija bi s prihodom od 7,573 milijarde dolara zauzi-mala 133. mjesto na listi vode-ćih 250 maloprodajnih lanaca u svijetu. Što se tiče obilježja tržišta u Hrvatskoj, domaći su potrošači pokazali značajnu sklonost trgovačkim marka-ma u vremenima ekonomske krize, što potvrđuje i sve veći broj nebrendiranih proizvoda na policama vodećih malo-prodajnih lanaca. Čini se da se nebrendirani proizvodi sve više percipiraju kao pro-

izvodi adekvatne kvalitete za razumnu cijenu (tzv. “value for money”), što se smatra presudnim faktorom koji utječe na potrošnju. Domaće

maloprodajno tržište i dalje karakterizira veliki broj kon-kurenata koji se bore za na-klonost svakog

kupca najčešće kroz cjenovno nadmetanje. Struktura vo-dećih igrača nije se značajno mijenjala posljednjih godina, pri čemu pet vodećih malo-prodajnih lanaca drži oko 60% tržišta. S udjelom od oko 30% Konzum se već tradicionalno nameće kao vodeći malopro-dajni lanac, uz blagi trend porasta udjela u najvećem maloprodajnom segmentu - segmentu robe široke potroš-nje (29% u 2013. u odnosu na 28% u 2012. godini). Unatoč pokrivanju značajno manjeg tržišta, Kaufland i diskontni lanac Lidl, članice Schwarz grupe, predstavljaju glavne konkurente u spomenutom segmentu s oko 9% i 8% tr-žišta. Slijede Plodine i Billa s udjelima od oko 7% i 5%.

Vodeći su trgovci lani posegnuli za nizom rasprodaja kako bi očuvali profitabilnost

Tomislav DžapoViši menadžer u Odjelu

financijskog savjetovanja, Deloitte

17 milijardi dolara prosječni prihod trgovaca s liste 250 vodećih

10 najvećih maloprodajnih lanaca

Rang* Naziv poduzeća Zemlja Prihodi mil. USD

1. Walmart SAD 469.162

2. Tesco UK 101.269

3. Costco SAD 99.137

4. Carrefour Francuska 98.757

5. The Kroger SAD 96.751

6. Schwarz Group Njemačka 87.236

7 Metro Njemačka 85.832

8. The Home Depot SAD 74.754

9. Aldi Njemačka 73.035

10 Target Corporation SAD 71.960* Mjesto prema ostvarenim prihodima (poslovna godina 2012.)


Stečaj potrošača

Republika Hrvatska ušla je u šestu godinu sa stanjem gospodarstva u snažnoj recesijskoj krizi koja se, osim pada poslovne aktiv-

nosti i rasta nezaposlenosti, odražava i na pad standarda građana. Godinu 2012. su obilježili snažni inflatorni pritisci, posebice rast cijena prehrane i energenata te, unatoč tome što su oslabljeni tijekom 2013., nije došlo do rasta kupovne moći dohotka građana. Navedeno se očituje kroz rastući broj građana kojima su računi blokirani, što Financijska agencija, osim blokada pravnih subjekata, prati i objavljuje od siječnja 2012. godine. Iz tih podataka je vidljivo kako u pojedinim mjeseci-ma tijekom 2012. godine broj bloki-ranih građana i visina njihova duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje neznatno pada, dok se tijekom 2013. iz mjeseca u mjesec evidentira konstan-tan rast obje promatrane stavke.

NEUMOLJIVA STATISTIKAU razdoblju od siječnja 2012. godine do prosinca 2013. godine broj građana kojima su blokirani računi povećao

se za 88.561, dok je visina njihovog duga zbog neizvršenih osnova za pla-

ćanje porasla s 13,2 milijarde kuna na 23,82 milijarde kuna. Broj građana s blokiranim računima u promatranom razdoblju povećavao se po prosječnoj

mjesečnoj stopi od 1,53%, dok je vi-sina njihova duga rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,6%. Sve to ukazuje na nužnost preokretanja negativnog trenda i interven-cije države s ciljem pomoći prezaduženim građanima. Zbog navedenog, predviđa se i donošenje Zakona o stečaju potrošača kojim bi se razvio sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim i prezaduženim građani-ma za reprogramiranje njihovih obveza, a time i priliku za novi finan-cijski početak, dok će istovremeno i vjerovnici imati mogućnost rav-nomjernog namirenja svojih tražbina. U 2012. godini je stupio

GRAĐANI trebaju pomoć

Katarina LitvaGospodarska savjetnica, NHS

Donošenjem Zakona o stečaju potrošača razvio bi se sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta da se insolventnim i prezaduženim građanima omogući reprogramiranje njihovih obveza

U zadnje dvije godine dug građana je porastao s 13,2 na 23,82 milijarde kuna

Sije

čan

j 201

2.

Vel

jača

201

2.

Ožu

jak

2012

.

Trav

anj 2

012.

Svib

anj 2

012.

Lip

anj 2

012.

Srp

anj 2

012.

Ko

lovo

z 20

12.

Ru

jan

201

2.

List

op

ad 2

012.

Stu

den

i 201

2.

Pro

sin

ac 2

012.

Sije

čan

j 201

3.

Vel

jača

201

3.

Ožu

jak

2013

.

Trav

anj 2

013.

Svib

anj 2

013.

Lip

anj 2

013.

Srp

anj 2

013.

Ko

lovo

z 20

13.

Ru

jan

201

3.

List

opad

201

3.

Stu

den

i 201

3.

Pro

sin

ac 2

013.

0

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

Kretanje broja građana kojima su blokirani računi zbog neizvršenih osnova za plaćanje


na snagu Zakon o predstečajnoj na-godbi kojim se poduzetnicima djelo-mično oprašta porezni dug pa se po-stavlja pitanje zašto se ne bi pomoglo i prezaduženim građanima kako bi oni jednako kao i poduzetnici imali priliku za novi financijski početak?

ODABIR MODELAPostoje različiti modeli osobnog ban-krota od zemlje do zemlje s naglaskom kako je europsko zakonodavstvo po-prilično rigidno u odnosu na američki model koji je prvenstveno orijentiran na zaštitu dužnika te se prema njiho-vom zakonu dužniku dozvoljava da zadrži nekretninu u kojoj živi. U Hrvat-skoj se razmatra mogućnost uspostav-ljanja modela osobnog bankrota prema uzoru na slovenski i njemački model, odnosno njihova svojevrsna kombina-

cija. Naime, prema slovenskom i većini modela europskog zakonodavstva, za-htjev za bankrotom fizičke osobe mogu uputiti i vjerovnici i dužnici te ih se na takav način stavlja u ravnopravan polo-žaj. Pošto većina Hrvata ima u vlasniš-tvu nekretnine čija je trenutna tržišna vrijednost vrlo vjerojatno niža od realne i upitna je mogućnost njihove prodaje s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju,

postavlja se pitanje koliko će to biti u interesu građana ako zahtjev za njihov bankrot budu mogli uputiti i vjerovni-ci? Pozitivna strana slovenskog modela su kvantificirano postavljeni kriteriji za dužnika prema kojima je dovoljno da dulje od dva mjeseca duguje više nego iznose njegove tri mjesečne plaće ili druga redovna primanja, odnosno ako je nezaposlen i dulje od dva mjeseca duguje više od tisuću eura. Evidentno je da Zakonom o predstečajnoj nagodbi nisu propisani jasni kriteriji, što je, uz koristi, uzrokovalo i mnoge nedoreče-nosti a time i probleme. Iz tih razloga kvantificirano postavljeni kriteriji u Zakonu o stečaju potrošača, kao što ima Slovenija, osiguravaju veću pravednost i transparentnost. Ukoliko se dužniku ovim zakonom bude omogućilo zadr-žavanje nekretnine u kojoj živi i ako mu se omogući barem djelomičan otpust dugova za koje nije realna mogućnost naplate, on može zadovoljiti svoj pri-marni cilj, a to je pomoć prezaduženim građanima. Ako im se bude oduzimala apsolutno sva imovina i prodavala u bescjenje pitanje je onda za koga je namijenjen: Za naplatu vjerovnika ili?

Slovenski i njemački modeli osobnog bankrota su uzor i za hrvatsko rješenje

23,82 milijarde kuna iznosi dug građana

Sije

čan

j 201

2.

Vel

jača

201

2.

Ožu

jak

2012

.

Trav

anj 2

012.

Svib

anj 2

012.

Lip

anj 2

012.

Srp

anj 2

012.

Ko

lovo

z 20

12.

Ru

jan

201

2.

List

op

ad 2

012.

Stu

den

i 201

2.

Pro

sin

ac 2

012.

Sije

čan

j 201

3.

Vel

jača

201

3.

Ožu

jak

2013

.

Trav

anj 2

013.

Svib

anj 2

013.

Lip

anj 2

013.

Srp

anj 2

013.

Ko

lovo

z 20

13.

Ru

jan

201

3.

List

opad

201

3.

Stu

den

i 201

3.

Pro

sin

ac 2

013.

0

5

10

15

20

25

Kretanje visine duga građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje u milijardama kuna


Intervju

Kao potrošači svakodnevno se nalazimo u mnoštvu različitih situacija gdje ku-pujemo određene proizvode ili usluge i svima nam se, barem jednom, dogodilo da smo se susreli s određenim

nepravilnostima. Kako bi se što bolje snašli u takvim trenucima, u Hrvatskoj djeluje više desetaka udruga za zaštitu potrošača kojima se možemo obratiti za savjet. No, nerijetko se tada potrošači okreću medijima jer žele da svi znaju za nepravdu koja se dogodila ili ne vide drugi način rješavanja problema. Upra-vo zato, i povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana potrošača, razgovarali smo s dvije urednice Hrvatske radiotele-vizije koje se svakodnevno u svom radu susreću s ovom tematikom.Sa Sanjom Smiljanić-Grubišić, ured-nicom jedne od najgledanijih gospo-darskih emisija na Hrvatskoj televiziji, Potrošački kod, razgovarali smo o tome kako je nastala emisija, problemima s kojima se susreće i organizacijama s kojima surađuje.

Vaša emisija Potrošački kod jedna je od najgledanijih gospodarskih emisija na jav-noj televiziji. Recite nam kako je sve počelo i od kuda ideja za ovu tematiku? Emisija Potrošački kod na HTV-u ugle-dala je svjetlo dana 2005. godine kao dvotjedna emisija Informativnog progra-ma. Obzirom na velik interes gledatelja već iduće sezone smo počeli raditi u tjednom ritmu. Ideja je nastala na terenu dok sam snimala priloge za Dnevnik. Potrošačkih priča bilo je sve više. Gra-đani nisu znali koja su njihova prava ni

kako se snaći u pravnim zavrzlamama. Urednicima sam predložila sadržaj emi-sije Potrošački kod i oni su ga prihvatili. U početku su gledatelji bili uplašeni, bilo ih je strah javno nastupati i ispričati svoj problem. Danas je sasvim drugačije. Ljudi nas svakodnevno kontaktiraju, traže savjete i pomoć. Mnoge priče ne ugledaju svjetlo dana jer se rješavaju u hodu. Osobno mi je drago što su i trgovci i proizvođači shvatili da im nezadovo-ljan kupac može biti samo loša reklama i danas većina trgovaca ima vremena saslušati nečiji prigovor i riješiti ga prije nego li on dođe do nas.

Iako je emisija specijalizirana, bavi se mnoštvom različitih situacija koje nerijetko znaju biti i jedinstvene, a koriste svima. Od kuda crpite teme?Teme su životne, a prednjače problemi s komunalnim poduzećima te problemi s mobilnim operaterima. Ljude najviše boli nepravda i nemogućnost da kažu svoju stranu. Mi smo tu da im omogućimo da ih druga strana sasluša. Naravno zlatno pravilo je tražiti drugu stranu da se i ona izjasni o problemu. Često ta druga stra-na odbija našu kameru, a ne bi trebala. Ako je netko i pogriješio, pa primjerice naplatio neki proizvod skuplje, trebao bi se ispričati i priznati pogrešku. To potrošaču puno znači. U našim pričama nastojimo educirati gledatelje kako im se

ne bi dogodio neki problem ili kako bi znali koja su njihova prava.

S obzirom na bogato uredničko iskustvo, susretali ste se i s problemima koje potro-šači imaju s trgovačkim lancima. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?Najčešći problemi u trgovačkim lancima su kod isticanja cijena. Kupci se žale na netransparentnost cijena, naročito kad su u pitanju sniženja. Nejasno ostaje koja je bila početna cijena nekog proizvoda i za koliko je snižen. Sniženja mnoge razoča-raju jer je riječ o robi koja godinama stoji na skladištu i stalno ju vraćaju na police umjesto da ju maksimalno snize. Čini se da prodavačima nije u interesu riješiti se starih zaliha robe na način da cijene ogo-le do kraja. Problem je i vraćanje nekog proizvoda ili robe. Ako imamo račun i u roku do dva tjedna vratimo neki proizvod i tražimo povrat novca mnogi trgovci nam ne vraćaju novac nego traže da se za taj iznos kupi nešto drugo. Isti ti trgovci u ostalim zemljama Europske unije imaju praksu vraćanja novca. Stoga smatram da još uvijek postoje tržišta za Istok i Zapad Europe. Kad govorimo o hrani također pravila nisu za sve ista. Potrošačke udruge, kao i mi u Potrošač-kom kodu upozoravamo da dio hrane namijenjen Zapadu Europe ima drugačiji sastav od hrane namijenjen dijelu zema-lja u koje i mi spadamo.

Potrošački kod ima već desetljeće dug staž kroz koji ste stvorili i zavidnu mrežu suradnika, u branši, ali i izvan nje. S kim sve surađujete?Naši najvažniji suradnici su naši gledate-lji i bez njih bi bilo teško raditi emisiju u

MEDIJSKI ZAŠTITNICIPRAVA POTROŠAČA

Povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana potrošača, razgovarali smo s dvije urednice Hrvatske radiotelevizije koje se svakodnevno u svom radu susreću s ovom

tematikom: Sanjom Smiljanić-Grubišić, urednicom televizijske emisije Potrošački kod, i Zrinkom Štimac, urednicom radijske emisije Svi smo mi potrošači

“Danas većina trgovaca rješava prigovore potrošača prije nego li oni dođu do nas”


15. ožujka Svjetski dan prava potrošača

ovom obliku. Čini me sretnom činjenica da gledatelji u ekipu Potrošačkog koda imaju povjerenje. Znaju nam reći da smo im zadnja šansa. Kada radimo pri-loge tugujemo i veselimo se s njima. Evo, upravo smo riješili jedan slučaj obitelji kojoj je sjela ovrha u iznosu od 4.500 kuna. Novac je vraćen. Naravno, tu su i potrošačke udruge s kojima smo sva-kodnevno u kontaktu. Najveći problem su državne institucije koje razmišljaju o svima nama kao da smo brojevi. Do sada niti jedan gost nije odbio gostovati u Potrošačkom kodu i čini me sretnom što nas gledaju i komentiraju i mladi i stari. Sve nam to daje poticaj za nove i nove potrošačke priče.

Još jedna popularna emisija koja se bavi vrućim temama, odnosno konkretnim problema iz sfere prava potrošača je i emisija Hrvatskog radija Svi smo mi potrošači urednice Zrinke Štimac. Osim

što podiže svijest potroša-ča o njihovim pravima, ova emisija na tjednoj bazi, uživo, u eteru savjetuje kako riješiti trenutne probleme hrvatskih građana, što čini ovu urednicu jednom od prvih na udaru ljutih i neza-dovoljnih potrošača. Svoja isku-stva oko prava potrošača, najčešće

teme s kojima se susreće te praktične slučajeve iz sfere trgovine Štimac je rado podijelila s nama.

Obzirom na sedmogodišnji staž emisije i stečeno iskustvo, što biste rekli, koliko često se krše prava potrošača te koliko su ljudi uopće svjesni svojih prava i mo-gućnosti?Iako ne egzaktnom brojkom, mogu reći da se prava potrošača i dalje krše. Posljednjih godina fokus potrošača seli se od općih prava i trgovine na ostale djelatnosti. Na prvom mjestu su, bez premca i s obzirom na broj poziva sluša-telja, elektroničke komunikacije. Potro-šači se osjećaju najviše izmanipulirani od strane davatelja telekomunikacijskih

usluga koje su ve-zane uz nove, pa i za potrošače, zbu-njujuće tehnologije. Žale se da plaćaju usluge koje ne žele, a ugovorili su ih, primjerice, putem telefona. Javne us-luge koje uključuju vodu, plin, struju, odvoz smeća i slič-no su na drugom mjestu zbog krutosti poslovnih sustava i nefleksibilnosti u odnosu na potrebe potrošača. Kupci su svjesni svojih prava

u svakodnevnoj trgovini i tu

će se često pritužiti na neprecizno isticanje ci-jena, istek roka traja-nja nekog proizvo-da... I ne samo

pritužiti već će više

manje i ostva-riti svoja prava. No, na ostalim područjima

poput financija, telekomunikacija, jav-nih usluga i zdravstva potrošači lakše odustaju od pritužbi i nisu do kraja svje-sni svojih mogućnosti.

Kroz emisiju radite na konkretnim slučaje-vima zaštite potrošača i takve situacije se mogu dogoditi svima nama. No, ipak, po-stoje li neke teme koje se češće pojavljuju?Prošlu i ovu godinu jedna od tema koja se najčešće pojavljivala u pitanjima slu-šatelja bile su ovrhe i načini kako izaći iz blokade računa. Iako to nije nužno potrošačka domena ipak su građani kao veliku nepravdu doživjeli velike naknade koje su morali plaćati. Često bi takve naknade nadmašile i nekoliko puta glav-nicu koju su građani trebali platiti.

Odlazak u dućan je svakodnevica svakog čovjeka pa ne čudi što se u emisiji pojavlju-ju problemi u odnosima između potrošača i trgovačkih lanaca. Koliko često rješavate problematiku ovih odnosa te postoje li neke učestale situacije s kojima vam se potrošači javljaju?Dobra trgovačka praksa i svjesnost da je svaki kupac važan pomaže potrošačima u ostvarivanju prava. Ipak, potrošači se žale na kvalitetu prehrambenih proizvo-da, neuzvraćanje sitnog novca, istek roka trajanja proizvoda, jako prljava kolica za kupnju u supermarketima, žale se da je na polici istaknuta jedna cijena za proi-zvod, a na blagajni kucaju drugu cijenu. No, ponavljam, građani su na ovom po-dručju dobro informirani o svojim pravi-ma, ne oklijevaju se žaliti i povratno kažu da su uspjeli ostvariti reklamaciju i dobiti ispriku. To je potrošačima jako važno: Kada ih se uvažava kao kupce i potrošače.

Obzirom na tematiku i aktualnost tema, osjetite li pritiske s drugih strana?Ponekad je područje zaštite potrošača specifično. Može dovesti do sukoba in-teresa s poslodavcem, što je jedna strana priče. Drugi dio je pritisak proizvođača ili trgovaca koji se osjete neopravdano prozvani za kršenje prava potrošača. Zbog toga se kao javne osobe uvijek pitamo koliko štete nanosi negativna reklama trgovcima ili davateljima usluga. Načelno je dogovor da se imena ističu kada se učestalo krše prava potrošača. Dobri su primjeri kada trgovci, nakon što su u emisiji čuli za problem i pritužbu, samoinicijativno zovu, traže ime i kon-takt potrošača da se ispričaju i isprave nepravilnost.

“Najčešći problemi u trgovačkim lancima su kod isticanja cijena”

Zrinka Štimac i Sanja Smiljanić-Grubišić


Sredstva za čišćenje 75% korisnika kategorije čine

UNIVERZALNA stabilnost

Kategorija univerzalnih sredstava za čišćenje drži stabilan trend kroz zadnjih nekoliko godina s obzirom da u kretanjima na tržištu nisu zamjetne velike promjene u postotku

korisnika kategorije niti u postotku korisnika top brendova

U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Davno prije

Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stva-ranja i rađanja nečeg novog. Uz buđenje sunca, prirode, miris cvijeća i pjev ptica ne želimo da naš dom ostane spavati zimski san. Tada se većina odlučuje na ne tako omiljenu, a opet nužnu ak-tivnost – proljetno čišćenje doma. Kako bi si što više olakšali ovu aktivnost većina potrošača poseže za univer-zalnim sredstvima za čišćenje kućanstava, koja predstavljaju najznačajniji dio kategorije sredstava za čišćenje (uz sred-stva za čišćenje kupaonice, stakla, podova, kuhinje i sl.)U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji

uspjeha za kategoriju univer-zalnih sredstva za čišćenje i brendove unutar nje, a po-daci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupov-

nih navika. Marketinški po-kazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz dobiva-nje slike stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2013. godini.

USTALJEN TREND KORIŠTENJAOko 60% populacije Hrvat-ske u dobi do 15 do 64 godi-ne koristi univerzalna sred-stva za čišćenje u kućanstvu te nema zamjetne promjene trenda korištenja kategorije kroz posljednjih nekoliko godina. Ukupno 35% popu-lacije ne obavlja takvu vrstu posla u kućanstvu, dok preo-stalih 5% tvrdi da nikada ne koristi univerzalna sredstva za čišćenje. Među korisnici-ma univerzalnih sredstava za čišćenje očekivano prevla-davaju žene, s čak više od tri četvrtine udjela u ukupnom broju korisnika kategorije.

Kod ostalih socio-demo-grafskih para-metara nema značajnih razlika izme-đu korisnika

kategorije i prosjeka popu-lacije. Što se tiče učestalosti korištenja kategorije, u su-sjednoj Bosni i Hercegovini je situacija identična Hr-vatskoj, dok u Srbiji imamo

zamjetan porast korisnika ove kategorije koji sada izno-si 67%. Korisnici univer-zalnih sredstava za čišćenje se većinom izjašnjavaju da među markama različitih proizvoda za čišćenje nema velikih razlika, ali ipak radije kupuju domaće proizvode za čišćenje nego strane. O

proizvodima se informiraju putem TV reklama koje ih usmjeravaju što bi novo mo-gli isprobati. Korisnici uni-verzalnih proizvoda za čišće-nje u kućanstvu uvijek imaju puno različitih proizvoda za čišćenje u svom domu, s tim da im je važnije da je taj proizvod univerzalan, a ne da je prilagođen za čišćenje određene površine.

VODEĆI BRENDOVIHeavy korisnicima univer-zalnih sredstava za čišćenje, tj. onima koji ih koriste 2-3 puta tjedno i više, marka proizvoda koji koriste je nešto bitnija nego medium i

Već dugo se nije pojavio novi brend koji bi ozbiljno ugrozio lidere ove kategorije

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

Domestos

54,3%

36,1%

70,4%

68,9%

61,1%

88%

54%

37%

26%

14%

5,1%

Arf

52,7%

39%

63,8%

61,7%

61,2%

87%

53%

33%

21%

11%

4,3%

39%

54,3%

70,4%

68,9%

61,2%

88%

54%

37%

26%

14%

5,5%

BRANDpiramide - TOP 2 brenda univerzalnih sredstava za čišćenje, 2013.

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Domestos 54

Arf 51

Ajax 47

Sanitar 44

Pronto 42

light korisnicima, koji navode kako im je marka proizvoda malo bitna ili čak nebitna. Razina korištenja (“usage”) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. U kategoriji univerzalnih proizvoda za čišćenje vodeći

brend je Domestos koji ko-risti 37% potrošača u dobi od 15 do 64 godine, što se promatrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodatno penje na gotovo 57% potro-šača koji koriste ovaj brend. Odmah iza vodećeg brenda se nalazi Arf kojeg koristi oko trećine populacije. Među top 5 brendova po učestalosti se korištenja također nalaze Sanitar, Ajax i Pronto s otpri-like podjednakim postotkom korisnika koji se uz određene oscilacije kroz godine nije značajno mijenjao. U 2012. godini Sanitar se probio ispred Ajaxa i nastavlja držati poziciju trećeg brenda kate-gorije i tijekom 2013. godine.U Bosni i Hercegovini prva dva brenda po razini korište-nja su također Arf i Dome-stos, samo sa zamijenjenim pozicijama u odnosu na Hrvatsku (Arf prvi, Dome-stos drugi), dok je u Srbiji, uz Domestos, vodeći brend na tržištu univerzalnih sredstava za čišćenje Cif koji je u Hr-vatskoj, primjerice, značajno slabije korišten.

BRANDscore LJESTVICAKombinacijom svih najvažni-jih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine, (od poznavanja brenda, ko-rištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i

sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje us-poredbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore tako uspoređuje brendove unutar kategorije univerzalna sredstva za čišćenje i pokaza-telj je snage na tržištu. Pro-matranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom

marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijed-nosti pa se tek uzimanjem u obzir svih

pokazatelja može dobiti prava slika stanja na tržištu. Prema BRANDscore-u, Domestos i Arf su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji uni-verzalnih sredstava za čišćenje, a slijede ih Ajax, Sanitar i Pronto. Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioral-ni odnos potrošača prema brendu te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, Ajax ima ipak nešto bolju poziciju nego kada proma-tramo samo rezultate koje postiže na razini korištenja. Kategorija univerzalnih sredstava za čišćenje drži stabilan trend kroz zadnjih nekoliko go-dina. Nisu zamjetne velike promjene u postotku korisni-ka kategorije niti u postotku kori-snika top brendo-va. Isto tako, dugo se nije pojavio novi brend na tržištu koji bi ozbiljno ugrozio li-dere ove kategorije. Hoće li se nešto promijeniti znat ćemo kada dođe vrijeme za proljetno čišćenje sljedeće godine.


75% korisnika kategorije čine

Potrošači radije kupuju domaće proizvode za čišćenje nego strane

Jelena JakšićProduct Manager, Ipsos Puls

žene


Sredstva za čišćenje – category management

POJEDNOSTAVITI izbor i izlaganje

Kod ove kategorije najbitnije je osigurati grupiranje proizvoda prema njihovoj namjeni kako bi kupci lakše našli grupu proizvoda koja zadovoljava specifičnu potrebu

Proljeće nam kuca na vrata pa se i naši do-movi polagano bude iz zimskoga sna. To je

znak za posebnu pozornost trgovaca jer će uskoro kupci zakucati na vrata trgovina u potrazi za sredstvima za čišćenje kućanstva. Stoga je dobro znati osnovne smjer-nice o izgledu police i nači-nu izlaganja ove kategorije proizvoda.

GRUPIRANJE PROIZVODA Promatramo li poziciju ove kategorije u trgovinama, uobičajeno je nalazimo u dijelu prodavaonice gdje se izlažu neprehrambeni proi-zvodi koji su mahom vezani uz kućanstvo. Često ih nala-zimo u društvu deterdženata

za pranje rublja, omekšivača i oplemenjivača rublja, de-terdženata za pranje posuđa, osvježivača zraka, insekti-cida, odvlaživača prostora itd. Velik broj različitih pro-izvoda koji se zbog svojih specifičnosti zadržavaju u asortimanu te nejasna defi-nicija pojedinih segmenata, najveće su poteškoće s koji-ma se trgovci i proizvođači susreću prilikom definiranja

izgleda police ove kategorije i pozicioniranja proizvoda. Kupci se također teže snala-ze ispred ove kategorije zbog slabo naglašenih ili vizualno neprepoznatljivih blokova proizvoda. Stručnjaci iz in-dustrije zbog toga poručuju

da je u slučaju ove kategorije najbitnije osigurati grupiranje proizvoda prema njiho-

voj namjeni kako bi kupci lakše našli grupu proizvoda koja zadovoljava specifičnu potrebu. Tako proizvode možemo podijeliti u sljedeće grupe:

1. Univerzalna sredstva za čišćenje2. Abrazivna sredstva za čišćenje3. Sredstva za čišćenje kupaonice4. Sredstva za

otklanjanje kamenca5. Sredstva za čišćenje kuhinje6. Sredstva za čišćenje stakla7. Sredstva za čišćenje wc školjki8. Sredstva za

osvježavanje wc školjki9. Sredstva za čišćenje podova10. Sredstva za čišćenje namještaja11. Sredstva za čišćenje tepiha12. Ostala sredstva za čišćenje kućanstva

USMJERAVANJE KUPACA Udio spomenutih segmenata u kategoriji može poslužiti kao osnova prilikom defini-ranja prostora koji će se do-dijeliti pojedinim segmen-tima na policama velikih formata (hiper i supermar-keti). Osim ove osnovne se-gmentacije prema namjeni, unutar pojedinih segmenata (univerzalna sredstva i sred-stva za čišćenje kupaonice)

Dodatna navigacija kupcima pomaže pri snalaženju i donošenju odluke

Primjer planograma s horizontalnim blokovima i grupiranjem proizvoda prema namjeni

Abrazivna sredstva za čišćenjeUniverzalna sredstva za čišćenjeSredstva za čišćenje kupaoniceSredstva za otklanjanje kamencaSredstva za čišćenje kuhinjeSredstva za čišćenje staklaMaramice za čišćenje

Sredstva za čišćenje wc školjkiSredstva za osvježavanje wc školjkiSredstva za čišćenje podovaSredstva za čišćenje namještajaSredstva za čišćenje tepihaOstala sredstva za čišćenje kućanstva

važno je također grupirati proizvode prema tipu paki-ranja (šprice, boce), a zatim i prema brendu. Segment koji se svojom specifičnošću ističe, a bilo bi ga dobro

izdvojiti neovisno o ostalim segmentima, su maramice za čišćenje. Ovaj se segment već unatrag nekoliko godina značajno razvija, a također bilježi i kontinuiran rast koji je u 2013. (+3,5% vrijedno-sno gledano) ipak usporio u odnosu na godinu prije. Promatraju li se rezultati Nielsenovih mjerenja, pa-nel maloprodaje kategorije sredstava za čišćenje ku-ćanstva na ukupnom tržištu

Hrvatske u 2013. u odnosu na 2012. bilježi pad prodaje (-1,6% vrijednosno, -1% količinski). Jedini segmenti koji bilježe rast u promatra-nih godinu dana su sredstva

za čišćenje kuhinje (+18,7% vrijednosno i +23,7% količinski) i sredstva

za odstranjivanje kamen-ca (+5,9% vrijednosno i + 6,4% količinski). Stoga se ove segmente preporučuje dodatno naglasiti kako bi se iskoristio njihov potencijal. Iako su poteškoće kategorije sredstava za čišćenje ku-ćanstva prilično naglašene i kategorija pokazuje trend pada, još uvijek se u trgo-vinama vrlo rijetko može vidjeti dodatna navigacija koja bi kupcima pomogla

pri snalaženju i donošenju odluka jednom kada se nađu ispred same kategorije u trgovini. Ulaganja vezana uz dodatnu navigaciju relativno su niska jer se uglavnom radi samo o tisku materijala, a značajno bi mogla prido-nijeti lakšem raspoznavanju blokova proizvoda (segme-nata). Ova kategorija pruža i mogućnost usporednog izlaganja pa se tako u blizini mogu izlagati i proizvodi poput spužvi, krpa, rukavi-ca, brisača, četki, kanti itd. Na ovaj se način dodatnom kupnjom može povećati prosječna košarica pri čemu kategorija dodatne opreme za čišćenje istodobno može biti i dobra prilika za izgrad-nju profitabilnosti.

Sredstva za čišćenje – category management količinski rast sredstava za čišćenje kuhinje

Krešimir ŠtivičićMerchandising Services Manager,

Nielsen

+23,7%Vrijednosni tržišni udio segmenata u velikim formatima(hiper/supermarketi u 2013. godini)Univerzalna sredstva za čišćenje Sredstva za čišćenje kupaonice

31,6%

Sredstva za osvježavanje wc školjki

30,2%Sredstva za čišćenje stakla

6,8%Abrazivna sredstva za čišćenje

6,7%Ostala sredstva za čišćenje kućanstva

6,1%Sredstva za čišćenje wc školjki

4,9%

Sredstva za čišćenje namještaja

3,5%Sredstva za čišćenje podova

3,3%Sredstva za otklanjanje kamenca

3,1%Sredstva za čišćenje kuhinje

2,4%Sredstva za čišćenje tepiha

1,4%

Preporučuje se dodatno naglasiti sredstva za odstranjivanje kamenca te čišćenje kuhinje


Strategija poslovanja

Godina 2014. nam je ne tako davno bila Nova godina i osjetili smo barem maleni da-šak optimizma, dobrih želja,

nazirala se poneka nada u bolje su-tra, a evo tek što je počela kao da se već vratila u stare šablone, samo još potrošenije i sumornije. Budući da sam i sama ovih zadnjih par mjeseci prolazila kroz neke promjene, evo javno priznajem kako sam nekoliko puta kliznula u stare šablone, poznate misli - zonu komfora. Ali, srećom sam imala dovoljno snažan motiv, a uz sebe drage ljude, one koji me dovoljno cijene da su prema meni iskreni i s kojima mogu ozbiljno, ali i otvoreno razgovarati. Ponekad su mi misli i odluke koje sam morala donijeti bile (pre)teške, činilo mi se nekako lakše ne reagirati ili se minimalno mijenjati, međutim, budna sam sanjala i puštala ideje neka lete, dozvolila optimizmu da me obuzme, usudila se analizirati, preispitivati, komunicirati i tražiti sa-vjete, vjerovati kako može i treba biti bolje, planirala sam i odlučila u nove

izazove krenuti novim rješenjima.Naravno, smatram kako stara iskustva te naučeno i usvojeno znanje treba maksimalno primjenjivati, ali ih je svakako potrebno prilagođavati no-vim okolnostima, osvježavati novim idejama i tražiti rješenja prilagođena novim izazovima.

PROMJENA NIJE IZBORGodinama promatram i radim vla-stite analize tržišta, a mnoge među njima ukazuju na stalne, brze, brojne i česte promjene kojima naprosto ne možemo pobjeći. Čak i ako se mi odlučimo ne mijenjati, a koliko

vidim i danas su na tržištu brojne tvrtke koje se ponašaju i pokušavaju poslovati kao prije nekoliko godina, svijet oko nas se mijenja i zasigurno će nas promjene dočekati iza ne-kog ugla. Odnosno, ako želimo biti

iskreni sami sa sobom, moramo priznati da smo se i mi manje ili više promijenili u zadnjih nekoliko godina. E sad, ako promatra-mo svoje osobne navike kupovine, konzumiranja me-dija ili bilo kojeg drugog proizvoda i usluge, vjerujem da se velika većina slaže kako u zadnjih nekoliko godina imamo nove navi-ke, odnosno da smo napustili neke stare. Mnogi među nama su gotovo stalno ili vrlo često “on-line”, većini potrošača je normalna interaktivna komu-nikacija s oglašivačima, redovito idemo na tražilice i društvene mreže potražiti informacije o proizvodu ili usluzi koja nas interesira, a svakako

se i veliki broj nas potrošača upušta u aktivnu komu-nikaciju s oglaši-vačima. Kao po-

trošači smo postali dosta razmaženi pa nekako pod normalno očekujemo da oglašivačke informacije budu pri-lagođene nama, relevantne i plasira-ne u pravo vrijeme, dakle baš kako i kada nama to odgovara. Naravno, svi

NOVI IZAZOVI, a stara rješenja

Nada FinderleDarna d.o.o. Zagreb

Stara iskustva te naučeno i usvojeno znanje treba maksimalno primjenjivati, ali ih je svakako potrebno prilagođavati novim okolnostima, osvježavati novim idejama i tražiti rješenja prilagođena novim izazovima

Marketinške aktivnosti trebaju biti prilagođene novim uvjetima poslovanja


volimo individualno rješavanje naših problema i potreba, očekujemo brzu uslugu, kvalitetu i dakako onu korist koju brend komunicira u svojim marketinškim aktivnostima.

ZAHTJEVNI POTROŠAČZanimljivo je promatrati kako vodeći ljudi u kompanijama, iako se slažu da i sami funkcioniraju poput navede-nog potrošača, kada trebaju donijeti strateške odluke pri čemu su posebno zanimljive one odluke pri postavlja-nju marketinške strategije, najednom mijenjaju pogled na tržište i nerijetko

za nove izazove nude stara ili mini-malno promijenjena rješenja. Mislim kako je ključno pitanje možemo li se i kako prilagoditi te kako si možemo pomoći u ostvarenju željenih po-slovnih ciljeva, unatoč novim i težim poslovnim okolnostima? Budući da su primjetne velike promjene u navi-kama i odnosu snaga na relaciji ogla-šivač – potrošač, vjerujem da napro-

sto moramo ponuditi promijenjene, prilagođene ili nove aktivnosti i rje-šenja. Današnji potrošači se povezuju s brendom, žele primamljivost, inte-

rakciju, otkrivati i istraživati o oglaši-vaču, a ne žele velika obećanja, fraze, manipuliranje i upadanje u njihov svijet kada to oglašivaču odgovara, nego naprotiv - potrošač želi relevan-tnu informaciju upravo u terminu kada njemu ta informacija treba. U današnjim novim tržišnim okolnosti-ma kada su i potrošači i oglašivači

opterećeni krizom, nedostat-kom vremena i smanjenim

budžetima, a istovremeno očekivanja rastu, greške

se plaćaju skuplje, a odnosi na relaciji

potrošač-oglašivač iz dana u dan se mijenjaju. Prema svježim istraživanjima iz 2013. godi-ne, u prosjeku se oko 95% hrvatskih potrošača informira prije nego obavi kupnju,

bez obzira ku-puju li proizvod

ili uslugu, a pri tome koriste čak

četiri do pet izvora informiranja koji im

pomažu u njihovom kupovnom procesu. Sam

proces kupovine od početne stimulacije i informiranja do

same kupnje i iskustva nakon toga naprosto se mijenja. Potrošači su sve

racionalniji, sve češće se pitaju koji su im proizvodi ili usluge stvarno po-trebni te koje će dodatne vrijednost od toga dobiti i, naravno, koliko su za to spremni platiti. Zahvaljujući inter-netu ponuda je postala transparentna

i globalna, a često nam konkurent nije samo tvrtka u našem gradu ili zemlji, nego je i konkurencija posta-la globalna. U nekim kategorijama

proizvoda više od tri četvrtine potrošača koristi internet kako bi pronašli proizvod koji im se sviđa, i nakon što

pronađu ono što žele kupiti, odu u trgovinu kako bi kupili proizvod.

PRILAGOĐENI PRISTUPČesto me klijenti pitaju možemo li si i kako si možemo pomoći u ovom sve kompleksnijem tržišnom okruženju postići dobre poslovne rezultate. Moj odgovor je naravno – možemo. Kako? Pa zapravo dosta jednostavno, ako smo otvoreni za nove prilike i nove mogućnosti, ako poznajemo navike i promjene naših potrošača, konkurenci-je, medijske scene i drugih za naše po-slovanje bitnih pokazatelja. Čini mi se kako u ovim novim tržišnim okolnosti-ma dolazi do polarizacije menadžera i kompanija: jedni koji i dalje uporno idu poznatim, starim, utabanim staza-ma i čude se što im se događa, a neri-jetko kukaju i žale se na (ne)ostvarene poslovne rezultate. Postoje i oni drugi koji analiziraju tržište, prilagođavaju se, prepoznaju nove okolnosti i naprosto ih koriste kao nove mogućnosti, traže i koriste nove načine poslovanja, budu tamo gdje i kada ih potrošač očekuje, a konkurencija još nije stigla. Ovi drugi vrlo često ostvaruju željene poslovne planove i hrabro planiraju nove poslov-ne izazove. Ako pratimo nove trendove i želimo se približiti potrošačima, na-meće se dosta jednostavan zaključak, a to je da velike, srednje kao i male tvrtke trebaju svoju ponudu usluga i proizvo-da približiti i prilagoditi potrošačima te ju učiniti vidljivijom na internetu, tako da ih potrošači mogu pronaći i informirati se o njihovoj ponudi kada, kako i gdje oni to žele. Očito živimo u

vremenu kada marketinške aktivnosti, ako nemaju kvalitetno postavljenu stra-tegiju, a koja je bazirana na najnovijim podacima o

tržištu i koja mora imati detaljno razra-đenu digitalnu strategiju, naprosto nisu prilagođene današnjim novim uvjetima poslovanja. Nove tržišne okolnosti donose nove izazove i nove prilike, ali i traže nova rješenja.

U današnjim kriznim okolnostima na tržištu greške se skupo plaćaju

Odnosi na relaciji potrošač-oglašivač iz dana u dan se mijenjaju

čak hrvatskih potrošača se informira prije nego obavi kupnju95%


Vizualni identitet

Podizanje kvalitete i cjenovnu atraktivnost pratio je i vizualni dizajn pakiranja pa se danas teško može prepoznati razlika između brendiranih i private label proizvoda

Trgovačke marke su na hrvatskom tržištu u proteklih 15 godina, kada su se prvi put

pojavile, prošle dugačak put, kako po udjelu u asortimanu praktično svih trgovačkih lanaca, tako i po kvalitativnoj segmentaciji po kojoj sve više bacaju rukavicu etabliranim proizvođačkim brendovima. Prema posljednjim procje-nama, udio trgovačkih marki na hrvatskom maloprodaj-nom tržištu premašuje 20 posto, što je značajna pene-tracija, ali još uvijek dvostru-ko manje u odnosu na stanje na razvijenim tržištima. Me-đutim, trend je prepoznatljiv i kontinuirano pozitivan pa se tako iz godine u godinu sve više proizvoda trgovač-kih marki može pronaći na

policama trgovina. Široka ponuda ne obuhvaća samo osnovne prehrambene pro-izvode, već i brojne linije neprehrambenih kategorija, od sredstava za čišćenje kućanstva, kozmetičkih pro-izvoda, sredstava za osobnu higijenu, higijensko-papirne konfekcije itd. Pored osnov-nih linija, brojni trgovci slije-

de i svjetske trendove te su u svom asortimanu ponudili i proizvode premium kvalitete, za razliku od početaka razvo-ja ovog asortimana kada je cijena bila glavni argument

koji je komunicirao motiv za kupnju prema potrošačima. Cijena i kvaliteta su ključne riječi kada se govori o tr-govačkim markama. To je upravo i poruka koju listom komuniciraju svi trgovački lanci u sloganima svojih privatnih robnih marki: ide-alan omjer cijene i kvalitete. Dok su po svojoj kvaliteti

trgovačke marke izazov za brendove, svojim cijena-ma konkurira-ju diskontima te su, može se

reći, mamac za kupce koji u kriznom vremenu itekako razmišljaju gdje i koliko po-voljno obaviti svakodnevnu kupnju. Osim ova dva nave-dena parametra, trgovačke

marke su s vremenom evolu-irale i u dizajnerskom smislu. U počecima se proizvod trgovačke marke mogao do-sta jasno prepoznati na polici te se ne bi baš moglo ustvrdi-ti kako su plijenili pozornost potrošača. Ipak, podizanje kvalitete i cjenovnu atraktiv-nost pratio je i vizualni diza-jn pakiranja pa se danas teš-ko može prepoznati razlika između brendiranih i private label proizvoda. Dizajnerska rješenja uglavnom prate ra-nije ustanovljenu vizualnu komunikaciju pripadajućih trgovačkih lanaca uz kori-štenje veselih boja kao što su crvena, zelena ili žuta, dok su imena koncipirana s čvrstom poveznicom na tvrtku, poje-dinu robnu grupu proizvoda ili njihovo porijeklo.

Po kvaliteti trgovačke su marke izazov za brendove, dok cijenom konkuriraju diskontima

DIZAJN NA TRAGU cijene i kvalitete

I ne zaboravi ...


trgovačke marke za brendove i diskontne proizvodeizazov

Clever trgovačka marka registrirana je 1999. godine te je bila prva privatna

trgovačka marka koja se pojavila na hrvat-skom tržištu. Samo porijeklo naziva je engleska riječ “clever” (pamet, pametno), što u ovom kontekstu predstavlja “pa-metnu kupovinu”, “pametan izbor”, gdje kupac dobiva najviše za svoj no-vac. Marka Clever koncipirana je na način da kupcu bude bliska u svim aspektima – proi-zvodi su pametan izbor, čistih linija, fokusirani i jasni, a kupcu daju osjećaj mudre odluke i kupovine proizvoda

visoke kvalitete po praktično diskontnoj cijeni. Trenutno pod ovom trgovačkom

markom Billa ima oko 400 proi-zvoda u svim robnim grupama.

Tamno plavi logo Clever na bijeloj pozadini izrazito

je vidljiv i upečatljiv, daje dojam jasnoće i

čistoće te ga kupci vrlo lako uočavaju u prodajnom prostoru. Na hrvatskom tržištu slogan trgovačke marke Clever je – “Najjeftinije u Billi”, koji s kupcima ko-municira obećanje brenda – provjerenu kvalitetu po diskontnoj cijeni. Uz Clever, Billa u svom asortimanu nudi i druge li-nije pod trgovačkom markom. Linija MY

obuhvaća kozme-tičke

proizvode i sredstva za

osobnu higi-jenu, BILLA je trgovačka marka pre-hrambenih proizvoda, a liniju svježih salata obuhvaća trgovačka marka Chef

Menu.

Trgovačka marka K plus na policama se Konzuma prvi put pojavila 2001.

godine. Slovo K u nazivu je poveznica s imenom Konzum, a plus je poveznica s benefitom koji pružamo našim kupcima, dakle kvalitetu više u odnosu na ponuđenu cijenu proizvoda, kažu u tom trgovačkom lancu. Pod sloganom “Garantiramo zado-voljstvo ili Vam vraćamo novac” u asortimanu K plus trgovačke marke kupci mogu pronaći više od 1.300 proizvoda. Iz Konzuma navode kako se proizvodnja K plus proizvoda realizira većim dijelom u suradnji s domaćim proizvođačima. U segmentu prehrane u ponudi su K plus proizvodi, dok su u kategorijama neprehrambenih proizvoda prisutne podmarke Era (asortiman za pranje rublja), Dax (sredstva za čišćenje), Olea (higijenski i kozmetički proi-zvodi), Dentoral (za higijenu zubi i usne šupljine), Be-be (asortiman pelena i proizvoda za njegu bebine i mamine kože), ManXtre-me (brijaći aparati i sredstva za

brijanje), Natur (linija toaletnog papira i papirnatih ručnika), te Buddy i Kitty (asortiman hrane za pse i mačke). “K plus trgovačka marka apsolutni je broj 1 prema

izboru potrošača, što potvrđuje i posljed-nje Best Buy Award istraživanje po kojemu je K plus pobjednik u čak 17 od 22 ispitane kategorije”, naglašavaju iz Konzuma.

CLEVER

K PLUS


Vizualni identitet

K-Classic je privatna marka trgovačkog lanca Kaufland. Iz tvrtke ističu kako

ime ove trgovačke marke ima sve što vlastita marka treba imati: lako se čita i izgovara te je internacionalno (razumlji-vo), upućuje na “osnovne proizvode za svakodnevne potrebe” te pokazuje pove-zivanje s tvrtkom Kaufland. Pod robnom markom K-Classic na tržištu se nalazi više od 1000 proizvoda. Crvena boja je boja Kauflanda pa je i logo ove privatne robne marke u crvenoj boji. “K-Cla-ssic - to je ono pravo!”, slogan je koji prati ovu marku. Iza tog slogana stoje naša jamstva, kažu u Kau-flandu. Kao prvo: “Zajam-čena kontrola

kvalitete poznatih marki” označava da je osigurana kontrola kvalitete pozna-tih marki! Drugo: “Zajamčena kvaliteta i najpovoljnija cijena!”. K-Classic daje jamstvo najpovoljnije cijene te u Kau-flandu jamče da potrošači nigdje

drugdje ne mogu pronaći identičan pro-izvod iste kvalitete po nižoj cijeni. I treće jamstvo: “Zadovoljstvo kupca ili povrat

novca!” Proizvodi K-Classic su zajamčeno kvalitetni proizvodi. “Ako ipak niste zadovoljni, dobit ćete svoj novac natrag bez puno priče!” kažu u Kauflandu. Osim K-Classic proizvo-da, u ponudi su i stalne linije trgovačke marke pod imenima Stilla Dol-ce, Vitae D’Oro i Katy.

Splitski trgovački lanac Tommy razvio je multibranding vlastite robne marke

prema kategorijama roba pri čemu se vodi računa da naziv pojedine linije asocira na odgovarajuću robnu grupu proizvoda. U Tommyju kažu kako su kupci prepoznali kvalitetu ovih proizvoda i njihovu cjenovnu konkurentnost pa ovaj asortiman iz godine u godinu bilježi stalni porast u ukupnoj prodaji. Uku-pno imaju oko 400 proizvoda u sedam različitih linija trgovačke marke: Bondi,

Spectar, Domax, Marinero, Primax, Bella-sana i Delicato. Dizajn ambalaže, etikete i odabir boja kod ovih je linija od izuzetne važnosti. “Svakodnevno pratimo trendo-ve na tržištu, a u konačnici se odlučuje-mo za optimalan dizajn i kombinaciju boja.

Praksa je pokazala da se atraktivnija pa-kiranja bolje prodaju”, navode iz trgovca. Unutar tvrtke imaju i vlastiti studio za dizajn, a po potrebi angažiraju i speci-jalizirane agencije na području dizajna i produkcije jer, kako kažu, “određena linija proizvoda više razine kvalitete dizajnom ‘zaslužuje’ kvalitetniju prezentaciju na po-

lici”. Slogan koji prezentira privatne rob-ne marke ovog trgovca je: “Kvaliteta i

niska cijena!” - koji označava dobar omjer cijene i kvalitete.

K-CLASSIC

TOMMY

Mercator u ponudi ima ukupno 38 lini-ja i više od 1.200 proizvoda trgovačke

marke. Prva linija Mercator trgovačke marke predstavljena je prije više od 10 godina, a potom su razvijene i druge kao što su: Minute, Lumpi, Ambient, Comfort, Bonus plus, Pro magic, Bio, Premium, Pe-karna Grosuplje, Mercator i Active life. Iza loga M stoji sam naziv tvrtke Mercator kao znak povjerenja, kvalitete i dugogodišnje tradicije. Dobar dizajn je temelj uspješne prodaje proizvoda i njegovog opstanka na tržištu, kažu u tvrtki te dodaju kako kontinuirano rade na redizajnu ambalaže Mercator i Getro trgovačke marke. Pritom se prati trend boja, posvećuje se pažnja svakom artiklu te ih se prilagođava potrebama, očekivanji-ma i želja-

ma kupaca. Svojom atraktivnošću dizajn ambalaže privlači pozornost potrošača i komunicira funkciju i ideju proizvoda, kao i ukupan identitet i imidž tvrtke. Mercator trgovačka marka danas se na tržištu pred-

stavlja pod sloganom “Najbolji izbor”. Osim već navede-nih linija Mercator trgovačke marke, na policama ovog trgovca može se pronaći i Getro tr-govačku marku koja broji 600 pro-izvoda u

27 linija.

MERCATOR/GETRO

20% na hrvatskom tržištuudio trgovačkih marki


Rebranding

Svaki proizvod dođe u svoju životnu dob kada mu je po-treban rebranding baš kao i logotipu tvrtke. Što je zapravo

rebranding? Puno je teorijskih po-stavki o rebrandingu, no pokušat ću se usredotočiti na neke primjere iz prakse jer svaki rebranding nije

nužno i uspješan. Kako bi određeni proizvod prihvatilo tržište, potrebno je ostvariti emocionalnu konekciju tog proizvoda s kupcem. Naime, kupac će zahvaljujući informaciji dobivenoj putem oglašivačkih kam-panja i promotivnih aktivnosti dobiti informaciju o proizvodu. U tom trenutku ključno je da se rodi ljubav na prvi pogled, tj. da kupac uzme u ruke naš proizvod. Naravno, ovdje se fokusiram na proizvode i robu široke potrošnje. Kupac će prvo vizualno prihvatiti proizvod, kupuje ga zbog potrebe, a

nakon toga se stvara navi-ka. Brend započinje svoje emocionalno putovanje, a ako zbog svoje funkcionalno-sti, svog okusa ili dizajna zado-volji potrebe kupca, ta će ljubav dugo trajati.

VAŽNOST DIZAJNAPrvi korak rebrandinga je upra-vo dizajn. Trendove nameću određene skupine ljudi, kako u umjetnosti, tako i u bren-diranju, te zbog toga u re-brandiranju ključnu ulo-gu ima upravo dizajn. Prilikom odabira dizajna, savjetujem Vam da osim

PONOVNO rođenje brenda

Danijel KoletićApriori komunikacije

Proces rebrandinga će vam uzeti vrijeme, energiju i novac, ali će istovremeno motivirati ljude unutar kompanije te povesti vaš proizvod i kompaniju u budućnost

Rebranding se ne treba gledati kao trošak, nego kao investicija


dobrog dizajna, vodite brigu i o ener-giji dizajnera i njegovog tima jer di-zajneri katkad ne razumiju dovoljno dobro funkciju prodaje i svih procesa

s kojima se vaš brend susreće na putu od grafičkog dizajna pa do polica. Odabir boje, tipografija i arhitektura dizajna čine glavnu karakteristiku re-

brandinga. Neki bren-dovi u prehrambenoj

industriji iskoristit će rebranding u istom tre-nutku kada će mijenjati recepturu, neki zbog dizajna koji nije pri-

hvatljiv vremenu i trenutku u kojem živimo. Na rebranding se ne treba gledati kao trošak, nego kao investi-ciju. Nažalost, nekad nas loša priča ili kriza natjera na proces rebrandinga, međutim, isti se javlja i kada nastupi zasićenje. Proces rebrandinga će vam uzeti vrijeme, energiju i novac, ali će istovremeno motivirati ljude unutar kompanije te povesti vaš proizvod i kompaniju u budućnost. Najveći izazovi s kojima se susreću brendovi široke potrošnje su trgovačke marke jer su maloprodajni lanci ocijenili da je pravi trenutak za napad na potro-šače. Izvorni brendovi našli su se ugroženi, a na policama se nalazi iz kvartala u kvartal sve više proizvoda tr-govač-

kih lanaca. Neki od tih

proizvoda su ostali “krutog di-

zajna”, jednostavno psihološki dovode kup-

ca u kategoriju percepcije siromaha u redu dok čekate

na blagajni, međutim sve se više pojavljuju, unutar različitih ciljnih

skupina, kao što su ekologija i koz-metika, proizvodi u čiji su dizajn tr-govački lanci uložili ozbiljna sredstva.

RAZLOZI REBRANDINGANeki proizvođači, u cilju da zadrže profit, iskoristili su proces rebrandin-ga kako bi smanjili količine, možda i snizili cijene proizvoda. Pitanje rebrandinga ne nameću više proizvo-đači, nego trendovi i potrošačke na-vike koje se euforično mijenjaju zbog novih medija i digitalnog pristupa kupovini. U tome prednjači sektor prodaje avio karata i turističkih aran-žmana, gdje nastaju generacije koje

će kupovinu obavljati on-line dok ne dođe trenutak robotike kada ćemo u budućnosti u naše domove dobivati namirnice na neki drugi način. Za rebranding je jako važan dizajn koji je prilagođen on-line komuniciranju. Brend mora biti podsvjesno prisutan u percepciji potrošača kroz sva četiri godišnja doba. Ako se osvrnemo na praktično tržište, stvaranje novih brendova i rebrandinga dosad su učinile Podravka, Atlantic grupa, Perutnina Ptuj, Soko Štark, te gotovo svi proizvođači iz pivarske industrije i proizvoda za osobnu higijenu. Ne-uspjesi u lansiranju brendova nastaju ako se usredotoči samo na kreativno razmišljanje odjela za razvoj proizvo-da kako bi se stvorili novi udjeli na tržištu i ostvario profit, a istovreme-no se zaboravi na proces istraživanja tržišta. Ključni model su fokus grupe. Kada završite s dizajnom i receptu-rom svog novog okusa, investirajte sredstva i testirajte u različitim skupi-nama svoje ciljne skupine potrošača. Analizirajte što osim vas i dizajnera misle i vaši kupci o proizvodu koji ćete im za nekoliko mjeseci predsta-viti na policama. Neki brendovi to izbjegavaju zbog poslovne politike ili smanjenja troškova. Teško je priznati neuspjeh, ali i hrvatsko tržište ih je imalo. Ponekad se neuspjeh jednog brenda pokušava promijeniti kroz rebranding, što je možda najpopular-niji proces kod proizvođača deterdže-nata. U svakom slučaju, zapitajte se jeste li spremni na rebranding. Ne oklijevajte previše, ali dobro razmis-lite kada se odlučite na ovaj korak.

Moj savjet vam je da okupite što više stručnjaka s istog područja. Različiti pogledi mogu donijeti različite ideje, važno je da se u tom procesu vodite etičkim načelima jer ponekad u pro-cesu rebrandiranja kompanije znaju uzeti ideju od jedne agencije te je implementirati na tržištu s idejom od druge. Rebranding ne znači samo biti u trendu, rebranding ponekad znači ponovno rođenje.

dizajn prvi korak rebrandinga

Pitanje rebrandinga ne nameću više proizvođači, nego trendovi i potrošačke navike

Odabir boje, tipografija i arhitektura dizajna čine glavnu karakteristiku rebrandinga


Intervju

Bez socijalnog dijaloga nema društvenog napret-ka. Europa je to odavno i shvatila i prihvatila, ali očito ne i ova hrvatska vlast koja se pri tome zaklinje u svoju europsku

opredijeljenost i njegovanje europ-skih vrednota, navodi Sever.

Krenemo li s pitanjem o maloprodaji zapravo ćemo se dotaknuti svih gospo-darskih pokazatelja, od kretanja BDP-a pa do broja nezaposlenih, realnih plaća radnika i drugih elemenata koji određuju kupovnu moć stanovništva i rezultiraju trendovima u potrošnji. U kakvoj je poziciji današnji hrvatski potrošač te očekujete li u nekom skori-jem periodu okretanje ovih negativnih trendova nabolje?Na žalost, hrvatski je potrošač već dugi niz godina u izrazito teškoj situ-aciji. Pokazatelji govore kako redoviti

mjesečni obiteljski prihodi nisu do-voljni za pokriće redovitih mjesečnih troškova. Zbog toga je potrošač prisi-ljen mijenjati svoje potrošačke navike i na kraju se čak i odricati puno toga. I u onim “boljim” godinama (2007. i 2008.) prosječan građanin nije imao dovoljne prihode za pokriće redovi-

tih, a kamoli izvanrednih troškova. No, tada je nedostatak potrebnih prihoda nadoknađivao zaduživanjem. Gospodarstvo je bilježilo rast, projek-cije i predviđanja bili su dobri, otva-rala su se nova radna mjesta, smanji-vala se nezaposlenost, očekivanja od sutrašnjice bila su dobra – računalo se na sigurnost radnog mjesta, na

stabilnost pa i rast prihoda. Pri svemu tome kamate su bile povoljne, krediti lako dostupni... Građani su koristili stambene kredite, kredite za kupnju automobila, kredite za poboljšanje uvjeta stanovanja, kupovali kućanske aparate i tehničke uređaje, na raspro-dajama kupovali puno toga što im taj čas nije bilo nužno potrebno, ali je bilo povoljno. Dizali su se namjenski i nenamjenski krediti, “provlačile” kartice, “odlazilo” u dozvoljene pa i nedozvoljene minuse po tekućim računima. Cvala je potrošnja. A onda, u krizi, preokret – poskupjela su zaduživanja rastom kamata, od 31. prosinca 2008. do 31. prosinca 2013. godine izgubljeno je više od 180 tisuća radnih mjesta, a neza-poslenost i dalje raste. Tako je broj nezaposlenih sada veći od 382 tisuće, a s 31. siječnjem 2014. broj građana koji su zbog nemogućnosti podmi-rivanja svojih obveza blokirani i pod

RADNICI BI HTJELI BITI

POTROŠAČI, A NE POTROŠNA ROBA

U uvjetima višegodišnje krize i posljedičnog pada kupovne moći teško je očekivati pozitivne pomake u potrošnji građana. To je svima jasno, ali ne i Vladi RH čija politika

ima za cilj povećanje potrošnje i oporavak gospodarstva tako što će novom zakonskom regulativom tretirati radnike kao potrošnu robu, kaže Krešimir Sever, predsjednik

Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS)

“U zadnjih pet godina izgubljeno je više od 180 tisuća radnih mjesta”


pokrivenost troškova života prosječnom plaćom

ovrhom premašio je 307 tisuća. Po-grešna gospodarska politika odricanja od potrošnje rezultirala je logičnim smanjenjem potražnje, smanjenjem proizvodnje, smanjenjem potrebe za radnicima i, logično, zatvaranjem i gubitkom radnih mjesta i to gotovo isključivo u privatnom sektoru. Vla-da je “radi ravnoteže” posegnula za rezanjem plaća i materijalnih prava zaposlenih u javnom sektoru. Zbog neke “kvazipravednosti” tako je do-datno umanjen potrošački potencijal u zemlji i “dolilo se ulje na vatru” produbljenja krize. Naime, kad je već umanjen potrošački potencijal privat-nog sektora, onda potrošački poten-

cijal još kako tako održava javni, koji uz svoje potrošačke mogućnosti ipak kupuje, plaća razne robe i usluge koje nudi privatni sektor. Kad se javnom sektoru te mogućnosti umanje, a pri-vatnom su sektoru smanjene već rani-je, tada se naravno izravno utječe na smanjenje potražnje pa je to dodatni

udar na privatni sektor. Tako se samo još podupire negativna spirala u koju

smo gurnuti. Na žalost, nema nekih pozitivnih naznaka koje bi upućivale na promjene ovih negativnih tren-dova, pa nema ni nekih pozitivnih očekivanja, a kad ona izostaju onda to izravno utječe i na potrošački optimi-zam pa time i na samu potrošnju.

Nezavisni hrvatski sindikati dugi su niz godina radili izračun sindikalne košarice osnovnih troškova hrvatskih obitelji. Što je s tim projektom danas te koliki dio životnih troškova hrvatska obitelj može pokriti svojim mjesečnim prihodima?Nezavisni hrvatski sindikati prestali su raditi izračun hrvatske sindikalne košarice jer ju je pregazilo vrijeme. Zadnji je popis sta-novništva potvrdio kako Hrvatska nije zemlja s prosječno četveročlanom već tročlanom obitelji. Košarica se temelj-no računala za če-tveročlanu obitelj. Promijenili su se i struktura košarice, potrošačke navike i realne mogućno-sti. Budući da je košarica ozbiljan

projekt koji ima za cilj realan prikaz stanja, jednostavno smo procijenili kako ona u puno činitelja više ne odražava stvarno stanje i da su nužne promjene. Cijeli koncept nove košari-ce je završen, čekaju nas još konzulta-cije i razgovori sa stručnjacima – nu-tricionistima, energetičarima... Zbog

raznih tekućih obveza neprekidno odgađamo novu košaricu za sljedeće razdoblje i pomičemo termin. Budući da za sebe interno radimo izračune možemo govoriti o pokrivenosti minimalne košarice prosječne četve-ročlane obitelji s prosječnom plaćom koja pokazuje kako se standard hr-vatskih građana još više srozao. Dok se ranije ta pokrivenost kretala oko 80%, danas je ona još niža i kreće se nešto iznad 76%, a kako su krediti i ostali oblici zaduživanja poskupjeli, tako ih građani manje koriste i za “popunjavanje rupa” pa nedostajuća sredstva pretežito nadoknađuju unu-tarnjom preraspodjelom troškova i odricanjem.

I dok se u nekim zemljama po ulasku u EU dogodio značajan pad maloprodaj-nih cijena u trgovinama, svjedoci smo da to u Hrvatskoj nije bio slučaj. Kako gledate na taj pokazatelj, odnosno treba li nas sve zabrinuti izostanak bilo kakvog pozitivnog efekta na opće gos-podarstvo, pa shodno tomu i kupovnu moć građana, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju?Hrvatska je, za razliku od zemalja koje su se priključile u dobrim vreme-nima, ušla u EU u vremenu duboke gospodarske i socijalne krize zbog čega taj ulazak po građane nema tre-nutno neke zamjetne pozitivne učin-ke. U uvjetima sažimanja gospodar-stva u EU, to se neminovno moralo odraziti i na hrvatsko gospodarstvo. I

ovakvom gospodarstvu kakvo jest, u nekim bi dobrim godinama taj ulazak svakako značio poticaj. No, u teškim europskim i svjetskim godinama logično je da gospodarstvo, koje ima probleme i u dobrim vremenima, ne samo stagnira nego i pada. Uza sve to, kupovna moć građana nije dobra, dapače još se više ruši jer nije došlo do rasta prihoda u obitelji, a cijene ili stagniraju ili, što je još češće, rastu. U Hrvatskoj ulaskom u EU nije došlo ni do najavljenog i očekivanog pada maloprodajnih cijena. Pojeftinjenja su se doista dogodila tek sporadično i

“U pripremi je novi koncept izračuna sindikalne košarice”

“Hrvatska više nije zemlja s prosječno četveročlanom nego tročlanom obitelji”

Krešimir SeverNezavisni hrvatski sindikati (NHS)

76%


Intervjuto u pravilu onih artikala i proizvoda koji su nas najavama smanjenja cijena mamili s reklamnih plakata trgovač-kih lanaca prije ulaska u EU.

Novi Zakon o radu, kao jedan od temelj-nih dokumenata kojim se utvrđuje ne samo radno pravo nego i širi društveni odnosi, upravo je u proceduri donoše-nja. Što su glavne zamjerke sindikata na prijedlog novog zakona?Ponajprije, ZOR uopće nije trebalo mijenjati jer je još za vrijeme pretpri-stupnih pregovora usklađen s europ-skom pravnom stečevinom, bez čega Hrvatska ne bi postala punopravnom članicom EU. Osim toga, ovakve izmjene neće doprinijeti pozitivnim pomacima ni kod jednog od razloga koje je predlagač isticao i promicao kao one zbog kojih se Zakon mije-nja – niti će privući nova ulaganja u Hrvatsku niti povećati zaposlenost i zaustaviti iseljavanje nezaposlenih

mladih niti će pripomoći izlasku Hrvatske iz dugogodišnje krize. Uz to, neće pomoći ni poslodavcima pri restrukturiranju i poslovanju a neće ni jače i bolje zaštititi radnike. Samo će dodatno obespraviti radnike i mar-ginalizirati sindikate. Očigledno je to jedina i prava svrha izmjena ZOR-a. Zbog toga sindikati i tvrde kako će, ako ovakve izmjene prođu, to značiti udar ne samo na sada zaposlene, nego i na još nerođene generacije budućih radnika. A povrh toga, sve će više biti i trajno nerođenih generacija jer će ovakve zakonske odredbe radnika staviti na milost i nemilost poslo-davcu, postaviti radnika na poziciju potrošne robe kojoj je jedina svrha postojanja rad. Dakle, radnika se ne vrednuje kao čovjeka nego kao stvar koju poslodavac upogonjuje kad mu i koliko treba. Ispada kako je svrha radnikova života rad, a ne da radnik radi kako bi lakše živio. Tako mlade generacije neće imati vremena za zasnivanje obitelji, a kamoli za ra-

đanje djece i brigu o njima. Tim će radnicima posao postati nadomjestak obitelji. Problemi se tako otvaraju na fleksibilizaciji uređenja radnog vre-mena – mogućem produljenju rad-noga tjedna do 56 ili čak 60 sati i to u ciklusima od četiri mjeseca pri čemu u jednom razdoblju (a ako poslodav-cu treba) radnik može i mora raditi duže dok će u drugom raditi kraće, a prosječno ne duže od 48 sati. Za veći broj djelatnosti dnevni se odmor (razmak između dvaju radnih dana) skraćuje na samo osam sati. Tako ispada da bi radnik u nekim danima dnevno mogao raditi i 16 sati. Pri po-slovno uvjetovanom otkazu posloda-vac više ne bi radniku prije otkaza bio dužan ponuditi drugo radno mjesto ili ga za takvo mjesto prekvalificirati i dokvalificirati (a to i tako na račun države), nego bi mu odmah mogao otkazati ugovor o radu. Drastično se želi smanjiti razina prava za radnike zaposlene u agencijama za privre-meno zapošljavanje i povećati udio toga rada na tržištu rada. Bolovanje bi ušlo u otkazni rok koji zajedno s bolovanjem ne bi smio trajati dulje od šest mjeseci. Rodilji poslodavac ne bi više bio dužan čuvati radno mjesto do povratka s rodiljnog dopusta (a dužan ga je čuvati radniku koji je postao po-litički dužnosnik pa se nakon manda-ta, od primjerice četiri godine, vraća na posao). I još puno toga. Više nego dovoljno da hrvatski građani kažu ne ovakvim zakonskim rješenjima. Uza sve to, analize govore da gdje god su se i u zemljama EU provodile reforme tržišta rada na takav ili sličan način, nisu polučile rezultate zbog kojih su najavljivane. Dapače, doprinijele su dodatnom društvenom raslojavanju.

Kako općenito ocjenjujete stupanj dijaloga u našoj zemlji? Može li se ovako bitan legislativni akt kao što je Zakon o radu donositi bez društvenog konsenzusa?Ova je vlast socijalni dijalog srušila na najniže razine i u većini ga zamije-nila javnim dijalogom putem medija. Bez socijalnog dijaloga nema društve-nog napretka. Europa je to odavno i shvatila i prihvatila, ali očito ne i ova hrvatska vlast koja se pri tome zakli-nje u svoju europsku opredijeljenost i njegovanje europskih vrednota. A so-cijalni dijalog i socijalno partnerstvo

sasvim su sigurno jedne od europskih temeljnih vrednota. Zakoni se ne bi trebali ni smjeli oktroirati i donositi bez šireg društvenog konsenzusa jer funkcioniranje svakoga pa i hrvat-skoga društva na njima počiva. Tako i Zakon o radu, donese li se bez šireg suglasja, a posebno bez dogovora sa sindikatima, može biti jedino i samo smišljeni udar na radnike, na gra-đane, na hrvatsku budućnost. Osim toga, u odnosima rada i kapitala, ka-pital nosi značajku jačega pa se javne vlasti zakonima trebaju pobrinuti za zaštitu radnika, a ne kapitala.

Kako će se novi Zakon o radu referirati na sektor trgovine na malo? Što su glav-ne novosti koje novi ZOR donosi kada je riječ o ovoj djelatnosti koja je i dosad bila kamen spoticanja vezano uz pita-nja radnog vremena, rada nedjeljom i blagdanom, prekovremenih sati itd.?Na to se pitanje, na žalost, može odgovoriti doslovce s nekoliko rije-či – pogoršat će se stanje i položaj tih radnika po svim tim pitanjima. Radno vrijeme trgovina uređeno je

“Jedina prava svrha izmjena ZOR-a je da se dodatno obesprave radnici i marginaliziraju sindikati”


broj građana u blokadi i pod ovrhom307.000

“Po ulasku Hrvatske u EU dogodila su se samo sporadična pojeftinjenja proizvoda”

Zakonom o trgovini i budući može trajati 24 sata dnevno sam poslodavac si određuje kako i koliko će raditi, pri čemu, u odnosu na radnike, treba po-štivati odredbe ZOR-a. Naime, i bez obzira i na odredbe iz važećeg Zako-na i po pitanju organizacije radnoga vremena, odnosno prekovremenoga rada, kod radnika toga sektora bilo je puno zlouporaba, prekovremenog rada duljeg od Zakonom dopuštenog,

dnevnog i tjednog odmora kraćeg od Zakonom dopuštenog pa čak i nepre-kidnog rada više tjedana za redom bez dana tjednoga odmora. Novim Zakonom o radu, kroz odredbe o organiziranju i rasporedu radnoga vremena te kroz pojednostavljenje preraspodjele radnoga vremena radnici će prema liberaliziranoj za-

konskoj podlozi biti još više izvrgnuti volji poslodavaca.

Pored toga, u proceduri je i donošenje novog Zakona o zaštiti potrošača koji će, kako se navodi, biti u potpunosti usklađen s europskom pravnom stečevi-nom. Što biste izdvojili kao najbitnije iz ovog zakonskog rješenja? Hoće li potro-šači uistinu uživati višu razinu zaštite?U prijedlogu novog Zakona o zaštiti potrošača pozitivnim se vidi jasno razlikovanje akcijskih prodaja, ra-sprodaja i sezonskih sniženja, kojim bi se dokinula različitost u postupa-nju trgovaca kojoj sada svjedočimo. Tako bi se ovim odredbama osigurala zaštita samih trgovaca, a još i više zaštita krajnjih potrošača. Naime, nesporno je dosadašnja neuređenost ovog područja pogodovala određe-nim nepoštenim postupanjima koji-ma su se potrošači varali. A onda su, zbog takvih nepoštenih i nekorektnih pojedinaca u svojim redovima, ne-rijetko trgovci općenito, kao sustav, dolazili na loš glas. Tako su, zapravo, oni pošteni i korektni prema kupcima

i poslu koji obavljaju “plaćali ceh” koji su napravili oni drugi. Također, u odnosu na uređenje pružanja jav-nih usluga pozitivnim ocjenjujemo i prijedlog prema kojem trgovac koji pruža javnu uslugu ne smije obustavi-ti pružanje te usluge, u slučaju kada je potrošač pokrenuo sudski postupak s ciljem osporavanja računa za pruženu uslugu, sve dok redovito podmiruje sljedeće nesporne račune. Ovo je važno rješenje u uvjetima postojanja velikog broja građana čiji su računi blokirani i pod ovrhama, a sve kako bi se omogućilo daljnje neometano

korištenje navedenih usluga. Sadašnji sustav “plati pa se žali” doista je dje-lovao obeshrabrujuće na potrošača za traženje sudske zaštite jer je slao po-ruku kako je u krivu i da će se teško boriti protiv sustava.

U takvoj atmosferi hrvatski građani ulaze u vrijeme Korizme, pripreme za najveći katolički blagdan Uskrs. Očekujete li da bi uskršnja potrošnja ove godine mogla biti na razini proš-logodišnje? Ukoliko raspolažete s tim podacima, možete li navesti o kojoj se procijenjenoj vrijednosti mjesečne potrošnje radi?U NHS-u još uvijek nemamo izraču-ne za uskršnju potrošnju. Bilo bi pre-rano. No, mogu se iznijeti određena predviđanja na osnovu blagdanske potrošnje za Božić i Novu godinu pa se temeljem toga može prognozirati i ovogodišnja uskršnja potrošnja. Rast nezaposlenosti i rast broja građana pod ovrhama sigurno negativno utje-če na potrošnju, ali kako Uskrs nije blagdan za koji se tradicionalno troši i na darivanje, za razliku od Božića, već se prvenstveno radi o potrošnji za blagdanski stol od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, i pod pretpo-stavkom da većini sastojaka blagdan-skoga stola ne porastu cijene u odno-su na prošlu godinu, može se očekiva-ti kako će i potrošnja u obiteljima za ovogodišnje uskršnje blagdane biti na razini prošlogodišnje.

“Prijedlog novog Zakona o radu dodatno će pogoršati i poziciju radnika u maloprodaji”


Uskršnja košarica

Hrvatska dočekuje i svoj prvi Uskrs u EU obitelji. To je novost, dok je sve ostalo po starom - kupovna moć hrvatskih obitelji i ovog će blagdana ograničavati stupanj

popunjenosti uskršnje košarice

Nismo se odmorili niti od božićne potroš-nje, a već nam je na stolu ona uskršnja.

Mnogo je onih koji u Hr-vatskoj ovako rezoniraju. Ne zato što žele, već stoga što su na to primorani zbog svoje sve manje kupovne moći. Međutim, blagdani su uvijek specifični čak i kada je potrošnja u pita-nju. Navikli smo se da u tom vremenu jednostavno moramo imati ono što se treba i mora imati pa se pritom ne obaziremo odvi-še na cijenu. U sve tanjem potrošačkom novčaniku na kraju ipak nađemo dovolj-no novca za taj izdatak jer sretna lica naših bližnjih, na kraju svih krajeva, defi-nitivno nemaju cijenu. No,

ostaje činjenica da malo tko u ovoj našoj današnjoj Hr-vatskoj, pa makar ona bila i dio EU, troši za blagdane bez razmišljanja. Mnogo se misli i premišlja, na kraju ipak kupi ono što je najvaž-nije, za Božić neki poklon, za Uskrs već neki ukras za blagdansku trpezu koja neće izostati ni ove godine, opterećujućim mislima unatoč. Eto, stiže nam i prvi Uskrs otkako smo ušli u veliku europsku obitelj. Iako se na prvu čini kako nekih znatnih promjena nema, jer nam i ove godine iz izloga vire zeko, šarena jaja i proljetni aranžmani, ova godina je ipak drugači-ja. I prije službenog ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglašavale su se prednosti otvorenog tržišta po pitanju korekcije maloprodajnih cijena do kojih je trebalo doći poradi smanjenja brojnih davanja prilikom

uvoza. Sada je utakmica u potpunosti otvorena pa, shodno tome, na policama dućana nalazimo sve više uvoznih proizvoda, a time i šunke koja je jedan od najprigodnijih proizvoda za ovo blagdansko doba. Ipak, čak i u ovo vrijeme bespari-ce hrvatski su potrošači na-klonjeni domaćim proizvo-dima na koje su godinama navikli te koji imaju svoje tradicionalno mjesto na uskršnjoj trpezi. Nije odviše zahvalno prognozirati ka-kva će potrošnja biti ovog Uskrsa, hoće li biti veća od prošlogodišnje, hoće li rasti ili padati, nekih preciznih podataka niti nema. Jedno je ipak sigurno, svako blag-dansko razdoblje donosi motiv za kupnju te, unatoč

mislima koje će doći kad to vrijeme završi, uvijek predstavlja jedan trenu-tak koji bi

htjeli produžiti na cijelu godinu, a takvo raspolože-nje potrošača proizvođači i trgovci trebali bi znati oplemeniti s prigodnim ponudama, akcijama i blag-danskim sadržajima. Uskrs je u smislu potrošnje uvijek posebno zanimljiv kada je riječ o svježim prehrambe-nim proizvodima, posebice jajima kao prepoznatljivim simbolom Uskrsa, zatim šunkom i lukom, ali i čo-koladnim proizvodima čija prigodna ponuda uvijek pridonosi atraktivnosti svake trgovine.

DOMAĆE ILI UVOZNO?Zahvaljujući dobroj i pravovremenoj pripremi proizvođača, domaćih prehrambenih proizvoda karakterističnih za blagdan-sko razdoblje ima dovoljno pa o nedostatku na tržištu ili lošijoj kvaliteti nema govora. No, činjenica je da,

Blagdanska trpeza i ovog se Uskrsa nalazi negdje između želja i mogućnosti

Prvi

UskrsEU


izvoz jaja u 2012.1,2 milijuna eurauz domaće, stoji sve veći broj stranih proizvoda što dokazuju i podaci o uvozu Državnog zavoda za stati-stiku o najčešćim namir-nicama koje se nalaze na uskršnjem stolu. Prema tim podacima, u zadnje se tri godine manja iznimka osje-ti kod luka, u čiju statistiku ulaze i poriluk i češnjak, gdje se ipak osjeti lagani pad uvoza. Tako je uvoz luka 2012. godine iznosio 6,4 milijuna eura, ali vidljiv je i pad izvoza ove namir-nice koje je 2012. godine izvezeno u vrijednosti od 115 tisuća eura. Mladog luka je iste godine uvezeno u vrijednosti od 1,1 mili-jun eura. Kod jaja se, pak, osjeti rast uvoza i izvoza pa se tako 2012. godine ovih proizvoda izvezlo u vrijed-nosti 1,2 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 8,6 milijuna eura. Šunka je najkritičnija ako se gle-da odnos robne razmjene s inozemstvom. Naime, šunka se u 2012. godini i prvoj polovici 2013. godi-

ne nije izvozila, a samo u prvih šest lanjskih mjeseci uvezli smo je u vrijednosti od 4,7 milijuna eura, dok je 2012. godine vrijednost uvoza iznosila 9,1 milijun eura. Ova situacija i ne čudi previše kada znamo da je ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju označio kraj svih

carinskih i drugih davanja za robu koja se proizvodi na području Unije. Ujedno su postali aktualni trgo-vinski sporazumi koje EU ima s trećim državama pa je hrvatsko tržište postalo zanimljivije i lakše dostu-pno za brojne proizvode. Ipak, domaći proizvođači se dobro drže jer su, uz prepo-znatljivost svojih brendova, njihovu tradicionalnu vri-jednost i povjerenje koje se gradilo desetljećima, kretanja na tržištu pozorno

pratili i reagirali uvođenjem novih i osvježavanjem po-stojećih paleta proizvoda.

IZBOR POTROŠAČAA koliko ćemo platiti naše uskršnje blagovanje? Pa prema lanjskim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi,

prosječna je veleprodajna cijena kave-znih jaja po komadu izno-sila od najvi-ših 0,96 kuna

za jaja A klase XL razreda do najnižeg prosjeka od 0,73 kune za jaja S razreda. Mladi luk se na veletržni-cama od 24. veljače do 2. ožujka 2014. kupovao za 18 kuna po kilogramu, a na tržnicama za 22,88 kuna. S druge strane, prosječna veleprodajna cijena kilogra-ma šunke, u prvih mjesec dana ove godine, iznosila je 47,30 kuna. No, unatoč spomenutim cijenama tre-ba imati na umu kako još nisu formirane krajnje cije-ne za blagdansko razdoblje i da trgovci najavljuju broj-ne akcije, među kojima će se naći prigodni proizvodi koji su neizostavan dio uskršnjeg stola. I domaći proizvođači šunke priznaju

ANKETA

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno tijekom ožujka na nacionalno reprezentativnom uzorku od 409 građana starijih od 15 godina, pokazalo je da će gotovo 60% građana štedjeti pri kupovini namirnica za predstojeći Uskrs. Najveći udio (21,5% ispitanih) planira za ovogodišnji Uskrs potrošiti od 500-599 kn, a po udjelu je zatim najviše onih koji kane izdvojiti 200-299 kn (16,5%), 300-399 kn (16%) te 100-199 kn (14,2%). S udjelom ispod deset posto potom dolaze oni koji planiraju potrošiti 600-999 kn (7,3%), više od 1.000 kn (7,2%), 400-499 kn (5,7%), manje od 100 kn (0,6%), dok neodlučnih, koji ne znaju koliko će novca izdvojiti za Uskrs, ima 11%. U hipermarketima i velikim trgovačkim centrima namirnice za jelo i piće za Uskršnje blagdane planira nabaviti više od polovice ispitanika (52,3%). Iz domaće, vlastite proizvodnje namirnice će pribaviti 42,2% ispitanih, u malim prodavaonicama i supermarketima njih 31,9%, dok će se na tržnici podmiriti 28,6% anketiranih građana.

Strani konditori imaju znatno rašireniju ponudu prigodnih uskršnjih proizvoda

Mršava uskršnja košarica


Uskršnja košaricakako blagdansko vrijeme ima poseban značaj u go-dišnjem prometu, ali i kako svojim prigodnim pakira-njima, poklonima i akcija-ma žele nagraditi vjernost svojih sadašnjih kupaca te privući nove. Kao što smo već spomenuli, otvaranjem tržišta za strane proizvo-đače domaći su dobili veću konkurenciju, što je rezultiralo većim izborom na tržištu te ponukalo kraj-nje potrošače da još više promisle gdje im je kupnja povoljnija. No, iz Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec kažu kako su se na vrijeme pri-premili i da im konkurenci-ja ne smeta. “Vjerujemo da će hrvatski potrošači pre-poznati kvalitetu naših Exc-lusive šunki pa ove godine ne očekujemo pad potra-žnje za domaćom šunkom, već dapače, rast njihove prodaje”, rekao je Predrag Šegović, direktor ove čako-večke tvrtke. Niti u Staniću, koji u svom distributivnom portfelju ima i asortiman mesnih prerađevina, ne očekuju pad potražnje do-maće šunke jer, kako kažu, strani proizvođači su i prije bili tu, ali domaći proizvod je uvijek našao put do hr-vatskih potrošača.

PRIGODNI SLATKIŠI Uskršnji ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih sla-stica pa će se i ove godine u prodavaonicama diljem Hrvatske posebno istaknuti akcijski i prigodni kondi-torski proizvodi. Obzirom

da blagdane obilježava i priprema kolača ne čudi što domaći konditori osjete povećanu potražnju čoko-lade za kuhanje. Iz osječ-

kog Kandita navode kako za blagdane bilježe rast potražnje za kulinarskim, čokoladnim i bombonskim proizvodima, ali i premium proizvodima poput bom-

bonijera i čokolada veće gramature. Prema poda-cima DZS-a, lani je u prvoj polovici go-

dine iz Hrvatske izvezeno čokolade i ostalih prehram-benih proizvoda od kakaa u vrijednosti od 18,5 milijuna eura. U istom razdoblju je

uvezeno gotovo dvostruko više čokolade i prehrambe-nih proizvoda od kakaa čija je vrijednost premašila 32 milijuna eura. “U cilju po-stizanja konkurentnosti u odnosu na inozemne tvrt-ke, razvijaju se proizvodi koji se odlikuju kvalitetom, privlačnim dizajnom, paki-ranjima i prihvatljivim cije-nama. Osuvremenjivanjem proizvoda omogućavaju se pozitivni rezultati prodaje na domaćem i inozemnom tržištu”, komentira Mari-jana Javorović, komerci-jalna direktorica Kandita.

Ipak, čini se kako domaći konditori nemaju praksu prigodnog upakiravanja svojih proizvoda, barem ne u smislu proizvodnje zečića i sličnih uskršnjih oblika. Akcija i promotivnih pa-kiranja će svakako biti i u ponudi domaćih, ali da nam ne uzmanjka one pra-ve, uskršnje ponude pobri-nut će se strani konditorski proizvođači koji su poznati po ovom asortimanu. Bit će tu i prigodnih zečića, šarenih čokoladnih jaja i raznih slastica s uskršnjim motivima. No, ove godine hrvatski konditori imaju i dodatnu priliku za isticanje i zaradu, i to tek nepuna dva mjeseca kasnije kada dolazi drugačiji “blagdan”, odnosno Svjetsko nogo-metno prvenstvo koje, za razliku od Uskrsa, traje mjesec dana što se također može značajno odraziti na promet tvrtki. Prigodni slatkiši će se naći na akcij-skim cijenama pa bi, una-toč krizi, barem mališani mogli u potpunosti uživati u blagdanima i proljetnom šarenilu. A za to trgovci već imaju spremne planove. “Kao i svake godine, po-vodom uskrsnih blagdana pripremamo posebnu ponudu za kupce te ćemo, uz redovne akcije, imati i trotjednu uskrsnu akciju s naglaskom na prigodne tradicionalne prehrambe-ne proizvode, asortiman uskrsnih slatkiša te deko-rativni program uskrsnih proizvoda”, najavio je Ve-limir Smetko, rukovoditelj marketinga trgovačkog lanca Billa. Sve u svemu, bit će to još jedan krizni Uskrs u kojem su apetiti znatno veći od mogućnosti pa nam ono što si možemo priuštiti ostaje kao poprat-na blagdanska scenografija za duhovni oporavak koji nam svaki Uskrs iz godine u godinu donese.

Klasifikacija svježih jajaKlasa Razred Težina u gramima

A (jaja za široku potrošnju koja se mogu prodavati

kao konzumna)S Manje od 53

A M Od 53 do 63

A L Od 63 do 73

A XL Više od 73

B (jaja namijenjena preradi: tekuća, u prahu...) - -

Izvor: Gala d. o. o. za proizvodnju konzumnih jaja

U posljednjih 18 promatranih mjeseci Hrvatska nije izvezla niti gram šunke


PROMO

Tradicijski likeri i rakije Badela 1862

Jedan od recentnih, a vrlo zanimljiv i dinamičan

razvojni projekt Badela 1862 bilo je lansiranje linije Badel likeri i rakije. Riječ je o brandu onih pića koje po-znajemo još od naših baka, koje je nekad radilo gotovo svako domaćinstvo po svom “tajnom” receptu. Ulazak u taj segment za Badel je bio pravi izazov. Naime, Badel, poznati brand u jakim alko-holnim pićima i sinonim za odličnu vrijednost za novac u kategorijama kao što su vodka, pelinkovac, prima brand (do ulaska u EU brandy) i domaći, potrošaču je i u ovom projektu želio pružiti samo najbolje. Upra-vo s ciljem da prosječnom potrošaču osi-

guramo tradicijsku rakiju ili liker, vrhunske kvalitete no pristupačne cijene, posvetili smo se razvoju receptura na domaćim sirovinama. Go-dine 2008. linija je započeta s lansiranjem rakija, Badel Travarice i Badel Komovice (po našem provjerenom receptu, od komine grožđa iz sjeverno-dalmatinske vinarije Benkovac), a lan-siran je i voćni liker, Badel Orahovac, na kojem je Ba-delov tim radio skoro godi-nu dana, što proučavajući tradicijske “tajne” recepture (je li zeleni orah drobljen, mljeven, rezan na četvrti-ne ili na polo-vine,

treba li dodati klinčić i/ili vaniliju…), što usavršavaju-ći svoju “tajnu” recepturu. I… pun pogodak, tržište prihvaća Badel Orahovac kao svoj (“kao mamin, bakin”). Isto se ponovilo i sa sljedećim proizvodom, 2009. godine, Badel Medi-com – koja vrsta meda, u kojim omjerima, na kojoj sirovini (komovici, šljivovi-ci, alkoholu)… i tržište opet prepoznaje svoju medicu. Prateći svjetske trendove, tražeći nedostaje li nešto ili je nečega previše, Badel 1862 lansira novi, unaprije-

đeni okus, manje alkohol-ne jačine, 24%

vol, Badel Medicu new taste. Do danas, u liniju Badel rakije i likeri uključena su još tri vrhunska proizvo-da: Badel Cherry (liker od autohtone višnje Maraske), Badel Borovnica (jedinstve-ni liker od opojne borovnice i zavodljivog crvenog vina) te Badel Višnjevac (lakša i više sočna varijanta likera od višnje Maraske, s 20% alkoholne jačine). Badel 1862 linijom BRL sigurno je zasjeo na lidersku poziciju u ovom zahtjevnom segmentu vrlo popularnih pića, bazi-ranih na tradiciji, ali dodane vrijednosti vrhunske, ujed-načene kvalitete, bez umjet-nih dodataka, prilagođene

željama i potrebama tržišta.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.


PROMO

Tijekom uskršnjih blagdana Grupa Vindija i njena mesna industrija Vindon svojim vjernim potrošačima nudi brojne ukusne delicije

Uskršnji stol uvijek je ispunjen visokokvalitetnim proizvodima

iz Vindona, uz koje je tradicionalni obiteljski obrok još ukusniji. Bogati uskršnji asortiman objedinjuje svježe pureće meso i prerađevine od najcje-njenijih dijelova puretine. Prirodnim okusom i izgledom domaće namir-nice posebno se izdvaja blagdanska purica, pravi simbol tradicionalnog obiteljskog ručka. Izvrsna kakvoća puretine prepoznaje se i u purećem fileu, cijenjenoj namirnici koja je ti-jekom uskršnjih blagdana dostupna

po atraktivnoj cijeni. Prerađevine od purećeg mesa karakteristične su po visokoj zdravstvenoj vrijednosti, mi-nimalnom udjelu masnoća i kvaliteti dobivenoj od najboljih dijelova pure-

tine. Vindon Royal i Prestige šunke, delikatese koje objedinjuju izrazitu zdravstvenu vrijednost i najviši stupanj tehnološke obrade, svojom vrhunskom kvalitetom i odličnim okusom oplemenjuju ovu grupu pro-izvoda. I dok Prestige šunka dolazi u

klasičnoj i pikantnoj varijanti, Royal

uz classic nudi i Garden izdanje

obogaćeno mrkvom i porilukom, a tu je i uvijek popular-

na Royal šunka s vlascem. DeLuxe šunka, domaća delicija dobivena od visokokvalitetnog i hranjivog pure-ćeg mesa, neizostavan je sastojak za uživanje u obiteljskom uskršnjem

doručku. S udjelom masnoće od svega 1%, ovaj lagani spe-

cijalitet pružit će svakom gurmanu jedinstveni užitak, posebice u blag-dansko vrijeme, kada teško odbijamo zalogaj više. Blaga aroma, neponovljiv okus i bogatstvo proteina glavne su prednosti DeLuxe šunke, stvorene za svaku priliku, od bogatog obiteljskog ručka do maštovito spremljene užine. Zbog svog bogatstva bjelančevinama i minimalnog sadržaja masnoća, ova ukusna namirnica nutritivno je izrazi-to vrijedna, a uz to donosi i neodoljiv spoj blagog okusa dima te specifič-nih aromatičnih začina.

Dobar okus Uskrsa donosi vam obitelj Vindija!

Uskršnja košarica iz Vindona

Pravi blagdanski klasik


Category management Voditelji kategorija moraju ići u smjeru standardizacije asortimana i poslovnih

procesa, pronalaziti inovativne proizvode i slijediti trendove najvećih europskih i

svjetskih trgovaca

Dinamičnost tržišta natjerala je trgovce na kontinuirano pro-nalaženje novih alata

koji će im osigurati uspješnu borbu s konkurencijom. Novi category management mora odgovoriti željama i potrebama sve zahtjevnijih potrošača. Bihevioralna ekonomija u segmentu proizvodnje i trgovine de-tektirala je te nove tržišne trendove. Krenula je od najbitnijeg, od potrošača, postavljajući si pitanja “Tko su danas potrošači” i “Koji su to pokretači kategorija” koje trgovci trebaju koristiti kako bi mogli imati uspješ-nu prodaju. Mnoge tvrtke kako bi smanjile troškove, te opstale na tržištu, prisiljene su na otpuštanje radnika i racionalizaciju poslovanja, čime se stvorio jedan novi krug potrošača koji maksi-malno štede jer su ostali bez posla ili ga se boje izgubiti.

S druge strane, ti potrošači i dalje očekuju višu kvalitetu proizvoda unatoč potrošnji proizvoda nižeg cjenovnog ranga. To pogoduje daljnjem ubrzanom rastu potrošnje trgovačkih robnih marki, čija je brojka dosegnula više od 10.500 raznovrsnih arti-kala i premašila 20% udjela u potrošnji. U Hrvatskoj je u odnosu na Europu i

Ameriku potrošnja trgovač-kih marki na pola puta pa se u narednom razdoblju svakako mogu koristiti kao strateški alat za uspješno vođenje kategorija.

NOVO I TRADICIONALNOBiti prvi i jedinstven na trži-štu, kreator potražnje, cilj je svakog trgovca pa se voditelji kategorija ne smiju fokusirati isključivo na razvoj svojih robnih marki, već ići u smje-ru standardizacije asortima-na i poslovnih procesa, pro-nalaziti inovativne proizvode i slijediti trendove najvećih europskih i svjetskih trgo-vaca. Trendove treba pratiti uzevši u obzir demografske razlike i ekonomski razvoj te specifičnosti pojedinih regija jer doslovno kopiranje uspješnih svjetskih praksi ne znači uspjeh i na našem tržištu. Današnji kupac traži različitosti i zadovoljan je ponuđenim miksom proi-

zvoda ako uz osnovne namirnice u asortimanu uvijek može pronaći i nešto novo.

Kontinuirano uvođenje novih kategorija bi trebao biti način razmišljanja, ali i djelovanja. U cilju po-stizanja jedinstvenosti na tržištu investicije u nove kategorije poput “zdrave hrane” mogu biti veće i od realiziranog prihoda, ali će one biti alat za povećanje lojalnosti potrošača, što je krajnji cilj svakog trgovca.

Trgovci trebaju iskoristiti “nišu” kupaca, čija brojka je u porastu, koji su orijentirani prema zdravom životu, koji žele svježe i najkvalitetnije proizvode i spremni su pla-titi višu cijenu. Ti kupci žele znati što konzumiraju, koji je sastav proizvoda, koje je porijeklo sirovine za svaki proizvod, koliko proizvod sadrži aditiva ili je tretiran kemijskim sredstvima, koli-ko je taj proizvod siguran i koliko doprinosi njegovom zdravlju. Zato vodeći trgovci, prateći želje svojih potroša-ča, trebaju širiti kategoriju proizvoda “zdrave hrane” s proizvodima bez glutena, proizvodima bez laktoze,

proizvodima bez aditiva i raznih poboljšavača okusa i proizvodima iz eko uzgoja. Orijentacija prema prirod-nom i vraćanje nekim skoro zaboravljenim hrvatskim ali i svjetskim tradicional-nim namirnicama, otvaraju novi potencijal u trgovini. Kupovina specijaliteta razli-čitih nacionalnih kuhinja i različitih kultura, utječe i na promjene u navikama potro-šača pa mnogi naši susjedi, za razliku od većine trgovaca u Hrvatskoj, štite domaće proizvode maksimalno isti-čući njihovo porijeklo. Sva sreća da hrvatsko tržište ima visoku razinu privrženosti tradiciji već ranije stečenim

Kontinuirano uvođenje novih kategorija bi trebao biti način razmišljanja, ali i djelovanja

STANDARDIZACIJA, INOVACIJA i razumijevanje potrošača


potrošačkim navikama indi-cirajući time i potražnju za domaćim proizvodima.

GRAB&GO SEGMENTPotrošači danas nemaju vre-mena i žele kupovinu obaviti što prije pa stoga ne čudi trend rasta grab&go proi-zvoda. Iako su te proizvode osamdesetih godina prošlog stoljeća uveli supermarketi prvenstveno s ciljem zado-voljenja potreba samaca, ljudi koji nisu znali ili ne žele kuhati i zaposlenih žena koje za svoju obitelj žele svježe i kvalitetne namirnice, da-nas ih najviše koriste mlađi potrošači između 18 i 34 godine. Koliki je trend rasta

grab&go hrane pokazuje i istraživanje NPD Grupe prema kojem je u posljednjih pet godina kupovina pripre-mljene hrane u trgovinama

porasla za 30%. NPD procje-njuje da će se u idućih deset godina potrošnja povećati za još 10%. Istraživačka kuća Technomic također je došla do sličnih rezultata. Njihova anketa je pokazala da više od polovice ispitanika kupuje grab&go namirnice. Najveći

dio su sendviči, a još uvijek manji dio pripada salatama te ostalim namirnicama. Potrošači danas žele prak-tičnost pa se od grab&go proizvoda očekuje da su dobro i funkcionalno zapaki-rani, ali istovremeno i visoke kvalitete. Kupci su spremni platiti i višu cijenu kada su si-gurni da konzumiraju svježu

hranu. Upravo zbog brzine življenja zadnjih nekoliko godina svjedoci smo širenja broja pekarnica koje se mogu naći “na svakom uglu”. Neke trgovačke kuće vrlo brzo su prepoznale taj potencijal i preusmjerile se na proširenje asortimana i povećanje kvali-tete i usluge odjela “Pekarstva i Toploteka” oduzimajući

pekarnicama i restoranima dobar dio “kolača”.

BIHEVIORALNI PRISTUPTrgovci moraju shvatiti da su prošla vremena kada je pona-šanje potrošača bilo predvid-ljivo i rukovođeno cijenom i kvalitetom kao osnovnim

parametri-ma. Treba istaknuti činjenicu da su u Hrvat-skoj potro-šači daleko

nepovjerljiviji nego igdje u svijetu i sve više društveno otuđeni pa je i hrvatskim trgovcima teže zadovoljiti njihove potrebe. Iz tog razlo-ga fokus trgovca više no ikad mora biti na potrošačima pa se sve više koristi bihevio-ralni category management,

odnosno upravljanje katego-rijama temeljeno na procesu promatranja, razumijevanja i prepoznavanja ponašanja svakoga pojedinog potrošača. Kroz loyalty kartice trgovci imaju mogućnost praćenja što kupci kupuju i koje su njihove preferencije, no što s kupci-ma koji su ušli na prodajno mjesto a nisu obavili kupnju?

Trgovac za uspješno vođenje kategorije treba doći do informacije zašto je kup-

nja izostala i koja kupčeva potreba i želja nije zadovolje-na. Category menadžer mora dobro poznavati “customer intelligence”, poslovno okru-ženje i tko mu je konkuren-cija. On mora biti inovativan jer nekreativnost, neinformi-ranost i nedovoljna edukacija category menadžera dovode u pitanje uspješnost prodaje i

profitabilnost kategorije koju vodi. Ono na čemu hrvatski trgovci moraju još puno raditi je razvoj partnerskih odnosa s proizvođačima/dobavlja-čima koji također značajnu pozornost trebaju posvećivati diversifikaciji i ekspanziji pro-izvodnog portfelja, a strateš-kim povezivanjem s trgovcem smanjuju volatilnost u ostva-rivanju prodajnih rezultata. Nabava je “prozor u svijet”, a s druge strane specifičnost i posebnost kategorije, koja omogućuje diferencijaciju trgovca u odnosu na konku-renciju, putokaz je kupcu na kojem će prodajnom mjestu obavljati kupovinu.

udio trgovačkih marki na tržištu

U posljednjih je pet godina kupovina pripremljene hrane u trgovinama porasla za 30%

20%

Draženka Ćosić, mag.oec

Jasmina Marić Cvijetinović, struč.spec.comm.

STANDARDIZACIJA, INOVACIJA i razumijevanje potrošača

Investicije u nove kategorije dokazani su alat za povećanje lojalnosti potrošača


Papirnati proizvodi

DVA na dva

Pod okriljem papir-natih proizvoda nalaze se četiri ka-tegorije proizvoda:

toaletni papir, papirnate maramice, papirnati kuhinjski ručnici i pa-pirnate salvete. Podaci o prodaji ovih kategorija ne uključuju Cash & Carry, institucionalnu prodaju i diskontne objekte. Tije-kom 2013. godine dvije su kategorije ostvarile rast količinske i vrijednosne

prodaje, dok preostale dvije nisu bile tako

uspješne. Poseb-no je impo-

zantan dvo-

znamenkasti rast papir-natih kuhinjskih ručnika (+11,6% količinski i +10,8% vrijednosno), a ni toaletni papir se ne može požaliti s 5,5% više prodanih količina i vrijed-nosnim rastom od 3,2% u odnosu na 2012. godinu. Papirnate maramice, pak, lani su ostvarile identič-nu količinsku prodaju kao i u 2012. godini uz vrijednosni pad od 1,9%. Najslabiji prodajni rezultat bilježe papirnate salvete čija je količinska prodaja manja za 4,6%, a vrijed-nosna za 3% na godišnjoj razini. Ukupno je za sve četiri kategorije u 2013. godini prodano milijardu i 76 milijuna komada čija je zbrojena vrijednost iznosila 547,4 milijuna kuna. Abecednim redom navedeni, glavni predstav-nici kategorije papirnatih proizvoda su Drenik,

Forest-Papir, Paloma, SCA Hygiene, Tardi i Violeta. Više je nego bitno naglasiti kako svim ovim proizvo-đačima veliku prijetnju predstavljaju trgovačke marke koje čine 33% količinske prodaje kod toaletnih papira, 46% kod

papirnatih kuhinjskih ruč-nika, 50% kod papirnatih maramica i čak 58% kod papirnatih salveta.

Uspjeh krovne kategorije papirnatih proizvoda u prošloj godini je ravnomjerno podijeljen: dvije su kategorije ostvarile rast, dok su dvije kategorije

imale pad prodaje


90

90

100

100

80

80

70

70

60

60

50

50

40

40

30

30

20

20

10

10

%

%

27

34

26

20

15

18

14

9

13

45

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)


siječanj 2013. - prosinac 2013.


Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)


Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)


Hipermarketi (2501 m 2 +)

Drogerije

Supermarketi (301 - 2500 m2)


Drogerije

Kiosci

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)


6

Izvor: Nielsen

PAPIRNATE MARAMICE

2013.% promjena u

odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. komada)

628.0 0.0

Vrijednosna prodaja (mil. kn)

52.7 -1.9

TOALETNI PAPIR 2013.% promjena u

odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. kom.)

208.5 5,5


345.3 3,2

TOALETNI PAPIRU ovu kategoriju spadaju svi jednokratni toalet papiri

različitih mirisa, oblika (rola, listići...), i slojeva (jednoslojni, dvoslojni...). Nisu uključeni vlažni toaletni papiri. Vodeći proi-zvođači u kategoriji su (abecednim redom): Paloma (Paloma), SCA Hygiene (Zewa), Violeta (Violeta), te privatne robne marke koje same nose 33% količinske prodaje. Kategorija toaletnog papira u 2013. godini ostvarila je pozitivna kretanja,

kako u količinskom, tako i u vrijedno-

snom pogle-du. Naime, prodano je 208,5 milijuna komada, što je 5,5% više

nego u 2012., dok je vrijednosna

prodaja porasla za 3,2% na 345,3 milijuna kuna.

PAPIRNATE MARAMICEPod papirnatim maramicama podrazumijevamo sve papir-

nate maramice za jednokratnu upotrebu čija je prvotna namjena brisanje lica. Obično su dvoslojne ili troslojne te pakirane u kutije, mala pakiranja i džepna pakiranja. Ovdje ta-kođer spadaju parfumirane papirnate maramice. Vodeći proi-zvođači u kategoriji su (abecednim redom): Paloma (Paloma), SCA Hygiene (Zewa), Violeta (Violeta) te privatne robne marke koje nose 50% količinske prodaje. Količinski prodajni rezultat kategorije u 2013. je sa 628 milijuna prodanih komada iden-tičan ostvarenom rezultatu u 2012. godini. Vrijednosna prodaja od 52,7 milijuna kuna ipak je pokazala lagani pad od 1,9%.

Izvor: Nielsen

Hipermarketi (2501 m2 +)

9

Analizu pripremila:Milanka Ćorić


Papirnati proizvodi

90

90

100

100

80

80

70

70

60

60

50

50

40

40

30

30

20

20

10

10

%

%

34

20

31

22

18

21

13

12

12

6

6

4



prosinac 2012. – studeni 2013.






Hipermarketi (2501 m 2 +)

Hipermarketi (2501 m2 +)



Drogerije


Drogerije


6

Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

PAPIRNATE SALVETE

2013.% promjena u

odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. komada)

209.1 -4.6


26.5 -3.0

PAPIRNATI KUHINJSKI RUČNICI 2013.

% promjena u odnosu na 2012.

Količinska prodaja (mil. kom)

31,3 11,6


122,9 10,8

PAPIRNATI KUHINJSKI RUČNICI

Svi jednokratni upijajući papirni ručnici namijenjeni za či-šćenje površina, upijanje prolivenoga u kuhinji/kućanstvu

spadaju u ovu kategoriju. Uz to, kategorija uključuje papirna-te ručnike pakirane sa ili bez držača kao i one čija je namjena korištenje unutar mikrovalne pećnice. Vodeći proizvođači

papirnatih kuhinjskih ručnika su (abe-cednim redom): Drenik (Boni),

Paloma (Paloma), Violeta (Teta Violeta, Violeta), te privatne

robne marke koje nose 46% količinske prodaje. Kategorija se u 2013. godini može pohvaliti dvoznamenkastim rastom i po količinama

i po vrijednosti. Tako je količinska prodaja

rasla 11,6% na 31,3 milijuna prodanih komada, dok

je vrijednosna prodaja istodobno

povećana za 10,8% na ukupno 122,9

milijuna kuna.

PAPIRNATE SALVETEU ovu kategoriju ubrajamo papirnate salvete za jednokrat-

nu upotrebu koje služe za brisanje/čišćenje ruku u vrijeme obroka. Obično su jednoslojne, dvoslojne ili troslojne. Uključene su sve salvete bez obzira na boju i motive oslikane na njima (rođendanske, božićne, ukrasne...). Vodeći proizvo-đači u kategoriji su (abecednim redom): Forest-Papir (Forest, Unnepi), Paloma (Paloma), Tardi (O-la-la), Violeta (Violeta, Teta Violeta) te privatne robne marke koje same nose čak 58% količinske prodaje. Prodaja papirnatih salveta u prošloj godini je imala negativan predznak u količinskom pogledu s 209,1

milijun komada, što je minus od 4,6%, dok je vrijednost od 26,5

milijuna kuna 3% manja u odnosu na rezultat ostva-

ren u 2012. godini.

Papirnati proizvodi - PROMO

TUBU KOJU MOŽETE BACITI U WC ŠKOLJKU

NAPRAVLJENA OD

ISTIH VLAKANAKAO I WC PAPIR

POTPUNO BIORAZGRADIVA

POGODNA ZARECIKLIRANJE

Novo: Jedina tubarastopiva u vodi!Biorazgradiva. Pogodna za recikliranje.

Zewa Aqua Tube inovacija u segmentu toaletnog papira

Nakon uspješnog predstavljanja u Zapadnoj Europi, SCA, vodeća globalna tvrtka za higijenske proizvode i preradu papira, ponosno predstavlja Zewa Aqua Tube u Hrvatskoj

Zewa Aqua Tube, jedina tuba rastopiva u vodi,

povećava udobnost i prak-tičnost u kupaonici. Potpuno rastopiva, biorazgradiva i pogodna za recikliranje, nudi potrošačima alternativu za zbrinjavanje tube. Po prvi puta potrošači u Hrvatskoj mogu praktično i jednostav-no baciti tubu potrošenog to-aletnog papira u WC školjku koja će se ispiranjem rasprši-ti. Aqua Tube je napravljena iz obnovljivih i biorazgradi-vih materijala, a korištena drvena pulpa je 100% FSC certificirana. Stoga, jednako kao konvencionalna karton-

ska i tuba Aqua Tube može se reciklirati u odvojenom otpadu ili odlagalištima za karton i papir. Zewa Aqua Tube tre-nutno je dostupna na brojnim tržištima diljem za-pad-

ne Europe, a 2014. godine SCA će Zewa Aqua Tube predstaviti na tržištima sred-nje i istočne Europe. Cjelo-kupni asortiman Zewa Aqua Tube proizvoda u hrvatskim će trgovinama biti dostu-pan od travnja. Integrirana komunikacijska kampanja (360°) podržat će lansiranje proizvoda Aqua Tube, uklju-čujući TV spot, internetsku

komunikaciju, viral-nu kampanju, oba-

vijest na pakiranju i POS aktivnosti

s demonstra-cijama proi-

zvoda.


Duhovnost u poslovanju

Nedavno je u Zagrebu sjajni seminar o vođenju bez titula održao proslavljeni guru me-nadžmenta Robin Sharma.

Kako sam na tom skupu imao jedin-stvenu prigodu nastupiti kao predavač pred nekoliko stotina ljudi iz desetak zemalja regije, odlučio sam napisati nekoliko riječi na intrigantnu temu duhovnog pristupa u području vođe-nja organizacije. Kada koristim atribut duhovnosti, mislim pritom na tri odlike vođe u kontekstu dharmičkog menadžmenta: 1. činidba ispravnih stvari, 2. iskrenost (istinitost) u komu-nikaciji i 3. vjerodostojnost (ponaša-nje sukladno onome što se zagovara).

SLOBODA I POJEDINACKao vođe moramo činiti ispravno, govoriti iskreno i ponašati se kao uzori suradnicima. Došlo je i tek dolazi vri-jeme onih menadžera koji utjelovljuju kvalitetu i karakter, koji žive prema određenim vrijednostima, koji su is-cjelitelji i ujedinitelji, koji stvaraju nove lidere, donose zdravu klimu, kulturu, jedinstvo, nadu ljudima i nove poslove organizaciji. Timovi postaju veliki tek kada su svi u njima, vođe i članovi, podjednako slobodni da dadu sve od

sebe i da svaki pojedinac ili pojedinka rade apsolutno najbolje što mogu ot-krivajući tako svoju veličinu, važnost i snagu. Tako će vođa najprije osvojiti srce zaposlenika, a tek onda njihov um. Ako imamo zaposlenike koji su samopouzdani, optimistični, psihološ-ki otporni i gaje nadu u bolju sadaš-njost i budućnost, onda raspolažemo većim organizacijskim psihološkim kapitalom. To znači da će naši zaposle-nici i menadžeri učinkovitije obavljati posao, optimističnije gledati u buduć-nost, sposobnije planirati i pronalaziti poslovne alternative za ostvarenje ci-ljeva te biti otporniji prema izazovima

turbulentnih promjena u okolini. Lako je stoga dokučiti da je temeljna osnova vođenja – duhovna! Naime, za razliku od upravljanja poslovnim procesima, vođenje je usredotočeno na viziju,

poštenje, integritet, kulturu i zajed-ničke vrednote. Dok menadžeri ruko-vode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridono-se. Pozitivni psihološki kapital je poput ekonomskog, ljudskog (intelektualnog) i socijalnog kapitala, jedan od oblika i izvora održive konkurentske prednosti.

ODNOS PREMA ZAPOSLENICIMAIpak, istraživanje portala MojPosao.net pokazuje da je u Hrvatskoj 69 posto zaposlenika nezadovoljno odnosom sa svojim neposredno na-dređenim! To je i uvjerljivo najvažniji razlog odlaska ljudi iz poslovnih or-ganizacija. Čak 88 posto zaposlenih napušta kompaniju iz razloga poveza-nih s poslom, kulturom u poduzeću, menadžerom i radnim okruženjem, a samo 12 posto zaposlenih odlazi zbog kompenzacija. Znači, da je u većini slučajeva tvrdnja kako su “zaposlenici resurs br. 1” samo isprazna floskula na korporativnoj web stranici ili bro-šuri. Ako želimo biti stvarni lideri, moramo doista prilagođavati svoj stil vođenja, razmišljati o dobroj surad-nji s članovima svojeg tima i voditi računa o njihovim sposobnostima. Nemojmo očekivati da se oni uvijek prilagođavaju nama! Kako bi u novoj ekonomiji učinkovito odgovorili na poslovne izazove, stvarna preobraz-ba načina razmišljanja i ponašanja mnogih naših gospodarskih lidera je – imperativ! Mnogima od njih je kriza i recesija tek alibi za korištenje

DUH KAO TEMELJNA osnova vođenja

Prof.dr.sc Davor PerkovPerkov savjetovanje d.o.o.

Dok menadžeri rukovode ljudima, vođe djeluju na mnogo apstraktnijoj razini ljudske energije, srca i duha, baveći se priznavanjem i prihvaćanjem onog što ljudi pridonose

U Hrvatskoj 69% zaposlenika nije zadovoljno odnosom sa svojim neposredno nadređenim


autoritarnog pristupa vođenju što je u većini slučajeva pogrešno, neoprav-dano i dugoročno štetno. Relativno malobrojni pozitivni primjeri najo-miljenijih hrvatskih poslodavaca po-kazuju da se i kod nas može uspješno natjecati duhovnim vođenjem te istinskom brigom za zaposlenike,

a ne strahovladom i jednoumljem. Kompanije kakve su Ericsson Niko-la Tesla, Orbico, Konzum, Atlantic Grupa, Končar ili Valamar su, prema rezultatima, čini se pronašle sjajnu ravnotežu između interesa zaposle-nika, kupaca i organizacije. Njihovi čelnici mudro čine prave stvari, iskre-ni su u komunikaciji i vjerodostojni u primjeni proklamiranih vrijednosnih načela. Obiteljski dan zaposlenika, mogućnost dovođenja djece na rad-no mjesto u posebnim okolnostima, interne akademije za edukaciju zapo-slenika, društvena odgovornost, flek-sibilno radno vrijeme, ambulanta u tvorničkom krugu te skromnost vođe

i zajedništvo, tek su neki pojavni obli-ci buđenja duhovnosti u poslovanju domaćih organizacija.

TIMSKI RADOdlike lidera spomenutih primjernih organizacija su:1. Vjeruju u sebe i istinski su vizio-nari,2. Preuzimaju odgovornost i prepo-znaju se kao zagovornici promjena u organizaciji,3. Vjeruju u ljude i s njima komunici-raju s iskrenim zanimanjem i empa-tijom,4. Usredotočeni su na vrijednosti i ciljeve,5. Cjeloživotni su učenici.

Zato: budimo drukčiji! Upravljajmo zadovoljstvom zaposlenika kako bi nadišli razinu njihovih očekivanja i tako se diferencirali od konkurencije. Shvatimo da ljudi neće promijeniti svoje ponašanje ako to ne žele. Jedi-no možemo mijenjati sebe i načine motiviranja svojih zaposlenika. Ako gajimo nadu te vjerujemo u boljitak i perspektivu, promjene prihvaćamo objeručke. Često je sigurnije tragati za novim i neizvjesnim rješenjima nego ustrajati na prividnoj sigurnosti postojećeg stanja. Čitava poslovna djelatnost se može svesti na tri riječi: ljudi, proizvodi i profiti. No, ako ne-mamo dobru ekipu, ovo drugo neće puno pomoći.

Vođe moraju mijenjati sebe i načine motiviranja svojih zaposlenika

briga za zaposlenike - dobrog vođeodlika

Oblici kapitala (Luthans i sur., 2004.)

Tradicionalni ekonomski kapital Ljudski kapital Socijalni kapital Pozitivni

psihološki kapital

Što imamo? Što znamo? Koga poznajemo? Tko smo?

- Financijski resursi- Materijalna do-bra (nekretnine, strojevi, oprema, tehnologija i sl.)

- Iskustvo- Obrazovanje- Vještine- Znanje- Ideje

- Odnosi- Mreža kon-takata- Prijatelji

- Samopouzdanje- Nada- Optimizam- Psihološka otpornost


Laka gospodarska vozila

NAGOVJEŠTAJ OPORAVKA

ili privremeni trendProdaja lakih gospodarskih vozila zabilježila je gotovo 50-postotni rast u 2013., a

pozitivan trend prenio se i na prva dva mjeseca ove godine. Ipak, teško je govoriti o oporavku tržišta jer je ovaj rast dominantno u vezi s dva važna, međusobno povezana

procesa: niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU

Segment lakih gospodar-skih vozila, za koji se još koristi i termin laka komercijalna ili laka do-

stavna vozila, uključuje gospo-darska vozila ukupne dozvolje-ne mase do 3,5 tone. U sklopu promatranja ovog segmenta zanimljivo je pogledati stanje u cijelom automobilskom sekto-ru koji je snažno pogođen kri-zom u proteklih nekoliko godi-na kako bismo na taj način, iz cjeline stanja, uočili trendove koji se neodvojivo reflektiraju i na gospodarski segment vozila.

Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja registra-cija vozila agencije Promocija plus, prva su dva mjeseca 2014. godine obilježena porastom registracija u sve četiri skupine osobnih i lakih dostavnih vo-zila: nova osobna vozila, nova laka dostavna vozila, rabljena osobna vozila i rabljena laka

dostavna vozila. Više nego pozitivno, ali…

TRENDOVI U PRVA DVA MJESECAPrvo pogledajmo detaljnije podatke o prodaji za početak 2014. godine. Naime, u prva je dva mjeseca registrirano 4.265 novih osobnih vozila, što je za 664 vozila ili 18,4% više u od-nosu na isto lanjsko dvomje-sečno razdoblje. Međumje-sečni rast registracija novih vozila u veljači u odnosu na siječanj iznosi 6%, dok je na međugodišnjoj razini

(ovogodiš-nja veljača prema lanjskoj veljači) taj rast 22,3%. Značajan

skok na međugodišnjoj razini primjetan je kod rabljenih vozila kod kojih je zabilježen rast od 238,7% (s 1.663 iz prva dva mjeseca prošle godine na ovogodišnjih 5.632). Tako je trend kod ra-bljenih vozila, koji je započet ulaskom u EU, nastavljen i početkom ove godine. Poslje-

Niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU glavni su razlozi rasta prodaje početkom 2014.


dica tog trenda je da već šesti mjesec zaredom bilježimo veći unos rabljenih vozila od registracija novih osob-nih vozila. Pritom je važno podvući kako je najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze u Hrvatsku star deset i više godina. Što se tiče novih vo-zila i ovogodišnjih rezultata, nakon dva mjeseca vrh lje-stvice pripada Volkswagenu, koji sa 633 vozila ima 14,8% tržišta. Na drugom je mjestu Peugeot s 386 vozila ili 9,1% tržišta, dok Škoda drži treće mjesto s 343 vozila ili 8% tržišta. Na četvrtom je mjestu Opel koji s 318 vozila drži 7,5% tržišta. Citroën je peti s 292 vozila (6,9% tržišta), a slijede Renault koji s 257 vo-zila drži 6% tržišta, Hyundai s 248 vozila (5,8%), Toyota s 225 vozila (5,3%), Kia s 221 vozilom (5,2%) i Mazda s 205 vozila (4,8%). U premium

segmentu, u troboju tri njemačka proizvo-

đača, Audi je sa 135 registrira-

nih vozila ispred

BMW-a, koji je registrirao 93 vozila, a na začelju je Merce-des sa 75 registriranih vozila. Zanimljiv je još jedan poda-tak: među 35 marki vozila, čija su vozila registrirana u našoj zemlji u prva dva mjeseca, porast registracija u odnosu na isti prošlogodišnji period zabilježilo je njih 25. Tri se marke izdvajaju s ne-što većim rastom: Fiat (rast 526,7%), Mazda (+113,5%) i Toyota (+94%), dok su tri s najvećim padom Kia (-24,3%), BMW (-25,6%) i Chevrolet (-39%). U progra-mu novih lakih dostavnih vozila zabilježen je nešto veći rast registracija u odno-

su na onaj kod osobnog programa. Ove je godine u prva dva mjeseca regi-strirano 915 novih lakih

dostavnih vozila (od čega 442 u veljači),

što je za 43,2% više u odnosu

na isti period prethodne godine. I na ovoj je lje-stvici Volk-swagen na prvom mjestu, s 204 regi-striranih vozila i

22,3% tr-žišta. Slijedi

Citroën sa 189 vozila (20,7%), Pe-

ugeot sa 133 vozila (14,5%), Renault sa 127 vozila (13,9%)

i Fiat sa 76 vozila (8,3%). Ovih pet marki drži 79,7% ukupnog tržišta novih lakih dostavnih vozila (a prije go-dinu dana 75,1%). U analizi registracija najprodavanijih

modela (svih karoserijskih izvedbi) izdvajaju se: Citroën Jumper (76 vozila), Citroën Berlingo i VW Transporter (po 75 vozila), Renault Kan-goo (73 vozila), Volkswagen Caddy (72 vozila), Fiat Doblo (55), Peugeot Boxer (48), Peugeot Partner (39), Volk-swagen Polo Van (33) i Ford Focus Van (30). Ovih je deset modela u prva dva mjeseca “pokrilo” 63% svih registraci-ja lakih dostavnih vozila.

VARLJIVI RASTKao što je već navedeno, prva su dva mjeseca, ukupno gle-dajući, obilježena porastom registracija u sve četiri skupi-ne osobnih i lakih dostavnih vozila: nova osobna vozila (+18,4%), nova laka dostav-na vozila (+43,2%), rabljena osobna vozila (+238,7%) i rabljena laka dostavna vozila (120,4%). Ovaj pozitivni trend dominantno je u vezi s dva važna, međusobno pove-zana procesa: niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU. Prvo, od prethodne godi-

ne postoji relativno niska osnovica za usporedbu pa je ovogodišnji skok razumljiv, ako se promatra te podatke. Kad bi se ovogodišnje po-datke za prva dva mjeseca

usporedilo s pretkriznim podacima iz 2008. godine, onda bismo u sve četiri

skupine zabilježili pad (koji bi iznosio od 40 do 65%). Da je teza o niskoj osnovici za usporedbu ispravna govori i usporedba s kriznom 2011. godinom. Ako ovogodišnje podatke za prva dva mjese-ca usporedimo s onima iz krizne 2011. godine, i u tom slučaju bilježimo pad (najveći je pad među novim osobnim vozilima, i to 36%). Obje us-poredbe (i ona s 2008. i ona s 2011.) potvrđuju kako je niska osnovica za usporedbu s početka 2013. godine glavni razlog ovog vidljivog skoka početkom ove godine, zaklju-čuju iz Promocije plus. Uzrok te male usporedne osnovice s početka prošle godine, uz već dugogodišnje prisutni ekonomski faktor koji se zadržao i u ovoj godini, leži i u odlaganju kupovne odlu-ke. To je odlaganje kupovne odluke povezano s velikim očekivanjima u vezi cijena vozila koje je trebao donijeti hrvatski ulazak u EU. Naime, još potkraj 2012. godine je započela informativna kam-

prodajni rezultat lakih gospodarskih vozila u 2013.

Renault, VW, Peugeot, Citroën i Fiat drže 72,6% ukupnog tržišta kategorije u 2013.

5.281 model

2004.0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Prodajni rezultati lakih gospodarskih vozila (2004.-2013.)

6674

76038385

9482 9176

4705

2825

3626 3629

5281

Izvor: Promocija Plus


Laka gospodarska vozila panja u vezi učinaka ulaska Hrvatske u EU, pri čemu su posebno isticani pozitivni učinci na pad cijena novih i rabljenih vozila. Posljedica toga bila je porast očekiva-nja te odgađanje kupovne odluke. Nakon ulaska u EU dolazi do polagane korekcije kupovnog trenda. Tako se može reći da su ove nešto veće brojke u stvari svojevr-sna tržišna korekcija stanja u mjesecima koji su prethodili ulasku u EU. Za pretpostaviti je da će ta korekcija trajati još nekoliko mjeseci, nakon čega će se taj trend poklopiti s

ekonomskim pokazateljima, što sada nije slučaj. Naime, dok svi ekonomski pokazate-lji padaju, rast prodaje vozila je pokazatelj koji odskače od ekonomske logike te izaziva različite komentare i reakcije. To je vidljivo i u usporedbi sa sličnim trendovima u drugim europskim zemljama u kojima se ekonomski tren-dovi u pravilu poklapaju s trendovima prodaje vozila.

DESETLJEĆE SKOKOVA I PADOVAU Hrvatskoj su tijekom 2013. godine prodana ukupno 33.083 nova vozila, od čega se 27.802 odnosi na osob-ne automobile, a 5.281 na laka gospodarska vozila. U postocima, 84% otpada na osobna vozila, a 16% na laka gospodarska vozila. Uz to, lani je prodano i 628 teških gospodarskih vozila (kamio-na - ukupne mase iznad 3,5 tone). Rezultati ipak i dalje znatno zaostaju za onima iz razdoblja prije krize. Tako je kod novih osobnih vozila prodajni rezultat u 2013. za 11,3% slabiji u odnosu na godinu ranije, te čak 66,4% manji nego u 2007. godini.

Tržište lakih dostavnih vozila u 2013. godini je s ukupnih 5.281 vozilom poraslo za 45,5% u odnosu na broj re-gistracija istovrsnih vozila u prethodnoj 2012. godini. “Pritom je važno reći da je ovaj rast u najvećoj mjeri posljedica velikog rasta u jednom od segmenata lakih dostavnih vozila – vozilima za gradsku dostavu. U tom su segmentu vozila koja su pre-rađena od izvornih osobnih automobila (kao npr. Renault Grand Tour), kao i vozila s dorađenim tovarnim prosto-rom na postolju osobnog vo-

zila (kao npr. VW Caddy). Tako je ovaj segment porastao za velikih 80% (s 1.758 vozila u

2012. godini na 3.161 u 2013. godini). Drugi segment koji je zabilježio nešto veći rast je među pick-up vozilima (porast od 45%, odnosno s 229 vozila u 2012. godini na 331 u 2013.). Znatno blaži rast zabilježen je u dvije najprepoznatljivije skupine: furgoni/kamioneti (rast od 9%) i kombi vozila za prije-voz putnika i tereta (rast od 10%)”, kaže Agan Begić, di-rektor Promocije Plus. Inače, ako se osvrnemo na proteklo desetogodišnje razdoblje, kod prodaje lakih gospodarskih vozila možemo uočiti dva razdoblja za koja bi teško bilo reći da imaju mnogo toga zajedničkoga. Tako je prvih pet godina, od 2004. do 2008., vrijeme konstantnog i skokovitog rasta tržišta pri čemu je vrhunac dosegnut 2007. godine s prodajom od 9.482 modela, dok se godinu kasnije tržište korigiralo na nešto manjih ali i dalje stabil-nih 9.176 modela. Početkom drugog petogodišnjeg raz-doblja, već 2009., ta je brojka praktično prepolovljena, da bi potpuno potonuće usli-jedilo 2010. godine sa svega

2.825 prodanih vozila. Nakon toga uslijedio je lagani rast, a prodajni rezultat iz 2013. od 5.281 prodanog vozila naj-bolji je u zadnjih pet godina. Vodeća marka automobila u segmentu lakih gospodarskih vozila u 2013. je Renault s

1.034 prodana vozila i tržiš-nim udjelom od 19,6%. Na drugom je mjestu Volkswa-gen koji je prodao 941 vozilo

čime zauzima 17,8% tržišta, dok trećeplasirani Peugeot s 13,9% udjela i prodana 732 vozila u stopu slijedi Citroën s prodanih 726 vozila i udje-lom od 13,8%. S udjelom is-pod 10% nalaze se Fiat s 398 prodanih vozila i 7,5% tržišta,

zatim Opel s 333 vozila (6,3%), Ford s 230 (4,4%), Dacia sa 199 (3,8%), Mer-cedes sa 168

(3,2%) i Škoda na desetom mjestu sa 140 prodanih vozila i udjelom od 2,7%. Gledano po modelima lakih gospo-

Najprodavaniji modeli

MODEL2013.

# %

1. Volkswagen Caddy 463 8,77%

2. Peugeot Partner 356 6,74%

3. Citroën Berlingo 351 6,65%

4. Renault Megane Grandtour 338 6,40%

5. Fiat Doblo 281 5,32%

6. Renault Kangoo 268 5,07%

7. Renault Master 253 4,79%

8. Opel Vivaro 237 4,49%

9. Citroën Jumper 194 3,67%

10. Volkswagen Transporter 181 3,43%

Ostali 2.359 44,67%

TOTAL 5.281 100%

Udio tržišta proizvođača

PROIZVOĐAČ2013.

# %

1. Renault 1.034 19,58%

2. Volkswagen 941 17,82%

3. Peugeot 732 13,86%

4. Citroën 726 13,75%

5. Fiat 398 7,54%

6. Opel 333 6,31%

7. Ford 230 4,36%

8. Dacia 199 3,77%

9. Mercedes 168 3,18%

10. Škoda 140 2,65%

Ostali 380 7,20%

TOTAL 5.281 100%U prva dva mjeseca rabljena laka dostavna vozila ostvarila su rast prodaje od 120,4%

Rast prodaje vozila u uvjetima pada gospodarstva odskače od ekonomske logike



GODINA

ili 100 000 kmJAMSTVA

*

Dacia dokker 208x297mm_hr.indd 1 18/03/14 11:46


Laka gospodarska voziladarskih vozila, vodeći u 2013. je Volkswagen Caddy koji zauzima 8,8% tržišta s 463 prodana primjerka. Slijede s gotovo identičnim rezultatom Peugeot Partner s 356 proda-nih vozila i Citroën Berlingo s 351 vozilom te zauzimaju po 6,7% tržišta. Potom dola-ze Renault Megane Grand s 338 primjeraka (6,4%), Fiat Doblo s 281 vozilom (5,3%), Renault Kangoo s 268 (5,1%),

Renault Master s 253 (4,8%), Opel Vivaro s 237 (4,5%), Citroën Jumper sa 194 (3,7%) te Volkswagen Transport sa 181 (3,4%).

POGLED UNAPRIJED“Kako je od početka krize veliki broj malih kupaca nestao s tržišta, tako i brojke uveliko ovise o nabavama velikih kupaca gdje jedna velika nabava totalno može promijeniti sliku tržišta. Sam ulazak Hrvatske u EU nije imao nekog posebnog utjecaja u ovom sektoru jer tržište ovisi o gospodarskoj situaciji. Ipak, u ovoj godini očekujemo povećanu potra-žnju i to najviše kao reakciju na odgađanje kupnje velikih kupaca u proteklim godina-ma koji ove godine moraju mijenjati vozni park”, sumira stanje Ivica Đurović iz tvrtke Iveco Hrvatska, talijanskog proizvođača koji ne spada u N1 kategoriju, ali je svojom ponudom jedan od glavnih igrača u N2 kategoriji vozila od 3,5 do 12 tona koja je neizostavna za sektor ma-loprodaje i industrije robe široke potrošnje. Proizvođači i distributeri, premda nisu pretjerano zadovoljni prodaj-nim rezultatima kategorije u 2013., općenito očekuju da će se u ovoj godini potražnja

zadržati na prošlogodišnjoj razini. Ipak, smatraju, lanjski rast prodaje bitan je poka-zatelj da se nešto pozitivno događa u gospodarstvu naše zemlje. “Tržište lakih komer-cijalnih vozila prošle je go-dine zabilježilo velik porast, od gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu. Veliki doprinos tom rastu dale su i izvedenice osobnih vozi-la s kategorizacijom N1, s

mogućnošću odbitka pret-poreza. Počet-kom ove godi-ne taj trend je nastavljen pa očekujemo da

će tržište lakih komercijalnih vozila i ove godine zabilje-žiti rast”, ističu iz Peugeota te dodaju kako u prvom kvartalu planiraju uvođenje novih modela i verzija. Iz Renaulta pak poručuju kako u ovoj godini očekuju porast segmenta lakih gospodarskih vozila zbog obnove voznih parkova velikih poduzeća. A tu se definitivno ne varaju. Naime, kada je riječ o malo-prodaji robe široke potrošnje, u proteklih nekoliko godina jedan od najspominjanijih termina je nabava i daljnje izvedenice tog termina kao što su nabavni lanac, lanac opskrbe. To je upravo se-gment poslovanja u kojem maloprodajna poduzeća na već prilično dobro ra-zvijenom tržištu Hrvatske pokušavaju ostvariti konku-rentsku prednost. Praktično svi trgovci su ili razvili ili imaju spremne planove razvoja vlastitih logistič-kih kapaciteta pa će u vrlo skorom vremenu praktično izostati potreba proizvođača za dostavom proizvoda do trgovina. Trendovi su neu-moljivi pa će i oni trgovci koji ne planiraju investicije u vlastitu logistiku to ipak morati učiniti pa se stoga u idućim godinama može očekivati razvoj vlastitih

dostavnih flota maloprodaj-nih poduzeća. No, dakako da se i trgovci robom široke potrošnje i distributeri gos-

podarskih vozila ponajviše raduju ekonomskom opo-ravku koji bi i jednima i

drugima donio vjetar u jedra te povratak na već pomalo zaboravljene trendove prije krize. Proizvođači lakih do-

stavnih vozila taj trenutak dočekuju više nego spremni, a ostaje vjera da pozitivni trendovi s po-

četka godine neće biti krat-koga daha te da će potražnja i dalje rasti.

Prodaja LGV-a po županijama

ŽUPANIJA2013.

# %

1. Grad Zagreb i Zagrebačka županija 1.692 32,04%

2. Bjelovarsko-bilogorska 565 10,70%

3. Požeško-slavonska 540 10,23%

4. Primorsko-goranska 419 7,93%

5. Osječko-baranjska 333 6,31%

6. Splitsko-dalmatinska 312 5,91%

7. Istarska 268 5,07%

8. Varaždinska 163 3,09%

9. Karlovačka 153 2,90%

10. Zadarska 127 2,40%

11. Krapinsko-zagorska 101 1,91%

12. Vukovarsko-srijemska 89 1,69%

13. Dubrovačko-neretvanska 83 1,57%

14. Koprivničko-križevačka 82 1,55%

15. Međimurska 79 1,50%

16. Šibensko-kninska 67 1,27%

17. Brodsko-posavska 62 1,17%

18. Sisačko-moslavačka 56 1,06%

19. Virovitičko-podravska 47 0,89%

20. Ličko-senjska 43 0,81%

TOTAL 5.281 100%

Prodaja lakih gospodarskih vozila 2013. prema kategorizaciji

2013. 2012.

KATEGORIZACIJA # % # %

Furgoni/kamioneti 1.318 24,96% 1.212 33,40%

Kombi vozila 471 8,92% 430 11,85%

Vozila za gradsku dostavu 3.161 59,86% 1.758 48,44%

Pick up vozila 331 6,27% 229 6,31%

TOTAL 5.281 100% 3.629 100%

Ekonomski trendovi u Hrvatskoj ne poklapaju se s trendovima prodaje vozila

Najbolja godina u proteklom desetljeću bila je 2007. s prodajom od 9.482 modela



NOVI DAILY BUDI SUPERJUNAKA U VAMA!

Jak, s novim 205 KS motorom Ekološki, svi motori su euro5 + EEV

Udoban, sa zračnim ovjesom te kabinom napravljenom prema vozaču

Prostran, sve do 17,2 m3 Snažan, nosivost do 4,7 tona

S OBILJEŽJIMA SUPERJUNAKANOVI

BENUSSI d.o.o., Fažanska cesta 86, Pula,tel.: 052/385 191, 051/601 100, 042/658 560, Karlovačka 98, Zagreb, tel.: 01/6599 300, 035/212 400, Put Mostina 1, Split, tel: 021/682 440DAUS TRUCK d.o.o., Zona Bani – sjever, Dugopolje, tel.: 021/203 801

CRO-IVECO_SUPERHERO-210x297-Final1121.indd 1 11/21/11 2:18:47 PM


Mala škola prodaje

Godina koju smo ispratili pri-silila je svaki maloprodajni sustav izvući maksimum iz svojih kapaciteta; svaka

lokacija premjerena je kroz pro-fitabilnost po kvadratnom metru (metru dužnom polica), svaki SKU kroz obrt i ostvarenu maržu, svakog zaposlenog trgovaca kroz... E tu su kriteriji različiti. Završavaju odre-đenim postotkom koji se izdvaja za bruto plaće prodavača, a unutar ostvarenog prometa. Potom sve više slijedi zaključak da ih je previše. Maloprodavači koji idu korak dalje dodaju i kriterij kvalitete rada, koji obično mjere naručenim Mystery Shoppingom. Imamo dosta iskustava u Mystery Shopping-u u Hrvatskoj kao i regiji, a sva govore gotovo isto. Trgovci nisu dovoljno ljubazni niti motivirani, ne znaju pravilno niti primiti niti ispratiti kupca. Ukratko, nisu profesionalni. Dodatna prodaja, pak, rijetko pati od bilo kakvog ne-

profesionalnog atributa. Nje, naime, rijetko da uopće ima.

PRODAJNI MODELSvaka faza prodajnog modela ima jasne standarde, poneka (rijetka) kompanija objavljuje ih u priručni-cima uslužnog/prodajnog ponašanja u prodajnom prostoru. Ono što je novost u razvojnim programima jest promjena stava autora. Naime, ovaj model je u srži uslužni model, a prodajnim modelom postaje tek

kad trgovac taj dio razgovora inicira. No, treningom i standardizacijom procesa kroz priručnike prodaja će se ipak vrlo rijetko ukazati, sve dok ne poduzmemo osnovni korak, a to je razvijanje poslovne sposobnosti po-slovođe, Store-Managera, nazovite ga

kako želite. Paralelno s definiranjem standarda ponašanja prodavača (“Flo-or-a”, kako maštovito trgovce danas nazivamo), valja osigurati sposobnost, očekivanu aktivnost i raspoloživo vrijeme poslovođe, sve namijenjeno tzv. “Coaching-u” prodavača na pro-dajnom mjestu.

ORGANIZACIJA I PLANIRANJEU razvojnom procesu Shop-Manageri imaju ulogu trenera, tj. oni rade na unapređenju efikasnosti prodavača u objektima kroz “On the Job Coac-hing”.Načelno, posao menadžera dijeli se na dva dijela: organizacijski (tzv. “Hardware” koji obuhvaća analitiku, planiranje, operativno funkcioniranje) i posao vođenja zaposlenih (tzv. “Sof-tware” koji predstavlja rad s ljudima, a danas se svodi na kontrolu). Hardware i dalje ostaje 90-95% rad-

nog vremena. Po-slovođa i dalje prati KPI-jeve, koji daju ocjenu stavljanjem u omjer elemente

koji vode uspjehu, ili od njega (odnos uloženog i dobivenog). Osnovni KPI koje poslovođe moraju razumjeti su:• ulaznost• prosjek košarice• obrtaj tj. indekse• profitabilnost grupe proizvoda

TRENINGOM do efikasnosti

Mirko ĐukićBMM savjetovanje

U razvojnom procesu Shop-Manageri imaju ulogu trenera

Poslovođe su poluga razvoja i unapređenja prodajnog procesa u sklopu kojeg moraju precizno promatrati, mjeriti i planski razvojno usmjeravati svoje prodavače, a potom i nagrađivati za postignuti razvoj


Pokazatelje podižemo menadžmen-tom polica i zaliha, no Software je taj koji ulogom 5-10% radnog vremena daje promjenu KPI-jevima promje-nom osnovnog parametra – prometa!Poslovođe, dakle, koriste sve resurse, uključujući i zaposlene, kako bi ostva-rili prodajne ciljeve. Radni model je

alat koji im pruža standardizaciju i efikasnost. Coaching je metoda koja omogućava efikasno provođenje.Kako bi se Coaching na prodajnom mjestu i dogodio, valja jasno formuli-rati set dokumenata koji omogućavaju praćenje, mjerenje i pravilno provođe-nje procesa. Dokumenti su u biti alat koji omogućuje pravilnu primjenu. U daljem procesu oni su treneri svom

prodajnom osoblju. Poslovođe su po-luga razvoja i unapređenja prodajnog procesa. Osim redovnih aktivnosti koje omogućavaju operativno funkci-oniranje, od njih se očekuje fokus na rad s prodavačima, tj. bavljenje dije-lom posla koji smo označili kao Sof-tware. U ovom procesu moraju preci-

zno promatrati, mjeriti i planski razvojno usmje-ravati svoje prodavače. Potom, idealno bi bilo, i nagrađivati za postignut

razvoj. Za kraj možemo zaključiti da je dodatna prodaja delikatna meto-dologija koje je zapuštena u našim maloprodajnim sustavima. Ona se pojavljuje u maloprodajnom procesu tek kad podignemo razinu usluge na onu koja će postaviti temelj prodaji i kad potom jasno potaknemo prodava-ča na prodaju i procesno i financijski. Ovisno o formatima, postoje razlike u

mogućnostima, tj. razlike u vremenu koje prodavač (Merchandiser) posve-ćuje robi, tj. u vremenu koje posvećuje kupcu. Vrijedi pravilo; što manja kva-dratura, to veća mogućnost prodaje, i obratno. Ovaj zadatak valja prepustiti poslovođama jasnim definiranjem procedura koje ciljaju prodaju kao i osiguravanjem vremena koje će poslo-vođa uložiti u svoje prodavače.Svaka faza prodajnog modela ima

jasne standarde

dodatna prodaja je zanemarena u maloprodajnim sustavima

1. MATRICE KOMPETENCIJA - jasno definiran standard očekivane poslov-ne (prodajne) sposobnosti kroz tri ili četiri razine.2. HANDBOOK – knjigu prodajnih procedura. 3. ON THE JOB COACHING - mjerenje poslovne sposobnosti prodavača.

Set coaching dokumenata za praćenje, mjerenje i pravilno provođenje procesa mora sadržavati:

Primjer mjerenja kvalitete rada kroz Mystery Shopping

Retail d.o.o. PRIJEM USLUGA RJEŠAVANJE

DILEMA / PRIGOVORA

PRODAJA DODATNA /

ZAMJENSKA / CROSS

ISPRAĆAJ PROSJEK

PROSJEK MREŽE 2,39 3,61 2,78 1,33 2,55 2,53

prijem kupca uslugarješavanje

dilema i prigovora

PRODAJA dodatna / zamjenska

prodajaispraćaj

Prodajni model po fazama

10 bto-profit

25 Troškovi:

plaće najam režije

‘kalo, lom, rasap’

...

65 Roba - N.C.

14 bto-profit

26 Troškovi:

plaće 1 - bonus ?

najam režije

‘kalo, lom, rasap’

...

60 Roba - N.C.

Efekt dodatne prodaje

promet 100+10

dodatne prodaje

promet 110

rast prometa 10% = rast bto profita 40%


Iz regije

PREUZIMANJE MERCATORA

Novi rok 30. lipnja

Najveći pojedinačni Mercatorov dioni-čar u prodajnom konzorciju, Pivovarna Laško (PL), početkom ožujka je objavi-la kako je između konzorcija većinskih vlasnika Mercatora i koncerna Agrokor potpisan aneks na lanjski kupopro-dajni ugovor kojim se postupci za realizaciju cijelog posla produljuju na 30. lipnja. Odluku je sredinom ožujka potvrdio i nadzorni odbor kompanije. Aneksom se Agrokor obvezuje na dokapitalizaciju Mercatora u izno-su od 225 milijuna eura, od čega je 200 milijuna namijenjeno bankama vjerovnicama kojima Mercator duguje milijardu eura, a ostatak odlazi u kapital tvrtke. Uz to, banke vjerovnice osigurat će dodatnih 100 milijuna eura kredita radi financijske stabili-

Delhaize se povlači iz Bugarske

Belgijska kompanija Delhaize potpi-sala je ugovor o prodaji bugarskog

trgovačkog lanca Piccadilly. Vrijednost ugovora nije objavljena, kao ni detaljnije informacije o kupcu, kompaniji AP Mart, koja je u procesu registracije. Na internet-skim stranicama Delhaizea, koji je 2011. kupio Piccadilly od tadašnjeg vlasnika Delta Maxija, objavljeno je da prodaja treba biti dovršena u drugom kvartalu ove godine, nakon što bude odobrena od nadležnih regulatornih tijela. Lanac Piccadilly uključuje 28 supermarketa – 16 u Sofiji, šest u Varni i po jedan u Burgasu, Velikom Tarnovu, Loveću, Vidinu i Gabro-vu. Pored toga, brend Piccadilly posjeduje i 24 manje trgovine u Sofiji i Varni. Delha-ize je prošle godine zabilježio neočekiva-ne gubitke, a neuspjeh na tržištu Srbije i Bugarske bio je “težak” 195 milijuna eura, od čega najveći dio, čak 191 milijun eura, otpada na gubitak na srpskom tržištu.

Prihodi Pivovarne Laško 248 mil. eura

Grupa Laško procjenjuje da su im lanj-ski čisti prihodi od prodaje proizvoda

i usluga iznosili oko 248 milijuna eura, dok će dobit iz poslovanja (EBIT) iznositi 21 milijun eura. U 2012. godini grupa je imala 271,4 milijuna eura prihoda, a EBIT je iznosio 22,2 milijuna eura. Problem ostaje visoki dug Pivovarne Laško koja bankama duguje 398 milijuna eura.

Perutnina Ptuj pregovara o

reprogramu dugovaNajveći slovenski proizvođač i

prerađivač mesa peradi Perutnina Ptuj zadužen je za 110 milijuna eura, a s bankama pregovara o reprogramu dijela financijskih obveza, potvrdio je

zacije Mercatorova duga. Aneksom je i određena nova prodajna cijena dionice koja iznosi 86 eura, za razliku od lanjskog kupoprodajnog ugovora po kojem je predviđena cijena za dionicu Mercatora od 120 eura, ali bez dokapitalizacije tvrtke, a rok za zaključenje operacije bio je 31. ožujka.

Makedonsko Ministarstvo zdrav-stva objavilo je listu lijekova koje će građani ubuduće, osim u ljekarnama, moći kupovati i u supermarketima i na benzin-skim crpkama. Lijekove s liste, na kojoj se nalazi čak 108 vrsta,

mogu prodavati pravne osobe koje su registrirane za promet na veliko i malo – hrane, pića, duhana – ili za trgovinu na malo naftnim derivatima na benzin-skim postajama.

Banjalučka pivara je u 2013. ostvarila 37 milijuna konverti-bilnih maraka (18,9 mil. eura) neto prihoda od prodaje te neto dobit od 205 tisuća mara-ka, čime se vratila u zonu profi-tabilnog poslovanja. “Uspjeli

smo ostvariti dugoročni cilj postavljen prije tri godine - prelazak praga prodaje piva od 400.000 hektolitara, na što smo vrlo ponosni”, rekao je generalni direktor Nicholas Penny.

Banjalučka pivara u plusu • • •

direktor tvrtke Roman Glaser. “Vrijednosni okvir reprograma iznosi 84 milijuna eura, a naša ukupna zaduženost na razini skupine je 110 milijuna”, rekao je Glaser, dodavši da o postupku reprograma koji se dogovara s konzorcijem banaka ne može govoriti, ali da nisu točni podaci prema kojima se Perutnina Ptuj nalazi u ozbiljnim poslov-nim problemima.

Po lijekove u supermarket • • •



Iz svijeta

VOĆNI GIGANT

ChiquitaFyffes najveći

dobavljač banana u

svijetuAmerički prehrambeni div Chiquita i irski Fyffes planiraju udružiti snage i time kreirati najvećeg dobavljača banana u svijetu, vrijednog oko milijardu dolara. Očekuje se da će nova kompanija Chiqu-itaFyffes prodavati oko 160 milijuna ku-tija banana godišnje, više od svih ostalih konkurentskih kompanija. “Ovo je važna transakcija za Chiquitu i Fyffes koja će objediniti ono najbolje u obje kompani-je”, rekao je čelnik Chiquite Ed Lonergan. Dionice nove kompanije bit će uvrštene u kotaciju burze u New Yorku. Nakon

Ahold kupio poslovanje Spara

u ČeškojNizozemski Ahold u Češkoj je sklopio

ugovor vrijedan 262 milijuna američ-kih dolara o kupnji poslovanja trgovač-kog lanca Spar Austria na tom tržištu. Akvizicija će se financirati iz postojećih financijskih rezervi tvrtke, a samu tran-sakciju još treba odobriti lokalni regulator tržišnog natjecanja. Spar je na tržištu Češ-ke prisutan s 50 trgovina, od čega je 36 hipermarketa i 14 supermarketa, u kojima je lani ostvario ukupnu prodaju od 614 milijuna dolara. Ovo preuzimanje, s kojim će Ahold imati preko 330 prodavaonica, u skladu je s njihovim planovima o širenju na postojećim te otvaranju novih tržišta i željama da na tim tržištima dosegnu vodeće pozicije. U Češkoj Ahold trenutno posluje s 284 Albert prodavaonice, a s ovom akvizicijom postat će drugi igrač, odmah iza Schwarz grupe.

Manja zarada Walmarta

Slaba prodaja tijekom praznične sezone u SAD-u i niz troškova povezanih sa ši-

renjem u inozemstvu doveli su do oštrog pada zarade američkog maloprodajnog diva Walmarta. Na razini poslovne 2014. kompanija je zaradila 16 milijardi dolara, uz prihode od 476,3 milijarde u odnosu na profit od 17 milijardi i prihode od 468,7 milijardi iz prethodne godine.

Blagi pad prodaje Henkela

Njemački proizvođač robe široke potrošnje Henkel u fiskalnoj 2013.

godini ostvario je prodaju od 16,36 mili-jardi eura, što je 0,9% manje u odnosu na godinu ranije, dok je organska prodaja, koja isključuje utjecaj tečaja i akvizicija/

spajanja, dioničari će dobiti udjele u obje tvrtke, s tim da će dioničari Fyffesa posjedovati oko 49,3 posto zajedničke kompanije. Lonergan naglašava da će spo-razum pomoći smanjiti troškove i proširiti područje djelovanja. Spajanje je najavljeno nakon što je Fyffes izvijestio o 9,8-postot-nom povećanju dobiti prije oporezivanja u 2013. godini na 28,7 milijuna eura.

Cijena kave u veljači je uzletjela 44%, što je najveći mjesečni rast od lipnja 1994. godine. Isto-dobno, od početka ove godine cijena kave “arabica” je porasla 63%. Rast cijene je posljedica zabrinutosti kako bi neu-

običajeno suho vrijeme moglo smanjiti urod kave u Brazilu, koji je njen najveći svjetski proizvo-đač. Zbog toga bi se globalno tržište od 1. listopada moglo suočiti s manjkom kave u većini zemalja.

Francuska prehrambena gru-pa Danone procijenila je da će joj prodaja u ovoj godini ubrzati zahvaljujući oporav-ku u segmentu mliječnih proizvoda u Europi i obnovi potražnje u Aziji nakon pro-

blema s dojenačkim formula-ma. Temeljna prodaja tvrtke u prošloj je godini porasla 4,8%, na oko 21,3 milijarde eura, dok u ovoj godini očekuju rast prodaje između 4,5 i 5,5%.

dezinvestiranja, porasla 3,5% na razini godine. Prilagođena neto dobit nakon smanjenja manjinskih interesa povećana je za 12,1%, na 1,76 milijardi eura, dok je neto dobit, nakon odbitka 36 milijuna eura pripisanih manjinskim interesima, iznosila 1,59 milijardi eura. U tvrtki očeku-ju rast organske prodaje između 3 i 5% za fiskalnu 2014. godinu.

Danone se nada oporavku • • •Cijena kave uzletjela 44% • • •

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

INTERNATIONAL CONFERENCE

HR BusinessArena 2014New Age in Organizational Development & Human Resources Management

23rd-25th April, 2014, Dubrovnik, CroatiaDubrovnik Palace Hotel


Što jedemo…

Banane su najpopular-nije voće na svijetu. Uvriježeno je vjerova-nje kako je prvi pisani

spomen banana vezan za staroindijski jezik sanskrt i datira iz vremena oko 500. godine prije nove ere. Sumnja se također i da je banana bila prvo voće na zemlji, barem prema nekim botaničarima. Stanovnici Afrike su zaslužni za sadašnje ime ovog voća s obzirom na to da naziv ba-nana vuče korijen iz arapske riječi za “prst”. Međunarodna prodaja banana započela je krajem 14. stoljeća. Razvoj že-ljezničke infrastrukture i teh-nološki napredak u sustavima za rashlađivanje na brodovi-

ma omogućili su bananama da postanu najvažnije voće u svjetskoj robnoj razmjeni.

SVUDA U SVIJETURadi njene kremaste teksture i slatkastog okusa banana je jedna od voćki koju će rado pojesti svi - od najmanjih do onih najstarijih, a njena pri-mjena u kulinarstvu čini svaki desert i voćnu salatu još sla-snijima. Uz to, ona je i jedna od najdostupnijih namirnica tijekom cijele godine u pro-

davaonicama diljem svijeta. Radi blagotvornih svojstava koje u sebi sadrži, odnosno mnoštva hranjivih sastojaka i vitamina koji povoljno utječu na ljudski organizam, ovu voćku rado preporučuju i svi nutricionisti. Inače, u Hr-vatskoj banana spada među tri najkonzumiranije vrste voća te se po potrošnji nalazi odmah iza jabuke i naranče koje ipak najradije jedemo. Banana je i jedna od najčešćih biljaka na svijetu po uporabi u prehrani, a više od nje se koriste samo riža, pšenica i kukuruz. S obzirom na to da u Hrvatskoj nema povoljne klime za uzgoj ove biljke ne čudi što od voća najviše

uvozimo upravo banane i naranče. Popularnost ove na-mirnice na hrvatskom tržištu

dokazuje i podatak Držav-nog zavoda za statistiku koji otkriva da prosječan Hrvat godišnje pojede 10 kilograma banana. Možda se na prvu

ne čini pretjerano puno, ali ako bolje pogledamo, to znači da mjesečno svaka osoba u Hrvatskoj pojede gotovo kilo-gram ove voćke.

PORIJEKLO I UZGOJBanane potječu iz jugoistočne Azije te najbolje uspijevaju u tropskoj i ekvatorijalnoj kišnoj klimi. Osim u južnoj i jugoistočnoj Aziji one rastu i u Africi te Srednjoj i Južnoj Americi. Sade se na ravnom terenu uz morsku obalu ili u dolinama gdje postoje uvjeti za navodnjavanje. Stabljika im naraste od dva do deset metara, a razmnoža-vaju se izdancima koji se lopatom odvajaju

od stare biljke. “Za plantažnu proizvodnju sade se selekcio-nirane sadnice, dok se nasadi

moraju čistiti dva do tri puta godišnje. Ber-ba banana traje čitavu godinu, a grozdovi se sijeku dok su

još čvrsti i zeleni. Osjetljive sorte pakiraju se u slamu, papir i sanduke, a ostale se uvijaju u polietilenske foli-je”, objašnjava Željka Mesić,

znanstvena novakinja na Za-vodu za marketing u poljopri-vredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Iako postoji više od 80 vrsta banana, one se dijele u tri osnovne skupine. Nama najpoznatija vrsta su šećerne ili voćne banane koje koristimo u kućanstvu. Druga vrsta su bubrežne ili konjske banane koje se pak kuhaju te se od njih pravi brašno za pecivo i dobiva alkohol, dok se plod treće vrste, odnosno sjemenjače, ne jede već se koristi kao ukras ili za izradu papira i užadi.

POPULARNA ROBAKako smo već spomenuli, banane su voće karakteristič-nog podneblja pa je i logično da se njihova prisutnost na policama hrvatskih i europ-skih lanaca osigurava putem uvoza. U našim je košari-cama prisutna tijekom svih godišnjih doba te je jedna od najpopularnijih namirnica općenito. Prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljo-privredu Ujedinjenih naroda

Potrošnja banana u Hrvatskoj u zadnjih je sedam godina pala 20 posto

Globalni CELEBRITYBanana je od pamtivijeka bila nositelj prehrane ljudi u ekvatorijalnim krajevima, no razvojem svjetske trgovine u proteklih je nekoliko stoljeća dosegnula status

prave zvijezde među namirnicama


Hrvati prosječno pojedu godišnje10 kg banana(FAO), uvjerljivo najveći svjetski proizvođač banana je Indija s 29,7 milijuna tona u 2011. godini, koju prate Kina s 10,4, Filipini s 9,2, Ekvador sa 7,4 i Brazil sa 7,3 milijuna proizvedenih tona. Unatoč najvećoj proizvodnji Indija ne spada među vodećih pet izvoznika banana. Prvi na toj listi je Ekvador koji izvozi 5,8 milijuna tona, dok sa znatno manjim iznosima slijede Filipini (2), Kostarika (1,9), Kolumbija (1,8) i Gvatemala (1,4 milijuna tona). S druge strane,

najviše banana uvoze SAD,

čak 4,1 milijun tona, dok Bel-gija, Rusija i Njemačka uvoze svaka po 1,3 milijuna tona, a listu vodećih pet uvoznika zaključuje Japan s 1,1 milijun tona. Na hrvatskom tržištu banana posljednjih nekoliko godina se dešavaju određene promjene pa se tako osjeti lagani pad uvoza ove voćke, ali to ne utječe na dostupnost ove namirnice u maloproda-ji. Prema podacima DZS-a, uvoz banana u 2012. je iznosio 46,3 tisuće tona. Na temelju podataka iz prvih 11 mjeseci prošle godine, situacija je više-manje ista. Gledajući nepotpune lanjske

podatke, Hrvati jedu banane iz Ekvadora, Belgije, Kosta-rike i Paname čime je svoj položaj na hrvatskom tržištu u godinu dana izgubila ba-nana uvezena iz Kolumbije, a na njeno mjesto je došla bel-gijska. Podatak o padu uvoza je više nego logičan ako se zna da je u zadnjih sedam godina u Hrvatskoj zabilježen pad potrošnje banana od oko 20 posto. Prema podacima

HGK, najviše banana u

2012. su godini uvezli

Konzum i Pacific

Fruit koji uvoze Chiquita, odnosno Bonita brendove banana. U njihovom društvu se nalazi i tvrtka

Gomolava, no oni od

ulaska Hrvat-ske u Europsku

uniju ne uvoze ba-nane radi rekonstrukcije

komora za dozrijevanje pa će se poredak za 2013. godinu zasigurno korigirati.

VAŽNOST BANANAIako je za zdravlje organiz-ma unos kilograma voća

mjesečno malo, pogotovo ako se uvijek radi o istoj namirnici, dobro je znati da postoje voćke koje uistinu volimo i želimo pojesti i koje su, uz to, blagotvorne za naše zdravlje. Premda noviji podaci pokazuju kako danas jedemo manje banana negoli prije sedam godina, banana je i dalje neizostavan dio hr-vatske prehrane. Učestalost korištenja ove namirnice op-ravdava i njen sastav. Naime, banane su izuzetno zdravo voće i popularan izvor uglji-kohidrata za rekreativce i sportaše. “Zrela banana ima i visok glikemijski indeks pa je korisna za obnavlja-nje potrošenog glikogena nakon tjelesne aktivnosti, a sportašima je dodatno ko-risna i kao izvor vode. Čak

70 posto banane čini voda”, ističe Zvonimir Šatalić, do-cent na zagrebačkom Pre-hrambeno-biotehnološkom fakultetu. Bogate su kalijem i vitaminom B6, a sadrže oko 10 posto preporučenog dnevnog unosa magnezija i vitamina C te su korisne za probavu. Ako se netko od-luči pojesti bananu s korom, s njom će osigurati korisnu fitokemikaliju, žuti pigment lutein koji se akumulira u

mrežnici oka te pozitivno djeluje na zdravlje tog orga-na jer služi kao unutrašnje sunčane naočale. Neka istra-živanja pokazuju kako kora banane može ublažiti simp-tome depresije, a dobro utje-če i na mišiće i pravilan rad živčanog sustava te smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Inače, prema studiji iz 1990. godine, koja je objav-ljena u medicinskom časopi-su Lancet, banane pomažu i kod žgaravice. Ova voćka se često koristi i kao preparat prirodne kozmetike, pri-mjerice kao maska za lice i kosu. Zanimljivo je i to da su banane pri samom dnu top liste namirnica s obzirom na količinu ostataka pesticida (osim ako se jede kora). Stoga, ako ne jedete koru,

slobodno možete kupovati jeftinije banane koje nisu iz ekološkog uz-goja, bez straha za zdravlje. Ako pak

niste sigurni kako skladištiti kupljene banane ili kada ih treba baciti, čim počnu sme-điti ili kada im kora bude u potpunosti tamna, poslušajte preporuku stručnjaka. “Ako želite ubrzati zrenje, stavite nekoliko jabuka u zdjelu sa zelenim bananama, a želite li usporiti zrenje, potrebno ih je držati u hladnjaku gdje kora može posmeđiti, ali to neće utjecati na okus i kvali-tetu”, savjetuje Šatalić.

Banana-država

Banana-država ili banana-republika je pogrdan naziv za države koje su politički

nestabilne, ovisne o poljoprivrednom izvozu jedne monokulture, a vlast drži korumpirana skupina. Prvobitni pojam se odnosio samo na one zemlje koje jedino ili uglavnom izvoze ili uzgajaju banane, poput Hondura-sa, Nikaragve ili Paname, čiji su političari i privreda desetljećima uveliko bili pod utje-cajem velikih kompanija kao što su United Fruit Company (Chiquita) i Standard Fruit Company (Dole). Ekonomska moć američkih

kompanija bila je daleko veća nego politička moć vlade, a kamoli stanov-ništva tih zemalja. Izraz banana republika vjerojatno je prvi izmislio merički pisac O. Henry (zapravo William Sydney Porter). Danas se izraz banana-republika pejorativno koristi za zemlje tzv. trećeg svijeta, u kojima strane tvrtke imaju značajan utjecaj na nasta-nak korupcije, kriminala, mafije, nepotizma, obogaćivanja na temelju državnih rashoda i sumnjivim izbornim rezultatima. Inače, izraz “biti u banani” nastao je u slengu nekih druš-tvenih grupa (interesnih skupina) kao viša evolucijska stepenica izraza “banana-država”.

Banana spada među tri najkonzumiranije vrste voća u Hrvatskoj


Dr. Oetker donosi dva nova aduta: bijela Ticino masa od 1 kg i Ticino masa u

pet različitih boja od 500 grama. Ticino masa je najnoviji trend kod ukrašavanja i dekora-cije torti i kolača. To je elastičnija i fleksibilni-ja masa neutralnijeg okusa od marcipana. Pripremljena je po originalnom receptu čiju vrhunsku kvali-tetu preferiraju čak i profesionalci. Masa Dr. Oetkera je gotova

za upotrebu i lako se oblikuje - samo ju je potrebno lagano izmijesiti da omekša,

izvaljati i položiti. Logističke infor-macije: Ticino masa šarena – 500 g, EAN proizvoda: 5010301044738,

EAN kartona: 5010301944731, 6 kom/kart, 186 kart/pal; Ticino masa bijela – 1000 g, EAN proizvoda: 5010301046398, EAN kartona: 5010301946391, 6 kom/kart, 150 kart/paleta.

Amstel Premium Pilsener

Amstel Premium Pilsener vrhunsko je lager pivo za čiju se proizvodnju po-

red pažljivo odabranih sastojaka, koristi još jedan ključan sastojak: vrijeme. Dok je za neke lagere minimalno vrijeme vrenja i odležavanja 11 dana, za Amstel Premi-um Pilsener taj proces traje minimalno 16 dana. Vrenje se odvija u dvije faze na dvije različite temperature: prva faza je na 10°C, a druga na 13,5°C. Također, koristi se posebna vrsta kvasca zbog kojeg pivo sporije fermentira. Takvim načinom proi-zvodnje dobiva se profil Amstel Premium Pilsenera kojeg karakterizira svjež, uravnotežen i jasan okus, bez voćnih primjesa i izražene arome hmelja. Marketinška podrška: ATL i BTL aktivnosti. Logističke informaci-je: Amstel Premium Pilsener povratna boca 0,5 l, nepovrat-na boca 0,33 l i li-menka 0,5 l. Uvoznik/distributer: Karlovač-ka pivovara d.o.o., Dubovac 22, 47000 Karlovac, Hrvatska. Tel./fax: +38547/607-111, 38547/451-321. Web site, e-mail: www.amstel.com; marketing@karlovacko.

Novo na polici

Podravka temeljci potpuno su nova generacija proizvoda. Proizvedeni su od

vrhunskih sastojaka, karakterizira ih okus la-gano pirjanog mesa i povrća te jelima daju pravi domaći okus. Njihova primjena je vrlo jednostavna, mogu se dodati direktno u jelo u kojem će se brzo i ravnomjerno topiti ili se rastopljeni u vodi koriste za podlijevanje. Podrav-ka temeljci ne sadrže konzervanse i dodane pojačivače okusa. Dolaze u obliku srca što ih čini i vizualno vrlo posebnima te su dostupni u tri okusa: goveđi, povrtni i kokošji. Marketinška

podrška: TV, print, promotivne akcije na prodajnom mjestu; Logističke informacije: Goveđi temeljac za jela, 8 kom u transport-noj kutiji, EAN kod: 3850104266676; Kokošji

temeljac za jela, 8 kom u transportnoj kutiji, EAN kod: 3850104266669; Povrtni temeljac za jela, 8 kom u transportnoj kutiji, EAN kod: 3850104266652. Preporu-

čena MP cijena: 9,99 HRK. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21,

Koprivnica.

PREPORUKA

Ledo je lansirao novi proizvod Fish&C-hips koji se sastoji od paniranog fileta

100% oslića i pekarskog krumpira. Riječ je o tradicionalnom britanskom ribljem spe-cijalitetu koji je nastao još u 19. stoljeću te od tada uživa status jedne od najpoznati-jih oblika brze hrane. Ledo Fish&Chips jednostavno se priprema bez prethodnog odmrzavanja te je dostatan

obrok za dvije osobe. Hrskavi oslić i pe-karski krumpir vrlo su sočni i ukusni te su dobar odabir za ručak ili večeru s interna-cionalnim predznakom. Nacionalno jelo

Velike Britanije, a ujedno i poslastica brojnih ljubitelja fine i brze hrane, od sada će biti dostupno i hrvatskim potrošačima, poručuju iz Leda.

Ledo Fish&Chips 500 g stiže na police

Novi Podravka temeljci za jela

Dr. Oetker Ticino masa


PROVJERITE

Čoko smokvice i Čoko goji Obitelj proizvoda Dida Boža, obogatila je svoju ponudu ukusnih i nesvaki-dašnjih proizvoda i prva na domaćem tržištu predstavila nove čokoladne po-slastice – Čoko smokvice i Čoko goji. U vrećici Čoko smokvica kriju se komadići smokava preliveni tamnom čokoladom, dok Čoko goji donosi spoj slasnog okusa tamne čokolade i čuvenih bobica, poznatih po tome što su bogate antiok-sidansima zbog čega ih zovu i izvorom mladosti. Novi proizvodi dostupni su na policama trgovina Konzuma, Kauflanda i Plodina u vrećicama sa zatvaračem mase 100 grama, po cijeni od 14,99 do 15,99 kuna za Čoko smokvice, odnosno od 23,99 do 25,99 kuna za Čoko goji.

Mini dekori Srca i Cvjetići Dr. Oetker mini dekori pridobili su po-trošače svojom kvalitetom i zanimljivim oblicima, a od sada su za sve ljubitelje pečenja i ukrašavanja kolača dostupni i Dr. Oetker šećerni dekori u obliku srca i cvjetića. Idealni su za ukrašavanje torti, kolača, muffina i deserata, a manja pa-kiranja omogućavaju još veći izbor. Lo-gističke informacije: Dekor roza-lila srca - 10 g, EAN proizvoda: 5907707054914, EAN kartona: 5907707055676, 25 kom/kart, 390 kart/pal; Dekor cvjetići – 10 g, EAN proizvoda: 5907707054891, EAN kartona: 5907707055683, 25 kom/kart, 390 kart/pal.

Nivea gelova za tuširanjeOvog proljeća Nivea predstavlja nove gelove za tuširanje Nivea Creme Care, Nivea Creme Sensitive i Nivea Pure Fresh koji svojim biranim formulama pružaju idealnu njegu prilagođenu ra-zličitim potrebama i tipovima kože. Sva tri proizvoda dostupna su u pakiranjima od 250 ml te preporučenom malopro-dajnom cijenom od 18 kn.

U zastupstvu tvrtke Valentić d.o.o. iz Sesveta, u drugoj polovici ožujka

na hrvatsko će tržište biti plasirano novo originalno pakiranje Gorkog Lista - kutija s dvije čaše. Gorki List je biter jedinstvenog ukusa, dobro prepoznatljiv u čitavoj regiji, a u sebi sadrži ekstrakte 27 vrsta ljekovitog bilja na čelu s pelinom koji mu daje karak-terističnu aromu i gorčinu. Njegov ukus najviše dolazi do izražaja kada se pije ras-hlađen s kriškom limuna ili naranče iz originalne čaše. Kutija Gorkog Lista s dvije čaše,

čiji je dizajn osmišljen tako da ilustrira sastav pića, sadrži sve što je ljubiteljima

ove vrste pića neophodno za pravo uživanje. Prepoznatljiv kao piće

onih s profinjenim ukusom u izboru, Gorki List se može piti i kao izvrstan

aperitiv koji otvara apetit i poprav-lja raspoloženje, te kao digestiv, ali i u svakom trenutku koji posvećujete

sebi i drugima. Vrhunski pozna-vatelji stila i hedonizma Gorki List kutiju s čašama od početka

travnja mogu pronaći na policama najvećih trgovač-

kih lanaca. Više informacija na www.valentic-drinks.com.

Pored mješavina za klasične Muffine, Čokoladne Muffine i Browniese, Dr. Oetker predstavlja još jedno iznenađenje

- Mini Muffine. Priprema Mini Muffina je brza, jednostavna i garantirano uspješna. Pakiranje, uz mješavinu za tijesto, sadrži čokoladne kapljice i 24 mini šarena kalupića. Logističke informa-cije: Mini Muffins – 250 g, EAN proizvoda: 5997381353960, EAN kartona: 5997381354264, 8 kom/kart, 75 kart/pal. Uvoznik: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438-299, +3851/3496-391. Web stranica: www.oetker.hr.

Dobro poznata i prepoznatljiva Panona, koja se odlikuje profinjenim okusom,

dostupna je i u novom pakiranju – Panona mini 350 g s promjerom 55 mm. Panona je premium mesna delicija pripremljena prema tradicionalnoj recepturi od svinj-

skog usitnjenog mesa i prirodnih začina – češnjaka i cjelovitih zrnaca papra. Nova gramaža vrlo je praktična, a okus jednako prima-mljiv, poručuju iz PIK-a Vrbovec.

Rio Mare predstavlja nove namaze od tune, Rio Mare Paté Rustico 115 g.

Oblikom pakiranja, kvalitetom te sasta-vom, Rio Mare Paté Rustico predstavlja inovaciju u kategoriji namaza. Posebnost je i u čvršćoj teksturi te kompaktnim i vid-ljivim komadima tune. Visokokva-litetna tunje-vina slju-bljuje se s tipič-nim okusima

Mediterana pružajući izvrstan doživljaj okusa. Dostupni su u tri okusa: tuna i masline, tuna i suhe rajčice, tuna i paprika. Logističke informacije: Tuna i masline, EAN: 8004030546004, 12 kom/karton; Tuna i paprika, EAN: 8004030547001, 12

kom/karton; Tuna i suhe rajčice, EAN:

8004030548008, 12 kom/karton. Proizvođač: Bol-ton Alimentari.

Distributer: Bolton Cro-atia.

Dr. Oetker Mini Muffins

Panona mini 350 g

Rio Mare Paté Rustico

Gorki List kutija s dvije čaše

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

www.laurusnet.hr

IZVRSNIERGONOMSKI

STOLCIRENOMIRANIH

SVJETSKIHPROIZVOĐAČA

Herman Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svijetu

Herman Miller Embody Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Dauphin InTouch

Tel. 01 55 09 479

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr

Baterijska rašpica za stopala koja nježno i trenutno uklanja tvrdu kožu pa Vaša stopala postaju prekrasna i glatka…

Documents

Ja TRGOVAC magazin ožujak 2014