Ja TRGOVAC magazin - lipanj 2011

Broj 10 | Lipanj 2011.

Kolektivna odgovornostSigurnost hrane

Made in Bosna i Hercegovina

Od tradicionalnog do modernog

Intervju:Ljiljana Kunosić, Bingo

Sigurnost prodajnog mjesta

5Lipanj 2011. www.jatrgovac.hr

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNA UREDNICA:Helena Tropan Paškvan

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Vatroslav Vranković

iStockphoto

LEKTOR I PREVODITELJ:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Daria Maroević

telefon: 01/559 5056e-mail:

[email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Savska cesta 66/9,10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056e-mail:

[email protected]

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA

DOSTUPNO JE NA:www.jatrgovac.hr

Jedno je, konačno, sigurno: Hrvatska postaje članicom Europske unije do 01.07.2013.. Nakon gotovo šest godina pregovora dovoljno smo odrasli i vrijeme je da krenemo u školu, no jesmo

li spremni na edukaciju i iskustvo koje nas sljedi? Na svu sreću imamo još dvije godine predškolske nastave da utvrdimo gradivo i pripremljeni se uhvatimo u koštac s jačima i pametnijima od sebe. Dopunske nastave nakon toga neće biti. Ili ćemo pasti godinu i prepustiti se lošem društvu i besperspektivnosti, ili ćemo zasukati rukave, steći nove vrijednosti, znanje i prijatelje s kojima ćemo krenuti dalje u nove i uzbudljive izazove. Sigurno je da gradivo neće biti lako, ali radom i zalaganjem pozitivni rezultati jednako sigurno neće izostati. Uostalom zašto čekati i ukopavati se. Slijedimo primjere poput Orbica, Atlantic grupe i drugih, i iskoračimo već danas na to veliko tržište koje kvalitetne i sposobne donekle čeka raširenih ruku. Gard je u tom slučaju spušten, i idealan za iznenađujući i pobjedonosni udarac, a svoju priliku u novoj rundi uvjereni smo ostvarit će i naš proslavljeni boksač Željko Mavrović koji se

našao stjeranim u kut, ali čija će više puta pokazana predanost i kvaliteta u primjerenom okruženju omogućiti još jedan spektakularan “come back”.Koliko god poznavali i u proteklo vrijeme analizirali i prebrojavali naše nedostatke, naši budući partneri iz EU ne poznaju dovoljno naše prednosti, a ulaskom u njihov teren, pred njihovim auditorijem, najbolji je trenutak da ih pokažemo i dokažemo da možemo kvalitetno parirati kako do sad u sportu pa tako i u gospodarskoj utakmici. Dobar primjer tome naši su susjedi iz Bosne i Hercegovine koji unatoč vlastitim nedaćama smjelo i ponosno nastoje izboriti prijateljski ogled na našem terenu te pokazati da i oni imaju vrsne takmace, a kojima smo dobrim dijelom posvetili ovomjesečni broj. Za kraj, bili u EU ili ne, sigurnost čovjeka nikada nije zajamčena. Na žalost, vidimo to po nedavnim nemilim primjerima trovanja hranom u Njemačkoj, gdje je usprkos rigoroznim kontrolama i standardima došlo do kobnih posljedica za opće zdravlje ljudi. Iz tog razloga, kroz prilog na temu sigurnosti želimo naglasiti kolektivnu odgovornost koja je nužna da bi se ostvarila često upotrebljavana premisa: “od polja do stola”, za koju smo svi jednako odgovorni, od proizvođača, distributera, trgovaca i potrošača.

Sigurnost

Maroje Sabljić, glavni urednik [email protected]

“Kolektivna odgovornost je nužna da

bi se ostvarila premisa: “od

polja do stola””

Broj 10 | Lipanj 2011.

Kolektivna odgovornostSigurnost hrane


Od tradicionalnog do modernog

Intervju:Ljiljana Kunosić, Bingo


ISSN 1847-9987

Godina 2 / Broj 10Besplatni primjerak

Vijesti 6

Sigurnost prodajnog mjesta 12

IntervjuHenrik Hansen, Milestone 14

Sigurnost hrane 18

IntervjuZoric Jurković, HAH 20

Začini 22

Made in Bosna i Hercegovina 26

Proizvodi za njegu stopala 36

Vijesti iz regije i svijeta 41

Globalna kretanja 42

Tržišne niše 44

44

Novo na polici 46

Izlog 50

6 7www.jatrgovac.hr Svibanj 2011. Svibanj 2011. www.jatrgovac.hr

Vijesti

U travnju je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao

za 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se ponajviše zahvaljuje kasnijim uskršnjim blagdanima. Nakon pada od 2 posto u ožujku promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju je nominalno porastao za 6,7, a realno za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Uz nedavne podatke o rastu industrijske proizvodnje, izvoza i uvoza, ovi podaci o rastu maloprodaje najavljuju jačanje gospodarstva u drugom tromjesečju.

Potrošnja u travnju porasla iznad očekivanja: + 3,7%

Kreditni rejting Agrokora ponovno je u B kategoriji, nakon što je zbog

pokušaja preuzimanja Mercatora Agrokorovo poslovanje stavljeno u kategoriju promatranja (CreditWatch), objavila je rejting agencija Standard & Poor’s. Agrokor je iz kategorije promatranja vraćen u svoju standardnu kategoriju nakon što je istekla ponuda za kupnju 23 posto dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. Zbog negativnih implikacija preuzimanja Mercatora na poslovanje hrvatske kompanije Standard & Poor’s je 7. travnja prebacio Agrokor u kategoriju promatranja. Agrokor i sada ima visok udjel financijske poluge - odnosno duga - pa bi dodatno zaduživanje za

kupnju Mercatora moglo naštetiti sposobnosti otplate postojećih dugova, procijenili su u S&P-u.

S&P vratio Agrokoru B kreditni rejting

Kompanije iz prehrambenog sektora u posljednje su vrijeme izložene

izrazitoj volatilnosti cijena osnovnih sirovina. Prema predviđanjima nekih analitičara, kao i stručnjaka iz vodećih svjetskih prehrambenih kompanija,

Tvrtka Colori Tinta d.o.o., generalni uvoznik i distributer nizozemske

tvrtke Keune Haircosmetics, proslavila je početkom lipnja u Zagrebu 20 godina uspješnog poslovanja na hrvatskom tržištu, a tim je povodom predstavila pet novih pakiranja atraktivnih nijansi Keune Tinta Color boja za kosu čije je zaštitno lice Lejla Filipović. Voditelj programa bio je poznati voditelj i glumac Tarik Filipović, a događaju su prisustvovale i druge poznate osobe iz društvenog života: Dubravka Ostojić, Anja Šovagović, Lana Banely, Ecija Ivušić, Joško Lokas, Nataša Janjić, Larisa

Keune proslavio 20 godina poslovanja u Hrvatskoj

Mavrović gasi proizvodnju kruha i otpušta 30-ak radnika

Recesija mi nije slomila krila u jednom trenu, nego me pomalo

glodala i glodala na svim razinama te je dobar dio poslovnog projekta koji sam vodio urušila. Nešto na čemu smo svih ovih godina živjeli, a to je proizvodnja

kruha koja je bila finalizacija i kruna naše priče, u idućih desetak dana zatvaram”, izjavio je početkom lipnja Željko Mavrović, slavni svjetski boksač koji je prije desetak godina krenuo u ekološku poljoprivredu. Mavrović će otpustiti tridesetak radnika, a ostat će ih raditi još dvadesetak. Financijske poteškoće u koje je dospio Mavrovićev projekt posljedica su manje kupovne moći građana koji silom prilika sada kupuju jeftiniju hranu, a ne eko hranu koja je skuplja.

U ovom broju

Cijene sirovina ugrožavaju hrvatsku prehrambenu industriju

slična kretanja cijena očekuju nas i u ovoj godini. Indeks hrane UN-a narastao je u 9 od zadnjih 10 mjerenja pa je vjerojatno da će i ove godine biti inflatornih pritisaka koje će proizvođači morati proslijediti na krajnje korisnike, tvrdi Stipe Luetić, analitičar tržišta Splitske banke - Societe Generale. Balansiranje između dobiti i gubitka, objašnjava on, iznimno je zahtjevna vještina zbog relativno niskih profitnih marži u prehrambenoj industriji. Stoga

i manja neravnoteža prihoda i rashoda može značiti prelazak iz poslovanja s dobiti u poslovanje s gubitkom. Zbog pada kupovne moći, ali i rasta cijena sirovina, našim najjačim prehrambenim kompanijama poput Vindije, Podravke i Dukata lani su pali prihodi. Primjerice, hrvatsko tržište mlijeka u 2010. palo je 3,9% unatoč znatnom padu proizvođačkih cijena, dok je proizvodnja mlijeka pala vrtoglavih 18 posto, na nivo 2005.

Lipovac i drugi. Vlasnik kompanije George Keune, koji sam dizajnira ambalažu proizvoda i koji je zaslužan za prepoznatljivu sivo crnu kombinaciju boja, iskoristio je priliku da najavi osnivanje Keune Adriatic grupe, nove tvrtke koja će zamijeniti dosadašnju Colori Tinta d.o.o.

Diskontni trgovački lanac Lidl Hrvatska krajem ove godine otvorit će veliki logističko-distributivni centar

u poslovnoj zoni općine Perušić u Ličko-senjskoj županiji. LDC Perušić bit će izveden na tri etaže, zadovoljavat će najzahtjevnije europske standarde u kontekstu robno-nabavne logistike, a ukupna površina zatvorenog skladišnog prostora i uredsko-administrativnih prostorija

iznosit će 32.000 m2, uz pripadajuće parkiralište i pristupne rampe za ulaz i izlaz robe. U izgradnju je uloženo nešto više od 15 milijuna eura. Završetak radova predviđen je do kraja 2011., dok se otvorenje očekuje krajem rujna ili na početku listopada ove godine. Centar će opremati Lidlove trgovine od Kvarnera do Istre te od Like do samog juga Dalmacije. U LDC-u Perušić posao će pronaći 120 osoba.

Lidl krajem godine otvara LDC Perušić

8 9www.jatrgovac.hr Lipanj 2011. Lipanj 2011. www.jatrgovac.hr

Njemački DLG, vodeća europska organizacija za nezavisno

testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda, na ocjenjivanju mesnih prerađevina za 2011. godinu dodijelila je proizvodima PIK Vrbovca dvije zlatne medalje za vrhunsku kvalite-

tu. Iz PIK-ova asortimana mesnih prera-đevina tako su se zlatom po prvi puta

okitili PIK Vrbovec Mortadela i Panona salama. DLG svake godine, prema strogim standardima, testira više od 20 tisuća različitih prehrambenih proizvoda

iz cijelog svijeta.

Vijesti

KARIJERE

Direktorica Biovege poduzetnica godine u izboru EBRD-aDirektorica hrvatske tvrtke Biovega Jadranka Bo-ban Pejić osvojila je priznanje poduzetnica godine u kategoriji izvanredna postignuća u poslovanju u izboru Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Čelnica Biovege, tvrtke koja se bavi uvozom i dis-tribucijom ekoloških proizvoda, prva je hrvatska poduzetnica koja je osvojila to ugledno priznanje, iako je i prethodnih godina bilo nominacija iz Hr-vatske. Jadranka Boban Pejić vodi tvrtku s oko 130 zaposlenih, stručnjakinja je na području prirodne prehrane, a nedavno je obilježila 25 godina rada.

Christoph Till novi direktor sektora u Henkelu AdriaChristoph Till preuzeo je poziciju Direktora poslov-nog sektora proizvoda za pranje i čišćenje u doma-ćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. “Kao Direktor poslovnog sektora proizvoda za pra-nje i čišćenje u domaćinstvu bit ću odgovoran za daljnje širenje poslovanja sektora koji je prepoznat po vrhunskim proizvodima poput Persila, Perwo-lla i Somata s ciljem ostvarivanja rezultata koji će

nadmašiti naše poslovanje u prethodnoj godini”, istaknuo je Till povodom imenovanja na novu funkciju.

Ante Trutin novi direktor Sektora veleprodaje u TiskuZa novog direktora Sektora veleprodaje u tvrtki Ti-sak d.d. imenovan je Ante Trutin, koji je novu funk-ciju preuzeo s 1. svibnjem 2011. godine. U sustavu koncerna Agrokor Trutin radi od 2000. godine, gdje je svoje bogato radno iskustvo stekao upravo na području veleprodaje i distribucije. Već 2004. godine postaje Direktor operativnog poslovanja u poslovnom području veleprodaje i distribucije VELPRO-a, a 2007. preuzima funkciju Direktora sektora istog poslovnog područja.

Promjene u upravi KrašaNa svojoj redovnoj sjednici nadzorni odbor Kraša sredinom je svibnja imenovao Nadana Vidoševića za predsjednika uprave te Darka Radišića, Tomisla-va Ljutića, Damira Bulića i Zlatana Lisicu za člano-ve uprave. “Sukladno novoj ‘plićoj’ organizacijskoj strukturi smanjen je broj razina rukovođenja pa su članovi uprave ujedno direktori pojedinih po-

slovnih funkcija, a sve u cilju fleksibilnijeg i efikasnijeg poslovanja društva”, ističu iz Kraša. Odlukom Glavne skupštine društva dosadašnji član uprave Tomislav Jović imenovan je za novog člana nadzornog odbora koji još čine Darko Penđer, Mladen Butković i Marija Carić.

Nakon što je širokobriješka Mepas grupa s IPK Kanditom u svibnju

potpisala predugovor o prodaji društva Kandit d.o.o. za proizvodnju bombona i čokolade, tijekom lipnja mjeseca očeku-je se potpisivanje 6 milijuna eura vrijed-nog kupoprodajnog ugovora. Vlasnik Mepasa Mirko Grbešić ističe kako

je cilj preuzimanja Kandita daljnja kon-solidacija konditorskog tržišta: “Poten-cijale vidimo ponajprije na domaćem i regionalnom tržištu, gdje je Kandit pre-poznatljiv. Cilj nam je zauzeti kvalitetnu poziciju u regiji, a onda ozbiljnije krenuti u osvajanje ostalih tržišta”. Mepas grupu, koja ima oko 2500 zaposlenih, trenutno čine tvrtke Saponia, Koestlin, Maraska, Brodomerkur i Kandit u Hrvatskoj, dok se u BiH nalazi distributerska kuća Me-pas BiH te tvornica metalnih konstrukcija Metalac iz Širokog Brijega.

Rast izvoza od 18 posto u 2010. te udio izvoza u prodaji roba i

usluga od 45 posto ukazuje na snažnu internacionalizaciju poslovanja Adris grupe, a u situaciji kada je percepcija da se u Adrisu “ne događa ništa posebno” investira se gotovo 110 milijuna eura, rečeno je na sjednici Glavne skupštine Adris grupe održanoj koncem svibnja u Rovinju. Tom je skupštinom završilo održavanje godišnjih skupština dioničara svih trgovačkih društava u sastavu te grupe: Tvornice duhana Zagreb, Maistre, Hrvatskih duhana, Istragrafike, Inovina i Cromarisa. Obrazlažući prošlogodišnje poslovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović je istaknuo kako je grupa, unatoč otežanim uvjetima poslovanja, i u 2010. uspješno poslovala. Lani je grupa ostvarila ukupne prihode od 3,1 milijardu kuna, dok je neto dobit iznosila 466 milijuna kuna.

Agrolaguna d.d. iz Poreča nositelj je certifikata sustava upravljanja

okolišem prema zahtjevima međuna-rodne norme ISO 14001:2004, nakon što je nezavisna certifikacijska tvrtka Bureau Veritas obavila certifikacijski audit i ocijenila kako su ispunjeni svi zahtjevi za dodjelu certifikata. Uspješ-nim završetkom certifikacijskog pro-cesa Agrolaguna je postala jedanaesta

Agrolaguni certifikat zaštite okoliša ISO 14001

kompanija iz sustava Agrokor koncer-na s ovim najznačajnijim certifikatom zaštite okoliša.

Predstavljen projekt “Hrvatska zemlja maslinovog ulja”U Hrvatskoj gospodarskoj komori

sredinom svibnja predstavljen je gospodarsko-turistički projekt “Hrvat-ska zemlja maslinovog ulja”. Osnovni ciljevi projekta su izgradnja imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih masli-novih ulja, edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima i kvaliteti tog prehrambenog proizvoda te u konač-nici povećanje prodaje naših masli-

novih ulja na domaćem i inozemnom tržištu. U sklopu projekta diljem Hrvatske organizirat će se “Tjedni maslinovih ulja”, na kojima će se pre-zentirati najbolja hrvatska maslinova ulja te održati stručna i popularna predavanja kao i interaktivne radio-nice za djecu i odrasle koje će im pri-bližiti raznolikost i važnost korištenja ovog prehrambenog proizvoda.

Zlatna DLG odličja za PIK Vrbovec Mortadelu i Panona salamu

Mirko Grbešić: Nakon Kandita osvajamo regiju

Održana glavna skupština Adris grupe

U Podravkinoj tvornici Kalnik početkom lipnja započela je ovogodišnja kam-

panja prerade graška, a planirano je kako će se preraditi oko 800 tona svježeg graš-ka ili 15 posto više u odnosu na prošlu godinu. Podravka je jedina domaća kom-panija koja prerađuje grašak. Sve količine kompanija ima iz vlastite proizvodnje te od dobavljača iz Podravine i Međimurja. Zasijano ga je na 180 hektara.

U Kalniku planirana 15 posto veća prerada graška

10 www.jatrgovac.hr Lipanj 2011.

Vijesti

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

hipp_vocna zabava 92x137.pdf 1 6/3/11 12:13 PM

KARIJERE

Marko Njavro imenovan marketing menadžerom u StarBevuMarko Njavro imenovan je marketing menadžerom StarBeva za AB InBevove brendove. Na toj poziciji bit će odgovoran za razvoj i rezultate brendova koje StarBev proizvodi i distribuira u deset srednjoeu-ropskih i istočnoeuropskih zemalja po licenci AB InBeva, od kojih su najpoznatiji Beck’s i Stella Artois, te će odgovarati glavnom direktoru za marke-ting StarBeva. Njavro na novu poziciju odlazi s funkcije marketing menadžera za domaće brendove Zagrebačke pivovare. Na to mje-sto dolazi Darko Ivančević, dosadašnji trade marketing menadžer Zagrebačke pivovare.

Damiru Skenderu novi mandat na čelu Saponije OsijekNadzorni odbor Saponije d.d. Osijek, na sjednici održanoj 6. lipnja 2011. godi-ne, imenovao je predsjednika i članove Uprave Saponije d.d., nakon što je istekao petogodišnji mandat svim članovima Uprave. Za predsjednika Uprave imeno-van je dosadašnji predsjednik Uprave

Damir Skender, a za članove Uprave imenovani su dosadašnji članovi Uprave: Mirko Grbešid, Dajana Mrčela i Milenko Erkapid. Dosadašnji član Uprave Mario Mϋller nije imenovan za člana Upra-ve Saponije d.d. u novom mandatu s obzirom da je imenovan za direktora osječke konditorske tvrtke Kandit d.o.o..

Krunoslav Mervar i Olivera Međugorac u upravljačkom timu Nestlé AdriaticaS mjesta zamjenika direktora opskrbnog lanca Krunoslav Mervar unaprijeđen je na poziciju direktora opskrbnog lanca te člana upravljačkog tima tvrtke Nestlé za Adriatic regiju koju je do tada obavljao Jan Paul Holla. Također, članom upravljačkog tima tvrtke imenovana je i Olivera Među-gorac, direktorica korporativnih komu-nikacija. “Izuzetno nam je drago da su se Upravljačkom timu tvrtke Nestlé pridružili vrhunski domaći stručnjaci koji jako dobro poznaju lokalna tržišta i u svom su dosa-dašnjem radu postigli značajne rezultate”, istaknuo je povodom imenovanja Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestlé Adriatica.

Sve trgovine veće od 50 četvornih metara od-

nedavna moraju istaknuti cijene za jedinicu mjere – ki-logram, litru, metar, četvorni ili kubični metar proizvoda ili drugu jedinicu količine koja se koristi, a koja uključuje PDV. Naime, u svibnju je na snagu stupio novi pravilnik o načinu isticanja maloprodaj-ne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga. Ci-jena za istovrsne proizvode mora biti istaknuta u jedna-kim jedinicama mjere (npr. za paket dječjih pelena jedi-nica mjere je jedna pelena, tj. komad). Ističe se na hrani i hrani za životinje (osim ako nije drukčije propisano), deterdžentima u smislu pro-

pisa kojima se uređuje njiho-va zdravstvena ispravnost, dječjim pelenama, bojama i lakovima, izuzev slikarskih boja, uljima i tekućinama za motore i motorna vozila, destiliranoj vodi, proizvo-dima za njegu te za pranje i čišćenje lica i tijela, kose, zubi i usne šupljine. Nije potrebno isticanje cijene za jedinicu mjere za proizvode mase manje od 50 g ili 50 ml, poklon-pakete ili komplete, proizvode na sniženju i ra-sprodaji, poslastice za kućne ljubimce, kolače, alkoholna pića u pakiranjima do 100 ml, zamrznute deserte do 500 ml te za voće i povrće koje se prodaje komadno ili u svežnju.

Na ljestvici 38 zemalja Europe, Srednjeg Isto-ka i Afrike (EMEA) u koje se internacionalni

brendovi planiraju širiti u 2011. godini, Hrvat-ska se nalazi u sredini – nije najpoželjnija, no niti najmanje atraktivna za ekspanziju. Prema istraživanju tvrtke CB Richard Ellis Hrvatska se nalazi na 20. mjestu na ljestvici ‘atraktivnosti’, budući da je 14 posto trgovaca navelo da u pla-novima za širenje u 2011. godini vidi Hrvatsku. Najinteresantnija za ekspanziju je i dalje Nje-mačka, gdje se planira širiti 41 posto od 212 vo-dećih trgovaca, a slijede ju Poljska i Francuska

Roglić otvara tri nova tržišta i kupuje tvrtku u SrbijiNa tri nova tržišta - austrijsko, njemačko i ru-

munjsko - proširit će se uskoro Branko Ro-glić, odnosno njegova tvrtka Orbico. Naime, 1. srpnja trebale bi početi s radom njegove nove distributerske tvrtke u tim zemljama. U Austriji i Njemačkoj Roglić je osnovao nove tvrtke koje će u početku distribuirati brandove Oil of Olaz i Max Factor, a poslije će širiti distribuciju novim proizvodima. Za razliku od Austrije i Njemačke u Rumunjsku se Roglić širi s partnerom. Ondje će distribuirati cjelokupan kozmetički portfelj koji ima u Hrvatskoj. Orbico se planira inten-zivno širiti i u Srbiji pa trenutačno pregovara s tri tvrtke koje distribuiraju lijekove. Jednu od

njih trebao bi uskoro kupiti. “Želimo ojačati farmaceutski segment Medicopharmacije, koju smo kupili prije dvije godine. Medicopharma-cia već ima svoje tvrtke u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, no želimo proširiti njezino poslovanje, što je najjednostavnije akvizicijom. Ne mogu vam još reći koju ćemo tvrtku od te tri kupiti jer još pre-govaramo”, izjavio je Roglić.

Hrvati u šoping centrima godišnje ‘ostave’ čak 12 milijardi kuna

u koje se planira širiti svaki treći brend. Prema podaci-ma CBRE-a broj trgovačkih kvadrata na 1000 stanovnika u Hrvatskoj trenutno je veći nego prosjek u 27 zemalja Europske unije. Hrvatska ima 900 tisuća kvadrata trgovač-kih centara, a Zagreb čak 300 tisuća. Da su Hrvati itekako prigrlili trgovačke centre, osim toga, pokazuju i brojke o potrošnji u tim centrima – prema nekim procjenama Hrvati u šoping centrima godišnje ‘ostave’ čak 12 mili-jardi kuna.

Novi oblik in store oglašavanja u Mercatoru

Trgovački lanac Mercator-H u ponudu je uveo LCD monitore sa senzorom pokreta u svojim najvećim pro-

dajnim objektima. To je još jedna inovacija za posjetitelje Mercatorovih hipermarketa, a glavni joj je cilj pružanje dodatnih informacija kupcima o proizvodu, priopćeno je u srijedu iz tog trgovca. Mer-cator je prvi tr-govački lanac u Hrvatskoj koji primjenju-je ovakav tip in store ogla-šavanja. LCD monitori se uključuju uz pomoć senzora u trenutku kada kupac uđe u red u kojem su artikli izloženi te se na njima prikazuju pro-midžbeni spotovi ili drugi sadržaj informativnog, edukativ-nog ili zabavnog tipa, a vezuje se uz proizvod. Inovacija je postavljena u suradnji s najvećim hrvatskim proizvođačem kave Franckom i to u hipermarketima u Zagrebu, Zadru, Samoboru, Karlovcu, Puli i Osijeku.

Trgovine veće od 50 m2 moraju istaknuti cijenu za kilogram, litru…


Na različitim prodaj-nim mjestima u naj-većem broju slučajeva kradu se alkoholna

pića, duhanski proizvodi, kozmetika, parfemi i sun-čane naočale, trajni mesni i drugi ekskluzivni prehram-beni proizvodi te manji, većinom impulsni proizvodi. U principu, što je veća vri-jednost artikla i slabija zašti-ćenost veća je vjerojatnost da će biti pokušaja krađe. Krad-ljivci se koriste različitim metodama krađe i iznošenja ukradenih stvari iz trgovine, a glavni i najznačajniji načini su iznošenje ukradene robe u potrošačkim kolicima ili pak skrivene u odjeći, uglav-nom kroz glavni ulaz/izlaz trgovine. Pri donošenju od-luke o tome koji sustavi teh-ničke zaštite će se primijeniti u određenom slučaju važno je znati što se i kako najčešće krade te koje su robe u tom smislu najinteresantnije za zaštitu. Trgovci u pravilu sami odlučuju hoće li zvati policiju ukoliko uhvate krad-ljivca na djelu, a to uglavnom čine ako je vrijednost robe veća od 1000 kuna ili ako kradljivac odbija suradnju. Stručnjaci tvrde da se im-plementacijom naprednih sustava za zaštitu proizvoda od krađe te videonadzora

šteta smanjuje na mini-mum, a uložena sredstva vraćaju za manje od jedne godine. Osim toga napred-ni sustavi video nadzora sada nude više nego kon-vencionalni video. Pored prevencije krađe, pružaju puno drugih informacija o trgovini koje mogu osjetno unaprijediti poslovanje. Od krađa se trgovci mogu zaštiti na više načina: EAS

(“Electronic Article Survei-llance”) sustavima za zašti-tu proizvoda, videonadzor-nim sustavima, detektivima u civilu koji glume kupce, ali i mudrijim razmješta-jem robe u prodajnom pro-storu trgovine.

EAS SUSTAV “EAS su u praksi najčešće primjenjivani sustavi zaštite proizvoda, a imaju preven-tivnu, odnosno funkciju odvraćanja potencijalnog počinitelja krađe te funk-

ciju otkrivanja ukradenih proizvoda pri pokušaju iznošenja iz trgovine”, ističe Bojan Ožir iz tvrtke Protek-ta. Primjena elektroničkog sustava zaštite proizvoda od krađe ima i neke ne-dostatke, npr. aktiviranje lažnih alarma izazvanih elektromagnetskim utjeca-jima okoline ili pak ručno stavljanje i skidanje zaštit-nih elemenata (naljepnica, privjesaka i sl.) što zahtjeva dodatni rad osoblja. Ipak, elektronički sustavi zaštite proizvoda sve se više pri-mjenjuju jer omogućavaju preciznu detekciju pokušaja krađe, vrlo su fleksibilni pri instalaciji i nudi se širok izbor zaštitnih naljepnica i privjesaka prikladnih za različite vrste proizvoda. Postoje dvije koncepcije elektroničkih sustava za zaštitu od krađe: «on exit»

koncepcija i «on checkout» koncepcija. «On exit» kon-cepcija se primjenjuje na izlazu s prodajnog mjesta i pogodnija je za manje trgo-vine, dok se «on checkout» koncepcija primjenjuje na svakoj pojedinoj blagajni i ujedno je skuplje, ali i kva-litetnije rješenje implemen-tacije sustava za zaštitu od krađe. Velika prednost ove koncepcije je što generiraju znatno manje lažnih alarma te tako uzrokuju i manje ne-ugodnosti za kupce i trgovce.

IP VIDEONADZORNI SUSTAVIIP videonadzorni sustavi postoje u dvije varijante. Analogni sustav videonad-zora sastoji se od analognih kamera spojenih na digi-talni video snimač koji je spojen na internet čime je omogućen pristup snimaču i svakoj kameri s udaljenog

najviše se kradu proizvodi veće vrijednosti i slabije zaštićenosti

mjesta. U varijanti s digital-nim IP kamerama, kamere se spajaju direktno na mre-žu i moguće im je pristu-

piti izravno, bez digitalnog video snimača. Uglavnom takve kamere imaju funkci-ju digitalnog video snimača te su sposobne pohraniti video sadržaj na SD me-morijsku karticu. Digitalni sustav videonadzora skuplji je od analognog sustava, ali i jednostavniji za korištenje. “Svaki potencijalni kradlji-vac već pri samom ulasku u trgovinu pregleda prostor u potrazi za elementima koji bi mu mogli otežati posao te ukoliko ustanovi da u samoj trgovini ne postoje zaštitni sustavi, ima sve predispo-zicije za uspješnu krađu”, objašnjava Ožir. Ukoliko u trgovini postoji sustav zaštite, to mu drastično ote-žava posao i nerijetko zato odustane od krađe. Video nadzor podiže učinkovitost zaštite, a videonadzorne snimke služe za pregled i točno utvrđivanje događaja te dokazivanja štetne radnje od strane kradljivca.Postoje specijalizirani su-stavi videonadzora koji su sposobni izvršavati različite dodatne zadatke poput bro-janja ljudi, praćenja sumnji-vih osoba i sl., a to “odrađu-

je” dodatni software koji je ili implementiran u sustav snimanja ili izdvojen, a ka-meru koristi za unos njemu potrebnih informacija.

PRIMJERI “S TERENA”U drogerijama Kozmo za prevenciju i sprječavanje krađa koriste cijeli niz mjera zaštite koje obuhvaćaju pri-mjenu raznih sustava tehnič-ke zaštite, a implementirali su i razne organizacijske mje-re koje doprinose sigurnosti cjelokupnog sustava i sma-njenju ukupne štete. Tehnički nadzor u Kozmu ima dvije važne uloge. Jedna je preven-tivno djelovanje tj. odvraća-nje potencijalnog počinitelja od krađe, dok je druga uloga i samo detektiranje artikala

prilikom pokušaja iznošenja iz drogerije. U slučaju krađe tj. iznošenja artikala označe-nih specijalnim naljepnicama kroz uređaj “antena” dolazi do zvučne i vizualne aktiva-cije alarma. “U trgovinama postoji i sustav videonad-zora, tj. stalno nadgledanje prostora s više kamera te kontinuirana pohrana video informacija, a povezane su i s centralnim dojavnim susta-vom protuprovale što jamči sigurnost u svako doba dana”, ističu u Kozmu. U trgovačkom lancu Kon-zum poduzimaju sve po-trebne preventivne mjere i u većini prodajnih objekata imaju sustav tehničke za-štite kao jedan od vidova zaštite sigurnosti kupaca, zaposlenika i same trgo-vine. Uslijed ekonomskih prilika u trgovačkom lan-cu Mercator bilježe blagi porast pokušaja krađa, no većinom ih uspijevaju spriječiti. Sigurnosni sustav Mercatora obuhvaća čitav niz mjera profesionalne zaštite, dok odgovorne osobe u trgovinama prolaze internu edukaciju vezanu uz sigurnost i prevenciju.

Štete od krađe u sektoru

maloprodaje rastu iz dana

u dan i postaju nažalost

neizostavan dio poslovanja

Od krađa se trgovci mogu zaštiti na više načina: EAS sustavima za zaštitu proizvoda, videonadzornim sustavima, detektivima u civilu koji glume kupce, ali i mudrijim razmje-štajem robe u prodajnom prostoru trgovine


Ukoliko utrgovini postojisustav zaštite,to kradljivcudrastično

otežava posaoPrema rezultatima istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal na temu krađe, provedenom tijekom svibnja 2011. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 422 ispitanika, čini se kako su Hrvati prilično pošten narod: manje od trećine je u životu nešto ukralo, a više od polovice bi prijavilo kradljivca ako bi ga zatekli u krađi. Na pitanje jesu li u životu ikada nešto ukrali, uključujući i razdoblje djetinjstva i puberteta, više od 57 posto ispitanih odgovara da nije, dok ih 31 posto priznaje takav čin. Pritom se najviše krade voće (40,5%), zatim s 30,5 posto slijede slatkiši (bomboni, čokolade, žvake), sitnice (8,4%), igračke (6,9%), olovke/uredski

pribor (3,8%) te cvijeće (3,1%).Najviše se krade radi uzbuđenja, što kao razlog krađe navodi gotovo 40 posto anketiranih, a gotovo jednaki broj njih (oko 26%) navodi da su krali iz dosade te zbog neimaštine/siromaštva. Dječji hirovi razlog su krađe kod 12,2 posto ispitanika, a 5,3 posto ih krade radi društva. Zbog stjecanja dobiti, odnosno zarade, u krađu se upustilo manje od 1 posto sudionika istraživanja.Na postavljeno pitanje jesu li bili uhvaćeni u krađi, jedna četvrtina anketiranih (24,4%) odgovara da jesu, dok preostale ¾ ispitanika nikad nisu bili ulovljeni s “prstima u pekmezu”. Od onih koji jesu gotovo dvije trećine

(65,6%) ističe kako su na određeni način bili kažnjeni za svoj postupak, dok 34,4 posto njih nije pretrpilo nikakvu sankciju. Od načina kažnjavanja “najpopularnije” su batine koje navodi trećina ispitanika kao pretrpljenu kaznu. Da su dobili zabranu ili lišavanje određene stvari/aktivnosti kaže 19 posto anketiranih, a verbalno je ukorom kažnjeno njih 14,3 posto.Kada bi zatekli kradljivca u trgovini, više od polovice ispitanika (51,4%) bi to prijavilo osoblju u trgovini. Za drugačiji pristup bi se odlučilo 22,5 posto ispitanih, koji bi ignorirali kradljivca i ne bi ništa poduzeli, dok 26,1 posto njih nije sigurno kako bi postupilo u danoj situaciji.

Krademo sitnice i prijavljujemo kradljivce

Obeshrabrite kradljivca modernim sustavom zaštite


Tvrtka Milestone sa sjedištem u Danskoj jedan je od vodećih pružatelja usluga vi-

deo nadzora i upravljanja na svijetu, a Henrik Hansen voditelj je prodaje sigurno-snih sustava za malopro-daju. Kroz bogato višego-dišnje iskustvo sudjelovao je u razvoju i postavljanju mnogih istaknutih mreža video nadzora. U razgovoru s gospodinom Hansenom pokušali smo doznati sve o najnovijim trendovima i tehnikama te načinima prevencije krađe i prijevare u maloprodaji.

Kako se zaštita u sektoru ma-loprodaje razlikuje od one u drugim granama?Maloprodajno okruženje čine mnoga aktivna pod-ručja npr. prilazi za dosta-vu, parkirališta, skladišni prostori, POS sistemi za novčane transakcije, samo-naplatne blagajne, brojanje novca i njegov prijenos. Trgovci na malo nalaze se pred brojnim izazovima usklađivanja svih tih razli-čitih aktivnosti i to je ra-zlog zašto je maloprodajni sektor posebno zahtjevan i kompleksan.

Recite nam nešto o trendovi-ma sprječavanja gubitaka i krađa u maloprodaji. Koje se tehnike danas najviše koriste?Statistike pokazuju da go-tovo polovica svih gubitaka dolazi od zaposlenika i dobavljača. Kako bi locirali prijevaru, trgovci na malo moraju kontrolirati podatke o transakcijama te ih kom-binirati s video dokumenta-cijom. Zahvaljujući takvom integriranom sustavu upra-va može pretraživati, filtri-rati, analizirati i izvještavati koristeći se vremenski pre-ciznim snimkama i infor-macijama s blagajni. Tran-sakcije na POS terminalima uključuju različite predmete i cijene, a tu su i poklon bonovi, povrati, popusti, nulte transakcije (otvaranje blagajne bez prodaje) itd.. Svi voditelji znaju da se

upravo ove četiri operacije trebaju najčešće provjerava-ti. Maloprodajne transakcije se s video nadzorom mogu povezati na nekoliko načina: softver za videonadzor može se spojiti izravno s POS su-stavom ili putem Enterprise Resource Planning (ERP) sustava. ERP predstavlja najrazvijeniji alat za praće-nje poslovanja koji obuhva-ća opsežne funkcije poput uspoređivanja transakcija s

pojedinačnim informacija-ma o zaposlenicima, smje-nama i lokacijama.

Kada govorimo o sigurnosti često se spominje termin holistična zaštita. Možete li nam objasniti taj pojam?

Holistična ili cjelovita zaštita jest ona koja se odvija na višestrukim u potpuno-sti povezanim razinama. Njome se mogu osigurati zgrade, kompjuterske mreže, skladišta i bilo koja druga imovina, a da ne spominjem osiguranje zaposlenika i kupaca. U sklopu holističkog pristupa sustave se promatra kao cjeline kako bi se po-stigle najviše i najefikasnije razine upravljanja, s tim da

istovremeno mora postojati i svijest o pojedinačnim elementima tog sustava te načinima na koje oni me-đusobno funkcioniraju. To je ključno za stvaranje opti-malnog sustava zaštite. Zbog toga je primjerice Milestone-

Video nadzor isplativi sigurnosni i marketinški alat

ova otvorena platforma vrlo važan temelj u holističnom pristupu, jer omogućuje da video nadzor funkcionira s različitim aplikacijama u maloprodajnom okružju. Fleksibilna je i podesiva te se može širiti zajedno s rastom i promjenama poslovanja. Lako joj se mogu dodati nove tržišne inovacije, što je vrlo velika prednost.

Što u zaštitarskom žargonu znači termin ‘umiljavanje’ (eng.sweethearting) i što trgovci na malo mogu učiniti da ga spriječe ili umanje?Kada kupac poznaje osobu koja obavlja blagajnički po-sao uvijek je prisutan rizik da će mu ona omogućiti ilegalnu transakciju, npr. da se izbjegne plaćanje ili da mu se odobri poseban po-pust. Takve transakcije na-zivamo ‘umiljavanjem’ i vrlo ih je teško otkriti. Međutim,

analizom podataka s POS terminala, skupa sa snimlje-nim dokazima može se sa-znati što se točno dogodilo i na kraju ‘spasiti’ novac.

Kako objašnjavate tako vi-soki postotak krađa među zaposlenicima?Zaposlenici u sektoru malo-prodaje lako dođu u iskuše-nje. Plaće su im obično niske,

radno vrijeme dugo, često u smjeni moraju ostajati duže pa kod nekih to izaziva osjećaj da zaslužuju ‘posebne prednosti’ koje ostvaruju kra-đom ili varanjem. Takvo oso-blje s vremenom prepoznaje slabe točke zaštitara (njihove rasporede i navike), znaju kako su kamere postavljene i kako im se sakriti. Isto vrijedi i za dostavljače koji tijekom dostava ‘poberu vrhnje’. Ta-kvo se ponašanje mora zau-staviti jer izjeda dobit i sigur-nost tvrtke. Primijećeno je da ponekad ostali zaposlenici znaju za kolege koji varaju, ali ih ne vole prijavljivati. Uz pomoć integriranog sustava praćenja uprava može iz-dvojiti prijestupnike te na taj način poštene zaposlenike osloboditi sumnji.

Kako procijeniti i zaposliti prave ljude?Provjera je vrlo važna pri zapošljavanju, a pažnju treba obratiti na dosje o ka-žnjavanju, prošla zaposlenja i preporuke. Važno je shva-titi da se svatko može naći u iskušenju ilegalnih radnji te je zato potrebno stvoriti okružje koje će to spriječiti i sigurnosnu infrastrukturu koja će prenijeti jasnu po-ruku kako takvo ponašanje nije prihvaćeno.

Kako tehnologija pomaže u prevenciji gubitaka u malo-prodaji?Video nadzor nad aktivno-stima za blagajnom pomaže trgovcu na malo da prepozna rizike za svoje konačne pri-hode. Tehnologija bilježi što se zbiva, a integrirani sustavi filtriraju podatke po tipu transakcije te tako omoguću-ju brze i učinkovite odgovore na incidente. Upravo stoga, trgovac se može posvetiti situacijama koje su zanimlji-ve i tako izbjeći beskrajne sate skeniranja nepotrebnih video isječaka.

Kakve još informacije pruža-ju današnji sustavi za praće-nje poslovanja? Kako ih još trgovci mogu koristiti osim za sprječavanje krađe? Koristan dodatak malo-prodajnim prostorima jesu kamere s analizom video sadržaja. Prebro-javanje kupaca može se višestruko iskoristiti - za marketing, vođenje trgovi-ne, sigurnosna pitanja itd.. Toplinske mape i vrijeme razgledavanja pokazuju

protok ljudi kroz trgovinu, pokazuju koja ih roba više zanima i upućuju na razli-čite načine na koje se tr-govina može urediti kako bi ostvarila bolji promet. Sustavi za prebrojavanje kupaca i upravljanje redo-vima čekanja poboljšavaju uslugu, a sretni se kupci vraćaju u trgovinu i kupu-ju još!

Imate li kakav savjet za hr-vatske trgovce u vezi osigu-ranja trgovina?Nova tehnologija integri-ranih video softvera i POS ili ERP sustava donosi nove izazove, ali i brojne mogućnosti koje se ispla-te i odmah i dugoročno. Otvorena platforma kao što je Milestone pruža najviše mogućnosti za rad s trenutno vodećom po-nudom. To je odluka koja vam kroz vrijeme jamči najbolji povrat uložene investicije.

“Toplinske mape i vrijeme razgledavanja

pokazuju protok ljudi kroz trgovinu,

pokazuju koja ih roba više

zanima“

Maloprodajno okruženje predstavlja vrlo zahtjevno područje i trgovci se nalaze pred brojnim izazovima u nastojanju da zaštite i osiguraju svoje prihode

Sigurnost prodajnog mjesta - intervju

“Statistike pokazuju da

gotovo polovica svih gubitaka

dolazi od zaposlenika i dobavljača“

holis tična zaštita odvija se na višestrukim u potpunosti povezanim razinama

19Lipanj 2011. www.jatrgovac.hr18 www.jatrgovac.hr Lipanj 2011.

Sigurnost hrane

Zdravstvena ispravnost hrane definira se kao ispravnost hrane u pogledu senzorskih

osobina (miris, okus, boja, odsutnost mehaničkih ošte-ćenja i mikroorganizama), sadržaja štetnih kemijskih tvari te dopuštene uporabe aditiva. Umjesto zdravstve-

ne ispravnosti često se kori-sti izraz neškodljivost, čime se naglašava da takva hrana ne šteti potrošaču ukoliko se priprema i konzumira u skladu s njenom namjenom. Danas je sigurnost hrane

ugrožena štetnim mikroor-ganizmima - bakterijama, virusima i parazitima, od kojih su najučestaliji Salmo-nela, E. coli, Campylobac-ter, Clostridium perfrigens, Rota virus, enterovirusi, Trihinela, Giardia lamblia i dr.. Opasnost predstavljaju i nedopuštena i neadekvatno korištena kemijska sredstva (npr. pesticidi, aditivi) te nova tehnološka dostignuća koja razvijaju nove rizike i sve su češća prijetnja zdrav-lju populacije. «Priprema i konzumacija hrane izvan doma te pojava novih opasnosti u vidu patogena otpornih na antibiotike pre-poznati su zdravstveni rizik za hranu», tvrdi doktorica Đana Pahor iz Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Prema epidemiološkim podacima najčešći razlozi trovanja hranom u Hrvat-skoj su neadekvatna pripre-ma hrane, kontaminirane namirnice i pribor/posuđe, nepropisno skladištenje,

čuvanje na neadekvatnoj temperaturi i kliconoštvo.

NADZORU Hrvatskoj nadzor nad hra-nom obuhvaća “domaći pro-

met” i uvoznu hranu na gra-nici. Procesom usklađivanja hrvatske zakonske regulative s pravnim stečevinama Eu-ropske Unije mnogi postoje-ći propisi su se modificirali, a u legislativu su se doslovno primijenili i mnogi propisi EU. “To u praksi znači osigu-ranje zdravstvene ispravnosti hrane u prometu na među-narodnoj razini, a kontrola podrazumijeva tzv. papirnati dio, kontrolu uzoraka hrane, higijenskih uvjeta u procesu rada s hranom te zdravstveni nadzor nad djelatnicima koji rade s hranom”, objašnjava Pahor. Također, provodi se zakonom obavezna edukaci-ja djelatnika o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni u radu s hranom.

nadzo r nad hranom obuhvaća “domaći promet” i uvoznu hranu na granici

Ukoliko se dogodi incident trovanja hranom postoji obveza razmjene informaci-ja i obaviještavanje javnosti na međunarodnoj razini i u tu svrhu je u Hrvatskoj 2005. godine ustrojena Hr-vatska agencija za hranu. Najsvježiji primjer takve razmjene informacija je slučaj pojave E. coli O104 u Njemačkoj. Naime, od-mah po izbijanju zaraze u Njemačkoj hrvatski sani-tarni inspektori temeljito su pregledali sve namirnice koje su došle iz Njemačke i Španjolske i nisu zabilježili niti jedan sumnjivi slučaj. Unatoč tome, hrvatski po-vrćari žale se da im pada promet iako je hrvatsko povrće sigurno.

ODGOVORNOST TRGOVCA Trgovci su samo jedna od karika u prehrambenom lancu od proizvođača do konzumenta, a prvi korak njihove odgovornosti je preuzimanje zdravstveno ispravne hrane od distribu-tera ili proizvođača. Pritom trgovac mora znati što gle-dati i kontrolirati kako bi mogao biti siguran u zdrav-stvenu ispravnost hrane koju će ponuditi svojim potrošačima. “To uključuje kontrolu deklaracija, roka trajanja, izgleda ambalaže i njezine ispravnosti te temperature namirnice. Kontrola temperature uk-ljučuje mjerenje tempera-ture samog prehrambenog proizvoda, ali i dostavnog vozila kojim je ono do-premljeno”, navodi Pahor. Skladištenje i ponuda pre-hrambenih proizvoda na policama trgovine spada pod odgovornost trgovca i navedeno mora provoditi u skladu s dobrom higi-jenskom praksom (DHP), dobrom proizvođačkom praksom (DPP) odnosno prema načelima preventiv-ne samokontrole (HACCP) u skladu sa Zakonom o hrani i pratećim provedbe-nim propisima.

A POTROŠAČI?Potrošač je zadnja karika u lancu korištenja hrane, a pozitivni zakonski propisi propisuju da svi u lancu u svom segmentu moraju osi-gurati zdravstvenu isprav-nost hrane. Nakon što kupi prehrambeni proizvod u trgovini, kupac preuzima odgovornost za način ču-vanja i konzumiranja hrane (u skladu s deklaracijom

proizvoda), naravno pod pretpostavkom da je u tr-govini dobio zdravstveno ispravnu hranu.Prilikom kupnje mora prekontrolirati deklaraciju proizvoda te ga mora do trenutka konzumacije čuvati u skladu sa zahtjevima de-klaracije. Također, tijekom pripreme za konzumaciju mora poštivati neke zako-nitosti, kao što je npr. dobra termička obrada. “Potrošač kao ciljna skupina svih koji ostvaruju profit na području industrije hrane predstavlja korektiv u smislu postavlja-nja zahtjeva za kvalitetom i zdravstvenom ispravnošću. Preko savjetodavnih službi nadležnih institucija može se informirati i ulagati pritužbe na neispravne proizvode”, zaključuje doktorica Pahor. Trovanje hranom može biti dobar i opravdan razlog za sankcije prema odgovornoj pravnoj i fizičkoj osobi, ukoliko se isključi osobna odgovornost potrošača zbog eventualnog nepridr-žavanja zahtjeva deklaracije vezano za postupanja s hranom (npr. konzumacija sirovog suhomesnatog pro-izvoda kojem na deklaraciji piše da se mora termički obraditi prije konzumacije).

Trgovac mora znati što gledati

i kontrolirati kako bi mogao biti siguran u zdravstvenu

ispravnost hrane koju prodaje

Sigurnost hrane ugrožena je štetnim

mikroorganizmima, kemijskim

sredstvima te novim

tehnološkim dostignućima

Kolektivna odgovornost

Program pomoći Centra za kvalitetu HGK Centar za kvalitetu HGK pokrenuo je Program pomoći članicama koje proizvode, prerađuju ili distribuiraju hranu. Program se temelji na upoznavanju gospodarstvenika s općim načelima Europskog prehrambenog prava te općim i specifičnim uvjetima za subjekte u cijelom prehrambenom lancu. Osnovni pristup u svim aktivnostima temelji se na prosljeđivanju informacija, edukaciji i direktnoj pomoći u razumijevanju i načinu implementacije pravne stečevine EU u cijelom prehrambenom lancu. Cilj

Programa je informirati članice i Županijske komore o postupcima i fazama prilagodbe kako bi se izbjegle ili smanjile negativne posljedice za gospodarstvo koje bi mogle proizaći iz nerazumijevanja ili nepoznavanja EU zakonodavstva. Aktivnost Centra ujedno je i jačanje svijesti o odgovornosti stavljanja neškodljive hrane na tržište, važnosti sustava kontrole utemeljene na analizi rizika te razvijanju i implementaciji preduvjetnih programa i sustava nadzora nad procesima temeljenih na načelima HACCP-a .

5. konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane u Republici HrvatskojPeta konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane u RH, održana sredinom svibnja u Opatiji, okupila je oko 300 sudionika kako bi se predstavile novosti i raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kakvoće hrane u Hrvatskoj te najavile daljnje aktivnosti. Među sudionicima je bilo predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za hranu, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i dr.. Tijekom dva radna dana Konferencije prezentirano je ukupno 29

radova, a drugoga dana održana su tri programa i posebno interesantan Okrugli stol o komunikaciji, upravljanju i odgovornom izvještavanju o rizicima u hrani. Na konferenciji je zaključeno da je u Hrvatskoj potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se postigli najviši standardi zaštite zdravlja i interesa potrošača i osiguralo da hrana koja se proizvodi i stavlja na tržište bude sigurna. Proizvodnja sigurne i kvalitetne hrane uvjet je za izvoz na tržište EU, a sigurnost hrane za ljude i životinje mora se osigurati u čitavom lancu proizvodnje, prerade i distribucije, kao i pri uvozu i izvozu hrane.

Osim kontinuiranih mjera prevencije bolesti prenosivih hranom i štetnih učinaka hrane, nužno je donošenje zakonskih propisa od strane nadležnih ministarstava na osnovu znanstvenih preporuka kompetentnih institucija


Sigurnost hrane - intervju

Što je sigurna hrana, koje uvjete mora za-dovoljavati te čime je njezina sigurnost da-

nas najviše ugrožena pitali smo gospođu Zoricu Jurko-vić, ravnateljicu Hrvatske agencije za hranu.

Kada i s kojim ciljem je osno-vana Hrvatska agencija za hranu te koje su njezine dje-latnosti?Hrvatska agencija za hranu (HAH) osnovana je Zako-nom o hrani 2003., a s ra-dom je započela početkom 2005. godine. Zakonom o hrani iz 2007. godine došlo je do nekih promjena u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj, tako da je uloga Hrvatske agencije za hranu u području procjene rizika značajno naglašena. Danas Agencija obavlja znanstvene i stručne poslove procjene rizika, obavještava o rezulta-tima procjene rizika vezano uz zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane i hrane za životinje. Usto, ona daje znanstvene savjete, znan-stvenu i tehničku potporu zakonodavstvu, izrađuje znanstvene studije potrebne za unaprjeđivanje procjene rizika za područje zdrav-

stvene ispravnosti hrane i hrane za životinje.

Hrvatska agencija za hranu nedavno je objavila istraži-vanje “Percepcijagrađana RH o rizicima iz hrane”. Recite nam nešto više o samom istraživanju te štonajviše brine hrvatskog potrošača kada je u pitanju sigurnost hrane?Provedbom velikog istra-živanja pod naslovom “Percepcija građana RH o rizicima iz hrane” Hrvatska

je postala prva država izvan Europske unije u kojoj je provedeno takvo istraživa-nje. Naime, ovo istraživanje se provodi u svim zemljama EU svakih pet godina, na inicijativu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Upravo je razumijevanje percepcije potrošača ključno za naš rad i od iznimne je važnosti za međusobnu ja-snu i učinkovitu komunika-ciju. Kada govorimo o rizi-cima povezanim s hranom, Hrvate najviše brinu ostaci pesticida u hrani, kvaliteta i svježina hrane, GMO te ostaci antibiotika i hormona u hrani. Nasuprot tome, zanimljiv je podatak kako ih najmanje brine neuravno-težena prehrana i pretilost, neovisno o zabrinjavajućim podacima o pretilosti u po-sljednje vrijeme u Hrvatskoj.

Imaju li Hrvati više povjerenja u hrvatsku ili u uvoznu hranu? Čak 70 posto Hrvata ima više povjerenja u hrvatsku hranu i domaće autohtone

proizvode. Moram priznati kako osobno nisam iznena-đena tim rezultatom, jer je i u našim prijašnjim istra-živanjima takav trend bio prisutan. Vjerujem kako je i kampanja “Kupujmo hrvat-sko” mnogo dobroga učinila za promociju hrvatskog proizvoda i njihovo pozicio-niranje u svijesti potrošača. Veće povjerenje u domaće vjerojatno je dijelom uzro-kovano i aktualnim europ-skim krizama vezano za rizike podrijetlom iz hrane.

Čime je sigurnost hrane danas najviše ugrožena te koje sve kriterije hrana mora zadovoljiti da bismo ju pro-glasili sigurnom?Sigurna hrana je hrana koja, sukladno našem zakono-

70% Hrvata ima više povjerenja u hrvatsku hranu

Kontinuiranim nadzorom do prevencije i sigurnosti

davstvu, poštuje i udovoljava uvjete za pravilnim uzgojem, proizvodnjom, preradom, distribucijom i čuvanjem hrane. Pritom razlikujemo hranu životinjskog i biljnog porijekla, koje u konačnici moraju biti zdravstveno ispravne i kao takve stavlje-ne na tržište, odnosno na raspolaganje krajnjem kori-sniku. Svi parametri kojima hrana mora udovoljavati uspostavljeni su na osnovu znanstvenih istraživanja i pri stavljanju na tržište moraju udovoljiti rigoroznim za-htjevima čime se isključuje mogućnost da hrana, kao i hrana za životinje, predstavlja opasnost po zdravlje. Una-toč tome, neki proizvođači hrane ne poštuju postavljene zahtjeve te zato ima slučajeva

Nadležna tijela u Hrvatskoj kontinuirano pro-vode mnoge kontrole u svrhu sprječavanja bolesti podrijetlom iz hrane. Hrvatska agen-cija za hranu od 2005. godine obavlja procje-ne rizika vezano za zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane za ljude i životinje

“Hrvate najviše brinu ostaci pesticida u

hrani, kvaliteta i svježina hrane, GMO te ostaci

antibiotika i hormona u hrani“

da hrana nije sigurna za kon-zumaciju. Sukladno godiš-njim izvješćima europskog sustava brzog uzbunjivanja, najveći broj slučajeva odnosi se na sadržaj mikotoksina u orašastim proizvodima te povremeno žitaricama. Treba naglasiti da uzrok ove pojave može biti nepravilno čuvanje hrane i skladištenje proizvo-da, ali i utjecaj klimatskih uvjeta prilikom proizvodnje. Iz navedenog razloga razvija-ju se različiti modeli praćenja i predviđanja meteoroloških i klimatskih uvjeta te se rade procjene za prevenciju i sma-njenje rizika od pojavnosti mikotoksina. Problemi tako-đer nastaju prilikom upotre-be nedozvoljenih sredstava za zaštitu bilja i veterinarskih lijekova. U svakom slučaju, nužno je voditi računa o dobroj poljoprivrednoj prak-si, pratiti propise i poštivati karence, odnosno najkraći period vremena koje mora proći od posljednje primjene pesticida do berbe ili žetve. Isto se odnosi i na veterinar-sko-medicinske proizvode prilikom liječenja životinja.

U kojem statusu je implemen-tacija HACCP-a u Hrvatskoj i koje su sankcije za nepridrža-vanje propisanih standarda?Subjekt u poslovanju s hranom mora provoditi postupke samokontrole ra-zvijene u skladu s načelima sustava HACCP. Zakonom o hrani iz 2007. godine svi subjekti u poslovanju s hra-nom bili su obvezni uvesti HACCP sustav zaključno s 1. siječnja 2009. godine. Novčana kazna predviđena za nepridržavanje propi-sanih standarda iznosi od 50.000 do 100.000 kuna.

Na koje sve načine trgovci mogu utjecati na sigurnost hrane?Sigurnost hrane podrazumi-jeva sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu duž cjelo-kupnog lanca prehrane “od polja do stola” koji uključuje proizvodnju, preradu i skla-dištenje hrane te transport i stavljanje na tržište. Dakle, trgovci kao subjekti u poslo-vanju s hranom, sukladno Zakonu o hrani, moraju sudjelovati u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane, dajući odgovarajuće informacije neophodne za sljedivost hrane, pokrenuti postupak povlačenja s trži-šta proizvoda koji ne udo-voljavaju zahtjevima zdrav-stvene ispravnosti hrane, surađivati s proizvođačima,

prerađivačima i nadležnim tijelima. Sve upravo sa svrhom osiguranja sustava sigurnosti hrane tijekom cijelog procesa, jer lanac je jak upravo koliko je jaka njegova najslabija karika...

U posljednje vrijeme sve je popularniji trend “zdrave” i ekološki uzgojene hrane. U kojoj mjeri je ta hrana kvali-tetnija i zdravija od klasične industrijske hrane?Često korišteni pojam “zdrava hrana” odnosi se kako na ekološke, tako i na konvencionalne proizvode. Naime, i jedni i drugi mo-raju odgovarati zahtjevima sigurnosti hrane propisane zakonima. Vezano za pita-

nje eko hrane, ključno je da potrošač ne bude doveden u zabludu i zato eko pro-izvod mora biti pravilno označen. U Hrvatskoj se koristi znak „eko proizvod” i dodjeljuje se ekološkim proizvodima koji su proi-zvedeni sukladno propisi-ma i pravilima za ekološku proizvodnju, a nad njima je proveden stručni nadzor i izdana je potvrdnica o eko-loškoj proizvodnji. Posljednjih godina u svijetu se bilježi povećanje trovanja hranom. Koji su razlozi za tu pojavu? Bolesti prenosive hranom zaista jesu veliki javno-zdravstveni problem s kojim se susreću sve zemlje svijeta. Upravo iz razloga kako bi se one spriječile i svele na najmanju moguću mjeru uspostavljen je kon-cept analize rizika koji se temelji na procjeni rizika, upravljanjem rizicima te transparentnom i pravo-vremenom obavještavanju o rizicima. Na taj način se uključuje i povezuje sve institucije sustava sigurno-sti hrane da zajedno djeluju s istim ciljem. S obzirom na povećane potrebe za hranom, veliki rast proi-zvodnje hrane, razvoj novih tehnologija, sredstava i materijala koje se s tim po-vezuju, raste broj nepozna-nica i rizika porijeklom iz hrane pa samim tim imamo učestale obavijesti o pojavi bolesti. Treba istaknuti da zbog razvoja komunikacije u svijetu imamo dojam da broj bolesti prenosivih hra-nom raste, međutim, stva-ran broj “trovanja hranom” je u opadanju. S druge pak strane, rizici od nepravilne prehrane i nezdravog nači-na života, koje se manife-stiraju kao pretilost, bolesti krvožilnog i srčanog susta-va, u značajnom su porastu.

‘’Trovanje hranom je u opadanju,

dok su rizici od nepravilne

prehrane u značajnom

porastu“


Začini su tv

ari b

iljno

g po

rijek

la d

obive

ne od

različitih biljaka koje se koriste u kuhanju kako bi se poboljšao okus jelima

Začini

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

56 58

19 18

18 17

7 7

Lokacija količinske prodaje prema tipovima trgovina

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

Hiper/Supermarketi (301 - 2501m2 +)

Izvor: NielsenTra. 09. - Ožu. 10. Tra. 10. - Ožu. 11.

Bez obzira volite li više klasične začine ili pak preferirate eksperimentirati s

egzotičnim začinima iz dalekih zemalja, sigurno je da dodatkom začina jela postaju ukusnija. Pritom, naravno, treba biti umjeren te začine pažljivo kombi-nirati. Začini mogu biti svježi ili sušeni, a uglavnom ih se može držati na sobnoj tem-peraturi. Sušene začine u trgovinama možemo naći u obliku cijelih ili usitnjenih listića, sjemenki ili mlje-vene i u obliku praha. Os-novna podjela začina je na mješavine, kondimente i na mono-začine. Mono-začini

su sol, paprika, cimet, đum-bir, muškatni oraščić, lovo-rov list i slično. Mješavine začina dijele se na fikseve i mikseve, a neki od primjera su biljne mješavine, ga-ram masala, curry prah ili mješavina začina za meso, ribu, salate. Kondimenti su mješavine kuhinjske soli sa začinskim travama.

NAJPRODAVANIJI ZIMIU proteklih je godinu dana (od travnja 2010. do ožujka 2011. godine), prema Ni-elsenovom mjerenju malo-prodaje, kategorija sušenih začina ostvarila prodaju od 3000 tona u vrijednosti od 237 milijuna kuna. Gledano

količinski unatrag zadnjih godinu dana kategorija pada za 3 posto, dok vrijed-nosno bilježi nešto manji pad od 1,2 posto. Proizvodi iz ove kategorije najbolje se prodaju u zimskim mje-secima kad se ljudi okreću pripremanju raznih delicija

za blagdane.Gledano po količinskom udjelu, glavni igrači u ka-tegoriji su Podravka (Fant, Vegeta), Šafram, AGZ, Ko-tanyi te privatne robne mar-ke. Na tržištu su također prisutni Fami (Fami, Finis) i Aleva (Aleva, Kulinat).

ŠIROKA PONUDAOsnovna podjela sušenih začina je na kondimente (univerzalne začine) koji čine većinu kategorije, od-nosno 72 posto količinske prodaje, zatim na mono-začine koji čine 17 posto kategorije, fikseve (8 posto)

93% prodaje čine začini u vrećicama

Negativno ‘začinjen’ trend

Iz svih krajeva svijetaVećina začina i začinskih trava je zdrava i ljekovita. U

posljednje vrijeme na hrvatskom tržištu ponuda začina je stvarno raznolika i mogu se nabaviti začini iz skoro svih krajeva svijeta. Donosimo vam kratki pregled najpoznatijih začina, njihovih ljekovitih svojstava i uputa za upotrebu.

Bosiljak pomaže kod prehlade. Tipičan je mediteranski začin, koji se najčešće dodaje ribi, janjetini, salatama, preljevima, juhama i umacima. Cimet štiti od dijabetesa i srčanih bolesti te regulira krvni tlak. Služi kao sedativ i analgetik, opušta napete i bolne mišiće. Dobro se slaže sa svinjetinom, tikvicama, bunde-vama i slasticama.Češnjak je od davnina poznat kao prirodni antibiotik, snizuje kolesterol i poboljšava zdravlje srca i krvnih žila. Koristi se za pripremu peradi, juha, ribe, u salatama te s povrćem i tjesteninom.Čili olakšava bolove i napetost u zglobovima, suzbija visoki tlak, kolesterol, depresiju i probavne smetnje. Vrlo je ljut i u malim količinama se dodaje u variva, pečenom krumpiru i mesu.ĐumBir je učinkovit u liječenju mučnine, povraćanja, trbuhobolje, zubobolje i reumatskih bolesti. Ubrzava zacjeljivanje rana i pomaže u jačanju srca. Ljutkastog je okusa i dodaje se većini azijskih jela. kadulja regulira znojenje, pomaže kod upale grkljana i grlobolje. Zaustavlja laktaciju, pročišćava i osvježava grlo. Ko-risti se u juhama, složencima, jelima iz pećnice te preljevima. kim liječi bolesti probavnog trakta, kašalj, akne i ublaža-va bol. Jedan je od najstarijih kultiviranih začina, a naj-bolji je uz mahunarke i pirjana jela. klinČići ublažavaju respiratorne i probavne smetnje. Koriste se za pripremu slatkih jela, a obavezno se dodaju kuhanom vinu i punču. komoraČ je najpoznatiji kao lijek protiv nadutosti i vje-trova. Ide uz svinjetinu, bundeve, repu, umake, plodove mora i ribu. kopar djeluje protiv nadutosti i smiruje vjetrove. Najče-šće se stavlja u preljeve, umake i juhe. korijander pomaže kod infekcija mokraćnog mjehura. Dodaje se u salate, juhe i pirjano povrće. majČina dušiCa smiruje i ublažava grčeve i kašalj, dje-luje antiseptički i neutralizira masnoću. Jelima daje pi-kantan okus, a najčešće se dodaje krumpiru, složencima, salatama, juhama i umacima od povrća. peršin osvježava dah i djeluje kao lagani diuretik, a po-maže i kod infekcija mokraćnog mjehura. Dobro ide uz ribu, piletinu, povrće, krumpir, tjesteninu, rižu, žitarice, juhe, salate... ružmarin sadrži puno vitamina C, smiruje živčani sustav, jača probavu i liječi niski krvni tlak. Može se koristiti u gotovo svim mediteranskim jelima. U većim količinama može biti otrovan te izazvati proljev i nadražaj bubrega.

Kristina VrdeljaAC NielsenIzvor: Nielsen

Količinski udjeli prema tipu pakiranja:

tra. 2010. - ožu. 2011.5%

Staklenka

93% Vrećica

1% Limenka

3% Ostalo

Količinski udjeli prema veličini pakiranja:

tra. 2010. - ožu. 2011.18%

51 - 100 g

35% preko 251 g

8% do 50 g

39% 101 - 250 g

Količinski udjeli, prema tipu začina

tra. 2010. - ožu. 2011.3%

Miksevi

72% Kondimenti

8% Fiksevi

17% Mono-začini

te mikseve (3 posto). Ako gledamo podjelu prema ve-ličini pakiranja, količinski se najbolje prodaju srednja pakiranja ‹101 do 250 gra-ma› (39 posto), zatim pro-daja većih pakiranja ‹iznad 251 grama› (35 posto), pa-kiranja ‹51-100 grama›(18 posto) te manjih pakiranja ‹do 50 grama› (8 posto). Najveći dio kategorije zači-na prodaje se u vrećicama

i to čak 93 posto, dok se tek manji dio prodaje u staklenkama, konzervama i ostalim tipovima pakiranja.Začini se najbolje prodaju u supermarketima (39 posto), dok je količinska prodaja podjednako zastupljena u hipermarketima (19 po-

sto), velikim (18 posto) i srednjim trgovinama mje-šovitom robom (17 posto). Tek se manji dio kategorije začina proda u malim trgo-vinama mješovitom robom. Iako proizvođači kontinu-irano povećavaju ponudu začina na hrvatskom tr-žištu i redovito izbacuju nove kombinacije začina, unatrag zadnjih godinu dana kretanje kategorije

bilježi negativan trend. Tko zna, možda nadolaze-ći period roštiljanja i sve veći trend kuhanja kod kuće začini ovu kategoriju na bolje.

Osnovna podjela začina

je na mješavine, kondimente i na

mono-začine


Začini – na polici

NESTLE

AGZ

Tvrtka AGZ na hrvatskom je tržištu prisutna već 22 godine. Danas

u asortimanu ima više od stotinu proizvoda prepoznatljive kvalitete i dizajna, a obavlja i uslužno pakiranje za jedan hrvatski trgovački lanac. Prošle godine asortiman su osvježili s 36 staklenih bočica novih mono začina i mješavinama začina vlastite recepture bez konzervansa, boje i umjetnih aroma. AGZ asortiman začina uključuje: papar crni i bijeli zrno/mljeveni, paprika mljevena začinska slatka ili ljuta, lovorov list/mljeveni, bosiljak, peršin, mažuran, slatki program od posipa za kolače, čokolade u prahu pa do standar-dnih proizvoda: grožđica, kokosa, hrvatskog rogača itd. Najprodavani-ja pakiranja su od 50 i 100 grama, a

ovisno o godišnjem dobu mijenja se ‘popularnost’ pojedinog proizvoda. Tako u proljetnom periodu titulu najprodavanijeg nosi limunska kiselina, dok su zimi najprodavanije delikates, slatka, chilli i ljuta paprika, soda bikarbona, orah i mak. Široki dio AGZ asortimana zastu-pljen je u većini trgovačkih lanaca, a kapilarnom prodajom zadovoljavaju manje trgovine. Zahvaljujući proizvodnom kapa-citetu od 25 tona po danu, AGZ zadovoljava potrebe hrvatskog, ali i inozemnog tržišta (Njemačka, Švicarska, Švedska, BiH, Srbija). «Sa zadovoljstvom možemo najaviti, kao prvi u Hrvatskoj, začine certi-ficirane po Halal standardu», ističe Barbara Mezak iz AGZ-a.

ŠAFRAM

Glavna djelatnost tvrtke Šafram je prerada i pakiranje začina, su-

šenog voća i povrća te sredstava za konzerviranje. Važno je napomenuti da je Šafram jedini proizvođač začinske crvene paprike, koja se u znatnim ko-ličinama koristi u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji. Ona je nezaobilazan začin jelima, počevši od čobanca, fiš papri-kaša, variva, raznih umaka, kulena, domaćih kobasica i drugih jela. Šafram proizvodnju zasniva na certificiranom sjemenu začinske paprike prve genera-cije bez dodataka bilo kakvih aditiva ili umjetnih boja. U ponudi se nalaze i Delikates začinska paprika koja se dobiva od prvih berbi najkvalitetnijih sorti začinske paprike te slatka i ljuta začinska paprika u pakiranjima od 50, 100, 500 i 1000 grama. Osim paprike, najprodavaniji začini su crni i bijeli papar, piment, češnjak, kim, klinčić, origano, lovor i peršin.

FRANCK

U posljednje dvije godine u Francku su se fokusirali na asortiman kave,

čaja i slanog snacka, dok su asortiman začina racionalizirali. Trenutno na tržištu nude isključivo mono začine – papar u zrnu, mljeveni papar i mljevenu papriku. Franckova paprika i papar čine oko 10% ukupnog tržišta mono začina u Republici Hrvatskoj, a dostupni su u svim trgovačkim lancima. “Najbitnija obilježja Franck začina, kao uostalom i cijelog Francka, su tradicija i vrhunska kvaliteta. Vjerujemo da je upravo to razlog što naši začini imaju već gene-racijama vjerne potrošače, a upravo su ti vjerni potrošači dovoljan razlog da trgovci naše začine drže na svojim policama», kaže Vedran Dujmović iz Francka. Za jesen Franck priprema određene aktivnosti o kojima će tržište i trgovci biti pravovremeno obaviješteni.

Kotanyi je na hrvatskom tržištu pri-sutan od 1998. godine i u vlasniš-

tvu je matične kuće Kotanyi GmbH iz Austrije koja ove godine slavi 130. godina postojanja. Do 2008. godine Kotanyi je postao vodeći brend s naj-širom ponudom začina. Na hrvatskom tržištu trenutno u svom asortimanu imaju 250 raznih proizvoda. Svi proi-zvodi mogu se naći u pakiranjima za domaćinstvo (bočice, vrećice, začinski mlinci) i za gastronomiju (veća PVC i ALU pakiranja). Od široke palete začina i začinskog bilja svakako su najpopularniji klasični začini poput cimeta, bosiljka, origana, peršina, papra u svim kombinacijama i bo-jama te u zadnje vrijeme kurkuma.

Od raznih mješavina začina i doda-taka jelima prepoznatljiva je Pečena piletina, Svinjsko pečenje, Medenjaci, Kuhano vino te velika paleta začina za grill. Na ukupnom tržištu začina (bez univerzalnog začina) Kotanyi ima tržišni udio od 51,4 posto, dok u mix segmentu (mješavine začina i začin-skog bilja) zauzima udio od 29 posto. S obzirom da Kotanyi ove godine obilježava 130 godina postojanja, za potrošače su pripremili posebno paki-ranje Paprike slatke delikatesne 100 g + 30 g gratis, nagradnu igru, dodatna izlaganja te promotivne prodaje u prodajnim centrima. Ove godine je asortiman osvježen i novim dizajnom začina u vrećicama.

KOTANYI

PODRAVKA

Najpoznatiji proizvod u Podravkinom asortimanu je

Vegeta kao apsolutni autoritet na tržištu dodataka jelima od povrća i začinskog bilja. Stvorena je 1959. godine, a popularna je zato što ne dominira okusom, već nadopunjuje i zaokružuje izvornu aromu svakog jela. Na tržištu se može naći pakirana u vrećicama raznih gramatura od kojih su najpopularnije one od 250 i 500 grama. U 2009. godini lansirana je Vegeta pakirana u staklenoj dozi od 400 grama kako bi se nagradila vjernost i povjerenje potrošača. Kao odgovor na naraslu svijest potrošača i potrebu za zdravim i prirodnim proizvodima 2010. godine lansirana je Vegeta Natur koja predstavlja ino-vaciju u dodacima jelima i u potpu-nosti je u skladu s trendovima zdrave

prehrane. U asortimanu

Vegete postoje i specijalni dodaci jelima Vegeta Twist koji predstavljaju kombinaciju sušenog povrća i začina namijenjenih za pripremu određenih jela: piletine, svinjetine, grila, ribe, salate ikrumpira. U skladu s najnovi-jim prehrambenim trendovima u Hr-vatskoj Vegeta Twistevi su lansirani i u Natur liniji koju čini asortiman od sedam proizvoda: piletina, svinjetina, gril, riba, salata, bruskete te rajčica i mozzarella. Podravka ima razvi-jenu suradnju sa svim značajnijim trgovačkim lancima u Hrvatskoj te s cijelim nizom malih trgovaca. “Potro-šači traže Podravkine proizvode i oni imaju vrlo značajan udio u prodaji svakog trgovca te su obavezni dio njihova asortimana, bez obzira radi li seo hipermarketima ili malim kvartovskim dućanima”, ističe Marcel Janeković, direktor marketinga jela i dodaci jelima Podravke.

Nedavno je lansirana nova linija proizvoda Vegeta mix te Ve-geta marinade kao idealno rješenje za brzo i jednostavno mariniranje. Asor-timan se sastoji od četiri tekuće mješa-vine za mariniranje: univerzalna, medite-ranska, pikantna i s češnjakom.

LUXOR NADALINA

Tvrtka Luxor se od 1990. godine bavi proizvodnjom, preradom i pakiranjem začina, začinskog bilja,

suhog voća i dodataka hrani. Neke od tih proizvoda proizvode sami, neke otkupljuju od dalmatinskih poljoprivrednika te ih prerađuju i pakiraju u svoju ambalažu. Od 2002. godine proizvode začinske mješavi-

ne po vlastitim recepturama prilagođene za upotrebu u domaćin-stvu ( Dalmatinski začin), a cijeli asortiman svojih proizvoda pakiraju i u ga-stro pakiranjima za hotele i restorane. Sve proizvode tvrtka Luxor prodaje pod registriranom i zaštiće-nom markom Nadalina i to u svim velikim trgovač-kim lancima.

Maggi Sočno iz pećnice, novi proizvod Nestleove robne marke Maggi, lansiran je krajem prošle godine. Proizvod

je namijenjen pripremi piletine i predstavlja rješenje za brzo i zdravo spravljanje ukusnog obroka. Inovativni koncept zači-na, s vrećicom za pečenje koja potpuno eliminira potrebu za čišćenjem pećnice, dolazi u tri okusa: začinsko bilje, češnjak i paprika. Proizvod se može naći u svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj. “U vrlo kratkom periodu smo zauzeli drugo mjesto na tržištu u kategoriji fixeva sa 16,8 posto, a sva tri proizvoda našla su se među najprodavanijim u toj kategoriji», kažu u Nestleu. Maggi proizvo-di Sočno iz pećnice ne sadrže pojačivače okusa ni konzervanse, a pileće meso peče se u vlastitom soku, bez dodavanja ulja i drugih masnoća.


Made in Bosna i Hercegovina udio velikih formata kontinuirano raste od 2007.

Zajednički nazivnik zbivanja u cijeloj regiji svakako je koncentracija tržišta.

Države regije razvijale su se različitom brzinom, ali uzo-rak je bio vrlo sličan. Svako pojedino tržište u početku je patilo od rascjepkanosti na bivše trgovačke lance, nekoć u vlasništvu države, i na veliki broj malih privat-nih igrača čije su trgovine nicale neopisivom brzinom na svakom uglu. Nakon te početne faze koja je trajala poprilično dugo, tržište se pomalo počelo koncen-trirati i to u vidu snažnog razvoja domaćih lanaca i najprije sramežljivog, a ka-snije sve intenzivnijeg ula-ska stranih igrača na tržište. Tržišta Slovenije i Hrvatske sada su u fazi borbe velikih domaćih igrača i stranih imena, dok je tržište Bosne i Hercegovine još u procesu konsolidacije regionalnih i domaćih snaga.

Volimo male trgoVineZrinka Štimac iz agenci-je MEMRB ističe kako je ključna stavka u razvoju maloprodajnih tržišta kako Hrvatske, tako i Bosne i Hercegovine činjenica da tamošnji potrošači zaista vole kupovati u malim for-matima i njihov značaj neće pasti brzinom kojom se očekivalo. I mnoge zemlje Zapadne Europe naprosto imaju tu tradiciju trgovina u susjedstvu koje naprosto ne gube na važnosti. U tom smislu korak koji sada pred-stoji je definiranje odnosa

između malih nezavisnih lokalaca i regionalaca koji otvaraju i manje formate. Ishod nažalost nije potpuno neizvjestan jer nezavisni vlasnici teško drže korak s velikim igračima naprosto zbog uvjeta koje ne mogu dogovoriti s proizvođačima, obzirom na male količine koje uzimaju, pa ne mogu niti ratovati cijenama protiv velikih, navodi analitičarka MEMRB-a. Što se pak ugostiteljskih objekata tiče – tu je u stvari situacija puno bolja za lo-kalne igrače jer strani igrači nasreću (ili nažalost – ovisno o perspektivi) ne prolaze baš najbolje na našim tržištima. Potrošači su i dalje najradije orijentirani prema prokuša-nim lokalnim objektima – bilo kad se radi o omiljenom kafiću ili restoranu brze pre-hrane. Grafički prikaz razvoja

važnosti broja maloprodajnih i ugostiteljskih objekata ocr-tava gore navedenu trenutnu situaciju – HoReCa kanal brojčano prednjači na tržištu Bosne i Hercegovine, a slijede ga male lokalne trgovine. Ta dva kanala su neosporiva jer svi ostali u stvari su još uvijek na vrlo sitnim brojevima. HoReCa je više manje stabil-na – što je zaista dobra vijest

jer je, primjerice, Hrvatska pretrpjela velik udarac uvo-đenjem zabrane pušenja koje je zatvorilo brojne kafiće. A one koji nisu stradali zbog toga – dohvatila je recesija. Očevidno je situacija u re-giji daleko od optimistične i vjerojatno do 2012. neće biti ama baš nikakvih naznaka oporavka, ali jednom kada počne – potencijali svih ze-malja u regiji doći će do pu-nog izražaja, ističe Štimac.

rast Velikih formataMeđutim, najveći rast na-ravno bilježe moderni for-mati pa tako supermarketi bilježe horizontalni rast od čak 11 posto u odnosu na prošlu godinu, a prate ih drogerije s +5% te velike trgovine s +3%. Kako uku-pno tržište vertikalno na-žalost pada u volumenima

i vrijednosti (efekt koji se događa je u stvari seljenje prodaje), pa mali formati gube potrošače koji prelaze u velike formate. Ulaskom stranih igrača iz regije (Konzum, Mercator, Tuš), na tržište BiH, došlo je do sve veće konsolidacije i na kraju i koncentracije tržišta, navodi Ana Matić iz agencije GfK. Domaći lanci morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji. Općepoznato je da veliki igrači preferiraju jednako tako velike formate i to je jedan od osnovnih razloga koji je utjecao na spomenute promjene na BiH tržištu. Međutim, postoje još neki razlozi koji idu u prilog sve većem udjelu ve-likih formata: supermarketi i hipermarketi, kao dijelovi velikih lanaca, imaju veći manevarski prostor kada su

Minimarketi i tradicionalne prodavaonice

još uvijek igraju važnu ulogu

Od rascjepkanosti do konsolidacije i koncentracije

Kombinirani tržišni udio pet vodećih trgovaca na malo u 2010. godini procjenjuje se na oko 15 posto

u pitanju cijena i asortiman. Stoga ne treba čuditi što udio modernih/velikih formata kontinuirano raste od 2007. godine. Ipak, minimarketi i tradicionalne prodavaonice još uvijek igraju važnu ulo-gu na tržištu, iako je njihov zbrojeni udio u 2010. pao ispod 50 posto, ističu iz GfK.

Burne promjeneIzmeđu ostalog, na porast

udjela velikih formata utje-cala su i otvorenja većeg broja supermarketa od 2007. naovamo. Neki od regio-nalnih igrača na BiH tržištu išli su metodom otvaranja svojih velikih formata (Tuš), dok su se drugi odlučili na preuzimanja manjih i već uhodanih lanaca (Konzum, Mercator). Konzum je tako preuzeo VF Komerc, Mališić, Dionu iz Širokog Brijega, Dženanović i hipermarkete Aura te objekte Toma i Su-pernove. Mercator je slijedio isti obrazac s Omegom i Gekomom u 2008. i 2010. godini. Delta Maxi preuzeo je Tropic, dok su se DP i Ilma prvo udružili te neko vrijeme postojali pod zajed-ničkim imenom DP Ilma. Međutim, od veljače 2011. sve prodavaonice djeluju pod imenom DP. Ove burne pro-mjene na maloprodajnom tržištu Bosne i Hercegovine, koje nije uvijek lako poprati-ti, daju do znanja da je 2010. godina bila stresna ne samo za male, nego i za velike igra-če. Od 2008. naovamo na prve se tri pozicije smjenjuju tri do četiri vodeća igrača. Iako je uistinu težak zadatak

jednoznačno identificirati pet vodećih maloprodavača na tržištu Bosne i Hercegovi-ne, zbog malog broja investi-cija u sektor trgovine u us-poredbi s drugim zemljama regije te izrazite fragmentira-

nosti tržišta, agencija Planet Retail u svojoj analizi navodi kako se kombinirani tržišni udio pet vodećih trgovaca na malo u 2010. godini kretao oko 15 posto. Trenutno je ekspanzija i po-većani udio velikih formata nad malima najprisutniji u regiji Republika Srpska (hiper i supermarketi), sli-

jede jugozapadni dio Fede-racije BiH (supermarketi) te središnji dio Federacije s hipermarketima. U isto vrijeme u istočnom dijelu Republike Srpske mali i tradicionalni formati čvrsto drže svoju poziciju.Imajući u vidu takva kreta-nja na tržištu maloprodaje u BiH u proteklih nekoliko godina, kao i iskustva ze-malja iz regije, za očekivati je da će se procesi koncen-tracije i konsolidacije tržišta nastaviti. Isto tako, realno je pretpostaviti da će vodeći lanci na tržištu ojačati svoju poziciju te da će biti još stra-teških preuzimanja i povezi-vanja. Bosna i Hercegovina posljednjih je godina zna-čajno napredovala, no glo-balna kriza nije zaobišla ni njeno tržište. Iz tog razloga tek ostaje za vidjeti kojom brzinom i u kojoj mjeri će se navedeni scenarij razvijati.

VOdeći malOprOdajni lanci u BiH (2010.)

TVrTka Broj prodavaonica

Ukupna prodajna

površina (m2)

Prosječna proda-jna površina

objekata (m2)

Ukupni prihodi prije oporezivanja (milijuni

EUR-a)

Tržišni udio (%)

Agrokor 125 96.725 774 237,9 6,56Intermarché 25 34.925 1397 119,3 3,67Mercator 40 38.804 970 97 2,98Tuš trgovine 12 19.800 1650 42 1,29dm 36 14.580 405 32,8 1,01

Razvoj važnosti ukupnog broja maloprodajnih i ugostiteljskih objekata u Bosni i Hercegovini

Izvor: MEMRB

3%

6%

37%

6%

1%

1%

2%

44%

2008.

6%

30%

6%

1%4%

2%

2%

48%

2009.

6%

29%

6%

1%4%

2%

2%

48%

2010.

kiosci

apoteke

Benzinske postaje

drogerije

Horeca

male trgovine (do 50)

Velike trgovine (50 - 199 m2)

Supermarketi (200m2 +)

Realno je pretpostaviti da će vodeći lanci

na tržištu ojačati svoju poziciju

Izvo

r: Co

untr

y Re

port

- Bi

H, P

lane

t Ret

ail


Made in Bosna i Hercegovina - tržišni razvoj

razdoblje između 2008. i 2010. godine u Bosni i Hercego-vini bilo je prilično

nestabilno, počevši s infla-cijom 2008. nakon koje su uslijedile financijska kriza i recesija u dvije naredne godine. Međutim, malopro-daja se u BiH tijekom 2010. godine oporavila, premda je gospodarstvo nastavilo stagnirati. Prošlo je dovolj-no vremena od početka krize i kupci su prilagodili svoje potrošačke navike i obrasce: smanjili su puto-vanja, odlaske u restorane

i ulaganja u kućanstvo te racionalizirali potrošnju živežnih namirnica i mješo-vite robe. Trgovci na malo također su prilagodili svoju ponudu te naglasak stavili na cijenu umjesto na diza-jn, imidž i druge značajke dodatne vrijednosti. Važno je naglasiti kako je jak rast maloprodaje u BiH proteklog desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema moderni-jem tržištu karakteristič-nom po supermarketima i hipermarketima. U razdo-blju između 2011. i 2015.,

pak, maloprodaju u BiH očekuju razvoj i rast s niske početne pozicije, s obzirom da se u 2010. Bosna i Her-cegovina našla na začelju tržišta istočne Europe.

trendoViPromjene u sektoru nepre-hrambenih proizvoda tek sad postaju vidljive, a za očekivati je da s povećanjem potrošačke moći kupaca prodaja neprehrambenih proizvoda prestigne onu prehrambenih. U posljednje dvije godine tome u prilog ide i sve očitiji trend koji se

ogleda u pojavi sve većeg broja trgovačkih centara u gradskim središtima, kao što su BBI, Importanne i Alta. Većina ih se koncentrira pr-venstveno na neprehrambe-ne proizvode, ali obavezno uključuju i jednu prodavao-

nicu mješovite robe kako bi kupnju učinili što pristu-pačnijom. Vodeći trgovci na malo neprehrambenim pro-izvodima natječu se kako bi unajmili prostore u novim,

trendovskim trgovačkim centrima. Usto, očekuje se kako će u BiH, s povećanjem tehnološke svijesti i s boljom zakonskom regulacijom, maloprodaja izvan prodava-onica nadmašiti onu unutar prodavaonice.

konsolidacijaKonzum je i dalje vodeći trgovac na malo u BiH. Nitko se ne može mjeriti s njego-vom agresivnom strategijom rasta. Za razliku od svojih najvećih konkurenata, kao što su Mercator, Interex, Bin-go, Fis, Robot i dr., Konzum ne samo da gradi vlastite

poslovnice već unajmljuje i agresivno preuzima druge trgovce na malo. Tijekom 2009. i 2010. godine nezavi-sni trgovci na malo suočili su se s mnogim poteškoćama.

Operateri nezavisnih super-marketa i hipermarketa našli su se pod sve većim priti-skom za spajanje ili preuzi-manje od strane velikih ulan-čanih igrača. S druge strane, mali nezavisni trgovci nisu predstavljali mete za preu-zimanje tako da su obično morali ili zatvoriti ili pronaći odgovarajuću nišu. Osim konsolidacije maloprodajnog tržišta, koja je općenit trend zamjetan u cijeloj istočnoj Europi, Euromonitor pred-viđa da će bosanskohercego-vačku maloprodaju tijekom nadolazećeg desetljeća obli-kovati i sljedeća tri kretanja:

Trenutačno tek nekolicina velikih trgovaca na malo

u BiH u ponudi ima proizvode privatnih marki

Jak rast maloprodaje u BiH proteklog je desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema modernijem tržištu karakterističnom po supermarketima i hipermarketima

trgovina na crno je rasprostranjena ali u opadanju

VodEćI TRgoVCI U BIH U 2010.

Agrokor d.d. - Konzum

Bingo d.o.o.

delta Holding d.o.o.

drvopromet d.o.o.

Engrotuš d.o.o.

Fis d.o.o.

ITM Entreprises SA

MIMS grupa

Poslovni sistem Mercator d.d.

Robot general Trading Co d.o.o.

Izvor: Euromonitor International, abecednim slijedom

ulazak stranog kapitala, ra-zvoj privatnih robnih marki i suzbijanje trgovine na crno.

iZraVna strana ulaganjaVlada je svjesna da BiH nema dovoljno sredstava za financiranje rasta svog gos-podarstva i stoga je njezin stav prema izravnim stranim ulaganjima vrlo liberalan. Broj i vrijednost tih ulaga-

nja nije znatno zaustavila niti recesija u protekle dvije godine, no još uvijek ima više nego dovoljno prostora za nove ulagače, posebice u gradskim trgovačkim centrima. U maloprodaji je već prisutan stabilan dotok izravnih stranih ulaganja jer vlada BiH ne pravi razliku između međunarodnih i do-maćih trgovaca na malo. Svi međunarodni trgovci u BiH imaju kćeri-kompanije čiji je status jednak onome do-maćih kompanija. Dapače, međunarodne tvrtke zbog svojeg utjecaja na vlast ima-ju i bolji tretman. Slobodno se može ustvrditi da će me-

đunarodni trgovac na malo kada uđe na tržište BiH po-slovati lakše od neke doma-će kompanije. To ne znači da u BiH nema korupcije, već prvenstveno da se izravna strana ulaganja pozdravljaju te im se daje prioritet.

priVatne markePosljednje su godine malo-prodajnom tržištu u BiH do-

nijele prilično nestabilnosti što je kupce prisililo da više pažnje poklone cijenama. To

se poklopilo sa snažnim ra-zvojem maloprodajnih lana-ca koji su iskoristili priliku za poticanje prodaje svojih vlastitih robnih marki, što su kupci rado dočekali i doži-vjeli kao još jednu moguć-nost uštede. Tako su mnogi isprobali njihove proizvode, posebno robu široke po-trošnje, proizvode za njegu i ljepotu, papirnu konfekciju i higijenske potrepštine te proizvode za čišćenje doma. Značajan broj kupaca bio je zadovoljan kvalitetom proizvoda, posebno imaju-ći na umu da su ih većinu proizveli dobro poznati re-gionalni proizvođači. U pro-daji privatnih marki u BiH vodeći je Konzum, a slijede ga Mercator s mješovitom robom i DM s neprehram-benim proizvodima. Trenutačno tek nekolicina velikih trgovaca na malo u BiH u ponudi ima proi-zvode privatnih marki. Za navedeni period predviđa se da će i manji trgovci po-nuditi svoje robne marke, a već sada se vide neki po-kušaji domaćih igrača koji nastoje stvoriti bolje šanse za konkuriranje svojim međunarodnim takmaci-ma: npr. Drvopromet d.o.o. i Ilma d.o.o. Vrlo je vjero-jatno kako će takvi pothvati

stvoriti privatne marke koje će promicati domaću po-trošnju i koje će se sviđati domoljubnim kupcima.

neformalna maloprodajaTijekom ispitanog razdoblja neformalna je maloprodaja u BiH bila u opadanju jer je vlast primjenjivala strože kontrole i sankcije. Ipak, tijekom 2009. i 2010. godi-ne neznatno je ojačala zbog gospodarske nestabilnosti, ali to se smatra tek kratko-ročnim trendom. Najpri-sutnija je u području luksu-zne robe kao što su cigarete i alkoholna pića.Za najveći udio neformalne trgovine odgovorni su mali, nezavisni trgovci mješovi-tom robom i prodavaonice specijalizirane za kombina-ciju hrane, pića i duhanskih proizvoda. Posljednjih je nekoliko godina bilo poseb-no teško za nezavisne trgov-ce zbog širenja supermarke-ta i hipermarketa zbog čega je i vlast ponekad zažmirila na aktivnosti neformalne trgovine. Međutim, za oče-kivati je kako će se udio neformalne maloprodaje smanjiti kad vlada nametne oštrije mjere za postizanje europskih standarda.

Od tradicionalnog

do modernog

Zbog sve većeg pritiska konsolidacije

nezavisni trgovci moraju ili zatvoriti

svoje male prodavaonice

ili pronaći odgovarajuću nišu

Nikola Košutić voditelj istraživanja,Euromonitor International


Made in Bosna i Hercegovina - intervju

kako će se urediti malo-prodajno tržište Bosne i Hercegovine ne ovisi samo o regionalnim

igračima, kao što su Agrokor i Mercator, već i o domaćim snagama koje imaju znanja, snage i sposobnosti zauzeti čvrste tržišne pozicije. Jedan od takvih primjera svakako je lanac Bingo iz Tuzle o či-jim smo ostvarenjima i dalj-njim poslovnim planovima razgovarali s direktoricom financija, Ljiljanom Kunosić.

kada je osnovana tvrtka Bingo d.o.o. export-import Tuzla i koja sve područja gospodarstva obuhvaća?Tvrtka Bingo osnovana je 1993. godine i od osnutka se bavi trgovinom na malo kao svojom osnovnom djelatnošću, a također dje-lujemo i na području ugo-stiteljstva.

koliko prodajnih objekata trenutno imate te kojim for-matima prodavaonica raspo-lažete?U samim počecima našeg rada odmah smo prepo-znali maloprodaju kao segment u kojem želimo djelovati te smo pažnju usmjerili na stvaranje maloprodajne mreže. Ra-zvijali smo se od minimar-keta, preko supermarketa

i hipermarketa pa sve do trgovačkih centara koje danas imamo. Maloprodaj-na mreža Binga trenutno obuhvaća više od 80 po-slovnih jedinica koje su rezultat našeg zalaganja i prepoznatljive kvalitete koja ne počiva samo na asortimanu proizvoda, već i na kakvoći usluge naših djelatnika i konkurentnosti cijena koje opravdavaju naš slogan “Bingo. Kralj dobrih cijena”.

kako ste zadovoljni dosadaš-njim razvojem i ostvarenim rezultatima?Kada se krene u određe-nom smjeru obično se po-stavljaju neki ciljevi, a kažu da je rezultat tim bolji što su ciljevi koje ste postavili viši. U našem slučaju mogu slobodno reći da smo u dosadašnjem poslovanju

nadmašili sva naša očeki-vanja, ali i očekivanja našeg okruženja. Zadovoljni smo razvojem vlastite malopro-dajne mreže i ostvarenim rezultatima. Ipak, posebno zadovoljstvo za nas proizi-lazi iz činjenice da smo u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u ne baš sjajnoj gospodarskoj situaciji, uspjeli izgraditi tvrtku koja može parirati modernim

europskim kompanijama. To potvrđuju i analize Deloittea i EBRD-a koji Bingu daju visoke ocjene u pogledu samog operativnog poslovanja i načina rada, programskim rješenjima, transparentnosti financij-skog poslovanja tvrtke i svakog pojedinog prodaj-nog objekta te stvaranju osjećaja tima i pripadnosti svakog uposlenika.

neumitno je da će se broj malih trgovina smanjivati kako se procesi konsolidacije budu ubrzavali. Što očekuje-te da će se dogoditi u nared-nih nekoliko godina u BiH po tom pitanju?Smatram da će zaista doći do zatvaranja malih trgovina, da će tržište postepeno preuzi-mati veliki lanci i da je ta ten-dencija već vidljiva, premda u nešto manjoj mjeri. Od pre-sudne je važnosti da država prepozna trenutak kada treba pomoći domaćim poslovnim subjektima da opstanu, krenu u dalji razvoj i omoguće zapo-slenje radnika i zadržavanje novca u našoj zemlji. Mi se tu vidimo kao najveći doma-

Bingo trenutno ima više od 80 prodajnih objekata

ći maloprodajni lanac koji omogućava plasman domaćih proizvoda i time jača bosan-skohercegovačku privredu.

kakva je pozicija Binga u tim procesima? planirate li širenje isključivo organskim rastom ili preuzimanjem?U većini slučajeva vlastiti razvoj planiramo ostvari-vati organskim rastom, no isto tako javljaju se situacije koje dovode do mogućnosti preuzimanja drugih tvrtki. Mislim da je bitno pratiti situaciju, prilagoditi se te prepoznati trenutak i pra-vac u kojem treba djelovati.

kakav je omjer ponude do-maćih i stranih proizvoda na policama Bingo trgovina? posjedujete li vlastitu trgo-vačku marku proizvoda?Kao što sam već navela, Bingo ide na ruku domaćim proizvođačima. Ova situaci-ja je odraz naše poslovne po-litike i zalaganja da se doma-ći proizvodi prepoznaju kao iznimno kvalitetni, jer oni to

uistinu i jesu. U Bosni i Her-cegovini imamo proizvođače koji raspolažu modernim proizvodnim kapacitetima, koriste jako dobre sirovine, što uz uložen trud i ljubav prema poslu rezultira viso-kokvalitetnim proizvodima. Usto što su dostupni u svim našim prodajnim objektima, Bingo za domaće proizvode radi i različite promocije u nastojanju da i krajnji potro-šači spoznaju kako domaća proizvodnja ima kvalitetan proizvod i da se treba forsi-rati ne samo iz razloga što je domaća, nego i zato što je kvalitetna i konkurentna. Imamo vlastitu robnu mar-ku i shodno navedenom koristimo je u suradnji s domaćim proizvođačima.

kakva je uloga države na maloprodajnom tržištu? kao domaći trgovački lanac imate li odgovarajuću pot-poru državnih institucija, s obzirom da su maloprodajni lanci u susjednim zemljama oslonci tamošnjih industrija, prije svega prehrambene?Trgovački lanac Bingo, kao uostalom i ostale doma-će tvrtke, nema nikakvu

podršku države. Domaći proizvođači su nas prepo-znali kao nositelje njihovih tržišta i prodaje, a mi njih

kao kvalitetu potrebnu na-šim kupcima. Ostvarujemo zaista odličnu suradnju. Ta suradnja ne proizilazi iz napora države, nego iz naše potrebe da pomognemo jedni drugima i ponesemo domaću proizvodnju na viši nivo koji će rezultirati otvaranjem novih pogona i radnih mjesta te, općenito, voditi prema ekonomskom razvoju naše zemlje.

BiH trenutačno nema trgo-vački lanac koji bi svojom

snagom mogao parirati jakim regionalnim igračima poput konzuma ili mercato-ra. ima li Bingo ambiciju to postati i kanite li u budućno-sti iskoračiti na tržišta Hrvat-ske ili Srbije?Bingo se nalazi u punoj snazi i sigurnim korakom idemo naprijed, a to znači jačanje mogućnosti parira-nja i praćenja razvoja dru-gih, nama srodnih tvrtki. Trenutno smo, prema ne-kim istraživanjima, vodeći po maloprodajnom pro-metu na tržištu BiH. O pla-novima iskoraka na tržišta Srbije i Hrvatske trenutno ne bih govorila jer imamo planove i projekte na pokri-vanju domaćeg tržišta, a tek nakon realizacije tih krat-koročno postavljenih cilje-va i planova, govorit ćemo o daljnjim koracima.

kako gledate na spomenute konkurente i koja je vaša eventualna prednost? Naša komparativna pred-nost, naspram regionalnih tvrtki, je u tome što u potpu-nosti poznajemo mentalitet našeg čovjeka i točno znamo što mu treba. To je znanje koje se ne uči, već živi. Mi živimo u istim uvjetima kao i naši kupci, dijelimo istu sud-binu, dobro poznajemo nji-hov životni standard i shod-no tome djelujemo. Usto, u Bingu se trudimo pratiti tendencije i kretanja na tr-žištu. Svjesni smo da u ovo vrijeme brzih promjena tre-ba biti spreman jednako tako brzo odreagirati i prilagoditi poslovanje uvijek novim trendovima. Shodno tome smo i postavili našu organi-zacijsku strukturu u kojoj su fleksibilnost i prilagodljivost ključne riječi, što smatramo našom velikom prednošću jer smo u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve promjene u okruženju.

U BiH imamo proizvođače koji raspolažu modernim proizvodnim kapacitetima, koriste jako dobre sirovine, što uz uložen trud i ljubav prema poslu rezultira visokokvalitetnim proizvodima, ističu iz trgovačkog lanca Bingo

s domaćim proizvođačimau partnerstvu

PLAN RAZVOJA“Trenutno se nalazimo u Tu-zlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Brčko distriktu, Posavskoj županiji, Srednjo-bosanskom, Sarajevskom i Unsko-Sanskom kantonu te Republici Srpskoj. U na-rednom periodu planiramo nastaviti razvoj i pokrivanje dijela teritorija BiH gdje do-sad nismo bili prisutni te imamo u planu proširenje prodajne mreže u područjima na kojima već imamo poslovne operacije. Nadalje, planiramo izgradnju velikih objekata u većim gradovima diljem Bosne i Herce-govine od kojih su četiri takva objekta već u izgradnji”, kaže Kunosić

Planiramootvaranje velikih

objekata u većimgradovima

diljem Bosne iHercegovine od

kojih su četiritakva objekta već

u izgradnji


Made in Bosna i Hercegovina - vodeći brendovi

HERCEGOVINA VINO

Asortiman tvrtke Hercegovina vino sa-stoji se od alkoholnih i bezalkoholnih

napitaka vlastite proizvodnje, a također distribuiraju i nekoliko drugih brendova kao što su Zdenka i Radenska. Alkoholni program se najvećim dijelom sastoji od vina, iako uskoro započinju i s proizvod-njom različitih rakija i likera. od vina se u ponudi nalaze: Kameno, Žilavka Mostar, Blatina de Broto, Vranac, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Hercegovačka Blati-na, Hercegovačka žilavka, Hercegovački vranac, Romanca, te nekoliko stolnih vina. od bezalkoholnog programa u po-nudi se nalaze: voćni sokovi robne marke Hevi u staklenoj i purepack ambalaži, sokovi Frutko u PET i purepack ambalaži te ledeni čaj Santea u PET ambalaži.Tvrtka Hercegovina vino na hrvatskom tržištu je prisutna desetak godina, a

zahvaljujući prepoznatoj kvaliteti i povoljnim cijenama sve su uspješniji.Uvoznik i distributer za Hrvatsku je Hercegovina vino d.o.o. Zagreb sa sjedištem u Sesvetama.

TUZLANSKA SOL

Tuzlanska sol jedan je od rijetkih autohtonih bosan-skohercegovački brendova s tradicijom dužom od

100 godina. Zahvaljujući visokoj kvaliteti već godinama ostvaruje visok tržišni udio te zadržava lidersku poziciju kako na tržištu BiH, tako i na tržištima okolnih zemalja. Širok asortiman Tuzlanske soli segmentiran je prema potrebama potrošača u tri kategorije: sol za ljudsku upotrebu, sol za industrijsku upotrebu i sol za stočnu hranu. Najpoznatije pakiranje jestive Tuzlanske soli je ono od 1 kilograma, ali postoji i niz drugih pakiranja: 5, 10, 25, 50 i 1000 kilograma, namijenjeno potrebama prehrambene industrije. Na hrvatskom tržištu Tuzlanska sol je prisutna već desetljećima, a generalni uvoznik i distributer je tvrtka Zaprešićanka d.o.o. Zaprešić.

SARAJEVSKI KISELJAK I SKY

Sarajevski kiseljak lider je u kategoriji prirodnih mineralnih voda na tržištu

Bosne i Hercegovine s tradicijom pu-njenja dužom od 120 godina, a osim na tržištima regije, prisutan je i na tržištima SAd-a, Kana-de, Australije, Švedske, danske i Nizozemske. Po kvaliteti Sara-jevski kiseljak se svrstava među najbolje prirodne mineralne vode u svijetu, a njegovu kvalitetu prepo-znale su i nagradi-le brojne domaće i međunarodne institucije. Pri-rodna mineralna voda Sarajev-

JAMI

Tvrtka Jami d.o.o. osnovana je 2005. godine s proizvodnim

postrojenjima u Tešnju. Trenutna proizvodnja je organizirana na 3500 kvadratnih metara s 250 zaposlenika. Srž poslovanja tvrtke Jami bazira se na proizvodnji pita, uz liniju tradicionalnih gotovih i polugotovih jela te kolača. Pite i gotova jela prilagođena su rinfu-znom pakiranju za potrebe gastro odjela u trgovinama, kao i manjim komercijalnim pakiranjima koji se prodaju na odjelu smrznute hrane. “Proces brendiranja je stalna aktiv-nost, a kao posljedicu ima prošire-nje asortimana i sve veću lojalnost potrošača naših proizvoda”, ističu u tvrtki Jami. Svojim kapaciteti-ma i kvalitetom proizvoda Jami se ističe kao jedan od lidera na regionalnom tržištu, a sve veći dio asortimana prodaju i na dalekim inozemnim tržištima.

LIJANOVIĆI

Asortiman tvrtke Lijanovići čine trajni i polutrajni proizvodi proizvedeni

najsuvremenijom tehnologijom, od naj-kvalitetnijih dijelova mesa i svježih zači-na. U programu trajnih proizvoda nalazi se svinjski sušeni program pod bren-dom Stari Lijan koji uključuje hercego-vački pršut, pečenicu, sušeni svinjski vrat i sušeni špek. To su proizvodi rađeni po tradicionalnoj domaćoj recepturi. U polutrajnom programu izdvajaju se pileći i svinjski proizvodi s brendovima Pili i Lisa. Pileći program Pili sastoji se od hrenovki, parizera i posebne salame. U tvrtki Lijanovići posebno ističu salamu i hrenovke Super Pili namijenjene djeci. Svinjski program s brendom Lisa sadrži kulen, zimsku i bečku salamu te hrenov-ke i parizer.Proizvodi tvrtke Lijanovići na hrvatskom su tržištu prisutni od 1995. godine, a uvoznik i distributer proizvoda je tvrtka Lisa distribucija d.o.o. Zagreb.

VIOLETA

Violeta d.o.o. je tvrtka koja se bavi proizvodnjom higijen-

skih proizvoda i u sklopu svog asortimana nude široku paletu toaletnog papira, kuhinjskih brisača, suhih i vlažnih maramica, salveta i pelena. Sjedište Violete u Hrvat-skoj nalazi se u Svetoj Heleni gdje se nalazi nova tvornica, a osim toga imaju i distributivnu mrežu sa skladištima u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Vukovaru. “Praće-njem najzahtjevnijih ekoloških standarda i stalnom edukacijom djelatnika us-pijevamo udovoljiti svim zahtjevima tržišta, a na taj način uspjeli smo ostvariti zavidne rezultate i na vrlo zahtjevnom tržištu Europske unije“, tvrde u Violeti. Violeta proizvodi plasiraju se na tržišta 11 zemalja čime ova tvrtka primjerom potvrđuje da i bosanskohercegovačko gospodarstvo može zauzeti svoje mjesto na globalnom tržištu. Liderske pozicije Violetinih proizvoda očituju se u visokim tržišnim udjelima koji iznose od 35 do 70 posto ovisno o programu.

VISPAK

Vispak Visoko je na tržištu prisutan od 1972. godine. Najuspješniji bren-

dovi su mljevena kava Zlatna džezva i Vispak espresso kafa. U Vispakovoj ponudi nalaze se i čajevi, konditorski program, začini za jelo, juhe i čorbe te praškasti i snack program. od nedavno Vispak posluje u okviru grupacije AS Jelah koja je najznačajnija prehrambena kompanija u Bosni i Hercegovini. Na tržištu Hrvatske Vispak je prisutan više od deset godina s proizvodima iz konditorskog, praškastog i snack programa. “Zahvaljujući visokoj kvaliteti naših proizvoda uspijevamo zadovoljiti potrebe hrvatskog potrošača”, ističu u Vispaku. Sve proizvode u asortimanu Vi-spak provodi po sistemu ISo 9001:2008 te po zahtjevima sustava HACCP i HALAL standarda. distributeri Vispak proizvoda na hrvatskom tržištu su tvrtke Šimić Company d.o.o. Split, Stridon Pro-met d.o.o. Zagreb, Pohit d.o.o. Zagreb i Baltik d.o.o. Slavonski Brod.

obiteljska tvrtka Weltplast osno-vana je prije 28 godina i danas je

vodeća tvrtka za preradu polimernih materijala na području cijele jugo-istočne Europe. Vođeni načelima zaštite i očuvanja okoliša te prihva-ćanjem kriterija održivog razvoja Weltplast je razvio paletu ekološki prihvatljivih vrećica zaštićenog naziva EcoWelt. Najuspješniji proizvodi tvrtke Weltplast su vrećice za smeće pod brendom gea, EcoWelt linija 100 posto biorazgradivih vrećica te Frosti vrećice za zamrzavanje hrane.

Izlazne analize prodaje pokazuju da prosječno milijun Hrvata svaki dan koristi jedan od Weltplastovih proizvoda, a tome osim kvalitete doprinosi i široka dostupnost u dis-tribucijskoj mreži kroz Konzum, Spar, Interspar, Plodine, Kaufland, diona, Tommy, Sportina grupa, Iris, Billa, Studenac i dr. Weltplast proizvodi dostupni su na hrvatskom tržištu još od 1984. godine i od tada bilježe konstantan rast. Uz kvalitetu, Weltplast svoju budućnost gradi i na inovacijama u proizvod-

nji, pa se tako mogu pohvaliti da su prvi na tržište plasirali mirisne vrećice za smeće i vrećice s trostru-kom zavarom ručke koji omogućuju iznimnu nosivost. Posljednja u nizu inovativnosti su 100 posto bioraz-gradive vrećice koje je Weltplast plasirao na tržište zajedno s njemač-kom kemijskom kompanijom BASF pod brendom EcoWelt.

WELTPLAST

ski kiseljak na tržištu se može naći u staklenoj ambalaži od 1 litre te u PET ambalaži od 0,5 i 1,5 litre. Krajem 2002. godine Sarajevski kiseljak je započeo s proizvodnjom gaziranih napitaka pod robnom markom Sky koji se na tržištu

može naći u tri okusa: cola, orange i lemon te nekoliko različitih pakiranja od kojih je najpopularnije ono u PET ambalaži od 2 litre. Sarajevski kiseljak je na hrvatskom tržištu kontinuirano prisutan od kraja 2000., a brend Sky od 2002. godine. “Sky Cola je u 2010. godini na hrvatskom tržištu ostvarila udio od 10 posto te u toj kategoriji zauzima dru-go mjesto, dok su citrusni okusi ostvarili udio od 6 po-sto“, ističu u Jamnici koja je generalni distributer i vlasnik sarajevskog proizvođača.

VITAMINKA

Tvrtka Vitaminka ima bogato iskustvo u preradi voća i povrća,

a kombiniranjem starih recepata i modernih proizvodnih procesa stvaraju visoko kvalitetne proizvo-de. U ponudi Vitaminke nalaze se džemovi, marmelade, pekmezi, uki-seljeno povrće, ajvari te razni sokovi i nektari. Marmelade su proizvede-ne od fino pasiranih plodova voća, a marmelada od šipka i miješana marmelada izdvajaju se u ponudi kao najprodavanije. Ukiseljeno po-vrće priprema se na prirodan način i ne sadrži konzervanse, a uključuje ciklu, krastavce i feferone. U tvrtki

su posebno ponosni na proizvod-nju voćnih sokova i nektara koji ne sadrže konzervan-se i dolaze u velikom broju različi-tih okusa.



prošlogodišnja tržišna previranja ostavila su tragove u svim zemljama regije pa

tako i u Bosni i Hercego-vini koja je oduvijek imala specifičnu dinamiku. Ta specifičnost ogleda se i u stavovima bh. potrošača koji najmanje domaćih brendova navode među top igračima. Stoga se nameće pitanje je li sada došlo do promjene te per-cepcije kada je u pitanju domaće porijeklo proizvo-da? Što uopće znači do-maći brend u BiH? Je li u pitanju nedostatak potro-šačkog etnocentrizma ili se uslijed recesijske krize ipak pojavio...?Ovim tekstom pokušat ćemo približiti ponašanje potrošača u BiH koje nije bazirano samo na cijeni i percepciji kvalitete proi-zvoda, već se oslanja i na psihološku pozadinu kao osnovu za donošenje od-luke o kupnji. Promatrat ćemo potrošački etnocen-trizam Bosanaca i Hercego-vaca koji bi trebao “štititi” lokalne proizvode te sprije-čiti dominaciju stranih. A je li to u BiH stvarno tako?

etnocentriZam potrošačaIstraživanja pokazuju da unutar BiH sam pojam “domaće” ima različito zna-čenje za različite regije pa shodno tome etnocentrična percepcija nije ista u Re-publici Srpskoj, Zapadnoj Hercegovini i Sarajevu.

Nedvojbeno naj-jači utjecaj na po-trošače iz različitih bosansko-hercego-vačkih regija imaju brendovi koji dolaze iz Hrvatske ili Srbije. Želimo li ilustrirati složenost potrošačkog etnocentrizma u BiH dovoljno je postaviti samo jedno pitanje: “Je li Vispakova robna marka kave Zlatna džezva više do-maći brend (s vrlo tradici-onalnom slikom džezve na pakovanju i topografijom koja je veoma orijentalna) ili je to pak Grand kafa (najjači srpski brend kave čija se kompanija spojila sa slovenskom kompanijom Droga Kolinska, koju opet u 2010. kupuje hrvatska

Atlantic Grupa, a i dalje se proizvodi u BiH)?“. Kako bi se stvar još više zakom-plicirala dovoljno je da ovo pitanje postavimo potro-šaču iz Republike Srpske.

Teoretski govoreći, za sve proizvođače, ma iz koje susjedne zemlje dolazili, najvažnije je da upoznaju ciljano tržište i da imaju jasnu sliku etnocentrizma potrošača. U slučaju BiH to znači da je za različite regije potrebna različita marke-tinška strategija.

dVojaka percepcijaBiH ima internu različitost te ako pogledamo samo u dvije bh. regije možemo primijetiti različitu per-cepciju vodećih brendova. Ukoliko iz fokusa izostavi-mo međunarodne brendove primjećujemo da je potro-šač iz RS-a skloniji srpskim brendovima, da su potrošači u federacijskom dijelu BiH s jedne strane zatvoreni pre-ma srpskim brendovima, a da s druge strane preferiraju

gotovo podjednako bosan-ske - domaće te regionalne - hrvatske. Upravo zbog specifičnog potrošačkog etnocentrizma skoro da i nema domaćeg brenda koji je podjednako jak u svim regijama BiH. Jedina iznim-ka je u stvari uspjeh brenda Violeta koji se u FBiH nalazi na samom vrhu, a u RS-u je među prvih 15 brendova. Vrijedno je spomenuti i to da je značajan faktor uspje-ha Violete u tome što je to “mlad” brend za koji nije lako odrediti etno etiketu te i činjenica da su izabrali dobru vremensku odredni-cu ulaska na tržište.

recesijska kriza je prilika za prevladavanje barijera etnocentrizma

Edina ŠećovićVALICON Predstavništvo BiH

Od 2005. godine u Valiconovom istra-živanju o percepciji

snage i imidža bren-da (PGM) pratimo

percepciju zemlje pori-jekla (COO – Country Of

Origin). Bosansko-herce-govački potrošači domaće proizvode pozicioniraju u grupu sa srpskim, make-donskim i bugarskim te ih smatraju proizvodima loše kvalitete, radije ih ne kupuju, premda ih vide cjenovno pristupačnima ili s najboljim omjerom cijene i kvalitete. Hrvatski, slovenski i austrijski bren-dovi su skupi, atraktivni, oglašavani i kvalitetni. Dok su proizvodi iz Italije za bh. potrošače percipirani prestižnim i natprosječno atraktivnim.

Vodeći BrendoViPogledamo li listu vodećih brendova vidimo da, osim međunarodnih zvijezda, pojedine robne marke iz zemalja regije imaju izni-mno visoku poziciju u percepciji bh. potrošača. Tako, na primjer, slovenska Argeta zauzima neupit-no visoku poziciju bez obzira iz kojeg dijela BiH potrošač dolazio. Svojom originalnom recepturom i jedinstvenom komunika-cijom, ali i tradicijom koja datira još iz perioda bivše Jugoslavije, ne ostavlja pro-stora za sumnju radi li se o uspješnom brendu ili ne.

Dodatnu snagu Argeti daje i činjenica da se proizvodi u BiH. Zajedno s Argetom na vodećim pozicijama

nalaze se i hrvatska Cede-vita koja je inovativnom pozicijom osvojila ne samo domaće tržište, već je uveli-ke zagospodarila i tržištem BiH. Visoko je plasirana i domaća Violeta kao jedan od rijetkih brendova koji je

prevladao etnocentrizam domaćeg potrošača. Njen tajni ključ je prije svega u precizno odabranoj katego-riji, u kompromisu između cijene i kvalitete te u vrlo dobroj distribuciji. Iako ovakvih primjera u BiH nema mnogo, ipak postoji nekolicina domaćih bren-dova sa BiH potencijalom pa čak i šire. Fabrika duha-na Sarajevo (FDS) vodeća je kompanija u duhanskoj industriji na području BiH. Njen imidž počiva na tradiciji dugoj 130 go-dina te kvaliteti osnovne sirovine – duhana. FDS je dobro predvidjela trendo-

ve u duhanskoj industriji i uspješno lansirala svoje brendove, kao što je Aura u premium segmentu te Code u segmentu za mlade, a najjači njezin brend i da-lje ostaje Drina – jedina.Jami je proizvođač širokog asortiman hrane koja se priprema po tradicionalnoj recepturi domaće kuhinje, uz kvalitetu koja prvenstve-no zadovoljava okus gur-manskih potrošača. Jami prati trend “ready-to-eat” prehrane s diferencijaci-jom “gurmanstva”. Ovo je koncept koji bi čak mogao imati veće potencijale izvan bh. tržišta.Kompanija Kap je tijekom 2010. godine započela proces preuzimanja kompanije Ilid-žanski dijamant, osnovane prije deset godina te krenula

u razvoj vlastitog brenda pod novim imenom - Kap, s predznakom ne-lokalnosti, modernosti i inovativnosti čime postavlja temelje auten-tičnog brenda na tržištu Bo-sne i Hercegovine. Postoje još neki manje poznati, ali “slav-ni” brendovi vode npr. Oaza, voda koja se pila u Bijeloj kući za vrijeme predsjednika Billa Clintona, i Princess - voda stogodišnjaka.

made in BosniaBiH (“Bosnia” konkretno) destinacija je s visokom međunarodnom prepoznat-ljivošću. Postoje barem tri jaka geografska brenda - Sa-rajevo, Mostar i Međugorje koji omogućavaju lakšu internacionalizaciju “made in” proizvoda s naglaskom na porijeklu. Takvo je sigur-no Sarajevsko pivo i voda,

Zbog specifičnog potrošačkog

etnocentrizma skoro da i nema

domaćeg brenda koji je

podjednako jak u svim regijama

BiH

Najjači utjecaj na potrošače iz različitih bh. regija imaju brendovi koji

dolaze iz Hrvatske ili Srbije

prvih 20 brendova u BiH1. Coca Cola

2. Argeta

3. Cedevita

4. Violeta

5. Milka

6. Aquafresh

7. Chipsy (Marbo)

8. Chio Chips

9. Zirodent

10. Fanta

11. Jadro (Karolina)

12. Podravka

13. domaćica (Kraš)

14. Ariel

15. dorina

16. Fructal sokovi

17. Airwavesdrops

18. Fairy

19. Smoki (Štark)

20. Lenor

Međunarodni

Slovenija

Hrvatska

BiH

Međunarodni

Međunarodni

Srbija

Međunarodni

Hrvatska

Međunarodni

Hrvatska

Hrvatska

Hrvatska

Međunarodni

Hrvatska

Slovenija

Međunarodni

Međunarodni

Srbija

Međunarodni

koje se sve češće primjećuje i izvan matične zemlje. Brend koji se sa strateškim vlasnikom dobro proširio u regiji je i Sarajevski kiseljak te Sky cola, a sličnu priliku imaju i brendovi FDS-a i pekarne Klas sa svojim tradicionalno slatkim programom. U posljednje vrijeme vidi se veliki napre-dak u razvoju i brendiranju hercegovačkih vinarija. Uz vrlo promjenjiva dešava-nja na tržištu i zahtjevnog potrošača, recesijska kriza je prilika za prevladavanje barijera etnocentrizma i ulazak na tržište BiH - ovo bi mogla biti godina za “ret-hink”! Oni koji će pametno nastupiti i iskoristiti znanje o potrošaču imat će idealnu priliku za kreiranje prave vrijednosti.

za domaće?je li vrijeme

Bosanskohercegovački potrošači domaće proizvode smatraju proizvodima loše kvalitete te ih radije ne kupuju, iako, pomalo paradoksalno, smatraju da nude najbolji omjer cijene i kvalitete na tržištu


Proizvodi za njegu stopala

Kategorija proizvoda za njegu stopala uk-ljučuje balzame, ge-love, sprejeve, pudere

za ublažavanje i uklanjanje zadebljanja i žuljeva te an-tibakterijske proizvode za otklanjanje gljivica i virusa. Kategorija isto tako uklju-čuje sve oblike proizvoda za opću higijenu stopala, pro-izvode za ublažavanje neu-godnih mirisa i znojenja te pomagala za njegu stopala kao što su jastučići za pete, ulošci za cipele i pomagala za uklanjanje tvrde kože.

VRIJEDNOSNI RASTU posljednjih je pola go-dine (od rujna 2010. do veljače 2011. godine), pre-ma Nielsenovom mjerenju maloprodaje, kategorija proizvoda za njegu stopala ostvarila prodaju od 650

tisuća komada u vrijednosti od 17 milijuna kuna. Ako uspoređujemo proteklih pola godine s istim perio-dom prošle godine, kate-gorija proizvoda za njegu stopala komadno pada za 0,9 posto, dok vrijednosno bilježi rast od 4,7 posto.Vodeći proizvođači u kate-goriji uvjerljivo su privatne robne marke, a slijede ih

Tips (Tips), SSL (Scholl), Cosnova (Catrice, Essence), Titania (Titania, Made for You), Paris Presents (Ms. Manicure, Ms. Pedicure, Body Benefits), Schelchen GMBH (Pedag), Olival (Olival) i Jadran Galenski

Laboratorij (Kolodij, Der-moplast).

VRSTE PREMA NAMJENIOsnovna podjela proizvo-da za njegu stopala je ona prema namjeni. Najveći dio kategorije čine proizvodi za

650 tisuća proizvoda za njegu stopala prodano je u posljednjih 6 mjeseci

Rast komadne prodaje bilježe

proizvodi za ublažavanje

bolova u stopalima i proizvodi za

higijenu stopala

Još jedan u nizu segmenata njege tijela je i njega stopala, koja se u posljednje vrijeme sve više razvija i na tržištu se pojavljuje sve više proizvoda koji su namijenjeni upravo njezi umornih, suhih i ispucalih stopala

Tretman stopala preporuča se započeti uvijek poslije kupanja, kada je tvrda koža omekšala i lakše ju je odstraniti turpijom. Na osjetljivijim površinama bolje je koristiti posebno oblikovnu alatku za ravnanje kože i kamen plovučac. Nakon toga stopala treba namazati hidratantnom kremom kako bi se koža nahra-nila i navlažila.

Većina stopala, posebno muških, podložna je pojačanom znojenju te se u tim slučajevima preporu-ča korištenje proizvodi koji ne-utraliziraju i sprečavaju pojavu neugodnih mirisa. Kako bi se spriječila pojava natisaka i žuljeva preporuča se korištenje uložaka sa zračnim jastucima koji pružaju zaštitu nogama tijekom cijelog dana.

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%15 13

70 70

15 13

Lokacija komadne prodaje prema tipovima

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

Ljekarne

Hiper/Supermarketi (301 - 2501m2 +)

Izvor: NielsenSO’09 - JF’10 SO’10 - JF’11

Komadni udjeli prema namjeni

rujan 2010. - veljača 2011.

Izvor: Nielsen

31% Higijena stopala

30% Njega kože na stopalima

26% Njega noktiju

8% Ublažavanje bolova u stopalima

5% Uklanjanje virusa i gljivica sa stopala

Komadni udjeli prema veličini pakiranja

rujan 2010. - veljača 2011.

83% 1 komad

9% 2 - 4 komada

4% 5 - 8 komada

4% više od 9 komada

Rast zbog poskupljenja

Kristina VrdeljaAC Nielsen

Kako njegovati stopala

higijenu stopala (31 posto) i proizvodi za njegu kože na stopalima (30 posto), a slijede ih proizvodi za njegu noktiju (26 posto), proizvo-di za ublažavanje bolova u stopalima (8 posto) te proi-zvodi za otklanjanje virusa i gljivica sa stopala (5 posto). Ako uspoređujemo prote-klih pola godine s istim pe-riodom prethodne godine, segmenti koji bilježe rast

komadne prodaje su proi-zvodi za ublažavanje bolova u stopalima i proizvodi za higijenu stopala, dok ostali segmenti bilježe pad. Kad je riječ o veličini pakiranja, najbolje se prodaju pakira-nja koja sadrže samo jedan proizvod i čine čak 83 po-sto ukupne komadne pro-daje kategorije. Proizvodi za njegu stopala najbolje se komadno prodaju u velikim trgovinama mješovitom robom i drogerijama (70 posto), zatim u ljekarnama (17 posto) te u hipermarke-tima (13 posto).Komadno, ako uspore-đujemo posljednjih pola godine s istim periodom prethodne godine, katego-rija proizvoda za njegu sto-pala pada, dok vrijednosno bilježi rast. No, za takvo kretanje unutar kategorije zaslužno je povećanje cije-na proizvoda, a ne sam rast prodaje.

38 www.jatrgovac.hr Lipanj 2011. 39Lipanj 2011. www.jatrgovac.hr

Proizvodi za njegu stopala – na polici

EUCERIN

Eucerin krema za stopala sadrži 10 posto ureje i

koristi se za njegu suhih, izrazito suhih, grubih i ispucanih stopala. Tako-đer, prikladna je i za njegu

stopala kod dijabetesa, neurodermiti-sa i psorijaze. Dostupna je u pakiranju od 100 mililitara i ne sadrži mirise i boje. Razvijena je u suradnji s dermatolozima i dijabetolozima, a djelotvornost i podnošljivost su dokazane kliničkim istraži-vanjima. Hansaplast asortiman za njegu stopala

sastoji se od flastera, deo sprejeva, kre-ma i gela protiv žuljeva. Najveći količinski udio u prodaji čine flasteri od kojih je najprodavaniji proizvod Hansaplast flaster protiv kurjih i Hansaplast flaster protiv žuljeva. Hansaplast proizvodi dostupni su u svim ljekarnama, trgo-vačkim lancima i drogerijama kao što su dm, Kozmo i Bipa. ‘’Hansaplast ima dugogodišnju tradiciju i vodeću po-ziciju na tržištu flastera u Europi. Proi-zvodi su visoko kvalitetni, a postojeću ponudu redovito se osvježava ino-vacijama’’, ističe Ivana Krešić iz tvrtke Beiersdorf. Novost u kategoriji njege stopala je Hansaplast Repair&Care

mast za njegu suhe i ispucane kože stopala koja regenerira kožu vrijednim sastojcima pantenola i bisabolola.

Afrodita kozmetika u svojoj ponudi ima liniju proizvoda za njegu stopala

Chamomilla Sensitive, koja se sastoji od kupke za noge, bal-

zama za noge i deo kreme

za noge. Svi proizvodi sadrže prirodne aktivne sastojke koji imaju blagotvorno djelovanje na umorna i bolna stopala. Chamomilla Sensitive kupka za noge postupno otklanja bolove u nogama i djeluje opuštajuće, dok se balzam koristi

za poboljšanje cirkulacije i opuštanje mišića. Deo krema za noge upija znoj

i sprječava pojavu neu-godnog mirisa, a djeluje 24 sata. Ujedno djeluje antiseptički i štiti stopa-la od pucanja i isušiva-nja. Afroditini proizvodi za njegu stopala mogu se kupiti u svim bolje opskrbljenim trgovina-ma i drogerijama.

AFRODITA

NIKEL

Kozmetika Nikel u svojoj ponudi ima

gel za stopala s paprom, help za pete i stopala te hidratantnu kremu s ureom za pete i stopa-la. Nikel kozmetika je dostupna u ljekarnama diljem Hrvatske, a dio asortimana iz osnovne linije dostupan je i u dm-u. U 2010. godini bilježe porast prodaje od 50 po-sto, poručuju iz Nikela.

HANSAPLAST

Tvrtka Scholl osnovana je prije 100 godina i danas je jedan od najpo-

znatijih brendova za njegu stopala. Scholl proizvodi prodaju se u više od 70 zemalja, a paleta proizvo-da podijeljena je u četiri grupe: turpije, kamen i otopine za omekšavanje i mehaničko odstranjivanje tvrde kože, kreme za njegu stopala, proizvodi za odstra-njivanje neugodnih mirisa stopala i obuće te ulošci. Na hrvatskom tržištu Scholl pro-izvodi za njegu stopala zastu-

pljeni su sa 25 različitih artikala u svim ve-ćim hiper i supermarketima te s desetak medicinskih proizvoda prisutnih samo u ljekarnama. Najprodavaniji i najpoznatiji proizvodi Scholla su svakako proizvodi za hidrataciju odnosno poznata Scholl krema za ispucale pete od 75 ml koja klinički dokazano odstranjuje problem ispucanih peta u svega 7 dana te 3u1 set za izbjeljivanje noktiju. «Naši potrošači su već odavno prepoznali i objeručke prihvatili dugogodišnje iskustvo, inova-cije, iznimnu kvalitetu i jednostavnost upotrebe Scholl proizvoda», navodi Petra Matečić iz Atlantic Tradea.

SCHOLL

Kozmo, najveća hrvatska drogerija s najpristupačnijim asortimanom za olakšanu brigu o kućanstvu,

osobnu ljepotu i njegu, svoj identitet i diferencijaciju na tržištu odnedavno zorno pokazuje i lansiranjem privatne robne marke. Liniju proizvoda robne marke jednostavno nazvane Kozmo tre-nutno čini ukupno 14 različitih artikala: proizvodi za njegu lica i tijela, omekši-vači, sredstva za ručno pranje posuđa, svijeće i lučice, a tijekom godine asor-timan će se dodatno proširiti novim kategorijama proizvoda.

Glavne su osobitosti Kozmo marke suradnja s domaćim dobavljačima te izuzetna cjenovna pristupačnost proizvoda. Suradnjom s nizom malih manufaktura i obiteljskih obrta, koji omogućuju kvalitetan i kontroliran pro-izvod, Kozmo je uspio kreirati proizvode u potpunosti izrađene od strane doma-ćih tvrtki i korištenjem domaćih resursa, a sebi potvrditi status najveće hrvatske

drogerije koja najbolje po-znaje hrvatskog kupca. “Vlastita robna marka važan je dio asortimana kojim se ističe status vlastitog poslovanja i

stječe povjerenje ku-paca. Kreirana upravo prema potrebama

domaćih potrošača i proizvedena od hrvatskih proizvođača, Kozmo privatna marka ima izravan utjecaj na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj“ – ističe Entoni Sošić, predsjednik Uprave Kozmo drogerija i naglašava kako je privatna marka lansirana u vrijeme intenzivne ekspanzije Kozma koji od 2010. godine raste po stopi od oko 30 posto te uz Kozmo automat i 64 prodavaonice do kraja godine namjerava otvoriti još dodatnih petnaestak prodajnih mjesta. Kozmo marka prepoznatljiva je i po svom jedinstvenom dizajnu, pri čemu se na pakiranjima proizvoda odraz predanosti, vještine, truda i rada naših ljudi prikazuje kroz motiv čipke, simbolom stoljetne tradicije, želje za lijepim, brige o sebi i obitelji te nespu-tane mašte hrvatskog čovjeka.

Jedinstveni hrvatski proizvodi uz izuzetnu cjenovnu pristupačnost

Kozmo privatna marka

KOZMO OMEKŠIVAČ LJETNI MAESTRAL 1 L

Omekšivači nježna mirisa za sve vrste tkaninacijena = 10,99 kn

KOZMO DETERDŽENT ZA SUĐE LIMUN 500 ml

Deterdženti za pranje posuđa na prirodnoj bazi uz aromu osvježavajućeg limuna ili reskih jabukacijena = 5,99 kn

KOZMO BALZAM ZA USNE S MEDOM I

PROPOLISOM 7 mlBalzam s medom i propoli-som za osjetljivu, nadraženu i ispucalu kožu usanacijena = 14,99 kn

KOZMO MASKA ZA LICE SA ZELENOM

GLINOM I MASLINOM 50 mlMaska za lice na bazi zelene gline s dodatkom hranjivih sas-tojaka dalmatinskih maslinacijena = 19,99 kn

KOZMO UNIVERZALNA ZAŠTITNA MAST 50 ml

Univerzalna mast za prirodnu njegu kože lica i tijelacijena = 19,99 kn

KOZMO KREMA ZA LICE I TIJELO – HIDRA-

TANTNA 50 mlHidratantna krema bogata prirodnim sastojcima za sve tipove kožecijena = 21,99 kn

KOZMO MIRISNA SVIJEĆA GROŽĐE 1 kom

Svijeće s mirisom lavande, bakinog kolača ili grožđa za ugodne trenutke opuštanjacijena = 19,99 kn

KOZMO MIRISNE LUČICE LAVANDA 6/1

Lučice s mirisom lavande, bakinog kolača ili grožđa za ugodne trenutke opuštanjacijena = 9,99 kn

1.

1. 3. 5. 7.

6.

4.8.

2.

2.

4.

6.

8.

5.

7.

3.

PRO

MO

41Lipanj 2011. www.jatrgovac.hr

Droga Kolinska održat će sve robne marke i proizvodne kapacitete

u Sloveniji i inozemstvu. Kompanija neće seliti proizvodnju iz Slovenije u druge države”, rekao je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe

koja je lani preuzela slovensku kom-paniju. Tedeschi je prilikom susreta s novinarima tijekom posjete sloven-skog predsjednika Danila Türka pro-izvodnom pogonu u Mirni rekao da će Atlantic i Droga Kolinska povećati ulaganja u proizvodne kapacitete zbog rasta potražnje na tržištu. Te-deschi je iskoristio prigodu da najavi veću prisutnost proizvoda slovenske kompanije na policama najvećeg hr-vatskog trgovačkog lanca, Konzuma. O tome će razgovarati s Ivicom Todo-rićem, vlasnikom Agrokora u čijem sastavu je i Konzum.

Iz regije i svijeta

Metro uložio u Srbiju još 21 milijun eura

Hrvatska treća u regiji po kvaliteti trgovačkih uslugaSlovenski prodavači najbolji su po kvaliteti usluge u regiji,

dok je Hrvatska na trećem mjestu, nakon Makedonije, a najslabiji su trgovci u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istra-živanje agencije za mystery shopping Heraklea provedeno tijekom svibnja. Herakleini “tajni kupci” treću godinu zaredom posjetili su 960 autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, trgovina, prodajnih mjesta telekomunikacijskih podu-zeća, benzinskih postaja, supermarketa te uslužnih objekata u u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj. . U Hrvatskoj, najbo-ljima su se po-kazali djelatnici na prodajnim mjestima tele-komunikacijskih tvrtki, dok su u supermarketima bili najslabiji.

Tri kandidata za kupovinu BulgartabacaNatječajnu do-

kumentaciju za privatizaciju najveće bugar-ske duhanske tvrtke Bulgarta-bac otkupili su British American Tobacco, Japan Tobacco Inter-national i Korean Tobacco Group, objavio je sofijski dnevnik Trud. Japan Tobacco International i Korean Tobacco Group, prema bugarskom listu, pokušavaju početi proizvodnju u Europskoj uniji što bi im omogućilo izbjegavanje plaćanja visokih carina. Bulgartabac je jedan od rijetkih neprivatizi-ranih kompanija u Bugarskoj. Udjel države u kompaniji je oko 80 posto, fondovi i druge tvrtke drže nešto manje od 20 posto, a mali dioničari svega 1,89 posto udjela. Inače, Bulgartabac je jedan od vodećih proizvođača cigareta u jugoistočnoj Europi i lider tržišta duhana u Bugarskoj.

Schwarz group očekuje rast od 7 posto u ovoj godini

Njemački diskontni trgovac Schwarz Group, u okviru kojeg posluju lanci

Lidl i Kaufland, u tekućoj financijskoj godini planira ostvariti rast prodaje od 7 posto, ohrabren 10-postotnim rastom prodaje u prošloj godini. Naime, u po-slovnoj godini, koja je zaključena 28. veljače 2011. godine, ukupna prodaja Schwarz groupa uvećana je za 5,2 mili-jarde eura, zaustavivši se tako na okru-glih 60 milijardi eura. U tom je iznosu 1000 Kauflandovih trgovina doprinijelo s oko 18 milijardi eura, dok je Lidl ostva-rio 42 milijarde eura prodaje u svojih 9000 trgovina. Planovi širenja uključuju ulazak Lidla na nova tržišta od kojih su sigurni Srbija i Litva, dok je tržište Tur-ske, za koje Kaufland nije zainteresiran, još uvijek pod promatranjem.

Ekskluzivno

Zagreb je koncem svib-nja imao priliku doče-kati i ugostiti Garyja Vaynerchuka, mladog

američkog biznismena bje-loruskog porijekla, koji je široj hrvatskoj javnosti po svoj prilici postao poznat koncem 2008. nakon prve prezentacije hrvatskih vina u svom popularnom vinskom internetskom video show-u Wine Library TV. Vaynerchuk, samouki vinski stručnjak, spomenutim je video blogom unio revo-luciju u vinsku industriju. Nedavno je pokrenuo i novi interaktivni projekt naziva Daily Grape u kojem na jedinstven i zabavan način obrađuje teme iz svijeta vina i enologije koristeći društve-ne medije. Poznat je i pod nazivom “prvi vinski guru

ere YouTube-a”, a smatra se jednim od najutjecajnijih vinskih kritičara u SAD-u. Njegovi nastupi obilježeni su humorom i zabavom te ga čine jednim od najtraženijih govornika na svjetskoj sceni. MIRIŠE NA ZEBRUNjegova prva epizoda posve-ćena hrvatskim vinima, 553. po redu, općenito je puno značila za modernu hrvatsku vinsku scenu koja se nekako sve više okreće prema mla-đoj publici. Mnogo je značila i za samog Vaynerchuka koji je svoju popularnost, zahva-ljujući novim medijima, pro-širio tako i na našu državu. “It smells like Zebra” neke su od riječi u salvi hvalospjeva tada upućenih Plenkoviće-vom Plavcu, a koje su ostale snažno urezane u sjećanje

mnogih koji su gledali nave-denu emisiju. Izvrstan opis za zemljani karakter i po-malo “divlji” miris kušanog vina, a upravo ta ista rečeni-ca opisuje i Garyjev nekon-vencionalan stil odmaknut od ustaljenih vinskih fraza, nerijetko kompliciranih, pre-tencioznih i nejasnih za širu javnost. Upravo zbog toga, a i zbog svoje srdačnosti i susretljivosti prema svima koliko je to moguće, Gary ima iznimno široku i vjer-nu publiku, a unatoč svojoj zabavnosti i jednostavnosti uspijeva biti vrlo stručan, relevantan, informativan i na koncu dosljedan u svojim stavovima.

TERAN ZA AMERIKANCE Nakon famozne emisije bilo je samo pitanje dana kada će američka zvijezda vinske scene, interneta i društvenih mreža prvi puta posjetiti Hrvatsku. Dogodilo se to tijekom nedavno održanog festivala oglašavanja IdejaX, gdje je nakon predavanja na Zagrebačkom velesajmu pred gotovo punom dvoranom, o utjecaju interneta u današnjoj ekonomiji, druženje nastav-ljeno u Akademiji Agrokor vina. Ovoga puta zbog kapa-citeta samog prostora publika je bila ipak malobrojnija nego na Velesajmu te po svemu sudeći i više eno-gastro orijentirana, a takvo ozračje omogućilo je još bolju in-terak-ciju

prilikom izlaganja i kušanja ponajboljih vinskih proi-zvoda iz Agrokorove palete. Jedno bijelo i tri crna vina našla su se na repertoaru. Sve od krajnjeg istoka Hrvatske (Iloka), preko Istre do gotovo krajnjeg juga (Pelješca). Gary je nakon kušanja i pitanja iz publike odgovorio da bi od

četiri kušana izdvojio Teran i to kao vino koje bi mogao piti gotovo cijelu večer na nekoj ljetnoj terasi uz dobro društvo i razgovor, a ključ za takav izbor ležao bi zasi-gurno i u pristupačnoj cijeni koja se kod ostalih vina često pojavljivala kao previ-soka za dosta kompetitivno američko tržište.

Garyjev nekonvencionalan

stil odmaknut je od ustaljenih vinskih fraza,

nerijetko kompliciranih, pretencioznih i

nejasnih za širu javnost

Gary Vaynerchuk čovjek koji sljubljuje vino s internetomPionir on-line marketinga poznat kao “Social Media Sommelier”, Gary Vaynerchuk, održao je krajem svibnja degustaciju vina u Akademiji Agrokor vina

40 www.jatrgovac.hr Lipanj 2011.

Tedeschi: Nećemo seliti proizvodnju Droga Kolinske iz Slovenije

Kompanija Metro Cash & Carry otvo-rit će 16. lipnja treći distributivni

centar u Beogradu. U centar je uloženo 21 milijun eura, što je jedna od najzna-čajnijih investicija kompanije u Srbiji ove godine. Treći distributivni centar u beogradskom naselju Vidikovac, na Ibarskoj magistrali, prostire se na po-vršini od 13.500 kvadratnih metara, a zapošljavat će oko 240 osoba. Objekt je namijenjen profesionalnim kupcima: ugostiteljima, trgovcima, poduzetni-cima i kompanijama. Zajedno s ovom

investicijom Metro Cash & Carry je do sada u Srbiju uložio 141 milijun eura i otvorio više od 1600 radnih mjesta.


mješovite robe i svježih na-mirnica. Takva bi se trgovina mogla prilagoditi i na nekoj uobičajenoj lokaciji.

TESTIRANJE ONLINE TRGOVINERazvijajući novi pristup višestrukih formata proš-

log je mjeseca Walmart krenuo s testiranjem svoje online verzije – Walmart To Go. Iako online kupnju nudi već godinama dosad je ona bila ograničena na

neprehrambene proizvo-de, proizvode za zdravlje i njegu tijela te vrlo mali broj namirnica. Međutim, probna prodaja pokrenuta u San Joseu u Kaliforniji, kupcima nudi mogućnost

narudžbe iz šire prehram-bene ponude Supercentrea, što uključuje trajne i svježe proizvode. Mrežna prodaja mješovite robe u SAD-u je tek djelomično uspješ-na: od velikih trgovaca na malo najuspješniji su Safeway i Aholdov Peapod, dok Amazon Fresh i Fresh Direct imaju isključivo online ponudu. Supervalu i Publix svoje su usluge obustavili, a Webvan i dalje slovi za jednog od najve-ćih promašaja ‘dot com booma’. U Walmartu ipak vjeruju u svoj uspjeh i to upravo zbog kombinacije online prodaje i malopro-dajnih trgovina. Kad je u pitanju ponuda mješovite robe Walmart je započeo vrlo učinkovito – pokre-tanjem usluga kao što su ‘Site – to – Store’ i ‘Pick up today’ te partnerstvom s FedExom. Na taj je na-čin kupcima ponuđena mogućnost fleksibilnije dostave, a Walmart će bolje iskoristiti svoju već postojeću infrastrukturu – slično kao u europskom konceptu drive hipermar-keta. I mrežu trgovina malog formata mogao bi iskoristiti za dostavu onli-ne ponude.

MEĐUNARODNO ISKUSTVOObje ove ključne inicijative nisu novost za Walmart. Kad je riječ o malim for-matima, Walmart s njima ima iskustva na međuna-rodnom tržištu – Todo Dia u Brazilu i Bodega u Mek-siku. S pozicije online pro-daje Walmart vrlo uspješno posluje u Velikoj Britaniji i Meksiku. Uspoređivanje i primjena ključnih saznanja s tih tržišta bit će važni za Walmartovo nastojanje da se i u SAD-u postavi kao operater višestrukih kanala.Kad Walmart s nečim započne, drugi ga u tome

obično slijede. Tako je vrlo vjerojatno da će i ostali ko-pirati njegov razvoj prema višestrukim kanalima. U SAD-u bez sumnje dolazi do okretanja prema ma-lim formatima jer trgovci žele otvoriti trgovine u gradskim, gusto naselje-nim područjima. Aldi i Fresh&Easy stvaraju svoju nišu u sektoru ispod 900 kvadratnih metara, a do-larske trgovine i drogerije razvijaju širu ponudu pre-hrambenih proizvoda. Iako online prodaja mje-šovite robe u SAD-u ima

burnu prošlost, donekle ze-mljopisno ograničenu, ra-stuće cijene goriva mogle bi navesti veći broj kupaca da požele da im netko drugi kupi ili dostavi proizvode. Veće cijene goriva također bi mogle potaknuti kupnju u lokalnim trgovinama manjih formata.S razvojem tehnologije mrežna kupnja sve je jed-nostavnija i praktičnija pa bi je kupci sve više mogli tražiti. Osim toga, pove-ćana integracija informa-cija s društvenih medija s online ponudom trgovaca (što se vidi u nedavnoj Walmartovoj kupnji Ko-smixa) također bi mogla poslužiti kao važan kata-lizator kad trgovci razviju sposobnost iskorištavanja tih informacija.

IZAZOVI ZA DOBAVLJAČECilj strategije višestrukih kanala je omogućiti kup-cima pristup najznačajni-jim proizvodima, ovisno o njihovim jedinstvenim potrebama. Međutim, to dobavljačima stvara kom-plikacije. Ponašanje kupaca u različitim formatima se bitno razlikuje, a posebno kad se to preklapa i s online dimenzijom. Njihovi će ciljevi biti vrlo različiti i zahtijevat će i različitu po-nudu proizvoda i pakiranja. Pažnju će morati posvetiti i vremenskim strategijama za bavljenje kupcima budući da se vrijeme provedeno u hipermarketu bitno razliku-je od vremena provedenog u maloj trgovini ili u online kupnji. Za iskorištavanje mnogih od tih novih prilika trebat će podesiti ponudu u kanalu i na lokalnoj razini, kao i razumjeti varijacije u ponašanju kupaca.

DUGOROČNO PLANIRANJEZa Walmart ove su inici-jative došle u pravi čas s obzirom na njegov razvoj u SAD-u. Mnoge su mjere poduzete za obnovu Wal-martova kratkoročnog i srednjoročnog rasta, ali strategija višestrukih kanala omogućit će da njegova ponuda dugoročno ostane relevantna i pristupačna bez obzira na sve promjene u načinu kupnje, popu-larnosti formata i razvoju tehnologije kroz interakciju kupaca i brendova.Međutim, prava snaga i ključ uspjeha ogledat će se u sposobnosti Walmar-ta da sve nove inicijative integrira u svoje postoje-će poslovanje, da s time uskladi svoj nabavni lanac, razgranatu mrežu trgovina i odnos s dobavljačima.

Globalna kretanja

Walmart je svoje novo poslovanje kroz višestruke formate započeo

još u listopadu 2010. godi-ne kada je dao naslutiti da kreće u korjenitu promjenu budućeg razvoja svojih trgovina. Iako je već i prije imao nekoliko različitih koncepata, uključujući i mali format – Marketside, Walmart Neighbourhood Market i Supercentre – strategije proširenja i dalje su se fokusirale na najveće formate.

RAZVOJ VIŠESTRUKIH FORMATASada su, međutim, u Wal-martu primijetili da se pojavila potreba za rede-finiranjem ove strategije – dijelom kako bi se potaklo širenje na tržištima urbanih centara i gradova, a dije-lom kako bi se popunile praznine na već postojećim

tržištima. Kroz pristup vi-šestrukih formata Walmart će se lakše probiti na zatvo-rena tržišta u gradovima, npr. u Los Angelesu i New Yorku gdje želi otvoriti nova radna mjesta.Prošle je godine tako, u sklopu dugoročne inicija-tive ‘Chicago Community Investment Partnership’, najavljen petogodišnji plan za otvaranje 12.000 novih

radnih mjesta u Chicagu, a sada je otkriveno da se planira otvaranje trgovina velikog, srednjeg i malog formata koje će se zvati Su-percentre, Market i Express.

WALMART EXPRESSWalmart Express je po-sve novi koncept s kojim Walmart kreće u otvaranje trgovina malog formata, od kojih će prve zaživjeti

krajem ove godine. S po-vršinom od oko 1400 kva-dratnih metara prilagodit će se i gradskim i seoskim područjima. Neke podruž-nice uključivat će i ljekarnu. Cilj ovih probnih trgovina jest profilirati model prije početka brzog širenja za kojeg će se godišnje otvarati i do stotinu trgovina.Walmart je spreman na otvaranje i još manjih trgo-vina. Početkom ove godine je tako otvorio svoju prvu trgovinu Walmart on Cam-pus, čiji su početni rezultati vrlo ohrabrujući. Na oko 300 kvadratnih metara nalaze se ljekarna, osnovne studentske potrepštine te različite linije

Stewart Samuel, IGDPoslovni analitičar

Ponašanje kupaca u različitim

formatima se bitno razlikuje, a posebno kad se to preklapa

i s online dimenzijom

strategija je smanjiti ovisnost o formatu hipermarketa

Proteklih mjeseci Walmart je najavio kako se planira pozicionirati s višestrukim kanalima maloprodaje i tako smanjiti ovisnost o formatu hipermarketa. Što je potaklo ovu odluku i kakve bi posljedice ona mogla imati na širi maloprodajni sektor?

put prema maloprodaji kroz višestruke kanale

Kad Walmart s nečim započne, drugi ga u tome obično slijede


Tržišne niše Darijo MateljakSpirala Izvrsnosti d.o.o.

U industriji robe širo-ke potrošnje kao i u mnogim drugim segmentima svjedo-

ci smo velike mogućnosti izbora proizvoda i usluga. Nekada su na tisuće kupaca mogli kupiti samo jedan proizvod, a danas se jednom kupcu na izbor nudi tisuće proizvoda iste namjene. U većini kategorija vodeće pozicije su podijeljene izme-đu najvećih igrača na tržištu i veliki iskoraci u smislu prihoda, tržišnih udjela ili profita gotovo su nemogući.

MALI, A FLEKSIBILNIMale kompanije put od pri-like do tržišnog uspjeha u određenoj tržišnoj niši gra-de najčešće na svojoj fleksi-bilnosti. Imaju ograničene financijske, materijalne, ljudske i tehnološke resurse i ne mogu konkurirati tržiš-nim liderima. Zato su spre-mni udovoljiti zahtjevima ograničenog broja potroša-ča. U konačnici za njih su i prihodi ostvareni iz takve ponude dostatni da budu profitabilni. Velike kompa-nije su uglavnom okrenute svojim glavnim brendovima te im prihod i profit ostva-ren prodajom niša proizvo-da uglavnom nije na prvom mjestu. Oni kroz tržišne niše razvijaju kategoriju pro-

izvoda, povećavaju svijest o brendu te grade svoje pozi-cije na polici. U konačnici ostvaruju u ukupnom pri-hodu minimalan, ali itekako dobrodošao rast.

TAJNA USPJEHARazvojem tržišta i tehnolo-gija te promjenom životnih navika potrošači su osvijestili mnoge nove potrebe ili su im one jednostavno nametnute. Mnogi su proizvodi u povi-jesti već prošli životni put od univerzalnih do specijalizira-nih što je izazvalo snažnu ek-spanziju pojedinih kategorija proizvoda. Neki proizvodi se zbog niza faktora nisu etabli-rali na tržištu, dok su drugi

od niša proizvoda postali glavni proizvodi kategorije po volumenu i financijskom prihodu. U čemu je tajna uspjeha? Ponajprije sigurno u prepoznavanju tržišnih trendova i potreba potro-šača, a onda i u marketing miksu prilagođenom točno

za ciljanu skupinu. Kada smo prepoznali priliku, potrebno je proći kroz nekoliko faza prije nego se proizvod nađe na tržištu. Ako takav proi-zvod uopće nije prisutan na tržištu, treba se zapitati je li to prilika ili ‘neprilika’? Ono što svakako prvo treba pro-vesti je istraživanje tržišnih potreba za takvim specija-liziranim proizvodima. U istraživanju je potrebno uzeti u obzir mnoge pokazatelje od dobi i spola potencijalnih potrošača do njihovih potro-šačkih navika, regionalnih

specifičnosti itd.. Primjerice, kod prehrambenih proizvoda neki okusi ili mirisi ne mogu proći u određenoj regiji, dok se drugi proizvodi poput koz-metike na određenim prosto-rima uopće i ne koriste. Zatim dolazi analiza uku-pne kategorije proizvoda, financijski volumen ciljanog tržišta unutar kategorije, tržišnih trendova, analiza konkurencije te analiza vla-stitih mogućnosti. Ako pro-cijenimo da određeni proi-zvod ima tržišni potencijal i da smo ga sposobni proi-zvesti, tek smo na pola puta do cilja. Predstoji formiranje marketing miksa koji će osigurati da proizvod bude prepoznatljiv, po adekvatnoj cijeni, dostupan ciljanoj skupini s jasnom komunika-cijom prednosti nad konku-rentskim proizvodima. Ne zaboravimo da kupac kupuje

određeni proizvod zbog nje-govih prednosti u odnosu na slične proizvode, zato jer baš takav proizvod zadovoljava njegove potrebe.

BARIJEREUz sve to, čeka nas i prevla-davanje ulaznih barijera. One mogu biti formalne pri-rode, vezane uz neke zakon-ske odredbe, ali najveća će zasigurno biti vezana uz po-zicioniranje unutar kategori-je proizvoda. U maloprodaji su police naprosto pretijesne da prime sve ponuđene pro-

izvode. Ako se naš proizvod i uklapa u politiku prodaje pojedinog trgovca, najčešće je jedini način da dobijete priliku da se neki drugi vaš ili pak konkurentski proi-zvod delistira iz asortimana trgovca. Ako se radi o našem proizvodu odlučujemo sami, no kada je riječ o proizvodu konkurencije, oni će podu-zeti niz aktivnosti da njihov proizvod ne bude zamijenjen na polici s našim.Na kraju formiramo ukupni budžet i analiziramo u ko-jem vremenu ćemo dostići točku pokrića. Danas je u određenim tržišnim kate-gorijama životni vijek proi-zvoda vrlo kratak. A i kon-kurencija reagira munjevito. Ako pak uspijemo da naš niša proizvod postane jedan od glavnih u kategoriji, tada nas iz te pozicije očekuju slatke brige.

Police su naprosto

pretijesne da prime sve ponuđene proizvode

Zbog globalne ekonomske krize mnoge kategorije proizvoda bilježe financijski i količinski pad pa mnogi proizvođači traže dodatan prostor za profit upravo u usko specijaliziranim proizvodima

Prilika za male i velike

46 47www.jatrgovac.hr Lipanj 2011. Ožujak 2011. www.jatrgovac.hr

Novo na polici

Uz Somersby Apple cider, hrvatski će fanovi ovog kozmopolitskog pića od početka lipnja uživati i

u novom, finom okusu kruške. Hrvatski su ljubitelji Somersbyja u 300 lokala diljem Hrvatske imali priliku između kruške, brusnice i bazge izabrati novi okus. Njima su se pridružili brojne poznate osobe na raznim doga-đanjima i Facebook fanovi, a zajednički favorit koji je osvojio najviše lajkova – kruška – lansiran je na hrvatsko tržište. Fini omjer voćnog vina i soka od kruške, uz blagi dodatak šećera i prirodne arome u kombinaciji s nježnim mjehurićima, čine Somersby Pear cider pravim osvježe-njem bogatog okusa. Uz 4,5% alkohola, 59 kcal na 100 ml, fini okus kruške do punog izražaja dolazi kada je dobro rashlađen i poslužen u čaši s puno leda. Somersby cider od jabuke i kruške na hrvatskom je tržištu dostupan u nepovratnoj staklenoj boci i limenci od 0,33 l.

Široki asortiman kvalitetnih Vindijinih sireva od sada je bogatiji za novi polutvrdi dimljeni sir DIMEK, izvrsnu sirnu deliciju iza koje se krije poznati Vindijin Edamac opleme-njen specifičnom aromom prirodnog bukovog dima. No-vost su i redizajnirana pakiranja od 200 grama za postojeće polutvrde sireve Tilzit, Edamac, Gaudu i Varaždinac. Osim što ih krasi elegantan novi dizajn, riječ je o MAP pakiranji-ma koja još bolje čuvaju svježinu i izvrstan okus namirnice zahvaljujući kontroliranoj atmosferi. Logističke informacije: pakiranje MAP 200 g – 15 komada na kartonu / 53 kartona na paleti. Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin. Telefon: 042/399-999. Fax: 042/399-076. E-mail: [email protected]. Internet: www.vindija.hr.

Asortiman Podravkinih trajnih kobasica upotpunjen je novim,

posebnim i originalnim proizvodom, kobasicom finom - Dalmatinom. Ovaj vrhunski proizvod odlikuje se specifičnim i zaokruženim okusom i mirisom na klasične salame medi-teranskog tipa. Dalmatina je trajna kobasica”reljefne” površine, čvrste konzistencije, na presjeku mozaičnog

izgleda, a sočnog zagriza.

Ovim proizvodom u potrošačima želimo pobuditi ugodne asocijacije na ljeto, mediteran, svježinu, opu-šteni ugođaj i more, ističu iz Podrav-ke. Logističke informacije: vakuum pakiranje, neto težina cca. 900g, rok trajnosti 120 dana. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48000 Koprivnica. Telefon: Besplatni potro-šački telefon 0800 08 08. Internet: www.podravka.com.

Dr. Oetker je hrvatskim potrošačima predstavio nove proizvode u svojoj ponudi, jedinstvene hrskave Ancel

grickalice proizvedene prema originalnoj tradicionalnoj francuskoj recepturi. Ancel grickalice proizvode se isključi-vo iz prirodnih sastojaka - brašna, suncokretovog ulja, soli, ječma, kvasca, a jedna vrsta obogaćena je još i sezamom i makom. Ne sadrže nikakve aditive niti bojila, a zbog svog prirodnog sastava imaju i vrlo nizak udio masnoća. U asortimanu Dr. Oetker Ancel grickalica nalaze se Jumbo pereci, srednji i mini pereci, Trio-lets sa sezamom i makom, Snack – Time Mix, Branchettes štapići, slani štapići te Cocktail Mix štapića, pereca i trioleta.

Slane i hrskave Ancel grickalice od Dr. Oetkera

Cedevita je proširila svoju ponudu vitaminskih instant napitaka pa je tako

Cedevita GO! od početka lipnja dostupna u izuzetno osvježavajućem i aromatič-nom okusu limete. Osluškujući želje obožavatelja kultnog napitka, koji se već nalazi u okusima naranče i limuna i dolaskom sunčanih i vrućih dana, Cedevita GO! svojim je potrošačima pripremila novi okus osvježavajućeg napitka. Facebook stranica Cedevite GO! povodom lansiranja novog okusa pripremila je posebno iznenađenje obožavateljima u natječaju koji traje do kraja srpnja. Logističke informacije: jedinično pakiranje 355g, transportno pakiranje 12×355g. Proizvođač: Cedevita d.o.o., Planinska bb, HR-10000 Zagreb. Telefon: 01/2413-200. Internet: www.cedevita.hr.

Puding od vanilije ili čokolade, sa ili bez šlaga, ili pak raskošni mousse od tamne čokolade, pripremljeni su

od mlijeka najbolje kvalitete, a punoćom okusa odu-ševljavaju i najistančanija nepca. Ove lagane i ukusne Dukatove poslastice sada su dostupne u novom raskoš-nom pakiranju. Puding od čokolade i vanilije dostupan je u 125-gramskoj čašici, sa šlagom u 200-gramskom pakiranju, a Mousse od čokolade može se pronaći u 100-gramskoj čašici.

Redizajnirana linija mliječnih deserata iz Dukata

Cedevita GO! Limeta: Novi okus osvježenja

Lansiran Somersby kruška

Novosti iz Vindijine siroteke

Karlovačka pivovara tržištu je pred-stavila još jedan poseban proizvod

– Desperados, vrhunsko lager pivo s okusom tekile. Uz zlatnu boju i intenzivan miris Desperados odlikuju savršen omjer tra-dicionalnog okusa najboljih piva i egzo-tičnog okusa tekile uz udio alkohola od 5,9%. Desperados je pakiran u atrak-tivnu, posebno dizajniranu bocu od 0,33 l kako bi uživanje u njemu direktno iz boce bilo jedinstven doživ-ljaj. Namijenjen je prije svega mlađim ljudima, a potrošačima je dostupan od sredine svibnja u odabranim kafićima i trgo-vinama diljem Hrvatske.

Nakon kafića i restorana, vitaminski napitak Juicy Vita od početka lipnja

dostupan je i na policama dućana u no-vom pakiranju od 1 kg. Juicy Vita sadrži

10 vitamina, isključivo prirodne arome i bojila te nadoknađuje manjak vitamina u prehrani. Priprema ovog napitka brza je i jednostavna: u 2 dl vode potrebno

je dodati 15 grama (2 čajne žlice) napitka, promiješati i uživati, a za sada se može birati između dva okusa: naranča ili limun. Zato, ako još niste probali Juicy Vitu, ljetne vrućine ide-alno su vrijeme za to. Juicy Vita će vas osvježiti i pružiti vašem organizmu neophodne vitami-ne, a jedna čaša na-pitka nadopunjuje čak 50% dnevno preporučenih koli-čina vitamina.

Desperados – lager pivo s okusom tekile

Juicy Vita od sada i na policama dućana

Kobasica fina – Dalmatina!

Vindijine hrenovke Gurmanika proizvodi su koji donose najbolju

kombinaciju zdravoga svježeg pilećeg i purećeg mesa. Objedinjujući okuse poznate Cekin piletine i Vindon puretine, ove ukusne i lagane hrenovke ističu se blagim okusom, a ono što ih čini poseb-nim je prirodna aroma dima. Posebnost Gurmanika hrenovki je širi promjer samog proizvoda, koji pruža još veći užitak prilikom konzumacije. Proizvodi se pakiraju u ambalaži od 1000, 500 i 250 grama, a dostupne su i u Koktel izdanju od 500 grama, idealnom za razne pro-slave i domjenke. Logističke informacije: 1000 g – 5 kom/karton, 80 kartona na paleti; 500 g - 10 kom/karton, 80 kartona na paleti; 500 g (koktel) - 10 kom/karton, 80 kartona na paleti; 250 g - 20 kom/karton, 80 kartona na paleti. Proizvođač: Koka d.d., Jalkovečka bb, Varaždin. Telefon: 042/399-999, fax: 042/399-076. E-mail: [email protected]. Internet: www.vindija.hr.

Gurmanika hrenovke – nove gurmanske delicije


Novo na polici

Preporuka

Meso u povrtnom umaku u četiri nova okusa dolazi u limenci od 300 grama te je namijenjeno svima onima

koji žive brzo i nemaju vremena dugo boraviti u kuhinji. Junetina s gljivama, Pileći paprikaš, Piletina u salsa umaku i Piletina u bešamel umaku novi su proizvodi obrađeni na temperaturi višoj od 100°C, odnosno sterilizacijom, čime se zaustavljaju svi procesi unutar limenke uz istovremeno pot-puno očuvanje svih nutritivnih vrijednosti. Iz tog razloga novi Podravkini proizvodi ne sadrže dodatne konzervanse ni aditive te imaju iznimno dugačke rokove trajnosti. Logi-stičke informacije: Limenka, neto mase 300g, kom/kartonu 15, kom/paleti 1485. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48000 Koprivnica. Telefon: Besplatni potrošački telefon 0800 08 08. Internet: www.podravka.com.

Poslovni sustav Vindija obogatila je svoj proizvodni asortiman uvođenjem svježeg mlije-ka ‘z bregov dvostruko veće trajnosti od dosadašnje, što je prvi domaći proizvod takve

vrste na našem tržištu. Svježe mlijeko ‘z bregov s trajnošću od 21 dan rezultat je primjene nove suvremene tehnologije kojom se pomno kontrolirana i sustavno odabrana visoko-kvalitetna sirovina, domaće svježe mlijeko, termički obrađuje na višoj temperaturi iznimno kratko vrijeme te ohlađeno puni u aseptičnoj punilici u visoko higijenskoj atmosferi u PET boce od 1 L. Za svježe mlijeko velike trajnosti na europskom tržištu uvriježen je i naziv ESL (”Extended Shelf Life”) kojim se označava produljeno trajanje svježeg mlijeka u rashladnom lancu u kojem se temperatura kreće od +4°C do +8°C. Kao i standardno svježe Vindijino svježe mlijeko, i produljeno izdanje dolazi u dvije varijante - poznato “zeleno” svježe mlijeko od Vindije punomasno je mlijeko s 3,2% mliječne masti, a “plavo” svježe mlijeko sadržava 1,5% m.m. i obogaćeno je vitaminima A, D3 i E.

Najpoznatiji Zvijezdin umak je svakako Zvijezda tartar umak koji je idealan prilog uz predjela i glavna jela, sve vrste pečenog ili kuhanog mesa, ribe i povrće, a

uz njega će i najjednostavniji sendvič postati poseban. Zvijezda hren jedinstven je proizvod na hrvatskom tržištu jer je za razliku od sličnih proizvoda kombinacija hrena i majoneze, sadrži 80% hrena te je posebno cijenjen kod ljubitelja oštrih okusa. Zvijezda je pripremila posebnu akcijsku cijenu tartar umaka i hrena od samo 6,99 kuna za pakiranje u tubama od 165 g, a po-sebna ponuda potrajat će do zadnjeg dana kolovoza.

Pan Pšenični mutno je i nefiltrirano pšenično pivo s 5,3 po-sto alkohola dobiveno pažljivom kombinacijom pšenič-

nog i ječmenog slada te fermentacijom gornjeg vrenja. To mu osigurava posebnost – neodoljivu aromu s blagom voć-nom notom, bujnu čvrstu pjenu i nenadmašan okus pravog pšeničnog piva koje osvaja na prvi gutljaj. Spravljen prema tradicionalnoj bavarskoj recepturi Pan Pšenični poslužuje se rashlađen na 7–10°C i to u visokoj čaši posebnog oblika, uskoj pri dnu i proširenoj pri vrhu volumena 0,5 l, koja mora biti hladna i orošena što omogućuje da se ova probrana receptura doživi na pravi način. Pan Pšenični dostupan je u staklenoj boci od 0,5 l, a preporučena maloprodajna cijena mu je 6,49 kn.

Pan Pšenični - blaga voćna nota i čvrsta pjena

Istraživanje, koje je Dr. Oetker proveo o navikama korištenja aditiva prilikom ukuhavanja, pokazalo je kako je potrošači-

ma najbitnija brzina ukuhavanja te snaga učvršćivanja. Kako većina ljudi uživa u domaćim džemovima, ali nemaju dovoljno vremena kako bi ih kuhali satima, Dr. Oetker nudi dva rješenja. Prvi je Dr. Oetker Džemfix Extra 2:1: idealan za pripremu izrazito voćnih marmelada, džemova i želea, sadrži voćni sastojak za želiranje – pektin, a potrebno je dodati duplo manje šećera od tradicionalnog načina pripre-me te su potrebne samo tri minute kuhanja čime se šte-di vrijeme i novac. Drugi pro-izvod, Dr. Oetker Želirni šećer Extra 2:1, služi za pripremu voćnih džemova, marmelada i želea bez dodavanja šećera. Također sadrži pektin, koji se dobiva iz jabuka i citrusnog voća. Ima idealan omjer sredstva za želiranje i šećera što omogućava jednostavnu i brzu pripremu.

Nova linija Podravkinih konzerviranih jela

‘z bregov – svježe mlijeko s produljenim užitkom

Ljetne delicije uz Zvijezda umake tartar i hren

Dukat BIO mlijeko prvo je hrvatsko mlijeko iz ekološkog uzgoja. Riječ

je o proizvodu domaćih mliječnih farmi certificiranih za ekološku proizvodnju mlijeka te je jedino domaće mlijeko koje nosi oznake “Hrvat-ski EKO proizvod” i “Mlijeko hrvatskih farmi”, garanciju ekološke kvalitete i domaćeg podri-jetla proizvoda. Dukat BIO mlijeko može se kupiti na svim bolje opremlje-nim prodajnim mjestima te u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane bio&bio, dm i trgovinama Garden. Pakirano je u boci od 1 litre koja nabolje čuva prirodnost i hranjive sastojke mlijeka.

Dukat trajno BIO mlijeko u boci od 1 l

Svoju bogatu kolek-ciju funkcionalnih

proizvoda Vindija je na-dopunila GI Control li-munadom, okusom koji osvaja svojom osvje-žavajućom aromom, posebno stvorenom za duge i tople dane. Kao i ostala izdanja ovoga vr-hunskog proizvoda (crni ribiz-jabuka, naranča-nektarina+ACE, naran-ča-ananas, jabuka-kruš-ka, naranča-mango i zelena jabuka), GI Con-trol limunada odlikuje se niskim glikemijskim indeksom i prirodnim

sastojcima, a kao posebna vrijednost ističe se Fruit

Up, prirodni šećer isklju-čivo iz voća umjerene slatkoće. Niska razina glikemijskog indeksa zadržava osjećaj sitosti i sprječava želju za slatkom hranom uzroko-vanu pretjeranim

lučenjem inzulina. Njegovom kontro-lom pospješuje se sagorijevanje masti i taloženje masnoća u krvnim žilama, čime se regulira krvni tlak i preveniraju kardiovaskularne bolesti. GI Control limunada dolazi u vizualno atraktiv-

nim PET bocama od 1,75 l i 0,5 l.

GI Control limunada – okus zdravog osvježenja Ožujsko pivo lansiralo

je novu povratnu bocu od 0,33 litre novog, elegantnog dizajna i s ugraviranim elementima. Zahvaljujući promijenje-nom obliku sa ‘stanje-nim strukom’, nova povratna Žuja posebno je prilagođena anato-miji ruke zbog čega će užitak u vrhunskom pivu ovog ljeta biti još veći. Bez obzira uživali u Žuji u omiljenom kafiću ili u dobrom društvu uz roštilj, zahvaljujući no-voj i jedinstvenoj boci, ljubitelji vrhunskog piva bit će u ugodnom središtu pozornosti.

Nova Žujina boca ‘stanjenog struka’

Pomoć iz Dr. Oetkera pri spravljanju slatke zimnice

Za nadolazeće ljeto Ledo je pripremio obiteljska pakiranja sladoleda uz

nove okuse u maštovitim kombina-cijama: Grandissimo malaga - orah s grožđicama i komadićima karamelizi-ranih oraha, Quattro American Dream u kojem se stapaju okusi kikirikija, mliječ-ne čokolade, nugata i karamele, te Twice naranča, vanilija i ananas - osvježenje za ljubitelje voćnih okusa. Mini pakiranja poznatih Quattro sladoleda dobila su još jednog člana – Mini Quattro Bana-

na Split - neodoljivi spoj banane i najpopularnijih sladolednih okusa čokolade, vanilije i biskvita. Novost za obiteljska druženja je novi brand G Selection, za čije se nastajanje koriste samo najkvalitetniji sastojci, a sigurno će sve oduševiti okusi prave čokolade i vanilije u elegantnom pakiranju. Slado-ledna rolada Strauss Selection Chee-secake s preljevom od šumskog voća odličan je izbor za brz desert nakon obiteljskog ručka.

Ledo užitci za cijelu obitelj

izlog

Heinzelova 39, HR - 10000 Zagreb, 01 777 56 [email protected] www.svjetlost.hr

Allegretto Wavelight Eye-Q 400Hz Ziemer Femtosecond LDV

Technolas Femtosecond Workstation Schwind Amaris 750S

Upotrebom najnovije tehnologije obavljamo brze, sigurne i apsolutno kontrolirane zahvate, uz maksimalnu sigurnost i komfor pacijenata.

Četiri vrhunska lasera od sada samo u klinici Svjetlost, za potpuno zadovoljstvo naših pacijenata!

predstavlja:

za vaš savršen vidza vaš savršen vidSa četiri najsuvremenija lasera

postavljamo nove standarde u laserskom skidanju dioptrije i uklanjanju svih

postojećih nepravilnosti oka.

ČETVORICAVELIČANSTVENIHČETVORICAVELIČANSTVENIHČETVORICAVELIČANSTVENIH

Portal Ja TRGOVAC središnje je mjesto informiranja o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje na

internetu u Hrvatskoj i regiji.

Kupujete, prodajete ili mijenjate. Besplatno objavite oglas u rubrici “Oglasnik“

na portalu Ja TRGOVAC.

Oglase šaljite na [email protected] i posjetite nas na www.jatrgovac.hr

Iskoristite i do 40 % popusta na paket Start .

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Documents

Ja TRGOVAC magazin - lipanj 2011