Ja TRGOVAC magazin – travanj 2014

Broj 34 | Travanj 2014.

Dešifriranje vizualnog koda

IntervjuMarc Carena

Metro Cash & Carry

Ambalaža i dizajn

Mlijeko i mliječni proizvodiOd štale do police

TEMELJCI

5Travanj 2014. www.jatrgovac.hr

Proljeće je stiglo, Uskrs je tu, kao da se osjeća dašak i nekog davno zagubljenog optimizma. Ponešto ide naprijed, ponešto stagnira, no i to je u situaciji više-godišnjeg pada dovoljno da se optimizam na mala

vrata uvuče u toliko željno iščekivane pore iscrpljenog gos-podarstva. Tako je u prva dva mjeseca 2014. godine porasla industrijska proizvodnja ali i hrvatski robni izvoz, makar nam je maloprodaja u veljači ostala na istoj razini kao i u istom lanjskom mjesecu. No, i stagnaciju u ovim uvjetima

možemo nazvati pozitivnom nulom, premda je oporavak potrošnje još daleko i ne trebamo ga očekivati u ovoj godini. U prilog nekim boljim vjetrovima govori i ponovna aktiva-cija tržišta trgovačkih centara, što nikako ne treba zanema-riti. Radovi na dovršetku prije nekoliko godina započetog projekta Supernove Zagreb u punom su jeku i otvorenje je zakazano za konac svibnja, a i varaždinski Lumini privukao je nemali broj novih zakupaca. Povrh toga, Konzum je u Zagrebu otvorio trgovački centar i do kraja godine planira još jedan, a nove trgovine otvarali su i Metro, Lidl te Billa.

Da nije sve tako bajno pokazuje stanje u hrvatskom mli-ječnom sektoru o kojem u ovom broju donosimo opširan prilog. Problemi domaćih proizvođača mlijeka su brojni i zasad teško rješivi, a neke bolje trendove nije za očekivati niti u razdoblju koje je pred nama. Kako god gledali, ostaje jasna činjenica da je velika šteta zanemariti ovako potentan sektor koji predstavlja jednu od strateških grana poljopri-vrede i cijelog gospodarstva sa svojih više od 30 tisuća zapo-slenih. Uz to, jedna od kroničnih boljki hrvatskih proizvoda je nedostatak adekvatnog brendiranja pa smo u okviru teme o ambalaži i dizajnu pokušali otkriti da kvaliteta nije jedino mjerilo tržišnog uspjeha proizvoda, nego je treba promatrati kao polazište brendinga te jednu od bitnih stavki u nasto-janju da se postigne bolja prepoznatljivost. Međutim, uza sve analize, novosti i trendove, od svih događaja u proteklih mjesec dana u maloprodaji Hrvatske i regije najvažniji je svakako nastavak Agrokorovog preuzimanja Mercatora. Hrvatski koncern polako slaže financijsku konstrukciju za trenutno jednu od najvećih akvizicija u Europi pa je s ruskom Sberbank ugovorio zajam od 600 milijuna eura. Priča o ovoj transakciji nije jednostavna i cijeli proces se odmotava već nepunih godinu dana, a odgovor kako će se to zamršeno klupko na kraju odmotati ipak ćemo ostaviti za neku drugu priliku.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Skender, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGMilanka Ćorić, AC NielsenJana Blažević Marčelja, STeP RiJelena Jakšić, Ipsos PulsMladen Kožić, GfKIvica Ivančić, Maloprodajni servisi

Zenel Batagelj, ValiconMirna Horvat, ValiconIzvorka Jurić, _ viz. komunikacijeDamjan Geber, Agencija BrigadaAntonio Zrilić, LogikoLisa Byfield-Green, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Vedran Škorićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 34 / Besplatni primjerak

TEMELJCI

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Odmotavanje klupka

“Agrokor polako ali sigurno slaže financijsku konstrukciju za preuzimanje Mercatora“

6 Travanj 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | VIJESTI Agrokoru zajam od 600 milijuna eura

13 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJELidl “Više za zajednicu!”

14 | PROMOCIJE Nogometna samba na snimanju Žuje

16 | MEDIJSKI BAROMETAR Konzum vjesnik proljeća

18 | MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODIOd štale do police

28 | CJENOVNA POLITIKACijena i njena percepcija

30 | INTERVJU: MARC CARENAMetro Cash & Carry Hrvatska

34 | DETERDŽENTI ZA RUBLJEPeri-deri kategorija

38 | SREDSTVA ZA RUČNO PRANJE POSUÐAIskorak iz stagnacije

40 | IZVJEŠTAJ S TERENAImate li pravi pristup za trgovca?

42 | AMBALAŽA I DIZAJNDešifriranje vizualnog koda

54 | VIZUALNI IDENTITETU očima kupca

56 | DEZODORANSIMiris uvijek i svugdje

64 | LOGISTIKARevolucija u tri dimenzije

66 | POSJETILI SMO - JÄGERMEISTERSpoj tradicije i inovacije

68 | ŠTO JEDEMO… Crveni afrodizijak

71 | IT U MALOPRODAJI I FMCG INDUSTRIJIIT za rast i konkurentnost poduzeća

80 | IZ REGIJE Delhaize se povlači iz BiH

81 | IZ SVIJETATescu odobren ulazak u Indiju

82 | GLOBALNA KRETANJAVišestruki kanali i online prodaja

84 | NOVO NA POLICI

86 | IZLOG

REFINANCIRANJE I RAZVOJ

Ruska Sberbank i Agrokor koncern ugovorili su sindicirani zajam

u iznosu od 600 milijuna eura koji je odobren na sedam godina te će podržati Agrokor koncern u refinanciranju postojećih financijskih obveza i daljnjem razvoju kompanije. Zajam je objavljen tijekom svečanog

Domaća potrošnja u veljači stagnirala

U Hrvatskoj je u veljači promet u trgovini na malo ostao nepromi-

jenjen u odnosu na isti lanjski mjesec, što se i očekivalo, s obzirom da je zbog visoke nezaposlenosti i stagnacije plaća domaća potrošnja i dalje slaba. Naime, Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u veljači, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 0,7 posto, a realno ostao nepro-mijenjen u odnosu na isti mjesec prošle godine. Stagnacija prometa u trgovini na malo, nakon blagog, 0,1-postotnog rasta u siječnju, pokazuje da je potrošnja i da-lje vrlo slaba. “Izgledno je da se potrošnja stanovništva stabilizirala na razmjerno niskim razinama i usmjerena je dominan-tno na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Stoga na razini cijele godine očekujemo tek blago pozitivnu realnu godišnju stopu rasta od svega 0,5 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

Shopping center Supernova Zagreb otvara se 22. svibnja na adresi Avenija Većeslava Holjevca

62, u Buzinu, s izravnim pristupom autocesti A3 i neposrednoj blizini Zagreba i Velike Gorice. Centar se sastoji od shopping malla koji se proteže na 13.200 m2 na jednoj etaži i pripadajućim shopping parkom od 12.200 m2 u kojem je smješteno 15 zakupaca, parkirališta i podzemne garaže. Trenutno je zakupljeno 90 posto prostora Supernove Zagreb, a neki od značajnih zakupaca su Interspar, Müller, dm, C&A, Mass i Deichmann. U centru će se zaposliti oko 500 djelatnika, a ukupna investicija iznosi 50 milijuna eura.

Agrokoru zajam Sberbanka od 600 milijuna eura

Otvaranje Supernove Zagreb 22. svibnja

7Travanj 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

REFINANCIRANJE I RAZVOJ

potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i suradnji koji su u Moskvi potpisali Herman Gref, predsjednik Izvršnog odbora Sberbank grupe, i Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna. Iz hrvatske kompanije su objavili kako ova transakcija označava uspješan nastavak dugoročnog strateškog partnerstva

između Sberbanke i Agrokora s ciljem poboljšanja usluga u maloprodajnom sektoru u središnjoj i istočnoj Europi. To će obuhvaćati započinjanje zajedničkih programa za bolje pokrivanje financijskih potreba klijenata putem inovacija, novih proizvoda i usluga, uključujući digitalna rješenja za unaprjeđenje bankovnih i

iskustava kupovanja među potrošačima. “Dobiti i potpisati ugovor sa Sberbank grupom za Agrokor je iznimno velika čast i zadovoljstvo, tim više što je to za Sberbank Europe jedna od najvećih korporativnih transakcija dosad. Taj je ugovor potvrda vrijednosti Agrokorovih operacija, kao i njegove vizije i strategije”, izjavio je Todorić.

AZTN uvjetno odobrio koncentraciju Agrokora i Mercatora

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uvjetno je odobrila koncentraciju koja nastaje stjecanjem kontrole koncerna Agrokor nad

slovenskim Mercatorom, a odobrenje između ostalog uključuje obvezu prodaje ili davanja u zakup 96 prodavaonica iz mreže Konzuma i Mercatora. Agencija je koncentraciju dopustila samo uz obvezu Agrokora da će ispuniti vrlo stroge i obuhvatne mjere i uvjete za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na tržišno natjecanje. Riječ je o strukturnim mjerama u obliku dezinvestiranja te mjerama praćenja uvjeta poslovanja u obliku mjera ponašanja Agrokora prema dobavljačima, a osobito prema dobavljačima Mercatora-H. Agrokor se tako obvezao na području Hrvatske dezinvestirati ukupno 96 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora, čiji ukupni prihod čini gotovo 60 posto prihoda Mercatora-H iz 2012.

Agrokoru zajam Sberbanka od 600 milijuna eura


Vijesti

KARIJERE

Ivan Šuvar novo pojačanje u marketingu Zagrebačke pivovare

Ivan Šuvar preuzeo

je funkciju marketing menadžera za core bren-dove te tako postao novo pojačanje u marketingu Zagrebačke pivovare. Svoju karijeru Ivan Šuvar započeo je kao pripravnik u Podravki, gdje je vrlo brzo napredovao na mjesto product managera i marketing me-nadžera te je sudjelovao u bitnim projektima kao što su rebrendiranje i repozicioniranje brenda Studena. Svoju uspješnu karijeru potom je nastavio u tvrtki Zvijezda, gdje je obnašao funkciju rukovoditelja grupe proizvoda s koje je promovi-ran na poziciju rukovoditelja brend menadžera. U Zagrebačku pivovaru dolazi iz tvrtke Ledo gdje je obna-šao poziciju pomoćnika direktora marketinga i razvoja. “Ivan Šuvar u Zagrebačku pivovaru donosi bo-gato marketinško iskustvo stečeno u snažnim i stabilnim hrvatskim kompanijama koje će mu koristiti na njegovoj novoj poziciji na kojoj će biti odgovoran za sve hrvatske brendove unutar portfelja Zagre-bačke pivovare, a odgovarat će direktoru marketinga Darku Ivanče-viću”, komentirali su iz Zagrebačke pivovare ovo imenovanje.

Lumini centar otvorio niz novih trgovina

Otvoren prvi Metro centar u Istri

Lumini shopping centar krajem

ožujka svečano je obilježio otva-ranje niza novih trgovina. U sklopu trgovačkog centra svoja vrata otvorili su brojni renomira-ni brendovi kao što su C&A, Deich-mann, New Yorker, s.Oliver, Europa 92 i ostali te H&M, Galileo, Sport Vision i UPIM, koji po prvi put otvaraju trgovine u sjeverozapadnom dijelu Hrvat-ske. Norveški investitor Emerging Europe Land Development AS (EELD)/Verdispar u

Lumini centar, koji je otvoren krajem 2011. godine, investirao je 53 milijuna eura. Ukupno je otku-pljeno 102.000 m² zemljišta na kojem je nastao projekt s 26.000 m² prodajne površine, što je naj-značajnija investicija EELD-a na ovim pro-storima. Na sveča-nom otvorenju novih trgovina sudjelovali

su i norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad, predsjednik Uprave EELD-a Eirik Forthun te načelnik općine Gornji Kneginec Goran Kaniški.

Trgovački la-nac Metro u

Puli je sredinom travnja otvorio svoj osmi centar u Hrvatskoj te prvi u Istri. “U Istri do sada ni-smo bili prisutni, a ta regija ima vrlo jake turistič-ke potencijale, baš kao i dalmatinski otoci te dubrovačko područje gdje ćemo se ubuduće jače fokusirati, a što uključuje i HoReCa kanal. Uz to, želimo s naša tri distributivna centra, u Rijeci, Splitu i Sesvetama, pokriti cijelu Hrvatsku i Sloveniju”, rekao je Marc Carena, predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hr-vatska. U Hrvatskoj Metro posluje od 2001.

godine i tre-nutno ima šest veleprodajnih centara, dva u Zagrebu (Sesve-te i Jankomir), te u Zadru, Splitu, Osijeku i Varaž-dinu te drive-in u Dubrovniku. “Naš su target mali i srednji

poduzetnici i tu se želimo pozicionirati kao najbolja podrška nezavisnom poslovanju jer smo mi sustav prodaje za profesio-nalne, ali i privatne korisnike. Trenutačno surađujemo s više od 1.500 poslovnih kupaca, koji imaju više od 650 tisuća Metro kartica”, istaknuo Vladimir Gnjidić, direktor marketinga i odnosa s kupcima.

Čelni ljudi Podravke i Agrokora te PIK Vr-bovca početkom travnja su sklopili ugo-

vore o prijenosu žigova, receptura i opreme te preuzimanju poslovanja proizvodnje i prodaje konzerviranih mesnih pašteta i kon-zerviranih proizvoda od mesa. Time Podrav-ka preuzima od PIK Vrbovca program kon-zerviranih pašteta i mesnih konzervi i marke proizvoda za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta. “Riječ je o konzerviranim

mesnim proizvodima i paštetama Piketa i Classic koje uz proširenu paletu Podravkinih konzerviranih mesnih proizvoda zasigurno imaju, zahvaljujući poznatosti i vrlo dobroj prihvaćenosti od strane potrošača, znača-jan potencijal rasta”, navode iz Podravke. Proizvodnja ovih proizvoda nastavit će se u proizvodnim pogonima Podravkine mesne industrije Danica koja već obavlja uslužnu proizvodnju za potrebe PIK Vrbovca.

Podravka preuzela konzervirani program Pika Vrbovec


Vijesti

KARIJERE

Ivan Šuvar novo pojačanje u marketingu Zagrebačke pivovare

Ivan Šuvar preuzeo

je funkciju marketing menadžera za core bren-dove te tako postao novo pojačanje u marketingu Zagrebačke pivovare. Svoju karijeru Ivan Šuvar započeo je kao pripravnik u Podravki, gdje je vrlo brzo napredovao na mjesto product managera i marketing me-nadžera te je sudjelovao u bitnim projektima kao što su rebrendiranje i repozicioniranje brenda Studena. Svoju uspješnu karijeru potom je nastavio u tvrtki Zvijezda, gdje je obnašao funkciju rukovoditelja grupe proizvoda s koje je promovi-ran na poziciju rukovoditelja brend menadžera. U Zagrebačku pivovaru dolazi iz tvrtke Ledo gdje je obna-šao poziciju pomoćnika direktora marketinga i razvoja. “Ivan Šuvar u Zagrebačku pivovaru donosi bo-gato marketinško iskustvo stečeno u snažnim i stabilnim hrvatskim kompanijama koje će mu koristiti na njegovoj novoj poziciji na kojoj će biti odgovoran za sve hrvatske brendove unutar portfelja Zagre-bačke pivovare, a odgovarat će direktoru marketinga Darku Ivanče-viću”, komentirali su iz Zagrebačke pivovare ovo imenovanje.

Lumini centar otvorio niz novih trgovina

Otvoren prvi Metro centar u Istri

Lumini shopping centar krajem

ožujka svečano je obilježio otva-ranje niza novih trgovina. U sklopu trgovačkog centra svoja vrata otvorili su brojni renomira-ni brendovi kao što su C&A, Deich-mann, New Yorker, s.Oliver, Europa 92 i ostali te H&M, Galileo, Sport Vision i UPIM, koji po prvi put otvaraju trgovine u sjeverozapadnom dijelu Hrvat-ske. Norveški investitor Emerging Europe Land Development AS (EELD)/Verdispar u

Lumini centar, koji je otvoren krajem 2011. godine, investirao je 53 milijuna eura. Ukupno je otku-pljeno 102.000 m² zemljišta na kojem je nastao projekt s 26.000 m² prodajne površine, što je naj-značajnija investicija EELD-a na ovim pro-storima. Na sveča-nom otvorenju novih trgovina sudjelovali

su i norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad, predsjednik Uprave EELD-a Eirik Forthun te načelnik općine Gornji Kneginec Goran Kaniški.

Trgovački la-nac Metro u

Puli je sredinom travnja otvorio svoj osmi centar u Hrvatskoj te prvi u Istri. “U Istri do sada ni-smo bili prisutni, a ta regija ima vrlo jake turistič-ke potencijale, baš kao i dalmatinski otoci te dubrovačko područje gdje ćemo se ubuduće jače fokusirati, a što uključuje i HoReCa kanal. Uz to, želimo s naša tri distributivna centra, u Rijeci, Splitu i Sesvetama, pokriti cijelu Hrvatsku i Sloveniju”, rekao je Marc Carena, predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hr-vatska. U Hrvatskoj Metro posluje od 2001.

godine i tre-nutno ima šest veleprodajnih centara, dva u Zagrebu (Sesve-te i Jankomir), te u Zadru, Splitu, Osijeku i Varaž-dinu te drive-in u Dubrovniku. “Naš su target mali i srednji

poduzetnici i tu se želimo pozicionirati kao najbolja podrška nezavisnom poslovanju jer smo mi sustav prodaje za profesio-nalne, ali i privatne korisnike. Trenutačno surađujemo s više od 1.500 poslovnih kupaca, koji imaju više od 650 tisuća Metro kartica”, istaknuo Vladimir Gnjidić, direktor marketinga i odnosa s kupcima.

Čelni ljudi Podravke i Agrokora te PIK Vr-bovca početkom travnja su sklopili ugo-

vore o prijenosu žigova, receptura i opreme te preuzimanju poslovanja proizvodnje i prodaje konzerviranih mesnih pašteta i kon-zerviranih proizvoda od mesa. Time Podrav-ka preuzima od PIK Vrbovca program kon-zerviranih pašteta i mesnih konzervi i marke proizvoda za daljnju proizvodnju i prodaju za sva tržišta. “Riječ je o konzerviranim

mesnim proizvodima i paštetama Piketa i Classic koje uz proširenu paletu Podravkinih konzerviranih mesnih proizvoda zasigurno imaju, zahvaljujući poznatosti i vrlo dobroj prihvaćenosti od strane potrošača, znača-jan potencijal rasta”, navode iz Podravke. Proizvodnja ovih proizvoda nastavit će se u proizvodnim pogonima Podravkine mesne industrije Danica koja već obavlja uslužnu proizvodnju za potrebe PIK Vrbovca.

Podravka preuzela konzervirani program Pika Vrbovec


Orbico se priprema za preuzimanje poljskog Navo PGD-a

Agrokor zaposlio 265 pripravnika

Agrokor koncern proveo je drugu akciju zapošljavanja mladih radi stjecanja početnog radnog iskustva, a od 16.500 kandidata, koliko

ih se javilo na natječaj, u ožujku je zaposlena prva grupa od 265 djelat-nika. Iz Agrokora poručuju kako će se zapošljavanje pod istim uvjetima nastaviti i tijekom sljedeća dva mjeseca, u travnju i svibnju ove godine, uz mogućnost sklapanja daljnjeg radnog odnosa nakon isteka tromje-sečnog zaposlenja u Agrokorovim kompanijama Konzumu, Jamnici, Ledu, Zvijezdi, PIK-u Vrbovec i PIK-u Vinkovci.

Mesna industrija Ravlić otvorila je svoj 30. ma-

loprodajni objekt u Hrvatskoj. Riječ je o formatu diskonta koji se nalazi u Petrijevcima kod Osijeka, nadomak proizvodnog pogona ove obiteljske tvrtke. Iz Ravlića ističu kako novootvore-ni diskont raspolaže s prodaj-nom površinom od 130 m2 te predstavlja dosad naj-veće prodaj-no mjesto u lancu prodavao-nica tvrtke. U ponudi se nalazi više od 600

prehrambenih artikala te je zaposleno pet novih djelatnika. “Ovim se otvaranjem jubilar-nog 30. maloprodajnog objekta definitivno nastavlja proširenje distributivne mreže”, istaknuo je član Uprave Mario Ravlić dodajući kako se time žele pri-bližiti kupcima diljem Hrvatske. Diskont nudi najširi spektar

proizvoda tvrtke, od svježeg mesa do su-homesnatih delikatesa te drugih prehrambe-nih proizvo-da.

Ravlić otvorio svoju 30. prodavaonicu

Orbico, najveća tvrtka za distribuciju robe široke

potrošnje u balkanskim ze-mljama te jedna od najvećih u Europi, priprema se na preuzi-manje većinskog udjela u tvrtki Navo Polska Grupa Dystrybu-cyjna. Prema dogovoru između obiju tvrtki Orbico će steći 70% dionica ove tvrtke. Obje tvrtke imaju fokus na široku lepezu markirane robe široke potrošnje i to u više katego-rija: ljepota i zdravlje, kemija kućanstvo, farmaceutskih proizvoda i kućanskih aparata. U nekim regionalnim tržišti-ma, Orbico distribuira hranu, igračke, odjeću i cigarete. U

Poljskoj, Orbico je, do sada, imao distribuciju proizvoda iz Wella Professional brenda. U 2013. godini Orbico je dosegao promet od 863 milijuna eura, a tvrtka zapošljava 3000 ljudi. Navo PGD Grupa je zabilježila promet od 215 milijuna eura i zapošljava 600 ljudi.


Vijesti

U Splitu otvorena 85. Lidlova trgovina u

Hrvatskoj

Podravka napustila pekarski posao

Unatoč 12 milijardi kuna poticaja

uvozimo sve više hrane

Dukat pokreće izvoz u daleke zemlje

Proizvodnja mlijeka na hrvatskim far-mama iz godine u godinu pada, a mjere kojima bi se ona povećala i dugoročno ustabilila ne postoje. Istaknula je to Rašelj-ka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk,

govoreći o rezultatima mljekarskog sektora u 2013. godini. Pritom je naglasila da je ukupni pad proizvodnje mlijeka lani iznosio 16,6 posto što je čak 100 miliju-na kilograma manje u odnosu na 2012. godinu.

Dukat mliječ-na industrija

pokrenula je izvoz u 17 dalekih zemalja zahvaljujući investi-ciji vrijednoj 6,6 mi-lijuna kuna, kazao je direktor Dukata Alen Fontana. Od prosinca prošle godine Dukat je započeo proizvodnju za izvoz trajnih mliječnih de-serata u 17 dalekih zemalja – Laos, Burkinu Faso, Kongo, Novu Kaledoniju, Guadalupe, Nigeriju, Kambodžu, Senegal, Kuvajt, Obalu Bjelokosti, Gabon, Niger, Reunion,

Džibuti, Maldive, Maleziju i Francusku Polineziju. U projekt je uloženo tri go-dine razvoja uz niz pilot proizvodnji, a Fontana je kazao kako u prvoj godini očekuju proizvod-

nju od 1.500 do 2.000 tona. U budućnosti u Dukatu očekuju daljnji rast proizvodnje i izvoza mliječnih deserata uz otvaranje novih izvoznih tržišta – zemalja Južne Amerike, Kine, Bliskog istoka te novih zemalja u Aziji i Africi.

Lani nastavljen dramatičan pad proizvodnje i otkupa mlijeka • • •

Diskontni trgovački lanac Lidl otvorio je na splitskom Spinutu svoju treću

trgovinu u Splitu, čime je proširio svoju mrežu koja sada broji ukupno deset tr-govina u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 85 trgovina u Hrvatskoj. Lidlova nova trgovina nalazi se u sklopu novoizgrađe-ne poslovno-stambene zgrade, proteže se na 1559 m2, a kupcima i posjetiteljima na raspolaganju su 42 parkirna mjesta u podzemnoj garaži. U novoj prodava-onici zaposleno je 15 djelatnika pa Lidl u Splitu sada zapošljava više od 50 ljudi u svoje tri trgovine. Inače, prva splitska trgovina otvorena je 2007. godine na Splitu 3, a druga 2009. u Lori.

U prehrambenoj kompaniji Podravka od 1. travnja prestao je s proizvod-

njom pekarski sektor. Od 45 zaposlenika njih 12 (svi iz proizvodnje) prihvatili su ponudu poslodavca za stimulativnim otpremninama od 5.000 kuna neto po godini staža te su s 31. ožujkom napustili Podravku. Ostali zaposlenici odlučili su potpisati nove ugovore te su preraspo-ređeni na druga radna mjesta u proi-zvodnji. Paralelno s gašenjem pekarskog dijela u tijeku je i proces izdvajanja sektora pića koji je također opterećivao poslovanje Podravke. Međutim, zasad još nema konkretnijih ponuda investi-tora ili strateških partnera za brendove poput Studene, Studenca i dr.

U zadnjih nekoliko godina kroz poticaje je u poljoprivredu plasirano oko 12

milijardi kuna, no unatoč tome uvozimo sve više hrane, upozoreno je na okruglom stolu Udruge inovatora Hrvatske “Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljopri-vrede”. “Doručak i velik dio ručka jedemo iz uvoza, a mali dio ručka i večeru iz vlastite proizvodnje”, slikovito je opisao odnos uvo-za i domaće proizvodnje Miroslav Kovač iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava “Život”. Odgovor na pitanje zašto Hrvatska nema dovoljno hrane, Kovač nala-zi u ogromnom uvozu, padu broja OPG-a te politici favoriziranja velikih sustava – prvo kombinata, a potom korporacija.

KARIJERE

Grayling imenovao Roberta Škuncu direktorom hrvatskog ureda

Grayling, globalna

PR agencija sa snažnom mrežom ureda u regiji jugoistočne Europe, obja-vila je ime-novanje Roberta Škunce na mjesto direktora hrvatskog ureda. Uz to, Škunca će preuzeti dužnosti Client Services Directora za ključne klijen-te u regiji jugoistočne Europe. Ro-bert Škunca karijeru je započeo kao novinar na HTV-u da bi se 2006. godine pridružio rastućem timu Graylinga kao stručnjak za odnose s medijima. Njegovo iskustvo uklju-čuje rad na brojnim kampanjama i projektima, a posebice se istaknuo upravo u multi-market kampanja-ma i regionalnim koordinacijama za vodeće globalne tvrtke.


Vijesti

Ni sedmi pokušaj prodaje Dalmacija-vina na javnoj dražbi na Trgovačkom sudu u Splitu nije uspio – dražbi po početnoj cijeni od 128 milijuna kuna nije pristupio ni jedan ponuditelj niti je bilo uplata zatražene jamčevine. Tako je stečajnom sucu Ivanu Basiću preostalo tek zakazati sljedeću, osmu

po redu javnu dražbu, koja će se odr-žati krajem svibnja. Stečajni upravitelj Dalmacijavina Perica Mitrović rekao je kako će Odboru vjerovnika predložiti da se početna cijena spusti za još 10 posto pa bi na sljedećoj dražbi iznosila 116 milijuna kuna, no o tome će ipak krajnju odluku donijeti vjerovnici.

Trgovački lanac Billa otvorio je u Splitu novi supermarket u kojem je zaposleno

27 djelatnika, što je ukupno 60. po redu prodavaonica ovog trgovca u Hrvatskoj te druga u najvećem gradu Dalmacije. Super-market raspolaže s 420 m² prodajne povr-šine te se nalazi na adresi Šubićeva 5-7 kod Pjace. Na prigodnoj svečanosti supermarket su otvorili predsjednik Uprave Bille Hrvatska Mohamed Bouyaala, direktor Turističke zajednice Grada Splita Vedran Matošić, a vrpcu je prerezala Ljiljana Gavranović, vodi-teljica supermarketa. Pored ovog splitskog, Billa je početkom travnja ponovno otvorila i supermarkete u Daruvaru i Đakovu nakon preuređenja prodajnog prostora.

Billa otvorila 60. supermarket u

Hrvatskoj

Ugovorena proizvodnja duhana za

ovu godinu u Hrvatskim

duhanimaNa sirovinskom području Hrvatskih

duhana u Podravini i Slavoniji završeno je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana na ukupno 3.717 hektara, što je sukladno planiranim ovogodišnjim proizvodnim površina-ma na kojima bi se proizvelo 10.000 tona duhana s prosječnim urodom duhana tipa virginia od 2,5 tona po hektaru i duhana tipa burley od 3 tone po hektaru. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, tim je povodom istaknuo kako su bila neu-temeljena strahovanja o tome kako bi ove godine moglo doći do drastičnog smanjenja proizvodnih površina pod duhanom te kako se to nije dogo-dilo jer se proizvodnja stabilizirala zahvaljujući odgovornom odnosu proizvođača i stalnoj brizi o njezinoj profitabilnosti.

Stanić vodi svoj retail na IN2

rješenjimaViše detalja saznajte na stranici 76.

U Super Konzum Stenjevec

investirano 40 milijuna kuna

U Zagrebu je krajem ožujka otvoren Super Konzum Stenjevec, ukupno

60. Super Konzum u Hrvatskoj i 17. na području Zagreba i okolice. U pro-davaonici je zaposleno 60 djelatnika, a investicija u novi trgovački centar ukupne površine 3.800 m2 vrijedna je 40 milijuna kuna. U okviru Super Konzum prodavaonice površine 1.805 m2 kupcima je dostupan asor-timan od 17.000 proizvoda, dok se u sklopu trgovačkog centra nalaze i dodatni sadržaji: Tisak, mjenjačnica, kemijska čistionica, optika, frizerski salon, caffe bar te ljekarna.

Novi proizvodi dobili znak

“Hrvatska kvaliteta”

Savjet vizualnog označavanja hrvat-skih proizvoda Hrvatske gospodarske

komore (HGK) dodijelio je pravo korištenja znaka “Hrvatska kvaliteta” za nekoliko pro-izvoda ili linija proizvoda. Pravo korištenja znaka “Hrvatska kvaliteta”, među ostalim, dodijeljeni su proizvodu Premijer kristal šećer, Tvornice šećera Osijek, proizvodu Ekstra djevičansko maslinovo ulje Vergal, tvrtke Laguna Novigrad, kao i liniji proi-zvoda Fileti slanog inćuna u djevičanskom maslinovom ulju, tvrtke Trenton iz Neorića.

Pevec: Prihodi u 2013. godini veći za

13,4%Društvo Pevec d.d. u 2013. godini ostva-

rilo je prihode od prodaje u iznosu od gotovo 724 milijuna kuna, što je za 13,4% više nego godinu dana ranije. Neto dobit za prošlu godinu iznosi gotovo 15 milijuna kuna, što predstavlja višestruki porast s obzirom da je u 2012. godini neto dobit iznosila oko šest milijuna kuna. Iz tvrtke navode da sve profitne marže tijekom 2013. godine bilježe rast pa je EBITDA s 1,1% porasla na 2,95%, dok je EBIT marža s 0,69% porasla na 2,1%. Pevec je prošle godine otvorio dva nova prodajna centra, u Novom Zagrebu i Makarskoj, a broj zapo-slenih povećan je za 79 djelatnika pa su lanjsku godinu zaključili s 956 zaposlenih.

Sedmi put propala dražba za prodaju Dalmacijavina • • •


Društveno odgovorno poslovanje

LIDL HRVATSKA

Tvrtka Lidl Hrvatska predstavila je na velikoj svečanosti u Zagrebu

fotomonografiju donacijskog programa zaposlenika “Više za zajednicu!” prove-denog 2013. godine, u okviru kojeg su donirali 87 udruga i institucija diljem Hrvatske, a ukupna vrijednost progra-ma iznosila je gotovo pola milijuna kuna. U sklopu provođenja programa lani su donirane 44 udruge koje se bave pomaganjem bolesnoj djeci, djeci s posebnim potrebama, invalidima i samohranim roditeljima, osam dječjih domova, tri centra za odgoj i obrazo-vanje, 12 dječjih vrtića, dvije osnovne škole, tri bolnice, dva kulturno-umjet-nička društva te 13 ostalih društava i fondacija, župa, poliklinika i slično. Ovaj hvalevrijedan donacijski program nastavlja se i ove godine. “Naša misija nije završena - donacijski program Više za zajednicu nastavljamo i u 2014. go-dini, u cijeloj Hrvatskoj, uključujući sve svoje trgovine i skladišta”, poručili su iz

Nestlé smanjuje potrošnju vode diljem

EuropeTvrtka Nestlé obvezala se značajno

srezati korištenje vode u Europi pa će tako potrošnju vode u svojim europskim proizvodnim pogonima do 2020. smanjiti za čak 40% u usporedbi s 2010. godinom, objavili su iz tvrtke. Podsjećaju pritom kako je u periodu od 2004. do 2010. po-trošnja vode u poslovanju na europskom tržištu smanjena za 36%. Nestlé je već smanjio korištenje vode po toni proizvo-da za jednu trećinu od 2005. te ulaže u smanjenje potrošnje vode od 40% do kraja 2015. godine.

Henkel jedna od najetičnijih tvrtki u svijetu

Na održanom Lino višebojcu u Zabo-ku popularni zagrebački “Medvjedi”

razveselili su više od tisuću učenika Osnovne škole Ksavera Šandora Gjal-skog te pokazali kako bi vrlo lako mogli zaigrati i u nekom nogometnom klubu. Hokejaši KHL Medveščaka Jonathan Cheechoo i Saša Martinović, osim

uživanja u sportskim igrama, savjeto-vali su učenike kako najlakše osvojiti pobjedničke poene, ali ih i podučavali kako sportski podnijeti poraz. “Zajedno smo slavili osvajanje bodova, a kad smo izgubili nekako je bilo lakše zajedno odraditi kaznu – deset sklekova”, rekao je Cheechoo.

Uprave Lidl Hrvatska. Mališani iz Malog kazališta bajki SOS Dječjeg sela Lekenik svečanost su započeli izvedbom predsta-ve “Mali princ”, dok su djeca iz Kulturno - umjetničkog društva Josipovac program završili poznatom hit pjesmom “Nadalina”, a prilikom izvedbe im se na pozornici pri-družio Oliver Dragojević čime su prigodno obilježili kraj donacija za 2013. godinu.

Donacijski program “Više za zajednicu!” nastavlja se i u 2014.

Medvjedić Lino u Zaboku zaigrao višebojac

Henkel je sedmu godinu za redom primio nagradu Gold Class koju do-

djeljuje RobecoSAM u godišnjoj Procjeni korporativne održivosti u Godišnjaku o održivosti za 2014. godinu koji navodi najbolje tvrtke na području održivosti iz svake industrije. Također, sedmu godinu za redom neovisna organizacija koja promovira najbolje primjere iz prakse na području korporativne etike i upravljanja, Etisphere Institute, imenovao je Henkel

jednom od najetičnijih svjetskih tvrtki. “Dow Jones indeks održivosti, svrsta-vanje među najetičnije tvrtke u svijetu te druge globalne liste daju nam važnu povratnu informaciju, pomažući da osta-nemo na pravom putu kada su u pitanju stvaranje dodatne vrijednosti i smanje-nje našeg utjecaja na okoliš”, izjavila je Kathrin Menges, izvršna dopredsjednica Odjela ljudskih potencijala i predsjednica Vijeća za održivost tvrtke Henkel.


Promocije

NOVA KAVA NA TRŽIŠTU

U prostorijama Francka predstavljena je nova mljevena kava za doma-

ćinstvo - Franck 100% Arabica, nastala mješavinom pomno odabranih zrna is-ključivo sorte arabica iz Srednje i Južne Amerike, ali i pažljivim procesom proi-zvodnje. “Pomno pripreman i detaljno nadziran postupak prženja omogućuje oslobađanje najboljih aroma skrivenih u zrnima kave nakon čega slijedi mije-šanje odabranih sorti arabice, mljevenje i na kraju pakiranje u vakuum što najbo-lje čuva sve arome iz kave”, istaknula je Vesna Mihatov, master cupper iz Franc-ka. Posebnim načinom mljevenja Franc-kov je razvojni tim postigao optimalan omjer grubih i finih čestica što garantira jednako bogat okus bez obzira na način pripreme. Kava se odlikuje aromatskim bogatstvom, slatkoćom i blagošću, dok dominantna aroma čokolade prožeta

Diplomirala prva generacija Metro

AkademijeDjelatnicima Metro Cash & Carry Hrvat-

ska, polaznicima prve Metro akademije, dodijeljene su diplome na svečanosti koja je održana u Zagrebu. Ukupno 18 djelat-nika završilo je jednogodišnju edukaciju koja programom Liderstvo za rast, dijelom razvijenim u suradnji s Oxford Leaders-hip Academy, osposobljava djelatnike za napredovanje na više funkcije unutar tvrtke. Svi edukatori akademije djelatnici su tvrtke, a među njima su i članovi Uprave Metroa, direktori sektora i veleprodajnih centara. Za novi ciklus akademije koji počinje u travnju za sada se prijavilo 36 djelatnika.

Orbit obilježio Svjetski dan oralnog zdravlja

U zagrebačkoj Kući za ljude i umjetnost Lauba održana je izložba najbo-ljih dječjih radova pristiglih na Orbit kreativni natječaj ‘’Slavimo zdrav

osmijeh’’ koji je organiziran povodom obilježavanja Svjetskog dana oralnog zdravlja. Na natječaj je pristiglo 140 radova, a stručni žiri je odabrao 20 fi-nalista čiju su crteži i pjesmice prikazani na izložbi. Ovim projektom, tvrtka Wrigley htjela je istaknuti važnost održavanja čistih i zdravih zubi od malih nogu, te potaknuti najmlađe na usvajanje osnova oralne higijene kako bi zadržali lijep i zdrav osmijeh, ali ih i naučiti kako im u tome mogu pomoći Orbit gume za žvakanje bez šećera.

Ožujsko pivo počelo je sa zagrija-vanjem za nadolazeće Svjetsko

nogometno prvenstvo snimanjem reklamnog spota u kojem su sudjelo-vale zvijezde hrvatske reprezentacije Mario Mandžukić, Nikica Jelavić, Dejan Lovren i Mateo Kovačić s izbornikom Nikom Kovačem, izvijestili su iz Zagre-bačke pivovare. Domaćim zvijezdama u nadmetanju s “kraljevima sambe” po-mogli su brazilski nogometaši iz lokal-nih klubova, a simulacija najiščekiva-

nije utakmice koja će otvoriti Svjetsko nogometno prvenstvo događala se pod redateljskom palicom poznatog redatelja Brune Ankovića. Za vjerno dočaran nogometni spektakl koji nas očekuje u Sao Paulu zaslužan je i kre-ativni direktor agencije BBDO Zagreb Almir Okanović, koji je snimanje spota pretvorio u veliko nogometno nadme-tanje peterostrukih svjetskih prvaka i naših reprezentativaca u maniri prave nogometne sambe na travnjaku.

notama lješnjaka i badema pruža savršen užitak ispijanja. Kava 100% Arabica po svojoj je kvaliteti premium kava, a prepo-ručena cijena za pakiranje od 250 grama je 19,99 kuna.

Predstavljena Franckova 100% Arabica

Nogometna samba na snimanju Žujinog spota

PRIJAVE I KONTAKT:031/[email protected]

KOTIZACIJA:• Rana prijava (01.04.-30.04.): 1.790 kn + PDV • Puna cijena: 2.100 kn + PDV• U cijenu kotizacije je uključen ručak,

konferencijski poklon paket i knjiga „100 hrvatskih lidera“,a najsretnijem sudioniku Dimitrije Popović osobno će uručiti sliku iz opusa Marylin Monroe.

9.00 – 9.30 Koje su najvažnije liderske karakteristikei što lideri rade drugačije? Prezentacija rezultata provedenog kvantitativnogistraživanja, 100 hrvatskih lidera,dr.sc. Jasminka Samardžija

9.30 – 10.30STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako razviti strategiju izlaska na nova tržišta? prof.dr.sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u FrankfurtuDubravko Hoić, Calzedonia CroatiaDonald Hudspeth, RIT – CroatiaBranimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCementIvo Usmiani, Jadran Galenski laboratorij

14.00 – 16.00 LIFE BALANCETurizam & GastronomijaIvan Gligora, Sirana GligoraIvana Kolar, Terme TuheljVlado Krauthaker, KrauthakerZdenko Leko, Dubrovački vrtovi suncaUmjetnost & SportVeljko Barbieri, književnikIvana Medo Bogdanović, Dubrovačke ljetne igreDamir Hoyka, fotografGordan KožuljDalibor MatanićDimitrije Popović, slikar

11.00 – 12.00STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako steći i zadržati povjerenje investitora i klijenata?Filip Filipec, TehnikaIgor Greblički, BOXMARK LeatherDragutin Kamenski, KamgradIvan Milčić, Končar – Energetski Transformatori

12.00 – 13.00 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPFinancije i konzalting partneri u poslovanju Miroslav Dragičević, Horwath HTLBoris Galić, Allianz Zagrebprof.dr.sc. Danica Purg, IEDC-Poslovna škola BledHrvoje Zgombić, PwC Hrvatska

Branimir Muidža

Hrvoje Zgombić

Vlado Krauthaker

Gordan Kožulj Dimitrije Popović

Dubravko Hoić

Damir HoykaIvan Gligora

Veljko Barbieri

Prof.dr.sc. Ivan Đikić

Igor GrebličkiFilip Filipec

Prof.dr.sc. Danica Purg

Ivana Kolar

Dalibor Matanić

Donald Hudspeth

Miroslav Dragičević

Zdenko Leko

Ivana Medo Bogdanović

Ivo Usmiani

Ivan MilčićDragutin Kamenski

ORGANIZATORI:

MEDijSKI POKROVITELJI:

POKROVITELjI:

16. svibnja 2014. / Zagreb / Hotel Westin Konferencija

LIDERI ZA LIDERE STRATEGIC MANAGEMENT,LEADERSHIP & LIFE BALANCE

208x297_JA TRGOVAC_oglas konferencija Lideri za lidere 2.indd 1 4/10/14 5:58 PM

PRIJAVE I KONTAKT:031/[email protected]

KOTIZACIJA:• Rana prijava (01.04.-30.04.): 1.790 kn + PDV • Puna cijena: 2.100 kn + PDV• U cijenu kotizacije je uključen ručak,

konferencijski poklon paket i knjiga „100 hrvatskih lidera“,a najsretnijem sudioniku Dimitrije Popović osobno će uručiti sliku iz opusa Marylin Monroe.

9.00 – 9.30 Koje su najvažnije liderske karakteristikei što lideri rade drugačije? Prezentacija rezultata provedenog kvantitativnogistraživanja, 100 hrvatskih lidera,dr.sc. Jasminka Samardžija

9.30 – 10.30STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako razviti strategiju izlaska na nova tržišta? prof.dr.sc. Ivan Đikić, Sveučilište Goethe u FrankfurtuDubravko Hoić, Calzedonia CroatiaDonald Hudspeth, RIT – CroatiaBranimir Muidža, Tvornica cementa Kakanj – HeidelbergCementIvo Usmiani, Jadran Galenski laboratorij

14.00 – 16.00 LIFE BALANCETurizam & GastronomijaIvan Gligora, Sirana GligoraIvana Kolar, Terme TuheljVlado Krauthaker, KrauthakerZdenko Leko, Dubrovački vrtovi suncaUmjetnost & SportVeljko Barbieri, književnikIvana Medo Bogdanović, Dubrovačke ljetne igreDamir Hoyka, fotografGordan KožuljDalibor MatanićDimitrije Popović, slikar

11.00 – 12.00STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPKako steći i zadržati povjerenje investitora i klijenata?Filip Filipec, TehnikaIgor Greblički, BOXMARK LeatherDragutin Kamenski, KamgradIvan Milčić, Končar – Energetski Transformatori

12.00 – 13.00 STRATEGIC MANAGEMENT & LEADERSHIPFinancije i konzalting partneri u poslovanju Miroslav Dragičević, Horwath HTLBoris Galić, Allianz Zagrebprof.dr.sc. Danica Purg, IEDC-Poslovna škola BledHrvoje Zgombić, PwC Hrvatska

Branimir Muidža

Hrvoje Zgombić

Vlado Krauthaker

Gordan Kožulj Dimitrije Popović

Dubravko Hoić

Damir HoykaIvan Gligora

Veljko Barbieri

Prof.dr.sc. Ivan Đikić

Igor GrebličkiFilip Filipec

Prof.dr.sc. Danica Purg

Ivana Kolar

Dalibor Matanić

Donald Hudspeth

Miroslav Dragičević

Zdenko Leko

Ivana Medo Bogdanović

Ivo Usmiani

Ivan MilčićDragutin Kamenski

ORGANIZATORI:

MEDijSKI POKROVITELJI:

POKROVITELjI:

16. svibnja 2014. / Zagreb / Hotel Westin Konferencija

LIDERI ZA LIDERE STRATEGIC MANAGEMENT,LEADERSHIP & LIFE BALANCE

208x297_JA TRGOVAC_oglas konferencija Lideri za lidere 2.indd 1 4/10/14 5:58 PM


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Konzum vjesnik proljeća

Nakon čelne pozicije Mercatora u prva dva mjeseca u godini, ožujak je donio promjenu te je prvo mjesto pripalo Konzumu

Ožujak su obilježili poslovni rezultati, planovi, suradnje i investicije trgovačkih

lanaca. Gospodarska situaci-ja u kojoj se nalazimo dovela je do velikog interesa potro-šača vezanog za asortiman, a posebno za cijene proizvoda. Prate se objave koje nude informacije o povoljnijoj kupnji, robnim markama, usporedbama istih proizvo-da u različitim trgovačkim lancima, akcijama...

SMJENA NA ČELUNakon čelne pozicije Mer-catora u prva dva mjeseca u godini, ožujak je donio promjenu. Prvo je mjesto pripalo Konzumu. Lidl je pritom zadržao svoju treću poziciju, dok su četvrtoplasi-rane Plodine u ožujku ostva-rile svoju najbolju poziciju. Tome je doprinio događaj iz crne kronike na koji se odnosilo 45% objava vezanih za trgovački lanac. Naime, umirovljeni je Riječanin pri-jetio zaposlenicima Plodina smrću i trovanjem proizvoda ukoliko mu ne isplate više stotina tisuća kuna. O Kon-zumu se najviše pisalo veza-no za poslovanje te o asorti-manu i cijenama. Mediji su prenijeli vijesti o investiciji Agrokora od ukupno 140 milijuna kuna u nove centre Konzuma, o otvorenju Super Konzuma Stenjevec, o surad-

nji na projektu Shop&Touch (inteligentna kolica za kup-nju)... Posebno valja izdvojiti istraživanje Best Buy Award u kojem je Konzum odnio pobjedu kao lanac koji nudi najbolji omjer cijene i kvali-tete. I o Mercatoru se najviše pisalo o poslovanju. Počet-kom je mjeseca objavljeno da su Agrokor i vlasnici Mercatora potpisali aneks na lanjski kupoprodajni ugovor, kojim se postupci za realizaciju posla produljuju na 30. lipnja. Osim toga, Mercator je odgodio za tri tjedna objavu revidiranog izvješća o poslovanju u 2013. godini. Objavljeno je i da je

Nadzorni odbor Pivovarne Laško potvrdio prodaju di-onica Mercatora koncernu Agrokor po cijeni od 86 eura za dionicu. Trgovački lanac Lidl, koji od početka godine drži svoje treće mjesto, i u 2014. godini nastavlja s in-vesticijama i zapošljavanjem. Objavljeno je to nakon zavr-šetka poslovne 2013. godine tijekom koje je Lidl Hrvatska zaposlio 185 novih djelat-nika te danas broji ukupno 1700 zaposlenika. Također, svojim zaposlenicima i ove

godine povećava plaće za 4%, a u projekte planira in-vestirati 180 milijuna kuna.

TEMATSKA POZICIJAUkupno gledajući, najveći se broj objava (47,3%) odno-sio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda. U ožujku su o trgovačkim lancima tiskani mediji objavljivali nešto više od internetskih portala. Po-jedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, portal jatr-govac.hr te Glas Slavonije. O

temama svrstanim u tematske sklo-pove Poslovanje, Usluge i odnos prema kupcima te Ostalo zabilježeno je više objava na

portalima. O preostala je dva tematska sklopa – Asorti-man i cijene te Promidžba i sponzorstva – više objavlji-vano u tiskovinama. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike Asorti-man i cijene proizvoda, 80% u korist tiskanih medija. O Poslovanju, o kojem se i najviše pisalo tijekom ožuj-ka, više je objava zabilježeno na internetskim portalima, 54,4% u odnosu na 45,6% u tiskanim medijima.

Ožujak su obilježili poslovni rezultati, planovi, suradnje i investicije

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

47,30%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

26,96%

12,75%

7,60%

5,39%

Konzum

149Mercator

Lidl

Plodine

Spar

Kaufland

Billa

Tommy

NTL

Getro

Diona

Kerum

116

95

56

44

35

26

20

10

10

4

2

Trgovački lanci - broj objavaOžujak 2014.

GODINA

ili 100 000 kmJAMSTVA

*

Dacia dokker 208x297mm_hr.indd 1 18/03/14 11:46


Mlijeko i mliječni proizvodi – pregled tržišta

OD štale DO policeProblem nekonkurentnosti u Hrvatskoj započinje već u štali,

odnosno u primarnom sektoru proizvodnje mlijeka u kojem naši farmeri posluju u znatno težim uvjetima u odnosu na europske

kolege, a nastavlja se na polici jer trgovački lanci sve više mlijeka dobavljaju iz uvoza

Nakon grubo obra-đenog drva, koje s vrijednošću od 1,5 milijardi kuna i udje-

lom od 16,2% zauzima prvu poziciju, te žitarica koje su na drugom mjestu s 15,7% i vrijednošću od 1,48 milijardi kuna, sirovo kravlje mlijeko u strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljopri-vrede, šumarstva i ribarstva u 2013. godini zauzima visoku treću poziciju s iznosom od 1,18 milijardi kuna i udjelom od 12,5%. U proizvodnji mlijeka trenutno je zaposleno 22 tisuće ljudi, a u mliječnoj industriji još deset tisuća - više nego dovoljan argu-ment da se i po ovim općim brojkama zaključi kako je proizvodnja mlijeka jedna od strateških grana hrvatske poljoprivrede. Ipak, godine zanemarivanja planskog razvoja učinili su ovu proi-zvodnju nekonkurentnom, usitnjenom pa donekle čak i nazadnom. Za potvrdu te konstatacije dovoljno je na-vesti podatak da u Hrvatskoj 43 posto farmi ima manje od deset krava. Prema podacima Jedinstvenog registra goveda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), Hrvatska je lani imala 180.946 krava na ukupno 6.126 farmi diljem

zemlje. No, trend smanjenja broja krava nastavljen je i lani te je njihov broj u od-nosu na 2012. godinu manji za oko 11.000, a pogledamo li kumulativ u zadnjih pet godina izgubili smo četvrti-nu krava jer je pad njihovog broja u tom periodu dosegao čak 27 posto.

PAD ISPORUKE MLIJEKAManje krava, manja isporuka mlijeka. Prošle je godine tako ukupno isporučeno 503,8 milijuna kilograma mlijeka, što je za 16,6 posto ili 100 milijuna kilograma manje nego 2012. godine. Problem nekonkurentnosti u Hrvat-

skoj započinje već u primar-nom sektoru proizvodnje mlijeka u kojem naši farmeri posluju u znatno težim uvje-tima u odnosu na kolege far-mere u Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj ili Italiji, iz čijih zemalja i potječe naj-veći uvoz gotovih proizvoda na police domaćih trgovina. Tako hrvatski farmer plaća PDV na repromaterijal 25

posto, dok farmer u Sloveniji plaća 10 posto, u Njemačkoj 7 posto, Italiji 4 posto, u Polj-skoj 5 posto. Zbog ovakvog stanja iz krugova primarne proizvodnje u posljednje se vrijeme mogu čuti pesimi-stični glasovi koji upozora-vaju da bi hrvatsko mlijeko moglo u potpunosti nestati s polica domaćih trgovina. To je ipak pretjerana konstata-cija, no ipak, osvrnemo li se samo godinu unatrag, proš-logodišnja je afera s aflatok-sinom do kraja ogolila tešku poziciju domaćih proizvođa-ča jer se i praktično pokazalo kako hrvatska mliječna indu-strija sirovinu može nabaviti

iz drugih zemalja, a svi konkurentski nedostaci postaju još i više razvidni otkako je Hr-

vatska ušla u članstvo Europ-ske unije kada su se domaći proizvođači mlijeka našli u svojevrsnom vakuumu. Na-ime, subvencioniranje pro-izvodnje više nije u domeni nacionalne države, a sami mljekari nisu bili pripremlje-ni za povlačenje sredstava iz EU. Za sve ove probleme proizvođači okrivljuju dr-žavu navodeći kako su se

poticaji dosad koristili nena-mjenski i bez kontrole te da je izostala adekvatna razvoj-na podrška proizvođačima koji su trebali postati solven-tni kako bi se mogli javiti za novac iz europskih fondova. Program ruralnog razvoja još uvijek nije odobren od strane Europske komisije pa 333 milijuna eura iz Europ-skog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) hrvatski farmeri mogu oče-kivati tek od 2015. godine.

U prvih 10 mjeseci 2013. uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda veći je za 35,3%


UZROCI PADAIz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je pad proizvod-nje tijekom 2013. godine nastao kao posljedica krize mliječnog sektora u Europ-skoj uniji koja traje još od 2009. godine. Ipak, u zadnje vrijeme bilježi se stabilnije stanje mliječnog sektora kao i mjesečni rast isporučene količine mlijeka po isporuči-telju, a prema podacima Hr-vatske poljoprivredne agen-cije udio mlijeka I. razreda

za siječanj 2014. iznosio je 97,3%, što dodatno pojačava konkurentnost proizvođača. Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), pro-sječna mjesečna otkupna cijena sirovog mlijeka realne vrijednosti u siječnju 2014. godine iznosila je 37,21 eura za 100 kg, dok je EU prosjek istodobno iznosio 40,03 eura za 100 kg. Cijene mlijeka su stabilne i bilježe rast u posljednjih pet mjeseci, no

padom standarda i kupovne moći građana došlo je do pritiska na prerađivačku industriju te posljedično na proizvođače i otkupnu cijenu mlijeka. Sustav određivanja cijene mlijeka na razini Re-publike Hrvatske je ukinut, podsjećaju iz ministarstva, te je određivanje cijene mlijeka postala stvar pregovora i dogovora između proizvođa-ča i otkupljivača. Osim toga,

došlo je do promjena sustava potpora i promjena u sustavu određivanja cijena. Veliki dio proizvođača je kreditno pre-zadužen, a zbog prethodno navedenih razloga prihodi su smanjeni. Na ovakvo stanje negativan učinak imale su i nepovoljne klimatske prilike što je utjecalo na poskuplje-nje stočne hrane odnosno inputa čime je izravno po-skupjela proizvodnja. “Naš cilj je povećanje proizvodnje mlijeka kroz podupiranje proizvođača znanjem i savjetovanjem (program cjeloživotnog učenja), zatim kroz provedbu ‘Mliječnog paketa’, poticanje marketinga mlijeka i mliječnih proi-zvoda, osiguranje povoljnih kreditnih linija namijenjenih poljoprivrednicima, stavlja-nje u funkciju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta te mogućnosti aktiviranja postojećih kapaciteta pro-izvodnje mlijeka”, ističu iz resornog ministarstva. Osvr-

broj zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru

OD štale DO police

Dukat, Vindija, Belje, Meggle i Zdenka imaju tržišni udio iznad 90%

32.000nemo li se na uvoz vidimo da je u prvih deset mjeseci 2013. godine uvezeno ukupno 150.860 tona mlijeka i mli-ječnih proizvoda, što je 35,3 posto više nego u istom pe-riodu godine ranije. Pritom iz ministarstva komentiraju kako je vidljiv porast uvoza mlijeka u 2013. u odnosu na 2012. godinu, no i da ipak nije došlo do znatnog pora-sta uvoza mlijeka od samog ulaska Hrvatske u EU. Uz to navode kako povišena razina aflatoksina u mlijeku određenog broja goveda, zabilježena tijekom prošle godine, nije znatnije utjecala na ukupno stanje mliječnog sektora u Hrvatskoj. Mlijeko na tržištu pojačano se kon-trolira na aflatoksin kako bi

se izbjeglo ponavljanje prošlo-godišnjeg scenarija, no potrošači trebaju znati

da mlijeko koje piju od polja do stola prolazi višestruke kontrole i da je ono kvalitet-no i sigurno za konzumaciju, kažu u ministarstvu.

TRENDOVI PROIZVODNJEHrvatska proizvodnja mlije-ka, ne samo danas već i za-dnjih deset godina je po ra-zini kvalitete na europskom nivou. Hrvatski proizvođači mlijeka su 2002. godine proizvodili oko 380 miliju-na kilograma mlijeka, a od 2009. godine ta je proizvod-nja gotovo udvostručena na 675 milijuna kilograma. Razlog ovom povećanju bio je dobar operativni program financiranja gdje je država omogućavala domaćim proizvođačima potrebna ulaganja koja su rezultirala povećanom proizvodnjom. No, zadnjih godina se osjeti pad proizvodnje mlijeka jer je došlo do zaustavljanja fi-nanciranja, odnosno nije bilo financijske potpore niti od


Mlijeko i mliječni proizvodi – pregled tržištastrane države niti iz EU. Prije nekoliko godina Hrvatska je nudila razne potpore ovom sektoru, no od 2012. godine su te investicije zaustavljene te su domaći proizvođači mogli dobiti potrebna sred-stva samo iz IPARD progra-ma. Odgovori na natječaje na koje su se prijavili počeli su stizati tek nedavno, krajem ožujka 2014. godine, pa osta-

je nada da će domaći farmeri dobiti toliko potrebna sred-stva koja su nužna kako bi se zaustavili negativni trendovi u proizvodnji mlijeka. “Do-maća primarna proizvodnja mlijeka već dugo prati sve aktualne trendove na trži-štu tako da ni po čemu ne zaostajemo za Europskom unijom. Po kravi proizvo-dimo jednako mlijeka kao i u zemljama EU pa bismo trebali moći normalno živjeti od ove proizvodnje, ali zbog raznih administrativnih poteškoća među kojima su najveće nemogućnost dobi-vanja sredstava iz europskih fondova, kratak rok otplate kredita (do 12 godina) i visi-na kamata, proizvodnja se u zadnje dvije godine smanjila za velikih 28 posto”, upo-zorava Igor Rešetar, pred-sjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM).Inače, lani je u Hrvatskoj prosječna cijena otkupa mlijeka na godišnjoj razini povećana za 6,9 posto na 2,8 kuna po litri, ali su rasli i troškovi energenata i to za čak 137,9 posto te je uveden PDV od 5 posto na mlijeko. Istodobno, broj proizvođača mlijeka se smanjio za 15 posto, a pala je i potrošnja konzumnog mlijeka za 25,6 posto. Ipak, struka očekuje

kako će ove godine europski mljekarski sektor doživjeti oporavak, što se zbog pove-ćanja proizvodnje reflektira i smanjenjem otkupne cijene mlijeka, a taj trend može se očekivati i u Hrvatskoj. Na-dalje, očekuje se daljnji rast uvoza gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što će imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvod-

nji i mljekar-skoj industriji.Povrh toga, ukidanje mli-ječnih kvota od ožujka 2015. godine

bit će izazov s kojim će se suočavati cjelokupni mlje-karski sektor Europske unije, pa samim time i Hrvatske, a svoju bi šansu hrvatski proizvođači mogli naći u diversifikaciji proizvodnje s obzirom da s proizvedenim količinama ne mogu konku-rirati europskim proizvođa-čima. Irska, Velika Britanija, dio Francuske, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Danska i dio Poljske postat će eu-ropski proizvođački centri mlijeka, a ostale zemlje među kojima i Hrvatska, bit će uvoznici mlijeka u prahu, smatraju pojedini stručnjaci. Uz to, ukidanje kvota dovest

će do troškovnog udara za proizvođače i zemlje koje se ne mogu prilagoditi pri čemu je više nego jasno da će oni koji neće moći izvoziti teško opstati na tržištu.

PODRŠKA INDUSTRIJEPet vodećih otkupljivača mlijeka u 2013. godini bili su Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska i Zdenka mliječni proizvodi. Njihov je tržišni udio iznosio 90 posto, a zajedno su otkupili 442 mi-lijuna kilograma mlijeka. U odnosu na prethodnu, 2012. godinu, vodećih pet otkuplji-vača svježeg sirovog mlijeka zabilježili su značajan pad otkupa od čak 16 posto, u prvom redu zbog pada proi-zvodnje mlijeka na domaćim farmama. “Proizvodnja mli-jeka na hrvatskim farmama iz godine u godinu pada, a mjere kojima bi se ona pove-ćala i dugoročno ustabilila ne postoje. Ovako drastičan pad otkupa mlijeka posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i preza-duženosti farmera, visokih ulaznih troškova u poljopri-vredi i nedovršene zemljišne reforme. U isto vrijeme trgovački lanci su povećali uvoz gotovih proizvoda od ulaska naše zemlje u EU za

gotovo četiri puta, što pred-stavlja dodatnu prijetnju za 30 tisuća zaposlenih u do-maćem mljekarskom sektoru – za farmere i prerađivačku industriju”, upozorava Ra-šeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkuplji-vača i prerađivača mlijeka CroMilk. Ona pritom ističe kako mliječna industrija otkupljuje sve raspoložive količine mlijeka iz domaće proizvodnje, dok se ostatak sirovog mlijeka potreban

Vodeći otkupljivači mlijeka u 2013.

PROIZVOĐAČ 2012. (u milijunima kg)

2013. (u milijunima kg)

Udio u količini, 2013. (%)

1. DUKAT 235,9 193,8 41

2. VINDIJA 169 138,7 27,52

3. BELJE 70,9 66,2 13

4. MEGGLE HRVATSKA 41,4 32,2 6,39

5. ZDENKA - mliječni proizvodi 21,9 11,9 2,38

Ukupno 539,1 442,8 90,29Izvor: CroMlik, 2014.

623.913.775

650.503.424 673.470.471

657.778.061

675.289.053

623.881.162

626.407.108

602.356.733503.581.844

Kretanje ukupno isporučenih količina mlijeka u kg od 2005. do 2013. godine

2005. 2010.2006. 2011. 2012.2007. 2013.2008. 2009.

Izvor: HPA

Danas u Hrvatskoj imamo 35 tisuća praznih ležećih mjesta u štalama


potrošnja konzumnog mlijeka u 2013. smanjena je za 25,6%KOMENTARI IZ INDUSTRIJE

DukatKratkoročni efekti ulaska Hrvatske u EU, u kontekstu

domaće mliječne industrije, nisu dobri. Na tržištima CEFTA-e, koja su bila naša najveća izvozna tržišta, postali smo cjenovno slabije konkurentni. Tako su određene grupe mliječnih proizvoda poskupjele i do 40 posto čime je atraktivnost hrvatskih brendova na tim tržištima značajno smanjena. Istovremeno, na EU tržištima domaća mljekarska industrija danas može konkurirati kvalitetom, no ne količinama i cijenom. Ukidanjem carinskih opterećenja na uvoz iz EU zemalja, značajno raste uvoz gotovih mliječnih proizvoda i sireva, što dodatno otežava poziciju mljekarske industrije. Ipak, u Dukatu smo uspjeli konkretno iskoračiti na EU tržišta, posebno na tržišta Mađarske i Poljske. Domaći prerađivači mlijeka ne mogu konkurirati količinom, ali mogu kvalitetom, fleksibilnošću i specifičnim proizvodima. Na primjeru Dukata to su trajni mliječni deserti namijenjeni dalekim tržištima, u čiji smo razvoj specifične recepture i ambalaže uložili tri godine. Danas smo jedina mljekara u ovom dijelu Europe koja je izašla iz okvira europskog kontinenta i svoje proizvode plasiramo na tržišta Azije i Afrike, a otvaramo i tržišta Kine i Južne Amerike. Najveća izvozna tržišta Dukata u 2013. godini bila su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Poljska i Mađarska. U Dukatu neprekidno reinvestiramo zadržanu dobit u unapređenje vlastita poslovanja. Primjer je KIM Mljekara Karlovac, koja je iz posrnule mljekare izrasla u danas najnapredniji proizvodni pogon za preradu mlijeka u ovom dijelu Europe. Razvoj, proizvodnja i izvoz trajnih mliječnih deserata na daleka tržišta rezultat je, između ostalog, i ulaganja vrijednog 7 milijuna kuna. Nadalje, akvizicijom Ljubljanskih mlekarni u 2013. godini dodatno smo ojačali našu poziciju na tržištima jugoistočne Europe i jače iskoračili na EU tržišta. Alen Fontana, direktor

Mils Blago DalmacijeUlazak Hrvatske u EU nije negativno utjecao na poslovanje Mils Blago Dalmacije, no činjenica jest da iz mjeseca u mjesec na policama hrvatskih trgovina možemo naći sve više uvozne robe. Nadolazeća turistička sezona će biti pravi izazov i za nas, no uvjeren sam da ćemo spremno odgovoriti tom izazovu, upravo kvalitetom naših proizvoda kao i stalnim praćenjem zahtjeva i trendova na tržištu. Mils Blago Dalmacije je regionalno prisutna i većinu svojih proizvoda plasira na oko 1.000 prodajnih mjesta na području Dalmacije. Dio proizvodnje su robne marke vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj pa tako proizvodimo za Lidl, Kaufland i Konzum. Svojim visokokvalitetnim proizvodima pratimo potrebe sve zahtjevnijih kupca svjesnih važnosti zdrave i kvalitetne prehrane te se inovativnim i odgovornim radom trudimo stvarati nove vrijednosti. Tako smo nedavno, u suradnji s nogometnim klubom Hajduk pokrenuli novi brend - Hajdučku liniju mliječnih proizvoda. Sukladno tome Mils Blago Dalmacije d.o.o. planira ulaganje i u proizvodnju izvornih hrvatskih sireva, s kojima nam je cilj izaći na europsko tržište te otvoriti nove prostore. Vladimir Balent, direktor

za proizvodnju nabavlja iz uvoza. “Na policama trgo-vina danas je mnogo veći izbor mliječnih proizvoda, a posebno sireva iz EU zemalja u odnosu na vrijeme prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ipak, maloprodajom i dalje dominiraju domaći brendovi kojima potrošači vjeruju. Spomenuti uvoz od strane trgovačkih lanaca nova je konkurencija doma-ćem mljekarskom sektoru, stoga je nužno istaknuti se

inovacijama, renovacija-ma, kvalitetom i naravno cijenom”, ističu iz Dukata, najveće hrvatske mljekare. U CroMilku rješenje problema mljekarskog sektora vide u podizanju konkurentnosti primarne proizvodnje i to kroz obnovu stočnog fonda i aktivaciju objekata koji nisu u funkciji, reprogramiranju HBOR-ovih kredita, pove-ćanju likvidnosti kroz redo-vito isplaćivanje poticaja te

rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljopri-vredne proizvodnje. “Danas u Hrvatskoj imamo 35 tisu-ća praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura novaca iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta. Zbog toga je industrija iz vlastitih sredstava pokrenu-la mjeru subvencioniranja kupnje junica za svoje koo-perante”, pojašnjava Maras

dodajući kako je od rujna 2013. godine do početka travnja ovom mjerom sub-vencionirana

kupnja 2.000 junica. Država pak, s druge strane, smanju-je subvencije pa su one tako 2008. godine iznosile oko 526 milijuna eura, a za ovu godinu je predviđeno 273 milijuna eura u dva obroka. “Nije dovoljno da industrija ulaže napore u obnovu pri-marne proizvodnje i razvoj čitavog sektora, to mora činiti i Ministarstvo poljo-privrede i ostale institucije u lancu”, zaključuje Maras.

Proizvodnja mlijeka u prošloj je godini smanjena za gotovo 100 milijuna kilograma


Mlijeko i mliječni proizvodi

Općevrijedna KATEGORIJA

U proteklih 12 mjeseci cijene mliječnih proizvoda su rasle pa je samo kod jogurta zabilježen mali pad vrijednosne prodaje, dok je vrijednost kod ostalih

rasla čak unatoč padu prodanih količina

U okviru analize predstavljeni su prodajni rezultati kategorija mli-

jeko, sir, vrhnje, jogurt i mliječni deserti za period ožujak 2013. – veljača 2014. godine. Prodaja ne uključuje Cash&Carry, pekarnice, tržnice, diskontne tr-

govine (Lidl), trgovine mliječnim proizvodima, ugostiteljstvo niti in-stitucionalnu prodaju. Od deset mogućih prodajnih kombinacija količinske i vrijednosne prodaje, ukupno je šest pozitivnih rezultata, dok su četiri pokaza-telja bili u “crvenom”.

Kategorije sira i mliječ-nih deserta su jedine ostvarile rast po oba ova parametra, mlijeko i vrhnje imali su rast vrijednosne uz pad ko-ličinske prodaje, a je-dino je jogurt pokazao minus i kod prodanih količina i kod vrijedno-sti prodaje.

MLIJEKO

ožujak 2013. - veljača 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (mil. litara) 194,1 -5,8

Vrijednosna prodaja (mil. kn) 1.218 3,1

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

21

35

19

18

7

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)


Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen

Podjela prema tipu mlijekaožujak ‘13. – veljača ‘14.Trajno mlijeko

71,6%Svježe mlijeko

Mlijeko s okusom27%

1,3%

Podjela prema veličini pakiranjaožujak ‘13. – veljača ‘14.1000 ml

62,7%više od 1000 ml

manje od 1000 ml34,5%

2,7%

Pod ovom kategori-jom podrazumije-

vamo sve vrste mlijeka, životinjskog i biljnog porijekla, svježe, trajno, s okusom. Nisu uklju-čena mlijeka u prahu. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abeced-nim redom): Lactalis (Dukat, Kim, Mlijeko velebitskih pašnjaka), Meggle (Meggle, Mia Mill), PIK Rijeka (Ton-ka), Vindija (‘z bregov) te trgovačke robne marke koje same

nose 17% količinske prodaje. U posljednjih 12 mjeseci mlijeko je s ukupnih 194,1 milijun litara zabilježilo pad količinske prodaje od 5,8% u odnosu na prethodnih godinu dana. Nasuprot tome, vrijednosna prodaja je rasla za 3,1% te je izno-sila 1,2 milijarde kuna. Prema tipu mlijeka traj-no mlijeko je najpopu-larnije kod potrošača s udjelom od 71,6%. Svježe mlijeko preferira 27% potrošača katego-rije, a mlijeko s okusom

njih 1,3%. Kartonsko pakiranje je najpopu-larnije sa 72,5% udjela, dok je plastična boca izbor 27,5% potrošača. Očekivano, prema ve-ličini pakiranja vodeće je ono od 1 L koje je izbor 62,7% potrošača. Pakiranje veće od 1 L kupuje njih 34,5%, a manje od 1 L ukupno 2,7%.

MLIJEKO

Podjela prema tipu pakiranjaožujak ‘13. – veljača ‘14.Kartonsko pakiranje

72,5%Plastična boca

27,5%


Analizu pripremila:Milanka Ćorić

SIR



Količinska prodaja (mil. kg) 24,4 0,6

Vrijednosna prodaja (mil. kn) 1.297,1 2,2

SIRU ovu kategoriju

spadaju sve vrste i oblici sira, npr. komadi/blokovi sira, ribani sir, sir u listićima, svježi sir i sirni namazi. Proizvodi mogu biti punoma-sni i manje masni, s dodatnim sastojcima (vlasac, papar i dr.) ili bez dodanih sastojaka. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abeced-nim redom): Belje (Abc, Abcela, Belje, Buco), La-

ctalis (Dukat, Dukatela, President, Sirela, Galba-ni), Meggle (Meggle), Vindija (Vindija, ‘z bregov, Vivis), Zdenka (Zdenka) te trgovač-ke robne marke koje uzimaju 28% količinske prodaje. Kategorija sira je u posljednjih godinu dana zabilježila pozi-tivne trendove. Tako je količinska prodaja povećana za 0,6% na ukupno prodanih 24,4 milijuna kilograma. Vrijednosna prodaja

istodobno je porasla za 2,2% na blizu 1,3 milijarde kuna. Tvrdi sir (50%) i bijeli sir (43,8%) najzastupljenije su vrste sira, dok je prema porijeklu/sastavu dominantan kravlji sir s udjelom od 96,3%.

VRHNJEKategorija obuhvaća

sve vrste rashlađe-nog i dugotrajnog vrh-nja, s okusom ili bez, kiselo ili slatko, na bazi mlijeka ili biljne masti. Kategorija ne uključuje zamjene za vrhnja i vrhnja za kavu koja su opisana kao “vrhnja za kavu u kapsulama”, čija je namjena da se koriste u posebnim električnim aparatima za tople napitke. Vo-deći proizvođači u ka-tegoriji su (abecednim

redom): Ipsa (Halta, Sania), Lactalis (Brzo&-Fino, Dukat), Meggle (Meggle, Mia Mill), Vindija (‘z bregov) te trgovačke robne marke koje same nose 17% količinske prodaje. Kod vrhnja bilježimo pad prodanih količina uz istodobni rast vrijed-nosti prodaje. Naime, količinska je prodaja u promatranom periodu manja za 2,5% i iznosila je 15,2 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja porasla na ukupno 383 milijuna

kuna te je u plusu za 1,3%. Prema tipu vrh-nja daleko najproda-vanije je kiselo vrhnje s udjelom od 62,8% u prodaji kategorije, a sli-jede vrhnje za kuhanje (19,4%), vrhnje za šlag (16,8%) te vrhnje za kavu (0,9%).

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

21

37

20

16

6








Izvor: Nielsen

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%


ožujak 2013. – veljača 2014.






Izvor: Nielsen

Podjela prema porijeklu/sastavu siraožujak ‘13. – veljača ‘14.Kravlji sir

96,3%Ovčji sir

1,7%Sir biljnog porijekla

1,2%

Kozji sir

0,4%

Ostalo

0,3%

Podjela prema vrsti siraožujak ‘13. – veljača ‘14.Tvrdi sir

50%Bijeli sir

Topljeni sir

Sir s plijesni

43,8%

5,5%

0,8%

Podjela prema tipu vrhnja ožujak ‘13. – veljača ‘14.Kiselo vrhnje

62,8%Vrhnje za kuhanje

Vrhnje za šlag

Vrhnje za kavu

19,4%

16,8%

0,9%

VRHNJE




Vrijednosna prodaja (mil. kn) 383 1,3

40

24

20

11

5


Mlijeko i mliječni proizvodi

JOGURT




Vrijednosna prodaja (mil. kn) 727,3 -1,2

JOGURTKategorija uključuje

čvrste i tekuće jogurte, jogurte sa ili bez okusa koji su “li-ght” (dijetni) ili obični, jogurte s okusom koji imaju zaseb-no pakirane dodatke koji se mogu na-knadno smije-šati s jogurtom nakon otvaranja, acidofil, kefir te kiselo mlijeko. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim re-dom): Lactalis (AB kultura, B Aktiv, Dukat, Dukatino, Jogo, Sensia, Duka-tos), Meggle (Fruity, Meggle, Mia Mill),

Vindija (Fortia, Freska, Legenda ‘z bregov, Stepko, Vivis), Zott (Jogobella) te trgovač-ke robne marke koje u količinskoj prodaji kategorije

imaju udio od 16%. Jogurt u proteklih 12 mjeseci bilježi pad prema oba parametra. Količinska prodaja tako je smanjena za 5,7% na 46,8 milijuna litara, dok je vrijednost prodaje iznosila 727,3 milijuna kuna te je manja za 1,2%. Gledano prema

tipu pakiranja naj-popularnija su

plastična čaša s udjelom

od 52,3% i plastična boca s 36,9%.

MLIJEČNI DESERTIKategorija uključuje

sve tipove rashlađe-nih pudinga i deserta (npr. riža na mlijeku, mousse...), te ne uključuje rashlađene biskvitne deserte. Vo-deći proizvođači u kategoriji su Lactalis (Duka-tino, Du-kat Do-lce), Vindija (Vindija, Fino mi je, Vindino), Zott (Liegeois, Monte, Primo, Cremore, Zottis) te

privatne robne marke koje same nose 23% količinske prodaje. Mli-ječni deserti su, uz sir, jedina kategorija koja je ostvarila pozitivan rezultat, kako po količi-ni, tako i po vrijednosti. Količinska prodaja je pritom dosegla 5,8 mi-

lijuna litara uz rast od 6,9%, dok je vrijedno-sna prodaja porasla za 0,8% na 121,3 milijuna kuna. Plastična čaša je dominantno pakiranje mliječnih deserta s 97,9% udjela.

90

90

100

100

80

80

70

70

60

60

50

50

40

40

30

30

20

20

10

10

%

%

23

22

36

38

18

19

16

15

6

6















Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

MLIJEČNI DESERTI



Količinska prodaja (mil. litara) 5,8 6,9

Vrijednosna prodaja (mil. kn) 121,3 0,8

Podjela prema tipu pakiranja ožujak ‘13. – veljača ‘14.Plastična čaša


Kartonsko pakiranje

Ostalo

36,9%

6,4%

4,4%

Podjela prema tipu pakiranja ožujak ‘13. – veljača 14.Plastična čaša


Ostalo1,9%

0,2%


Mlijeko i mliječni proizvodi - PROMO

Mlijeko ‘z bregov – savršeno svaki danPo jutru se dan poznaje!”, glasi poznata

narodna poslovica. A jutro je najbolje započeti čašom mlijeka ‘z bregov ili žli-com jednog od brojnih ukusnih mliječ-nih proizvoda iz Vindijine Zemlje zdrav-lja. Obrok koji sadržava mlijeko, životno važnu namirnicu, idealan je početak dana. Vrijedni sastojci u sastavu mlijeka

pomažu ljudskom organizmu u obav-ljanju važnih funkcija i svakodnevno na zdrav način zadovoljavaju naše potrebe za unosom kalorija. Bogatstvo kalcija, po kojem je mlijeko i poznato, zaslužno je za jačanje kostiju, čime se smanjuje rizik od osteoporoze. Izbacivanjem masti iz organizma, kalcij provodi kontrolu tjelesne mase, a zajedno s kaseinom, proteinom koji sudjeluje u sprečavanju karijesa, štiti i naše dentalno zdravlje.

MLIJEKO S PRODULJENIM UŽITKOMZa svježe mlijeko velike trajnosti na eu-ropskom tržištu uvriježen je i naziv ESL (“Extended Shelf Life”) kojim se ozna-čava produljeno trajanje svježeg mlijeka u rashladnom lancu u kojem se temperatura kreće od +4°C do +8°C. Mlijeko ‘z bregov s trajnošću od 21 dana dolazi u PET boci od 1 L koja ima poseban oblik i jedinstven su-vremeni dizajn živih boja. Kao i standardno Vindiji-no svježe mlijeko, produljeno

izdanje također dolazi u dvije varijan-te - poznato “zeleno” mlijeko sadržava 3,2% mliječne masti, a “plavo” sadržava 1,5% m.m. i obogaćeno je vitaminima A, D3 i E. Temeljna prednost ESL svježeg mlijeka jest sačuvana hranjiva vrijednost uz istovremeno produljen rok trajanja kojim se značajno olakšava proces plani-ranja kupovine potrošačima.

MLIJEKO ‘Z BREGOV I ČOKOLADA – NAJSLAĐE PRIJATELJSTVO NA SVIJETUSvoju ponudu vrhunskih proizvoda Vin-dija je obogatila omiljenom mliječnom poslasticom svih naraštaja. Punog okusa, fino i s atraktivno dizajniranim pakira-njem, ‘z bregov čokoladno mlijeko u PET boci od pola litre pravi je izbor za sve sladokusce. Proizveden uz najmoderniju tehnologiju, Vindijin mliječni napitak s okusom čokolade sadržava još veći udio kakaa u prahu koji daje neodoljiv okus i karakterističnu boju čokoladnom mlije-ku. Ovaj novi proizvod u Vindijinu asor-timanu dolazi u praktičnoj PET boci od 0,5 l sa smeđim čepom koji estetski upotpunjuje cjelokupan dizajn te omogućuje zatvaranje i

otvaranje nakon konzumacije. Osim konzumacije hladnog napitka, ‘z bregov čokoladno mlijeko može se i zagrijati.

VILIKIS – VELIKAN GRČKE FILOZOFIJE OKUSAGrčki tip jogurta na hrvatski način zašti-ćen poznatim brendom ‘z bregov još je jedan novi proizvod u Vindijinoj bogatoj kolekciji mliječnih specijaliteta. Vindijina varijanta grčkog jogurta, proizvoda koji je posljednjih godina postao omiljen u cijelom svijetu, odlikuje se karakteristič-nom gustoćom i nježnom strukturom. Ta svojstva sačuvana su u 150-gramskoj čašici čiji dizajn asocira na jedinstven okus svježine koji Vilikis donosi.

FINO MI JE PUDINZI SA ŠLAGOM – DESERTI SA STILOMVindija je nedavno predstavila poje-dinačna pakiranja svojih pudinga sa šlagom, proizvoda namijenjenih potro-šačima svih naraštaja. Nove varijante pakiranja mliječnih pudinga sa šlagom, objedinjene brendom Fino mi je, dolaze u dva postojeća okusa. To su vanilija

i čokolada, omiljena izdanja ovih mliječ-nih deserta, koja od sada dolaze i u poje-

dinačnim čašicama od 125 grama. Svi oni koji su dosad uživali u obiteljskim pa-kiranjima ovih Vindijinih mli-ječnih poslastica (4x125 g) znaju što ih čeka u za-sebnim pakira-njima pudinga kojima dodatak šlaga daje po-sebnu draž.

Mlijeko ‘z bregov izvor je brojnih vitamina i minerala, što ga u današnje vrijeme dinamičnog životnog ritma i “hrane s nogu” čini veoma važnim prehrambenim proizvodom

Obrok koji sadržava mlijeko, životno važnu namirnicu, idealan je početak dana


Cijene sirovog mlije-ka u Hrvatskoj su obično bile iznad europskog prosjeka.

Takva situacija se pro-mijenila u 2012. godini s naglim padom otkupnih cijena koji je dosegao najnižu granicu u rujnu 2012. godine spustivši se na 2,1 kunu po kilogramu sirovog mlijeka standar-dne kvalitete. Ovaj pad cijena doveo je hrvatske cijene sirovog mlijeka u europski standard. Naravno, seljaci nisu bili zadovoljni s tom situaci-jom i od tada konstantno prosvjeduju protiv poli-tike Vlade. Cijene ovog proizvoda su u 2013. go-dini porasle, slijedeći taj trend s ostatkom EU te dosegnuvši tijekom ljeta iznos od 2,5 kuna po ki-logramu sirovog mlijeka, što otprilike iznosi 0,30 eura.

DRAMATIČAN PADAko gledamo očekivanu prošlogodišnju stopu ra-sta u trenutnim uvjetima, čini se da je ona više - manje u skladu sa stopa-ma tijekom promatranog

razdoblja 2008. - 2013. Međutim, ako se gleda volumen prodaje, situaci-ja nije dobra. Očekuje se kako će pad kod mlijeka voditi i ukupnu učinkovi-tost sektora prema dolje. Situacija s domaćom pro-izvodnjom je još gora ako se zna da je proizvodnja sirovog mlijeka u 2012. smanjena za 15 posto, dok je u 2013. situacija postala još dramatičnija s padom proizvodnje od

30 posto pri čemu je broj proizvođača smanjen sa 17.366 na 14.784 u samo godinu dana. Dodatni udarac došao je u obli-ku afere s aflatoksinom M1 čija je koncentracija u mlijeku bila veća od dopuštene. To je pota-knulo najveću mljekaru u Hrvatskoj, Dukat, da odmah prestane kupovati mlijeko od 180 domaćih dobavljača te se osloni isključivo na mlijeko iz

uvoza. Ova kratka epizo-da, prije normaliziranja poslovanja u ožujku, pokazala je lokalnim isporučiteljima mlijeka da industrija može funk-cionirati i bez njih.Uloga države u mliječnoj industriji je ambivalentna. Naime, zbog ulaska u EU primorani su odustati od svojih uobičajenih intervencija u ovom sek-toru, dok Ministarstvo poljoprivrede istodobno i

dalje koristi dopuštene mjere kako bi pomoglo proizvođači-ma mlijeka koliko god

je to moguće. Primjerice, kada je mliječna industrija obustavila otkup sirovog mlijeka u prvim mjeseci-ma 2013. godine, država je jamčila otkup svih ko-ličina po fiksnoj cijeni. S druge strane, Ministarstvo financija je otkazalo nultu stopu PDV-a za mlijeko te je od siječnja 2013. uvede-na nova porezna stopa od 5 posto. Uz to, važan trend na hrvatskom tržištu je i mlijeko koje se ne kupuje

u konvencionalnoj malo-prodaji. Naime, nepaki-rano mlijeko predstavlja važan segment u potrošnji mlijeka jer se vjeruje da oko milijun hrvatskih građana, uglavnom onih koji žive u ruralnim po-dručjima, koriste redovito ili povremeno nepakirano mlijeko koje nabavljaju u krugu obitelji ili od lokal-nih proizvođača.

“MLIJEČNA” PERSPEKTIVAVrijednost prodaje uku-pne kategorije proizvoda

Mlijeko i mliječni proizvodi - trendovi

NE TAKO bijeli trend

Proizvodnja sirovog mlijeka u 2012. godini smanjena je za 15 posto, dok je u 2013. situacija postala još dramatičnija s padom

proizvodnje od čak 30 posto

Afera s aflatoksinom je pokazala da industrija može i bez domaćih proizvođača


na bazi mlijeka mjerena maloprodajnim cijenama

u prošloj je godini iznosila 6,33 milijarde kuna, što je blagi porast od 0,2 posto u odnosu na 2012. godinu. Za 2014. i 2015. predviđa se zadržavanje ove razine prodaje, bez značajnih oscilacija. Ako pogledamo

količinsku prodaju vidimo da kravlje mlijeko domi-nira s prodajom od 294,5 milijuna litara u 2013. godini, što je pad od 2,6 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno, kozjeg mlijeka proizvedeno je 1,2 milijuna litara ili 2,5 posto manje na godišnjoj razini. Prosječan Hrvat lani je popio 67 litara mlijeka, go-

tovo dvije litre manje nego 2012. godine. Vodeći proi-zvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj su Lactalis, Vindija i Meggle sa svojim brendovima Du-kat, Z Bregov i Meggle.Budući da je Hrvatska sada članica EU, to će vjerojatno duboko utje-cati na hrvatsku mliječnu industriju. Otkupna cijena će se regulirati tržišnim mehanizmima, a lokalni će se poljoprivrednici mo-rati pomiriti s činjenicom da industrija nije dužna uzimati sirovo mlijeko od njih. S druge strane, ukoli-ko se uspiju organizirati u klastere otvara im se čita-vo novo tržište pri čemu mogu računati i na obeća-nu novčanu pomoć od 300 milijuna kuna europskog novca svake godine. Mli-

ječna indu-strija se već organizirala i oformila novu Udrugu otkupljivača i prerađivača

mlijeka CroMilk koja je i član europskog udruženja mljekara EDA. Euromoni-tor International predviđa daljnje loše trendove u mliječnom sektoru za raz-doblje od 2013. do 2018. s blagim padom vrijednosti,

dok bi količinska prodaja trebala ostati više - manje na istoj razini. Najveća prijetnja za rast vrijednosti je pritisak na snižavanje cijena s obzirom na to da je sada dostupno jeftinije mlijeko iz uvoza. Malopro-dajni kanali u Hrvatskoj su stabilni i nema naznaka kako će se u tom smislu nešto promijeniti u pro-

matranom razdoblju. Jedina iznim-ka od ovog pravila je brzi rast diskon-tera za koje

se očekuje kako će im udio u prodaji doseći 15 posto do 2018. godine. U bu-dućnosti se očekuje kako će sve veću važnost dobiti aromatizirana i funkcio-

nalna mlijeka, dok će pro-daja kravljeg mlijeka ostati poprilično otporna čineći 44 posto vrijednosti od prodaje u 2018., isto kao i 2013. godine. Trgovačke marke bi mogle preuzeti veće udjele od brendira-nih proizvoda s obzirom na to da je cijena važan faktor pri odluci o kupo-vini. U svakom slučaju, tržište mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj je iznimno dinamično te se u idućih nekoliko godina može očekivati konsolida-cija sektora koji još uvijek traži svoje mjesto na karti zajedničkog europskog tržišta.

maloprodajna vrijednost kategorije

Euromonitor International

6,33 milijarde kuna

Mlijeko i mliječni proizvodi – vrijednost prodaje (u milijunima kuna)

2012. 2013. 2014. (prognoza)

2015. (prognoza)

6.320 6.334,4 6.313,6 6.335,6

Količinska prodaja kravljeg mlijeka (u milijunima litara)

2012. 2013. 2014. (prognoza)

2015. (prognoza)

302,5 294,5 295,4 295,8

Potrošnja mlijeka po stanovniku Hrvatske

Vrsta mlijeka 2012. 2013. 2014. (prognoza)

2015. (prognoza)

Kravlje mlijeko 68,7 67,1 67,4 67,6

Kozje mlijeko 0,3 0,3 0,3 0,3

Hrvatski proizvođači se trebaju organizirati u klastere i tako nastupiti na tržištu

Loši trendovi obilježit će poslovanje mliječnog sektora i u periodu 2013.-2018.

TOP brendovi i proizvođači, 2013.

# Brend Proizvođač

Mliječni proizvodi

1. Dukat Groupe Lactalis

2. 'z bregov Vindija d.d.

3. Meggle Meggle Hrvatska

Mlijeko

1. Dukat Groupe Lactalis

2. 'z bregov Vindija d.d.

3. Meggle Meggle Hrvatska


Cjenovno pozicioniranje

Određivanje cijena ne svodi se samo na beskonačne kalkula-cije, analize ponude i potražnje i istraživanje konkurencije.

Postoje određene “zakonitosti” veza-no uz ponašanje kupaca koje trgovci mogu iskoristiti kod definiranja cijena. Psihološko određivanje cije-na omogućava trgovcima da cijenu učine privlačnijom kupcu i potaknu

ga na kupnju. Psihologija određiva-nja cijena je vezana uz percepciju cijene. Ljudi imaju urođenu sklonost da odgovaraju na formulaciju cijene na određeni način - takve reakcije mogu biti iracionalne i izazvati po-trošnju. Mali trgovci koji shvate da je u procesu određivanja cijena bitno razmišljati ne samo o tome: “Koliko mogu naplatiti?”, već i o tome: “Kako

formulirati cijenu?”, su u prednosti u odnosu na konkurenciju. Korištenjem psihološkog određivanja cijena mo-guće je utjecati na kupljene količine i na povećanje potrošnje. U nastavku navodimo par savjeta kako utjecati na kupce korištenjem percepcije uštede, percepcije vrijednosti, percepcije po-pusta, percepcije raščlanjivanja i refe-rentne cijene.

CIJENA I NJENA percepcija

Jana Blažević MarčeljaSTeP Ri

Psihološko određivanje cijena omogućava trgovcima da kroz ispravno formuliranje njene percepcije cijenu učine privlačnijom kupcu i potaknu ga na kupnju

PERCEPCIJA VRIJEDNOSTI

Kupci vole kada za istu cijenu dobiju veću vrijednost. Zbog kupčeve percepcije vrijednosti proizvođači i trgovci su

počeli koristiti posebna pakiranja proizvoda u kojima je na samoj ambalaži naglašeno da je npr. 15% proizvoda besplatno. Kori-štenje ove predodžbe veza-no uz vrijednost dovelo je do razvoja promocijskih akcija kod kojih kupite dva proizvoda i treći dobijete besplatno. Svaka akcija kod koje kupac plaćanjem jedne cijene dobije veću vrijed-nost utječe na vjerojatnost kupovine.

PERCEPCIJA UŠTEDE

Iako znanstvena istraživanja nisu sa sigurnošću dokazala da korištenje završnih neparnih brojeva pri formulaciji cijene

(49,99 kn umjesto 50 kn ili 45,95 kn umjesto 46 kn) ima utje-caja na kupca, takva praksa je postala uobičajena kod trgovaca. Zašto ta čarobna devet-ka ili petica? Psiholozi to nazivaju “učinak lijeve znamenke” koji navodi kupce da svoju pažnju fokusiraju samo na iznos u kunama i zanemare iznos u lipama. Cijena od 49 kuna predstavlja uštedu u odnosu na cijenu od 50 kuna koju kupci percipiraju. Percepcija uštede je snažna cjenovna strategija.


uštedepercepcija je snažna cjenovna strategija

PERCEPCIJA POPUSTA

Ljudi su po svojoj prirodi skloni pridavati veliki značaj stvaranju

dobitaka – to je razlog zašto je bolje odobriti popust nego obraču-nati doplatak. Ako npr. dođete na benzinsku crpku na kojoj naplaću-ju 3% više za plaćanje kreditnim karticama a na sljedećoj najbližoj crpki to ne rade, gdje ćete sljedeći puta ići točiti benzin? U takvim je situacijama bolje doplatak uključiti u cijenu.

PERCEPCIJA RAŠČLANJIVANJA

Kod velikih kupovina je utvrđeno da se raščlanjivanjem cijene, odnosno

korištenjem nižih i prihvatljivijih iznosa, može utjecati na kupce. Primjeri ove strategije su vidljivi u onim sektorima u kojima su cijene jako visoke i za one proizvode koji spadaju u višu cjenovnu kategoriju. Primjeri toga su osiguranje, namještaj, bijela tehnika...”Za samo 3 kn dnevno možete se doživotno osigurati”. “Perilica suđa za samo 200 kuna mjesečno”. Raščlanjivanjem cijene može se utjecati na percepciju kupaca koji ju počnu smatrati prihvatljivom i čime njihova sklonost kup-nji postaje puno veća.

REFERENTNA CIJENA

Korištenje referentne cijene može utjecati na percepciju kupaca.

Stručnjaci u ovom području: Mazu-mdar, Raj i Sinha su 2005. godine referentnu cijenu definirali kao cijenu koju potrošač očekuje da će platiti prilikom kupnje promatranog proizvoda, a određena je prethodnim iskustvom potrošača kao i trenutnim kupovnim okruženjem. Dodavanjem potencijalnih referentnih točaka kod oglašavanja može se utjecati na percepciju kupca kojem nova cijena postaje atraktivnija a samim time i na donošenje odluke o kupnji. Primjeri takvog oglašava-nja su: “Prije 999 kn, sada samo 799 kn!”; “Nji-hova cijena 999 kn, naša cijena 799 kn”.

RIO mare - dvaput tjedno za zdravljeJedno od osnovnih načela projekta

Odgovorna kvaliteta je obveza zdravlju. Smatramo da prehrambene tvrtke poput naše, koja djeluje odgo-vorno prema kvaliteti, treba razvija-ti, proizvoditi i prodavati isključivo zdrave i ukusne proizvode. Istovre-meno, potrebno je poticati potrošače da poboljšaju prehrambene navike i način života. Rio Mare, kao vodeći proizvođač konzer-virane tune, kon-tinu-irano ulaže u promoci-ju ribe kao namirnice te edukaciju o nutri-tivnim prednostima ribe.

Sukladno navedenom, Rio Mare predstavlja zdrave i jedinstvene na-maze od tune: Rio Mare Paté Rusti-co. Oblikom pakiranja, kvalitetom te sastavom, Rio Mare Paté Rustico

predstavlja inovaciju u kategoriji namaza. Posebnost Rio Mare Paté Rustica je u čvršćoj teksturi te vid-ljivim komadićima povrća koji pru-žaju nezaboravan doživljaj okusa. Dostupni su u tri okusa: tuna i ma-sline, tuna i suhe rajčice, tuna i

paprika.Rio Mare namazi su jedno-stavan, brz, ali zdrav obrok, a upravo su to karakteristike koje potrošači traže u toplijim

mjesecima. Kada se tome pridoda preporuka

nutricionista konzuma-

cije tune barem dvaput

tjedno, Rio Mare postaje ide-

alan obrok.

PROM

O


Intervju

Franšizni program “moj DUĆAN” trgovcima pruža pomoć kroz analizu njiho-vog tržišnog potencijala, adekvatno preuređenje trgovine te promociju, po-dršku i edukaciju. Trgovci

uključeni u ovaj program pritom ostaju financijski i operativno neo-visni te nisu obvezni kupovati u Me-trou, pojašnjava Carena.

I ove ste godine nastavili s investicija-ma otvaranjem centra u Puli kao vašeg prvog prodajnog objekta u Istri. Koliko centara ukupno imate te kakvi su vam daljnji investicijski planovi?Metro je na hrvatskom tržištu prisu-tan od 2001. godine s dosad otvorenih sedam veleprodajnih centara koji se nalaze u Zagrebu (Sesvete i Janko-mir), Rijeci, Zadru, Splitu, Osijeku i Varaždinu te jedinstvenim drive-in centrom u Dubrovniku. Sredinom travnja otvoren je osmi centar i to u Puli kao prvi u Istarskoj županiji. Otvorenjem trgovine u Puli željeli smo približiti pristup naših usluga i poslovnih rješenja svim hotelima, restoranima, malim i srednjim po-duzetnicima kao i svim pojedincima uključenim u turizam te im na taj način pomoći poslovati neovisno i uspješno. Želimo postati pouzdan

partner svim istarskim poduzetnicima i ugostiteljima. Vodeći se obećanjem: “Cjelovitim rješenjima i stručnim savjetima pomoći ćemo poduzetni-cima da uspješno posluju i ostanu neovisni”, fokus naših daljnjih aktiv-nosti bit će, kao i uvijek, naši kupci kojima nudimo tri rješenja: HoReCa, Mali i veliki uredi te trgovci. U sklopu HoReCa rješenja nudimo jedinstven i specijaliziran asortiman i pakiranje proizvoda (velika pakiranja), razno-

vrstan izbor jedinstvenih vrsta mesa, ribe, mliječnih proizvoda, voća i po-vrća, kao i mogućnost dostave, ali i treninga kvalitete (HACCP treninzi). Malim i velikim uredima nastojimo pružiti sve što je potrebno za njihove urede na jednom mjestu: od pribora za jelo, namirnica, sredstava za či-šćenje, poklona za bilo koji događaj u tvrtki, pomažući im tako uštedjeti vrijeme i novac. Također smo našu uslugu dostave proširili i na veće ure-de kako bismo im olakšali cjelokupni proces kupovine. I na kraju, ali ne i

najmanje važno – trgovci. Proučavaju-ći njihove kupovne navike, primijetili smo da je trgovcima najpotrebnija pomoć u upravljanju budžetom veza-no uz planograme i uređenje trgovina, ali i marketinške aktivnosti. Upravo je tako nastao i naš franšizni program “moj DUĆAN” koji svim korisnicima pruža maksimalnu podršku i pomoć upravo u gore navedenim aktivnosti-ma te je zapravo najbolji primjer naše neovisne poslovne podrške.

Što biste izdvojili kao vaš glavni poslov-ni cilj u Hrvatskoj? S koliko profesional-nih kupaca surađujete te kako ocjenju-jete tu suradnju?Naš glavni poslovni cilj jest postati “najbolja podrška neovisnom poslo-vanju” tj. pružiti što bolju i kvalitet-niju podršku samostalnim poduzet-nicima u pronalaženju rješenja za njihove kupce te im pomoći da po-stanu konkurentniji na tržištu. Metro Cash & Carry Hrvatska posluje s više od 150.000 poslovnih kupaca koji posjeduju više od 650.000 Metro kartica. Broj korisnika i poslovnih partnera raste iz godine u godinu i zajedničku suradnju ocjenjujemo iznimno pozitivnom.

U okviru programa “moj DUĆAN” imate 600 članica, a plan je da one postupno

PARTNER NA KOG SE

MOŽE OSLONITINaš glavni poslovni cilj je postati “najbolja podrška neovisnom poslovanju” tj. pružiti što bolju i kvalitetniju podršku samostalnim poduzetnicima u pronalaženju rješenja za

njihove kupce te im pomoći da postanu konkurentniji na tržištu, naglašava Marc Carena, predsjednik Uprave Metro Cash & Carry Hrvatska

“Metro Cash & Carry Hrvatska posluje s više od 150.000 poslovnih kupaca”


1.200 zaposlenika radi u Metro Cash & Carry Hrvatska

prelaze u novi franšizni model. Kako je organiziran ovaj franšizni model, što točno podrazumijeva, koja je razlika u odnosu na dosadašnju organizaciju suradnje te koliki broj dućana se dosad uključio u ovaj program?Metro Cash & Carry svakodnevno prati domace i svjetske potrošacke trendove te sukladno tome razvija svoje poslovne strategije. Pri tome smo osobito orijentirani najviše na trendove u poslovanju malih trgova-

ca, kao naših dugogodišnjih partnera. Kao rezultat istraživanja koje smo proveli na velikom broju ducana u zemlji i regiji s ponosom smo razvili program pod nazivom “moj DU-CAN” koji ce korisnicima kroz jed-nostavne i ucinkovite savjete pomoci razumjeti nove trendove, pružiti im

poticaj za unapređenje ponude i na koncu povecati prodaju. Zato potice-mo kupce da iskoriste naše iskustvo bazirano na poslovanju tisuca malih

ducana te se kroz besplatne strucne usluge, kvalitetnu strategiju poslova-nja i marketinšku podršku izbore za svoje mjesto na tržištu. Kroz ovaj projekt želimo pri-premiti naše kupce na sve izazove trži-šta koji stoje pred njima, pokazati im kako posluju ostali uspješni trgovci, a sve s ciljem za-državanja njihove samostalnosti pru-žajuci im savjete koji ce dovesti do povecanja prodaje i profita. Program, kojem se vec pri-kljucilo oko 100 trgovina, sastoji se od tri dijela: 1. Analiza tržišnog potencijala: ana-liziranje podrucja u kojem trgovina djeluje, definiranje adekvatne ponude te razvoj plano-grama u cilju opti-mizacije prometa i novcanog toka; 2. Preuređenje tr-govine: temeljena na prvom pogledu

i savjetima Metro strucnjaka kako urediti trgovinu, kako organizirati rad i prodajni prostor; 3. Promocija, po-drška i edukacija: strucna promotivna i marketinška podrška kroz središnji tim pomaže stvoriti jedinstveni brend trgovine i predanu promociju kojoj je cilj privuci dodatne potrošace i razviti

njihovu lojalnost i podršku u radu. Ovaj korak podrazumijeva kontinu-irano savjetovanje naših strucnjaka i predavanja kako bi se osigurali maksimalni poslovni rezulatati. Uz to, važno je napomenuti da trgovci ukljuceni u ovaj program ostaju fi-nancijski i operativno neovisni te da nisu obvezni kupovati u Metrou.

Kako iz vaše pozicije gledate na po-slovanje malih trgovina? Zašto su one značajne te imaju li perspektivu u da-našnjoj maloprodaji?Male trgovine smatramo izuzetno važnima. Samostalno poduzetništvo, kao npr. kod malih trgovina, može biti donekle nesigurno, posebice uko-liko iza sebe nemate snažnu logistic-ku, marketinšku ili prodajnu podršku kakvu ima vaša konkurencija. Ali one imaju veliku prednost, bolju pove-zanost sa svojim kupcima, izravan i kvalitetan pristup koji najviše osnažu-je susretljivo osoblje koje vrlo dobro poznaje navike i želje redovnih kupa-ca, ali i cjelokupnog susjedstva u ko-jem posluju. Putem našeg franšiznog programa “moj DUCAN” želimo pružiti podršku malim trgovcima u razvoju njihovog poslovanja. Ukoliko im nedostaje nekog znanja ili trebaju dodatnu podršku iz razlicitih sektora, naši strucnjaci stoje na raspolaganju svojim savjetima i prijedlozima, a sve u cilju bolje poslovne buducnosti malih trgovaca, naših partnera.

Koliko hrvatskih proizvođača surađuje u sustavu Metro robne marke? Što se sve za Metro proizvodi u Hrvatskoj te koji proizvodi se kroz vaš sustav plasi-raju i na strana tržišta?Hrvatski dobavljaci imaju priliku plasirati svoje proizvode profesio-nalnim kupcima u 15 zemalja svijeta

kroz sustav Metro Cash & Carryja. Među njima rado isticemo Zigante (Njemacka) i Skaramuca vina (Au-strija). Brancin i orada Cromarisa uvršteni su u asortiman u Italiji,

“U program robnih marki Metroa uključeno je više od 50 hrvatskih proizvođača”

“Dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) za devet mjeseci 2013. iznosila je 1,23 milijuna kuna”

Marc CarenaMetro Cash & Carry Hrvatska


Austriji, Poljskoj, Srbiji i Češkoj te je dogovorena suradnja s Njemačkom i Francuskom. Neretvanske manda-rine proizvođača Setovia izvoze se u Srbiju itd. U program robnih marki Metroa uključeno je više od 50 hrvat-skih proizvođača, među kojima su i tvrtka Clarum iz Nove Gradiške koja proizvodi robnu marku za Mađarsku,

pekarnica Ekos iz Varaždina koja radi program smrznutih torti za Au-striju, Vindija pak proizvodi panirani smrznuti program za Austriju, dok istarski vinar Franco Cattunar proi-zvodi istarsku malvaziju Terra Unica, robnu marku ekskluzivno proizvede-nu za Metro Cash & Carry Hrvatska. Kvaliteta robne marke Metro osigura-na je zahvaljujući obvezi proizvođača da raspolažu jednim od certifikata Global Food Safety Initiative (GFSI). Svi proizvođači naših privatnih mar-ki prolaze strogu procjenu i moraju zadovoljiti stroge međunarodne stan-darde kvalitete poput spomenutog GFSI certifikata.

Početkom veljače najavljeno je da Me-tro Cash & Carry Hrvatska širi dostavnu mrežu i na Sloveniju. Zašto ste se od-lučili na ovaj poslovni potez te što ova suradnja podrazumijeva?Više od 5.000 hrvatskih profesional-nih kupaca trenutno koristi usluge dostave Metroa. U veljači smo na Gast Expo sajmu u Ljubljani uslugu dostave predstavili i potencijalnim slovenskim kupcima. Slovensko trži-šte važno nam je jer već duže vrije-me dobivamo veći broj upita kako o dolasku na to tržište, tako i o našim robnim markama. Na sajmu Gast Expo slovenskom smo tržištu pred-stavili i asortiman svježe hrane te program vlastitih robnih marki koji nudi cjelovita rješenja za ugostitelje, hotelijere, trgovce, pekare te druge male i srednje tvrtke. Za uslugu do-stave već se registriralo više od 500 vlasnika malih i srednjih slovenskih tvrtki, a najviše za dostavu svježeg voća, povrća, ribe i mesa.

Nedavno ste organizirali festivale poslovnih rješenja za nezavisne male i srednje poduzetnike. Kako ste zado-voljni njihovim odazivom?Dvodnevni festivali organizirani su tijekom veljače u Zagrebu (Jankomir i Sesvete), Splitu, Zadru, Osijeku i Rijeci, a ugostili su vlasnike malih i srednjih tvrtki koji su povodom 50. godišnjice Metro grupe imali priliku upoznati najnovije trendove u poslo-vanju te dobiti individualne savjete i stručnu pomoć u razradi poslovnih rješenja. Na festivalima su ponu-đena različita rješenja i savjeti za vlasnike i djelatnike raznih sektora, primjerice pizzerija, pekara, hotela, ureda, trgovina i restorana. U sklopu festivala predstavljeni su manji fe-stivali: pizza festival (prezentirani su najaktualniji trendovi u pripremanju pizza, kompletna oprema, od daske pa sve do peći, te smo otkrili kako pripremiti vrhunsku pizzu već od 8 kn), morski festival (stručni savjeti za spravljanje jela), delikates festival (predstavljanje premium namirnica kao što su bifteci od junećih pasmi-na iz Argentine, Francuske i Novog Zelanda), festival doručka, pekarski festival, dioniz festival vina na kojem su se predstavile vinarije Plenković, Krauthaker i Cattunar te festival uredske opreme. Festivale poslov-nih rješenja planiramo provoditi i

ubuduće. Velik broj posjetitelja te njihova iznimno pozitivna reakcija dokaz je da je ovako nešto više nego potrebno našem tržištu. Poslovne festivale vidimo kao odličan način predstavljanja naših usluga i pro-izvoda svim zainteresiranima, ali i kao mogućnost komuniciranja s njima na samom mjestu prodaje.

Pokrenuli ste i projekt Metro Akademije te je u ožujku diplomirala prva genera-cija polaznika. Zašto ste se odlučili na pokretanje ovog projekta edukacije te koji je njegov primarni cilj?

U Hrvatskoj smo pokrenuli Metro akademiju, poseban edukacijski program za zaposlenike naših vele-prodajnih centara. Prva generacija započela je edukaciju prošle godine, a 18 djelatnika završilo je jednogo-dišnju edukaciju koja programom “Liderstvo za rast” osposobljava djelatnike za napredovanje na više funkcije unutar tvrtke. Nakon go-tovo godinu dana, deset odslušanih modula i velikog broja predavanja, radionica i treninga, polaznici prve generacije priveli su svoju edukaciju kraju, obranili radove i pristupili svečanoj dodjeli diploma o uspješno položenom programu Metro akade-mije. Cilj edukacije bio je kroz deset modula prenijeti znanja i iskustva Metro svijeta polaznicima. Ukupno 18 kolega iz veleprodajnih centara diljem Hrvatske u proteklih su godi-

Intervju

“Kroz franšizni program ‘moj DUĆAN’ želimo pružiti podršku malim trgovcima u razvoju njihova poslovanja”

“Više od 5.000 hrvatskih profesionalnih kupaca trenutno koristi usluge dostave Metroa”


nu dana odslušali predavanja i kole-gije iz svih područja naše kompanije. Svi edukatori akademije djelatnici su tvrtke, a među njima su i članovi Uprave Metroa, direktori sektora i veleprodajnih centara. Novi ciklus akademije koji je počeo u travnju već pohađa 21 novi polaznik.

Možete li nam reći kakvi su bili poslovni rezultati Metro Hrvatska u 2013. godini?Tijekom 2013. smo redefinirali po-slovnu godinu te ona sada traje od 1. listopada do 30. rujna. Kraćenje poslovne godine za tri mjeseca,

neposredno prije komercijalno na-jatraktivnijeg perioda božićnih i novogodišnjih praznika, očekivano se odrazilo na našu dobit u prošloj godini. Dakle, dobit prije kamata i

oporezivanja (EBIT) za svega devet mjeseci poslovanja u 2013. godini iznosila je 1,23 milijuna kuna, čime smo izuzetno zadovoljni znajući da smo pokrenuli financiranje svih važ-nih projekata koji će nam donijeti rezultate u ovoj godini.

Osvrnimo se ukratko i na poslovanje Grupe. U koliko zemalja posluje Metro Grupa te kakve je poslovne rezultate ostvarila u prošloj godini? Koliko uku-pno djelatnika radi u cijeloj grupaciji?Metro Grupa uključuje Media Mar-kt, Saturn, Real, makro/Metro Cash & Carry i Galeria Kaufhof te na globalnoj razini zapošljava 270.000

djelatnika. U razdoblju od siječ-nja do rujna 2013. Metro Grupa je ostvarila dobit prije kamata i opore-zivanja koja je iznosila 703 milijuna eura. Metro Cash & Carry ima 763 centra u 29 zemalja i zapošljava više od 108 tisuća radnika, od toga u Hrvatskoj više od 1.200 zaposlenika. U ovoj godini slavimo 50. godina poslovanja Metro centara u svijetu te na globalnoj razini pokrećemo velik broj projekata kojima se direktno

obraćamo svo-jim kupcima, dobavljačima i zaposlenicima. Upravo smo stoga pokre-nuli festivale poslovnih rješenja, in-ternacionalni projekt “Metro Zvijezda Zajed-nice” u kojem tražimo po-duzetnika koji posluje srcem i pomaže svojoj zajednici mimo

redovnih poslovnih tokova, nudimo posebne rođendanske cijene proi-zvoda i usluga i mnoge druge. Pred nama su još mnogi izazovi kojima se radujemo.

703 milijuna eura EBIT Metro Grupe

“Metro Cash & Carry ima 763 centra u 29 zemalja i zapošljava 108 tisuća radnika”

“Za uslugu dostave već se registriralo više od 500 vlasnika malih i srednjih slovenskih tvrtki”


Deterdženti za rublje

Peri-deri KATEGORIJATrend korištenja deterdženata za pranje rublja stabilan je tijekom proteklog razdoblja te se, od samih početaka praćenja ove kategorije (2007. godine), nije značajno mijenjao

Potreba za održava-njem osobne higi-jene tijela, a potom i odjeće potječe još

od prapovijesnih vremena. Naši preci su odavno svje-sni važnosti vode za održa-vanje čistoće svoje odjeće. Odjeća se prala u obližnjoj rijeci, ručno, uz prirodna pomagala poput pijeska. Pojava prvog sapuna bilježi se već u kamenom dobu, a proizvodio se miješanjem

pepela i životinjske masti. Prvi materijal nalik današ-njem sapunu pronađen je u drevnom Babilonu. U vrijeme Rimskoga carstva, čistoća tijela i odjeće bila je iznimno važna. Rimljani su otvorili čitav niz javnih čistionica rublja gdje su zaposlenici prali odjeću pomoću sapuna i različitih verzija prvih deterdženata. Tijekom renesanse sapun je bolje rafiniran, a pranje ru-blja postaje opće prihvaćeni redoviti postupak u sva-kom domaćinstvu. Godine 1917., kada je u Njemačkoj vladala krajnja oskudica prirodnih masnoća, dva su kemičara, Gunther i Hetzer, izumili prvi komercijalni

deterdžent kao nadomjestak za sapun. Riječ je o sinte-tičkim proizvodima koji su razvijeni za specijalne svrhe čišćenja. Deterdženti su se ubrzano razvijali zahvalju-jući prednostima u uspo-redbi sa sapunom. U osam-desetima u široku uporabu ulaze deterdženti za pranje na nižim temperaturama te koncentrirani deterdženti za rublje, dok devedesete donose super koncentri-

rane tekuće i praškaste deterdžente te gelove za strojno pra-nje rublja. Danas je

proces pranja odjeće uz pomoć deterdženta u pot-punosti automatiziran, brz i jednostavan.

STABILAN TREND KORIŠTENJAU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški poka-zatelji uspjeha kategorije deterdženata za rublje te brendova unutar kategorije. Podaci se analiziraju u po-gledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marke-tinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike njego-vog stanja i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi

koja slijedi prikupljeni su tijekom 2013. godine. U populaciji Hrvatske, u dobi 15 do 64 godine, njih 64% barem ponekad koristi de-terdžente za pranje rublja, 34% ispitanika se izjasnilo da ne obavljaju takvu vrstu poslova u kućanstvu, dok samo 2% njih nikada ne koristi deterdžente za pra-nje. Trend korištenja kate-gorije stabilan je tijekom proteklog razdoblja te se, od samih početaka praćenja ove kategorije (2007. godi-ne), nije značajno mijenjao. U susjednoj Bosni i Hercegovini 66% populacije ba-rem ponekad koristi de-terdžente za rublje, u Srbiji njih čak 73%, dok u Sloveniji postotak korisnika kategorije iznosi 70%. Kori-snici ove kategorije, očekivano, značajno su više žene, čak 73% njih. Po ostalim odrednicama ne ra-zlikuju se značajno od populacije.Korisnici kategorije deterdženata radije kupuju deterdžente u većim pakiranjima, ne slažu se da su svi deterdženti zapravo isti samo s razlikom u mirisu

i pakiranju, ali isto tako misle da cijena ne odražava kvalitetu proizvoda. Podjed-nako preferiraju domaće i strane deterdžente, a ci-jena im je bitna pri kupnji deterdženta. Nisu skloni mijenjanju marke deterdže-nata i pridržavaju se uputa za doziranje navedenih na pakiranju. Korisnici katego-rije nešto manje preferiraju deterdžente s već dodanim omekšivačem, a ponekad koriste i dodatna sredstva za uklanjanje mrlja. Za 54% korisnika je bitno koju mar-

Korisnici kategorije mišljenja su da cijena ne odražava kvalitetu proizvoda


deterdžente za pranje rublja koristi odraslih potrošača

Peri-deri KATEGORIJA64%

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Faks

67,2%

46,8%

76,3%

59,7%

60,3%

90%

54%

32%

25%

17%

7,7%

Ariel

72,2%

60,5%

83%

57%

61,1%

92%

56%

32%

27%

19%

12%

Persil

47,8%

48,1%

70,8%

44,8%

59%

89%

52%

23%

17%

7,9%

3,8%

60,5%

72,2%

83%

59,7%

61,1%

92%

57%

34%

28%

20%

12%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda deterdženata za rublje, 2013.

ku deterdženta koriste, dok je isto jako bitno za 60% heavy korisnika deterdžena-ta koji ih koriste barem 4-6 puta tjedno.

FAKS I ARIEL PREDVODNICIAko analiziramo razinu korištenja brendova unu-tar kategorije (postotni udjel potrošača koji su određeni brend koristili u posljednjem periodu), što je marketinški indikator koji najbolje govori o vital-nosti brenda te je njegovo praćenje važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku može-mo računati, Faks i Ariel su vodeći brendovi u kategoriji deterdženata za rublje s po-djednakim udjelom (32%) korisnika na razini popula-

cije. Na ciljnoj skupini ko-risnika kategorije, pak, broj njihovih korisnika penje se na 49%. U 2012. godini Ariel je bio nešto korišteniji od Faksa i nalazio se na pr-vom mjestu. Za njima, kao

najčešće korišteni brendovi, slijede Persil, Perwoll i Tide. U Bosni i Hercegovini vode-ći brend kategorije deterdže-nata je Ariel, kao i u Slove-niji, dok je u Srbiji to Merix. BRANDscore je indikator snage brenda izračunat na temelju svih marketinških indikatora performansi brenda koji se kontinuira-

no prikupljaju u BRAND-

pulsu i time

nam omogućuje uspoređi-vanje brendova na tržištu. Poznavanje snage brenda pokazuje koliko je dobro naš brend definiran i komunici-ramo li dobro sa svojim po-trošačima. Ujedno, daje nam

općeniti po-gled na snagu našeg brenda, a proces bren-diranja čini mjerljivim i kontrolira-

nijim. Snagu našeg brenda možemo usporediti s ostali-ma brendovima i ustanoviti svoju poziciju na tržištu u odnosu na konkurenciju. Prema BRANDscore-u, Ariel i Faks su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u kate-goriji deterdženata za rublje, a slijede ih Persil, Perwoll i Tide. Budući da BRANDs-core uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potro-šača prema brendu, te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, brendovi ipak imaju nešto drugačiju pozi-

ciju nego kada promatramo samo korištenje određenog brenda. Deterdženti za pranje rublja imaju bogatu povijest koja je evoluirala kao i samo čovječanstvo pa smo tako uvjereni da ih čeka i bogata budućnost. Velik izbor proizvoda u svim obli-cima, od tekućih do praška-stih, te specijaliziranih de-terdženata im to garantira. Zamjetan je i trend prema ekološkim deterdžentima koji ne zagađuju prirodu i možda se upravo tu nalazi put za daljnju evoluciju de-terdženata za rublje.

Jelena JakšićIpsos Puls

Za ukupno 54% korisnika kategorije bitno je koju marku deterdženta koriste

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Ariel 61

Faks 55

Persil 48

Perwoll 39

Tide 34


PROMO

Za čistoću i ljepotu domaRekord-tim je prvi i vodeći hrvatski

proizvođač spužvi za kućanstvo. Bogata tradicija, najmodernija teh-nologija proizvodnje, kvaliteta i veliki asortiman ovoj tvrtki omogućuje zado-voljavanje gotovo svih potreba kupaca. Prateći nova i aktualna postignuća te kontinuiranom inventivnošću u proi-zvodnji Rekord-tim osigurava najveću vrijednost za uloženi novac.Obrtnička radionica “Rekord” uteme-ljena je 1975. godine i početak proi-zvodnje spužvi za kućanstvo obavljala su samo dva djelatnika. Zbog stalnog uspješnog razvoja okviri obrta postali

su pretijesni za sve djelatnosti i 1993. godine obrt prerasta u poduzeće Re-kord-tim d.o.o. koje danas zapošljava više od 45 djelatnika. Konstantno prateći trendove i zbivanja na tržištu, zajedno s povećanjem udjela na doma-ćem tržištu, proširivao se i proizvodni

asortiman koji danas čini više od 280 artikala.

INOVACIJE I TEHNOLOGIJA U tvrtki se najveća pozornost pridaje stalnom ulaganju u tehnologiju te na-bavci najmoderni-jih strojeva i opre-me u proizvodnji spužve:• Koristi se najmoder-nija svjetska tehnologija proizvodnje spužvica. • Potpuno su automatizirane linije proizvodnje spužvica za čišćenje, od početka prerade do upakiranog goto-vog proizvoda. • Ekološki je prihvatljiva tehnologija lijepljenja spužve tekstila i sintetičkih materijala. • Organizirano je moderno i komplet-no postrojenje za preradu tekstila.Konkurentnost sa širokim asortima-nom proizvoda koju ima Rekord-tim ne bi bila moguća bez inovacija, stal-nog ulaganja u proizvodnju i vlastitog razvoja tehnologije.

Proizvodni asortiman sastoji se od: spužvica i krpa za čišćenje, proizvoda za čišćenje kućanstva (metle, mo-povi, partviši), proizvoda tekstilnog programa (sjedalice, ležaljke, jastuci, stolnjaci), proizvoda za profesionalno čišćenje, profesionalnih pjena i upijača otpadnih tekućina.Imajući na umu ideju o uštedi vremena i učinkovitom čišćenju, u Rekord-timu neprestano razvijaju linije novih proi-zvoda koji osiguravaju najbolje rezulta-te u čišćenju svih površina.

Rekord-tim razvija i plasira na tržište proizvode od spužve i tekstila namijenjene za čišćenje i uređivanje kućanstva ili za profesionalnu upotrebu

Rekord-tim je obiteljska tvrtka utemeljena 1975. godine

TO SU ČISTA POSLA!


Za čistoću i ljepotu doma280proizvodni asortiman broji više od artikala

• 39 godina iskustva u proizvodnji spužvica za čišćenje• Proizvodni asortiman danas čini više od 280 artikala• Ukupno 45 zaposlenih djelatnika• Dnevni proizvodni kapacitet 100.000 komada abrazivnih spužvica• Godišnja proizvodnja 6.500.000 spužvica• Prosječno vrijeme isporuke kraće od tri dana (prosjek svih isporuka u 2013. godini)• Rekord-tim spada u skupinu 2% hrvatskih poslovnih subjekata s najvi-šom bonitetnom izvrsnosti – AAA

Rekord-tim u brojkama:

PRIVATNE MARKE I CERTIFIKATIOsim svojih prepoznatljivih brendo-va, tvrtka izrađuje i privatne robne marke prema zahtjevima kupaca. Rekord-tim je vodeći hrvatski pro-izvođač privatnih robnih marki na području spužvica i krpa za čišćenje. Pažljivo odabranim materijalima, kontroliranom proizvodnjom, praćenjem i stalnim poboljšanjem svih procesa unutar poduzeća, Re-kord-tim nastoji ponuditi proizvode koji će nadmašiti očekivanja kupaca. Sustav kvalitete je od 2001. godine u

skladu s ISO 9001 nor-mom, što potvrđu-

je certifikat pre-stižne certifi-

kacijske kuće TÜV NORD. Predani su i odgovornom obavljanju

svojih poslov-nih aktivnosti

uz stalno pra-ćenje, smanjenje i

sprečavanje negativnog utjecaja na okoliš te je

sustav upravljanja okolišem certificiran po normi ISO 14001.

Misija ovog obiteljskog poduzeća je učinkovitim proizvodima i alatima olakšati i ubrzati poslove svakod-nevnog čišćenja i omogućiti svima da što više uživaju u čistoći i ljepoti doma sa što više slobodnog vremena.

Rekord-tim proizvodi mogu se naći na tržištima Hrvatske, Bosne i Her-cegovine, Makedonije, Slovenije, Crne Gore, Austrije, Italije, Poljske, Švicarske, Kuvajta i Sudana.

Prema Nielsen istraživanju (ne računa-jući privatne robne marke) Polly-Flex spužvica najprodavanija je spužvica u Hrvatskoj.

Rekord-tim d.o.o.; Zagrebačka bb; 35 250 Oriovac; Tel: +385 35 431 115; E-mail: [email protected]; Web: www.rekord-tim.hr

Prvi i vodeći hrvatski proizvođač spužvi za kućanstvo


Dok 97% hrvatskih kućanstava kupuje čokoladu, sredstva za pranje posuđa

kupuje njih 95%. Istraži-vačka znatiželja postavlja pitanje što čini preostalih 5%? Možda ih kupuju izvan granica Hrvatske ili ih možda sami pripremaju u kućnoj radinosti? Ostaje za istražiti. GfK Consumer Panel prati kupovine kućanstava u Hrvat-skoj u posljednjih 14 godina, a u sklopu ovog priloga do-nosimo analizu kupovine sredstava za pranje po-suđa u 2013. u odnosu na prethodnu, 2012. godinu.

ČETIRI BRENDASredstva za automatsko pranje po-suđa čine polovicu vrijednosti kategorije, no pažnju ćemo ovom prigodom fokusirati na sredstva za ručno pranje posuđa. Njih

kupuje 93% kućanstava. Riječ je o visoko saturiranoj kategoriji u kojoj glavnu riječ vode četiri brenda koja zajedno čine 80% vrijed-

nosti tržišta. To su: Čarli, Jar, Likvi i Pur. Kad su u

pitanju tržišni udjeli, odnosi među njima nisu se značajnije mije-

njali u prošloj godini. Ipak, valja izdvojiti

Likvi koji bilježi blagi rast tr-žišnog udjela. U čemu je

tajna, kako to da Likvi raste u kategoriji koja stagnira? Pro-sječna cijena na razini kategorije nije se mijenja-la, dok je pro-sječna cijena Likvija 5% niža u odnosu na 2012. godinu.

Likvi je opti-malnim promo-cijskim planom utjecao na po-većanje frekven-cije kupovine.

Još je važnija činjenica da je privukao nove kupce, preu-zimajući više od tri milijuna kuna vrijednosti od glavnih konkurenata. Dva kva-dranta matrice (Napredak i Uspjeh) prikazuju brendove od kojih Likvi uzima dio vrijednosti. Najviše je uzeo Čarliju, ali zanimljivo je da je uzeo i dio vrijednosti trgovačkim markama.

LOJALNOST KUPACAUz tržišne udjele, GfK Consumer Panel nudi mo-gućnost analize lojalnosti brendovima. Lojalnost

definiramo kao vrijedno-sni udio brenda u kupčevu novčaniku. Npr. ako kupac troši 100 kn na sredstva za posuđe, a od toga 30 kuna na Pur, njegova lojalnost Puru je 30%. Analiza lojal-nosti jednako je važna kao analiza tržišnih udjela jer pokazuje koliko uspješno brend aktivira potencijal svojih kupaca. Tako npr. Jar, iako ima nižu pene-traciju u odnosu na glavne konkurente, ima najveću lojalnost kupaca. Još je zanimljivije analizirati relacijske lojalnosti koje dovode u odnos lojalnost brenda, penetraciju bren-da i tržišni udio brenda s kategorijskim benchmar-kom. Najveća relacijska lojalnost pripada Jaru koji bilježi i najveći porast ovog parametra te je u 2013. gotovo dvostruko veći u odnosu na relacijsku lojal-nost Pura.

Sredstva za ručno pranje posuđa

790,00 Kn + PDV za rane prijave do 09.05.2014.Redovna cijena: 880,00 Kn + PDVViše informacija na: Tel/Fax: +385 1 6602 557, E-mail: [email protected], www.logiko-edukacija.com

četvrtak, 22.05.2014,hotel Antunović, Zagreb,

Zagrebačka avenija 100a,od 10.00 do 16.00 sati

Prijavnica za konferenciju 3. DAN MODERNE LOGISTIKE

Ime i prezime sudionika:

Poduzeće:

Adresa:

OIB poduzeća:

E-mail:Molim ispunjenu prijavnicu pošaljite na faks: +385 1 6602 557 ili na e-mail: [email protected]

Konferencija

3. DAN MODERNE LOGISTIKEZagreb, 22.05.2014.

KonferencijaKonferencija

Zlatni partner: Srebrni partner: Generalni medijski pokrovitelj:

Medijski pokrovitelji:

Intermodalni transportCross Docking u skladištu

Sigurnost u skladištuCASE STUDY: Zrnca moderne tehnologije -

PICK-BY-VOICEUpravljanje zalihama u 6 koraka

Kaizen u logisticiGodinu dana poslije...primjene carinskih postupaka

(EU iskustva i uočeni problemi)

ISKORAK iz stagnacije

Da se i u kategoriji koja stagnira može ostvariti napredak pokazuje primjer Likvija koji je nižom cijenom i optimalnim

promocijskim planom privukao nove kupce

Likvi je preuzeo više od tri milijuna kuna vrijednosti od glavnih konkurenata

Mladen KožićSales Manager, GfK

0 40 50 6010 20 30 70 80 90 100 120110

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Indeks lojalnosti

Jar

Ostali Pur

Čarli

Trgovačke marke

(ukupno)

Neto

dobi

tak/

gubi

tak

Napredak Uspjeh

Ilustracija migracije kupaca u 2013. u odnosu na 2012. na primjeru brenda Likvi

Relacijska lojalnost

2012. 2013.

Čarli 95 92

Jar 132 153

Likvi 123 122

Pur 82 74

*TM ukupno 69 59*TM ukupno=Trgovačke marke (ukupno)

Izvor: GfK Croatia

790,00 Kn + PDV za rane prijave do 09.05.2014.Redovna cijena: 880,00 Kn + PDVViše informacija na: Tel/Fax: +385 1 6602 557, E-mail: [email protected], www.logiko-edukacija.com

četvrtak, 22.05.2014,hotel Antunović, Zagreb,

Zagrebačka avenija 100a,od 10.00 do 16.00 sati

Prijavnica za konferenciju 3. DAN MODERNE LOGISTIKE

Ime i prezime sudionika:

Poduzeće:

Adresa:

OIB poduzeća:

E-mail:Molim ispunjenu prijavnicu pošaljite na faks: +385 1 6602 557 ili na e-mail: [email protected]

Konferencija

3. DAN MODERNE LOGISTIKEZagreb, 22.05.2014.

KonferencijaKonferencija

Zlatni partner: Srebrni partner: Generalni medijski pokrovitelj:

Medijski pokrovitelji:

Intermodalni transportCross Docking u skladištu

Sigurnost u skladištuCASE STUDY: Zrnca moderne tehnologije -

PICK-BY-VOICEUpravljanje zalihama u 6 koraka

Kaizen u logisticiGodinu dana poslije...primjene carinskih postupaka

(EU iskustva i uočeni problemi)


Izvještaj s terena

Ako prodajete, proizvodite ili distribuirate proizvode široke potrošnje, vaš je cilj prodati robu trgovcu i uredno naplatiti. Narav-

no, po mogućnosti svake godine prodati sve više. U stvari, ako ne prodajete svake godine sve više, vjerojatno ćete se naći u problemima. Barem ako ste dio prodaj-ne operative neke velike kompanije. Po svojem poslovnom nagonu svaka velika kompanija planira i očekuje bolji rezultat od onog zabilježenog protekle godine. I tako se ljestvica stalno povisuje. U tim planovima ponekad bude i nerealnih očekivanja. To bolje znaju kolege u pro-dajnoj operativi koji su izloženi visokim očekivanjima i pritisku koji ta očekivanja sa sobom nose. Znate već situacije o ko-jima govorim – imate novog mladog šefa koji silom želi prikazati rezultat, imate šefa koji uopće nije u doticaju s tržištem i konkurencijom, koji zapravo nije u doticaju sa stvarnošću, ali uredno odaši-lje ambiciozne planove iz svog ureda (a pritom naravno vjerojatno i ne izlazi na teren ili ne razgovara s kupcima), ili pak imate šefa koji će samo klimati glavom na ambiciozne planove uprave kako bi sebe prikazao u što boljem svijetlu i bez imalo diskusije prihvaća planove. Kor-porativni život piše različite situacije. Da

me krivo ne shvatite – ja zaista jesam za ambiciozne i visoke planove, ali uvažava-jući brojke koje se zaista mogu ostvariti i planove koji su u doticaju s tržišnom realnošću. Ponovit ću akronim SMART koji pripisujemo Peteru Druckeru, ocu moderne korporativne filozofije, koja vam vjerojatno već svima izlazi na uši jer ste ju toliko puta čuli. Ciljevi moraju biti SMART: “Specific” - točno određe-ni (što? koliko? kako?), “Measurable”

- mjerljivi, “Achievable” - ostvarivi, “Re-levant” - značajni, važni, cilj koji odgo-vara na pitanja – je li u pravo vrijeme, s pravim resursima, pravim ljudima, u području koje nam je zaista bitno, “Ti-me-defined” – vremenski određeni.

REALNI CILJEVIPrimijetio sam da korporacije ponekad griješe u relevantnosti. To je otprilike kao da naslonite ljestve na zid i penjete se, ali nakon nekog vremena shvatite da ste ljestve naslonili na pogrešan zid. Ili još bolja priča – ako je zadatak pro-krčiti šumu, prosječan rukovoditelj će

organizirati ljude, nabaviti potreban alat, organizirati timove, zadati zadatke, ali dobar vođa će se prethodno upitati: “Nalazimo li se uopće u pravoj šumi?” Nakon relevantnosti odnosno značajno-sti cilja, nekako mi se čini da u našem korporativnom svijetu najviše zapinjemo na “Achievable” – ostvarivosti cilja. Če-sto sam se pitao zašto je to tako? Zašto menadžment ponekad zadaje ciljeve koji nisu ostvarivi, koji nisu u doticaju s realnosti i koji su stoga više demotivi-rajući nego motivirajući? Čini mi se da odgovor leži u načinu kako pojedinac gleda na ljude i na svijet oko sebe. Raz-govarajući s pojedinim bivšim kolegama primijetio sam da postoje rukovoditelji koji smatraju da su ljudi uglavnom lijeni, loši, skloni varanju i izbjegavanju posla. Upravo zato je potrebno postaviti što

veće ciljeve rezoni-rajući pritom otpri-like ovako: “Postavit ću im maksimalne ciljeve, maksimalno

ih opteretiti i stalno pritiskati kako bi od ljudi na kraju i dobio maksimum. Nema veze što nisu ostvarili cilj, taj cilj iona-ko nije bio realan, a na kraju – kad ne ostvare cilj – još bolje, jer mogu ih pri-kazati lošima i tako još bolje i lakše kon-trolirati.” Takvim pristupom od dobrih ljudi napravimo loše – sve je stvar kako smo postavili cilj. S druge strane, imate rukovoditelje koji smatraju da su ljudi u većini slučajeva vrijedni, dobri, da žele uspjeh i doprinos kompaniji. Na vama je samo da im budete podrška i omogućite da njihove vlastite ambicije i karakter budu i na korist kompaniji. Postavit

IMATE LI PRAVI PRISTUP za trgovca?

Ivica IvančićMaloprodajni servisi

Kako biste bili uspješan prodavač nije dovoljna jaka kompanija iza vas, dobar proizvod, moderno odijelo, aktovka i zvučna vizitka. Bitna je vaša osobnost, želja za učenjem i razumijevanje drugih

Bez obzira na napredak tehnologije ljudski kontakt i dalje čini suštinu prodaje


ćete ciljeve da budu zahtjevni, ali da se zalaganjem zaista mogu ostvariti. I da se dobar djelatnik osjeća još boljim jer je ostvario cilj. Uostalom, stvarate atmos-feru i duh pobjednika u kompaniji, ljudi se lakše i bolje identificiraju s kompani-jom (ja sam dobar, ostvarujem ciljeve, kompanija to prepoznaje, vrijedi se još više boriti za kompaniju), i to su dobre pretpostavke da u novim zahtjevnim zadacima imate ljude s mentalitetom pobjednika koji jedva čekaju novi izazov da se dokažu i preteknu konkurenta ili uspješno izvrše korporativni cilj.

PRIRODNI TALENTSada kada smo prokomentirali jedan detalj u mozaiku uspjeha, vezan na de-finiranje ciljeva unutar kuće, trebali bi

se barem kratko pozabaviti i nastupom prema trgovcu. Stara izreka: “Ljudi rade posao”, ne može biti točnija. U prodaji, bez obzira na sve tekovine moderne civilizacije i tehnologije, osnova je u suštini ostala ista – ljudski kontakt. Neke su osobe po svojoj osobnosti bolji pro-davači (empatija, strpljenje, upornost, inteligencija), a neki manje. Prodajni treninzi mogu pomoći, ali ja bih uvijek radije u timu imao osobu bez treninga ali po naravi prodavača, nego osobu koja je završila razne prodajne treninge ali u svojoj naravi nije pravi prodavač. Moje je mišljenje da ljudi, naročito kada su izlo-ženi jakom stresu, iscrpljenosti i kriznim situacijama najčešće reagiraju nagonski – onako kako je zaista u njihovoj naravi, a ne onako kako su naučili na treningu. Poznat je sindrom blokiranja u vojnim

jedinicama koji govori o tom fenomenu. Imate vrhunske vojnike koji polože ra-zne zahtjevne selekcije da bi uopće mogli pristupiti nekoj specijalnoj postrojbi. A nakon toga imaju mukotrpne treninge gdje svladavaju vještine ratovanja i gdje ih se dovodi u razne stresne situacije što sličnije onima u pravoj borbi. A kada se

nađu u pravoj borbi, neki od tih vrhun-ski utreniranih pojedinaca jednostavno zablokiraju. Nisu u stanju primijeniti ama baš ništa od onoga naučenog na treningu, dok drugi odmah reagiraju i

primijene sve što su naučili. Određene su nam sposobnosti i vještine urođene.

PRAĆENJE PROMJENADanašnja se trgovina bitno promijenila. Zamislimo da ste krajem 80-ih bili pro-davač neke vodeće hrvatske kompanije u industriji prehrane – vjerojatno ste bili potpuni “gospodar situacije”. Nije bilo strane konkurencije, nije bilo privatne robne marke, nije bilo velikih formata, nije bilo akcija, nije bilo raznih marke-tinških aktivnosti, među trgovcima je vladao drugačiji mentalitet i drugačija pravila, a i navike potrošača su bile drugačije. U posljednjih 20-ak godina trgovina robe široke potrošnje zabilje-žila je dramatične promjene. Mislim da ne postoji niti jedna grana u hrvatskoj privredi koja je zabilježila tako goleme

promjene u posljednja dva desetljeća. Korisno je zapitati se – jesu li se navike i znanja prodajnog osoblja promijenila u skladu s promjenama tržišta? Prodajete li nešto, morate surađivati s kupcem s druge strane. Gledajte svog kupca prije svega kao osobu, kao čovje-ka. Kakva je njegova poslovna svakodne-

vica, koji su njegovi problemi? Kakve su interne procedure u njegovoj kompaniji? Koje su njegove mogućnosti – koliko ima samostalnosti i što može izvršiti, a što ne može? Kako

možete koristiti njegovim ciljevima, a uz to ne ugroziti svoje ciljeve? Ako vam je dovoljno bitno (a trebalo bi biti), pokušajte se ozbiljno zainteresirati za osobu kojoj biste s druge strane trebali nešto prodati. Ne govorim o ponašanju opisanom u banalnoj izreci “make a friend make a sale” već o puno dubljem svjetonazoru da zaista prvo pokušate razumjeti onu drugu stranu, njegove probleme i mogućnosti i prilagodite tome svoj nastup. Govorim o empatiji. Govorim o interesu za drugo ljudsko biće. Govorim o strpljenju. Složit ću se – postoji problematična manjina za koje niti najbolji pristup nije dovoljno dobar niti je učinkovit. Na sreću, takve teške, nekooperativne ili neurotične osobnosti s druge strane ipak čine manjinu.

TRGOVCI DRŽE KLJUČGledano općenito, danas su trgovci bitno moćniji. Ime trgovačke kuće je brend i potrošači vjeruju tom brendu. Trgovci mogu vrlo vješto plasirati i svoje robne marke te pritom imaju nevjerojatne mo-gućnosti izbora koji će proizvod proda-vati i u kojim količinama. Primjer – dok sam vodio nabavu jednog velikog trgo-vačkog lanca, 2005. godine smo u Zadru, u ljeto, otvorili objekt bez neprikosnove-nog lidera u gaziranim pićima, multina-cionalne korporacije. Neki su takav potez smatrali samoubojstvom, ali moj tim i ja smo preuzeli rizik. Poslovni rezultat? Odličan. Nametnuli smo se kao tržišni lider ne samo grada Zadra već i Zadarske županije. Kasnije smo naravno uvrstili i navedeno gazirano piće u naš asortiman, ali sada nakon novih pregovora i pod naravno - pogodnijim uvjetima za trgov-ca. Kako biste bili uspješan prodavač nije dovoljna jaka kompanija iza vas, dobar proizvod, moderno odijelo, aktovka i zvučna vizitka. Bitna je vaša osobnost, želja za učenjem i razumijevanje drugih.

Za ostvarenje najboljih prodajnih rezultata menadžeri trebaju imati ispravan pristup ljudima

izreka i dalje je glavni postulat prodaje“Ljudi rade posao”


Ambalaža i dizajn – vizualni identitet

Unatoč tome da mo-derni “branding” dolazi iz Amerike, sam izraz “bran-

ding” potječe sa sjevera Europe gdje je u periodu Vikinga izraz “brand” imao značenje “spaliti”, dok se sam izraz udomaćio za označavanje odnosno “žigosanje” stoke. “Spalji-vanje” je vezano uz prve primjere “brandinga” u povijesti - riječ je o ozna-čavanju glinenog posuđa u periodu Feničana i Grka. U to vrijeme “kategorije” još nisu bile toliko fragmenti-rane i za brendiranje nisu bili potrebni “komplicira-ni” vizualni elementi.

PRVO BIJAŠE VIZUALNOKada pričamo o kategori-jama robe široke potrošnje vizualni identitet brendova uključuje logotip, simbole

i pakiranje kojima se pred-stavlja. Danas je potrebno vizualni identitet razumjeti puno šire - riječ je o cjelo-kupnom doživljaju brenda od strane potrošača. Dakle, cijela okolina, komunika-cija, promocija na mjestu prodaje i izgled na polici.

Naravno, u kontekstu cje-lokupnog doživljaja brenda ne smijemo zaboraviti i na preostala četiri osjetila: opip, okus, miris i zvuk.

Prema istra-živanjima, naša prva reakcija na većinu stva-ri je vizu-alna - čak

80% našeg mozga posveće-no je prepoznavanju vizu-alnih stimulusa (Lightfood, 1998.). Samo pakiranje ima nekoliko funkcija, gdje je najvažnija prepoznatljivost/diferencijacija koja komu-nicira karakteristike i be-nefite proizvoda, ali i samu

bit brenda - sve one “meke” elemente koje brend nosi.U istraživanju koje je Vali-con proveo u Srbiji u ožuj-ku 2014. godine čak 90% ili više ispitanika prepoznaje brendove u pozadini pri-kazanih zamućenih slika. Pravilni odgovori su Milka, Red Bull i Jaffa. Naravno, nemaju svi proizvodi tako dobre rezultate - čak neki od brendova s Valicon liste TOP 25 brendova u regiji imaju isti rezultat - ma-nji od 50%. Brendovi su mentalni prikazi, odnosno ime, oblik, te povezanost sa značenjima i imenom per-cipiranog objekta. Zapravo ime, simbol, samo potiče mentalne prikaze. Taj men-talni prikaz predstavlja kompletnu mentalnu she-mu objekta (naše percep-cije). Ova shema uključuje različite oblike znanja. Op-ćenito postoje tri različita

Vizualni identitet podrazumijeva cjelokupni doživljaj brenda od strane potrošača

DEŠIFRIRANJEvizualnog

Pravila vizualnog identiteta su

jasna - potrošač ne smije biti zbunjen

jer zbunjenost vodi prema kupnji

konkurencije


oblika znanja: 1. Znanje o vizualnoj strukturi objekta, 2. Semantičko znanje - aso-cijativno znanje, značenje i funkcija, 3. Ime objekta.

“BLUR” TESTNaš kolega Rok Sunko je gotovo prije deset go-dina u svojem radu “Get

rid of the blur in your market – catch copycats” koristio “blur” testove za dokazivanje copy-cata u slučajevima robe široke potrošnje. Logika je jed-nostavna - ako “blurane” slike proizvoda copy-cata imaju sličnu prepoznat-ljivost kao “blurana” slika originala, riječ je o copy-catu. Metodu “blura” u Valiconu smo počeli koristiti i izvan pravnih okvira. Metoda se može koristiti u različite svrhe:• predstavlja jednu od važ-nih indikacija po kojima se

može otkriti je li potrebno razmisliti o cjelovitom redizajnu kako bi bio spre-man za nova konkurentska okruženja,• kod redizajna nam služi za razumijevanje naših aktivnosti - jesmo li možda otišli predaleko od posto-jećeg dizajna kada bi mo-

glo doći do konfuzije kod potrošača,• u proce-su “brand migracija” na taj način

možemo evaluirati je li se s vremenom razvio prepo-znatljivi vizualni kod bren-da ili ne,• već samo kao metoda može koristiti kao jako zanimljiv interni uvid za razumijevanje vizualnih konstanti ambalaže.

GUBITAK PREPOZNATLJIVOSTIRazlozi za to da nismo (više) prepoznatljivi mogu biti eksterni, ali najviše su ipak oni interni. Eksterni se najviše odnose na djelo-vanje konkurencije: na po-lici nismo više sami, uko-

liko smo lideri kategorije, sigurno postoje i proizvodi koji žele izgledati poput nas (često su to i trgovačke marke koje djeluju u dva smjera - u nekim slučaje-vima mogu nas kopirati, u drugima postavljaju čak i nove trendove kategorije). Zbog svih tih promjena če-sto se dogodi da se vizual-ni kod kategorije mijenja, a rezultat toga je postajanje našeg nekada jakog bren-

da s vremenom nerele-vantnim. Interni razlozi odnose se na samu kom-paniju te načine reagiranja kompanije na promjene u okolini. Postoji puno slučajeva u kojima su tak-tičke promjene u samom dizajnu ili u arhitekturi brendova gotovo uništile prepoznatljivost brendova. I previše ekstenzija postoji na tržištu koje ne “vraćaju” brendu zbog čega se s vre-menom originalni vizualni kod izgubi na polici. Dalje, često i previše doslovno slušanje i poštivanje želja potrošača zna rezultirati ambalažama koje nalikuju na kolaže tih želja.

GLOBALNA PRAVILADanas glavna vrijednost brenda više nije skrivena u samoj snazi proizvoda. Danas se glavna vrijednost brenda očituje kroz snagu pozicije brenda u pojedinač-nim kategorijama proizvoda, u pojedinačnim zemljama. Glavna vrijednost očituje se i u jačini ideje i u njezinoj manifestaciji u realnosti, u jedinstvenosti ideje i, narav-no, u mogućnosti pomicanja

granica po-jedinačnog brenda u širenju - u nove katego-rije, u nove geografije i nove segmen-te potrošača.

Princip je, dakle, jasan. Ideje i pravila sve su manje ograničeni na pojedinačne kategorije. Tim Peters, ina-če programer, prije deset godina zapisao je pravila razmišljanja za primjer programskog jezika Python - The Zen of Python. Mnogo toga što vrijedi za progra-mere, vrijedi i u kontekstu razumijevanja dizajna. Vizualni identitet velikih brendova mora pratiti jed-nostavna Zen pravila, mora biti usmjeren u budućnost, ali imati i veze s prošlošću.

BUDUĆNOSTZa naša mala tržišta global-na sadašnjost ili sadašnjost

naša prva reakcija na većinu stvari je

Trgovci u dizajnu proizvoda postaju čak inovativniji od samih proizvođača

Glavna vrijednost brenda očituje se njegovom pozicijom u pojedinačnim kategorijama i zemljama

vizualna

DEŠIFRIRANJEvizualnog

koda

Prepoznajete li ove brendove?


na najrazvijenijim tržišti-ma (Engleska i Amerika) predstavljaju na neki način našu budućnost. Naravno, neki od koncepata su više, neki manje bliski našem potrošaču, ali gotovo je nemoguće da se neće u nekom trenutku dogoditi i kod nas. Na primjer, engle-ski brend sokova Innocent sa svojim prepoznatljivim jednostavnim dizajnom nastao je krajem prošlog tisućljeća, dok se u našim krajevima trend proširio tek prije nekoliko godina. Od “masovnih” se lokalnih proizvođača očekuje od-luka kada “posurfati” po-

jedinačni trend. Lokalci se tako nalaze u teškoj dilemi trebaju li čekati na globalne igrače da otvore taj trend jer uvijek postoji i poten-cijalna opasnost da trend “posurfa” konkurencija ili što je još gore - netko od trgovaca. Trgovci, a tu ne smijemo proma-trati samo postojeće tr-govce na našim tržištima, postaju čak inovativniji od samih proizvođača. Globalno trendove sigurno postavljaju Tesco, Carrefour i Walmart, prem-da ni regionalni trgovci nisu više daleko iza njih kada je riječ o razvoju. Za razu-mijevanje tren-dova potrebna je semiotička analiza mogućih trendova na konkretnim proizvodima i njihova evaluacija potencijala s kraj-

njim potrošačima. Prebrza primjena trenda može često biti opasna jer može postići “premium” ili “not-for-me” efekt.

PROŠLOSTIako dizajn mora biti okrenut budućnosti te biti “contemporary” ili u kora-ku s vremenom, ipak mora nositi u sebi i bit prošlosti. Prošlost je važna, ali ne toliko iz potrebe razumije-vanja sadašnjeg potrošača, koliko iz aspekta svega što bi moglo biti vizualno interesantno za izgrad-nju vizualnog identiteta brenda. Tražimo ono što

marketinška savjetnica Laura Ries zove “visual hammer”. Brendovi mogu pro-naći izvor svojeg vizual-

nog identiteta u različitim elementima:• Boja - Heineken je zeleni, Raiffeisen žuti, Milka lju-bičasta, Barilla plavo-žuta. Karakterističnost boje

može se izgubiti s eksten-zijama kojima se narušava logika jednobojnog “bloka”.• Oblik se odnosi na ti-pične oblike ambalaže

po kojima bez natpisa već prepoznajemo brend. Oblik mora biti jedinstven ukoliko postane standard kategorije, npr. što se do-godilo Actimelu, koji više nije diferencijalni vizualni faktor. Pića generalno najviše iskorištavaju ovaj element, a najviše globalni brendovi žestokih pića. U ovom slučaju isplati se po-gledati stara pakiranja koja se mogu koristiti za limited “retro” edicije koje mogu prerasti i u nešto više.• Tipografija je najčešće vezana uz sam logotip, ali može biti i šire. U ovom pogledu zanimljive su tipografije ne samo na am-

balaži nego i u prepoznatljivim komunikacija-ma.• Elementi iz komunikacije

mogu se puno

intenzivnije koristiti. Naj-bolji primjeri su kauboj, životinje, Oliverov “OK” znak prstom iz emisija Ve-gete…

• Simbolika je u ovoj priči možda i najvažnija. Simboliku i vizualne konstante se može čak lak-še prepozna-

vati na slikama u “bluru”, a ponekad se dogodi i da su vizualne konstante jače od samih logotipova.Kod razumijevanja prošlo-sti istraživanja igraju važnu ulogu: testovi prepoznat-ljivosti, crtanje brendova po sjećanju, bojenje, “blur-test”, test prepoznatljivosti na policama - sve su to načini za razumijevanje nužnih konstanti.

PRAVI VIZUALNI IDENTITET?Odgovor na jednostavno pitanje je li moj vizualni identitet onaj pravi nije toliko jednostavan. Osnov-no pravilo je da nikada ne smijete biti uvjereni u to da je pravi. Naravno, uvi-jek se pojavi pitanje: Ko-liko hrabrosti si možemo dozvoliti kod redizajna? Pravila su tu jasna - potro-šač ne smije biti zbunjen jer zbunjenost vodi prema kupnji konkurencije. Za-pravo se odgovor skriva u konkurenciji - što smo unikatniji, što više ima-mo različitih vrsta prepo-znatljivih vizualnih ele-menata, toliko hrabriji možemo biti. A što smo hrabriji, uspjeh će još više ovisiti o kvaliteti uvođenja promjena na tržište. Naravno, nikada nije na odmet i nešto malo sreće.

Ambalaža i dizajn – vizualni identitet

Osnovno pravilo vizualnog identiteta je da nikada ne smijete biti uvjereni u to da je to onaj pravi

Vizualni identitet velikih brendova mora biti usmjeren u budućnost, ali imati i veze s prošlošću

Zenel Batagelj, PartnerMirna Horvat,

Research Director, VALICON


Ambalaža i dizajn – PROMO

Kvaliteta s naglaskom na što osebujnijem dizajnu

Istragrafika, koja posluje u sastavu Adris grupe, vodeći je hrvatski

proizvođač i izvoznik komercijalne kartonske ambalaže. Surađujemo s brojnim domaćim i inozemnim klijentima zadovoljavajući i naj-kompleksnije zahtjeve koje današnji proizvodi stavljaju pred kartonsku ambalažu. Naši klijenti dolaze iz svih branši - od prehrambene, far-maceutske, duhanske do specijalnih ambalaža poput luksuznih zahtjeva kristalne industrije. Uspješna poslov-na suradnja Istragrafike s primjerice Beiersdorfom, Heinekenom, Droga Kolinskom, Saponijom, Dukatom, Cedevitom, Krašem, Ledom i dru-gima, temelji se na spremnosti naših stručnjaka da u cijelosti razmotre iza-zove pakiranja i ponude rješenja koja zadovoljavaju tehnološke, ekološke, sigurnosne, transportne i skladišne aspekte pakiranja na sve zahtjevnijem tržištu ambalaže.

CERTIFIKATI I RAZVOJ U Istragrafici stalno razvijamo speci-jalizirane programe vodeći računa o kvaliteti proizvoda i s naglaskom na što osebujnijem dizajnu. S posebnom pozornošću naši dizajneri i kon-struktori surađuju s kupcima s ciljem pretvaranja njihovih ideja u viso-kovrijedan i funkcionalan proizvod koji će u pogledu pakiranja, dizajna i funkcionalnosti u potpunosti zado-voljiti visoke standarde strojnih paki-ranja. Dodatno oplemenjivanje kutija postiže se kombinacijom različitih materijala, boja i folija koje donose velike mogućnosti pri izradi eksklu-zivnih pakiranja. Pozlata, nanos pi-gmentiranih i hologramskih folija u

kombinaciji s ispupčenjem odnosno utiskivanjem daju posebnu dimenziju i vizualni doživljaj visokokvalitetnom – PREMIUM segmentu pakiranja. Naše proizvode prepoznala je i struka pa je Istragrafika dobitnik nekoliko

nagrada CROPAK kao i svjetskog priznanja WORLDSTAR. Osvojene nagrade rezultat su praćenja svjetskih trendova u proizvodnji ambalaže te

kontinuiranog ulaganja u znanje, tehnološke i organizacijske sustave u Istragrafici. Kompanija je tako prošle godine, primjerice, investirala u novu, visokoproduktivnu liniju za lijepljenje kartonske ambalaže. Uz

performanse koje će osigurati veću kvalitetu finalnog proizvoda i bolju produktivnost, kao zanimljivost nove li-nije možemo izdvo-jiti modul za inline aplikaciju pisma za slijepe i slabovidne osobe što će zasigur-no Istragrafici osi-gurati konkurentsku prednost, posebno među kupcima iz farmaceutske in-dustrije. Dodajmo i da je tvrtka, osim sustava kvalitete ISO 9001 i sustava za-štite okoliša 14001, implementirala i HACCP kako bi se što više približili standardima naših kupaca iz farmace-utske i prehrambene industrije. Uz to u proizvodnji se koriste specijalne bezmirisne boje posebno prilagođe-ne za izradu i tisak

ambalaže za prehrambenu industriju, čime se ističemo kao jedna od rijet-kih tvrtki u EU koja ima desetogodiš-nje iskustvo u navedenoj tehnologiji.

Istragrafika je dobitnik nekoliko nagrada CROPAK kao i svjetskog priznanja WORLDSTAR. Osvojene nagrade rezultat su praćenja svjetskih trendova u proizvodnji ambalaže te kontinuiranog ulaganja u znanje, tehnološke i organizacijske sustave

Istragrafika d.d., Obala Vladimira Nazora 1, 52210 Rovinj, tel: +385 (0)52 844 800, e-mail: [email protected]

Istragrafika je prošle godine investirala u novu, visokoproduktivnu liniju za lijepljenje kartonske ambalaže


Ambalaža i dizajn – pakiranje proizvoda

UZBUDLJIVO VRIJEME za dizajn ambalaže

Dizajn i inovacija u razvoju pakiranja proizvoda postaju sve zanimljivije i

dinamičnije područje. Potrošači traže i očekuju više, a ambalažna industrija stalno na tržište izlazi s inovativnim rješenjima, kako u području dizajna

proizvoda, tako i u području razvoja novih ambalažnih tehnologija i materijala

Iako se danas najviše go-vori o online promociji, razvoju komunikacije preko društvenih mreža

i dizajnu interakcija - jedno od područja u kojem se događaju velike promjene i u kojem iz godine u godinu pratimo sve više inovacija, svakako je razvoj pakiranja proizvoda i dizajn ambalaže.Veliki proizvođači su već odavno shvatili kako je dizajn pakiranja proizvoda jednako važan kao i sam proizvod te da je atraktivna i funkcionalna ambalaža jedan od vrlo važnih alata prodaje. Utjecaj ambalaže na odluku o kupnji itekako je značajan, a kako se po-većava i broj proizvoda koji si međusobno konkuriraju na tržištu, dizajn ambalaže ima sve veću važnost. Ako znamo da je danas za go-tovo 90% proizvoda jedino sredstvo komunikacije am-balaža, onda svakako posta-je jasno zašto je to tako.Bez dizajna pakiranja nema proizvoda, odnosno funkcija

i komunikacija koju postav-ljamo dizajnom ambalaže tek je ono što stvara proi-zvod, definira njegovu svrhu ili upotrebu i diferencira ga u odnosu na konkurenciju. Preferencije kupaca prema određenoj robnoj marki na tržištu i dalje postoje, no posljednjih nekoliko godina raste i sklonost potrošača prema promjenama, od-nosno eksperimentiranju s novim proizvodima. I dalje ostaje važno ulaganje u promociju, čime se stvara željeni imidž i percepcija

robne marke, ali i mali pro-izvodi bez budžeta za pro-mociju mogu ambalažom osvojiti svog kupca. DIZAJN INOVACIJAČesto se spominje kako proizvod na polici ima tri

do pet sekundi kako bi pri-vukao potrošača, no danas se ipak puno više govori o razvoju pakiranja koji će svojim dizajnom zadovo-ljiti kompleksne zahtjeve tržišta te plasirati proizvod koji na polici treba funk-cionirati tri do pet godina. Iako se redizajn ambalaže

s prosječnih tri do pet godina traja-nja u nekim segmentima proizvoda široke po-

trošnje smanjio na čak 18 mjeseci, taj se pomak od-nosi uglavnom na komuni-kaciju na ambalaži. Visoki zahtjevi kvalitete i trajanja proizvoda zahtijevaju zato neku vrstu dizajn inovaci-je - radilo se o inovaciji u

korištenju ili interpretaciji uobičajenih materijala i tehnologije ili pak o inova-ciji koja razvija nove mate-rijale i tehnologije.

FUNKCIONALNA AMBALAŽAJedno od područja koje se trenutno najviše razvija je područje funkcionalnih pakiranja. Područje u ko-jem se trenutno događaju najuzbudljivije stvari odno-si se na unapređenje upo-trebe proizvoda (easy to use packaging) i unapređenje pakiranja proizvoda koji se konzumiraju u pokretu (on-the-go packaging).Radi se o pakiranjima koja pomažu u rješavanju pro-blema korisnika proizvoda te istovremeno i prodavate-lja proizvoda i koje donose različite inovacije vezane uz

Proizvod na polici ima tri do pet sekundi kako bi privukao pažnju potrošača

rani ili barem proizvedeni ekološki prihvatljivim po-stupcima.

SIGURNOST I INFORMACIJAAko se osvrnemo na hrvat-ske proizvode, u posljednoj godini može se primijetiti porast brige za sigurnost proizvoda i potrošača te promjene u načinima ozna-čavanja proizvoda. Prila-godbe proizvoda pravilima Europske unije donijele su detaljnije i jasnije de-klaracije proizvoda pa je tako veći dio proizvođača

unaprijedio načine infor-miranja potrošača o važ-nim elementima proizvoda, poput opisa proizvoda,

sastava, načina čuvanja, roka trajanja i sl.Posljednjih nekoliko godina dosta se govori i o razvoju tzv. pametne ambalaže, a može se očekivati da će primjena ove tehnologije poprimiti i šire razmjere u narednim godinama. Radi se o pakiranjima koja sa-drže vanjske ili unutarnje pokazatelje kojima se odre-đuje kvaliteta proizvoda, odnosno olakšava prepo-znatljivost stanja i roka tra-janja proizvoda. Pametna ambalaža razvija se u smje-

ru primjene nanočestica u proizvodnji pakiranja, a nanotehno-logija u indu-striji hrane

ima za cilj povećati sigur-nost i hranidbenu vrijed-nost hrane. Npr. pakiranje za meso koje reagira na pri-

www.jatrgovac.hr 47Travanj 2014.

za gotovo proizvoda jedino sredstvo komunikacije je ambalaža

UZBUDLJIVO VRIJEME za dizajn ambalaže

Funkcionalna pakiranja su područje koje se trenutno najviše razvija

90%

jednostavnije skladištenje, distribuciju s manje troš-kova ili manje zahtjeva za prostorom, te unapređenje otvaranja, rukovanja i kon-zumiranja proizvoda.Proizvodi s naprednim funkcionalnim odlikama postaju proizvodi s doda-nom vrijednošću koja će im također povećati i po-pularnost na tržištu. Tako, uz imidž proizvoda, funk-cionalnost ponovno postaje jedan od najvažnijih ele-menata ambalaže, premda na ponešto drugačiji način nego ranije.

NOVI MATERIJALIIako su i dalje vrlo rašireni standardni ambalažni ma-terijali poput stakla, plasti-ke, papira, kartona, metala i drva, stalno se razvijaju

novi ambalažni materijali koji se u potpunosti ra-zlikuju i po strukturi i po sastavu. Danas je svakako najraširenija višeslojna (kompozitna) ambalaža koja se najčešće koristi kod pakiranja prehrambenih proizvoda kako bi se osi-gurala maksimalna zaštita, produžio vijek trajanja pro-izvoda ili pak omogućila aplikacija elemenata dizajna na vanjski sloj ambalaže.Kod kompozitne ambala-že ključ je u kombiniranju različitih materijala kako bi se dobila združena svojstva oba materijala, a u posljednje se vrijeme pojavljuju inovacije poput kompozitnih “limenki” za pića (gazirane sokove, pivo i sl.) koje su većim dijelom izrađene od pa-pira (kartona) i koje bi trebale zamijeniti klasične limenke. Razlog je narav-no ekološki prihvatljivija ambalaža s nižim troško-vima izrade i većim mo-gućnostima za reciklažu.

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOAmbalaža koja je ekološki prihvatljiva danas je postala bitan dio u razvoju proizvo-da. Radi se o razvoju am-balažnih materijala koji su biorazgradivi ili o upotrebi materija koje je moguće reciklirati. Osim što čuva okoliš i u skladu je sa stra-tegijom održivog razvoja, ekološki prihvatljiva amba-laža dugoročno može sma-njiti troškove proizvodnje, proizvodu stvara dodanu vrijednost na tržištu, a kori-sniku daje pozitivan osjećaj prilikom kupnje.Porastom proizvodnje eko-loških proizvoda ovaj je dio dizajna ambalaže postao posebno značajan u toj kategoriji. Tako možemo primijetiti porast pakiranja od natron papira ili kartona i sve veće korištenje eko materijala - koji su recikli-


Ambalaža i dizajn – pakiranje proizvodasutnost kisika i stadij vrenja mesa, pri čemu pakiranje mijenja boju i signalizira da meso više nije svježe, ili pak senzor koji očitava strukturu voća ili povrća te označava stupanj zrelosti kroz skalu prikazanu na ambalaži i opisne kategorije poput hrskavo, čvrsto ili sočno voće (polu-zrelo / zrelo / sasvim zrelo).Razvoj navedenih eleme-nata ambalaže može se očekivati kroz načine in-tegriranja ove tehnologije u različite vrste proizvoda te kroz dizajn signalizatora kako bi se na što jasniji način označila kvaliteta ili trajnost proizvoda.Osim toga, danas su već nekoliko godina prisutne i boje koje reagiraju na tem-peraturu te na pakiranju si-

gnaliziraju kada je npr. tem-peratura proizvoda dovoljno hladna za konzumaciju pa u tom segmentu možemo naći dosta zanimljivih i kreativ-nih pristupa označavanju.

ISTICANJE NA POLICIKao jednu od važnih kom-ponenata u dizajnu am-balaže svakako treba spo-menuti isticanje odnosno diferencijaciju proizvoda u odnosu na konkurenciju na polici. U tom smislu može-mo govoriti o trendovima u estetici ili dizajnerskom stilu koji se mogu zamije-titi u proteklom razdoblju, odnosno kako se u različi-tim kategorijama događaju promjene koje pomiču uo-bičajene stilske odrednice kategorije proizvoda.Radi se o ponešto drugači-jim pristupima dizajnu am-balaže koji se mogu zamije-titi kao trendovski i za koje

možemo reći da trenutno privlače pažnju potrošača, stvaraju pozitivan odnos s

potrošačima i određuju neke smjerni-ce u daljnjem razvoju dizaj-na ambalaže.Jedan od ta-

kvih elemenata su pročišće-ne geometrijske forme kao osnova identiteta dizajna pakiranja, a koje su u pro-teklih nekoliko godina sve više prisutne ili kroz uzorke (podloge i sl.) ili kroz stili-zirane geometrijske ilustra-cije često u kombinaciji sa suvremenom tipografijom.Zatim možemo primijetiti porast bijelih i sasvim mi-nimalistički dizajniranih ambalaža, najčešće samo tipografski riješenih, koje često koriste i transparen-tne materijale i time omo-gućuju vidljivost proizvoda te isticanje boje i oblika proizvoda u prvi plan. Možemo primijetiti i upo-trebu kontrasta (crno/bijelo), posebno u segmentu premium proizvoda te po-rast dizajna pakiranja čiji se identitet temelji na razigra-nim crtežima. Takva “ru-kom” ilustrirana pakiranja

(jednostavni kroki crteži, crtana tipografija i sl.) žele izgledati spontano i svježe te stvoriti dojam ručno ra-đenih proizvoda ili proizvo-da iz domaće proizvodnje, a osvajaju potrošače svojim zabavnim i prijateljskim to-nom komunikacije. Sve više identiteta proizvoda gradi se i zabavnim, razigranim i koloristički bogatim ilustra-cijama pa područje amba-laže sve više unosi i pojam zabave u iskustvo kupova-nja ili korištenja proizvoda

te želi pružiti potrošačima drugačije iskustvo od onog na koji su navikli.

PERSONALIZIRANA PAKIRANJARazvojem tehnoloških mo-gućnosti digitalnog tiska i novih medija pojavljuje se komunikacija s potrošači-ma putem personaliziranih pakiranja, gdje je dovoljno spomenuti primjer per-sonaliziranih Coca-Cola boca čija je kampanja bila prisutna i na našem tržištu.

U ovakvom pristupu ko-risti se povezivanje putem društvenih mreža ili mobil-nih aplikacija, a potrošači mogu utjecati na poruke na pakiranjima ili promjene nekih grafičkih elemenata. Tako možemo govoriti o trendu personaliziranih pakiranja i promotivnih kampanja koje se baziraju na povezivanju različitih kanala oglašavanja i per-sonaliziranih pakiranja proizvoda u integriranu komunikacijsku cjelinu.

Iako trendovi pokazuju neke smjero-ve u dizajnu ambalaže koji će danas istaknuti

proizvod kao atraktivan, ne zaboravimo da uspješna ambalaža mora uvijek pro-jicirati ono što proizvod jest i komunicirati ono čime se želi istaknuti u odnosu na druge proizvode. Potreba za stalnim inovacijama i drugačijim grafički rješe-njima čini područje dizajna ambalaže vrlo dinamičnim i uzbudljivim.

Izvorka Jurić_ vizualne komunikacije

Ekološki prihvatljiva ambalaža dugoročno može smanjiti troškove proizvodnje

Možemo primijetiti porast bijelih i sasvim minimalistički dizajniranih ambalaža

- projektiranje- energetsko certificiranje- etažiranje- savjetovanje u građevini- legalizacija objekata

Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera d.o.o.Martićeva 35, 2. kat; 10 000 Zagreb,tel: 01-7789-524; fax: 01-7788-953e-mail: [email protected]

www.legalizacijagradnje.com


Ambalaža i dizajn – uređenje interijera

Neodvojiva veza proizvoda I PRODAJNOG PROSTORA

S početkom brendiranja

pojavila se potreba za dizajnom

ambalaže koja će komunicirati sve one vrijednosti

osmišljene za kvalitetno

pozicioniranje i prodaju proizvoda, a sukladno tome i prostora unutar

kojeg će se izlagati

Kroz povijest prodaje i prodajnih mjesta ambalaža je uz kva-litetu bila gotovo

jedino sredstvo diferenci-jacije proizvoda u odnosu na konkurenciju. Trgovine su, uglavnom usko speci-jalizirane i orijentirane na lokalnu zajednicu, bile u pravilu okvir za izlaganje što većeg broja proizvoda koji bi mogli zainteresirati kupce. Dok se primjerice u Rimskom carstvu roba prodavala većinom u “rin-fuznom” obliku, pojedini proizvodi, pogotovo oni luksuzniji, imali su svoju pripadajuću ambalažu. Tako se danas posvuda, prilikom arheoloških

iskopavanja, često nalaze staklene bočice i spremnici u različitim oblicima i bo-jama. Kroz srednji vijek, a posebice nakon njega, ta-kva praksa je napredovala,

ali sam princip organizaci-je prodajnog mjesta nije se značajno izmijenio: Trgo-vina je uglavnom počivala na vlasniku, odnosno osobi iza pulta i dizajnu ambala-

že u koju bi smjestio poje-dini proizvod. Tek s počet-kom brendiranja pojavila se potreba za dizajnom ambalaže koja će komuni-cirati sve one vrijednosti osmišljene za kvalitetno pozicioniranje i prodaju proizvoda, a sukladno time i prostora unutar kojeg će se izlagati. Više nije bilo dovoljno imati dobrog prodavača kojem će kupci u izravnoj interakciji vjero-vati jer se odjednom poja-vila neka tuđa priča koja do kupaca dolazi kroz neke nove kanale komunikacije i od koje se očekuje da se dosljedno prenese na pro-dajnom mjestu.

KONCEPT DIZAJNA AMBALAŽEDanas je osmišljavanje ambalaže jedan od teme-lja razvoja gotovo svakog proizvoda i razvija se već u ranim fazama razvoja brenda, ali često odvojeno od koncepta prodajnog mjesta u kojem će se ta ista ambalaža nalaziti. Takav pristup nije nužno loš jer se nakon inicijalnog probnog perioda uoče neke dodatne činjenice koje onda mogu pomoći prilikom razvoja specifičnog prodajnog

doživljaja, ali u stvarnosti to znači dodatna ulaganja radi unaprjeđenja prodaje. Dok je većim tvrtkama to uobičajeni dio razvojnog

procesa, malima takav pri-stup može biti vrlo težak i najčešće završava na mini-malnim potrebnim inter-

vencijama unutar trgovine. Dobro postavljen koncept dizajna ambalaže može po-stati sastavni dio prodajnog koncepta unutar vlastite ili

mješovite trgovine, a time doni-jeti i znat-nu uštedu sredstava u razvoj-

noj fazi. Takvih primjera ima dosta, kako malih brendova koji su kroz di-zajn ambalaže izrasli u res-

pektabilne globalne igrače, tako i velikih svjetskih kor-poracija. Taj pristup se lak-še primjenjuje na određene tipove proizvoda koji se bez ambalaže niti ne mogu izložiti poput tekućina, prahova ili kozmetike, ali se može uspješno integrirati i u drugim industrijama.Možda je najbolji primjer korištenja ambalaže in-tegralno osmišljene za uređenje prodajnog mjesta švicarska tvrtka Freitag koja svoje reciklirane proizvode (torbe, novčanike i slično) izlaže unutar pripadajuće ambalaže koja je poslagana duž zidova trgovine. Na taj način ne samo da je dobiven ujednačen izgled svih trgovina i dosljedno se prati filozofija brenda, već je smanjen i trošak najma (primjerice nema potrebe za velikim spremištem), a

ambalaža - sredstvo proizvoda od konkurencije

Neodvojiva veza proizvoda I PRODAJNOG PROSTORA

diferencijacije

Dobar koncept dizajna ambalaže može postati dio prodajnog koncepta


Ambalaža i dizajn – uređenje interijeraza uređenje prostora po-trebni su minimalni zahva-ti, vrijeme i sredstva. Pro-storni koncept je osmišljen na način da je sam objekt sekundaran i najčešće se ostavlja u zatečenom stanju uz minimalne neophodne intervencije, a zaposlenici u vrlo kratkom roku sami montiraju police unutar kojih se postavlja ambalaža s proizvodima, one postaju ujedno i ladice za izlaganje. Njihova flagship trgovina u Zürichu je u konačnici hrpa korištenih brodskih kontej-nera naslaganih u etaže.

DIZAJN TRGOVINEČitava industrija koja već godinama vrlo uspješno i dosljedno koristi ambala-žu kao osnovno sredstvo prostorne komunikacije kvalitete i tržišne pozicije su premium proizvodi u Duty free aerodromskim zonama. Posebno osmi-šljavanje polica, gondola ili cijelih shop-in-shopova sastavni je dio razvoja nove ambalaže alkoholnih pića, cigareta, parfema i slično. Posebno dizajnirane boce već dobro poznatih pića ili kutije cigareta nerijetko su jedini promotivni alat koji imaju na raspolaganju, a koji bez vrlo jake prisutno-sti u prostoru može proći nezamijećen. Iz tog razlo-ga, dizajn promotivne poli-ce ili dijela trgovine postaje ključan i integralni alat

rebrendinga ili promocije potpuno novog proizvoda, a osmišljava se paralelno s razvojem same ambalaže.Ambalaža se u nešto za-htjevnijim primjerima vrlo uspješno koristi kao osnova za bolje pozicioniranje i

podizanje nivoa percepcije proizvoda te kao baza za osmišljavanje prodajnih prostora. Apple je primje-rice paralelno s razvojem

svojih proizvoda i prostornih kon-cepata razvijao i adekvatnu am-balažu u kojoj se transportiraju ili izlažu proizvodi.

Od najvećeg kompjutera do najmanjeg komada dodatne opreme, svi proizvodi dola-ze u ujednačeno kvalitetnoj i dizajniranoj ambalaži koja ne služi samo kao za-štita od oštećenja prilikom transporta već nadograđuje

percepciju kvalitete kako na prodajnom mjestu gdje je izložena, tako i dugo nakon kupovine. Nespre-sso prodajni koncept je također shvatio vrijednost kvalitetne ambalaže te je nešto što je nužda (paketić za mljevenu kavu) pretvo-rio u dodanu vrijednost. Ambalaža u kojoj se nalazi kava osmišljena je poput nečeg iznimno vrijednog, nečeg što ne treba stajati skriveno u kutiji, već se s ponosom izlaže. Cijeli prodajni koncept razvijen je oko tih malenih objekata koji su izloženi na način da zapravo grade prostor svo-

jom formom, materijalom i odgovarajućom bojom.

FOKUS NA PROIZVODU velikom broju trgovina prezentirani su prvenstve-no proizvodi, a ambalaža je nešto što stoji u spremištu i izvlači se tek prilikom ku-povine. Međutim, postoji čitav niz trgovina koje su odlučile u velikoj mjeri, ako ne i u potpunosti, od-reći se ambalaže i na neki način vratiti se na stari oblik prodaje s početka ovog teksta. To su u pr-vom redu sve brže rastući broj bio trgovina koje sa smanjenom količinom ko-rištene ambalaže dokazuju svoju brigu o okolišu. Osim što je takav pristup pohva-lan s obzirom na količine nepotrebne ambalaže koja svakodnevno završava na otpadima, promiče se i prodaja direktno od malih proizvođača koji si možda ne mogu priuštiti dizajn i proizvodnju kvalitetne am-balaže. Možda najdosljed-niji primjer izbacivanja ambalaže iz trgovina jest japanska tvrtka Muji koja je svjesno izbacila svaki brending i ambalažiranje svojih proizvoda kao dio strategije kojom žele pro-micati dizajn pristupačan svima, lišen svih dodatnih distrakcija. Jedini oblik komunikacije koju njihovi proizvodi nose je uvijek ista smeđa naljepnica s crvenim logom, osnovnim podacima o proizvodu i cijenom. Isti koncept su dosljedno primijenili i na dizajn prodajnih prostora koji su lišeni svih suviš-nih dodataka, korištena je vrlo neutralna paleta boja i intenzitet svjetla, a na bazičnim, uniformiranim policama nalaze se samo proizvodi, takvi kakvi jesu.

Damjan GeberKreativni direktor, Agencija Brigada

Trgovine eko proizvodima u velikoj su se mjeri odlučile odreći ambalaže

BOJA KAVE KOJOM ME BUDIŠUJUTRO.

www.jub.hr

KOJE BOJE SU VAŠI OSJEĆAJI? Uživajte u bojanju sa preko 10.000 nijansi stvorenim prema vašim osjećajima.Put do profesionalnih rezultata je jednostavan.

JubHrvatska

JUPOL GOLD.BOJE, JEDINSTVENE POPUT OSJEĆAJA.

Kava-PrintAd-JubGold-208x297_mm.indd 1 14.4.2014. 7:54:32


Vizualni identitet

U očima kupca

I dok suvremeni stil života odiše kompleksnošću u svim svojim porama stvarajući sve veće i sve

brojnije potrebe, tako se i tvrtke u različitim bran-šama pokušavaju tomu prilagoditi tražeći odgovor na pitanje svih pitanja po-trošačkog društva: Kako odgovoriti na zahtjeve kup-ca? Oni koji se nalaze na prvoj crti tržišta komunici-rajući izravno s kupcima u svakodnevnom poslovanju imaju i najveći izazov pa su zbog toga prinuđeni kon-stantno inovirati, pomicati granice, stvarati uvijek nove ponude te iznalaziti nove načine kako zadržati posto-jeće i privući nove potroša-če. U tom smislu najbolji su primjer drogerije koje kao katedrale modernog život-nog stila diktiraju trendove

i cjelokupnim tržišnim nastupom postavljaju cilj koji se ogleda u stjecanju i zadržavanju povjerenja svojih kupaca. Osim drugih

tehnika koje se u ostvarivanju tih ciljeva koriste i koje su svakako najvidljivije, jedan segment u kojem su dro-gerije daleko odmakle i koji se često zna previ-djeti jest upravo razvijena vizu-alna komunika-cija. Gotovo sve druge prodajne tehnike, cjenovne akcije, progra-mi lojalnosti i druge aktivnosti svoju bazu imaju u atraktivnom i pozivajućem izgledu interijera i eksterijera pro-davaonice. Životne boje, mnogo svjetla, veliki broj

atraktivno dizajniranih proizvoda na policama, educirano osoblje i općenita

percepcija o kvaliteti asor-timana i usluge stvaraju prvi poziv kupcu da uđe u drogeriju i kupi određeni proizvod. Pritom sve nave-

dene značajke u mnogo će primjera učiniti razliku u kupčevoj odluci o mjestu kupnje jer će on radije ući tamo gdje se osjeća ugodni-je čak i ako taj isti proizvod može nabaviti i u svojoj lo-kalnoj trgovini mješovitom robom. Drogerije su, može se reći, na stanovit način pioniri vizualne komuni-kacije kojoj se poklanja velika pažnja te se s jedna-ko toliko pozornosti prilazi

i osmišljavanju slogana i drugih vidova marketinške komunikacije. Prvo smo vidjeli, onda smo shvatili. To je koncepcija po kojoj se stvaraju svi sudovi u životu, a vizualni dio je izuzetno važan jer predstavlja po-lazište svakog inicijalnog stava, no donosi i izazov jer se jednom visoko po-stavljeni standardi moraju beskompromisno i trajno održavati.

Drogerije su na stanovit način pioniri vizualne komunikacije

Krajnji cilj svakog trgovca jest da njegov proizvod završi u

potrošačevoj košarici, no prava se bitka vodi oko toga kako taj proizvod učiniti privlačnim u

percepciji i očima kupca


vizualna komunikacija potrošačeprivlači

BIPANaziv drogerije Bipa dolazi iz srži njene

poslovne filozofije koja je sadržana u originalnom nazivu tvrtke - “Billig parfü-merie”, što u prijevodu znači povoljna par-fumerija. Već samim nazivom kupcima se željela prenijeti poruka kako u Bipi mogu pronaći sve proizvode, a prvenstveno one iz asortimana ljepote i njege po povolj-nim cijenama svaki dan. Logotip Bipe preuzet je iz knjige grafičkih standarda Bipe Austrija, tako da je on ostao nepro-mijenjen. Kada su početkom 2011. godine počeli surađivati s kreativnom agencijom “I to nije sve!”, s kojom je postavljena

strategija predstavljanja Bipe ciljanim kupcima, logotipu je dodana riječ “tvoja” koja simbolizira i asocira na kraj pisma stvarajući svojevrsno osobno obraćanje. Upravo to komunikaciju s kupcima čini još osobnijom, ističu iz tvrtke. Od početka ove godine Bipa koristi novi slogan “Uljep-šaj si dan”, čime žele zaokružiti cijelu priču o svojoj novoj brend strategiji, obećanju

koje žele dati svojim kupcima, o njihovim manirima i svjetonazoru. “Da, zaista želimo uljepšati našim kupcima dan i želimo i da oni shva-te kako je Bipa doista mjesto gdje si mogu dan učiniti ljepšim”, kažu iz ove drogerije.

DMdm je u Njemačku donio novi koncept

posluživanja kupaca još prije 40 godina. Do tada je prodavač kupcima donosio ono što su željeli kupiti, no dm je svojim kupcima želio omogućiti više te je uveo koncept samoposluživanja. Upravo otud potječe i naziv “markt” koji, uz tržnicu, označava i prodavaonice određene veličine s mogućnošću sa-moposluživanja. Današnji logotip dm-a predstavljen je 2000. godine, a osmišljen je te-meljem raznih kreativnih prijedloga kupaca i struč-nog vodstva povjesničara umjetnosti. Iz dm-a kažu kako njihov logotip svojim bojama i izgle-

dom prikazuje kretanje marke dm koja simbolično surfa na valu. Logo također prati i arhitektonsko rješenje unutraš-njosti prodavaonica i njihova vanjskog izgleda. Boje logotipa, pak, temelje se na Goetheovom učenju boja. Nastavno na to, iz dm-a pojašnjavaju kako interakcija svjetla i tame, suživot suprotnosti koji re-zultira cijelim spektrom živopisnih boja najbolje ilustriraju njihovo uvjerenje da različitost obogaćuje živote i poslova-nje te kako se samo prihvaćanjem svih

posebnosti može postići sklad. Slogan dm-a: “Tu sam čovjek, tu kupujem” oslanja se na citat J. W. Goethea iz njegova djela Faust (“Tu sam čovjek, tu čovjek smijem biti”), čime su željeli pokazati

da u dm-u svakom čovjeku pristupa-ju individualno, uvažavajući njegove posebnosti i želje te da je upravo on u središtu poslovanja, bilo da se radi o kupcu, djelatniku, dobavljaču, partneru ili zajednici.

KOZMOTvrtka Kozmo osnovana je 2005., a iste

godine otvorena je i prva drogerija te je dizajniran i karakteristični logotip koji se nije mijenjao od tada. Logotip Kozma sastoji se od dvije žarke boje “reflex blue” i “rhodamine red” koje, kako kažu u tvrtki, na dobar način označavaju drogeriju i trendi mjesto za kupovinu. Navedene se boje koriste i kod samog označavanja unutar prodavaonica. Početni slogan tvrtke “Ljepota koju živite” je 2010. godine promijenjen u “Gdje je sve po mom” te je aktualan i danas. Sloganom su htjeli okarakterizirati Kozmo kao

mjesto u kojem kupci mogu pronaći sve za svakodnevnu njegu, za brigu o obitelji i za kućanstvo. Iz tvrtke navode kako naglasak stavljaju na uslugu, cijenu i ponudu te kako pritom žele postići da kupci prepoznaju njihovu drogeriju kao ugodnu i dostupnu za kupnju. U skladu s tim ističu i svoju misiju: “Olakšati ljudima život na svakom koraku prepoznavanjem njihovih želja i potreba te pružanjem najbolje usluge i vrijednosti za novac.”


Dezodoransi

Svatko od nas ima svoj prirodni miris tijela, miris koji se temelji na našoj genetici, oko-

lini i prehrani, miris koji bi nas u drevna vremena zaštitio od opakih grabežlji-vaca u prirodi, sprječavajući ih da nas pojedu. Ipak, čini se da je jedino u ta drevna vremena prirodni miris bio poželjan. Od pojave modernog društva, čovjek kroz cijelu svoju povijest pokušava sakriti tjelesni miris. Prvo pokušaji takvog prikrivanja uključivali su obilno korištenje parfema, koji je i danas vrlo poželjan

prikrivač mirisa. Prekretni-ca se međutim događa 50-ih godina prošlog stoljeća kada loš tjelesni miris po-

staje socijalni tabu u većini zapadnih društva. U tom trenutku javljaju se marke-tinške agencije s reklamnim kampanjama za prodaju dezodoransa koji prikrivaju prirodni miris tijela. Rekla-me su toliko snažno utjecale na ljude da su naprosto pro-mijenile kolektivni način razmišljanja. Tako su danas jedni od najprodavanijih kozmetičkih proizvoda po-stali upravo dezodoransi.

VISOKA RAZINA KORIŠTENJAU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokaza-

telji uspjeha za kategoriju dezodoransa i brendova unutar nje, a podaci se analiziraju

u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji

Dezodoranse s blagim mirisom te dezodoranse u spreju preferira 50% korisnika

Miris UVIJEK i SVUGDJE

Podatak da čak devet od deset odraslih potrošača koristi dezodoranse jasno

govori o važnosti ove potrošačke kategorije

važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike stanja brenda i ranog uoča-vanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi priku-

pljeni su u 2013. godini. Čak 90% populacije

Hrvatske u dobi do 15 do 64 godine koristi dezodoranse. Ovaj podatak jasno poka-zuje važnost dezodo-ransa kao potrošačke kategorije. On nam

je svima potreban ili bar svi vjerujemo da nam je potreban. Zamjetan je blagi porast korisnika kategorije, i to 3% u odnosu na 2012. godinu. Heavy korisnike dezodoransa, tj. one koji ih koriste jednom ili više puta dnevno (njih 56%), nala-zimo nešto češće u mlađoj populaciji. Također, ovi ko-risnici su u odnosu na popu-laciju Hrvatske češće visoko

obrazovani. Ako pogledamo

s druge strane, u

okviru

10% populacije koja ne koristi dezodoranse češće nalazimo starije, niže obra-zovane te muškarce. Što se tiče učestalosti korištenja kategorije u susjednoj Srbiji, postotak korisnika katego-rije ne razlikuje se značajno od onoga kod nas i iznosi 88%. Trećina heavy korisni-ka dezodoransa ne vjeruje da su antiperspiranti štetni za zdravlje. Podjednako su skloni eksperimentiranju s

novim dezodoransima s jed-ne strane i vjernosti svojoj marki dezodoransa s druge strane. Više od 50% ih pre-ferira dezodoranse s blagim mirisom te dezodoranse u spreju, a ne u sticku. Ukupno 40% ovih korisnika izbjega-va dezodoranse koji sadrže aluminij. Heavy korisnicima dezodoransa marka proi-zvoda koju kupuju je jako bitna, značajno više nego ostalim korisnicima dezodo-ransa. Osvrnimo se sada na razinu korištenja (“usage”) brendova što je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za pro-cjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati.

TRŽIŠNA SNAGA BRENDOVAU kategoriji dezodoransa vodeći brend je Nivea. Ovu Beiersdorfovu marku koristi 38% potrošača u dobi od 15 do 64 godine, što se pro-matrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodat-no penje na 41% potrošača koji koriste Niveu. Odmah iza vodećeg brenda nalazi se Dove koji koristi oko 31% populacije. Među top 5 brendova po učestalosti korištenja se također nala-

ze Fa, Old Spice i Rexona s otprilike podjednakim postotkom korisnika. U odnosu na 2012. godinu pozicija vodeća tri brenda nije se mijenjala, dok je u 2011. Rexona bila na dru-gom mjestu. U Srbiji su ova tri brenda također vodeća u kategoriji dezodoransa. Kombinacijom svih najvaž-nijih marketinških poka-zatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja bren-

da, korištenja, uzimanja u obzir prili-kom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena

mjera koja omogućuje uspo-redbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore tako uspoređuje brendove unutar kategorije dezodo-ransa i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cje-lokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u

situacijama kada brendovi na određenom marke-tinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja na trži-štu. Prema BRANDscore-u Nivea i Dove su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji dezodoransa, a slijede ih Axe, Rexona i Fa. Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos po-trošača prema brendu, te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, brendovi ipak imaju nešto drugačiju poziciju nego kada proma-tramo samo razinu kori-štenja određenog brenda. Kategorija dezodoransa bila je i uvijek će biti jedna od najvažnijih kategorija koz-metičkih proizvoda. Iako već visoka razina korištenja kategorije ima samo maleni potencijal za širenje na 10% ne korisnika, brendovima ostaje velika masa potroša-ča da ih privuku baš sebi, uvijek novim i inovativnim linijama proizvoda, koji se, kako smo i sami svjesni, skoro pa svakodnevno po-javljuju na tržištu.


populacije koristi dezodoranse

Dezodoransi su jedni od najprodavanijih kozmetičkih proizvoda

Jelena JakšićIpsos Puls

90%

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Nivea

54,8%

58,9%

70,6%

55,4%

74,9%

90%

68%

38%

26%

15%

8,5%

Dove

59,8%

55,9%

69,8%

49,4%

65,9%

87%

57%

28%

20%

12%

6,5%

Fa

52,6%

41,1%

65,1%

42,9%

66,3%

89%

59%

25%

16%

8,6%

3,5%

58,9%

59,8%

70,6%

55,4%

74,9%

90%

68%

38%

27%

16%

9,3%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda dezodoransa, 2013.

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Nivea 56

Dove 49

Axe 46

Rexona 45

Fa 45



Dezodoransi – trendovi i brendovi

Trend opreznog RASTAU ovoj godini očekivana vrijednost prodaje trebala bi blago porasti za 0,7 posto, a

trend opreznog rasta očekuje se i u narednim godinama

Dezodorantske kre-me, parfemi i mara-mice ostaju margi-nalni formati dezo-

doransa u Hrvatskoj te je svaka od ove tri varijante 2012. godinu zaključila s ukupnom prodajnom vrijednosti manjom od 1 posto. Nasuprot tome, izrazita dominacija dezo-doransa u spreju očituje se u njihovom udjelu u ukupnoj prodaji kategorije od čak 78 posto te otkriva navike hrvatskih potroša-ča koji su izuzetno vjerni provjerenim formatima. Roll-on varijante su drugi najveći format s vrijedno-sti od 17 posto u ukupnoj prodaji, a stickovi treći s četiri posto.

MUŠKI I ŽENSKIDezodoransi spadaju u ka-tegoriju osnovnih proizvo-da za osobnu higijenu koje koriste sve generacije po-trošača, izuzev beba i male djece. Sprejevi, stickovi i

roll-onovi su najistaknutiji i široko dostupni formati dezodoransa u Hrvatskoj. Dezodoranse podjednako kupuju i muškarci i žene, no među njima je uoč-ljiva razlika kada je riječ

o preferiranom formatu proizvoda. Tako muškarci uglavnom biraju dezodo-ranse u spreju, dok su žene sklone sprejevima i ro-ll-onovima. Dezodoransi u sticku su općenito manje popularni. Muškarci su više odani određenom brendu, dok su žene otvo-renije za isprobavanje no-vih brendova, ali su i za-htjevnije prilikom odabira mirisa i dodatnih značajki proizvoda. Sprej, koji bi se mogao smatrati klasičnim formatom, općenito je naj-popularniji među muškom populacijom. Žene pak mijenjaju formate između spreja, roll-ona i sticka, a nerijetko kombiniraju i dva formata istovreme-no, imajući jedan u svom domu, dok drugi nose u torbicama. Što se tiče mi-risa, čini se kako proizvo-đači pokušavaju oživjeti mirisne dezodoranse i antiperspirante poput Adi-dasa i Rexone. Prirodne i

blage miri-se preferi-raju žene, dok su muškarci naklonje-niji težim

i osebujnim mirisima za sport (Axe) ili neutralnih mirisa (Nivea). Još jedna značajka koja se pokazala važnom kod ženskih po-trošača je i zaštita od bije-lih mrlja, koja je u prošlo-

sti bila glavni nedostatak brojnih antiperspiranata.

BUDUĆI TRENDOVITrendove u kategoriji dezodoransa u Hrvatskoj uglavnom diktiraju ogla-šavanje i razne marketinš-ke aktivnosti. Reklamne kampanje su više usmjere-ne na ženski dio populaci-je, ali dezodoransi za muš-karce pokazali su se jedna-

ko pogodnim za različite alate unapređenja prodaje te je za očekivati da će tako biti i ubuduće. U narednom razdoblju tako-đer se očekuje kako će se, kao odgovor na zahtjeve potrošača, sve više isticati prirodni sastojci u dezo-doransima uz dugotrajnu zaštitu i varijante koje ne ostavljaju bijele tragove na odjeći. Uz to, u kate-

Muškarci uglavnom biraju dezodoranse u spreju, dok žene preferiraju sprej i roll-on


goriji dezodoransa i dalje će prevladavati potražnja za antiperspirantima. Eu-romonitor International smatra kako će doći do usporavanja prodaje de-zodoransa u razdoblju od 2012. do 2017. godine pri čemu se dobri rezultati iz 2011. i 2012. godine neće ponoviti. Vrijednosni rast prodaje neće premašiti 1 posto računajući kumula-tivnu godišnju stopu rasta (CAGR), dok će količinski rezultat pritom također ostati pozitivan. Tržište dezodoransa u Hrvatskoj već pokazuje očite znako-ve zasićenja, a kod osob-

nih preferencija ženskih i muških potrošača može se očekivati i otpor prema većoj potrošnji dezodo-ransa, što će se također odraziti i kroz prelazak na kupnju cjenovno po-voljnijih brendova. Među formatima dezodoransa, najveći rast se očekuje kod deo parfema i to po stopi godišnjeg rasta od 7 posto u razdoblju 2012.-2017., no većina tog očekivanog rasta dolazi zbog vrlo male baze koju ovaj format ima. Takav trend će dovesti deo parfeme na jedan posto udjela u ukupnoj prodaji kategorije dezodoransa u 2017. godini. Vrijednost prodaje kategorije dezo-doransa u Hrvatskoj lani je dosegnula iznos od 21,6 milijuna eura. U ovoj go-

dini očekivana vrijednost prodaje trebala bi blago porasti na 21,8 milijun eura (+0,7%), a trend opreznog rasta očekuje se i u narednim godinama. Na tržištima zemalja u regiji trendovi su donekle slični. Jedino se u Bosni i Hercegovini u promatra-nom razdoblju očekuje nešto veći godišnji rast koji se kreće u rasponu od dva do tri posto, dok nasuprot tome tržište u Sloveniji istodobno očekuje pad prodaje koji se u ovoj go-dini procjenjuje na 3,7 po-sto. Srbija bi u iduće dvije godine trebala imati nega-

tivan rezultat kategorije, a u periodu 2016.-2018. ipak će na-stupiti lagani oporavak i na

ovom tržištu. Makedonija je po volumenu prodaje daleko najmanje razvijeno tržište pa očekivani blagi rast do 2 posto u idućih nekoliko godina svakako ne treba čuditi. Vodeći brend na svih pet tržišta je Nivea. Od ostalih robnih marki najznačajnije su Rexona, Fa, Garnier, Dove, adidas, Avon i Str8.

lanjska prodaja dezodoransa u Hrvatskoj

Trend opreznog RASTA

Tržište dezodoransa u Hrvatskoj već pokazuje očite znakove zasićenja

Euromonitor International

21,6 milijuna euraVodeći brendovi dezodoransa u BiH, 2013.

Brend Kompanija

1. Nivea Beiersdorf AG

2. Rexona Unilever Group

3. Dove Unilever Group

4. Adidas Coty Inc

5. Fa Henkel AG & Co KGaA

Vodeći brendovi dezodoransa u Hrvatskoj, 2013.

Brend Kompanija


2. Garnier L’Oréal Groupe




Vodeći brendovi dezodoransa u Makedoniji, 2013.

Brend Kompanija




4. Avon Avon Products Inc

5. Adidas Coty Inc

Vodeći brendovi dezodoransa u Srbiji, 2013.

Brend Kompanija





5. STR8 Sarantis SA, Group

Vodeći brendovi dezodoransa u Sloveniji, 2013.

Brend Kompanija






Vrijednost prodaje dezodoransa u milijunima eura, 2013. - 2018.

DržavaVrijednost po godinama:

2013. 2014.* 2015.* 2016.* 2017.* 2018.*

BiH 17,1 17,5 18 18,5 19 19,5

Hrvatska 21,6 21,8 21,9 22,2 22,3 22,5

Makedonija 3,5 3,6 3,6 3,7 3,8 3,8

Srbija 25,9 25,4 25,3 25,5 25,8 26,3

Slovenija 10,6 10,2 10 9,8 9,8 9,8Izvor: Euromonitor International, * procijenjena vrijednost


Logistika

Davno su prošla vremena kada je Henry Ford mogao reći: “Mo-žete dobiti auto bilo koje boje dok god je to crna”. Svi znamo

koliko je u današnje vrijeme kupac razmažen i koliko različitih želja s jed-ne strane te varijacija pojedinih proi-zvoda s druge strane ima na tržištu.

DUGI REPU knjizi Dugi rep američkog poduzet-nika Chrisa Andersona - prema neki-ma, jednoj od najvažnijih poslovnih knjiga u posljednje vrijeme - pokazuje se kako budućnost industrije nisu hi-tovi ili bestseleri, nego niše. Rep Gau-sove krivulje koji prikazuje različitost od prosječne potražnje sve je duži (to znači da ima sve više proizvoda koji su specifični i sve više specifičnih želja potrošača). Nekada se moglo prodavati samo ono što se nalazilo na policama. U velikim trgovačkim lancima su još uvijek brand manageri ti koji određuju koji proizvodi će se staviti na police, a koji ne. U stvari potražnja se umjetno stvara kroz po-nudu. Internet konačno omogućuje

da svaka niša ma kako bila mala i specijalizirana može naći svoga kup-ca. Ovaj koncept je zgodan i demo-kratičan, ali je do sada bio primjenjiv samo u domeni glazbene i izdavačke industrije zbog preskupe proizvodnje svega što nije čisti intelektualni pro-izvod. Međutim, možda je došlo do nove industrijske revolucije?

ŠTO JE 3D ISPIS?Sve više se govori o novoj tehnolo-giji proizvodnje u tehnici 3D ispisa (pomoću 3D printera). 3D ispis je izvorno razvijen kao automatizira-ni postupak izrade prototipa. Iako postoji nekoliko tehnologija, najviše se radi na temelju nanošenja slojeva materijala (plastike, keramike ili čak metalnog praha) pomoću računalne simulacije. Korištenje tehnologije 3D ispisa za prototipe ima i te kako

smisla jer tradicionalne “reduktivne” tehnike proizvodnje (tehnologija koja se zasniva na uklanjanju materija-la), mogu potrajati dulje i puno su skuplje. Mehanički dijelovi, cipele, modni proizvodi i pribor te ostala roba široke potrošnje – to sve može biti “tiskano” za pregled od strane dizajnera ili inženjera, a revizija uzor-ka je jednostavna. Dok je masovna proizvodnja bila i još uvijek jest odr-živa zbog svoje ekonomije razmjera, ona je neekonomična za pojedinačnu pro-izvodnju i za izradu prototipova. 3D ispis omogućuje jednostavnu i jeftinu proizvodnju manjih serija proizvoda i prototipova, gdje je svaki predmet original (ili savršena kopija) i izrada alata za jedan ko-mad je jeftina kao izrada alata za mnoge proizvo-de. Konačni 3D tiskani proizvod ima također i druge prednosti. Proi-zvodi mogu biti lakši, ali jednako solidni i jaki. Tu je ekološka komponenta te manji utrošak materijala jer nema rasipanja i otpada, u usporedbi s tradicionalnom reduktivnom proi-zvodnjom koja je vrlo neučinkovita u upotrebi materijala. I, da se vratimo našem dugom repu. Potrošači će, u teoriji, primjenom ove nove tehno-logije imati mnogo veći utjecaj na

REVOLUCIJA u tri dimenzije

Antonio Zrilić Logiko

3D ispis omogućuje jednostavnu i jeftinu proizvodnju manjih serija proizvoda i prototipova, gdje je svaki predmet original (ili savršena kopija) i izrada alata za jedan komad je jeftina kao izrada alata za mnoge proizvode

3D ispis je izvorno razvijen kao automatizirani postupak izrade prototipa


konačni oblik proizvoda koje kupu-ju, a koji će biti proizvedeni prema njihovim preciznim (i razmaženim) specifikacijama.

POSLJEDICE 3D PRINTERAPosljedice na proizvodnju koje 3D printeri donose su dosta jasne, ali ono što je zanimljivo je da se utjecaj ove nove tehnologije ne zaustavlja na proizvodnji. Utjecaj se širi i na ostale funkcije poslovanja, u prvom redu na logistiku.“Near sourcing” - Po svemu sudeći dio roba koje su se prethod-no proizvodile u Kini i na drugim dalekoistočnim tržištima mogao bi biti nabavljen od bližih izvora (u Sje-vernoj Americi i Europi). Time bi se smanjili volumeni vodenih i zračnih isporuka iz tog kraja svijeta.Masovna prilagodba proizvoda – Sljedeća velika promjena ide u smjeru povećanja tržišta niša te sve veće prilagodbe pojedinih proizvoda posebnim zahtjevima kupaca. To bi značilo da će razina zaliha padati, zbog sve veće nabave na osnovu na-rudžbi (“make-to-order”). To će za posljedicu imati smanjenje potreba za skladištenjem.Odnosi u lancu opskrbe – Nizvodni dio logističkog lanca također će biti pogođen. “Build-to-order” (izrada

po narudžbi) je proizvodna strategija koja će bitno utjecati na odnos pro-izvođač – veletrgovac – trgovac na malo. U budućnosti bi iskustvo shop-pinga također moglo biti znatno dru-gačije. U nekim sektorima, trgovci će prestati postojati ili će postati “izlozi” za proizvođače, bez vlastitih zaliha. Narudžbe će biti ispunjene izravno od proizvođača i dostavljene do kraj-

njeg potrošača.Novi logistički sektor – Glavni novi sektor logističke industrije bavit će se skladištenjem i isporukama siro-vina koje “hrane” 3D pisače. Kako će 3D pisači postati sve pristupačniji za javnost, na tržištu će se povećati kućna potražnja pa tako i dostava tih materijala.Rezervni materijali – Usluge servi-siranja rezervnih dijelova i logistički sektor povezan s njima bit će jedan od prvih koji će biti pogođeni. Zami-slite samo kolika se sredstva i resursi troše na rezervne dijelove i do 40-

50 godina starih strojeva (npr. traktora) koji su još uvijek u upotrebi. Trenutno se

troše milijarde na zalihe dijelova po-trebnih za održavanje raznih strojeva od automobila do rendgena. U nekim slučajevima su ugrađene ogromne količine troškova i neefikasnosti u opskrbnim lancima u obliku zaliha rezervnih dijelova kako bi se omogu-ćila isporuka dijelova u što kraćem vremenskom roku i nesmetan rad strojeva. Nije potrebno puno mašte da razumijemo prednosti za inženjera zaduženog za nabavu dijelova koji će biti u mogućnosti preuzeti dizajn rezervnog dijela iz online biblioteke, “ispisati” ga na 3D pisaču, a zatim ga ugraditi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To će smanjiti potrebu za globalnim i nacionalnim distributiv-nim skladištima rezervnih dijelova, kao i njihove zalihe.

LOGISTIČKA TVRTKA BUDUĆNOSTIPromjena dinamike opskrbnog lan-ca će neumitno dovesti do razvoja novog tipa logističkih tvrtki nalik “4PL” ili tvrtki za upravljanje uslu-gama. Njihove usluge će se sastojati od mješavine razvoja softvera, usluge dostave, upravljanja odnosima s partnerom, upravljanja ugovorima te intelektualne usluge. Nova logistička tvrtka će dizajnirati rješenja koja obuhvaćaju planiranje potražnje, proizvodnju, isporuku, praćenje tr-žišta, upravljanje servisom rezervnih dijelova, povratnu logistiku te reci-kliranje. U biti, oni će postati pru-žatelji usluga upravljanja životnim vijekom proizvoda. Ovo je strašna prilika za velike igrače koji imaju

resurse za uspostavljanje ove nove organizacije. Industrija povezana sa servisiranjem re-zervnih dijelova će se ili tran-sformirati ili biti desetkovana 3D proizvodnjom – ili možda oboje! Uz male 3D pisače na raspolaganju, operativci na udaljenim mjestima – ili čak u kombiju – trebat će samo e-knjižnicu s dizajnom dostu-pnom na lokalnom računalu. Oni će tada odabrati dizajn rezervnog dijela koji im treba i odmah ga ispisati. Dotrajali dio bi jednostavno mogao biti skeniran u 3D, dotjeran u

memoriji računala i novi bi dio bio tiskan. Implikacije za upravljanje zalihama su jasne.

3D tiskani proizvod je ekološki jer je manji utrošak materijala te nema rasipanja i otpada

3D print donosi u poslovanjurevoluciju


Posjetili smo - Jägermeister

Krajem ožujka, ne-kolicina novinara iz Hrvatske uključujući i našu redakciju imala

je priliku posjetiti pogon za proizvodnju najpoznatijeg njemačkog pića Jägermeiste-ra. Ovaj globalno poznati brend dostupan u 90 zema-lja diljem svijeta prošle je godine prodan u 92,2 mili-juna boca od čega milijun u Hrvatskoj što ga čini najpro-davanijim uvoznim pićem na našem tržištu. Tako se Jägermeister nalazi na sed-mom mjestu rang liste naj-boljih 100 vrhunskih alko-holnih pića i potvrđuje svoj položaj kao najprodavaniji liker na svijetu. To je ujedno i jedino njemačko alkoholno piće među najboljih 70 na rang listi ovog sektora.

TAJNA RECEPTURARecept Jägermeistera nije se promijenio otkako je izumljen prije više od 75 godina. Čak 56 različitih vrsta bilja, cvjetova, korijena i voća koristi se za njegovu proizvodnju, uključujući zvjezdasti anis, cimet, kori-jen đumbira i mješavinu taj-nog bilja. Kako bi imala bilje vrhunske kvalitete, tvrtka ne kupuje mješavine različitih

dijelova bilja ili njihovih ek-strakata, već sirovi materijal u izvornom neprerađenom obliku. Kada biljke stignu u Jägermeister, prvenstveno se ispituje njihov okus i miris. Kao dodatak tim osjetilnim testovima, sve se sirovine

analiziraju na trajnoj osnovi za nevidljive štetne sastojke u vlastitom laboratoriju tvornice. Za Jägermeister to znači otkrivanje svih neči-stoća i onečišćujućih tvari u biljkama kao i takozvana endogena obilježja kvalitete, poput postotka esencijalnih ulja. Što je veći postotak,

veća je vrijed-nost sirovine. Dobro ču-vani recept Jägermeistera nadalje oživ-

ljavaju majstori destilatori. Prvo precizno važu pojedi-ne sastojke i pretvaraju ih u različite suhe mješavine. U takozvanom procesu mace-racije bilje se stavlja u mje-šavinu alkohola i vode na nekoliko tjedana kako bi se

izdvojili sastojci okusa po-put esencijalnih ulja. Maj-stori destilatori potom mi-ješaju različite macerate s osnovnim materijalom koji je inače uskladišten u 445 krupnih hrastovih bačvi u podrumu tvornice u Wol-fenbüttelu. U tim bačvama osnovni materijal Jägerme-istera može «disati» i sazre-ti u potpunom miru u roku od oko godine dana. Za to vrijeme, majstori destilatori provjeravaju napredak like-ra u nekoliko navrata dok se ne postigne autentični okus Jägermeistera. Prije nego međunarodno pozna-te zelene boce mogu biti napunjene baza prvo mora biti obogaćena čistom vo-dom, alkoholom, karameli-ziranim šećerom i tekućim

šećerom, a vrijedi istaknuti da finalni proizvod prolazi kroz ukupno 383 kontrole kvalitete pa tako nije ni čudo da je rezultat napitak koji se već godinama nalazi na ljestvici deset najboljih međunarodnih vrhunskih alkoholnih pića.

JÄGERETTES KAO PREKRETNICANakon lansiranja u Njemač-koj 1935. godine, Jägerme-ister je stabilno rastao kako bi postao jedno od najpro-davanijih alkoholnih pića u državi. Kako je dolazio iz tvrtke koja je imala više od 20 brendova u svom portfelju 1960-ih, Jägermeister je do-nio izazovnu odluku: fokusi-rati se na jedan obećavajući brend koji prati raznolikost kroz internacionalizaciju.

SPOJ TRADICIJE i inovacijeNijedan drugi biljni liker nije međunarodno poznat i voljen kao

njemački broj 1. Ovaj se uspjeh temelji na jedinstvenoj mješavini inovativnih marketinških koncepata i pomno pažljive proizvodnje

Finalni proizvod prolazi kroz ukupno 383 kontrole kvalitete


Tijekom spomenutog de-setljeća Mast-Jägermeister SE počeo je razvijati izvoz na tržišta poput Nizozem-ske, Austrije, Švicarske, zemalja Beneluxa, Danske i SAD-a, a jedna od najvaž-nijih prekretnica za brend dogodila se kreiranjem programa «Jägerettes» koji je prvo predstavljanje imao u SAD-u 1986. godine kada su atraktivne hostese posla-ne u barove dijeliti uzorke Jägermeistera. Danas su Jägerettes poznate na svim Jägermeister tržištima kao kreatori atmosfere na za-bavama, no u to vrijeme za uspjeh Jägera na američkom tržištu one su bile ključne.Najveća tržišta Jägerme-istera tako su danas SAD, Njemačka, Velika Britanija i Italija, dok strateška izgrad-nja brenda i kontinuirani rast prodaje sada čine Južna Amerika, Azija i Australija. Više od 80 posto ukupne prodaje Jägermeistera reali-zira se u inozemstvu.

ISKUSTVO BRENDA Uspjeh Jägermeistera teme-lji se na razvoju inovativnih marketinških koncepata u uskoj suradnji s distribu-cijskim partnerima. Umje-sto biranja jedinstvenog pristupa, Jägermeister se gradi na specijaliziranom znanju svojih distribucijskih

partnera o lokalnim tradi-cijama i dinamičnom mar-ketingu koji je specifičan za svaku zemlju. Primjerice, u Španjolskoj Jägermeister ima rock imidž, dok je u Italiji i Mađarskoj šik i trendi. U razvoju marketinških koncepata, Jägermeister je uvijek provodio svoje osobite načine i tako često nalazio nove alate za rekla-miranje alkoholnih pića. Primarni marketinški alat tako je već spomenuti Jäge-

rettes program. Poznati Jä-germeister aparat za točenje (Tap Machines) predstavljen 1993. godine drugi je mar-ketinški koncept koji je pri-sutan u cijelom svijetu. Na-kon njegovog predstavljanja barovi i klubovi doživjeli su određenu vrstu revolucije. Jägermeister odjednom više

nije bio skri-ven u hlad-njaku, već je zahvaljujući Jägermeister

aparatu za točenje stajao u vidokrugu svih potrošača na šanku i ledeno-hladno piće je bilo uvijek pri ruci. Od tada je uvedeno više od 130.000 takvih strojeva u gotovo 50 zemalja. Jägermeister je također snažno povezan s glazbe-nom scenom; u ranim deve-desetima bendovi iz SAD-a kontaktirali su Jägermeister na vlastitu inicijativu i pitali da promoviraju brend za vrijeme svojih nastupa. Po-čelo je na malim prostorima

s fokusom na rock’n’roll i metal bendove, ali je od tada naraslo u glazbeni program koji pokriva cijeli SAD, pružajući potporu preko 230 bendova. Od 2002. godine Jägermeister organizira vlastitu glazbenu turneju – prvu u američ-koj industriji alkoholnih pića. Predanost glazbi se sad proširila diljem svijeta: u Njemačkoj, Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi, Nizozemskoj, Južnoj Africi i mnogim drugim zemljama, Jägermeister pruža dobru atmosferu s vlastitim glaz-benim programima ili kao partner festivala ili koncera-ta. Jägermeisterova limena glazba posebno je popular-na: tetovirani trubači i žen-ske bubnjarke u baletnim suknjicama dali su potpuno novo značenje nazivu “li-mena glazba”, a koju smo imali priliku čuti i doživjeti krajem prošle godine na njihovom predstavljanju u Zagrebu.

milijuna boca prodano u 2013.

Čak 56 različitih vrsta bilja koristi se u proizvodnji

92,2

Opći optimizam vladao je 1878. godine kada je Wilhelm Mast

osnovao tvornicu octa u svom rod-nom gradu Wolfenbüttelu u Donjoj Saskoj. Posao je rastao i kada se osnivačev sin Curt Mast pridružio tvrtki sve je krenulo u novom jasnom smjeru. Ispostavilo se, naime, da je taj mladi čovjek iznimno talentiran u izradi biljnih ekstrakata. Proteklo je još nekoliko godina dok je Curt Mast pronašao savršenu formulu za svoj biljni liker. Međutim, 1934. godine se i to dogodilo – rođen je Jägermeister. Od 56 različitih vrsta bilja, cvijeća, ko-rijena i voća te također 35% alkohola,

Curt Mast je kreirao biljni liker koji je prštao od okusa. Poput brojnih njegovih suvremeni-ka, Curt Mast je bio strastveni lovac, stoga je i svoj izum posvetio lovci-ma. Kao posljedica toga, nije imao poteškoća u pronalasku imena za svoj proizvod: nazvao ga je “Majstor lovac” – Jägermeister na njemačkom. Ovaj termin je bio vrlo dobro poznat kao profesionalna titula u to vrijeme zbog stoljetne lovačke tradicije pa tako ni odabir zaštitnog znaka nije trebalo daleko tražiti. Radi se o jele-nu Svetog Huberta sa sjajnim križem među rogovima, zaštitnika lovaca. Još jedan karakteristični detalj veže se za ovaj popularni liker, a to je pre-

poznatljiva zelena Jägermeister boca. Legenda kaže kako je izumitelj Jägermeistera bio vrlo kreativan u potrazi odgovarajuće boce za svoj fini liker. Naime, u svojoj je kuhinji Mast bacao boce s određene visine na drveni pod kako bi razli-čite modele podvrgnuo testu izdržljivosti loma.

Od lovca za lovce

SPOJ TRADICIJE i inovacije


Što jedemo...

I dok danas rado uživamo u blagodatima rajčice, naši preci diljem svijeta prije nekoliko stoljeća nisu

baš dijelili to oduševljenje. Naime, Amerikanci su jed-no vrijeme vjerovali kako je Georgea Washingtona, prvog američkog predsjednika, kuhar otrovao upravo ovom biljkom. Povod tome je iz-mišljena priča Richarda M. Gordona, “Ubojstvo Georgea Washingtona”, napisana u obliku pisma u kojem kuhar priznaje kako je pod okriljem noći Washingtonu podmet-nuo “grimizan plod voća pun

raznolikih otrova”, odnosno rajčicu, i otrovao ga. No, nisu samo Amerikanci vjerovali kako je ova namirnica otrov-na već je to mišljenje bilo ustaljeno i u Europi. Problem je nastao kod klasifikacije

biljke kada su je botaničari svrstali u porodicu Solanace-ae u čijem se društvu nalazi i otrovna beladona, odnosno

bunika. Premda nezreli plod rajčice uistinu sadržava otrov, zreli plod joj je u potpunosti siguran za konzumaciju i ne sadržava opasne tvari pa se ovaj strah s vremenom poka-zao neopravdanim. Situacija

se u prošlosti dodatno za-komplicirala kada su travari počeli tvrditi da rajčica djeluje kao

afrodizijak. Neki smatraju kako su Francuzi upravo iz tog razloga rajčicu nazvali pomme d’amour, odnosno

ljubavna jabuka. U zdrav-stvene blagodati ove biljke prvi su se uvjerili Talijani koji su u 16. stoljeću počeli uzgajati rajčicu pod nazivom pomodoro, odnosno zlatna jabuka. Nedugo zatim rajčica je postala jedna od omiljenih talijanskih namirnica. No, unatoč prihvaćanju od strane Talijana, naredna dva stoljeća rajčica se u sjevernoj Europi uzgajala samo kao ukras ili ljekovito bilje. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, ljudi su je sve više prihvaćali pa je ona postala sastavni dio naše prehrane i jedna od omiljenih namirnica u svijetu bez koje danas ne možemo zamisliti jela poput pizze, sataraša ili tjestenine s rajčicom.

VOĆE ILI POVRĆE?Ipak, dolaskom ljeta malo tko misli na hranu pa prilikom jela u najtoplijim mjeseci-ma biramo svježe, sezonske namirnice koje su lagane i

Rajčicu nije dobro čuvati u hladnjaku jer je osjetljiva na niske temperature

CRVENI afrodizijak

Rajčica je kroz svoju povijest prešla dugačak put, od biljke koju se smatralo otrovnom pa sve do neizostavne namirnice koja ima visoku nutritivnu vrijednost, a prema nekim tvrdnjama djeluje čak i kao afrodizijak


nadasve ukusne. Jedna od njih je svakako i rajčica koja svojim mirisom podsjeća na

ljeto, toplinu sunca i miris soli u

zraku. To i ne čudi

pošto je

rajčica jednogodišnja zeljasta biljka koja dozrijeva ljeti pa su njeni glavni atributi (miris i okus) najintenzivniji u to doba, ali i lako uočljivi čim se uđe u prodavaonice ili na trž-nice. Premda je svi gledamo kao povrće, što prema odluci Vrhovnog suda SAD-a iz 1887. godine i jest, rajčica je, botanički gledano, voće. Nai-me, voće se u Europi definira kao jednogodišnja biljka slat-kih i jestivih plodova. Upravo zbog takve podjele dolazi i do česte zabune kod klasifi-ciranja rajčice. No, u svakod-nevnom govoru kod trgovaca i kupaca te pogotovo u kuli-narstvu, rajčica se ispravno smatra povrćem. Iako je dostupna u prodavaonicama tijekom cijele godine, ipak je stavljamo uz bok ljetu kada je naprosto neizbježna. Premda njen okus ne ovisi toliko o se-zoni, odnosno načinu uzgoja, nismo mogli ne zamijetiti kako su rajčice zimi nekako

umjetne te bez onog pravog mirisa i okusa. Zašto je tomu tako upitali smo stručnjake koji su nam objasnili kako se, radi intenzivnog uzgoja, sade hibridne sorte rajčica koje daju više ploda, otpornije su na bolesti, ali su i manje uku-sne i ne tako mirisne. “Miris i okus rajčice najviše ovise o sorti koju imamo, a manje o tehnologiji uzgoja, tako

se danas sve teže mogu nabaviti stare mirisne

sorte rajčice”, navodi Mirjana Dijan,

tehnolog hrvatske tvrtke za proi-zvodnju i distri-buciju cvijeća i povrća, MBM.

Ipak, neka istra-živanja pokazuju

kako kod zatvorenih načina uzgoja, odnosno

uzgoja u staklenicima i plastenicima, ne prolazi

dovoljno ultraljubičastog zračenja kao što je slučaj kod uzgoja na otvorenom pa se način sadnje i uzgoja djelomično može dovesti u korelaciju s krajnjim okusom i mirisom. “Radi potreba tržišta trgovci i proizvođači žele postići savršen izgled rajčice prilikom čega dolazi do mutacije gena. To utječe na njezin sastav pa takva rajčica sadrži manje šećera i drugih spojeva, što u konač-nici rezultira lošijim okusom i mirisom”, objašnjava Maja Gradinjan, nutricionist u udruzi Nutricionizam Balans.

PORIJEKLO I UZGOJ Iako je rajčica dobro udo-maćena biljka u Hrvatskoj u Europu je došla iz Srednje i Južne Amerike. Ona je ter-mofilna vrsta, što znači da joj je za rast i razvoj potrebno preko 10°C, a optimalna temperatura joj je između 20 i 25°C. “Visina stabljike ovisi o sorti rajčice pa tako niske sorte mogu narasti 80-ak centimetara, a visoke sorte dok god imaju temperaturne

uvjete”, naglašava Božidar Benko, docent Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Naime, ako ih se pravilno uzgaja i podupire, odnosno veže, rajčice mogu ići metrima visoko. Za njihov uzgoj je prvenstveno potrebno imati presadnice koje se mogu ku-piti ili nakon uzgoja ostaviti za iduću sezonu. Na otvore-nim površinama se uglavnom sade niske sorte radi kraćeg perioda uzgoja, dok se visoke sorte uzgajaju u grijanim plastenicima i staklenicima od sredine siječnja do sredine veljače, a u negrijanim pro-storima od sredine ožujka. Kod rajčice je vrlo važno svakih desetak dana ukloniti zaperke, odnosno kada im veličina bude desetak cen-timetara jer se nakon toga stabljika rajčice teže regene-rira. Od oplodnje do berbe prođe otprilike osam tjedana, a zreli plodovi se beru svakih

dva do tri dana. Iako rajčice često biramo po mirisu, kod kupnje je važnije obratiti pažnju na izgled peteljke, ako je ima. Naime, peteljka mora biti svježe zelene boje što je najbolji pokazatelj da je raj-čica svježe ubrana. Isto tako, većina nas voli, pogotovo ljeti, pojesti hladnu rajčicu, no stručnjaci kažu kako je nije dobro čuvati u hladnja-ku jer je osjetljiva na niske temperature zbog čega gubi aromu. “Najbolje ju je kupiti svježu, zrelu, te ju držati na temperaturi od 12 do 15°C i upotrijebiti kroz nekoliko dana”, savjetuje Dijan.

DOMAĆE VS. STRANOAko gledamo općenito poljoprivredne kulture za koje imamo uvjete za uzgoj,

rajčica je jedna od bolje isko-rištenih, premda i u ovom segmentu u Hrvatskoj nedo-staje proizvodnih kapaciteta pa domaći potrošači, shodno tome, većinom jedu rajčicu koja dolazi iz uvoza. Dok najviše domaće rajčice izvozi-mo u Sloveniju, u trgovačkim lancima diljem Hrvatske naj-češće kupujemo španjolsku i nizozemsku, a prema podaci-ma Državnog zavoda za sta-tistiku za prvih deset mjeseci prošle godine i talijansku. Slijedom toga, prosječni Hr-vat je 2011. godine pojeo 18,9 kilograma plodovitog povrća, u koje DZS ubraja papriku, patlidžan, krastavac i rajčicu. To su ujedno i posljednji dostupni podaci o potrošnji u kućanstvima jer se anketa nije provodila od tada. Riječ je o određenom porastu jer smo u godini ranije jeli kilo-gram manje ovog povrća. Za razliku od potrošnje koja se povećala, podaci o izvozu po-

kazuju sasvim suprotno jer se u plasmanu na strana tržišta osjeti veliki pad. Tako je 2012. godine

izvezeno 116 tona rajčice u vrijednosti nešto manjoj od 161 tisuću američkih dolara, dok je godinu ranije izveze-no čak 517 tona. Uvoz pak s godinama raste. Prema poda-cima DZS-a, 2012. je u Hr-vatsku uvezeno 10.364 tona svježe ili rashlađene rajčice, a godinu dana ranije uvoz je iznosio 9.820 tona. Najveći uvoznici ove namirnice su trgovački lanci od kojih, prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2012. godinu, prednjače Konzum, Lidl Hrvatska, Plodine i Kau-fland Hrvatska. Za razliku od uvoznika, najveći izvoznici su tvrtke koje se bave pro-izvodnjom, otkupom, pro-dajom i distribucijom voća i povrća poput Agrofructusa, Zarja grupe, Osatina grupe,

19 kg plodovitog povrća u Hrvatskoj

Hibridne sorte rajčica daju više ploda, otpornije su, ali imaju slabiji ukus i miris

prosječna konzumacija


Što jedemo...Mandarinka i Rurisa. Iako se dio najvećih izvoznika bavi proizvodnjom povrća i voća, prema podacima HGK temeljenim na ukupnim prihodima, najveće tvrtke za uzgoj povrća, dinja, lubenica te korjenastog i gomoljastog povrća su MBM, Kanaan, Kaštelanski staklenici, Fridrih te Artos. Važno je naglasiti kako ne postoji lista isklju-čivo proizvođača rajčice pa su se na ovom popisu našle i tvrtke koje proizvode druge kulture pri čemu Fridrih uz-gaja gljive, Kanaan je vodeći proizvođač snack proizvoda, dok Artos proizvodi pšenicu i kukuruz.

PROBLEMI PROIZVOĐAČANo, domaći proizvođači muku muče s proizvodnim kapacitetima jer je potražnja velika, a njihove financijske mogućnosti nedovoljne kako bi u većoj mjeri zadovoljile potrebe tržišta. Iz Kaštelan-skih staklenika saznajemo kako oni godišnje proizvedu oko 150 tona rajčice, što je malo ako se zna da prosječan Hrvat godišnje konzumira nešto manje od 19 kilograma ove namirnice. No, financijski uvjeti u kojima proizvođači rade su vrlo nezahvalni pa tako iz ove tvrtke kao primjer navode cijenu salate koja se prije par godina otkupljivala za sedam kuna, a danas za tri kune. Prosječna cijena rajčice je, pak, prema podacima Tr-žišnog informacijskog susta-va u poljoprivredi (TISUP), u razdoblju od 10. do 16. ožuj-ka 2014. godine u hrvatskim prodavaonicama iznosila 15,67 kuna, na tržnicama 16,75 kuna, a na veletržnica-ma 13,31 kunu. Za razliku od ovih cijena, nakupci od proi-zvođača otkupljuju rajčice po prosječnoj cijeni od tri i pol kune, ali taj iznos varira ovi-sno o sezoni pa van sezone cijena raste. No unatoč tome se osjeti veliki jaz između ovih iznosa. Radi lakše distri-

bucije Kaštelanski staklenici su pokušali ostvariti suradnju s trgovačkim lancima, ali do sada su pregovori bili neu-spješni pa i dalje distribuiraju svoje rajčice diljem Hrvatske preko svojih glavnih naku-paca među kojima su PIK Vinkovci, zagrebačka tvrtka

Vagros i trgovačko društvo ZKM iz Škabrnje.

UKUSNO I ZDRAVOPremda cijene ove namirni-ce variraju ovisno o sezoni, rajčica je tražena u svim godišnjim dobima. Osim što je ukusna, ona je i iznimno zdrava za ljudski organizam. Rajčica je izvrstan izvor bilj-nih vlakana, minerala i vita-mina što je čini izuzetno kva-litetnom. Ona sadrži likopen,

tamno crveni karotenoidni pigment, koji može zaštititi stanice od štetnih radikala kisika što dobro utječe na srce i štiti organizam od na-stanka stanica raka. Bogata je zeaksantinom, flavonoidnim spojem koji igra važnu ulogu za zdravlje očiju. Zbog visoke

razine vitami-na A rajčica je dobra za rast, vid, ra-zvoj kostiju i zuba, a štiti i probavni,

dišni i mokraćni sustav od zaraza. Iako se ne povezuje često s vitaminom C, kao što je slučaj kod limuna, rajčica u sebi sadrži više od 20 posto preporučene dnevne doze ovoga vitamina što je ključ-no za jačanje imunološkog sustava. Radi kalija i natrija kojih ima u svom sastavu, ovo povrće dobro utječe na rad srca i krvnog tlaka. Raj-čica sadrži i umjerene razine vitamina B kompleksa kao

što su folat, tiamin, niacin, riboflavin te neke esencijalne minerale poput željeza, kal-cija, mangana i drugih ele-menata u tragovima koji su važni za pravilan rad živaca, mišića, probave i kože. Pošto je 16. stoljeće daleko iza nas i danas znamo da rajčica nije otrovna, već dapače, vrlo zdrava namirnica, vjerujemo kako će potražnja za ovim povrćem još više rasti jer su njene blagodati uistinu neizmjerne, a dolaskom ljeta će i cijene biti pristupačnije pa nema razloga da si ne priuštimo svoju dozu užitka i vitamina. Uz to, nadamo se i da će doći do napretka u suradnji domaćih proizvo-đača s trgovačkim lancima kako bi u krajnjoj mjeri pro-fitirali kupci, ali i proizvođači koji bi time zasigurno dobili vjetar u leđa za daljnji razvoj svog poslovanja i postali još konkurentniji, ne samo na domaćem već i na inoze-mnom tržištu.

Rajčica je bila prva genetski modificirana biljka na američkom tržištu 1994. godi-

ne. Prvu biljku rajčice (žutu sortu) sa svojih američkih osvajanja u Europu je poslao španjolski konkvistador Hernán Cortés u 16. stoljeću. Vjeruje se kako je upravo zbog svoje

karakteristične boje ova rajčica u Italiji i dobila naziv zlatna jabuka, dok je prva crvena rajčica u Europu stigla u 18. stoljeću. Prema Guinne-ssovoj knjizi rekorda, najveća rajčica na svijetu uzgojena je u Oklahomi 1986. godine i bila je teška 3,51 kilogram.

Nepoznato o rajčici

U proizvodnji rajčice u Hrvatskoj mnogo je prostora za napredak

IT u maloprodaji i FMCG industriji

IT u maloprodaji i FMCG industriji

Q-AdsManagerPametna rješenja

za upravljanje reklamnim prostorom

IN2Opus*ERP - Iskustvo

ugrađeno u 20 godina koda

Laserlineinformacijski

sustavi u trgovini


IT u maloprodaji i FMCG industriji – vijesti

MASTERCARD

Broj beskontaktnih transakcija Ma-sterCard i Maestro karticama lani se

povećao više od tri puta u odnosu na 2012. godinu. Beskontaktno plaćanje je dostupno u 63 zemlje širom svijeta i u 34 zemlje u Europi, uključujući i sedam novih zemalja u kojima je ovakvo pla-ćanje omogućeno lani među kojima su i Makedonija te Crna Gora. Više od 220 financijskih institucija u Europi izdaje MasterCard i Maestro beskontaktne kartice i uređaje koji se mogu koristiti na gotovo dva milijuna trgovačkih lokacija širom svijeta.”Podaci pokazuju da je beskontaktno plaćanje ušlo u masovnu upotrebu na tržištima neko-liko zemalja. Uz to što ga ljudi širom Europe vole, trgovci imaju koristi, a kod nekih od njih više od 50 posto plaćanja karticama obavlja se beskontaktno, što iskustvo kupnje čini sigurnijim i jed-

PBZ uveo mobilno bankarstvo na

Windows Phone platformi

Privredna banka Zagreb d.d. među prvim je bankama u Hrvatskoj koja je

omogućila korištenje mobilnog ban-karstva korisnicima mobilnih uređaja na Windows Phone. “Ovom inicijativom i suradnjom s Microsoftom Hrvatska, Privredna banka Zagreb prepoznala je potrebu korisnika mobilne platforme koja u posljednje vrijeme bilježi snažan rast te je uz već od ranije podržane Android, iPhone i Java operativne sustave proširila ponudu i na Windows Phone, čime je po-nuda mobilnih platformi zaokružena na ukupno četiri najvažnije koje su trenutno u uporabi”, istaknuo je Draženko Kopljar, član Uprave PBZ-a.

Microsoftova 14. WinDays konferencija, koja je od 7. do 10. travnja u Umagu

okupila više od 1500 sudionika i 120 doma-ćih i stranih predavača i stručnjaka, zaklju-čena je središnjom svečanošću na kojoj su govorili predsjednik Microsofta za srednju i istočnu Europu Don Grantham, direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković i direk-torica WinDays konferencije Nina Baras.

Tom prilikom Vidaković je rekao kako IT može pomoći u rastu i konkurentnosti po-duzeća ali i zemalja, te kako su tehnologija i business usko povezani naglasivši pritom da je za napredak i konkurentnost ključan spoj efikasnog javnog sektora, povećanje tehnološkog i inovacijskog apsorpcijskog kapaciteta poslovnog i javnog sektora te drukčiji sustav vrijednosti.

Kroger unapređuje IT infrastrukturu

Američki maloprodajni lanac Kroger predstavio je inovativnu tehnologijsku

infrastrukturu za svoje dućane nazvanu Re-tail Site Intelligence (RSI). Nova arhitektura

se temelji na ZigBee bežičnom standardu s integriranim senzorima za dug vijek trajanja baterije, ručnim uređajima, POS si-stemom i softverom za video menadžment unutar jedinstvene platforme maloprodaj-nih aplikacija koje sprječavaju gubitak te automatiziraju trgovinu i analitiku.

nostavnijim za sve. Prelazak na beskon-taktno plaćanje također nam pomaže u poticanju upotrebe mobilnih plaćanja te smo do kraja četvrtog kvartala 2013. godine završili 50 mobilnih NFC projekata u Europi, što pokazuje koliko su važne inovacije u plaćanjima u Europi”, izjavio je Javier Perez, predsjednik kompanije MasterCard Europe.

InfoDom transformira prodaju pridruživa-njem novog direktora prodaje i marketinga, Lore Čurkovića, dok će izvozne programe voditi Hrvoje Sagrak. Ovim preustrojem, InfoDom dodatno jača svoje prodajne kapacitete uz naglašen fokus, pored doma-ćeg, i na izvozna tržišta. “Veselim se dolasku

u svoj novi tim i nadam se da ću svojim znanjem i iskustvom doprinijeti da Info-Dom ojača tržišnu poziciju te nastavi svoj put uspjeha, kako kod zaposlenika, tako i kod korisnika”, izjavio je povodom imeno-vanja Čurković. Inače, Čurković je radio na odgovornim pozicijama u velikim hrvat-

skim IT integratorima: IBM Hrvatska, Oracle Hrvatska, Combis, Infosistem i Sedam IT. Njegovim dolaskom i ustrojem nove izvršne dužnosti prodaje za izvozne programe, kažu u tvrtki, InfoDom je potvrdio svoju poziciju jednog od vodećih isporučitelja kompleksnih rješenja u jugoistočnoj Europi.

InfoDom jača fokus na izvozna tržišta • • •

Europljani vole obavljati svakodnevne kupnje

WinDays14: IT može pomoći u rastu i konkurentnosti poduzeća

Izrada web stranica i aplikacijaNajam poslovnih aplikacija

Servis računalne opreme

POSLOVNI PLANER I FISKALNA BLAGAJNAOsnovna funkcija poslovnog planera je naručivanje klijena-ta, a izvršava se preko jednostavnog i responzivnog sučelja. Ukoliko klijentima napravite profile samostalno se mogu naručivati, na Vama je samo da potvrdite rezervacije. Također se iz rezerviranih termina jednostavno može ispisa-ti i fiskalni račun (aplikacija automatski kreira račun stoga ne morate ulaziti u blagajnu).

Unutar planera moguće je unaprijed odrediti prazne Unutar planera moguće je unaprijed odrediti prazne grupne termine, što znači da termini u početku nemaju upis-anog niti jednog klijenta već se oni naknadno upisuju (možete odrediti maksimalan broj klijenata po terminu). Limit se može odrediti po asortimanu ili mjestu obavljanja usluge (npr. tečaj engleskog jezika biti će limitiran ko-ličinom stolica u dvorani). Klijente možete upisivati Vi ili

im dopustiti da se sami upišu. Kada se upiše određen broj klijenata i dosegne limit termin se zaključava i ne dopušta daljnje upisivanje. otv

Za koga su predviđne aplikacije?Poliklinike, zubne ordinacije, ginekologe, dermatologe, kiro-praktičare, veterinare...

Hotele, motele, apartmane, turističke agencije, restorane, caffe barove, noćne klubove...

Škole i tečajeve, autoškole, rent-a-carove, sportske dvorane i terene...

Frizerske i kozmetičke salone, fitness i wellness centre, grupne vježbe (pilates, joga, aerobik)...

www.planet-internet.hr


Izrada web stranica i aplikacijaNajam poslovnih aplikacija

Servis računalne opreme

POSLOVNI PLANER I FISKALNA BLAGAJNAOsnovna funkcija poslovnog planera je naručivanje klijena-ta, a izvršava se preko jednostavnog i responzivnog sučelja. Ukoliko klijentima napravite profile samostalno se mogu naručivati, na Vama je samo da potvrdite rezervacije. Također se iz rezerviranih termina jednostavno može ispisa-ti i fiskalni račun (aplikacija automatski kreira račun stoga ne morate ulaziti u blagajnu).

Unutar planera moguće je unaprijed odrediti prazne Unutar planera moguće je unaprijed odrediti prazne grupne termine, što znači da termini u početku nemaju upis-anog niti jednog klijenta već se oni naknadno upisuju (možete odrediti maksimalan broj klijenata po terminu). Limit se može odrediti po asortimanu ili mjestu obavljanja usluge (npr. tečaj engleskog jezika biti će limitiran ko-ličinom stolica u dvorani). Klijente možete upisivati Vi ili

im dopustiti da se sami upišu. Kada se upiše određen broj klijenata i dosegne limit termin se zaključava i ne dopušta daljnje upisivanje. otv

Za koga su predviđne aplikacije?Poliklinike, zubne ordinacije, ginekologe, dermatologe, kiro-praktičare, veterinare...

Hotele, motele, apartmane, turističke agencije, restorane, caffe barove, noćne klubove...

Škole i tečajeve, autoškole, rent-a-carove, sportske dvorane i terene...

Frizerske i kozmetičke salone, fitness i wellness centre, grupne vježbe (pilates, joga, aerobik)...

www.planet-internet.hr


IT u maloprodaji i FMCG industriji - PROMO

LASERLINE INFORMACIJSKI SUSTAVI U TRGOVINI

Dvadeset godišnje iskustvo na ORACLE tehnologiji u izgrad-

nji uspješnih informacijskih sustava predstavlja neprocjenjivo jamstvo sveobuhvatnosti i učinkovitosti pro-gramskog proizvoda kojeg implemen-tira tvrtka Laser line d.o.o. Proizvod se kontinuirano prilagođava novim tehnologijama u trgovačkoj industriji kao i novim trendovima u radu s kup-cima i dobavljačima. Laserline*ERP pruža podršku za visok stupanj au-tomatizacije svih poslovnih funkcija:

• Nabava• Maloprodaja i veleprodaja• Upravljanje zalihama• Upravljanje asortimanom• Centralno upravljanje cjenicima i akcijama• Carinsko skladište i vanjska trgovina • Ugostiteljstvo, gastro, mesnica, pekara• Upravljanje odnosima s klijentima (CRM)• Elektroničko poslovanje (B2B)• Plaće i upravljanje ljudskim resursima• Računovodstvo i financije• Planiranje prihoda i troškova• Poslovna inteligencija (BI)

Svjedoci smo zanimljivih vremena i izazovnih okolnosti u kojima poslu-ju suvremene organizacije. Ogromna konkurencija na domaćem tržištu, ulazak stranih trgovačkih lanaca i stranih dobavljača, udruživanje su-bjekata u gospodarske grupacije, novi trendovi i koncepti prodaje i pružanja usluga, uvođenje novih tehnologija za potporu standardnih poslovnih pro-

cesa, internet i elektronička trgovina, nove navike klijenata, fluktuacija me-nadžera (…itd.) predstavljaju velike izazove za svaki gospodarski subjekt bez obzira na njegovu veličinu. Izgle-da da budućnost svakog poduzetnika prvenstveno ovisi o brzini kojom se može prilagoditi novim zahtjevima tržišta. Činjenica je da veliki subjekti diktiraju trendove u svojoj branši, ali niti oni nisu pošteđeni prilagodbe trži-štu, i oni moraju brzo reagirati na nove okolnosti. Svim poduzetnicima je za-jednička upravo konstantnost promje-ne, a u konačnici će opstati samo oni koji će biti najuspješniji upravo u spo-sobnosti promjene i prilagodbe tržištu.

LASERLINE nudi provjerene poslovne alate za brzu prilagodbu modernim za-htjevima tržišta u svakom segmentu po-slovanja. Mnogo puta dokazana u praksi,

naša programska rješenja predstavljaju optimalan odabir za organizaciju koja u fokus svog interesa postavlja uprav-ljanje poslovnim procesima, a u cilju zadovoljavanja potreba svojih klijenata.

Davno smo shvatili da nisu sve orga-nizacije iste i da jednostavno ne može jedna inačica bilo kojeg standardnog


LASERLINE INFORMACIJSKI SUSTAVI U TRGOVINI www.laserline.hr; [email protected]; Tribje 17, Umag; 052 725 600

softvera biti nametnuta kao industrij-ski standard. Kada bi sve organizacije bile iste, onda jednostavno ne bi posto-jala potreba za promjenama niti potre-ba za traženjem komparativne predno-sti na tržištu. LASERLINE programska rješenja odlikuju se visokim stupnjem fleksibilnosti, koji je neposredna po-sljedica velikog broja instalacija u različitim poduzećima. Zahvaljujući dugogodišnjem sačuvanom iskustvu, vrlo lako ćemo razumjeti potrebe sva-kog korisnika i naše rješenje prilago-diti specifičnostima u kući, ukoliko se pokaže da te specifičnosti treba zadržati zbog dobre poslovne prakse. Danas živimo u vremenima napred-ne komunikacije i velikih mogućnosti informatičke tehnologije. Upravo brza dostupnost tehnologije pruža jednake mogućnosti proizvodnje informacij-skih sustava, bez tehničkih ograniče-nja, za bilo koju informatičku kuću u svijetu. Međutim, sve informatičke kuće ne nude proizvod jednake kvalite-te. Razloga ima više, ali jedan od ključ-nih jest stvaranje prilika za učenje o poslovnim procesima. LASERLINE je svih ovih godina imao priliku učiti od najboljih u svojoj branši, i na tome smo zahvalni našim dugogodišnjim partne-rima. Spoj dobrog poznavanja poslov-nih procesa u tijeku razvoja softvera i kontinuiranog praćenja i ulaganja u tehnologiju važan je jamac u konačnoj kvaliteti proizvoda. Svi su moduli ra-zvijeni Oracle alatima, najprestižnijom informatičkom tehnologijom za proi-zvodnju poslovnih aplikacija. Našem korisniku - investitoru tako pružamo najbolje od informatičke tehnologije,

ali i dalje učinkovitost poslovanja su-stava prvenstveno temeljimo na dobro organiziranim poslovnim procesima.

Poslovne aktivnosti svake suvreme-ne organizacije su strogo okrenute prema klijentu. Programski modul Laser*CRM podupire sve aktivnosti u procesima upravljanja odnosa s klijen-tima. Loyalty modul obuhvaća central-no upravljanje loyalty shemama i pot-puno je integriran s blagajnama (po-int-of-sale), na način da klijent stječe bodove i ostvaruje svoja prava iz loyal-ty sheme na samoj blagajni. Modul “upravljanje kampanjama” (campaign management) može na osnovu izvrše-ne višekriterijalne segmentacije klije-nata neposredno razmjenjivati podat-ke s pružateljima mass-mailing usluga. Koriste se podaci iz CRM baze za slanje newslettera, a od takvih servisa u CRM bazu stiže povratna informacija o oda-zivu klijenata. Putem interneta klijent se prijavljuje na web stranicu tvrtke i koristi self-service aplikacije (promje-nu profila, uvid u stanje bodova i dru-go). Izvještajni modul osigurava anali-tiku kupovine robe ili usluge do nivoa stavke svakog računa. Laser*CRM je jednostavan i idealan alat za prepozna-vanje profila klijenata, te za poduzima-nje aktivnosti u cilju zadržavanja po-stojećih i pridobivanje novih klijenata.

Modul poslovne inteligencije Laser*BI je danas, za suvremenog menadžera, “conditio sine qua non” obavljanja bizni-sa. Pod pojmom poslovne inteligencije podrazumijeva se skup alata koji mogu dati brzi odgovor na pitanje što se doga-đa s poslovnim procesima, što se događa

s dobavljačima, s kupcima, sa zalihama, iz čega menadžer donosi odluku kako se prilagoditi novim situacijama. Kako je jedna od definicija ljudske inteligencije sposobnost prepoznavanja i brzog pri-lagođavanja novim okolnostima, u tom smislu se programski modul Laser*BI može smatrati alatom odgovornim za organizacijsku inteligenciju poduzeća. Prvenstveno je namijenjen menadžeri-ma, kojima informacije moraju biti pre-zentirane na brz i intuitivan način, a dis-tribucija informacija je do te mjere usa-vršena da se menadžerima automatski isporučuju gotovi izvještaji putem razli-čitih kanala (e-mail, sms, smartphone).

Programski moduli su razvijeni u vla-stitoj proizvodnji, prilagodljivi su svim oblicima retail industrije i čine cjelo-vit informacijski sustav po mjeri mo-dernog menadžera. Naša programska rješenja ne zahtijevaju višegodišnju pripremu, već se mogu brzo prilagodi-ti specifičnostima poslovnih procesa.

Naš poslovni princip je održavanje du-goročnih odnosa s klijentima i posve-ćenost prema zajedničkom cilju - učin-kovitoj implementaciji informacijskog sustava i stvaranju uvjeta za brzi povrat investicije. Briga za klijenta i dokaza-na strast za nove tehnologije razlozi su zbog kojih se danas LASERLINE može pohvaliti partnerstvom s velikim brojem cijenjenih kuća. Provjerite i Vi zašto nas smatraju specijalistima za poslovne procese u industriji trgovine.

www.laserline.hr

LASERLINE – partner s dodatnom vrijednošću.


Neka egida IT u maloprodaji i FMCG industriji – PROMO

Opus*ERP - Iskustvo ugrađeno u 20 godina kodaOpus*ERP je poslovni informacijski sustav koji je tvrtka IN2 razvila za podršku u

poslovanju srednjih i velikih poduzeća iz područja veleprodaje, distribucije i maloprodaje

U ovaj sustav ugrađeno je više od 20 godina iskustva i poslovnih

znanja tvrtke IN2 temeljenih na radu s tvrtkama koje su lideri u području distribucije i maloprodaje. Sustav odlikuje robusnost, podrška za veliki broj transakcija i informacija, koje se korisniku prezentiraju na na-čin da korisnik ima mogućnost efika-snog djelovanja i nadzora poslovanja. S druge strane sustav ima ugrađen niz mehanizama koji omogućavaju da se informacije pohranjuju u potpunosti, brzo, efikasno i točno.U uvjetima izrazito dinamičnog tr-žišta, jedan od ključnih preduvjeta poslovanja je kontinuirano i brzo pri-lagođavanje na novonastale uvjete na tržištu te stalne nove zahtjeve kupaca i potrošača. I upravo je to prednost koju korisnik dobiva od Opus*ERP rješe-nja. Tvrtka dobiva rješenje koje u sebi ima ugrađene best practice koncepte i, istovremeno, izuzetnu fleksibilnost, prilagodljivost i primjenjivost na na-čin kako to tvrtki najbolje odgovara u njenom operativnom poslovanju.Sustav se sastoji od modula koji po-krivaju pojedine poslovne cjeline: nabavu, veleprodaju, maloprodaju, skladište (uključujući i WMS), fi-nancije i računovodstvo te ljudske resurse. Opus*ERP je sustav koji će odgovarati trenutnim poslovnim potrebama korisnika, ali i budućim poslovnim zahtjevima. Dugoročnu isplativost investicije jamči moguć-nost razvoja i nadograđivanja sustava novim funkcionalnostima, u skladu s daljnjim razvojem poslovanja. Razvoj-ni tim u mogućnosti je brzo reagirati na novonastale potrebe korisnika te u kratkom roku razviti i unaprijediti određene module sustava.

Opus*ERP odlikuje i otvorenost prema drugim sustavima. Razvijeni integracijski alati omogućavaju pove-zivanje s vanjskim sustavima kao što su automatizirana skladišta, aplikacije za mobilnu prodaju, webshop te niz drugih. Također ima vlastito POS rje-šenje za maloprodajno poslovanje koji podržava dinamične procese prido-bivanja kupaca, dinamične prodajne akcije i loyalty programe.

DODATNE FUNKCIJEPored podrške operativnim poslov-nim funkcijama IN2 je razvio i na-dogradnju kroz zasebni produkt IN2 ERP*BI sustav za podršku poslovnom odlučivanju, napravljen na State of the Art Oracle tehnologiji i koji out of the box isporučuje pet osnovnih modula koji se konfiguriraju prema specifič-nim poslovnim potrebama korisnika:• Maloprodaja (9 grupa KPI, 40 analiza)• Veleprodaja (8 grupa KPI, 38 analiza)• Nabava i zalihe (7 grupa KPI, 27 analiza)• Profitabilnost (3 grupe KPI, 7 analiza)• Financije (8 grupa KPI, 22 analize) Kroz pripremljene i predefinirane

analize, moguće je jednostavno i vizu-alno efektno vidjeti tekuće poslovanje, usporedbe s planom i prošlim godi-nama po svim segmentima te koristiti niz drugih funkcionalnosti za bolji nadzor i upravljanje poslovanjem.Velika prednost ovih sustava je moguć-nost vođenja više povezanih poduzeća na istom sustavu i na istoj informatič-koj infrastrukturi. Na taj je način po-slovanje više tvrtki moguće preslikati unutar istog rješenja, uzimajući u obzir moguće specifičnosti svake pojedi-načne tvrtke čime se značajno pojed-nostavljuje implementacija, skraćuje njezino trajanje i smanjuju troškovi.U više od 20 godina razvoja, Opus*ERP je uspješno implementiran kod većih poslovnih subjekata kao što su: Atlantic Trade, Oktal Pharma, Zagrebačka ban-ka, Prva stambena štedionica, Stanić, T-HT Grupa te niz drugih. Prednost ponude sustava razvijanog u domaćem okruženju je dobro poznavanje poslov-nih procesa i zakonskih regulativa trži-šta, potencijalnih problema tržišta, flek-sibilnost i brzina odziva, kao i neupitna kvaliteta podrške. IN2 grupa prisutna je na IT tržištu 22 godine i do danas se profilirala kao jedna od vodećih sof-tverskih kompanija u SEE regiji s više od 400 zaposlenih i daljnjom tendenci-jom širenja. Svojim rješenjima i usluga-ma prisutna je u javnom i financijskom sektoru, sektoru osiguranja, zdravstvu, telekomunikacijama i gospodarstvu.

Sustav koji se prilagođava dinamičnim promjenama tržišta i poslovanja

www.in2.hr

MEĐUNARODNE POSLOVNE KONFERENCIJE

Organizator

YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

HR Business Arena 201423. – 25. 4. 2014., hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik

Telecom, Media & Technology Arena 2014 27. – 29. 4. 2014., hotel Croatia, Cavtat

Aviation Business Arena 2014 28. – 30. 5. 2014., hotel Croatia, Cavtat


IT u maloprodaji i FMCG industriji – PROMOMEĐUNARODNE POSLOVNE KONFERENCIJE

Organizator

YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER

www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

HR Business Arena 201423. – 25. 4. 2014., hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik

Telecom, Media & Technology Arena 2014 27. – 29. 4. 2014., hotel Croatia, Cavtat

Aviation Business Arena 2014 28. – 30. 5. 2014., hotel Croatia, Cavtat


Neka egida

Zbog stalnog fokusa na “core business” poslovni sustavi često zanemaruju ovaj segment poslovanja, čiji utjecaj

na prihode i ostale poslovne procese nije zanemariv.

Prodaja vlastitog reklamnog prostora je poseban segment poslovanja koji uz vrlo niska ulaganja može povećati uku-pne prihode poslovanja. Kvalitetnijim planiranjem i uprav-ljanjem poslovnim procesom najma reklamnog prostora, možemo značajno smanjiti troškove i maksimizirati profit iz ovog dijela poslovanja.

Optimalno upravljanje procesom prodaje reklamnog pro-stora zahtijeva kvalitetna poslovna rješenja koja će olakšati i unaprijediti poslovanje.

Q-AdsManager

Tarmel d.o.o., poduzeće s 21 godinom iskustva u području IT projektiranja, razvoja i održavanja nudi informatički od-govor za problem upravljanja reklamnim prostorom. U su-radnji sa stručnjacima iz marketinga i prodaje raznih branši Tarmel je razvio softversko rješenje Q-AdsManager.

Q-AdsManager je centralni sustav svih podataka za pla-niranje, praćenje i upravljanje najmovima reklamnog prostora. Integriranim modulima osiguravamo vizuali-zaciju raspoloživosti i interaktivno definiranje najmova. Izvještajni i analitički moduli, s opcijama za povezivanje s postojećim ERP i CRM sustavima, čine Q-AdsManager moćnim alatom za vođenje cjelokupnog procesa najma reklamnog prostora.

Q-AdsManager osigurava brzu reakciju na nove ponude i odgovor na specifične potrebe marketinških kampanja klijenata. Sustav omogućava analizu isplativosti pojedinih pozicija i na njima postavljenih reklama, kategoriziranje i optimiziranje vašeg reklamnog sustava.

Dostupnost pregleda trenutnog stanja i trendova poslovanja stvara sinergijski učinak među odjelima. Izvještavanje klijenta o svakom pojedinom najmu ili o cijeloj kampanji unapređuje međusobni odnos i osigurava bolji standard poslovanja.

Adaptivni karakter sustava i mogućnost definiranja vlastitih naziva pozicija, vrsta pozicija i ostalih baznih podataka čini Q-AdsManager multifunkcionalnom aplikacijom za uprav-ljanje najmovima i vođenje poslovanja s klijentima.

Iz svega navedenog zaključujemo da se Q-AdsManager vrlo jednostavno može prilagoditi za vođenje najma reklamnog prostora za bilo koji tip fizičkog i digitalnog medija.

U suradnji sa stručnjacima iz raznih branši Tarmel je pripre-mio cijelu kolekciju specijaliziranih aplikacija za vođenje najmova reklamnog prostora u djelatnostima veleprodaje, maloprodaje, trgovačkih centara, ljekarni, lanaca kioska i reklamnih kataloga.

Q-AdsManager vam definitivno osigurava modernizaciju ovih poslovnih procesa, uz istovremenu uštedu resursa i maksimiziranje prihoda iz prodaje reklamnog prostora.

Kontakt podaci za prezentaciju/demonstraciju Q-AdsManager rješenja:

IT u maloprodaji i FMCG industriji – PROMO

Pametna rješenja za upravljanje reklamnim prostorom

Jeste li izvukli maksimum iz prodaje svog oglasnog prostora i optimizirali ovaj segment poslovanja? Q-AdsManager je rješenje!

• Iskorištavamo li puni potencijal svog oglasnog prostora?• Jesu li cijene najma uravnotežene s trenutnom potražnjom i raspoloživosti?• Pružamo li klijentima sve potrebne informacije o stanju njihovog najma?

• Kako klasificirati oglasni prostor?• Kojim alatom planirati i upravljati najmom?• Kako provjeriti stanje u svakom trenutku?• Kako izraditi izvještaje za upravu i klijente?

Tarmel d.o.o.PJ: B. Magovca 109 | 10010 Zagreb | Croatiatel: +385.1.652.3738fax:+385.1.652.3739mail: [email protected]: www.tarmel.com www.q-adsmanager.com

43Siječanj - Veljača 2014. www.jatrgovac.hr


Iz regije

U sektoru trgovine Crne Gore tijekom 2013. ostvaren je promet od 1,15 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 11,3 posto u odnosu na 2012. Iako je promet u trgovini ove države u porastu i ta djelat-

nost zapošljava rekordan broj radnika u gospodarstvu, njih 37.456, zaposleni u tom sektoru i dalje imaju najnižu zaradu u neto iznosu od 329 eura, što je smanjenje od 0,6 posto na godišnjoj razini.

Sadašnja kontrola mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH nije efikasna te BiH ne može izvoziti mlijeko u EU, navodi se u izvještaju Odjeljenja za zdravlje i brigu o potrošači-ma Europske komisije. Nepri-

državanje kriterija o kvaliteti mlijeka i procesa certifikacije mliječnih proizvoda također su dio razloga radi kojih mli-jeka iz Bosne i Hercegovine ne zadovoljavaju standarde izvoza u Europsku uniju.

Trgovina Crne Gore • • • EU neće mlijeko iz BiH • • •

NASTAVAK DEZINVESTIRANJA

Delhaize se povlači iz

BiH Belgijski trgovački lanac Delhaize

Group potpisao je sporazum s Tropic grupom koja će kupiti svih 39 Delha-izeovih dućana na području Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će transak-cija biti zaključena u trećem kvartalu ove godine, nakon što se pribave sva potrebna regulatorna odobrenja. Bosansko-hercegovačka mreža dio je poslovanja Delta Maxija koji je Delhaize grupa kupila u 2011. godini. U veljači ove godine Delhaize je objavio da se po-vlači s tržišta Bugarske, a lani je prodao svoje albansko i crnogorsko poslovanje. Kao posljedica toga Delhaize će od sada poslovati samo na jednom tržištu bivšeg Delta Maxija, onom u Srbiji. No, i na

Mercator dogovorio restrukturiranje

dugovaSlovenski trgovački lanac Mercator

objavio je kako je s gotovo svim bankama vjerovnicama postigao dogovor o restrukturiranju svog duga što će mu omogućiti daljnju financijsku stabilnost i nesmetano poslovanje. U Mercatoru, koji bankama duguje oko milijardu eura, također navode da su i od vjerovnika koji još nisu usuglasili dogovor o restrukturira-nju duga već dobili “načelan pristanak” da će se pridružiti sporazumu te da će stvari biti uskoro riješene. Podsjetimo, konzorcij vlasnika 53 posto Mercatorovih dionica i koncern Agrokor potpisali su krajem veljače aneks na lanjski kupoprodajni ugovor prema kojemu se Agrokor obve-zao na dokapitalizaciju Mercatora u visini 225 milijuna eura, od čega bi 200 milijuna trebalo pripasti bankama vjerovnicama Mercatora, a ostatak za obrtni kapital.

Meggle Srbija uskoro u EU i Rusiji

Meggle Srbija u ovoj godini planira investicije od oko 2,5 milijuna eura,

izjavio je direktor te kompanije, Branimir Bogdan. Srbija im i dalje ostaje primarno tržište, a Meggle je spremno i financijski podržati farmere u Srbiji, pošto očekuju do kraja ove godine dobivanje dozvola za izvoz u Europsku uniju i Rusku Federaciju, najavio je Bogdan.

Emkaan potvrdio interes za Palomu

Uprava slovenske tvornice higijenskog papira Paloma, Nadzorni odbor i najveći

dioničar, državni PDP, objavili su poziv za konzultanta pri traženju investitora za inve-stiranje u Palomu. Zastupnik investicijskog fonda Emkaan Investments sa sjedištem u

ovom tržištu poslovanje belgijskog trgov-ca u financijskoj 2013. godini je bilo ispod očekivanja u kompaniji. Naime, krajem prošle godine kompanija je objavila da je zabilježila neočekivane gubitke na tržištu Srbije i Bugarske “teške” 195 milijuna eura, od čega najveći dio, čak 191 milijun eura, otpada na gubitak na srpskom tržištu.

Dubaiju, Igor Rakuša, potvrdio je da se zanimaju za investiranje u Palo-mu te kako su pregledali poduzeće, sačinili tržišnu analizu i kod Slovenske odškodninske družbe izrazili interes za kupnju udjela PDP-a. Među intere-sentima za Palomu se još spominju i slovačka grupa Slovak Hygienic Paper (SHP) te srpski Drenik ND.

KARI

JERE


Iz svijeta

Sven Seidel će postati novi predsjednik Lidl Internationala, objavio je njemački diskonter. Ovaj 40-ogodišnji menadžer će preuzeti uzde kompanije nakon nenadanog odlaska svog prethodnika, Lidlovog

menadžera Karl-Heinz Hollan-da. Inače, Seidel je bio zadužen za korporativni razvoj u sklopu matične tvrtke Schwarz Grupe više od tri godine. Prije toga radio je i za sestrinsku tvrtku Lidla, Kaufland.

Wolfgang Lux, član Izvrš-nog odbora Müllera, dao je ostavku na svoju poziciju s koncem ožujka. Lux se pridružio njemačkoj drogeriji u studenom 2013. i bio je zadužen za financije, logisti-

ku, proširenje, nekretnine, IT, reviziju, zakone i organizaciju te nacionalne i međunarodne projekte. Ostavku je dao uz obostranu suglasnost, no detaljnije razloge odlaska iz Müllera nisu iznosili.

Novi predsjednik Lidl Internationala • • • Ostavka člana izvršnog odbora Müllera • • •

MILIJARDA NOVIH POTROŠAČA

Britanski trgovački lanac Tesco službeno je potvrdio kako je dobio

regulatorno odobrenje za sklapanje joint venture ugovora s trgovačkim lan-cem Trent Hypermarket Limited (THL) koji u Indiji djeluje preko maloprodajnih formata Star Bazaar. Tesco bi u okviru zajedničke kompanije imao udio od 50 posto, dok bi drugu polovicu udjela držala tvrtka Trent Limited, koja posluje u sastavu Tata grupe. Tescovo ulaganje iznosi 85 milijuna funti (139,3 milijuna američkih dolara), no za konačni zavr-šetak transakcije potrebna su i dodatna odobrenja. Po zaključenju posla THL će imati 12 maloprodajnih dućana robe široke potrošnje uključujući prehranu, proizvode za osobnu higijenu, sredstva za čišćenje te odjeću i modne dodatke. Dućani će raditi pod brendovima Star Bazaar i Star Daily te će se širiti na jug

Lidl se priprema za američko tržište

Lidl želi okupiti američki tim koji bi podržao ulazak na tržište SAD-a u

uvjetima kada predsjednik Lidl Interna-tionala, Karl-Heinz Holland, i šef prodaje i marketinga, Dawid Jaschok, napuštaju kompaniju. Hollanda će zamijeniti Sven Seidel koji je do nedavno bio zadužen za korporativni razvoj matične tvrtke iz Schwarz Grupe. Prva informacija iz Lidla oko razmatranja ulaska na američko tržište pojavila se u lipnju prošle godine, a prošli mjesec su njemački mediji počeli izvještavati o Lidlovoj potrazi za malo-prodajnim stručnjacima koji poznaju američko tržište. Čini se kako će diskonter provesti u djelo plan o ulasku na tržište SAD-a na kojem je njegov najveći konku-rent Aldi prisutan s trgovinama Aldi Süd i Trader Joe’s.

Bipa lansirala ekološku liniju

Bipa je lansirala liniju ekoloških proizvo-da za čišćenje pod svojim brendom Bi

Good. Drogerija Bipa, koja je dio austrij-ske Rewe grupe, tvrdi da su 11 lansiranih proizvoda održivi, certificirani od strane nezavisnih certifikacijskih kuća, pakirani u pretežno reciklirane materijale te proizve-deni u Austriji prema posebno razvijenom zelenom kodeksu.

Carlsberg preuzima Žatecký pivovaru

Danski proizvođač piva Carlsberg objavio je da je kupio češku pivovaru

Žatecký, što mu otvara tržište s najvećom potrošnjom piva po glavi stanovnika (148,6 l godišnje), no pritom nije naveo točan iznos plaćen za preuzimanje pivo-

i zapad Indije. Tesco je od 2008. imao veleprodajne operacije te franšizni ugovor po kojem je obavljao opskrbu robom i pružanje tehničke know – how podrške THL-u u Indiji.

vare, u kojoj sada ima udjel od 51 posto. Inače, češka pivovara je izgrađena 1801., a može proizvesti 200 tisuća hektolitara piva godišnje. “Premium češko pivo predstavlja rastući segment na ključnim tržištima u Europi, a Carlsberg će nakon akvizicije moći predstaviti glavni brend Žatec na biranim tržištima”, navodi se u priopćenju češke tvrtke.

KARI

JERE

Tescu odobren ulazak u Indiju


Globalna kretanja

Kupci su danas tehnološki potkovani, žive aktivnim životima i svoje mobilne uređaje na različite načine koriste kako bi postigli praktičnost i bolje se informirali i povezali

Budući da online prodaja mje-šovite robe ubrzano raste, a višestruki su kanali također sve uobičajeniji, Lisa Byfield-Green

proučila je što potiče tako snažan rast i

zašto se upravo sada važno uključiti u zbivanja. Ako ste pratili neke od IGD-ovih nedavnih informativnih članaka o trgovini, primijetili ste da su glavna tema razgovora bili višestruki prodajni

kanali. Budući da se prodaja u fizičkim prodavaonicama usporila, a online prodaja i dalje je u uzletu, trgovci na malo traže načine kako da osvoje svoj dio udjela u digitalnom tržištu.

REVOLUCIJA VIŠESTRUKIH kanala i online prodaje

Glavni izvršni direktor Asde, Andy Clarke, nedavno je opširno govorio o njiho-vim planovima za rast kroz višestruke kanale te o potrebi da se u sljedećim godinama profiliraju uz pomoć većih ulaganja roditeljske tvrtke Walmarta. Tesco je ponovno izrazio namjeru za preuzi-manjem tržišnog vodstva u području višestrukih kanala te je otkrio podatak o prošlogo-dišnjoj dobiti od 127 milijuna funti od online prodaje, koja je ostvarena bez obzira na povećane troškove i složenost tih poslova. Iz Sainsburyja su naglasili važnost rastućeg

online prodajnog kanala te predstavili unapređenje svog voditelja online prodaje, Jona Rudoea, na funkciju voditelja digitalnog i tehnološkog ra-zvoja, s mjestom u upravnom odboru tvrtke. Usprkos svom zakašnjelom ulasku na tržište, Morrisons također planira brz rast online prodaje i suradnju s Ocadom kako bi do početka sljedeće godine pokrio 50% tržišta Velike Britanije. Osim toga, ovaj će se trgovac na malo koncentrirati na tržnicu i ponudu svježih proizvoda, iako bi se te kategorije mogle pokazati teškima za prijelaz u online kanal.

Online prodaja mješovite robe nije ništa novo, prisutna je već 14 godina. Nova je brzina promjena koje se de-šavaju, posebno u korištenju mobilnih uređaja. Višestru-kost prodajnih kanala kup-cima je postala uobičajena pa trgovci na malo zapravo pokušavaju uhvatiti korak s promijenjenim očekivanjima kupaca.Kupci su danas tehnološki potkovani, žive aktivnim životima i svoje mobilne uređaje na različite načine koriste kako bi postigli prak-tičnost i bolje se informirali i

povezali. Naši ShopperVista podaci iz siječnja pokazali su da 22% online kupaca koristi tablet uređaje, što je porast od 13% u odnosu na lipanj 2013., a jedna petina (20%) kupaca mješovitu robu kupuje uz pomoć pametnih telefona. Online prodavao-nice koje ne nude mješovitu robu, npr. John Lewis, Ama-zon i House of Fraser već su zabilježile da se oko polovina njihova online prometa ostvaruje preko mobilnih uređaja, što će sljedeće godi-ne sigurno dodatno ubrzati ritam promjena.

VIŠESTRUKI KANALI GLAVNI SU INTERES VELIKIH TRGOVACA MJEŠOVITOM ROBOM

BRZ RITAM PROMJENA1 2


MALE SAMOPOSLUGE U CENTRU PAŽNJE

3

Malene samoposluge ključno su područje za one trgovce na malo koji su shvatili da je kupnja od kuće praktična samo onda kad ste kod kuće. Stoga ćemo sljedeće godine sigurno svjedočiti većim nastojanjima da se usluge učini dostupnijima i prak-tičnijima. To će se odnositi na brz rast usluge “klikni i pokupi” koja će u budućnosti uključivati drive-thru jedinice i nove lokacije za preuzimanje naručene robe, kao što su npr. stanice javnog prijevoza ili radna mjesta kupaca. Na razvoj dostave utjecat će i ponuda pretplatnih paketa za dostavu, kraće vrijeme dosta-

ve i spajanje prehrambenih i neprehrambenih artikala. Naši ShopperVista podaci pokazali su da je 25% online kupaca u siječnju koristilo uslugu “klikni i pokupi”, a budući da se širom Europe i Velike Britanije pojavljuju novi punktovi za preuzimanje robe, ovaj će broj zasigurno još i rasti.

REVOLUCIJA VIŠESTRUKIH kanala i online prodaje

Jedan od razloga zašto je online kanal tako važan krije se svakako u prilici za rast koju on donosi u usporedbi s fizičkim trgovinama. Osim toga, kupci koji koriste više-struke prodajne kanale nekog trgovca na malo, upravo su oni za koje je najvjerojatnije da će mu postati odani. Stoga trgovci mogu očekivati ono-liku vjernost kupaca koliko je iskustvo kupnje koje im nude jednostavno i povezano kroz sve kanale i bez obzira na doba dana. Za one koji se ne razvijaju dovoljno brzo pojavilo se dodatno optere-ćenje sve žešće konkurencije.

Amazon, koji nikada ne sjedi skrštenih ruku, razvija se jako brzo i prijeti da će preuzeti tržište svojim inovacijama kao što su nedjeljna dostava, dostava isti dan i slanje robe prije narudžbe. Osim toga, Amazon Fresh mogao bi pokrenuti međunarodno po-slovanje, ako je vjerovati još nepotvrđenim navodima nje-mačkih medija. Diskonti bi se također mogli pridružiti ovim kretanjima. Nedavno su tako pokrenute stranice Pound-shop.com i Hereforapound.com koje se nadaju iskustvo impulzivne diskontne kupnje prenijeti i u online format.

NA TRŽIŠTU JE SVE VIŠE IGRAČA4

Kako se online kanal nastavlja razvijati, trgovci na malo sve su svjesniji potrebe za brzim inoviranjem. U skladu sa sve većom potražnjom tijekom sljedećih godinu ili dvije možemo očekivati promjenu step funkcije unutar ovog kanala. Međutim, kako bi ove inicijative bile uspješne, važ-no je da i dobavljači shvate kako se točno

njihovi proizvodi kupuju online. Uspješan rast i angažman u kanalu podrazumije-vaju pažnju posvećenih radnih timova te točno određenih planova i ciljeva za inter-netsku prodaju. IGD-ov “online capability shield” razvijen je kako bi se dobavljačima pomoglo u pronalaženju najboljih praksi poslovanja te kako bi se njihovi rezultati

usporedili s najboljima iz klase. Prošlogo-dišnje je istraživanje pokazalo da većina njih još ima puno prostora za maksimiza-ciju prilika u ovom kanalu. Očito je da u online okružju nema znakova usporava-nja i da će 2014. biti vrlo burna godina, s mnogim prilikama za one tvrtke koje imaju jasnu viziju i strategiju.

BUDUĆNOST5

Lisa Byfield-GreenSenior Analyst - online and digital

Razina dostavne usluge internetskih trgovaca

Uspostavljena praksa

Na pola smo puta

Ne radimo na tome

Prilagođeni proizvodi za online kanal

Formirani tim za internet prodaju

Važnost tima za marketing prema

kupcima

Višefunkcionalna podrška za online

strategiju

8% 8% 24% 11% 16%28% 35% 29% 46% 42%

56% 51% 47% 43% 42%


Ledo je od ove sezone u svoj asortiman uvrstio i novo izdanje dobro poznatog

deserta. Naime, ljubite-lji Ledo šlaga od sada mogu uživati i u čašici šlaga obogaćenoj sosom s komadićima jagoda. “Lju-bav između jagoda i šlaga vječna je i skladna pa ovaj desert svoje obožavatelje pronalazi među pripadnici-

ma svih generacija. Uvijek je pravo vrijeme za jagode sa šlagom zato je od sada

ovaj desert dostupan tijekom cijele godine

u bilo koje doba dana, ili noći. Praktična i atraktivna čašica idealno je društvo

na plaži, uz televizor, kao simpatično iznenađenje ili spontani poklon voljenoj

osobi”, poručuju iz Leda.

Karlovačko 0,0% Maxx

bezalkoholno pivoKarlovačka pivovara proši-

rila je svoj portfelj bezalkoholnim pivom Karlovačko 0,0% Maxx. Ovo pivo spravljeno je od biranih kvalitetnih sastojaka s 0,0% posto alkohola. Jedinstveni spoj pšeničnog i ječ-menog slada daje ovom bezalkohol-nom pivu svježinu i gorko-slatki okus. Iz tvrtke kažu kako su ovim proizvodom htjeli srušiti predra-sude koje se vežu uz bezalkoholna piva i pokazati kako takvo pivo može imati sjajan okus.

Keune Ultra Mild linija

Kompanija Keune Adriatic predstavlja novi dizajn i poboljšanu formulu Ultra

Mild Daily Use šampona i regeneratora te ekstenziju cijele linije u vidu četiri nova proizvoda. Ovi proizvodi će se prodavati i u hipermarketima, supermarketima, samoposlugama i malim dućanima, a ne samo u drogerijskim i parfumerijskim formatima. Linija sadrži formulu namije-njenu različitim tipovima kose kao i Daily Use šampon i regenerator koji su dobili novo pakiranje te su dodatno obogaćeni multivitami-nima. Repair šampon i regenerator su namijenjeni hidratiziranju i njezi suhe i oštećene kose. Anti dandruff je djelotvoran šampon za kosu protiv peruti, dok Styling gel kosi daje savršeno učvršćenje.

Novo na polici

Kategorija bezalkoholnih pića na hrvatskom tr-

žištu je početkom travnja obogaćena sokovima Hello Kitty, Princess i Cars s poklonom iznenađe-nja, renomiranog eu-ropskog proizvođača “MAGIC BRANDS”. Hrvatski zastupnik za ove sokove je tvrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta koja je tako uz uvoz i dis-tribuciju alkoholnih pića proširila portfelj i na segment bezal-koholnih napitaka.

Volumen ovih simpatičnih sokića je 0,35 l, a uz svaku bočicu kupac dobiva i mali poklon iznenađenja, što će zasigurno obrado-

vati mlađu populaciju. Uz nekoliko okusa i

privlačnim dizajnom uvjereni smo da će ovaj brend brzo postići prepoznat-ljivost i samim time

zauzeti željenu poziciju na polica-ma svih važnijih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, poručuju iz Valentića.

PREPORUKA

Kandit je početkom travnja na tržište pla-sirao limitiranu ediciju čokolade Honey

Crunch, spoj visoko kvalitetne mliječne čokolade s dodatkom laganih, hrskavih pahuljica pšenice i meda. Nova čokoladna kreacija potrošačima će omogućiti uživanje u jedinstvenom zdravom i proljetnom oku-su prikladnom za sve uzraste, kažu u Kandi-tu. Logističke informacije: Jedinično pakiranje: 230 g. Tran-sportno pa-kiranje: 9 kom (2,07 kg). EAN kod jediničnog

pakiranja: 3858881047372. EAN kod transportnog pakiranja: 3858881047389. Marketinška podrška: ATL (print, web) i BTL kampanja (dodatna izlaganja, katalozi…). Proizvođač: Kandit d.o.o., K. Frankopana 99, 31000 Osijek.

Magic Brands sokovi u portfelju Valentića

Ledo šlag s jagodama

Kandit Honey Crunch


PROVJERITE

Staropramen nefiltrirano pivoZagrebačka pivovara je predstavila Staropramen nefiltrirano pivo. Radi se o tradicionalnom praškom nefiltri-ranom pivu koje se odlikuje punim okusom, bogatom aromom i zavodlji-vom bojom opala, kažu u pivovari. Uz dodatak pšeničnog slada koji njego-vom okusu daje rafiniranu i plemenitu notu, Staropramen nefiltrirano pivo kao da je stvoreno za sve ljubitelje vrhunskog pivskog užitka, poručuju iz Zagrebačke pivovare. Staropramen nefiltrirano pivo dostupno je u stakle-noj boci od 0,33 l.

Zvijezda margarin s aromom rumaZvijezda d.d. je plasirala na tržište novi premium margarin s aromom ruma, kako bi svojim korisnicima omogu-ćila pripremanje i pečenje poslastica s užitkom. Radi se o inovativnom proizvodu iz Zvijezdine linije tvrdih margarina za kuhanje i pečenje koji u sebi sadrži aromu ruma, što ga čini najboljim odabirom u kuhinji prilikom pripreme vrhunskih kolača, krema, kuglica i drugih delicija, navode iz tvrtke. Zvijezda je proizvela ovaj viso-ko kvalitetni proizvod kao zamjenu za sastojke u svim receptima koji u sebi sadrže rum.

Novi gelovi od OlivalaPostojećim proizvodima Olivala pridružila su se još četiri noviteta. Gel od Arnike poboljšava pokretljivosti zglobova, pomaže kod prokrvljenosti, iščašenja i istegnuća te lagano hladi površinu kože. Vinova loza gel je nami-jenjen pospješenju cirkulacije. Vražja kandža gel ima blagotvoran učinak na slabo pokretljive, bolne zglobove i mišiće. Aloe Vera gel obnavlja, hidrati-zira i smiruje nadraženu kožu, a nanosi se, kao i ostali proizvodi, laganim kružnim pokretima, bez utrljavanja, nekoliko puta dnevno. Preporučene maloprodajne cijene: Arnika gel - 19,99 kn; Vinova loza gel - 19,99 kn; Vražja kandža gel - 19,99 kn; Aloe vera gel - 29,99 kn.

Zagrebačka pivovara je predstavila prvo

hrvatsko dry pivo. Ožujsko Super Dry pivo odlikuje specifičan postupak proizvodnje koji osigurava da svaki gutljaj bude jednako dobar kao i prvi. Dry je pivska kategorija iznimno popularna u svijetu, a karakterizira ju posebna filtracija, produženo odležava-nje i posebna kom-

binacija raznih vrsta hmelja čime se dobiva efekt brzog nestanka gorčine. Ožujsko Super Dry dostupno je u dva pakiranja – u povratnoj boci od 0,5 l i nepovrat-nim limenkama od 0,5 l te u paketu od četiri limenke s uključenom jednom gratis. Cjenov-no pozicioniranje bit će na razini postojećeg asortimana Ožujskog piva.

Kraš je predstavio još jedan okus čokolade. Radi se o Dorina mousse

čokoladi naranča u pakiranju od 100 grama koja predstavlja spoj kremastog čokoladnog moussea i finog želea od naranče. Iz tvrtke ističu kako se u proizvodnji svojih čokolada oslanjaju

na znanost i inovativne tehnologije, a upravo Mousse čokolade posljednje su u nizu inovacija koje je Kraš prvi predstavio domaćem tržištu. Logističke informacije: Šifra proizvoda: 12945001. Transportno pakiranje: 16 kom (1,6 kg). EAN kod jedi-ničnog pakiranja: 3850102501663. EAN

kod transportnog paki-ranja: 3850102934102. Marketinška podrška: ATL (TV, OOH, print, web) i BTL kampanja (dodatna izlaganja, katalozi…). Proizvođač: Kraš d.d., Rav-nice 48, 10000 Zagreb. Tel: +3851/2396-111. Web stranica: www.kras.hr.

Novo Ožujsko Super Dry pivo

Dorina mousse čokolada naranča

Nova Franck 100% Arabica

mljevena kava za domaćinstvo nastala je mješa-vinom odabranih zrna isključivo sorte arabica. Odlikuje se aromatskim bogat-stvom, slatkoćom i blagošću, dok dominantna aroma čokolade prožeta notama lješnjaka i badema pruža savr-šen užitak ispijanja.

Posebnim načinom mljevenja Franc-kov je razvojni tim postigao optimalan omjer grubih i finih čestica što garan-tira jednako bogat okus bez obzira na način pripreme. Kava 100% Arabica po svojoj je kvaliteti premium kava, a preporučena cijena za pakiranje od 250 grama je 19,99 kuna.

Franck 100% Arabica

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Broj 34 | Travanj 2014.

Dešifriranje vizualnog koda

IntervjuMarc Carena

Metro Cash & Carry

Ambalaža i dizajn

Mlijeko i mliječni proizvodiOd štale do police

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police)

- Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava)

- Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete

informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja

ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Pomažemo Vam prodati više!

mail: [email protected]

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Novo u ponudi

vanjskog oglašavanja:

HEAD ON BOARD

Budite prisutni u velikom formatu na najfrekventnijim outdoor lokacijama grada Zagreba.

Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X 2 metra,

na ukupno 22 nadvožnjaka čitavog područja grada Zagreba.

Budite ispred ostalih,

budite HEAD ON!FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata

Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:[email protected]

www.frkaplus.hr

Documents

Ja TRGOVAC magazin – travanj 2014