Ja TRGOVAC magazin – ožujak 2015

Broj 42 | Ožujak 2015.

Mekan poput pamukaMekan poput pamuka

Intervju Ivan Dunda,

Labud

Profil kompanije

Podravka

Analize kategorija Sredstva za pranje posuđa Voda

Sretan Uskrs!


BigRoll

sheets - listova200

Broj 42 | Ožujak 2015.


Još bogatiji kremasti okus

Uzivajte u jos bogatijem

okusu neodoljivo kremastih

Dolcela pudinga vanilije i cokolade

7www.jatrgovac.hr Ožujak 2015.

Baš poput proljeća i Uskrsa, simbola novog života i početka, i ovo izdanje obilježeno je u tom duhu. Nove tvornice, objekti i investicije, čisti računi i novi vlasnici, nove suradnje i povezivanja, glavne su

vijesti ovoga mjeseca. Nove tehnologije također su tema o kojoj ćete čitati sve češće te uz magazin to možete i na našem internet portalu koji se u duhu proljeća isto tako pojavio u sasvim novom ruhu. Nove pak rubrike očekujte

u idućem broju, a sudeći prema najavama proizvođača i distributera novosti će itekako biti na policama, a nadamo se istom mjerom i u potrošačkim košaricama. Uskršnja će pak košarica, iako skuplja iz godine u godinu, vjerujemo i ovaj put biti dostojanstvena i s veseljem slavlja novoga života uživana. Šunka ili kulen kao nagrada za posnu zimu, jaja za plodnu godinu, mladi luk za zdravlje, sol za prosperitet i domaći kruh za vrijedan rad. Skromna, srednja ili bogata, želimo da se nađe na trpezi svakog kućanstva. Stoga u slast i sretan Vam Uskrs!

Uvodnik

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 42 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

Novi život!

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGKatarina Litva, NHSŠima Katić, AC NielsenJelena Jakšić, Ipsos PulsMelani Cipot, FocusMarko Havaši, FocusJan Jurjević, AGB NielsenIvica Ivančić, Maloprodajni servisiCredos odjel analize

Darko Pavić, Service Plus GroupAntonio Zrilić, LogikoBožica Habajec, AC NielsenMaja Juričan, Mediana FidesSarah Coleman, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Krešimir Vuletićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o

maloprodaji i industriji robe široke

potrošnje. Kontroliranom distribucijom

besplatno se dostavlja na trgovce,

proizvođače i distributere robe široke

potrošnje te prateću industriju.

“Nove tvornice, objekti i investicije, čisti računi i novi vlasnici, nove suradnje i povezivanja, glavne su vijesti ovoga mjeseca”

[email protected]

8 Ožujak 2015. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Novi proizvodni pogon Atlantic Grupe

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEJTI među top pet poslodavaca na svijetu

16 | PROMOCIJEVeliki uspjeh Vina Laguna

18 | MEDIJSKI BAROMETAR Povećana razlika među vodećima

20 | USKRŠNJA KOŠARICAPad cijena, ali i standarda

SREDSTVA ZA PRANJE POSUĐAStrojno ispred ručnog

30 | INTERVJU: IVAN DUNDALabud

32 | IZVJEŠTAJ S TERENABez zanemarivanja, molim

34 | PROFIL KOMPANIJEPodravka

38 | IT ODJEL Digitalne inovacije koje će promijeniti svijet

44 | INTERVJU: VELJKO BITUHSelmet

48 | LOGISTIKAVuk Mandušić, samuraji i menadžeri

50 | ISTRAŽIVANJE I RAZVOJLedo - Marketinški razvoj ili razvojni marketing

54 | VODAKategorija na suhom

62 | IZ REGIJE Pet kandidata za Pivovarnu Laško

64 | IZ SVIJETADr. Oetker preuzeo Coppenrath & Wiese

66 | GLOBALNA KRETANJAStrategije za rast u sektoru malih samoposluga

68 | ŠTO JEDEMOSol - Najbolje od sunca i mora

72 | JA TRGOVACBlamark

75 | NOVO NA POLICI

78 | IZLOG

Atlantic Grupa otvorila je sredinom ožujka novi suvremeni pogon za

proizvodnju energetskih pločica u Industrijskom parku Nova Gradiška. Službenom početku proizvodnje u tvornici, u čiju je izgradnju i opremanje uloženo 100 milijuna kuna, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović u pratnji ministara, gradonačelnik Nove Gradiške Željko

Agrokor potpisao novi financijski

sporazum

Koncern Agrokor je potpisao novi finan-cijski sporazum vrijedan ukupno 325

milijuna eura, a koji će koristiti uglavnom za refinanciranje postojećih financijskih obveza i dijelom za podršku daljnjem razvoju koncerna. “Agrokor je potpisao financijski sporazum kojeg čini klupski za-jam vrijedan 300 milijuna eura s Barclays, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, JP Morgan i Morgan Stanley te bilateralni sporazum vrijedan 25 milijuna eura s BNP Paribas, za ukupnu vrijed-nost od 325 milijuna eura”, objavili su iz Agrokora. Dospijeće zajma je 18 mjeseci s jamstvima nekoliko kompanija iz sastava koncerna. Također, Agrokor je produljio postojeći aranžman s BNP Paribas od 25 milijuna eura na 18 mjeseci.

Lidl je od 1. ožujka prosječno povećao plaće za 4,83 posto zaposlenicima u ukupno

86 trgovina i dva logistička centra. Lidl u Hrvatskoj trenutno ima više od 1.700 radnika, a završetak poslovne 2014. godine obilježio je i vijestima o ostvarenom izvozu hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u vrijednosti iznad 40 milijuna kuna. “Ohrabreni ovogo-dišnjim uspjehom, imamo velike planove i za daljnja ulaganja u 2015. godini koja bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna”, poručili su iz Uprave Lidl Hrvatska.

Atlantic pust io u pogon tvornicu u Novoj Gradišci

Lidl povećao plaće i najavio investicije od 250 milijuna kuna

22str.

VELIKA INVEST ICIJA U PROIZVODNJU

9Ožujak 2015. www.jatrgovac.hr

Vijesti

Bigović, župan brodsko-posavski Danijel Marušić te, kao domaćin, predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. “Iznimno smo ponosni zbog činjenice da je tvornica završena u samo deset mjeseci, za što smo zahvalni velikom trudu naših zaposlenika i partnera. Ovaj je projekt primjer mogućnosti efikasnog investiranja u Hrvatskoj, u čemu smo imali veliku potporu jednako lokalne zajednice

i državnih institucija, kao i financijskih partnera, prije svega Europske banke za obnovu i razvoj”, izjavio je na otvaranju Tedeschi. Projekt je, naime, financiran vlastitim sredstvima kompanije i kreditom EBRD-a, a Nova Gradiška izabrana je kao najpovoljnija investicijska destinacija u konkurenciji s više od 90 lokaliteta. Atlantic Grupa je s brendom Multipower vodeći europski proizvođač sportske prehrane,

koja se najvećim dijelom proizvodi u Atlanticovoj tvornici u okolici Hamburga (praškasti proizvodi i komprimati) te u Rogaškoj Slatini (napitci), a otvaranjem nove tvornice i proizvodnja energetskih pločica, koje su se dosad proizvodile kod treće strane, obavlja se u vlastitom pogonu. Više od 99 posto proizvodnje iz ove tvornice namijenjeno je izvozu, primarno na tržišta zapadne Europe.

Kaufland otvorio logistički centar u Jastrebarskom

Tvrtka Kaufland Hrvatska sredinom je ožujka otvorila logistič-ki centar na 64.500 četvornih metara, vrijedan 75 milijuna

eura, koji će zaposliti 300 ljudi. Otvarajući taj centar s generalnim direktorom Kauflanda Hrvatska Andreasom Wendyjem, premijer Zoran Milanović je naglasio da je to velika investicija rekavši kako je “Kaufland velik u Europi, značajan u Hrvatskoj, te da je ovo je odjek hrvatsko-njemačke suradnje”. Wendy je zahvalio hrvatskoj državi ali i lokalnoj upravi odnosno gradonačelniku Jastrebarskog što su uspjeli u suradnji otvoriti taj logistički centar. Kaufland LC Jastrebar-sko prostire se na ukupnoj površini zemljišta od 163.000 četvornih metara, a sam centar obuhvaća četiri hale ukupne površine 64.500 četvornih metara s ukupnom zapreminom od 64.000 paleta.

Atlantic pust io u pogon tvornicu u Novoj Gradišci

VELIKA INVEST ICIJA U PROIZVODNJU


Vijesti

KARIJERE

Kruno Mervar prelazi u centralu Nestléa

Kruno Mervar, dosadašnji di-rektor Lanca opskrbe za regiju

Adriatic, početkom veljače preuzeo je funkciju Direktora planiranja u lancu opskrbe tvrtke Nestlé za Zonu Europa, Bliski istok i Sjever-na Afrika (EMENA). Na značajnu funkciju u središnjici tvrtke Nestlé u švicarskom Veveyu Mervar prelazi nakon više od deset godina djelo-vanja na različitim pozicijama unu-tar Adriatic regije. Ovim promaknu-ćem Mervar je postao voditelj tima koji proizvodima iz 169 Nestlé tvor-nica pokriva 1,3 milijarde potrošača zone EMENA. Alexey Tikhonov, do-sadašnji Voditelj planiranja u lancu opskrbe konditorskog asortimana za Zonu EMENA, početkom veljače preuzeo je funkciju voditelja Lanca opskrbe i člana upravljačkog tima tvrtke Nestlé za Adriatic regiju.

Anita Letica na čelu tvrtke Philip Morris Zagreb

Anita Le-tica ime-

novana je generalnom direktoricom za hrvatsko tržište u sklo-pu grupacije društava Philip Morris te će uskoro biti promovirana za predsjednicu uprave društva Philip Morris Zagreb d.o.o. Do prelaska na novu funkciju, Letica je obavlja-la dužnost direktorice poslovnog razvoja i planiranja za regiju jugo-istočna Europa, a kao generalna direktorica za hrvatsko tržište i dalje ostaje članica menadžment tima ove regije. Tvrtki Philip Morris International pridružila se 2008., nakon uspješne karijere u Plivi. Letica će ovim imenovanjem zami-jeniti Branislava Bibića koji je pro-moviran za direktora korporativnih poslova i člana menadžment tima globalne poslovne jedinice Duty Free sa sjedištem u Lausanni.

Marinko Zadro kupio

Dalmacijavino

Dalmacijavino je na javnoj dražbi na splitskom Trgovačkom sudu prodano

za nešto više od 70,5 milijuna kuna tvrtki OŠTRC, u vlasništvu Marinka Zadre koji je ujedno i najveći dioničar virovitičke Viro grupe. Dalmacijavino se počelo prodavati u kolovozu 2013. godine, a početna mu je cijena bila 281 milijun kuna. Osim 67.000 četvornih metara skladišno-proizvodnog prostora u Sjevernoj luci prodana je i vinarija u Jelsi i Starom Gradu te zemljište u Vrbanju na Hvaru, a kao dio ponude je bila i drniška tvornica kvasine, vinogradi te poslovni prostor i skladište u Velikoj Gorici, Vukovaru, Rijeci i Zadru.

Podravka pripaja Danicu

Najboljim web trgovcem u Hrvatskoj proglašen je eKupi.hr, koji je osvojio pobjedu i u kategoriji internet trgo-vačkog centra, na konferenciji Web trgovac godine 2014. koju je organizirao portal za usporedbu cijena Jeftinije.hr u

suradnji s istraživačkom kućom Valicon. Pobjednici su proglašeni u još osam ka-tegorija, a dobitnici nagrade su Printink.hr, Sonusart.hr, Silux.hr, Emmezeta.hr, Gizzmo.hr, Alternativa-webshop.hr te Dobra-macka.com.

eKupi.hr web trgovac godine • • •

Uprava koprivničke Podravke je donije-la odluku o pokretanju postupka pri-

pajanja ovisnog društva s ograničenom odgovornošću Danica d.o.o. Planirani rok za završetak provedbe potpune integraci-je je kraj rujna 2015. Iz Podravke pojaš-njavaju kako ovim potezom nastavljaju s mjerama za povećanje poslovne efika-snosti. “Uvjereni smo kako mesni program Podravke ima potencijala za poboljšanje svoje tržišne pozicije i rast, a za to mu je potrebna podrška koju ćemo osigurati u okviru cjelovitog segmenta poslovanja Prehrane”, istaknuo je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

Badel 1862 napokon raščistio situaciju za

novog vlasnika

Nakon što je Badel 1862 nagodbom riješio financijski i statusno ključne

sporove koje je vodio s bivšim pred-sjednikom Uprave i dioničarom Antom Perkovićem te tvrtkom Bobita iz Čitluka, otvoren je put za novi pokušaj privati-zacije i pronalazak strateškog partnera ili investitora koji će dokapitalizirati tog proizvođača alkoholnih pića. Uprava na čelu s Ivom Markotićem objavila je javni poziv za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju društva u okviru predstečajne nagodbe. Neslužbeno

se očekuje da će se tvrtke koje su prošlog ljeta bile zainteresirane za preuzimanje Badela 1862 ponovno javiti. Neobvezu-juće ponude tada su dale tvrtka BIDCO, JM Fundus, Tikveš AD i Orbico (zajednička ponuda), STOCK Spirits Group, TEMPO Beverages te Princeps promet.

11Ožujak 2015. www.jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

Potrošnja u siječnju skočila 3,5%

U Hrvatskoj je u siječnju promet u trgovini na

malo realno bio veći za 3,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već šesti mjesec zaredom kako potrošnja raste, i to po najvišoj stopi od listopada 2007. godine. To je znatno veći rast nego što se očekivalo. Rast od 3,5 posto

brži je nego u prosincu, kada je promet u trgovini na malo ojačao 2,6 posto, i najveći od listopada 2007., kada je rast iznosio 3,8 posto. Analitičari ističu kako se taj rast djelo-mično ima zahvaliti poreznim promjenama početkom ove godine, koje su utjecale na blagi, ali ipak rast plaća.

U Hrvatskoj 32 posto poje-dinaca nikada nije ništa

kupilo preko interneta i na tom području uvelike kaska-mo za europskim trendovi-ma, a kao glavne prepreke kupovini na internetu kupci često navode nepovjerenje u sigurnost takve kupnje, rečeno je na konferen-ciji “Internet trgovina i potrošači” koja je u povodu Svjetskog dana

zaštite potrošača održana sredinom ožujka u Zagrebu. Samo 40 posto korisnika interneta u Hrvatskoj kupuje preko interneta, naspram njih oko 65 posto koliki je prosjek Europske unije.

Atlantic Grupa je u 2014. godini ostvarila prihode od

prodaje od 5,118 milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 2,4 posto. Dobit prije kamata i po-reza (EBIT) iznosi 440,7 milijuna kuna i porasla je 3,8 posto, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 200 milijuna kuna i veća je za 2,6 posto u odnosu na godinu ranije. U po-slovanju Atlantic Grupe prošlu su godinu obilježili početak distribucije Unileverovog asor-timana (Knorr, Hellman’s, Axe, Rexona, Brut, Signal, Coccolino, Domestos, Cif i mnogi drugi)

na tržištu Hrvatske i Slovenije te izgradnja nove tvornice energetskih pločica Multipower iz asortimana sportske i aktivne prehrane u Industrijskom parku Nova Gradiška.

Hrvatska u kupnji preko interneta kaska za europskim

trendovima

Dobit Atlantic grupe porasla na 200 milijuna kuna


Vijesti

Agrokor u Mitrovcu dovršio kompleks

vrijedan 220 milijuna kuna

Procter & Gamble nagrađen certifikatom Poslodavac Partner

Pitka voda je strateški interes kako na domaćoj, tako i na globalnoj razini, pažljiva zaštita i nadziranje resursa zalog su za buduće generacije, a ono na čemu treba i nadalje raditi je jačanje ekonom-ske pozicije hrvatskih voda, istaknula

je direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić na skupu u povodu Svjetskog dana voda – 22. ožujka. Rekla je pritom kako je cilj ovog skupa potaknuti svijest o vodnom bogatstvu Hrvatske i naglasiti važnost odgovornog odnosa prema vodama.

Tvrtka Procter & Gamble je zahvaljujući izvrsnim praksama

upravljanja ljudskim resursima nagrađena certifikatom Posloda-vac Partner. Ovime je Procter & Gamble potvrdio kako primjenjuje najsuvremenije prakse upravlja-nja zaposlenicima koje vode ne samo poslovnom uspjehu već i zadovoljstvu zaposlenika što su potvrdili i dobivanjem nagrade “Najbolji poslodavac 2014.” koja se dodjeljuje na temelju rezultata ispitivanja zadovoljstva zaposlenika. Priznanje Certifikat Posloda-

vac Partner je direktorici Lani Zanne Latos uručio Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke Selectio koja dodjeljuje spomenuti certifikat.

Pitka voda je strateški interes i u Hrvatskoj i globalno • • •

Trgovački lanac Spar Hrvatska objavio je kako hrvatske tvrtke ostvaruju oko

50 milijuna eura prometa izvan Hrvat-ske kroz mrežu Spar trgovina. U 2014. su, kako navode, intenzivno radili na izvozu hrvatskih proizvoda u druge Spar zemlje. Naime, nakon ulaska u EU hrvatski proizvodi dobili su priliku za prodaju na europskom tržištu, a Spar Hrvatska je nekima otvorio vrata. Cedevita, Čokoli-no, Argeta, pršut i salame PIK Vrbovca, proizvodi Leda, Dukata, Vindije samo su dio proizvoda koji su na policama Spara izvan Hrvatske.

Početkom ove godine završen je jedan od najvećih Agrokorovih investicij-

skih projekata u domaću poljoprivredu, vrijedan 220 milijuna kuna. Riječ je o poslovnom kompleksu Belja na lokaciji Mitrovac, u Baranji. Kompleks Mitrovac primjer je uspješne sinergije ekološki napredne stočarske proizvodnje, obnov-ljivih izvora energije i proizvodnje povrća jer se sastoji od farme mliječnih krava kapaciteta 2.000 krava, bioplinske elek-trane Agrokor energije od dva megavata i staklenika za proizvodnju grapolo rajčice površine 4,5 hektara.

KARIJERE

Spar potiče izvoz hrvatskih tvrtki

Podravka imenovala dva nova potpredsjednika

S ciljem daljnjeg jačanja razvoja i efikasnosti poslovanja, Uprava

Podravke donijela je odluku o ime-novanju starijih potpredsjednika za Lanac opskrbe te za Globalni razvoj poslovanja. Tako je s 1. ožuj-ka ove godine na poziciju starijeg potpredsjednika za Lanac opskrbe imenovan Ivan Galović koji iza sebe ima više od 30 godina bogatog poslovnog iskustva u Hrvatskoj i inozemstvu. Na poziciju starijeg potpredsjednika za Globalni razvoj poslovanja imenovan je Mario Ba-burić, dosadašnji direktor sektora Razvoj poslovanja te sektora Kon-troling. S obzirom na daljnje jača-nje internacionalizacije poslovanja Podravke, Baburić će kao stariji potpredsjednik biti prvenstveno zadužen za razvoj poslovanja na globalnoj razini.

Anita Boltužić Kučić stupila na novu dužnost u Molson Coors Europe

Članica Nadzor-

nog odbora Zagrebačke pivovare Anita Bol-tužić Kučić imenovana je na poziciju potpredsjed-nice Komercijalnog sektora Molson Coorsa za Europu (Vice President Commercial Molson Coors Europe). Na novu je funkciju došla s pozicije direktorice svih Molson Coorsovih brendova na europskim tržištima (MCE Brand Excellence Director) te će kao potpredsjednica Komerci-jalnog sektora odgovarati direktno predsjedniku uprave Molson Co-orsa za Europu. Zajedno s direkto-rima ostalih europskih zemalja bit će odgovorna za dugoročan razvoj vizije i strategije cjelokupnog por-tfelja Molson Coorsovih brendova.

Dionice Granolija na Službenom

tržištu ZSEZagrebačka burza odobrila je uvrštenje

dionice mlinarske tvrtke Granolio u Službeno tržište, kojima se počelo trgova-ti 23. ožujka. Burza je Granoliju odobrila uvrštenje 1.901.643 redovnih dionica, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10 kuna. Tvrtka Granolio d.d. osnovana je 1996. godine, kao tvrtka za trgovinu žitaricama, uljaricama, komponentama stočne hrane, živom stokom i mesom. U vlasništvu Granolija je i nekoliko poveza-nih društava: Zdenka – mliječni proizvodi, Zdenačka farma, Prerada žitarica i Žitar.

IFS Food sustav u čepinskoj uljari

Otvoreni prodajni centri Peveca u Jankomiru i Dubrovniku

Uprava Tvornice ulja Čepin donijela je odluku o uspostavljanju i certificiranju IFS Food sustava.

Prema riječima Josipa Bičvića, predsjednika Uprave, ta je odluka donesena između ostalog i radi otvaranja novih tržišta ulaskom Hrvatske u EU i postrožavanja zahtjeva za kvalitetom proizvoda. On je rekao kako su certificiranjem IFS Food Standarda potvrđeni vrhunski standardi kvalitete, sigurnosti i zdravstvene ispravnosti proizvoda, a time i omogućeni uvjeti za plasman proi-zvoda u svjetske trgovačke lance.

Trgovački lanac Pevec otvorio je u veljači i ožujku dva prodajna centra. Pevec Jankomir otvoren je

na novoj lokaciji, preko puta dosadašnjeg centra, na površini od gotovo 15.250 četvornih metara. Novi, suvremeno uređen i opremljen prodajni prostor za-pošljava 98 djelatnika i najveća je Pevecova trgovina. Nakon toga Pevec je svoj 17. prodajni centar otvorio u Dubrovniku na gotovo 4.500 četvornih metara i s više od 40 zaposlenih. Tvrtka 2015. planira okončati s 19 trgovina te prihodima većima od milijardu kuna.

Sportska dvorana TriljGrad Trilj, Hrvatska

8. - 10. svibnja 2015.

8. MEÐUNARODNI SAJAM INOVACIJA U POLJOPRIVREDI,

PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI I POLJOPRIVREDNOJ MEHANIZACIJI

Imate li kreativne i inovativne razvojne ideje i projekte, proizvode i usluge iz područja vinogradarstva i vinarstva, maslinarstva, pčelarstva i medarstva, voćarstva, ekološke proizvodnje i obnovljivih izvora energije, poljomehanizacije, proizvodnje domaćih, tradicionalnih i izvornih proizvoda, preradi i proizvodnji drugih prehrambenih proizvoda – hrane i pića, na pravom ste mjestu!

Budite dio 8. Agro Arce

i prijavite se za sudjelovanje!

Prijave za izlagače otvorene su

od 1. siječnja do 1. svibnja 2015.

GRAD TRILJ

www.agro-arca.comwww.inovatorstvo.com

ja_trgovac_reklame_agro_arca_2015.indd 1 10/02/15 12:27


Društveno odgovorno poslovanje

TOP EMPLOYER GLOBAL

Japan Tobacco International (JTI ) je jedna od pet tvrtki u svijetu kojima je

dodijeljen certifikat Top Employer Global 2015 na svečanosti koja je održana u Amsterdamu. Top Employers Institute prepoznao je iznimno poslovno okru-ženje u uredima JTI-a koji se nalaze u 33 zemlje u Europi, Aziji te na Bliskom istoku. Certifikat Top Employer Global uveden je s ciljem prepoznavanja poslo-davaca koji na svjetskoj razini stvaraju

optimalne uvjete za svoje zaposlenike i njihov razvoj na profesionalnoj i osobnoj razini. Certifikati se dodjeljuju nakon ispitivanja sljedećih područja: strategija privlačenja talenata, planiranje, učenje i razvoj, upravljanje učinkovitošću i razvoj vodstva. Tvrtke kojima je dodijeljen tzv. Global seal certificirane su kao kontinen-talni Top poslodavac u najmanje tri regije, u najmanje 25 zemalja i u zemlji u kojoj se nalazi njihova svjetska središnjica.

Donacija dm-a za više od 500

udomljene djece Drogerijski lanac dm uručio je u

Ivancu donaciju Forumu za kvalitetno udomiteljstvo djece vrijednu ukupno 137 tisuća kuna. Svako dijete u udomitelj-skom sustavu Foruma, njih 548, dobilo je darovnu karticu dm-a od 250 kuna. Prema prvom registru udomljene djece iz 2013. godine, u udomiteljskim obiteljima diljem Hrvatske živi 1.693 djece, dok ih je još oko 1.000 smješteno u domovima. Donacija je provedena u sklopu inicijative “Tu i zima toplo srce ima” kojoj se priključilo više od 3.000 kupaca dm-a.

Tommy i Orbico donirali više od 142 tisuće kuna

U sklopu humanitarne akcije “Nota dobrote” koju su zajednički organizirali trgovački lanac Tommy i distributerska tvrtka Or-

bico prikupljeno je ukupno 142.484 kn. Za vrijeme trajanja akcije, u periodu od 1. prosinca 2014. do 31. siječnja 2015. godine, kupci su u trgovinama Tommyja kupnjom posebno označenih artikala P&G-a aktivno sudjelovali u prikupljanju pomoći. Ukupna je svota u jednakim omjerima dodijeljena Udruzi “Anđeli” i Dječjem domu “Maestral” iz Splita, a prikupljena će sredstva biti utrošena na uređenje i oplemenjivanje njihovih prostorija.

Prvi socijalni dućan u Zagrebu za pru-žanje pomoći u hrani i higijenskim po-

trepštinama socijalno ugroženim građani-ma koji nisu u sustavu dobivanja pomoći, otvoren je u prostorijama Crvenog križa u Sigetu 18a u zgradi Super Andrija. Taj socijalni dućan pokrenut je na inicijativu Grada Zagreba, gradskog Crvenog križa i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, a uz po-dršku Caritasa Župe sv. Antuna Padovan-skog te tvrtki Billa, Dinova-Diona, Dukat, Jamnica, Konzum, Lidl i Prehrana trgovina. Korisnici tog dućana bit će isključivo oni

građani koji već nisu u sustavu pomoći preko Grada Zagreba ili bilo koje druge institucije, dakle, oni koji od nikog ne dobivaju pomoć u namirnicama. U sklopu predstavljanja mjera za

poticanje zapošljavanja mladih koje se provodi diljem Hrvatske pod nazi-vom “Garancija za mlade”, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, na čelu s ministrom Mirandom Mrsićem, posjetili su koprivničku Podravku gdje im je prezentirana Grupa Podravka te sustav razvoja mladih zaposlenika. U Podravki je od 2012. godine zaposleno ukupno 155 mladih u svojstvu pripravnika.

JTI među pet najboljih poslodavaca na svijetu

U Zagrebu otvorena socijalna trgovina Podravka kontinuirano

zapošljava i ulaže

DRENIK d.o.o.Radnička cesta 1A, 10 000 Zagreb

Tel.: +385 1 618 22 19; Fax: +385 1 618 22 16e-mail: [email protected]; Web: www.drenik-zg.com

BigRoll

sheets - listova200

Najduži, najdeblji,

KONKURENT 2146 listića na roliTežina role: 87 g

Širina listića: 9 cmDužina listića: 11,5 cm

najmekši!KONKURENT 1

146 listića na roliTežina role: 94 g

Širina listića: 9,5 cmDužina listića: 12 cm

PERFEX COTTON LIKE

200 listića na roliTežina role: 103 g

Širina listića: 9,3 cmDužina listića: 12 cm


Promocije

MEĐUNARODNI USPJEH

Hrvatska marketinška agencija BBDO Zagreb na međunarodnom je na-

tječaju kompanije Molson Coors Europe osvojila projekt globalne kampanje za poznati češki pivski brend Staropramen. Kampanja pod nazivom “Pleasure from Prague” podrazumijeva postavljanje krovne brending strategije, što uključuje osmišljavanje i izradu komunikacijskih alata na cjelokupnom spektru marke-tinških aktivnosti. Tako će na ciljanim tržištima Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine, Rumunjske, Mađarske, Bugar-ske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore lokalne agencije adaptirati rješenja hrvatskih kreativaca. Nakon tromjesečnog rada na natječaju

za Staropramen te višemjesečnog testi-ranja i istraživanja na ciljanim tržištima, snimanje TV spotova trajalo je pet dana i uključivalo međunarodnu produkciju na lokacijama od Praga do Beograda. Režiser spotova je Fabrizio Notari, a u njima su angažirani mladi glumci iz Češke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Srbije.

Franck istraživanje: Čaj pije gotovo 90

posto građana Čaj pije gotovo 90 posto građana

Hrvatske starijih od 15 godina, najviše zbog pozitivnih učinaka na zdravlje, a najomiljeniji okusi su šipak i kamilica, pokazalo je istraživanje koje je za Franck provela agencija Hendal tijekom veljače. “Istraživanja ovoga tipa u Francku redo-vito provodimo jer, uz dobro poznavanje globalnih trendova, očekivanja i preferen-cije potrošača ključni su za naše inovacije i razvoj novih proizvoda”, rekao je Ivan Jurković, voditelj istraživanja tržišta u Francku, koji je s Marijanom Pecoja iz Hendala predstavio istraživanje.

Nescafé kampanja razveselila građane

U nesvakidašnjoj kampanji pod nazivom “Odvojite dio jutra za sebe’’ Nescafé će građane Zagreba, Splita, Zadra i Osijeka tije-

kom ožujka razveseliti s više od 100.000 šalica kave. Kampanja je potaknuta istraživanjima navika ljubitelja kave, koja su pokazala kako su osnovni motivi za ispijanje kave razbuđivanje, pokre-tanje i podizanje raspoloženja. Stoga je Nescafé Classic odlučio iznenaditi Hrvate kavom i omogućiti im jutarnji trenutak uživanja u omiljenom napitku, na njihovom putu do posla ili pri obavljanju dnevnih aktivnosti.

Tvrtka Kraš, najveći hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda, pokrenula je

novu kampanju “Nitko kao ti”, kojom svoje potrošače želi još jače povezati s njiho-vim brendovima. Kraš je, radeći na novoj kampanji, okupio čitav niz profesionalaca

koji su ispričali suvremenu, razigranu i emotivnu priču, blisku svim generacijama. Kraševi proizvodi predstavljeni su original-no i zabavno, na način da je svaki od njih doživio personifikaciju sukladno osnovnim obilježjima brenda.

Nova Ledo edukativna kampanja “Svje-že smrznuto” govori o kvaliteti Ledo

smrznute ribe koja zahvaljujući metodi brzog smrzavanja zadržava sve vrijedne nutrijente te dolazi iz divljeg ulova. Cilj je potaknuti konzumaciju ribljih proizvoda jer je riba najbolji izvor omega 3 masnih kiselina koje su važne za normalan razvoj mozga djeteta tijekom trudnoće i dojenja, doprinose normalnoj funkciji srca te su važan izvor proteina.

BBDO radi globalnu

kampanju za Staropramen

Omiljene slastice oživjele u novoj kampanji Ledo pokrenuo edukativnu kampanju

“Svježe smrznuto”

17Studeni - Prosinac 2014. www.jatrgovac.hr

Slaven Belupo i Carlsberg Croatia potpisali sponzorski ugovor

Predsjednici Uprava no-gometnog kluba Slaven

Belupa i pivovare Carlsberg Croatia, Hrvoje Kolarić i Carsten Haerup Christensen, potpisali su u Koprivnici tro-godišnji Ugovor o poslovnoj suradnji. Time je koprivnički prvoligaš, u sredini sezone,

dobio dragocjenog partnera. U središtu suradnje Slaven Belupa i Carlsberga bit će pro-micanje odgovornosti prema lokalnoj zajednici, što svakako uključuje i društveno vrijed-ne projekte, humanitarne aktivnosti te promociju sporta i zdravog načina života.

Vina Laguna osvojila su pet zlatnih medalja na

svjetskom ocjenjivanju vina Mundus Vini 2015 – sprin-gtasting održanom krajem veljače u Njemačkoj. Ovo je veliki uspjeh Vina Laguna jer su odnijela čak pet od ukupno šest odličja za vina iz Hrvatske. Najviše medalja osvojila su vina najcjenje-nije istarske sorte malvazija: Vina Laguna Festigia Malvazija 2013., Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2011., Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija

Akacija 2012. te Vina Laguna Festigia Riserva Malvazija Vižinada 2013., a zlato je ove godine zaslužio i Vina Laguna Festigia Merlot 2012. Mundus Vini najveće je svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV (Internatio-

nal Organisation of Vine and Wine) koje se održava svake godine u Neustadtu u Njemačkoj, a

u ocjenjivanju vina sudjeluju vinski struč-njaci – enolozi, vinski analitičari, trgovci vinom, sommelieri, re-storateri i vinski novinari.

Kompanija Valio, finski proizvođač

mliječnih proizvoda, prva je tvrtka u svijetu koja potrošačima nudi proizvode u karton-skoj ambalaži dobi-venoj u potpunosti od materijala biljnog porijekla. Od početka godine potrošači u Finskoj mogu kupovati proizvode u ovakvom pakiranju. Pakiranje Tetra Rex Bio-based

proizvodi se isključivo od kartona i mješavine plas-

tičnih masa dobivenih iz biljaka. U pitanju je prvi proizvod takve vr-ste u svijetu, koji ozna-čava važnu prekretnicu za kompaniju Tetra Pak i njenu dugoročnu posvećenost postizanju što boljih ekoloških rezultata u okviru cjelokupnog portfelja proizvoda i svih segme-nata poslovanja.

Veliki uspjeh Vina Laguna

Tetra Pak lansirao potpuno obnovljivu kartonsku ambalažu


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Povećana razlika među vodećima

Za razliku od prethodnog mjeseca, u veljači se razlika među vodećima značajno povećala. Konzum je pritom značajno odmakao svojoj pratnji

Veljaču su obilježile objave vezane za poslovne rezultate, planove, investicije,

suradnje, otvaranje novih radnih mjesta ili pak no-vih prodavaonica. Krajem mjeseca medije je zaokupila vijest o potencijalno opa-snim kukuruznim pahulji-cama o kojima je izvijestilo Ministarstvo zdravlja. Iste su povučene s hrvatskog tržišta, a bile su u prodaji u Konzumu i Plodinama. U veljači je, u odnosu na siječanj, povećan interes medija za trgovačke lance. Na prvom mjestu je ponov-no Konzum. Lidl je također zadržao svoju drugu pozi-ciju, a na trećem je mjestu Mercator. Plodine i Mer-cator su zamijenili mjesta u odnosu na prošli mjesec. No, vidljiva je i veća razlika unutar poretka, za razliku od siječnja kada su čak četiri trgovačka lanca bila gotovo jednako zastupljena u medijima.

MERCATOR U ŽIŽI INTERESAObjave vezane za poslova-nje, planove, rezultate, ana-lize tržišta najzastupljenije su teme za sva tri vodeća trgovačka lanca. Kod Kon-zuma je udio objava koje se odnose na poslovanje 60%, kod Lidla 65%, a kod trećeplasiranog Mercatora 97%. Visok udio objava o poslovanju Konzuma i Mercatora vezan je za obja-

ve o razgovoru predsjed-nika koncerna Agrokora Ivice Todorića za slovenski poslovni tjednik Finance u kojem, između ostalo-ga, objašnjava kako ova dva trgovačka lanca imaju prednost pred stranim tr-govcima i proizvođačima na lokalnom tržištu jer ga bolje poznaju. Prenesena je i vijest o otvorenju pre-uređene Super Konzum prodavaonice u Varaždinu u kojoj su značajno unapri-jeđeni odjeli svježeg voća

i povrća te odjel ribarnice. S time je povezana i kam-panja “Svježe iz mreže” kojoj je zaštitno lice po-stao proslavljeni hrvatski tenisač Goran Ivanišević. Vezano za Lidl, preneseno je kako je ovaj trgovački lanac, kojem posao zadnjih godina u Hrvatskoj ide odlično, objavio oglas za 21 radno mjesto. Četvrtu godinu zaredom nagrađen je certifikatom Posloda-vac partner, a u svom će projektu razvoja ljudskih potencijala svih 86 voditelja trgovina u Hrvatskoj dobiti individualan razvojni plan te proći ciljane edukacije za razvoj znanja, sposobnosti i vještina.

ZASTUPLJENOST TEMAUkupno gledajući, više od pola objava (53,49%) odnosilo se na poslovanje (poslovni rezultati, upra-va, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asorti-man i cijene s udjelom od 21,19% od ukupnog broja zabilježenih objava. Usluge i odnos prema kupcima je tema koja je, kao i u proš-lom mjesecu, najslabije zastupljena s udjelom od 2,33%. Iako razlika nije veli-ka, u veljači su nešto više o

trgovačkim lancima objavljivali internetski portali. Po-jedinačno gledajući,

mediji koji su najviše objav-ljivali su: 24sata.hr, jatrgo-vac.hr, jutarnji.hr, instore.hr te dnevno.hr. Na portalima se više objavljivalo vezano za poslovanje, promidžbu i sponzorstva te za usluge i odnos prema kupcima, iako je kod tematike vezane za promidžbu i sponzorstva razlika neznatna: 50,80% na portalima, u odnosu na 49,20% u tiskanim medi-jima. O preostale je dvije teme, asortiman i cijene i ostalo, više objava zabilje-ženo u tiskanim medijima. Najveća razlika unutar tematike zabilježena je za asortiman i cijene proizvo-da s udjelom od 78% objava u korist tiskanih medija.

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

53,49%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

21,19%

16,28%

6,72%

2,33%

Konzum

190

Lidl

102

Mercator

75

Plodine

55

Tommy

39

Spar

21

Kaufland

18

Billa

14

Getro

10

Diona

6

Kerum

5

NTL

5

Trgovački lanci - broj objavaveljača 2015.

Medijski interes za maloprodaju u veljači je obilježio intervju Ivice Todorića

Ines KovačićPressCLIPPING


Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Uskršnja košarica

Posebno uređena i bogata trpe-za neizostavan je dio obilježja i slavlja crkvenih blagdana, a koja posebno dolazi do izra-

žaja upravo za Uskrs koji simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pri-premaju. Post i nemrs koji prethode

ovom najvećem kršćanskom blag-danu te jutarnje blagoslivljanje jela samo dodatno naglašavaju važnost hrane. Šunka ili kulen kao simbol obilja i nagrada za posnu zimu, jaja koja predstavljaju život i plodnost koja slijedi u proljeće, hren koji predstavlja gorčinu Kristove muke, te mladi luk, sol i domaći kruh kao simboli zdravlja, prosperiteta i rada samo su dio uskršnje trpeze koja je

zaslađena raznoraznim kolačima, pincama i pecivima. Uskrs je blagdan koji tradicionalno slavimo i svatko unatoč ovim kri-znim danima želi ga provesti na što ugodniji način. Zbog posljedica gospodarske krize koja se najviše očituje kroz povećan broj ne-

zaposlenih i čitav niz problema ekonomske prirode kao što su povećane rate kredita, zatim time uvjetovane ovrhe i ostalo što sve zajedno u konačnici

rezultira poteškoćama vezanim za podmirenje osnovnih egzisten-cijalnih potreba, većina nas nije u mogućnosti proslaviti Uskrs kako bi to uistinu željeli - posebno i obilato.

RAST TROŠKOVA STANOVANJA Unatoč tome što Republika Hrvat-ska u 2015. i dijelom 2014., prema podacima DZS-a, bilježi blagi pad prosječne razine cijena u odnosu na

PAD CIJENA, ali i standardaUnatoč tome što su cijene velikog broja proizvoda pale ove godine u odnosu na prethodnu, učinak smanjenja vrijednosti uskršnje košarice je izostao zbog rasta cijena mesa i ribe, namirnica koje u ukupnoj vrijednosti zauzimaju veliki udio

Većina građana primorana je svoja odricanja usmjeriti upravo stavkama prehrane

Katarina LitvaGospodarska savjetnica, [email protected]


godinu ranije, značajno snižen stan-dard građana uvjetovan kumulativ-nim rastom prosječne razine cijena od početka krize nije neutraliziran. Na pad standarda najviše je utjecao rast cijena plina i električne energije te bez obzira na to što je rast cijena prehrane bio značajno blaži u odno-su na rast cijena energenata, upravo na toj kategoriji građani imaju naj-više ograničenja. Razlog navedenom nalazi se u činjenici kako je zbog povećanih troškova stanovanja, a uz izostanak povećane kupovne moći, većina građana primorana svoja odricanja usmjeriti upravo prema stavkama prehrane.

TRI KATEGORIJE Kad je riječ o blagdanskom stolu onda njegov sadržaj Nezavisni hrvat-ski sindikati prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te prilikom

praćenja potrošačku košaricu dijele na tri kategorije: skromnu, srednju i bogatu, u želji da ukažu na razlike u realnim mogućnostima većine i želje građana da imaju što bogatiji stol od onog uobičajenog koji imaju tijekom godine. Razlika u sadržaju ove tri košarice nalazi se u vrsti i time vezano u ci-jeni pretežno glavnih namirnica tj.

ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i alkoholnih pića koji su kao luksuzniji proizvodi sadržani samo u srednjoj i bogatoj potrošačkoj košarici. Bogata košarica u skladu s tradicijom sadrži nešto skuplju ribu i meso kao što su bakalar i janjetina, dok srednja sadrži odojak, rolanu šunku i oslić, a skromna to zamje-njuje namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica. U bogatoj i srednjoj košarici za juhu će se naći junetina, dok će se u skromnoj naći piletina.

U IŠČEKIVANJU SNIŽENJAOve će godine za skromnu potro-šačku košaricu trebati izdvojiti 647 kuna, za srednju 1.205 kuna, a za bogatu 1.580 kuna. Bitno je napo-menuti kako se potrošačka košarica izračunavala približno dva tjedna

prije Uskrsa, a dodatna sniženja budu nešto kasnije tako da se može očekivati određeno sma-njenje navedenih vrijednosti.

Za svrhu izračuna vrijednosti potencijalne potrošnje promatra-

le su se cijene u pet trgovačkih lana-ca te se kao najpogodniji pokazatelj kod nekih proizvoda koristio mod tj. najčešće pojavljivana cijena pro-matranog proizvoda. Razlog nave-denom su ujednačene cijene nekih proizvoda iz košarice po pojedinim trgovačkim lancima zabilježene u 2015. godini, što ne mora nužno

značiti da će takve i ostati netom pred Uskrs. Kod nekih proizvoda u ovoj su se godini pojavile velike ra-zlike u cijenama između trgovačkih lanaca te se u tom slučaju za izračun koristila prosječna cijena proizvo-da. U svakom slučaju veliku ulogu igra vrijeme i mjesto kupovine što iziskuje dodatne napore uz već postojeće poteškoće s ograničenim

kućnim proračunom kod većine građana. Ista metodo-logija izračuna korištena je i za izračun Uskršnje potro-šačke košarice u 2013. i 2014. godini čije su vrijednosti usporedno s 2015. godinom

vidljive u prikazanoj tablici. Iz tablice je uočljiv trend rasta sve tri kategorije Uskršnje potrošačke košarice kroz sve tri promatrane godine. Unatoč tome što su cijene velikog broja proizvoda pale ove godine u odnosu na prethodnu, uči-nak smanjenja ukupne vrijednosti košarica je izostao. Razlog se nalazi u prevladavajućem rastu cijena glavnih namirnica koje u ukupnoj vrijednosti košarice zauzimaju veliki postotni udio pa promjene njihovih cijena, posebice ribe i mesa, zna-čajno utječu na vrijednost košarice. Značajniji porast bogate i srednje Uskršnje košarice u ovoj godini u odnosu na prethodnu, osim trenut-nih cijena bakalara, janjetine, šunke i ostalih glavnih namirnica, nalazi se i u rastu cijena alkoholnih pića koja nisu sadržana u skromnoj Uskrš-njoj košarici. Istina je kako će veliki broj građana Hrvatske jedva uspjeti namaknuti dovoljno financijskih sredstava kako bi pokrili osnovne prehrambene potrebe proizvodima iz kategorije skromne košarice, a kamoli srednje i bogate, što bi po sadržaju bilo više u skladu s tradi-cijom. Niti jedna kategorija u svom sastavu ne sadrži troškove darova koji su tradicionalno nešto skromni-ji u odnosu na Božić, ali bez obzira što svakog vesele, ipak iziskuju do-datne troškove.

Kod nekih proizvoda u ovoj su se godini pojavile velike razlike u cijenama

647kuna treba izdvojiti za skromnu potrošačku košaricu

USKRŠNJA KOŠARICA 2013. 2014. 2015.

Skromna 583 kn 603 kn 647 kn

Srednja 1.039 kn 1.098 kn 1.205 kn

Bogata 1.416 kn 1.438 kn 1.580 kn


Sredstva za pranje posuđa - Tržište

Premda vrijednosno i dalje značajnija

kategorija, deterdženti za ručno pranje

posuđa u 2014. su ostvarili

značajno lošiji prodajni rezultat od sredstava za strojno pranje

posuđa

U okviru sredstava za pranje posuđa u Nielsenovoj klasifi-kaciji razlikujemo

dvije kategorije: deterdženti za ručno pranje posuđa i sredstva za strojno pranje posuđa. Kategorija de-terdženata za ručno pranje posuđa uključuje proizvode koji se koriste isključivo za ručno pranje posuđa, a

najčešće su u tekućem sta-nju. Kategorija sredstava za strojno pranje posuđa uk-ljučuje deterdžente za stroj-no pranje (tablete i kapsule, praškaste, u gelu), ali i dodatke strojnom pranju poput soli, sredstava za sjaj, sredstava za čišćenje perili-ce te osvježivača za perilice. Sredstva za čišćenje te osta-le vrste deterdženata nisu

uključeni u ove kategorije. Vodeći proizvođači u kate-goriji sredstava za strojno pranje posuđa (s glavnim pripadajućim robnim markama), prema vrijed-

nosnom udjelu u zadnjih godinu dana su: Henkel (Somat), Procter & Gamble (Jar), Reckitt Benckiser (Finish), te Saponia (Likvi). Trgovačke robne marke ostvaruju 23% vrijedno-snog udjela u kategoriji. S druge strane, vodeći proi-zvođači (s glavnim pripa-dajućim robnim markama), prema vrijednosnom udjelu u kategoriji deterdženata za ručno pranje posuđa u za-dnjih godinu dana su: Hen-kel (Pur), Labud (Čarli), Procter & Gamble (Jar), i Saponia (Likvi). Trgovačke robne marke u ovoj katego-riji čine 9% vrijednosnog udjela. Proizvođači su u obje kategorije navedeni abecednim redom.Prije nego pređemo na konkretne brojke koje ot-krivaju prodajni rezultat ovih kategorija, potrebno je naglasiti kako u prodaju koja je zabilježena u perio-du siječanj 2014. – prosinac 2014. nisu uključeni podaci o prodaji u cash&carry objektima, diskontnim tr-govinama (Lidl) niti sezon-skim objektima (otvoreni manje od šest mjeseci).

RUČNI PADRučno pranje nije bilo osobito popularno u 2014. godini. Naime, deterdženti za ručno pranje posuđa lani su ostvarili snažan financij-ski pad od 8,7% s ukupno ostvarenih 110 milijuna i 82 tisuće kuna vrijednosne prodaje. Prodajni volumen je također u minusu, ali ipak značajno manjem, od 4,6%. Prošle je godine koli-činska prodaja ove katego-rije tako iznosila 8 milijuna i 653 tisuće litara. Supermarketi su glavni

kanal prodaje u kojima se realizira tre-ćina prodaje kategorije (33%). S pri-

Deterdženti u tabletama zauzimaju 2/3 kategorije strojnog pranja posuđa

STROJNO ispred ručnog


ukupna prodaja kategorije u 2014.193,9 milijuna kunabližno sličnim udjelima potom dolaze velike trgo-vine mješovitom robom (19%), hipermarketi (17%) i srednje trgovine mješo-vitom robom (15%). Na kraju po važnosti dolaze drogerije u kojima se proda 9% i male trgovine mješo-vitom robom koje prodaju 7% deterdženata za ručno pranje posuđa. Dakako, bitni su i mirisi. Daleko najpopularniji miris je limun koji ima čak 43% udjela. Značajan je i miris jabuke s 18%, dok svi ostali drže manje od 10% prodaje kategorije: aloe vera (8%), kamilica (7%), jabuka i limun (4%), naranča (4%) te čajevac i metvica (3%).

STROJNO BOLJE STOJISredstva za strojno pranje posuđa ostvarila su pak značajno bolje prodajne rezultate u 2014. godini. Lagano smanjenje malo-prodajnih cijena očito je imalo utjecaja na vrijedno-snu prodaju koja je blago pala za 1,8% na ukupno ostvarenih 83 milijuna i 840 tisuća kuna. Količinska prodaja je ostala praktično ista kao u 2013. zabilježivši 0,2% bolji rezultat na me-đugodišnjoj razini s uku-pno prodanih 2 milijuna i 544 tisuće litara. Među kanalima prodaje u ovoj kategoriji znatno je drugačija slika nego kod deterdženata za ručno pra-nje posuđa. Naime, vodeća tri formata su jako blizu jedan drugome pa su tako na prvom mjestu drogerije s 33% udjela, supermarketi su blizu s 30%, a niti hiper-marketi nisu daleko s 25% prodaje. Ostatak kolača podijelile su velike trgovine mješovitom robom (8%), srednje trgovine mješo-vitom robom (3%) i male trgovine mješovitom ro-bom s 1% udjela u prodaji kategorije.

Vrijednosni udio segme-nata u okviru kategorije sredstava za strojno pranje posuđa otkriva dominaciju deterdženata u tableta-ma koji zauzimaju dvije trećine kategorije (66%). Deterdženti u gelu imaju

9%, koliko zauzima i sol za smanjivanje tvrdoće vode. Tekućina za ispiranje ima 6% prodaje, ostali de-terdženti (prašci, kapsule) drže 3%, a ostali dodaci za strojno pranje 7% prodaje ove kategorije.

Deterdženti za ručno pranje posuđa

siječanj 2014. - prosinac 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L) 8.653.000 -4,6 %

Vrijednosna prodaja (HRK) 110.082.000 -8,7 %

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

33

19

15

Važnost tipa prodajnog mjesta (vrijednosna prodaja)

siječanj ‘14. - prosinac ‘14.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

9

Izvor: Nielsen

17

7

Limun

43%

Jabuka

18%

Aloe vera

8%

Kamilica

7%

Jabuka i limun

4%

Naranča

4%

Čajevac i metvica

3%

Bez mirisa

2%

Ostalo

11%

VRIJEDNOSNI UDIO SEGMENATAPodjela deterdženata za ručno pranje posuđa prema mirisimasiječanj 2014. - prosinac 2014.

Deterdženti za ručno pranje posuđa

Sredstva za strojno pranje posuđa

siječanj 2014. - prosinac 2014.


Količinska prodaja (L) 2.544.000 0,2 %

Vrijednosna prodaja (HRK) 83.840.000 -1,8 %

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

30

83

Važnost tipa prodajnog mjesta (vrijednosna prodaja)

siječanj ‘14. - prosinac ‘14.





Drogerije


33

Izvor: Nielsen

25

1

Deterdženti u tabletama

66%

Deterdženti u gelu

9%

Ostali deterdženti (prašci, kapsule)

3%

Sol za smanjivanje tvrdoće vode

9%

Tekućina za ispiranje

6%

Ostali dodaci za strojno pranje

7%

VRIJEDNOSNI UDIO SEGMENATAPodjela sredstava za strojno pranje posuđa prema funkcijisiječanj 2014. - prosinac 2014.

Sredstva za strojno pranje posuđa

Šima KatićClient Executive

[email protected]


Heavy korisnici sredstava za pranje posuđa najčešće su obiteljski

tradicionalisti pa ne iznenađuje kako je među njima najviše žena koje čine čak tri četvrtine velikih korisnika ove kategorije

proizvoda

Dok svi uživamo u ukusnoj hrani, ispro-bavanju različitih namirnica, novim je-

lima koja još nismo probali, tradicionalnim jelima koja su nam roditelji pripremali i više-manje svemu poveza-nim s hranom, postoji onaj dio koji nikome nije drag. Pritom dakako mislimo na pranje posuđa. Kako bi nam olakšali tu aktivnost proizvođači na tržištu nude veliki broj sredstava za pra-nje posuđa. Ova sredstva su

danas daleko odmakla od prvih početaka pranja po-suđa u rijeci i ribanju mrlja pijeskom. Prošli smo i kroz sve faze sapuna izrađenih od životinjske masti i pepela do krajnjih sintetičkih sapuna, koji su omogućili nastanak deterdženta kakvog znamo i koristimo danas. S vreme-nom su tim deterdžentima dodana još neka funkcio-nalna svojstva pa tako da-nas, recimo, možemo prati posuđe sa sredstvom koje njeguje naše ruke. Ponuda mirisa je danas također vrlo široka. Ipak, i dalje je najbit-nije svojstvo ovog sredstva

upravo ono prvo - da dobro uklanja nečistoće i olakša nam ovaj svima mrski po-sao.

DVOTREĆINSKA VEĆINAU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški poka-zatelji uspjeha za kategoriju sredstava za pranje posuđa i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača

na velikom broju proizvod-nih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima poda-taka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike

i korištenje medija. Dakako, marketinški pokazatelji do-biveni ovim putem od izni-mne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uo-čavanje mogućih problema

i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikuplje-ni su na području Hrvatske u drugoj polovici 2014. godine. Rezultati otkrivaju kako u populaciji stanovnika

Hrvatske od 15 do 64 go-dine imamo 66% korisnika sredstava za pranje posuđa. Pri-

tom čak 30% Hrvata tvrdi da ne obavlja takvu vrstu poslova u kućanstvu, a 4% njih navodi kako ne koristi sredstva za pranje posuđa. Trend korisnika kategorije

je postojan i u njemu nema značajnih promjena, a važno je istaknuti da 42% korisni-ka kategorije ističe kako im je jako bitna marka sredstva za posuđe.

PROFIL HEAVY KORISNIKAHeavy korisnika sredstava za pranje posuđa, koji ga koriste svaki dan, u popu-laciji Hrvatske ima 48%. Medium korisnika koji ga koriste 4-6 puta tjedno ima 7%, a light korisnika koji sredstva za pranje posuđa koriste 2-3 puta tjedno i rjeđe ukupno ima 11%. Heavy korisnici kategorije

Za 42 posto korisnika jako je bitna marka sredstava za pranje posuđa

Još uvijekŽENSKA POSLA

Sredstva za pranje posuđa – Trendovi i brendovi


Hrvata sredstva za pranje posuđa koristi66%

sredstava za pranje posuđa značajno su više žene nego muškarci, čak njih 75%. Najčešće su srednje i starije dobi, žive u gradu, srednje su obrazovani, podjednako zaposleni i nezaposleni te nešto nižih prihoda. Heavy korisnici sredstava za pranje posuđa najčešće su obiteljski tradicionalisti. U središtu životne pažnje pripadnika ovog segmenta je briga za kućanstvo, kuhanje i drugi kućanski poslovi, održavanje obiteljske harmonije i izra-žena religioznost. Vrijedno-sno je riječ o osobama koje su tradicionalnog karaktera, pritom izražavaju egalitarne stavove i nisko su kom-petitivni. Nalaze se među cjenovno osjetljivim potro-šačima. Vezuju se uz marku i skloni su obrascu nacio-nalne kupnje te u pravilu

više vjeruju domaćim nego stranim robnim markama. Samo iznimno služe se ra-čunalom i nisu u tijeku s razvojem novih tehnologija. Provod, karijera, obrazova-nje, konzumacija kulturnih

zbivanja i sport sadržaji su u kojima ne pronalaze nešto za sebe. Relativno su ekološ-ki osviješteni i tek prosječno zainteresirani za politiku. Segment u većini čine žene, osobe srednje i starije dobi, roditelji.

STAVOVI I BRENDOVIHeavy korisnici kategorije sredstva za pranje posuđa u 85% slučajeva smatraju kako sredstva ne smiju nagrizati ruke te im je to bitno. Većina njih (70%) također izjavljuje da im je miris sredstva jako bitan, a polovica korisnika uz to preferira veća pakira-nja sredstava za pranje posu-đa. Za 34% korisnika cijena je bitan kriterij pri kupovini proizvoda ove kategorije, a samo 31% heavy korisnika misli da sva sredstva imaju jednak učinak. U reklame su vrlo nepovjerljivi pa tako više od polovice ovih kori-snika ne vjeruje reklamira-nim prednostima pojedinog sredstva. Osim općenitog praćenja kategorije sredstava za pranje posuđa, unutar BRANDpuls istraživanja

prate se i brendovi. Najvaž-niji indikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), marketinški in-dikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Pra-ćenje korištenja važno je

za procjenu potrošačke mase na koju se u određe-nom trenutku može računa-ti. Korisnici

brenda su isti konzumirali u posljednjih mjesec dana, a dobiveni rezultati pokazuju kako je među heavy kori-snicima sredstava za pranje posuđa najviše korisnika Jara. Na drugom mjestu nalazi se deterdžent Čarli, a na trećem Likvi. U okviru BRANDpulsa također se uspoređuju i brendovi na tržištu prema njihovoj snazi.

Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje us-poredbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emo-cionalni. Na prvom mjestu BRANDscore ljestvice među heavy potrošačima katego-rije također se nalazi brend Jar, a svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijedno-stima koje je postigao na svim brend indikatorima.

Jelena JakšićProduct Manager

[email protected]

Heavy48%

Korisnici kategorije

66%Medium

7%Light11%

Korisnici kategorije “Sredstva za pranje posuđa”, srpanj 2014. – prosinac 2014.

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Jar

65,5%

48,9%

80,3%

64,1%

91,4%

97%

88%

57%

46%

30%

15%

Čarli

66,4%

38,8%

86,2%

62,4%

88,5%

97%

86%

54%

46%

31%

12%

Likvi

50,2%

37,8%

75,2%

54,6%

90,2%

96%

87%

47%

36%

18%

6,7%

49,9%

66,4%

86,2%

64,1%

91,4%

97%

89%

57%

49%

33%

16%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Sredstva za pranje posuđa”, VII-XII 2014.

Za 42 posto korisnika jako je bitna marka sredstava za pranje posuđa

BRANDscore - TOP 3 brenda u kategoriji “Sredstva za pranje

posuđa”, VII-XII 2014.

Brend BRANDscore

Jar 74

Čarli 70

Likvi 61

Target: Heavy korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno


Sredstva za pranje posuđa - Leaflet report

NEKOM BROJ, NEKOM KVALITETA

I dok sredstva za ručno pranje posuđa po broju oglasa bilježe rast, segment strojnog pranja ostvario je manji broj promocija, ali uz bolju kvalitetu oglašavanja

Tvrtka Focus svake godine provodi Le-ReS istraživanje o upotrebi i primjeni

letaka kod krajnjega kupca koje otkriva kvantitativnu i kvalitativnu razinu pro-midžbe. Ovo istraživanje potvrdilo je letak kao medij koji tvrtke sve uče-stalije koriste za potrebe informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju. U kategoriji sredstava za pranje posuđa proveden je monitoring promo-cija u lecima u siječnju/veljači 2015. godine te je napravljena usporedba s pokazateljima koje je ka-tegorija ostvarila u prva dva mjeseca prošle godine. Pritom se kvantiteta iska-zuje kroz broj promocija u vremenskom periodu, dok se kvaliteta oglašavanja očituje kroz bruto oglasnu vrijednost (GAV - Gross Advertising Value) koju čine osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet. Na temelju toga radi se tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na teme-lju dobivenih podataka rade kontrole, analize i planiranja.

BLAGI PAD VODEĆIHKategoriju sredstava za pra-nje posuđa dijelimo na dvi-je potkategorije - sredstva ra ručno i sredstva za stroj-no pranje posuđa. Ovom prigodom prikazat ćemo kretanja u broju promocija i bruto oglasnoj vrijednosti (GAV) u prva dva mjeseca 2015. u odnosu na ista dva

mjeseca prošle godine. Gle-dano po broju promocija, sredstva za ručno pranje posuđa u siječnju i veljači ove godine bilježe porast u odnosu na isti lanjski peri-od, dok sredstva za strojno pranje nisu tako uspješna te su u istom periodu zabilje-žila manji broj oglasa nego lani. Po bruto oglasnoj vri-jednosti situacija je obrnuta - sredstva za ručno pranje posuđa bilježe pad, dok segment strojnog pranja raste, što u načelu znači da sredstva za strojno pranje posuđa imaju manji broj promocija, ali bolju kvalite-tu oglašavanja. Obratimo li pozornost na vodeće proizvođače u ovoj kategoriji po kriteriju bruto oglasne vrijednosti, vidimo

kako se među vodećima nalaze i dva jaka domaća proizvođača (Saponia, La-bud) te jedan trgovac (Plo-dine) sa svojom privatnom markom. Vodeća trojka ostvarila je pad udjela u GAV-u na godišnjoj razi-ni. Tako je prvoplasirani Henkel pao za tri postotna poena zaključivši prva dva

mjeseca ove godine s 28% udjela u GAV-u kate-gorije, no i s tim je rezulta-tom dosta od-

makao takmacima. Naime, Saponia na drugom mjestu ima 17% udjela u oglasnoj vrijednosti kategorije te je svoj udio blago smanjila s 19% koliko je imala u prva dva mjeseca lani. Trećepla-sirani Labud je ponešto jače pao jer je ovu godinu za-počeo s 13% udjela, čak 5% manje nego lani. Za razliku

od toga, Procter & Gamble (P&G) snažno je porastao i to s 10% u siječnju/veljači 2014. na zavidnih 16% u prva dva mjeseca 2015. godine. Reckitt Benckiser također je napredovao, doduše blago, za tek 1%, te sada zauzima 9% udjela u oglasnoj vrijednosti, a jednak intenzitet rasta za 1 postotni poen zabilježio je i trgovački lanac Plodine koji sa svojom privatnom mar-kom drži 7% udjela. Ostali predstavnici kategorije svoj su udio u GAV-u povećali s lanjskih 8% na 10% počet-kom ove godine.

Tri vodeća oglašivača početkom ove godine bilježe pad kvalitete oglašavanja

35%

30%

25%

20%

15%

10%

5%

2014.

2015.

0%

GAV % siječanj - veljača 2014. vs 2015.

Henkel Saponia Labud Protect & Gamble

Reckitt Benckiser

Ostali Plodine

Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]



Sredstva za pranje posuđa - TV oglašavanje

Analiza oglašavanja kategorije Sredstva za pranje posuđa provedena je na TV

postajama (HTV 1, HTV 2, RTL, RTL 2, Nova TV, Doma TV) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni do-seg oglašavanja obuhvaća 4.101.958 potencijalnih recipijenata), koji u kućan-stvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istra-živanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veli-čina panela 810 kućansta-va. Varijable u analizi su EQ GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj ratinga svakog indi-vidualnog spota. EQ GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period ožujak 2014. - veljača 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci.

NEPROMIJENJENI IGRAČIU kategoriji Sredstva za pranje posuđa isti su nam se predstavnici obraćali putem televizijskih ekrana u obje promatrane godine. To su Reckitt Benckiser, Procter & Gamble, Henkel i Labud sa svojim pri-padajućim brendovima

- Finish, Jar, Pur, Somat i Čarli. Ukupno je EQ GRP pokazatelj povećan s 14.206% (koliko je iznosio u periodu ožujak 2013. - veljača 2014.), na 15.443% u zadnjih 12 mjeseci, a istovremeno je zabilježen i rast broja spotova sa 7.885 na 8.342. Najprisut-niji brend kod sredstava za pranje posuđa na TV ekranima je Finish (Rec-kitt Benckiser) koji je zadržao vodeću poziciju

unatoč smanjenju EQ GRP-a s 5.077% na 3.965% te manjem broju spotova (pad

s 3.958 na 3.152). Za razliku od toga,

drugoplasirani Jar (P&G) je ostvario rast prema oba poka-zatelja: EQ GRP je porastao s 4.801% u prethodnoj na 5.741% u ovoj go-dini, što je popra-

ožujak 2014. - veljača 2015.

Proizvođač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova

Reckitt Benckiser Finish

Finish Power Ball 3.033,56% 52,87% 2.268

Finish Dishwasher Cleaner 931,01% 16,23% 884

Procter & Gamble Jar

Jar - brand general advertising 1.623,72% 28,30% 695

Jar Platinum 4.116,80% 71,75% 1.728

Henkel

Pur Pur Duo Power 1.038,14% 18,09% 518

Somat

Somat - special offer 1.055,67% 18,40% 474

Somat Gold 1.792,18% 31,24% 1.058

Somat Gel 349,87% 6,10% 147

Labud ČarliČarli - special offer 580,75% 10,12% 264

Čarli Original 921,01% 16,05% 306

Ukupno: 5.737,62% 100% 2.767

Pozitivna SLIKA

EQ GRP pokazatelj kategorije povećan je s 14.206% (koliko je iznosio u periodu

ožujak 2013. - veljača 2014.), na 15.443% u ovoj godini, a istovremeno je zabilježen

i rast broja spotova sa 7.885 na 8.342


Brend Čarli je u proteklih 12 mjeseci drastično unaprijedio svoju TV prisutnost

tio i rast broja spotova s 1.924 na 2.423. Henkel je u vodećoj petorki prisu-tan s dva brenda: Somat je značajno unaprijedio svoj EQ GRP s 2.631% na

3.198% uz istodobni po-rast broja spotova s 1.095 na 1.679, dok je Pur imao suprotan trend - EQ GRP je pao s 1.523% na 1.038% a broj spotova je smanjen sa 774 na 518. Domaći predstavnik Čarli (Labud) u proteklih je 12 mjeseci drastično unaprijedio

svoju prisutnost na tele-viziji povećavši EQ GRP brenda sa svega 173% na čak 1.502%, dok je broj spotova skočio sa 134 na 570. Gledano prema ek-

stenzijama/varijantama brendova, u ovoj su kate-goriji najbolje rezultate u proteklom periodu ostva-rili Finish Power Ball, Jar Platinum i Somat Gold.



Reckitt Benckiser Finish

Finish Power Ball 3.916,93% 90,52% 2.813

Finish - special offer 514,58% 11,89% 464

Finish Dishwasher Cleaner 645,75% 14,92% 681

Procter & Gamble Jar

Jar - brand general advertising 1.563,76% 36,14% 463

Jar Apple 713,19% 16,48% 327

Jar Platinum 2.524,51% 58,34% 1.134

Henkel

PurPur Gel 1.351,76% 31,24% 717

Pur Duo Power 171,22% 3,96% 57

Somat

Somat Multi Perfect 763,90% 17,65% 355

Somat Gold 1.671,23% 38,62% 669

Somat Gel 195,74% 4,52% 71

Labud Čarli Čarli Fresh 173,49% 4,01% 134

Ukupno: 4.327,34% 100% 2.003

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]


Intervju

U posljednje tri godine u Labudu je provedeno unutarnje restrukturira-nje te je u tom periodu tvrtka ostvarila rast prihoda za čak 40 posto. Međutim, rezultati su

mogli biti i bolji da je više mogućno-sti za ulaganje u marketing proizvo-da, ističe Dunda.

Labud je tvrtka koja se tijekom gotovo 70 godina postojanja čvrsto pozicioni-rala u svijesti domaćih potrošača. No, u današnje vrijeme kada se kupci trude uštedjeti svaku kunu, a konkurencija iz svijeta ima potpuno otvorena vrata na hrvatsko tržište, kako se domaća tvrtka poput Labuda prilagodila tim zahtjev-nim uvjetima poslovanja?Labud se zbilja čvrsto pozicionirao u svijesti domaćih potrošača. To je i jedan od elemenata opstanka i sadašnjeg uspjeha tvrtke. Naime, Labud nakon rata nije iskoristio poziciju koju je imao u Hrvatskoj i u jednom dužem vremenskom periodu životario je, da ne kažem gušio se, gubeći svoju tržišnu pozi-ciju. Tome je doprinijela i činjenica što nisu postojale nikakve mjere zaštite domaće industrije pa je ova branša praktički bila prva na udaru multinacionalnih kompanija zbog slobodnog uvoza ove grupe proizvo-da u Hrvatsku. Možemo reći kako je tijekom tog vremena najveća naša snaga bila upravo jaka svijest doma-ćih potrošača o našim brendovima koji su desetljećima bili prisutni u kućanstvima te su često bili pioniri inovacija u svojim kategorijama.

Upravo je to pomoglo da se kom-panija ponovno osovi na noge. Do-laskom Ante Todorića na čelo Tita grupe okupljen je stručan tim te je, slikovito mogu reći, od “ružnog ma-log pačeta nastao labud”. Dakle, prije četiri godine napravljen je redizajn kompletnog portfelja proizvoda, fokusirali smo se na najprofitabilniji asortiman i kupce uz permanentno smanjivanje materijalnih troškova. Zahvaljujući tome, Labud je ponov-no našao svoje mjesto na policama te u dobroj mjeri unaprijedio udjele koje drži na tržištu.

U kojim ste sve kategorijama proizvoda prisutni te koji su noseći brendovi?Na tržištu smo prisutni sa sredstvima za pranje rublja, sredstvima za pranje posuđa, sredstvima za čišćenje ku-

ćanstva te tekućim sapunima. Noseći brendovi su Čarli, Sanitar, Permetal, Oliver, Super Jon i Meri merino. Najbolje prodajne rezultate u 2014. godini ostvarili su Permetal i Čarli. Permetal je lani svakako bio zvijezda našeg portfelja zabilježivši visoke stope rasta. Riječ je o brendu visokog potencijala, koji je dugo bio zane-maren unatoč velikoj popularnosti naročito kod ugostitelja. Međutim, dugo vremena je izostajala prava promocija pa su i rezultati brenda bili skromniji, no od 2013. godine s ja-

čom marketinškom komunikacijom Permetal se istaknuo kao perjanica našeg asortimana, što su rezultati u 2014. godini samo dodatno potvr-dili. Rezultat je toga da je Permetal danas prisutniji u kućanstvima nego u profesionalnoj upotrebi. Uz to, izu-zetno smo zadovoljni i s rezultatima deterdženta za rublje Oliver Green, posebice ako se zna da smo pritom udvostručili proizvodnju praškastih deterdženata. Također, Labud je us-pio napraviti značajan korak naprijed i u kategoriji proizvoda za pranje posuđa s brendom Čarli koji je zau-zeo prvo mjesto u količinskoj i drugo mjesto u vrijednosnoj prodaji na hr-vatskom tržištu.

Imajući to u vidu, kako ste zadovoljni prošlogodišnjim rezultatima poslovanja i što očekujete od tekuće godine?S prošlogodišnjim rezultatima poslo-vanja možemo biti zadovoljni s obzi-rom na ekonomsku situaciju u državi i regiji u kojoj djelujemo. Naime, u svim glavnim kategorijama povećali smo udjele na tržištu, a u segmentu čišćenja kućanstva postali smo tržišni lideri. Bilježimo konstantan pozitivan trend pa je Labud u posljednje tri godine povećao prihode za oko 40 posto ostvarivši u 2014. operativnu dobit nakon više od 10 godina. S tim rezultatom moramo biti zadovoljni, no osobno smatram kako smo mo-gli napraviti i više, poglavito putem većeg ulaganja u marketing. No, ono što veseli je činjenica da smo povećali udjele na tržištu. U 2015. godini pak očekujemo lagani rast i zadržavanje postignutih udjela.

IZA LABUDA USPJEŠNA GODINA

Nakon desetak godina u kojima su bilježeni negativni poslovni rezultati, u 2014. godini ostvarili smo operativnu dobit, kaže nam Ivan Dunda, generalni direktor

tvrtke Labud d.o.o.

“U kategoriji sredstava za čišćenje kućanstva Labud je lider na tržištu”


3 godinerast izvoza u zadnje

U kojim ste sve trgovačkim lancima prisutni sa svojim proizvodima?Labud je prisutan sa svojim asorti-manom u svim vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu. Jedino na policama Lidla se pojavimo povre-meno sukladno određenim promotiv-nim akcijama koje se provode u ovom diskontnom lancu.

Koliko vaše prodaje otpada na izvoz te na koja sve tržišta izvozite?Na izvoz nam otpada 15 posto pro-daje. Izvozimo na tržišta BiH, Srbije, Makedonije i Slovenije. Izvoz nam je u zadnje tri godine narastao za 48 posto. Dakako, rezultati su mogli biti i bolji,

no izvozna orijentacija zahtijeva i veća ulaganja u marketing od domaćeg tržišta, što trenutno ne možemo u že-ljenoj mjeri pratiti. Permetal je brend koji bi sigurno imao svoje mjesto i na trgovačkim policama zapadne Europe kada bi se gledala njegova kvaliteta, učinkovitost i omjer uloženo-dobive-

no. Zasad smo ipak u izvoznom smi-slu fokusirani na lokalna tržišta gdje su naši brendovi odranije poznati.

Među ostalim izvoznim kanalima, do-maći proizvođači na vanjska tržišta izlaze i putem internacionalnih trgovač-kih lanaca. Je li Labud imao uspjeha u tome?Pokušavamo preko stranih trgovačkih lanaca plasirati naše proizvode na

vanjska tržišta na kojima oni djelu-ju, ali to je proces koji ne ide lako. Mišljenja sam kako veća prilika leži u širenju domaćih trgovaca. Iz tih ra-zloga podržavamo širenje Agrokorove maloprodaje u re-giji koja bi mogla pomoći kvalitetnim hrvatskim proizvo-đačima u njihovom nastojanju da se bolje pozicioniraju na regionalnim tržištima. Svaka-ko da su i filijale stranih trgovaca u Hrvatskoj važan partner za domaću proizvodnju te bi se tim putem mogao ostvariti plasman na njihove police u drugim zemljama.

U uvjetima krize i smanjene kupovne moći, kako se Labud trudi održati pozici-ju na tržištu?Labud je tvrtka

koja je u uvjetima krize i smanjene kupovne moći zabilježila rast prodaje i povećanje tržišnih udjela, a uz to provela unutarnje restrukturiranje. Jednostavno smo dobro predvidjeli što će se dogoditi na tržištu, poteze konkurencije i trgovačkih lanaca, preferencije potrošača i tome prila-

godili našu poslovnu politiku. Bez obzira na pad cijena naših proizvoda i sve veće zahtjeve trgovaca, nismo smanjivali kvalitetu proizvoda koje nudimo. Naprotiv, na nekim proizvo-dima smo je i poboljšali. I tu su nas potrošači prepoznali kao proizvođača koji ima najbolji odnos cijene i kvali-tete proizvoda.

Koliki izazov u kategorijama u kojima poslujete predstavljaju trgovačke mar-ke te na koji se način brendovi trude oduprijeti cjenovno orijentiranim pri-vatnim markama trgovaca? Trgovačke marke su odavno naša stvarnost. Mnogi se trgovački lanci trude imati što kvalitetnije proizvode. U svakom slučaju, potrošač mora vidjeti razliku u kvaliteti između brenda i trgovačke marke kako bi se odlučio za brend, ali više nije spreman plaćati velike razlike u ci-jeni. Međutim, u našem segmentu u cijelosti se bilježi pad udjela koji zauzimaju privatne marke. Labud proizvodi privatne marke za domaće i strane trgovce, a taj dio poslovanja zauzima od 10 do 12 posto udjela u našoj ukupnoj proizvodnji. U načelu, radi se o proizvodima u onim katego-rijama u kojima Labud nema vlastiti brend, poput omekšivača za rublje i tekućih sapuna.

Možete li nam najaviti određene no-vitete koji nas iz Labuda očekuju ove godine?U okviru novih proizvoda lansiramo novi Permetal protiv kamenca za koji smo uvjereni da će opravdati visoke standarde koje je ovaj brend postavio u segmentu čišćenja pećnica i rošti-lja. Zatim je tu Sanitar u praktičnom pakiranju od 1,5 litara koji donosi dodanu vrijednost potrošačima, a kao

jedna od najznačajnijih novosti je i Čarli u novom ruhu koji od sada do-lazi u novoj ergonomičnoj bočici koja bolje “leži” u ruci te s određenim ma-lim preinakama u samoj formuli koja će ovaj popularni deterdžent za pranje posuđa učiniti još boljim.

“Najbolje prodajne rezultate u 2014. godini ostvario je brend Permetal”

“U 2015. godini očekujemo lagani rast i zadržavanje postignutih udjela”

Ivan DundaLabud d.o.o.

48%


Izvještaj s terena

U današnjoj eri moderne trgo-vine robom široke potrošnje, sve se jasnije uviđa važnost aktivnosti dobavljača na sa-

mome prodajnome mjestu. Bez ob-zira prodajete li robu malom obitelj-skom dućanu ili velikom trgovačkom lancu, svaki je trgovac kompleksan sustav jer postoji niz administrativ-nih i tehničkih radnji koje treba oba-viti od trenutka nabave do trenutka prodaje nekog proizvoda. Osim toga, trgovci najčešće u svojem prodajnom asortimanu nude više tisuća artika-la – u takvoj situaciji lako se dogodi da se pojedini proizvod zaboravi naručiti, izložiti, ili da se zametne na skladištu. Pojedini bitni uvjeti suradnje između trgovaca i dobavljača definiraju se ugovorom. Ipak, u kasnijem dnev-nom poslovanju robom se rukuje 365 dana u godini i upravo ono što se događa na samom prodajnom mjestu iz dana u dan nije moguće nadgledati ili unaprijediti potpisom jednog dokumenta. Za najkraće, najbrže i najoptimalnije “putovanje” našeg proizvoda od skladišta pa pre-ko police trgovca do ruku potrošača, potreban je ljudski angažman.

UNAPRJEĐENJE PRODAJEI upravo se tu postavlja pitanje – ka-kav je angažman najprikladniji ? Po-stoji više mogućnosti, poslove una-prjeđenja prodaje mogu raditi vlastiti zaposlenici ili možemo angažirati tvrtke koje obavljaju tu vrstu posla za svoje klijente. Neke kompanije po-sežu za angažiranjem studenata, što može biti cjenovno povoljno rješenje jedino ako je učinak i rad angažira-nih studenata zadovoljavajući – u suprotnom angažman studenata za poslove unaprjeđenja prodaje je najskuplje rješenje. Naime, unaprje-đenje prodaje i kontrola prodajnog mjesta je nešto zahtjevniji zadatak od tipičnih poslova za koje tvrtke povremeno angažiraju studentsku populaciju – primjerice lijepljenje

deklaracija ili utovar i istovar robe. Djelatnici koji obavljaju poslove una-prjeđenja prodaje morali bi biti edu-cirani. Pod pojmom educirani mislim na to kako bi morali imati osnovna znanja o tijeku robe i dokumentacije,

o osnovnom funkcioniranju malopro-dajnog mjesta te o glavnim izazovima na prodajnom mjestu. Jer – ako to ne

znaju, a u opisu posla je puko fizičko slaga-nje robe – šteta utro-šenog vremena jer nije iskorišteno na najbolji

mogući način. Nakon educiranosti, bilo bi korisno da postoji i sustav kon-trole obavljenih poslova. Povjerenje je dobro a kontrola još bolja. Unutar zadanog okvira koji nam dozvoljava trgovac (a okvir ovisi o

BEZ ZANEMARIVANJA, molim Ukoliko nam je cilj ispuniti puni prodajni potencijal našeg proizvoda, pobrinut ćemo se organizirati najprikladnije unaprjeđenje prodaje u prodajnim objektima

Najjeftiniji proizvodi i rješenja često mogu ispasti najskuplji na duži rok

Ivica IvančićMaloprodajni [email protected]


procedurama i pravilima trgovca te o dogovorenim uvjetima suradnje), postoji čitav niz aktivnosti koje možemo poduzeti na prodajnom mjestu. Stanje robe na skladištu, točnost podataka koji dokumentira-ju količinu robe, točnost pojedinih drugih dokumenata koji se odnose na našu robu, količina proizvoda u objektu, izloženost proizvoda, rekla-mni materijal ili druge bitne oznake proizvoda, rokovi trajanja, postupak

s oštećenim proizvodi-ma ili proizvodima

s kratkim rokom

trajanja te aktivnosti konkurencije. Ljude je potrebno jasno uputiti što je točno njihov zadatak i cilj, opis posla na prodajnome mjestu, te koga i kako trebaju obavijestiti o stanjima koja odstupaju od željenog stanja. Svakako će biti korisno dati upute i za rješavanje uobičajenih problematičnih situacija na prodaj-nom mjestu. Ne valja zanemariti i onu drugu dimenziju obilaska objekta, a to je stvaranje odnosa uzajamnog povjerenja i suradnje s osobljem partnera trgovca.

U “SIVOJ ZONI”Neobično, ali tema kontrole prodaj-nog mjesta i unaprjeđenja prodaje rijetko je formalno regulirana izme-đu trgovca i dobavljača. Time je ova bitna aktivnost nekako u “sivoj zoni”

odnosa između trgovca i dobavljača. A odnos trgovca prema angažmanu dobavljača varira od krajnosti do krajnosti – ponekad se strogo zabra-

njuje bilo kakva aktivnost, a ponekad se inzistira i traži od dobavljača da osigura aktivnost na prodajnom mje-stu. U situaciji gdje navedeno nije definirano ugovorom (dok primjerice većina drugih bitnih uvjeta jest defi-nirana), odnos prema ovoj aktivnosti ovisi samo o osoblju na terenu, što otprilike znači da možete imati odlič-nu suradnju i rezultate u poslovnici u Puli, ali nedostatak suradnje i loše rezultate u poslovnici u Osijeku – ili obrnuto. Na tom polju svakako vidim prostora za poboljšanje procesa jer ak-

tivnosti unaprjeđenja prodaje koštaju i nesumnjivo donose koristi i trgovcu i dobavljaču. Stoga bi se ova poslov-na aktivnost, koja ima svoju cijenu, trebala formalizirati u situaciji kada dobavljači daju podršku trgovcu u

obliku dodatne radne snage za poslove una-prjeđenja pro-daje. Ukoliko

već ne bismo iz bilo kojeg razloga ovu aktivnost formalizirali, tada bi bilo korisno barem razjasniti što se očeku-je, što je poželjno a što nije, umjesto da ova korisna aktivnost u nekim slučajevima bude prepuštena metodi gerilskog ratovanja – “udri i bježi”.

OPTIMALNA RJEŠENJASvaka pojedinačna kompanija koja se bavi distribucijom robe široke potrošnje samostalno će odlučiti tko će i kako obavljati poslove unaprje-đenja prodaje. Ponekad se dogodi da stvari radimo metodom pokušaja i pogrešaka i u tom procesu učimo. I to je u redu sve dok posao može trpjeti pogreške i dok od naših pogrešaka učimo, izvlačimo pouke i sukladno tome radimo prilagodbe i korekcije naših poslovnih postupaka. Američki autor Maxwell Maltz u svojem djelu “Psihokibernetika” ovaj je poželjni ljudski mehanizam ponašanja uspo-redio s načinom na koji funkcionira torpedo. Naime, torpedo ima zadani cilj, ali u svojem putovanju prema cilju ne putuje pravocrtno već mu se događaja manja ili veća skretanja sa zadanog kursa koja korigira ugrađeni uređaj za navođenje. Tako torpedo, unatoč odstupanjima i skretanjima s putanje vrši korekcije i na kraju pogađa cilj. Tako ponekad bude i u našim poslovnim životima uz naravno bitan preduvjet da znamo što nam je cilj. Ukoliko nam je cilj ispuniti puni prodajni potencijal našeg proizvoda, pobrinut ćemo se organizirati naj-prikladnije unaprjeđenje prodaje u prodajnim objektima. A kada kažem najprikladnije, tada sigurno ne mislim na usputna rješenja, improvizacije, needucirano i nestručno osoblje ili ona najjeftinija rješenja. Nakon više-godišnjeg iskustva u poslovima na-bave zaista sam naučio da najjeftiniji proizvodi i rješenja često mogu ispasti najskuplji na duži rok.

Djelatnici koji obavljaju poslove unaprjeđenja prodaje moraju biti educirani

poslovanju cilju je ključno znati što nam je


Profil kompanijePoslovanje

Grupe Podravka u protekle

dvije godine karakterizira

proces reorganizacije i restrukturiranja

poslovanja koji, sudeći

po aktualnim financijskim

pokazateljima, daje više nego dobre

rezultate

Koprivnički poduzet-nici, braća Marijan i Matija Wolf, 1934. godine osnivaju radi-

onicu za preradu voća i tvornicu pekmeza, koja 1947. godine prelazi u društveno vlasništvo i dobi-va ime pod kojim i danas posluje. Pored prerade voća i proizvodnje pekmeza, tvornica od 1949. započinje s proizvodnjom konfitura, proizvoda fine marmelade. Od 1952. asortiman se upotpunjuje s kandiranim voćem, voćnim sirupima, senfom, kečapom, voćnim vinima, sušenim povrćem, steriliziranim mahunama, graškom te mesnim kon-zervama. Godine 1957. kreće proizvodnja poznatih Podravkinih juha. Najpo-znatiji univerzalni dodatak jelima - Vegeta - koji se

danas prodaje u više od 40 zemalja svijeta, stvoren je 1959. godine od strane prof. Zlate Bartl i njenog tima. Prve suradnje s inoze-mnim partnerima započi-nju 1967. godine i to izvo-

zom u Mađarsku i Rusiju. Čokolino i dječja hrana drugih okusa počinju se proizvoditi 1970. a iste go-dine i punionica mineralne vode u Lipiku ulazi u sastav Podravke. U Ludbregu po-

kraj Koprivnice godine 1972. osniva se Belupo čime Podravka ulazi u far-maceutsku branšu. Mesni kompleks Danica sagrađen je 1973. u sklopu istoimene industrijske zone u Kopriv-

Pokazatelji (u milijunima HRK) 2014. 2013. 2012. 2011. 2010.

Ukupni poslovni prihodi 3.514,4 3.627,1 3.700,1 3.708,4 3.694,9

Ukupna prodaja 3.502,6 3.626,0 3.626,7 3.625,2 3.522,3

Prihodi od prodaje u zemlji 1.436,8 1.594,5 1.707,4 1.741,8 1.741,3

Prihodi od prodaje u inozemstvu 2.065,8 2.031,5 1.919,3 1.883,5 1.781,0

EBITDA 319,6 360,1 294,6 392,4 360,1

EBIT 155,7 131,0 108,7 167,8 204,9

Neto dobit/gubitak 92,5 66,6 -14,1 40,5 84,2

Ukupno imovina 3.508,6 3.458,2 3.617,7 3.788,1 3.975,1

Kapital i rezerve 1.785,3 1.691,4 1.627,8 1.629,1 1.597,0

Novac i novčani ekvivalenti 220,5 179,5 118,2 146,0 152,4

Broj zaposlenih* 5.341 5.717 6.115 6.377 6.570

Dobit po zaposlenom 34.200 11.000 -2.300 6.400 12.800*apsolutni iznos

PODRAVKA


nici, a osam godina potom u sklopu zone izgrađena je i Belupova tvornica lijekova i kozmetike. Podravka je 1993. godine privatizirana i registrirana kao dioničko društvo, od 1998. dionice Podravke d.d. izlistane su u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze. Iste godine započinje proizvodnja mineralne vode Studena. Nova tvorni-ca Vegete u Koprivnici te tvornica Vegete, juha i praš-kastih proizvoda u Poljskoj pokrenuti su 2000. godine.

Dvije godine kasnije Po-dravka preuzima porečku tvrtku Ital-Ice, proizvođača kvalitetnog sladoleda, sla-stica i distributera smrznu-te hrane, te provodi akvizi-ciju češke tvrtke Lagri. Go-dine 2006. kupuje brend Eva (sardine), a 2007. ku-puje poljske brendove War-zyvko i Perfekta te hrvatski brend Lero. U Dugopolju 2009. godine Podravka otvara novi skladišno-dis-tributivni centar te širi svoj portfelj kupnjom brenda Belsad, a 2013. s Institutom Ruđer Bošković kreće u stvaranje Centra za inovaci-je u hrani. OSVRT NA 2013. Nakon ovog povijesnog osvrta, pogledajmo kako je teklo poslovanje Podravke u protekle dvije poslovne godine. Tijekom 2013. sve razine profitabilnosti Grupe Podravka bilježile su znača-jan porast pa su sukladno tome i profitne marže ostvarile znatne pozitivne pomake. Rezultat poslova-nja Grupe Podravka u 2013. godini bio je pod značaj-nim utjecajem jednokrat-nih stavki koje u razini neto dobiti ukupno iznose 133,4 milijuna kuna i u najvećoj se mjeri odnose na usklađe-nja vrijednosti imovine

uslijed restrukturiranja i otpremnina radi zbrinjava-nja viška zaposlenika. Bruto dobit Grupe Podravka iznosila je 1.502,7 milijuna kuna i viša je od istog raz-doblja prethodne godine za 6%, dok je bruto marža bila na razini od 41,4%, što je porast od 240 bp. Troškovi su bili niži za 2%, a glavni razlozi su niži troškovi rad-nika uslijed provedenog programa zbrinjavanja za-poslenika te povoljnog kre-tanja cijena sirovina. Godi-na je zaključena uz 22% veću EBITDA od 360,1 milijuna kuna, dok je EBI-TDA marža bila na razini od 9,9%. Ukoliko se pro-motre rezultati poslovanja

bez utjecaja izvanrednih stavki, EBITDA bi iznosila 423,7 milijuna kuna, što je porast od 18% u usporedbi s EBITDA za 2012. godinu prikazane na usporediv način. Operativna dobit u 2013. je iznosila 131 mili-jun kuna, što predstavlja rast od 21% u usporedbi s operativnom dobiti istog razdoblja godine ranije

prikazane na usporediv način. EBIT marža zabilje-žila je rast od 60 bp i izno-sila je 3,6%. Korigirana operativna iznosila je 275,3 milijuna kuna, što je pak porast od 35%. Neto dobit Grupe Podravka u 2013. godini, bez jednokratnih stavki, iznosila je 200 mili-juna kuna, što je porast od 78% u odnosu na neto do-bit prethodne godine prika-zane na usporediv način. Izvještajna neto dobit izno-sila je 66,6 milijuna kuna, što je rast od 80,7 milijuna kuna u odnosu na prethod-nu godinu. Prodaja Grupe Podravka u 2013. godini iznosila je 3.626,0 milijuna kuna te je na razini pret-

hodne godi-ne. Prodaja SPP-a Prehra-na i pića iznosila je 2.773,2 mili-juna kuna i

niža je za 0,9% u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Izuzevši pad prodaje u pro-gramima u restrukturiranju (svježe meso, pića, zamr-znuti program i pekarski program), ukupna prodaja SPP-a Prehrane i pića veća je za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu. Prodaja SPP-a Farmaceutika iznosi-la je 852,8 milijuna kuna,

Dionica Podravke šesta je najlikvidnija dionica na Zagrebačkoj burzi

Vlasnik / nositelj računa (OIB) / Suovlaštenik / imatelj VP (OIB) Stanje [%]

1. DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM / HZMO 575.598 10,62

2. DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM / REPUBLIKA HRVATSKA 536.259 9,89

3. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. / ERSTE PLAVI OMF - KATEGORIJA B 514.863 9,5

4. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. / AZ OMF - KATEGORIJA B 488.106 9,01

5. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D. / PBZ CO OMF - KATEGORIJA B 481.287 8,88

6. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 438.610 8,09

7. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA D.D. / KAPITALNI FOND D.D. 321.804 5,94

8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D. / RAIFFEISEN OMF - KATEGORIJA B 197.766 3,65

9. PODRAVKA D.D. 177.511 3,28

10. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 127.110 2,35

Ukupno: 3.858.914 71,2

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 3.3.2015.

1,59 milijardi kuna tržišna kapitalizacija Podravke na kraju 2014.


što je porast prodaje od 3%. Prodaja na inozemnim tržištima porasla je za 6%, s time da su višu razinu pro-daje zabilježila oba SPP-a na svim inozemnim tržišti-ma. Polovicom 2013. godi-ne definirana je jednako-pravnost svih dioničara budući da država više nema mogućnost neposrednog imenovanja dva člana Nad-zornog odbora. Moguća je dokapitalizacija društva na način da će Uprava uz su-glasnost Nadzornog odbora moći donijeti odluku o do-kapitalizaciji u iznosu do polovice temeljnog kapitala. Provedeno je i smanjenje temeljnog kapitala društva u iznosu od 542 milijuna kuna s ciljem pokrića aku-muliranih gubitaka iz pret-hodnih razdoblja, a prove-deno je smanjenjem nomi-nalnog iznosa redovnih dio-nica s 300 kuna na nomi-nalni iznos od 200 kuna po dionici. Ovime su stvorene i pretpostavke za dioničare da u narednim razdobljima odlučuju o raspodjeli dobiti (isplata dividende, zadrža-

vanje dobiti, povećanje te-meljnog kapitala i sl.). POSLOVANJE U 2014. Podravka je tijekom 2013. nastavila proces restrukturi-ranja poslovanja te je, u skladu s time, odlučeno da tvrtka izlazi iz poslovnih programa pića, pekare i dijela zamrznutog progra-ma. Proveden je program zbrinjavanja viška zaposle-nika koji je nastavljen i lani. Tijekom 2014. programom zbrinjavanja obuhvaćeno je 340 radnika za što je izdvo-

jeno 45 milijuna kuna od-nosno 5 tisuća kuna neto po godini neprekinutog staža provedenog u kompaniji. Inače, od 2012. godine pro-

gramom zbrinjavanja obu-hvaćeno je ukupno 420 radnika. Nakon povećanja temeljnog kapitala Belupa krajem travnja 2014. na

290,1 milijuna kuna, done-sena je odluka kojom se odobrava gradnja dviju novih tvornica ove farmace-utske tvrtke, a radi se o tvornicama polukrutih i tekućih te krutih oblika lijekova. Time započinje novi investicijski ciklus Belupa, a vrijednost investi-cije je oko 390 milijuna kuna kroz predstojeće tri godine te se očekuje da će tvornica započeti s radom u prvom kvartalu 2017. godi-ne. U isto vrijeme Podravka je od PIK-a Vrbovec d.d. preuzela program mesnih konzervi čime je osnažen najprofitabilniji dio mesnog segmenta. Ovom akvizici-jom Podravka postaje broj 2

na domaćem tržištu u se-gmentu pa-šteta. Nastav-ljajući provo-đenje mjera restrukturira-

nja radi povećanja poslovne efikasnosti, donesena je odluka o pripajanju društa-va Ital-Ice d.o.o., Lero d.o.o., Poni d.o.o., Podravka Inže-

Profil kompanije

S porastom cijene od 16,3%, za dionicu Podravke 2014. je bila vrlo uspješna

Ključni pokazatelji 2014. 2013. 2012. 2011.

Cijena po dionici na kraju razdoblja (u kunama) 293,5 254,6 240,0 231,0

Prosječna ponderirana cijena tijekom razdoblja (u kunama) 296,8 260,3 245,2 300,8

Prosječni dnevni promet tijekom razdoblja (u 000 kuna) 463,5 197,9 234,6 456,2

Prosječni dnevni volumen tijekom razdoblja (u jedinicama) 1.561,6 760,2 957,0 1.516,5

Broj dionica (u jedinicama) 5.420.003 5.420.003 5.420.003 5.420.003

Tržišna kapitalizacija na kraju razdoblja (u milijunima kuna) 1.590,6 1.379,7 1.300,9 1.252,0

EV na kraju razdoblja (eng. Enterprise Value) 2.484,0 2.300,2 2.412,6 2.524,2

Normalizirana dobit po dionici (u kunama) 33,7 36,9 20,8 18,8

Knjigovodstvena vrijednost po dionici (u kunama) 329,4 312,1 300,3 300,6

Cijena po dionici / Normalizirana dobit po dionici 8,7 6,9 11,6 12,3

Tržišna kapitalizacija / Prihodi od prodaje 0,5 0,4 0,4 0,4

EV / Prihodi od prodaje 0,7 0,6 0,7 0,7

EV / Normalizirana EBITDA 6,5 5,4 6,7 6,5

EV / Normalizirani EBIT 10,1 8,4 11,8 11,0

Cijena po dionici / Knjigovodstvena vrijednost po dionici 0,9 0,8 0,8 0,8

Tržišna kapitalizacija / Slobodan novčani tok 12,8 7,1 8,5 25,0


prosječni dnevni dionicom Podravke u 2014.promet463.450 kn

Credos odjel [email protected]

Navedene informacije su dane u svrhu općeg

informiranja, nisu prepo-ruka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicij-sko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za nji-hovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatra-nih kompanija.

NAPOMENA

0 0,00

1.000.00050.00

2.000.000

100.00

3.000.000

150.00

4.000.000

200.00

5.000.000

250.00

400.00

300.00

6.000.000

350.00

2.1.2012.

15.2.2012.

28.3.2012.

14.5.2012.

28.6.2012.

10.8.2012.

7.11.2012.

19.12.2012.

4.2.2013.

18.3.2013.

14.6.2013.

29.7.2013.

28.10.2013.

31.1.2014.

23.7.2014.

16.10.2014.

20.1.2015.

2.5.2013.

13.9.2013.

9.6.2014.

28.4.2014.

24.9.2012.

27.11.2014.

4.9.2014.

14.3.2014.

13.12.2013.

Promet kretanja cijene dionice PODR-R-A 1.1.2012. - 28.2.2015.

Promet

Cijena

Ukupan prihod - Neto dobit/gubitak Podravke 2010.-2014. (u mil. HRK)

3000

3500

4000

2500

2000

1500

1000

500

0

2010. 2011. 2012. 2014.2013.

3649.6

84.2

3708.4

40.5

3700.1

-14.1

3514.4

92.5

3627.1

66.6

Ukupan prihod

Neto dobit/gubitak

njering d.o.o. i KOTI Ne-kretnine d.o.o. društvu Po-dravka d.d. Time Podravka d.d., kao imatelj 100% udje-la u navedenim društvima koja se pripajaju, postaje pravni sljednik pripojenih društava. Polovicom prošle godine, uz posredstvo EBRD-a i triju međunarod-nih komercijalnih banaka, obavljeno je refinanciranje

73 milijuna eura duga uz nižu kamatnu stopu i duži rok dospijeća. Nakon pri-stupanja Hrvatske Europ-skoj uniji i ulaska u zonu slobodnog kretanja robe između zemalja članica EU, Podravka d.d. je odlučila proizvodnju istih vrsta proi-zvoda za tržišta EU locirati na jednom mjestu, u Ko-privnici, čime je s 15. pro-

sinca 2014. prestala proi-zvodnja u tvornici u Polj-skoj. Tijekom studenog 2014. uspješno je obavljeno preuzimanje Mirne d.d. iz Rovinja u kojem Podravka nakon preuzimanja drži udjel od 63,95% temeljnog kapitala. Financijski rezul-tati poslovanja Grupe Po-dravka u 2014. godini poka-zali su znakovit pomak u pozitivnom smjeru. Iako je prodaja zabilježila lagani pad u odnosu na 2013. go-dinu, niži operativni troško-vi tijekom 2014. godine značajno su utjecali na po-većanje profitabilnosti Gru-pe. Neto dobit od 92,5 mili-juna kuna viša je za 38,8% u odnosu na prethodnu godi-nu. Neto dug tijekom 2014. smanjen je za 3,4% na razi-nu od 856,77 milijuna kuna, dok je trošak kamata isto-dobno smanjen s 52,93 na 43,54 milijuna kuna ili

17,7%. Prosječni ponderira-ni trošak duga smanjen je s 4,3% na 3,4%. Iako je njego-va sastavnica, cjenovnim pomacima na godišnjoj razini tijekom posljednje tri godine Podravka je za svaku godinu zabilježila bitno bolji performans od CROBEX10 indeksa. Za dionicu Podravke 2014. godina bila je vrlo uspješna: prosječna cijena porasla je 16,3%, prosječni broj tran-sakcija porastao je 39,6% a prosječni dnevni promet na razini od 463.450 kuna bi-lježi porast od čak 134,2% u odnosu na prethodnu godi-nu. Dionica Podravke šesta je najlikvidnija dionica na domaćoj burzi, dok je među sastavnicama CROBEX10 indeksa treća prema porastu tržišne vrijednosti, druga po porastu protrgovanog broja dionica te prva prema apso-lutnom porastu prometa.

Pokazatelji poslovanja u milijunima kuna

Posljednja 4 kvartala 2013.

Prihodi od prodaje 3.502,62 3.626,01

Poslovni prihodi 3.597,88 3.693,55

EBIT 188,99 135,29

Neto dobit 92,46 66,60

EBITDA 379,48 353,03

Operativni novčani tok 286,85 291,81

Slobodni novčani tok 129,15 196,41

Kapital i rezerve 1.748,66 1.657,35

Aktiva 3.508,57 3.458,16

Broj zaposlenih 5.341 5.717

-500


IT odjel gotovo sve inovacije u zadnjih 15-ak godina vezane su za

DIGITALNE INOVACIJE KOJE ĆE PROMIJENITI SVIJET

Digitalni alati kojima se sve više koristimo te njihova umreženost u velikoj mjeri diktira i strategije trgovaca. Trgovci su odavno primijetili da prodaja raste ukoliko

kupac dobije ono što želi, a digitalna rješenja upravo to i omogućavaju

Postoje digitalne inovacije u trgovini koje se upravo sada događaju. Neke

od njih imaju ogroman potencijal da promijene današnji svijet. Sljedećih šest inovacija će zasigurno utjecati na našu budućnost i promijeniti naše ponaša-nje i način našega života. Društvu je trebalo 15-20 godina da se u potpunosti preobrazi. Krenuvši od kompletno offline društva slobodno se može reći da smo postali online društvo sastavljeno od jedinki čiju svakodnevicu u velikom dijelu čini i digitalni svijet. U svijetu trgovine se priča o takozvanom “umreže-nom kupcu”. Digitalni alati kojima se sve više koristi-mo te njihova umreženost u velikoj mjeri diktira i

strategije trgovaca. Trgovci su odavno primijetili da prodaja raste ukoliko ku-pac dobije upravo ono što i želi. Nije začuđujuće da su i u trgovini gotovo sve inovacije proteklih 15-ak

godina vezane za digitalni svijet. Ako promatramo današnju aktualnu situaciju lako možemo primijetiti da se upravo događaju vrlo interesantne inovacije u trgovini. Neke od njih ima-ju potencijal da promjene svijet. Ovih šest svakako možemo smatrati najzani-mljivijima:

1. GOOGLE NAOČALESame naočale nisu nešto posebno, ali ono što ovoj inovaciji pridaje ogromno značenje za budućnost je stalna prisutnost interne-ta. Kroz ovakav koncept online naočala gubi se granica između realnosti i virtualnosti. U svakom trenutku su nam dostupne sve informacije s interneta. Potencijal ove tehnologije u trgovini i u svakodnev-

nom životu je ogroman. U ovom tre-nutku je ova tehnologija još uvijek na početku

i sigurno će proći još neko vrijeme dok se ne počne koristiti. Porast proizvođa-ča u ovom segmentu (neki od njih su Sony, ORA, At-heer Labs, JINS, itd.), jasno pokazuje da je potencijal

sve veći. Međutim, već se pokazuju tendencije da prva skupina korisnika pri-pada usko specijaliziranim i proizvodnim tvrtkama. U trgovini bi prvi korisnici mogli biti sami djelatnici trgovaca. Današnji bi se tableti i PC računala, koje djelatnici koriste za dobi-vanje informacija za sa-vjetovanje kupaca, uskoro mogli zamijeniti s ovakvim naočalama.

2. DPD “FOLLOW MY PARCEL”Kod ove inovacije radi se o korištenju mobitela s instaliranom aplikacijom “Follow my Parcel”. Ova aplikacija omogućuje kori-sniku da prati “real time”, znači uživo, gdje mu se nalazi isporuka.Brojna istraživanja su po-

kazala da bi kupci daleko više kupo-vali online kad bi bili sigurniji da će kupljenu robu i dobiti. Više od 75% kupaca do-življava vri-jeme čekanja na isporuku svoje online narudžbe kao vrlo neugodnu. A najčešće navedeni razlog je neizvje-snost: “Je li moja narudžba zbilja prošla?”, “Da me nije netko prevario?”. I slično. Praćenje narudžbe odno-sno isporuke uživo elimi-nira sve ove strahove te je za očekivati da će pozitiv-no utjecati na rast korište-nja online trgovina.

Mnoge inovacije nalaze svoju primjenu premda zvuče kao znanstvena fantastika

1.

2.


gotovo sve inovacije u zadnjih 15-ak godina vezane su za

DIGITALNE INOVACIJE KOJE ĆE PROMIJENITI SVIJET

digitalni svijet

Darko PavićCEO Service Plus Group

[email protected]

Svakodnevni život današnjeg društva u velikom dijelu čini i digitalni svijet

3.4.

5.6.

3. NARUDŽBE U STARBUCKSU PUTEM MOBITELAOva inovativna mobilna aplikacija omogućuje kup-cima da prije posjete kafeu

naruče svoje piće koje će po dolasku i preuzeti. Narudž-be su naravno moguće i u samom kafeu dok čekate u redu da vas posluže. Efekti ovakvih aplikacija su ogro-mni. Starbucks je ubrzo nakon uvođenja uspio po-većati broj transakcija kre-iranih na mobilnom ure-đaju za čak 11%. Uz to ide i pozitivan efekt smanjenja

reda u kojemu se čeka na narudžbu. Ova je tehnolo-gija tipičan primjer razdva-janja procesa naručivanja i preuzimanja odnosno plaćanja. Kroz razdvajanje ovog procesa nastaju efekti optimiziranja i povećanja prodaje. Sa sigurnošću možemo reći kako će se u bliskoj budućnosti pojaviti sve veći broj ideja koje ko-risti upravo mobilni svijet za implementiranje podjele procesa kupovine.

4. PAYPAL “PLATI ZA STOLOM” Kao što prethodna inovaci-ja optimizira proces naruči-vanja tako ova inovacija iz kuće PayPal optimizira pro-ces plaćanja. Samo plaćanje, bilo da se događa u samoj trgovini ili online, do sada je bilo “mono” karaktera. “Mono” karakter možemo

objasniti kao “Jedan kupac = plaćanje jedne transak-cije”. PayPal kreće kao prvi putem podjele jedne tran-sakcije na više sudionika u procesu plaćanja. S njiho-vom mobilnom aplikacijom “Pay at table” moguće je podijeliti jedan račun u restoranu na više osoba. Ali nije samo podjela računa fokus ove inovacije. Postoji

još jedan ogroman efekt. Radi se naime o završetku restoranske transakcije bez involviranja konobara. Moglo bi se čak reći “Self Check Out” za restoran. S pritiskom samo jedne tip-ke na mobilnom telefonu možete platiti kompletnu transakciju u restoranu bez da čekate konobara.

5. NAMJEŠTAJ KOJI PUNI MOBITEL I POKRETNA ISPORUKA (ROAM DELIVERY)Nije samo da se procesi u trgovini mijenjaju te da su podložni inovacijama. Dru-ga sfera inovacija su sami proizvodi koji se prodaju. I na ovom polju se mogu identificirati inovacije koje zasigurno mijenjaju našu budućnost. Najbolji primjer je IKEA. Sredinom 2015. IKEA počinje s isporukom namještaja koji u sebi sadrži bežične punjače mobitela. Možemo očekivati da ova ideja dodatno i snažno gura korištenje mobilnih uređaja i tableta. Vrlo je ugodno

ako nikada više ne morate razmišljati o tome je li vam mobitel pun ili nije. Ideja koja na sličan način utječe na gubljenje granice izme-đu online i offline svijeta je i pokretna isporuka. Kod pokretne isporuke ili po nazivu proizvođača “roam delivery”, radi se o isporuci naručenih proizvoda na lokaciju koja se kreće. Na-ime, do sada ste naručivali online i primali isporuku na vašu adresu. Preduvjet je bila fiksna adresa. S roam delivery nastaje servisna usluga pri kojoj ne mora-te imati fiksnu adresu za isporuku. Sredinom 2014. Volvo je pokrenuo prvi pi-

lot ove inovacije. Neovisno o tome gdje se nalazite vaša narudžba se isporučuje di-rektno u vaš auto. Logistič-ka tvrtka koja vrši isporuku ima “digitalni ključ” vašeg Volva tako da je i sama isporuka osigurana. Ove inovacije su pokazatelji da su granice između online i offline svjetova sve tanje te da uskoro neće biti razloga zašto negdje ne možete biti umreženi.

6. ISPORUKA PRIJE NARUDŽBE – AMAZONVrhunac inovacija koji još uvijek zvuči kao čista znan-stvena fantastika je Amazo-nova isporuka prije narudž-be. Koristeći se povijesnim i statističkim podacima ova tehnologija kalkulira vjero-jatnost sljedeće narudžbe jednog kupca. Nakon što je vjerojatnost određena, buduća narudžba se pakira i šalje na lokaciju najbližeg distribucijskog centra. Pri-premljeni proizvodi potom čekaju dok sama narudžba i

realno ne sti-gne. Kako je sve već spre-mno sama isporuka je potom vrlo brza. Kako

Amazon u ovoj tehnologiji očekuje znatne prednosti u odnosu na konkurenciju već su pokrenuli proces patentiranja u Americi pod nazivom “Anticipatory package shipping”. Neke od ovih inovacija doista zvuče kao znanstvena fantastika, ali sve su već dio našeg ži-vota te ga polako mijenjaju. Neće još dugo potrajati i promjene će biti i veće nego što danas možemo zamisliti.


IT odjel - vijesti

Samsung Electronics predstavio je Samsung Pay, novu uslugu koja

omogućuje korisnicima siguran prijelaz na mobilno plaćanje na gotovo svim prodajnim mjestima. Sa Samsung Pay sustavom potrošači sada mogu koristiti svoje mobilne uređaje za plaćanje na postoje-ćim POS uređajima. Da bi se to postiglo, Samsung koristi i Near Field Communication (NFC) i novu vlastitu tehnologiju nazvanu Magnetic Secure Transmis-sion (MST) kako bi mobilno plaćanje učinio puno dostupnijim trgovcima

i potrošačima. Samsung se pri realizaciji ovog projekta udružio s velikim karti-čarskim kućama kao što su MasterCard i

Visa. “Samsung Pay će promijeniti način na koji ljudi plaćaju robu

i usluge, ali i način korištenja pametnih uređaja. Siguran i

jednostavan proces plaćanja, zajedno s

našim velikim partner-skim mrežama, doista

čini Samsung Pay uslu-gom koja će promijeniti

tijek igre i osigurati vrijednost potrošači-

ma i našim partnerima”, izjavio je JK Shin, pred-sjednik Uprave tvrtke

Samsung Mobile.

Na CeBIT-u čak 15 hrvatskih tvrtki

Na vodećem svjetskom sajmu informatičke i telekomunikacijske

industrije, koji je od 16. do 20. ožujka održan u njemačkom Hannoveru, nastu-pila je i velika hrvatska delegacija – čak 15 hrvatskih tvrtki te HAMAG-BICRO koji je vodio dio startupa, BIOS s Miholjač-kim poduzetničkim Centrom i Osijek Software City te tvrtke Span i Multicom koje su nastupile individualno. Na štandu koji je organizirao HAMAG-BICRO našle su se tvrtke poput Ostendo Consultinga koji izlaže svoj novi proizvod PIN2SMS, ali i tvrtke poput Infosita s aplikacijom FiskalPhone, PhotoPaya Damira Sabola, zatim Login te tvrtka znakovitog imena “Ima posla”.

LG G3 proglašen najboljim pametnim telefonom

Pametni telefon LG G3 LG Electronicsa (LG) najboljim je pametnim telefonom godine proglasilo udruženje

mobilnih operatera GSMA na natjecanju Global Mobile Awards tijekom sajma Mobile World Congress 2015 koji je početkom ožujka održan u Barceloni. LG G3 je proglašen najboljim zbog svoje kvalitete, niza korisnih značajki i jed-nostavnosti uporabe. Također, LG Watch Urbane i LG Watch Urbane LTE su na MWC-u dobili devet prestižnih nagrada.

Mobilni telekomunikacijski operater Tele2 planira investirati nekoliko

stotina milijuna kuna u vrhunsku tehnolo-giju kojom će povećati brzinu, kapacitete, pokrivenost i performanse za privatne i poslovne korisnike. Samo 45 dana nakon što je objavljeno kako je Tele2 prvi puta go-dinu završio s neto dobiti, Malin Holmberg, predsjednica uprave Tele2 Hrvatska, naja-

vila je sredinom ožujka investiciju u visini nekoliko stotina milijuna kuna u novu, vrhunsku mrežu. Holmberg je kazala kako će nova mreža osigurati 3G tehnologiju na svim lokacijama kao i da kompanija ulaže u izgradnju novih infrastrukturnih objekata. Investicija u nadogradnju mreže u 2015. godini dostići će ukupan iznos uložen u mrežu u proteklih šest godina.

U manje od godinu dana otkako je zapo-čeo podršku za HCE (Host Card Emu-

lation) i beskontaktna plaćanja bazirana na uslugama u oblaku, MasterCard je po-krenuo projekte koji se trenutno provode u više od 15 zemalja pružajući korisnicima

više opcija plaćanja na njihovim Android uređajima. Pristup je već prihvaćen od stotina licenciranih partnera. Broj lokacija koje prihvaćaju beskontaktna plaćanja kompanije, od velikih trgovačkih lanaca do samoposluga, benzinskih pumpi, ljekar-

ni, parkinga, javnog prijevoza i taksija, porastao je s dva na tri milijuna u samo godinu dana, a MasterCard beskontaktne tehnologije prihvaćene su u 68 zemalja. HCE je dostupan na Android operativnim sustavima od verzije KitKat 4.4.

MasterCard potiče daljnji rast HCE standarda • • •

Tele2 najavio velike investicije u novu mrežu

Samsung predstavio Samsung Pay


IT odjel - Intervju

Danas više nema područ-ja ljudske djelatnosti u kojem se RFID ne kori-sti. U logistici, trgovini, transportu, bankarstvu, označavanju povratne ambalaže, označavanju

životinja, avio i auto industriji te medicini, navodi Bituh.

Možete li nam na početku približiti malo RFID tehnologiju? Kada je predstavljena, što točno podrazumijeva te na koji način se primjenjuje u današnjem poslovanju?Kao i druge visoke tehnologije radio frekvencijska identifikacija (RFID) razvijena je za vojne potrebe tijekom Drugog svjetskog rata. Tek naknadno se njene prednosti počinju koristiti u komercijalne svrhe. Sjetimo se da u označavanju proizvoda povijest barko-da počinje kasnije, tek od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i preuzima pri-mat na tržištu zbog svoje niske cijene. Za razliku od barkoda, koji ima velika ograničenja te je nepromjenjiva ozna-ka, RFID označavanje ima nebrojene prednosti. Napredak društva donosi kontinuirano nove izazove i potrebe a time i primjenu novih tehnologija koje mogu zadovoljiti nove zahtjeve. U svom početku barkod je bio linearan te je omogućavao strojno i brzo čitanje kratkih “šifri”. Kada je dužina oznake postala ograničenje, uveden je 2D bar-kod, koji omogućava znatno povećanje količine podataka. Osim same šifre, može se označiti datum proizvodnje, serijski broj, šarža, veličina, boja i drugi parametri, ali i dalje to ostaje fiksni za-pis koji se može pročitati strojno samo

u vidnom polju čitača. To kod RFID-a nije slučaj. RFID je zapravo čip s me-morijom koji beskontaktno komunicira s čitačem, a u memoriju se mogu kon-tinuirano pisati i brisati željeni podaci. Ovo omogućuje značajno unapređenje i automatizaciju poslovnih procesa. Danas više nema područja ljudske dje-latnosti u kojem se RFID ne koristi. U logistici, trgovini, transportu, bankar-stvu, označavanju povratne ambalaže, označavanju životinja, avio i auto in-dustriji, medicini itd. Danas svaki treći mobitel u svijetu ima ugrađen beskon-taktni NFC za potrebe plaćanja. U no-voj eri interneta, industriji 4. generacije i IoT (Internet of Things), RFID ima značajan i neizbježan doprinos.

Koliko je ova tehnologija značajna u por-tfelju proizvoda i rješenja tvrtke Selmet?Kao tvrtka koja se bavi rješenjima u automatskoj identifikaciji i komunika-ciji, uz barkod, RFID postaje sve zna-čajnija tehnologija zbog velikih koristi koje pruža u primjeni. Već se dugo pripremamo i kontinuirano educiramo u tom području, pratimo novosti, a cilj nam je biti prvi izbor na tržištu u RFID rješenjima. To je u zadnje dvije godine rezultiralo s nekoliko značajnih proje-kata kod nas, ali i u inozemstvu, s čime se rijetko tko može pohvaliti. Opremili smo se malim laboratorijem s komplet-

nom tehnologijom u kojem možemo testirati i demonstrirati rješenja prema korisničkim specifičnostima. Primjena svake nove tehnologije doprinosi pove-ćanju učinkovitosti i konkurentnosti pa tako očekujemo veliki porast potreba na tržištu za RFID rješenjima, a s druge smo strane uvjerenja kako će i korisnici u svojim poslovnim procesima prepo-znati nužnu potrebu za unapređenjima.

Kako ste zadovoljni s prošlogodišnjom, premijernom konferencijom o RFID teh-nologiji u Zagrebu čiji ste organizator te što očekujete od ovogodišnje konferen-cije? Jedan od ciljeva RFID konferencije je promocija ove tehnologije i upoznava-nje s mogućnostima njene primjene. Uspjeh prošlogodišnje konferencije potaknuo nas je da nastavimo s ovim oblikom promocije RFID-a u regiji. Većina polaznika prošle je godine osta-la iznenađena viđenim i prezentiranim. Predavači i teme na konferenciji bili su vrhunske kvalitete što ćemo zasigurno osigurati i ove godine. Dolaskom na konferenciju mnogim korisnicima su se otvorile oči u smislu načina primjene RFID tehnologije u području kojim se bave.

Koje su ciljne skupine kojima je konfe-rencija namijenjena te koji je osnovni cilj skupa na regionalnoj razini? Koje teme će biti u fokusu interesa?U pozivnim materijalima smo naveli da je konferencija namijenjena dono-siteljima odluka, članovima uprava društava, managementu, direktorima, financijskim voditeljima, profesional-

NAPREDAK U ČETIRI SLOVA

Uvođenje RFID-a trgovcima donosi razne koristi: omogućava im uvid u stanje i inventuru robe u stvarnom vremenu, pomaže pri automatizaciji narudžbi i

racionalizaciji količine robe na skladištu te im osigurava ispravan asortiman izložene robe na policama, ističe Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet d.o.o.

“RFID omogućuje značajno unapređenje i automatizaciju poslovnih procesa”


u primjeni Hrvatska značajno za EU

cima iz proizvodnje, trgovine, logisti-ke, medicine i farmacije te IT struč-njacima, ali usudio bih se reći svima koji žele saznati više o ovoj tehnologiji budućnosti. Nastojimo biti aktual-ni pa će se ove godine prezentirati rješenja o kojima se trenutno puno raspravlja kao npr. RFID u zbrinjava-nju otpada, takozvano čipiranje kanti, outsourcing usluge kao što su laundry management servisi i slično. Pokazat ćemo i domaću pamet i rješenja koja su u potpunosti razvijena u Hrvatskoj. I ove godine će na izložbenom dijelu konferencije sponzori i izlagači pre-zentirati novosti i nove proizvode.

U kojim sve kontekstima možemo pove-zati RFID tehnologiju s maloprodajom? Na koji način trgovcima može pomoći u njihovom svakodnevnom poslovanju?Kao i svaka druga nova tehnologija i ova dolazi sa zakašnjenjem na naše tržište. Najveći broj korisnika RFID-a u svijetu je u području retaila - u ma-

loprodaji. U SAD-u je tvrtka Walmart prva počela i nametnula RFID svojim dobavljačima, dok je u Europi to bio Metro. U početku je bilo puno poteško-

ća i razočaranja u primjeni, ali unapre-đivanjem tehnologije i padom cijena u implementaciji sve veći broj trgovaca i u Europi primjenjuje RFID. Tako će u ovoj godini samo Marks & Spencer potrošiti 400 milijuna tagova, a na

konferenciji će biti prikazan konkretan primjer jednog tr-govca iz Norveške.Uvođenje RFID-a trgovcima donosi razne koristi: omo-gućava im uvid u stanje i inventuru robe u stvarnom vremenu, pomaže pri automatizaciji narudžbi i raciona-lizaciji količine robe na skladištu te im osigurava ispravan asortiman izložene robe na policama. Time se ostvaruju povećani profiti, smanjuju se troš-kovi kod brojenja i preuzimanja robe te štiti trgovce od otuđivanja robe u maloprodajnim dućanima.

Možete li nam na-vesti neke primjere uspješne implemen-tacije RFID tehno-logije u hrvatskim tvrtkama te kako općenito stojimo po tom pitanju u odno-

su na ostale zemlje EU?Zaostajemo za zemljama EU značajno. U okruženju pogotovo za Italijom, Austrijom, Mađarskom, a da ne spo-minjem sjever Europske unije. Javni gradski prijevoz već duže koristi RFID u tiketingu (Zagreb, Osijek, Rijeka, Pula, Split) i javnom parkingu (Split).

Neke svijetle primjere iz prakse poka-zali smo na prošlogodišnjoj konferen-ciji - u proizvodnji su to PIK Vrbovec i TDR, u document managementu HALMED. Ove godine prezentirat ćemo neka nova rješenja u tiketingu, korištenju gradske RFID kartice i zbri-njavanju otpada.

Nesporna je činjenica da se današnja ma-loprodaja sve više okreće beskontaktnim tehnologijama. Kako vidite razvoj ovog segmenta u budućnosti?Uvođenje RFID-a u trgovini komplek-san je projekt koji uključuje gotovo ci-jeli opskrbni lanac, od proizvođača do krajnjeg korisnika, te je u maloj mjeri ovisan o samom trgovcu. Iz tih razloga se primjene u ovom dijelu kod nas mogu očekivati samo u logistici, po-vratnoj ambalaži i, kako mi to zovemo, “close loop aplikacijama”. RFID tehno-logija omogućava i dodatne funkcio-nalnosti koje nalaze primjenu u trgo-vini, a to je praćenje temperature robe u kretanju od proizvođača do kupca, za čime je u prehrambenoj industriji velika potreba. Ovakva su rješenja vrlo jednostavna za implementaciju i u bližoj budućnosti može se očekivati njihova masovnija primjena.

Često se na investicije u nove tehnologije gleda kao trošak, a ne ulaganje u budući povrat investicije i novu vrijednost koja se uvijek vrati samom investitoru. Mislite li da se takav okvir razmišljanja u Hrvat-skoj polagano mijenja ili smo još daleko od takvoga promišljanja?Još uvijek smo daleko od trenutka kada će se tvrtke ohrabriti za ulaganje u nove tehnologije, ali ako želite ostvariti uštede, povećati konkurentnost i sma-njiti troškove poslovanja, nemate drugi izbor nego investirati. Većina RFID rješenja starta pilot projektom. To je

preporuka struke. Jako je važno da se dobro upoznaju sa samom tehnologi-jom i uvide što ona može za njih kako ne bi imali kriva očekivanja i kako bi na osnovu toga mogli izračunati povrat ulaganja u RFID, o čemu će također biti riječi na konferenciji.

“RFID označavanje ima velike prednosti u odnosu na klasični barkod”

“U Selmetu očekujemo veliki porast potreba na tržištu za RFID rješenjima”

Veljko BituhSelmet d.o.o.

RFID-a zaostaje


Logistika

Miyamoto Musashi (1584. – 1645.) bio je poznati ja-panski mačevalac - neki kažu najbolji mačevalac svih

vremena. Musashi je postao poznat po pričama o svom izvrsnom mače-vanju u brojnim dvobojima, čak i u vrlo mladoj dobi od 14 godina. On je osnivač Niten-Ryu stila mačevanja s dva mača i autor Knjige o pet prste-nova. To je knjiga o strategiji, taktici i filozofiji koja se još uvijek studira od strane vojnih i poslovnih stručnjaka. U ovoj kolumni ćemo pokušati po-kazati primjenu drevnih strategija na upravljanje lancem opskrbe (nabava, proizvodnja i logistika).

NIJE BITNA METODA“Prema učenju moje samurajske škole, možete pobijediti s dugim oružjem, a možete pobijediti i s kratkim oruž-jem. Ukratko, put Ichi škole je duh pobjede, bez obzira na oružje i bez obzira na njegovu veličinu”, kazao je svojedobno Miyamoto Musashi. U današnje vrijeme ima jako puno po-pularnih poslovnih metodologija koje se primjenjuju kako bi se optimizirali procesi u proizvodnji, logistici i sl.

Primjeri tih metoda i tehnika su Six sigma, Lean Management, Kaizen, 20 ključeva, TQM i drugi. Međutim, na kraju krajeva u praksi nije bitno koju metodologiju koristite ako je ona uspješna. Samo treba biti dosljedan u provođenju one metodologije za koju ste se odlučili, kroz cijelu organiza-ciju i kroz sve procese. Tu metodu i

kulturu rada treba utkati u svaku sta-nicu vaše organizacije, tako da se na svakom sastanku priča tim jezikom i da ako se hvalite postignućima svoje tvrtke govorite kroz taj jezik i ako se žalite zbog neuspjeha također govorite kroz istu terminologiju. Ta metoda postaje dio vaše DNK i svi novi čla-novi timova moraju biti inicirani u takav način rada i razmišljanja kroz adekvatnu edukaciju. Neke kompanije su to shvatile i prije ovih metodologija koje su postale tako “in”, i postigle svoj specifičan način života, jezika, pričanja anegdota, kritiziranja – jed-nom riječju izgradile su kulturu podu-

zeća. Kada ta kultura postane dio vaše DNK ona se prenosi dalje na nove za-poslenike. Poznati su slučajevi u kom-panijama kao što je Hewlett-Packard gdje se, godinama nakon što osnivači Bill Hewlett i David Packard više nisu radili u HP-u, prepričavalo i govori-lo: Dave bi to učinio ovako ili Bill bi to učinio onako. To je kultura i to je identitet, bez obzira jeste li ga postigli na ovaj ili onaj način, kroz neku “fan-cy” metodologiju ili intuitivno. Dakle, nemojte se zamarati s tim koju od metodologija ili tehnika izabrati. Uzmite jednu i živite je u vašem po-duzeću od svakog radnika u skladištu ili na traci pa do generalnog direktora. Bitno je da tu metodu, taj alat ili oruđe iskoristite za pobjedu i za uspjeh. I to

se traži! Pjesnik je to izra-zio na ovaj način opje-vavši poznatog hrvatskog harambašu: “U rukama Mandušića Vuka svaka je

puška ubojita.” Ili da prevedemo: Ako smo dobro naučili tehnike rada i meto-de koje smo implementirali onda nije bitno kako se ta metoda zove.

PAT POZICIJAMiyamoto Musashi je također rekao: “Kada mislimo da smo se našli u pat poziciji, moramo promijeni-ti način razmišljanja i primje-nom odgovarajućih tehnika prilagoditi se situaciji.”Pat pozicija u šahu označava situaciju kada kralju nije za-dan šah, ali se taj isti

VUK MANDUŠIĆ, samuraji i menadžeri

Antonio Zrilić[email protected]

Kultura uspjeha od pamtivijeka do danas ostala je ista - graditi identitet osobe i organizacije koji teži optimalnom korištenju potencijala. Težnja izvrsnosti, ta misao vodilja po kojoj su se ravnali i stari samuraji i hrvatski ratnici, danas vrijedi više no ikada

za uspjeh treba biti i

U praksi nije bitno koju metodologiju koristite ako je ona uspješna


kralj ne može pomaknuti niti na jedno polje, s obzirom da su napadnuta od drugih figura. Ova pozicija je stanje nemoći protivnika da bilo što poduz-mu i zato se takvih pozicija treba klo-niti u životu, poslu i ratu. Najbolji na-čin za izbjegavanje ove pozicije je bolje planiranje s jedne strane, ali i vlastita nepredvidljivost s druge. U poslovnom svijetu kao i u vojnim kampanjama nije uputno koristiti uvijek iste taktike i trikove. Pogotovo kada se dogodi mrtva trka ljutih konkurenata na trži-štu, prevladat će male sitnice i detalji. Potrebno je biti kreativan i inventivan. Danas sve kompanije imaju kvalitetne proizvode ili bi barem trebale imati (u svakom slučaju ako nemaju neće dugo biti na tržištu). Isto tako, svi danas na ovaj ili onaj način koriste učinkovite, ali slične marketinške metode, kanale i tehnike prodaje. Može onda jedno ne odviše pametno pitanje!? Zašto bi se onda kupac odlučio baš za vas? Što je to što vas izdvaja od drugih u moru jednoličnih (premda kvalitetnih) po-ruka i ponuda? Ako želimo preživjeti i biti uspješni moramo raditi što nitko ne radi i smisliti tehnike koje nitko ne

koristi.Ako smo se slo-

žili da svaka kompanija mora imati kvalitetan proizvod, atraktivnu ambalažu te agresivnu

prodaju i marke-

ting, a nadam se da jesmo, onda nam za uspjeh nedostaje još jedna stvar. Vjerojatno pogađate da je to prisut-nost proizvoda na policama trgovina. Badava smo mi potrošili silne novce u promotivnu kampanju, u tiskanje i distribuciju letaka u svaki kutak grada ili države ako tih artikala nema uopće ili nema dovoljno kada ih kupci potra-že na polici. Svakodnevno me klijenti

zasipaju primjerima loše usklađenosti marketinga i distribucije. Razlozi za lošu i neoptimalnu pokrivenost tržišta kvalitetnim proizvodima mogu biti različiti – od loše organizacije do ne-dostatka komunikacije. Bitno je da i logistika odnosno lanac opskrbe tako-đer funkcionira.

BOGATSTVO U RAZLIČITOSTI“U strategiji morate poznavati načine drugih škola”, rekao je Miyamoto Mu-sashi. Nije dovoljno poznavati svoju branšu i procese u njoj, već i načine rješavanja sličnih problema i kod dru-gih tvrtki iz drugih branši. Najčešća obrana (od strane ljudi koji rade u operativi) od primjera i “caseova” koje treneri i konzultanti prezentiraju je da ti pri-mjeri “nisu iz naše branše” ili, ako i jesu iz

njihove branše, onda

“nisu baš isti kao naši procesi,

organizacija, kanali prodaje itd”. Kažem obrana jer to tako izgle-da. Prva stvar kada čuju neki primjer

iz prakse, većina slušatelja počne tražiti argumente zašto se taj primjer ne može upotri-jebiti u njihovom slučaju i po

čemu se sve razlikuje od njih. Vjerojatno bi željeli da netko dođe s čašom punom odgovora i

instant rješenja i da ih kroz lijevak ulije njima u glavu tako da ne moraju puno razmišljati i mozgati što je to pisac time želio reći. Međutim, bit je u tome da treba razmišljati i da nema gotovih rješenja, iako to neki i rade (velike konzultantske kuće koje imaju na tone raznih slučajeva i primjera, jednostav-no izvuku “case broj 234” iz ladice, promijene zaglavlje i daju ga klijentu

kao gotovo rješenje jer je ono odgovaralo nekom iz te branše sa sličnim brojem zaposlenih i sličnim poslo-vanjem kao što je klijen-

tov). Dakle, potrebno je stalno čitati i slušati o raznim primjerima i prou-čavati ih jer uvijek možete primijeniti barem jedan dio u vašem poslovanju. Postoje isto tako brojni primjeri koji potvrđuju da se strategije i koncepti iz različitih branši mogu primjenjivati. Čak ako je i nekompletna strategija, moguće je uzeti neki dio koji se može koristiti u našem slučaju, a dolazi iz sasvim različite industrije. Uzmimo na primjer tekstilnog proizvođača modne konfekcije Zaru. Zara koristi model lean menadžmenta u proizvodnji koji je razvila Toyota. Isto tako, koristi i ta-kozvanu pull strategiju za naručivanje i nadopunu asortimana. Dakle, upoznaj-

te različite menadžment škole, razli-čite strategije i koncepte, posjećujte različite kompanije i slušajte različite edukacije. Jedan od najvećih ek-

sperata u solo konzaltingu, Alan Weiss, kaže da je potrebno stalno se izlagati različitim situacijama kao što su posjećivanje ra-zličitih kazališnih predstava, raznih restorana, čitanje raznih knjiga (i tu ne mislim samo poslovne literatu-re) i putovanja na razne destinacije. Što smo izloženiji različitim stva-rima to nam je veći potencijal

za inovativno i kreativno razmišljanje i ideje.U sljedećem nastavku govorit ćemo o primjeni brzine i takta u lean me-nadžmentu koji su inspirirani kon-ceptima samuraja Musashija.

za uspjeh treba biti i

U provođenju izabrane metodologije uvijek treba biti dosljedan

promišljen nepredvidljiv


Istraživanje i razvoj

MARKETINŠKI RAZVOJ ili razvojni marketing

Ledo d.d. za proizvodnju i promet sladoleda i smrznute hrane danas predstavlja najvećeg

domaćeg proizvođača i distributera sladoleda i smrznute hrane. Širok asor-timan Ledovih proizvoda – sladoled, smrznuto voće i povrće, smrznuta riba, tije-sta, gotova jela i meso - na-laze se u gotovo svakoj pro-davaonici. To je Ledo danas. No, kako je sve počelo.Davne 1958. godine započi-nje proizvodnja prvih slado-leda na štapiću - popularne “Snjeguljice, a 1963. je lan-siran prvi sladoled u čašici. Nova tvornica pod imenom Ledo puštena je u pogon 25. rujna 1965. godine, a dan njezinog otvaranja se još uvijek slavi kao “Dan Leda”. Dvije godine kasnije Ledo počinje opskrbljivati tržište povrćem i voćem, morskom ribom i mesom za roštilj te lansira prvi sladoled u kor-netu. Tvrtka 1972. počinje proizvoditi smrznuto tijesto, a 1983. godinu obilježava puštanje u rad nove, veće i tehnološki suvremenije tvornice. Nakon osamosta-ljenja Hrvatske, Ledo 1992. postaje dioničko društvo i

djeluje pod nazivom Ledo d.d., a 1994. Agrokor postaje većinski dioničar tvrtke. Godina 1995. obilježena je lansiranjem prvog KING sladoleda – KING mliječ-ni, a godinu dana kasnije predstavljen je i sladoled Macho. Od ostalih značaj-nijih inovacija izdvaja se lansiranje obiteljskog brenda sladoleda Twice 2002. godi-ne, zatim sladoleda Quattro 2006. godine, novog brenda kornet Maximo godinu nakon toga, dok je 2011. predstavljen superpremi-um sladoled “G selection” okusa vanilije i čokolade, a 2013. brend Ledonardo koji tradicionalno biraju sami potrošači. Širenje poslovanja je teklo kontinuirano pa

je tako Ledo 1997. otvorio svoje podružnice u Sarajevu i Ljubljani da bi potom 2000. godine osnovao Ledo Čitluk d.o.o. Akvizicija Daruvarske tvornice za preradu i promet ribe Irida d.o.o. provedena je

2002., a dvije godine kasnije Ledo je kupio mađarsku tvornicu sladoleda Baldauf Kift koja danas posluje pod nazivom Ledo kft. Osim u Hrvatskoj, Ledo posluje na tržištu Bosne i Hercegovi-ne, Slovenije, Kosova, Crne Gore i Mađarske. Od 2004. kao dio Agrokor koncerna, a od 2013. godine u stopostot-

nom vlasniš-tvu Leda po-sluje i tvrtka Frikom doo Beograd, lider u sladoledima i smrznutoj

hrani na tržištima Srbije, Makedonije i Crne Gore. Ledo je, prema tome, u dva desetljeća izrastao u regio-nalnog lidera u kategorijama u kojima posluje, a vrijed-nost kompanije i njenih

brendova iz godine u godinu bilježi visoke stope rasta. Nije pritom teško zaključiti kako je upravo inovativnost jedan od glavnih razloga tako pozitivnog poslovnog ozračja.

INVESTICIJE U INOVATIVNOSTSnažan investicijski zamah u razvoju Leda posebno je na-glašen od ulaska Agrokora u vlasničku strukturu tvrtke. U godinama koje su uslije-dile provedeno je opremanje najmodernijim strojevima i tehnologijom za proi-zvodnju korneta, štapića i sladoleda zahtjevnijih oblika i s velikim izborom aroma. Opremljena su i suvremena skladišta sirovina i smrznute robe, nabavljeni strojevi za pakiranje te nova energetska i informatička oprema. Sve

Ledo tijekom 2015. godine planira predstaviti oko 100 novih proizvoda

Sektor Marketinga i Razvoja u Ledu čini jedinstvenu i integriranu cjelinu. Upravo to omogućava jaču

sinergijsku povezanost svih funkcija jer se istraživanje i razvoj shvaća kao

konstantni razvojni proces u kojem sudjeluju svi zaposlenici ovog sektora


to omogućuje Ledu da pra-vovremeno reagira na po-trebe tržišta i svake godine svoj portfelj redovito nado-punjuje novim proizvodima. “Od samih početaka Ledo se pozicionirao kao inovativna kompanija. S vremenom se sve veća pažnja poklanjala segmentu istraživanja i ra-zvoja koji su djelovali kao dio proizvodnje, a službeni razvojni odjel u Ledu je for-miran 1985. godine prese-ljenjem u sadašnju tvornicu. Odjel su organizacijski činile dvije tehnologije, jedna za razvoj sladoleda a druga za razvoj tijesta. Tijekom 1995. godine odjel razvoja je proširen pa su u njemu radila četiri tehnologa”, na-glašava Dario Vrabec, direk-tor marketinga i razvoja u Ledu. Danas razvoj djeluje u

okviru sektora marketinga i razvoja pri čemu u samom razvoju radi 10 djelatnika, uglavnom prehrambenih tehnologa, dok cijeli tim nadopunjuje još 20 marke-tinških stručnjaka. “Ledo je marketinški orijentirana kompanija koja je specifična i po tome što većina ideja za nove proizvode dolazi upravo iz odjela marketin-ga”, kaže Vrabec. Marketing i razvoj u okviru jedinstvenog odjela pokazuju odlične rezultate s obzirom na siner-gijske efekte koji se tim pu-tem ostvaruju. Svakodnevni doticaj s tržištem od strane stručnjaka koji se u ovoj tvrtki bave marketinškom komunikacijom donosi adekvatan i pravovremen “feedback” odjelu razvoja te se kroz zajedničku suradnju

formiraju novi proizvodi za koje postoji interes na tržištu. U svom inovativnom pristupu razvoju proizvoda u Ledu ne zanemaruju niti tržišnu komunikaciju pa se i njihove kampanje mogu na-zvati inovativnima, pri čemu je ponajbolji primjer inte-raktivni natječaj Ledonardo koji u osmišljavanje i pred-stavljanje novih proizvoda uključuje i same potrošače te ih na taj način iz objekta komunikacije pretvara u subjekte razvoja. U tvrtki istodobno ne zanemaruju ni druge oblike marketinške komunikacije, što je pre-poznala i struka dodijelivši Ledu početkom ove godine Effie nagradu za najučinko-vitijeg hrvatskog oglašivača, dok je najučinkovitijim brendom proglašen Ledo-nardo. Zapaženost i uspješ-nost Leda izvrsna je i na europskom nivou, gdje je u

kategoriji hrane Ledonardo zauzeo visoko 6. mjesto te se našao uz bok brendovima kao što su McDonald’s, Chu-mak, Domino’s, Lay’s, Inox i Carambar. Sve to ukazuje na zaokružen proces koji se u ovoj tvrtki konstantno una-pređuje. To podrazumijeva da se niti jedan aspekt ra-zvoja proizvoda, od ideje do ulaska u škrinju, ne zanema-ruje. Tako zaokružen proces ima vrlo pozitivne efekte i na ukupno poslovanje pa je Ledo već desetljećima primjer uspjeha ne samo u svom segmentu nego u cije-loj prehrambenoj industriji, kako u našoj zemlji, tako i na regionalnom nivou.O inovativnosti ove hrvatske tvrtke svjedoče i nagrade na internacionalnoj razini. Me-đunarodno udruženje proi-

zvođača sladoleda (IICC) u više je navrata Ledo slado-lede ocijenilo najinovativ-nijima u svijetu. Prvo takvo priznanje dobio je sladoled Jaffa Ice 2006. godine, po-tom Torta od čokolade 2011. te sladoled Vruća ljubav 2012. godine. Uz to, Ledo je od ovog svjetskog udruženja primio i nagrade za najbolji sladoled na svijetu. Tako je sladoled King Truffles najboljim ocijenjen u 2011. godini, a torta od borovnice na štapiću to je laskavo pri-znanje osvojila u 2013., dok je kampanja Ledonardo u toj godini ocijenjena najboljim komercijalnim rješenjem na svijetu. Hrvatskog proi-zvođača priznanja nisu za-obišla niti lani kada je Ledo dobio dvije nagrade - onu za najinovativniji sladoled na svijetu (Ice snack) te za najbolje tehničko rješenje (King Prestige). Ovako zna-

čajne nagrade potvrđuju visoku kvali-tetu Ledovih proizvoda, što svakako pomaže i u

njihovom izvoznom pla-smanu pa su tako premium proizvodi Leda našli svoje mjesto i kod potrošača na vrlo zahtjevnim tržištima kao što su ona Norveške, Ujedinjenih Arapskih Emi-rata, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Mađarske, Njemačke, Francuske, Izrae-la i drugih zemalja.

POGLED U BUDUĆNOSTO velikom trudu koji se u ovoj kompaniji ulaže u ra-zvoj novih proizvoda dosta govore i same brojke. Ledo je tako tijekom 2014. godine tržištu predstavio 130 novih proizvoda, od čega je 40 različitih sladoleda, dok je ostatak noviteta došao iz se-gmenta tijesta, ribe, povrća, mesa i gotovih jela. “Kako bismo ostvarili ambiciozne

MARKETINŠKI RAZVOJ ili razvojni marketing

Većina ideja za nove proizvode dolaze iz samog odjela marketinga

djelatnika - radi u Marketinga i Razvoja30 odjelu


Istraživanje i razvojciljeve kompanije, moramo biti iznimno brzi i provesti razvojni put od inicijalne ideje do izlaska proizvoda na tržište u svega dva do tri mjeseca. Pritom se trudimo ponuditi proizvode koji su prilagođeni različitim za-htjevima potrošača”, pojaš-njava Vrabec te dodaje kako ove godine imaju u planu lansirati stotinjak novih pro-izvoda. Uoči početka slado-ledne sezone u sklopu Ledo Retro natječaja čak 80 posto od 70.000 posjetitelja odlu-čilo je da se na tržište vrati nekada vrlo popularni Ledo Silk Milk sladoled koji se proizvodio od početka 90-ih pa sve do 2006. godine. Ujedno, ove godine brend KING slavi 20. obljetnicu pa su se u Ledu odlučili obilje-žiti taj jubilej s posebnim iz-danjem KING Obsession od kojeg očekuju da će biti hit sezone. “Za velike vrućine bit ćemo spremni s novim Jamnica Sensation sladole-dom i inovativnim voćnim sladoledom Roller, dok ćemo ljubitelje sladolednih deserata iznenaditi s novom tortom i s novim konceptom sladoleda u čašici Kremšni-ta. Djeca zasigurno neće biti razočarana jer za djevojčice pripremamo novi sladoled Funny Bubble koji u sebi ima privjeske i narukvice, a

za dječake jedno veliko izne-nađenje s obzirom da smo ostvarili suradnju s jednim od najboljih nogometnih klubova na svijetu”, najav-ljuje Vrabec. Noviteti nisu zaobišli niti ostale segmente portfelja. Tako su u prva dva mjeseca ove godine i u smr-znutom programu predstav-ljeni Ledo sataraš, Rizi bizi, savijača s kokosom, krafne i novi okusi croissanta te cijela nova linija gotovih jela s nekoliko novih proizvoda kao što su, primjerice, pileći paprikaš s njokima, fusili sa svinjetinom i piletina s

povrćem. Ledo je u svim kategorijama smrznutih proizvoda na hrvatskom tr-žištu vodeći brend, dok je u sladoledu neosporni vladar tržišta. Međutim, u tvrtki ne spavaju na lovorikama, nego vide realni potencijal napretka. “Konzumacija sladoleda ima veliku mo-gućnost rasta u Hrvatskoj. U Europi se godišnje prosječno konzumira 5,6 litara sladole-da po stanovniku. Međutim, dok je taj prosjek u zapadnoj Europi 7,1 l, u istočnoj je on

dvostruko niži, tek 3,5 litara. Neke će možda iznenaditi da su najveći potrošači sla-doleda stanovnici nordijskih zemalja: Finci s 11,5 te Nor-vežani i Šveđani s devet lita-ra po stanovniku, dok smo mi Hrvati negdje u zlatnoj sredini, tik iznad europ-skog prosjeka s godišnjom potrošnjom od 5,7 l po sta-novniku”, ističe Vrabec do-dajući kako u Ledu posebno veliku priliku za rast vide u desertnim sladolednim proizvodima. Visok izvozni potencijal vide i u segmentu tijesta i to pogotovo s karak-

terističnim hrvatskim delicijama poput savijača ili štrukla koje su zbog svoje originalnosti

vrlo atraktivne i tražene na stranim tržištima. Inače, u segmentu smrznutog tijesta Ledo ima tri linije na kojima radi 85 proizvoda vlastite proizvodnje. Vrabec navodi kako u proizvodnji tijesta i smrznutom programu kori-ste sve raspoložive hrvatske sirovine, dok se u sladoled-nom segmentu fokusiraju na one najkvalitetnije pa tako čokoladu dobavljaju iz Belgije, dok najkvalitetnija vanilija dolazi s Madagaska-ra. Značajan rast očekuje

se i od smrznutog voća i povrća pri čemu u Ledu osobito važnim smatraju edukaciju potrošača da je smrznuto – zdravo. Naime, voće ili povrće bere se u trenutku zrelosti te se onda vrlo brzo zamrzava na odre-đenu temperaturu (–18°C ili nižu) kako bi zadržalo što više važnih nutritivnih sastojaka. Nerijetko se može čuti kako je smrznuta hrana zbog navedenog postupka zamrzavanja ponekad i bolje kvalitete od one koju može-mo naći na tržnicama jer je kod hrane na tržnici često predugo vremena prošlo od trenutka kad je namirnica ubrana do trenutka kad je došla na naš stol čime su izgubljeni vrijedni nutritivni sastojci. Upravo zbog toga u Ledu, komunicirajući novi slogan “Svježe smrznuto”, smatraju osobito važnim informirati potrošače kako su smrznuti proizvodi nu-tritivno vrijedno rješenje koje je dostupno tijekom cijele godine. Podvučemo li crtu, vidimo kako nas u svim kategorijama proi-zvoda Ledo ni ove godine neće iznevjeriti pa potrošači mogu mirno spavati. I ove sezone slijede brojna nova i inovativna rješenja koja će nas dočekati u Ledo škrinja-ma. Provjerite!

Ledo je izrastao u najvećeg regionalnog proizvođača sladoleda i smrznute hrane


Svi čitaju

www.jatrgovac.hr

Voditelji nabave

Direktori prodaje

Product manageriTrgovciVoditelji razvoja

KonzultantiEvent manageri

Proizvođači

Članovi nadzornog odbora

Marketinške agencije

HR manageri

Gospodarske komore

PotrošačiBrand manageri Voditelji logistike

Istraživačke agencije

Komercijalisti

Direktori financija

IT manageri DistributeriTrade marketing manageri

Voditelji programa Asistenti marketinga

Članovi uprave

Vlasnici trgovina

Voditelji kategorije

PR agencije

Direktori marketinga

Account manageriPoslovođe

Rukovoditelji izvoza

Direktori nabave

PR manageri

Savjetnici

Voditelji odnosa s kupcima

Area manageri

Izvršni direktori

Media planeri

Voditelji merchandisinga

UvozniciProject manageri

Country manageri

Trgovačke udrugePromotori

Kreativni direktori

Regionalni voditelji

BTL agencijeVoditelji klučnih kupaca

Analitičari

izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje


Voda - Tržište

KATEGORIJA na suhomKategorija vode se u zadnjih 12 mjeseci

koprca na suhom bilježeći gotovo podjednako izraženi pad prodaje u

volumenu i vrijednosti. Potrošači su više nego očito smanjili svoju potrošnju na ove

proizvode

Kategorija mineralnih voda po Nielsenovoj klasifikaciji uključuje sve vrste gaziranih

i negaziranih mineralnih voda koje mogu biti bez okusa i s dodanim okusima. Vodeći proizvođači u kate-goriji po količinskom udje-lu su: Atlantic grupa (Do-nat Mg, Kala, Kalnička), Jamnica (Jamnica, Jana, Goda, Mivela), Naturalis

(Cetina, Vitea), Podravka (Studenac, Studena), Sara-jevski kiseljak (Sarajevski kiseljak) i Sveti Rok (Sveti Rok). Proizvođači su na-vedeni abecednim redom, a od pripadajućih robnih marki one poznatije.

PAD PRODAJEPrije nego pogledamo po-datke o prodaji važno je naglasiti kako u prikazani rezultat kategorije nije

uključena prodaja sezon-skih objekata, cash&carry formata, diskontnih trgo-vina (Lidl), ugostiteljstva te diskonata pića. U zadnjih godinu dana (veljača 2014. – siječanj 2015.) kategorija mineralnih voda ostvarila je značajan pad prodaje koja je gotovo podjednako (negativno) izražena kako u financijskom rezultatu, tako i u volumenu prodaje.

Količinska prodaja, naime, u navedenom je razdoblju iznosila 194 milijuna i

528 tisuća kuna, što je pad od 4,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Vrijednosna je prodaja za nijansu bolja, s padom od 4,3% na međugodišnjoj ra-zini i ukupno ostvarenom prodajom od 757 milijuna 814 tisuća i 500 kuna.

FORMATI I VRSTE VODEGledano prema formatima maloprodajnih mjesta, situacija je dosta šaroli-

ka. Supermarketi pritom ostvaruju trećinu ukupnog plasmana vode u malo-prodaji (33%), dok su sljedeća tri formata dosta blizu jedan drugome: ve-like trgovine mješovitom robom imaju 22%, sred-nje trgovine mješovitom robom zauzimaju 19% a hipermarketi 15% udjela u prodaji. Na začelju su male trgovine mješovitom robom s 8%, dok formati kioska i benzinskih postaja

drže svaki po 2% prodaje kategorije. Klasična mine-ralna voda (gazirana bez okusa) dominira katego-rijom s 59% udjela kada gledamo podjelu prema vrsti proizvoda. Izvorska voda (negazirana bez oku-sa) zauzima također veoma značajan dio prodaje s 34% udjela. Aromatizirane vode su relativna novina, ali čini se kako postepeno pronalaze svoje mjesto pod suncem. Tako gazirana

Klasična mineralna voda (gazirana bez okusa) dominira s 59 posto udjela

MINERALNA VODA veljača ‘14. - siječanj ‘15.


Količinska prodaja (L) 194.528.000 -4,5%

Vrijednosna prodaja (kuna) 757.814.500 -4,3%


ANKETA

Pipa prije boceVelika većina hrvatskih građana preferira

konzumaciju vode iz vodovoda, zaključak je anketnog istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal. Iz pipe si vodu toči, naime, čak 89,5% anketiranih ispitanika, dok samo 10,5% građana preferira kupovnu flaširanu vodu.Ovakve preferencije uvelike proizilaze iz stava konzumenata prema kvaliteti vode pa tako tri četvrtine njih (76,5%) smatra da kupovna voda nije zdravija ili kvalitetnija od vode iz vodovoda. Preostalih 23,5% anketiranih se ne slaže s tom konstatacijom smatrajući da razlika postoji te kako je kupovna bolja od vode iz pipe.Gledano prema dnevnoj količini konzumacije, najviše je onih koji svaki dan popiju više od pet čaša vode (45,4%). S dvostruko manjim vrijednostima slijede oni koji piju tri do četiri čaše (22,4%) i ispitanici koji konzumiraju dvije do tri čaše dnevno (19,7%). Barem jednu čašu svakoga dana popije 6,5% anketiranih građana, a onih koji kažu da uopće ne piju vodu ima 5,9%.Zanimljivi su i odgovori na pitanje “Koliko često pijete kupovnu (flaširanu) vodu?”, koji otkrivaju frekvenciju konzumacije vode u boci. Svakodnevno flaširanu vodu tako pije 11,1% ispitanih, a gotovo jednaki udio (11,2%) kupovnu vodu pije nekoliko puta tjedno. Jednom tjedno vodu u boci pije 13% sudionika ankete, nekoliko puta mjesečno to čini 14,5% ispitanika, a nekoliko puta godišnje njih 16,2%. U odgovoru na ovo pitanje nešto više od trećine potrošača vode (34,1%) odgovorilo je da ne kupuje niti konzumira flaširanu vodu.Od vrsta flaširane vode uvjerljivo najpopularnija je obična (negazirana) voda koju kao svoju preferenciju navodi 67,3% anketiranih, a potom s dosta manjim udjelom (29,3%) slijedi mineralna (gazirana) voda. Na začelju je aromatizirana voda koju kao svoj prvi izbor navodi 3,4% ispitanika.Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji vode provedeno je tijekom veljače 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

vrijednosna prodaja kategorije vode

KATEGORIJA na suhom194,5 milijuna kuna

voda s okusom ima 4%, a negazirana s okusom 3% prodaje kategorije.

Gazirana bez okusa

59%Negazirana bez okusa

34%Gazirana s okusom

4%Negazirana s okusom

3%

Podjela prema vrsti proizvoda veljača ’14. - siječanj ’15.

Božica HabajecClient Executive

[email protected]

Kategorija bilježi i količinski (-4,5%) i vrijednosni (-4,3%)

pad u zadnjih 12 mjeseci

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

15

33

22

19

8

22

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

veljača 2014. - siječanj 2015.Izvor: Nielsen





Drogerije

Kiosci



Voda – Profil potrošača

Tradicionalno A MODERNO

Konstatirajmo za po-četak nekoliko činje-nica. Nećemo nikoga iznenaditi kada kaže-

mo da je voda glavni izvor života i najrasprostranje-nija tekućina na Zemlji. Ili da se ljudsko tijelo sastoji od oko 70% vode. Možda je, ipak, manje poznato da oko 84% Hrvata pije obič-nu, mineralnu ili aroma-

tiziranu flaširanu vodu, a kada je riječ o razlici među spolovima možemo spo-menuti da je podjednako piju i žene i muškarci.

UMJERENOST U PIĆUU pogledu frekvencije pijenja vode i podjele svih konzumenata na: male

(one koji piju flaširanu vodu jednom mjesečno ili rjeđe), umjerene (one koji piju flaširanu vodu dva puta mjesečno do dva puta tjedno) i velike (one koji piju flaširanu vodu više od jednom dnevno) konzumente, uvijek je za-nimljivo vidjeti i analizirati udjel velikih i umjerenih konzumenata, odnosno

svih kon-zumenata koji su u proteklih godinu dana pili flaširanu

vodu. Pritom je najviše umjerenih konzumenata, odnosno onih koji flaši-ranu vodu u bilo kojem obliku (obična, mineralna ili aromatizirana) konzu-miraju dva puta mjesečno do dva puta tjedno. Kada govorimo o robnim mar-kama flaširane vode koje

potrošači najviše konzu-miraju u Hrvatskoj, prva tri mjesta u kategoriji flaši-rane obične vode zauzima-ju Jana, Bistra i Studena, u kategoriji flaširane mine-ralne vode na prva su tri mjesta Jamnica, Studenac i Radenska, dok u kategoriji flaširane aromatizirane vode glavnu riječ imaju Jamnica sensation, Jana i Studena.

VODENI “LIFESTYLE”Target Group Index (TGI) je multifunkcionalni alat namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnov-nih potreba za analizama potrošača, tržišta i konku-rencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i po-tencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati stra-

Konzumenti obične, mineralne i aromatizirane vode su veliki korisnici interneta

Dok gledam televiziju često sam

na internetu.

Komentari i postovi koji se pojavljuju

na internetu imaju utjecaj na mene.

Volim riskirati.

Na televiziji jednako rado gledam reklame kao i

program.

Kupovina na internetu mi

olakšava život.

Često objavljujem komentare/mišljenja na

internetu.

Oglašavanje mi pomaže da obavim

bolju kupovinu.

Obilježja životnog stila konzumenta aromatizirane flaširane vode

AROMATIZIRANA FLAŠIRANA

VODA

Voda je oduvijek tu. Teško je stoga reći kako postoji neka materija koja bi odisala

većom dozom tradicionalnosti. A opet, potrošači vode su tako moderni

Izvor: TGI Mediana, 2014.


građana konzumira vodu

Tradicionalno A MODERNO

84% flaširanu

Kupovina na internetu mi

olakšava život.

Često objavljujem komentare/mišljenja

na internetu.

Volim se isticati u društvu.

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.

Smatram se zainteresiranim za umjetnost. Ne bih mijenjao novine koje čitam.

Stvarno uživam u izlasku u lokal (bar,

klub...).

Često sudjelujem u nagradnim igrama

u novinama i časopisima.

Radije gledam filmove u kinu nego

na televiziji.

Više volim raditi u timu nego samostalno.

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.

Često zamijetim oglase u

autobusima.

Ne bih mogao/la živjeti bez interneta na svom mobilnom

telefonu.

Kad trebam informaciju najprije

pogledam na internet.

Obilježja životnog stila konzumenta obične flaširane vode

Obilježja životnog stila konzumenta gazirane flaširane vode

Umjereni korisnici

Mali korisnici

Veliki korisnici

Aromatizirana voda

Umjereni korisnici

Mali korisnici

Veliki korisnici

Obična voda

Umjereni korisnici

Mali korisnici

Veliki korisnici

Gazirana voda

OBIČNA FLAŠIRANA

VODA

GAZIRANA FLAŠIRANA

VODA

tegije i smjernice marke-tinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini različitim, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuirano-sti, je u tome što je riječ o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za

domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraži-vanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je pogledati i kakva su obi-lježja životnog stila osoba koje piju flaširanu vodu, bilo da je riječ o običnoj,

mineralnoj ili aromatizira-noj varijanti. Iz dobivenih rezultata mo-žemo zaključiti da su kon-zumenti flaširane obične vode “ovisnici” o internetu i društvenim mrežama. Također su zabavljači koji uživaju u izlascima i zabav-ljanju ljudi. S druge strane, konzumente flaširane gazirane vode ka-rakterizira to što su timski

“igrači”, inter-net im služi kao jedno od osnovnih izvora infor-macija, a če-sto zamjećuju

i oglašavanje u autobusima. Treća promatrana skupi-na, konzumenti flaširane aromatizirane vode, su pak osobe kojima internet olak-šava život, a oglašavanje im uvelike pomaže u obavlja-nju kvalitetne kupovine. To su također osobe koje puno vremena provode objavlju-jući komentare i postove na internetu.Kada je u pitanju povjere-nje u medije, konzumenti flaširane vode u bilo kojem obliku (obična, mineralna ili aromatizirana) najviše vjeruju televiziji kao medi-ju (36%), zatim internetu (35%), radiju (17%), te tiskanim medijima (11%). Za kraj, o vodi je tijekom povijesti mnogo rečeno, no ovom bih prilikom za-

Maja JuričanResearch Assistant

[email protected]

Od medija potrošači vode najviše vjeruju televiziji (36%) i internetu (35%)

ključila s riječima kojima je kineski filozof Lao Ce opisao ovu blagotvornu tekućinu: “Na ovom svi-jetu nema ničeg blažeg ni istančanijeg od vode. Ali ona pobjeđuje nepopust-ljivu tvrdoću i u tome joj ništa nije ravno.”




Voda - Leaflet report

HVATANJE ZALETA

Kategorija vode s prvim danima proljeća hvata zalet, a brendovi se pripremaju za ljetnu sezonu kada je i potrošnja i promotivna aktivnost na vrhuncu

Tvrtka Focus svake godine provodi LeReS istraživanje o upotrebi i primjeni letaka kod

krajnjega kupca koje otkriva kvantitativnu i kvalitativnu razinu promidžbe. Ovo istraživanje potvrdilo je letak kao medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe informiranja, educi-ranja i pozivanja na kupnju. U kategoriji vode proveden je monitoring promocija u lecima u 2014. godini te je napravljena usporedba s pokazateljima koje je ka-tegorija ostvarila u godini ranije. Pritom se kvantiteta iskazuje kroz broj promocija u vremenskom periodu, dok se kvaliteta oglašavanja očituje kroz bruto oglasnu vrijednost (GAV - Gross Advertising Value) koju čine osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet. Na temelju toga radi se tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od izni-mne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih podataka rade kontrole, analize i planiranja.

STUDENAC NAJAKTIVNIJIVodu dijelimo na izvorsku, mineralnu i aromatiziranu. Ovom prigodom prikazat ćemo udjele po broju pro-mocija u 2014. u odnosu na

godinu ranije. U segmentu pića, koju karakterizira izu-zetno bogata ponuda, pro-mocija ima velik utjecaj na poslovanje. Kategorija vode u tom se ringu mora nositi sa sokovima, sirupima, vi-nom, pivom i ostalima. Što se tiče komunikacije, odno-sno načina kako pridobiti

pažnju kupca, proizvođači najviše koriste (blank) oblik oglasa s udjelom od 49% u kojem se komunicira cije-na i fotografija proizvoda. Zatim, velik udio ima i tip promocije “X%cheaper – jeftinije” koji zauzima oko 40% u kvantiteti promocija. Skupina promocija koja se kategorizira pod “ostali” ima 6%, a “free-pack” 5% udjela u broju promocija kroz letke. U analizi katego-

rije vode također je važno pogledati aktivnost brendo-va u protekloj godini prema broju ostvarenih promocija u lecima. Riječ je pritom o brendovima svih potkate-gorija vode. Zanimljivo, vo-deća je Podravka s robnom markom Studenac koji ima udio od 22% u ukupnom

broju objava ove kategori-je. Jamnica je prisutna s tri brenda u vo-dećoj petorki - Jamnica je

tako na drugom mjestu s 18%, Jana je treća sa 17%, a Sarajevski kiseljak peti s 8% udjela. Između njih, na četvrto mjesto plasirala se Cetina s 10% udjela u bro-ju promocija. Nakon njih dolaze Donat Mg i Studena koji imaju po 6% udjela, a listu zaključuju brendovi Kala i Goda te trgovačka marka Despar koji imaju po 4% udjela. Kako nam se bliži ljeto i druga polovica

2015. dobro je vidjeti kakva je bila “putanja” oglašava-nja tijekom 2014. godine. A kretanje je više nego očekivano te prati sezonski karakter kategorije koja se najviše konzumira tijekom ljeta. Krivulja pokazuje lagani start od početka pro-ljeća te kulminaciju tijekom ljetnih mjeseci i potom ponovno silaznu putanju prema kraju godine. Važno je istaknuti i kako u kate-goriji vode više od 90 posto oglašavanja putem letaka otpada na brendove. Privat-ne marke zauzimaju ostatak promocija, a među njima su najistaknutije Despar, Aro, Bondi i Clever.

U kategoriji vode više od 90% oglašavanja u lecima otpada na brendove

Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]

25%

20%

15%

10%

5%

Broj promocija po brendovima u 2014.

Studenac Jamnica Jana Sarajevski kiseljak

Cetina Donat Mg Studena Kala Goda Despar0%



Voda - TV oglašavanje

Analiza oglašavanja kategorije “Voda” provedena je na TV postajama (HTV

1, HTV 2, RTL, RTL 2, Nova TV, Doma TV) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksi-

malni doseg oglašavanja obuhvaća 4.101.958 po-tencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje me-dija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su EQ GRP na cilj-noj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj ratinga sva-kog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi dulji-na spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period ožujak

2014. - veljača 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci.

IZOSTANAK PODRAVKE Zadnjih 12 mjeseci u televi-zijskom nastupu kategorije vode obilježava odlazak Podravke sa svojim bren-dovima Studenac i Studena

s malih ekrana tako da smo ti-jekom 2014. u TV oglasi-

ma mogli gledati Jamnicu (Jamnica, Jana, Mivela) i Drogu Kolinsku (Donat Mg). Izostanak Podravke je logičan s obzirom na to da se kompanija odlučila

povući iz poslovanja s vodom te već neko vrijeme traži kupca za spomenuta dva brenda. Unatoč njihovom izostan-ku, ukupan EQ GRP pokazatelj za cijelu kategoriju vode zabilježio je tek neznatni pad: s 10.917% (u peri-odu ožujak 2013. - veljača 2014.), na 10.769% koliko je ostvareno u zadnjih 12 mjeseci zaključno s veljačom 2015. go-dine. Istodobno, broj spotova je zabilježio blagi porast i to sa 6.168 na 6.399. Najaktivniji brend kategorije vode u

U kategoriji voda 2014. godinu u TV ogašavanju obilježio je izostanak Podravke



Droga Kolinska Donat Mg Donat Mg - brand general

advertising 1.240,72% 11,52% 1.389

Jamnica

Jamnica Jamnica - brand general advertising 3.978,09% 36,94% 1.799

Jana

Jana - brand general advertising 2.911,22% 27,03% 1.731

Jana - Junior 747,27% 6,94% 610

Jana - competition for a prize 419,15% 3,89% 126

Mivela Mivela - brand general advertising 1.472,72% 13,68% 744

Ukupno: 10.769,17% 100% 6.399

VODA NAŠA svagdanja

Bez obzira koliko svakodnevna bila, voda je snažno prisutna na televiziji plijeneći pažnju svojih potrošača, a glavnu riječ u

hrvatskom eteru vode dva proizvođača i četiri brenda


Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]

issuu.com/jatrgovacČitaj online

IZVOR INFORMACIJA

S PODRUČJA

MALOPRODAJE

I INDUSTRIJE

ROBE ŠIROKE

POTROŠNJE

prošloj je godini bila Jana koja je na godišnjoj razini ipak smanjila svoj EQ GRP na 4.078% (u prethodnih 12 mjeseci: 4.506%) te se pojavila u manjem broju spotova, njih 2.467, dok je u godini ranije imala 2.657 oglasa. Mineralna voda Jamnica ostvarila je pak po-zitivan pomak prema oba parametra. Tako je EQ GRP brenda porastao s 3.813% na 3.978%, a broj spotova s 1.746 na 1.799. Treći brend po “televizijskoj” snazi je Donat Mg koji je tijekom 2014. napravio značajan ko-rak naprijed povećavši EQ GRP s 982% na 1.241% i broj spotova s 931 na 1.389. Mivela je brend koji tako-đer skokovito napreduje. EQ GRP ovog Jamničinog brenda je više nego udvo-stručen, s 599% na 1473%, dok je broj spotova više

nego trostruko povećan, s 227 na 744. Obratimo li pažnju na varijante bren-dova koje su se pojavljivale u oglasima u posljednjih 12 mjeseci, vidimo kako su

sva četiri brenda koristila klasični oblik oglasa (brand general advertising), a jedi-no je Jana dodala i varijante Jana Junior i Jana - compe-tition for a prize.



Droga Kolinska Donat Mg Donat Mg - brand general

advertising 982,30% 9,00% 931

Jamnica

JamnicaJamnica - brand general

advertising 3.479,12% 31,87% 1.347

Jamnica Sensation 334,03% 3,06% 399

Jana

Jana - brand general advertising 3.868,17% 35,43% 1.946

Jana - Junior 490,20% 4,49% 628

Jana - competition for a prize 147,87% 1,35% 83

Mivela Mivela - brand general advertising 598,52% 5,48% 227

PodravkaStudenac Studenac limun grejp &

naranča kumquat 452,75% 4,15% 282

Studena Studena - brand general advertising 564,47% 5,17% 325

Ukupno: 10.917,43% 100% 6.168

je najaktivniji brend na televizijiJana


Iz regije

Švicarski prehrambeni div Nestlé proširio je svoj pogon u Temišvaru, u zapadnoj Ru-munjskoj. Tvornica je otvo-rena 2000. i svake godine proizvede više od 90 milijuna vafla. Sada je proširena na

1.600 četvornih metara, pro-izvodna linija za vafle je ob-novljena, a uvedena je nova za proizvodnju napitaka. Proizvodnja će se proširiti na pripravke za napitke Nescafé 3u1 i Nescafé Cappuccino.

Adriatic UK Ltd. je potpi-sala ugovor s kompanijom Podravka čime je postala ekskluzivni distributer Po-dravkinih proizvoda za Veliku Britaniju i Irsku. Adriatic UK će plasirati Podravkine

brendove u vodeće britanske trgovačke lance i na etno tržište. Adriatic UK Ltd. dio je Adriatic grupe koja se bavi distribucijom prehrambenih proizvoda s područja zapad-nog Balkana na tržište EU.

Nestlé proširio pogon u Temišvaru • • • Adriatic UK postaje distributer Podravke • • •

PRODAJA VEĆINSKOG UDJELA

Pet kandidata za Pivovarnu

Laško Do zaključenja predaje obvezujućih

ponuda za kupnju 51,11 posto dionica slovenske skupine Pivovarna Laško (PL), svoje su ponude predali nizozemski Heineken, treći najveći proi-zvođač piva u svijetu, te četiri europska i američka investicijska fonda. Nesluž-beno se doznaje da je riječ o tvrtkama Kohlberg Kravis Roberts, Bain Capital, Mid Europa Partners i CVC Capital Par-tners. Prodajni konzorcij vlasnika više od polovice dionica za prodaju se do-govorio s tzv. lošom bankom, državnom ustanovom na koju je prebačen dio visokih potraživanja koje prema grupi Pivovarna Laško imaju domaće banke. Novi vlasnik većinskog paketa dionica

Kofola okončala preuzimanje

RadenskeUz ispunjavanje svih uvjeta iz spora-

zuma o kupnji, slovenski proizvođač mineralne vode Radenska je postao dio češke Kofole, koja je Pivovarni Laško pla-tila kupoprodajnu cijenu od 51,8 milijuna eura. Posljednji korak u procesu prodaje Radenske je ispunjen imenovanjem novog Nadzornog odbora, u kojem su se dvjema predstavnicima zaposlenika pri-družila četiri predstavnika Kofole. Kofola je stekla 87,16 posto dionica Radenske, a očekuje da će još 6,82 posto dionica steći prije objavljivanja ponude za preuzima-nje. Tvrtka Kofola i Pivovarna Laško su 19. prosinca prošle godine potpisali ugovor o prodaji i kupnji većinskog paketa dionica proizvođača mineralne vode.

Značajne investicije Konzuma u BiH

Konzum će u ovoj godini u Bosni i Herce-govini otvoriti 300 novih radnih mjesta

i investirati 30 milijuna konvertibilnih ma-raka (117 milijuna kuna). “Investicije ćemo usmjeriti na otvaranje 20 novih i adaptaciju 30 postojećih objekata te modernizaciju i širenje logistike na području cijele BiH” izjavio je Adnan Šteta, izvršni direktor Konzuma u BiH.

Agrokor zainteresiran za Victoriaoil

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić, poslije privatizacije tvrtke Dijamant iz Zrenja-

nina, namjerava kupiti još jednu uljaru u Srbiji, piše beogradski tisak podsjećajući da je Agrokor na srbijanskom tržištu ulja još od 2004. kada je kupio zrenjaninsku

steći će i dvije najveće slovenske pivo-vare, celjsku pivovaru Laško i ljubljanski Union. Od novih vlasnika očekuje se da će grupaciju, koja je i nakon prodaje svojih dionica Mercatora još uvijek jako zaduže-na, dokapitalizirati s najmanje 75 milijuna eura. Sve prispjele ponude nadzorni odbor PL-a analizirat će tijekom zadnjeg tjedna ožujka.

tvornicu, ali da namjerava proširiti svoj udio na tom tržištu kupnjom poduzeća koje posluje kao dio poslovne skupine Viktorija. “Upoznati smo s tim da Victo-riaoil razmatra različite strateške opcije. U slučaju da se odluče za prodaju dijela poduzeća, mi ćemo biti jedan od zain-teresiranih”, navodi “Blic” odgovor koji je dobio u Agrokoru.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.


Iz svijeta

Snažna opskrba i jaki dolar spustili su u veljači cijene hrane na međunarodnim tržištima za jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, na najnižu razinu u četiri i pol godine, izvijestila je agencija

Ujedinjenih naroda za hranu FAO. Među proizvodima koji čine FAO-vu košaricu najviše su u veljači pale cijene šećera, za 4,9 posto u odnosu na siječanj, dok su cijene žitarica pale za 3,2 posto.

PayPal je objavio kako namjerava preuzeti izraelsku tvrtku CyActive, specijalizira-nu za računalna sigurnosna rješenja. Iako sam PayPal nije objavio financijske detalje, objava dolazi ubrzo nakon

što je u izraelskim novinama objavljeno kako PayPal na-mjerava preuzeti CyActive za 60 milijuna dolara. CyActive je tvrtka specijalizirana za rješenja koja osiguravaju za-štitu od zloćudnog softvera.

Cijene hrane najjeftinije od ljeta 2010. • • • PayPal kupuje CyActive • • •

DOBRA VIJEST ZA POTROŠAČE

Smanjuju se naknade za plaćanje karticama

Europski parlament izglasao je sredi-nom ožujka Dopunsko Izvješće o pri-

jedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica. Riječ je o Uredbi kojom će se znatno smanjiti naknada banaka za upotrebu kartica. Dio je to legislative kojom će se izjednačiti naknada unutar nacionalne države s naknadama u svim državama članicama unutar EU. Za debitne kartice ona bi maksimalno iznosila 0,2%, a za kreditne 0,3%. Kad se usvoji sva legislativa, omogućit će jednogodišnji prijelazni period državama članica-

Henkel: Prodaja u 2014. porasla 4,4%

Njemački Henkel ostvario je u fiskal-noj 2014. godini prodaju od 16,428

milijardi eura, što je malo iznad prošlo-godišnje razine. Prilagođena negativnim učincima tečajnih razlika od 4%, prodaja je porasla 4,4%. Organska prodaja, koja isključuje utjecaj tečaja i akvizicija/de-zinvestiranja, pokazala je pak snažan rast od 3,4%. Svi poslovni sektori Henkela ostvarili su snažan rast organske prodaje i povećali tržišne udjele na ključnim trži-štima. Poslovni sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu ostvario je rast organske prodaje od 4,6%, poslovni sektor Beauty Care porastao je za 2%, dok je organska prodaja poslovnog sektora ljepila i tehnologije uvećana za 3,7%.

U Irskoj neoznačene kutije cigareta

Irski parlament postao je drugi parla-ment u svijetu koji je donio zakon da se

cigarete moraju prodavati u neoznačenim kutijama, unatoč prijetnjama tužbom duhanskih tvrtki koje su mu se protivile. Tvrtke Japan Tobacco International i Imperial Tobacco Group zaprijetile su tužbama protiv zakona kojim je uvedena zabrane isticanja loga na kutijama.

Dr. Oetker preuzeo Coppenrath & Wiese

Grupa Dr. Oetker priopćila je da je preuzela proizvođača smrznutih torti

Coppenrath & Wiese (C&W). Vrijednost akvizicije za sada nije poznata. Kompanija C&W je jedan od značajnijih europskih proizvođača u kategoriji smrznutih torti,

ma kojima direktiva određuje strop u naknadama, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1%. Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan ističe kako će ograničenje naknada donijeti niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima.

pita i tijesta, čija godišnja prodaja dostiže 370 milijuna eura. Postupak prodaje ove kompanije započeo je prošle godine. U Dr. Oetkeru koji je, prema neslužbenim informacijama, u ovoj akviziciji stekao prednost nad kompanijama CVC i Cinven, preuzimanje je označeno kao “povijesni korak” u daljnjem jačanju pozicije u kate-goriji smrznutog programa.

Nova generacija mekanih posuda za nadzemni uzgoj biljaka

www.bacsac.com.hr

Jednostavna, lagana, jedinstvena, mekana tegla. Njezin dupli sloj od 100% reciklirajućeg geotekstila prirodno

čuva neophodnu ravnotežu između zraka, zemlje i vode. BACSAC® je ultra-lagana vreća koja će vas pratiti svugdje:

u kući, na terasi, na balkonu, u vrtu.


Globalna kretanja

STRATEGIJE ZA RASTu sektoru malih samoposluga

Očito je da se prodajni kanal malih samoposluga razvija i da se pojavljuju novi formati, što pojačava potrebu da i dobavljači i trgovci na malo stalno na

umu imaju potrebe kupaca

U 2014. prometi u prodajnom sektoru malih samopo-sluga u Velikoj Britaniji dosegli su 37 milijardi funti, a mi predviđamo nastavak rasta jer će kupci i dalje kupovati “manje i češće“. Koji će biti ključni poticaji

tome rastu? Ovaj puta osvrnut ćemo se na pet načina na koje oni koji posluju u ovom sektoru mogu osigurati svoj uspjeh u 2015. ali i kasnije. Očito je da se prodajni kanal malih samoposluga razvija i da se pojavljuju novi formati, što pojačava potrebu da i dobavljači i trgovci na malo stalno na umu imaju potrebe kupaca. Što su ih svjesniji, to će ih bolje zadovoljiti, ali ne samo to: budu li o njima razmišljali dobit će inspiraciju za nova rješenja i ideje. Što se tiče dobavljača, najbolje šanse za rast imat će oni koji u prepoznavanju jasnih potreba kupaca tijesno surađuju sa svojim partnerima – trgovcima na malo.

FOKUSIRANJE NA POTREBE KUPACA1

BRISANJE GRANICA IZMEĐU PRODAJNIH KANALA2

U cijelom sektoru malih samoposluga opažamo sve veću usmjerenost

na potrebe kupaca i na razumijevanje razloga zbog kojih dolaze u trgovine. To je dobro jer time trgovci na malo kod svojih kupaca stvaraju osjećaj vrijedno-sti, a njega ne čine samo niske cijene.Takva nastojanja da se pronikne u njiho-ve potrebe ne moraju biti ništa složeno, naprotiv, mogu biti sasvim jednostavna, npr. ponuda obroka povezana s nekim događajem. Puno je takvih primjera: pa-kiranja piva, pizza ili salata u vrećicama mogu se ponuditi sva na jednom mjestu

onog dana kad se na televiziji prenosi neki značajan nogometni susret.Jedan od trgovaca na malo najuspješ-nijih u ovakvom načinu razmišljanja o potrebama kupaca jest The Co-opera-tive koji je u svojoj maloj samoposluzi u Milton Keynesu uobičajen raspored robe promijenio premjestivši pivo, vina i žestoka alkoholna pića u prvi red, od-mah uz svježe prehrambene proizvode i hladnjake s hranom. Time je zaokružio “rješenje“ za večernji obrok i potaknuo kupce da u košaricu ubace još jedan proizvod.

Kako se tržište malih samoposluga u Velikoj

Britaniji nastavlja razvijati, elementi poslovanja u ma-lim trgovinama isprepliću se s onima drugih brzora-stućih kanala internetske i diskontne prodaje. Dobar

primjer kako se to u praksi odvija jest Cornershop On-line - internetsko rješenje koje neovisnim trgovcima na malo daje priliku da trguju i preko interneta, uz minimalan trud sa svoje strane: kupci u internetskoj


STRATEGIJE ZA RASTu sektoru malih samoposluga

Sarah ColemanSenior Retail Analyst

RAZVOJ VLASNIŠTVA3

BRISANJE GRANICA IZMEĐU PRODAJNIH KANALA

Razvija se i mijenja i tradicionalan vlasnički model u ovom sektoru.

Nakon uspješnog pokusa krajem 2013. godine One Stop je neovisnim trgovcima na malo ponudio moguć-nost franšiznog poslovanja kojim oni mogu postati dijelom One Stop brenda, koristiti njegovu podršku za marketing i distribuciju kao i njegovu kupovnu moć. Zauzvrat, od malih se trgovaca traži udovoljava-nje njihovim kriterijima i standardi-ma za uređenje trgovina. One Stop se trenutno približava brojci od 80 franšiznih trgovina.

Naše je očekivanje da će ovaj model nastaviti s rastom: ne samo za One Stop, već i za ostale grupe. Primjerice, Nisa je najavila svoju namjeru da također isproba ovaj put do rasta, koji je brz, a ne zahtijeva previše ulaganja. Jedna od ključnih prednosti ovog modela jest veća ujednačenost u poslovanju zbog koje dobavljači mogu očekivati dosljednu primjenu svojih planova za pojedine kategorije proizvoda, njihove promocije i uvođenje novih proizvoda na većem broju prodajnih mjesta.

TEHNOLOŠKA POMOĆ KUPCIMA

ZADRŽAVANJE VJERNIH KUPACA

4

5

Sve je veća, premda još uvijek neravnomjerna,

upotreba tehnologije u ovom sektoru, kako u prodavaoni-cama, tako i izvan njih. U prodavaonicama se koriste digitalne oznake na rubo-vima polica kao i ekrani za učinkovitu komunikaciju s kupcima, koji usput olakša-vaju život i osoblju trgovina. Nedavno je Sainsbury’s najavio da će ovu tehnologiju testirati u svojoj prodavaonici u Shoreditchu. Izvan proda-vaonice, mobilne aplikacije kupcima donose informacije o trgovinama i njihovim ciljanim ponudama. U ovom području posebno je aktivan

bio One Stop s aplikacijom koja ističe najnovije ponude, daje informacije o trgovina-ma, omogućuje korisnicima da se prijavljuju na nagradne igre i – što je još važnije – da u svojim digitalnim novčani-cima pohranjuju bonove koje će iskoristiti pri sljedećem posjetu prodavaonici.

Sa sve većom konkuren-cijom u ovom sektoru,

trgovci na malo traže načine kako zadržati vjernost kupaca, baš kao što to čine i velike trgovine. McColls je

tako pokrenuo svoj “Plus“ program – prvi program vjernosti isključivo za male samoposluge.Mnoge druge grupe pokreću nagradne igre i promocije kako bi što više motivirale kupce i potakle ih na vjernost. Digitalna rješenja vjerojatno neće biti privlačna svim kupcima, ali pomoći će u povezivanju s mlađom populacijom.

trgovini napune košaricu, a proizvodi im se već isti dan dostave iz njihove lokalne samoposluge.Hibrid diskonta i male samoposluge, iako nije nov, još uvijek je u fazi razvoja na tržištu Velike Britanije. Ta se dva kanala nastavljaju spajati, a najnovija faza tog kretanja jesu One Stopove trgovine niskih cijena koje posluju pod nazivom “One Stop Local“. Vizualni identitet ovih trgovina čini shema žute, bijele i crne boje, a po-nuda uključuje veći raspon proizvoda po cijeni od jedne funte kao i linije proizvoda niskih cijena.Restoranska ponuda još je jedno od područja ovog kanala kojem se pridaje sve veća pažnja. Tako je SPAR

Fairfield u Linconshireu uključio u svoju ponudu Greggs i Subway kako bi pojačao svoju ponudu u području hrane. Kupcima su takvi brendovi vrlo prepo-znatljivi pa se samoposluge koje ih uključuju u svoju ponudu time automatski izdvajaju od konkurencije. Što nas vraća na točku br. 1: obraćanje pažnje na potre-be kupaca. Prodajni kanali sve će se više stapati pa treba što manje misliti u ka-tegorijama pretpostavljenih zadatosti pojedinih formata, a sve više o tome što kupci u različitim prigodama zapra-vo traže. Dobavljači također trebaju voditi računa o tome gdje njihovi proizvodi najbolje mogu zadovoljiti potrebe kupaca.


Što jedemo...

NAJBOLJE OD SUNCA

I MORAProizvodnja soli u Hrvatskoj seže tisućama godina unatrag. Sunce i more dali su nam ovu blagodat koja se i danas proizvodi na gotovo

nepromijenjeni način kao i tada

Sol je rođena od najči-stijih roditelja, sunca i mora, rekao je još u 6. stoljeću prije nove ere

slavni grčki filozof i mate-matičar Pitagora. I bio je u pravu. Otkad postoji Zemlja, postoji i sol. Sol ili natrijev klorid (NaCl) jedan je od najjednostavnijih kemijskih spojeva, a ipak tako drago-cjen čovječanstvu. O tome svjedoči i povijest pa bi se u metaforičkom smislu moglo reći da je sol temelj naše civilizacije, znajući da je bila veoma važna u kulturi, reli-giji, gospodarstvu te društve-nim i političkim odnosima.

PUTOVIMA SOLIStara grčka izreka “ne vrijedi ni koliko zrno soli” nastala je u doba kad su grčki trgovci robljem upravo solju (na legalan način) naplaćivali cijenu robova. Rimski su legionari dio plaće primali u soli (salaria argentum), dok su u Abesiniji (današnja Etio-pija) postojale ploče soli koje su služile kao novac. U drev-nom Egiptu sol se koristila za mumificiranje preminulih i u raznim religioznim rituali-ma, u Bibliji je predstavljala čistoću, dok se u Budizmu

solju rastjeruju zli duhovi. Iz 2.700 godine prije nove ere u Kini datira prvi poznati manuskript o farmakolo-giji Peng-Tzao-Kan-Mu, u kojemu je značajan dio po-svećen upravo soli. U njemu je opisano čak 40 vrsta soli,

uključujući i dvije metode izvlačenja i prerade soli koje se u bitnom ne razlikuju od današnjih metoda.

Zbog soli su se gradili puto-vi, osnivali gradovi i vodili ratovi. Poznata je cesta u Rimskom Carstvu koja je povezivala Rim s Jadran-skim morem, a zvala se Via solaria. Iako se Rim nalazi bliže tirenskoj obali, solane

na Jadranu bile su znatno produktivnije. Kad je odlučio povećati porez na sol, koji su mnogo ranije

uveli francuski kraljevi, Luj XIV koncem 17. stoljeća nije niti slutio da će tim aktom uvelike doprinijeti

društvenim nemirima koji su kasnije doveli do revolu-cije i brutalnog svrgavanja krune. Pao je kralj, ali pao je i ozloglašeni porez. Indijski pokret za neovisnost, na čelu s Mahatmom Gandhijem, također je nastao iz protesta protiv poreza na sol koji su 1930. godine uveli britanski kolonizatori. Bio je to ne-nasilni prosvjed, a odvijao se pod parolom “salt satya-graha” (marš prema moru). Brojni srednjovjekovni gra-dovi svoj nastanak mogu za-hvaliti soli pa tako i poljski grad Wieliczka koji je danas svoj rudnik soli čak pretvo-rio u turističku atrakciju. Tu je i austrijski Salzburg (slani dvorac) i brojni drugi. Kroz povijest sol je bila jedan od važnijih predmeta trgovine, dok je danas proizvodni čimbenik u raznim industri-jama bez kojega mnoge gra-ne gospodarstva ne bi mogle niti postojati.

BIOLOŠKI ZNAČAJ SOLISol ili natrijev klorid spoj je iona natrija i iona klora u omjeru 40% Na i 60% Cl. Natrij ima vrlo važnu ulogu u biološkim procesima i bez njega organizmi ne bi mogli

Sol se u prirodi nalazi u dva agregatna stanja, čvrstom ili kao otopina


smatra se najstarijom uSolana Ston Europi

funkcionirati. Sol je nužna za

održavanje mišićne napetosti i snage, za

opskrbu stanica i proi-zvodnju elektrolita. Tako-

đer, neophodna je za infor-macijske procese u živčanim stanicama, pomaže pri izlu-čivanju sluzi iz pluća, sprje-čava zakrčenje krvnih žila i veoma je bitna za izgradnju kostiju (osteoporoza je znak da je u tijelu premalo soli i vode). “Sol je važna za regu-laciju krvnog tlaka te je bitna i u prijenosu električnih impulsa u mišićima i živcima te apsorpciji hranjivih tvari u tankom crijevu. Sol bi se čak mogla nazvati prirodnim

antidepresivom. Dakako, kako bi u organizmu imala optimalan utjecaj potrebno je pripaziti na količinu koja se konzumira”, kaže Marija Andrijašević, dipl. ing. nu-tricionizma. Preporučena dnevna doza soli, propisana od strane Svjetske zdrav-stvene organizacije (WHO), je pet grama. “Da, istina je. Preporučena dnevna doza je pet grama soli, ali neki nutricionisti kažu da su i dva grama soli sasvim dovoljna za normalno funkcioniranje organizma. Međutim, u su-vremenoj prehrani unosi se

dvo-struko

više soli negoli je

preporučeno. Prekomjerni unos

soli uzrokuje porast krvnog tlaka, arterijsku

hipertenziju, povećava rizik od srčano-žilnih oboljenja te moždanih i bubrežnih bolesti. Ne postoji loša sol ili dobra sol, što se može čuti u zadnje vrijeme. Postoji samo neodgovorno konzumiranje”, zaključuje Andrijašević. U razvijenim zemljama dnevno konzumiranje soli penje se i do 20 grama dnevno, dok se u Hrvatskoj ono procjenjuje na 12-18 grama. Povećani unos kuhinjske soli jedan je od glavnih čimbenika povi-šenog krvnog tlaka koji može dovesti do moždanog udara i srčanog infarkta. Hrvatska je, s obzirom na broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, među europskim državama u rizičnoj skupini, a tome sva-kako doprinosi i povećana konzumacija soli. U istraži-vanju, koje su 2010. godine vodila dva prestižna sveuči-

lišta, Harvard i Cambridge, rezultati su bili poražava-jući. Od 187 (99,2% popu-lacije) zemalja

uključenih u istraživanje, u čak 181 zemlji unos soli po stanovniku premašivao je preporučenih pet grama. To znači da gotovo cjelo-kupno stanovništvo Zemlje pretjerano konzumira sol i svjesno ugrožava svoje zdravlje. Samim time ne čudi što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odlu-čila pojačati napore kako bi se do 2025. godine unos soli smanjio za 30 posto. Većina kuhinjske soli unosi se u organizam kroz gotova i polugotova jela. Stručnjaci također upozoravaju kako bi

prehrambenu industriju tre-balo potaknuti da u proizvo-de stavlja manje soli. U tom smjeru rade programi poput CASH (Consensus Action on Salt & Health) i WASH (World Action on Salt & He-alth). Ograničavanje uporabe soli jedna je od najjeftinijih mjera koje države mogu uve-sti kako bi popravile zdrav-stveno stanje svojih građana. Predviđa se da bi se globalno preveniralo oko 2,5 milijuna

smrtnih slučajeva samo da se konzumacija soli svede na preporučene razine.

METODE DOBIVANJA SOLISol se u prirodi nalazi u dva agregatna stanja, čvrstom ili kao otopina. Upravo su postupci dobivanja soli ti koje dijele ove dvije forme u tri kategorije: kuhanu, morsku i kamenu sol. Kuha-na sol dobiva se iz naslaga na mjestima gdje je nekada bilo more pa se samim time tijekom vremena nataložila i sol. Do nalazišta soli se dolazi bušenjem i polaga-njem cijevi, slično kao i kod bušenja nafte. U bušotinu se zatim ulijeva voda pri čemu se salamura diže na površi-nu, a netopivi ostaci padaju na dno. Salamura se zatim ispumpava te se “kuhanjem”

isparava voda da ostane samo NaCl. U susjednoj Bosni i Hercegovini, točnije u Tuzli, upravo se na ovaj način vadi poznata Tuzlan-ska sol, a nije nam daleko niti solana u Austriji u mje-stu Ebensee. Morska sol, kako joj i samo ime govori, dobiva se isparavanjem mora u velikim plitkim bazenima. Prostrane lagune i nepro-pusna građa tla te pogodni vremenski uvjeti odlična

su podloga za dobivanje kvalitetne soli. U Hrvatskoj se na ovaj na-čin prikuplja sol u Stonu,

Pagu i Ninu. Kamena sol, pak, dobiva se u podzemnim rudnicima nakon kojih se sirovina mehanički obrađuje i sortira dok se ne dobije čisti proizvod.

HRVATSKI OTOČNI PROIZVODNekada je u Hrvatskoj bilo više od 20 solana, a danas su aktivne samo tri: solane u Pagu, Ninu i Stonu. Prvi pisani zapis o proizvodnji soli u Hrvatskoj, točnije Pagu, datira iz 999. godine u kojemu Agapa, kćer zadar-skog tribuna Dabra, ostavlja dijelove solane samostanu sv. Krševana. Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da su prve solane na našoj obali podigli Rimljani i to mnogo prije spomenutog konca 10. stoljeća. Sve tri hrvatske solane proizvode morsku sol

Cvijet soli je najkvalitetnija i najzdravija vrsta soli, osobito cijenjena u gurmanskim vodama. Prikuplja se na tradi-

cionalan način, ručno, što opravdava njenu visoku cijenu. Cvijet soli nastaje u idealnim vremenskim uvjetima kad se zbog jakog sunca na površini morske vode stvara sloj listića soli (kao latice), koja se ubire prije nego se počne taložiti na dnu bazena. Cvjetna sol bogata je kalcijem i magnezijevim sulfatom i u pravilu se ne koristi za kuhanje, nego isključivo kao začin ili dekoracija prije posluživanja, a može se koristiti i u prirodnoj kozmetici.

Cvijet soli

Sol je nužna za održavanje mišića, opskrbu stanica i proizvodnju elektrolita

Prvi pisani zapis o proizvodnji soli u Hrvatskoj (Pag) datira iz 999. godine


Što jedemo...za kuhinjski uporabu, ali i za razne industrije. Najzna-čajnija i najveća je solana na otoku Pagu koja je i najveći proizvođač s godišnjom proizvodnjom između 15 i 20.000 tona, od čega se samo 4.000 tona izvozi na inoze-mna tržišta. Solana se pro-stire na 255 hektara, a u nje-nom sastavu djeluju i bazeni od 33 hektara kod mjesta Di-njiška. U prošlosti, o količini proizvedene soli odlučivalo je vrijeme; kišni oblaci po-četkom travnja, kad se sala-mura (more visoke slanosti) počinje skupljati, zadavali su glavobolje solarima. Prije 30 godina izgrađen je proizvod-ni pogon gdje se sol proizvo-di zagrijavanjem salamure pa kiša ne može napraviti veću štetu, što je smanjilo utjecaj prirode na količinu proizve-dene soli. Ipak, u Solani Pag naglašavaju da bez obzira koliko priroda ponudi soli, posljednju riječ o proizvede-nim količinama ima tržište. Stoga se sva sol ne proizvodi, već se salamura pohranjuje u bazene da bi se i nakon ljeta, ako tržište zahtijeva, moglo proizvesti još soli. Uz sitnu i krupnu, Solana Pag proizvodi i industrijsku sol, sol za perilice posuđa, soli za kupanje i začine za pripremu mesa i ribe. Paška sol nosi oznaku “Hrvatski otočni pro-izvod” i sadrži 70 minerala od kojih je većina nužna za ljudsko zdravlje. Solana u Ninu prostire se na 55 hektara i posljednjih deset godina prosjek proizve-dene soli je oko 3.200 tona.

Način dobivanja soli u Ninu identičan je onome od prije 2.000 godina i proizvodi se u pet faza. Tijekom prve četiri faze dolazi do isparavanja u bazenima, a u petoj do kri-stalizacije soli koja se nakon toga skuplja. Posebnost ove soli, kako ističu ninski pro-izvođači, je prisutnost alge

petule koja raste u području solane a koja ninskoj soli daje poseban okus i pove-ćava kvalitetu. Jednostavno rečeno, tradicionalni način proizvodnje u ovoj solani podrazumijeva da sunčevom energijom i vjetrom more puni bazene u kojima potom isparava, nakon čega se za-sićena voda dovodi u druge bazene gdje se kristalizira

kako bi se dobila čista pri-rodna morska sol. Uz solanu je 2011. godine otvoren i Muzej soli koji svim posjeti-teljima i turistima daje uvid u proizvodnju i omogućuje kušanje najfinije soli. Solana Ston smatra se naj-starijom u Europi, a nastala je u vrijeme Dubrovačke

Republike. Podijeljena je na devet kri-stalizacijskih bazena a go-dišnje proizve-de oko 2.000

tona soli, što je dostatno za pokrivanje potreba Dubro-vačko-neretvanske županije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja soli u Hrvatskoj za 2011. godinu iznosila je 21.160 tona, dok je sljedeće godine proizvodnja pala na 18.342 tona. Iako malo proizvodimo, potrošnja soli na godišnjoj razini penje se i

do 100.000 tona, od čega čak 70% odlazi u sol za posipanje prometnica zimi.

VELIKI IGRAČIPremda zdravstvene organi-zacije diljem svijeta nastoje svim silama smanjiti količine soli u prehrani, globalni za-htjevi i predviđanja im nisu saveznik. Tako World Salt Market predviđa rast potroš-nje soli od 1,5 posto do 2018. godine. Ovakve projekcije svakako su najbolje odje-knule u Kini i Americi koje su najveći proizvođači soli. Samo je Kina 2014. godine proizvela 71 milijun tona soli, što predstavlja četvrti-nu globalne proizvodnje, a predviđanja za 2018. godinu samo rastu. Odmah do Kine, veliki igrač na globalnom tržištu je SAD s proizvod-njom u prošloj godini od 43,3 milijuna tona, zatim slijede Indija sa 17, Kanada s 13 te Njemačka s 12 milijuna tona soli. Gledajući ove zapa-njujuće brojke, jasno je kako je hrvatska proizvodnja samo “kap u moru”. No, kao što je slučaj i u brojnim industri-jama koje po obujmu proi-zvodnje ne mogu stati u istu rečenicu sa svjetskim masto-dontima, tako i domaća sol svoju šansu vidi u tradiciji, snazi brenda i potvrđenoj kvaliteti.

Magnezijev klorid (MgCl2) prirodni je derivat morske soli koji u sebi sadrži 95% magnezijevog klorida, a poznatiji

je pod nazivom Nigari. Odličan je dodatak prehrani jer potiče proizvodnju klorovodične kiseline čime se smanjuju potencijalni problemi loše apsorpcije vitamina i minerala. Također ublažava posljedice stresa i sprječava zamor mišića te utječe na otpuštanje i primanje serotonina, znanog kao hormon sreće.

Nigari - magnezijev klorid

Povećani unos kuhinjske soli jedan je od glavnih čimbenika povišenog krvnog tlaka

VINO I ZDRAVLJE1. MEĐUNARODNA ZNANSTVENO STRUČNA KONFERENCIJA

Hypo Centar, Zagreb, 14. travnja 2015.

INFORMIRAJTE SEo najnovijim znanstvenim istraživanjima o vezi između vina i zdravlja

NAUČITE o odgovornom konzumiranju i umjetnosti uživanja u vinu

SUDJELUJTE u raspravi s vodećim međunarodnim stručnjacima s područja enologije, medicine i prehrane

Organizator: Medijski partner:Partner:

Ministarstvo poljoprivrede

Od znanosti do načina života

KONTAKT e-mail: [email protected]; tel.:01/6333-536, *LIDER (*54337); www.vino-i-zdravlje.eu

vino 208x297.indd 1 13.3.2015. 10:58:29


Ja TRGOVACNa čelu tvrtke Blamark, koja ima tri

trgovine u istočnom dijelu Zagrebačke županije, danas se nalazi druga

generacija obitelji Blažutić. Unatoč svim problemima koji muče male trgovce, u ovoj tvrtki gledaju naprijed i nadaju se

kako će u budućnosti moći proširiti svoje poslovanje

Na cesti između Vr-bovca i Bjelovara u selu Cugovec smješten je jedan od

tri maloprodajna dućana tvrtke BLAMARK d.o.o. Ovaj dućan svoju poziciju u zgradi Društvenog doma drži od davne 1995. godine. Marija Blažutić, vlasnica i glavna odgovorna za otva-ranje dućana devedesetih godina, danas radi iz sjene te svojim iskustvom i zna-njem pomaže svojoj kćeri, direktorici i voditeljici po-slovanja, Manueli Blažutić Pisačić. “Sjećam se kada je mama otvorila dućan i teške situacije na samom početku. Prvih šest mjeseci dućan je bio sasvim pust, imali smo jako malo arti-kala i sav novac od prodaje bi se ulagao u nove artikle kako bi sutradan imali nešto ponuditi svojim kup-cima”, prisjeća se Manuela. Premda je početak bio te-žak, posao je ubrzo krenuo na bolje i već sljedeće godi-ne otvoren je drugi dućan u Gaju, a godinu nakon toga i treći u Lonjici koji smo ovom prigodom i posjetili.

OBITELJSKI POSAODanašnja direktorica pri-ključila se obiteljskom poslu nakon završetka fakulteta, a svu odgovornost preuzela je prije pet godina. Osim što vodi cijelo poslovanje, gospođa Manuela odrađuje

i jednu smjenu u trgovini. U tvrtki Blamark trenutno je zaposleno deset djelatnica, a od tri dućana dva se nalaze u programu partnerstva trgovačkog lanca Metro “moj DUĆAN”. Prije su surađivali s Konzumovom veleprodajom Velpro, a od sredine 2014. godine ulaze u franšizu Metroa i, kako sami naglašavaju, podrška koju su dobili od njih je nepro-cjenjiva. “Oni su ti koji su pružili pomoć u uređenju dućana, analizi asortimana, pomogli oko nabavke opre-me i polica. Sve to mnogo

košta, a mi sami tako nešto ne bismo mogli izvesti”, priča nam direktorica. Ve-lika prednost suradnje s Metroom je marketinška

podrška koju Blamark time dobiva pa svojim kupcima ima priliku ponuditi akcije

i povoljne artikle koji su popraćeni plakatima i leci-ma koji se dijele kupcima. Također je tu i reklama koja se emitira na radiju. Ovakav

vid akcija je stalno prisu-tan u trgovač-kim lancima, dok malim trgovcima to izgleda gotovo

nemoguće da sami odrade. Osim Metroa koji je glavni dobavljač, tvrtka surađuje

i s Podravkom, Jamnicom, Coca-Colom, Orbicom i drugima. Kao najveći pro-blem ističu se visoke ulazne cijene proizvoda koje mali trgovci plaćaju zbog manje količine kupljene robe. “Ja-sno je da cijena ne može biti ista za velike i male trgovce, ali je taj nesrazmjer preve-lik. Naše cijene bez obzira na to nisu mnogo više nego u trgovačkim lancima i naši kupci to cijene”, kaže direktorica. Male trgovine

Ako dobiju adekvatnu podršku države, u tvrtki žele otvoriti još dva dućana

S KOLJENA na koljeno


prate i problemi zakona koji se stalno mijenjaju i kazne kojima ih se straši. “Stalno se nešto mijenja u zakonu, a mi nemamo mogućnosti zaposliti pravnika koji bi sve to pratio i na vrijeme nas obavještavao o promjenama koje su česte, a kazne od par tisuća kuna za nas su pre-velike”, zaključuje Blažutić Pisačić.

PREDNOST UDRUŽIVANJASva tri dućana nalaze se u ruralnim dijelovima gdje je kupovna moć manja, stanovništvo starije i gdje je veća nezaposlenost nego u samim gradovima. To sa sobom nosi i manju potroš-nju pa prosječna košarica u Blamarkovim dućanima iznosi svega 20 kuna pri čemu na dnevnoj bazi kroz tri dućana prođe oko 800 kupaca. “Ako uspijemo košaricu povećati za samo

jednu kunu, kroz mjesec dana imali bi za jednu pla-ću, što za nas nije mali no-vac”, ističe direktorica. Kako bi se bolje pozicionirali na tržištu i došli do većeg broja kupaca, odlučili su se ući i u Lyoness program lojalnosti. Korištenjem Lyoness kartice svakom kupnjom ostvaruje se povrat novca, što je do-bra prilika za sve potrošače. “Kada sam ulazila u priču s Lyonessom cilj mi je bio nagraditi svoje vjerne kupce tako da i oni od nas nešto dobiju”, pojašnjava Blažutić Pisačić dodajući kako se ovaj program zasad poka-zao veoma uspješnim prem-da je na početku bilo dosta sumnji. Od prošle godine tvrtka Blamark nalazi se i u Udruzi trgovaca Sisak. Udruga omogućava bolje ulazne cijene jer više malih trgovina nastupa zajedno

pa samim time uzimaju i veću količinu te na taj način pokušavaju parirati veli-kim trgovinama. “Udruga je osnovala i zajedničku tvrtku naziva ‘Trgovinski savez’ preko koje dolazimo do povoljnijih cijena. Tako ujedinjeni možemo povući više robe po boljim uvje-tima. Sada udruga traži i zajedničko skladište gdje bi sva ta roba i dolazila”, ističe direktorica tvrtke. Slično kao i ostali mali trgovci, i

ona kao najveće blago ovog posla ističe svoje zaposle-nike koji djeluju kao velika obitelj. Neki su tu od samog početka kao gospođa Marija koja broji svoju 19. godinu u trgovini. “Nemamo po-trebu stalno mijenjati ljude. Do sada smo već dvije naše zaposlenice doveli do mirovine, a gospođa Želj-ka također odlazi za dvije godine. Osim mirovina, u našem dugogodišnjem

radu doživjeli smo svadbe i rođenja, zapravo puno djece se rodilo uz našu tvrtku”, sa smiješkom priča direktorica Manuela. U Blamarku je sve stvar dogovora pa tako nikad nije bilo ni proble-ma oko godišnjih odmora. “Kod nas ne prevladava odnos poslodavac - radnik, što znači da se dogovaramo oko svega i svi rado poslu-šaju savjet onog drugog. Vjerujem svojim radnica-ma i one mi se odužuju na najljepši mogući način”, zadovoljno kaže direktorica. Pošto se dućani nalaze na selu, svi kupci su prijatelji, a zaposlenice ih znaju u dušu. “Zna se dogoditi da žene pošalju muževe u nabavku, a oni takvi kakvi jesu dođu pa ne znaju što njihova žena inače kupuje pa samo stanu i gledaju. Tu onda uskačemo mi koji znamo tko kakav kruh kupuje, koji deterdžent, salame, cigarete. Neki samo dođu i košarica im se napuni sama od sebe”, kroz smijeh govori gospođa Željka. Ljubav prema ovom poslu je nešto bez čega se ne može preživjeti i napredo-vati, a to se najbolje očituje u odnosu prema kupcima. Kupci su za male trgovine sve, a kvalitetni zaposlenici

su ti koji moraju doprijeti do svojih kupaca i biti uvi-jek na raspolaganju, što u trgovini Blamark dolazi do izražaja u svakom trenutku i sa svakim kupcem koji kroči u dućan.

POGLED U BUDUĆNOSTBez malih obiteljskih trgo-vina nema ni budućnosti, smatraju u Blamarku. Ve-like trgovine, s obzirom na veličinu i kvadraturu pro-

stora u ko-jem djeluju, zapošljavaju premalo ljudi i cijeli proces kupovine traje mnogo

duže nego kod malih trgo-vaca. “Potrebno je vratiti male trgovce u sela i kvar-tove jer su oni mjesta gdje se ljudi uz obavljanje ku-povine i druže. Mi smo svi svjesni da se ovim poslom nećemo obogatiti, i nema malog trgovca koji misli da hoće. Imamo toliko da naše obitelji i obitelji svih zaposlenih mogu normalno živjeti i to nam je najvažni-je. Uz to, bitno je i zdravlje da možemo dalje raditi, obrazlaže Blažutić Pisačić.Ako mali trgovci dobiju podršku od države i ako se platežna moć poveća Blamark čeka svijetla bu-dućnost. “Željeli bismo otvoriti barem još jednu, možda dvije trgovine. Već smo gledali neke prostore, ali to će ipak još malo pri-čekati. Ako sve krene kako smo zamislili, nakon novog dućana želja nam je otvoriti i vlastito centralno skladište koje bi nam uvelike olakša-lo posao. Kada bi sve stizalo u naše skladište ostalo bi više vremena za druge stvari vezane uz posao. Ali o tome samo razmišljamo i tek ako dopuste financije krenut ćemo u ostvarivanje ovih ciljeva”, zaključuje direktorica Blamarka.

osnovan BLAMARK d.o.o.

Od prošle godine dva dućana Blamarka posluju u sklopu franšize “moj Dućan”

1995.

Naziv tvrtke: BLAMARK d.o.o.

Adresa: Lonjica 371

Adresa posjećene trgovine:

Cugovec bbVlasnik:

Marija BlažutićDirektorica:

Manuela Blažutić PisačićBroj blagajni: 1

Kvadratura: 60 m2

Nova primjena i trendovi

IZDANJE TRAVANJ 2015.

VELIKI PRILOG

Kartično poslovanje


Franck s bogatim izborom čajeva nudi visokokvalitetne proizvode po vrlo

pristupačnoj cijeni. Riječ je o više od 30 različitih okusa koji se dijele u tri segmen-ta: biljni, pravi i voćni čajevi koji pružaju luksuz napitka za sve generacije. Posebna linija biljnih čajeva “Tragom priro-de” nedavno je obogaćena i s

dva nova okusa – čajevima s listovima ka-dulje te cvjetovima lavande. Preporučena maloprodajna cijena pakiranja s 20 filtar vrećica je 9,99 kuna.

U okviru linije bezglutenskih proizvoda talijanski proizvođač Barilla predstavila

je nove špagete, fusille i penne rigate bez glutena. Sva tri nova proizvoda predstavljaju sušenu tjesteni-nu bez glutena od kukuruznog i rižinog brašna te dolaze u pakira-njima od 400 g. Marketinška podrška: print, in store promotivne aktivnosti. Logističke informacije:

Barilla spaghetti - transportno pakiranje 12 kom. Barilla fusilli i Barilla penne rigate

- transportno pakiranje 14 kom. Proizvođač: Bari-

lla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Stavlja na trži-šte: Barilla Hrvatska d.o.o., Radnička ce-sta 39, Zagreb. Web site: www.barilla.hr.

Novo na polici

U segmentu bezal-koholnih pića na

hrvatskom su se tržištu u ožujku pojavili sokovi renomiranog europskog proizvođača Surprise Drinks - Planes 2, Monster High, Minnie i Star Wars s poklonom iznenađenja. Zastupnik u Hrvatskoj za ove sokove je Valentić d.o.o. iz Sesveta, tvrtka koja je tako uz uvoz i

distribuciju alkoholnih pića proširila portfelj i bezalkoholnih pića. Postojećem asortima-nu sokova Hello Kitty, Princess i Cars pridružili su se i ovi poznati junaci mlađe populacije. Volu-men novih simpatičnih sokića je 0,3 L, a uz svaku bočicu kupac dobiva i mali poklon iznenađenja, što će sigurno obradovati

najmlađe. Uz nekoliko okusa i s dizajnom koji privlači, vjerujemo da će ovaj brend ostvariti prepoznatljivost i samim time zauzeti željenu poziciju na policama svih važnijih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, kažu u Valentiću. Više informa-cija o novim proizvodima dostupno je na www.valentic-drinks.com.

PREPORUKA

Novi čajevi iz Franck linije biljnih čajeva

Barilla tjestenina bez glutena

Novi sokovi za najmlađe iz Valentića

Coca-Cola od vanilije – novi okus slavnih mjehurića

Širokoj ponudi proizvoda Metro Cash & Carry odnedavno pribraja

i jedan od najpopularnijih gaziranih pića na tržištu - Coca-Colu od vanilije. Riječ je o neodoljivom okusu poznatog proizvođača pića koji je u već provje-renu recepturu dodao još samo jedan sastojak - mahunasti plod biljke povijuše iz roda orhideja. Zanimljivo je naglasiti da je vanilija zapravo jedan od uobiča-jenih sastojaka klasične Coca-Cole koja ju sadrži u malim količinama. Tijekom godina sve je više ekstrakta vanilije dodavano u recepturu, a prvi puta Co-ca-Cola je testirala okus od vanilije 1982. godine u Ame-rici. Međutim, trebalo je par desetljeća da se ovo gazirano piće s okusom vanilije nađe na policama diljem svijeta pa je lan-siranjem ovog okusa tvrtka Co-ca-Cola ujedno proslavila i svoju 116. godišnjicu. U ponudi Metroa Coca-Cola od vanilije može se pronaći u profi-njenoj limenoj ambalaži.


PIK Blagdanska šunka za nadolazeće Uskršnje blagdane

Ususret proljeću i Uskrsu, kojeg već tradi-cionalno obilježava uskršnji doručak s

finom šunkicom, jajima i mladim lukom, PIK ponovno lansira limitirano izdanje Blagdan-ske šunke u pakiranju od 400 g. PIK Blag-danska šunka je narezak od 400 g koji sadrži četiri raskošne šnite od 100 g. Ova vrhunska šunka je blago dimljena tako da će se odlično slagati uz hren umak ili samostalno dominirati blagdanskim stolom. PIK Blagdanska šunka narezak 400 g ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten i soju.

Čarli, najpoznatiji hrvatski deterdžent za ručno pranje posuđa, dobio je novo

ruho. Nakon što je lani proslavio veliku 40. obljetnicu prisutnosti na tržištu, ove godine Čarli dolazi na police trgovina u novoj boci koja svojim oblikom ocrtava dio Čarlijeve povijesti, ali je ujedno i moderna te ergonomski prilagođena što lakšoj uporabi. Osim toga, dodatno su pobolj-šane i formule proizvoda, za još više odmašćivanja i snage prilikom pranja. Posebna je novost da Čarli Original s mirisom limuna odsad dolazi u žutoj boci, kao što je to uostalom bilo i u samim

počecima brenda. Ostali mirisi iz asorti-mana su Čarli Classic s mirisom jabuke, Čarli Sensitive s ekstraktom kamilice, Čarli Fresh s mirisom limete i Čarli Mediteran s ekstraktom lavande.

Stogodišnja tradicija, iskustvo i kreativ-nost Dr. Oetkera rezultirali su najfinijim

novostima za sve prave ljubitelje slatkoga - no-vim premium šećerima s prirodnim aromama. Omiljene slastice od sada se mogu obogatiti aromama cimeta, limuna i ruma s najfinijim šećerima. U pripremi savršenih cimet rolica dovoljno je jedno pakiranje Dr. Oetker Cimet šećera, dobivenog od fino mljevenog cimeta s prirod-nim aromama u smeđem šećeru. Vole li ukućani ipak

osvježavajuće torte, odličan je izbor Dr. Oetker Limun šećer. Fini šećer s prirodnom

aromom limuna svakoj će torti, a posebno primje-rice kremi omiljenog recepta za tortu od sira dati posebnu notu. Treći novitet iz doma Dr. Oet-kera je šećer s prirodnom aromom ruma. Idealan je za ukusne kolače poput jednostavnih a uvijek omiljenih čokoladnih rum-kuglica iz recepta na pakiranju. Preporučena maloprodajna cijena jed-noga pakiranja je 2,19 kn.

Novo na polici

Dr. Oetker premium šećeri s aromamaZagrebačka pivovara predstavila

Ožujsko RezanoZagrebačka pivovara predstavila je

novo pivo iz svoje radionice - Ožujsko Rezano. Riječ je o pivu koje čini spoj 60 posto Ožujskog piva i 40 posto crnog piva Tomislav. Ožujsko Rezano pivo savršeno je i profinjeno svakodnevno osvježenje koje spaja najbolje od dvaju pivskih svjetova: osvježenje Ožujskog svijetlog piva i bogat okus Tomislava, naj-tamnijeg hrvatskog piva, navode iz pivo-vare. Ožujsko Rezano s 5,9% alkohola ka-rakterizira umjerena gorčina, primamljiva boja mahagonija, ugodan okus i miris karamelnog slada. Novo pivo dostupno je u staklenoj povrat-noj boci od 0,5 L.

Franck predstavio aromatiziranu mljevenu kavu

Franck 100% Arabica okus lješnjak - čokolada nova je kava u portfelju

mljevene kave ovog proizvođača. Razlika u odnosu na Franck 100% Arabicu je u no-vom doživljaju arome kave. Franck 100% Arabica kavu karakteriziraju arome koje su prirodno prisutne u zrnu kave - blage čokoladne note prožete lješnjakom i slat-kim bademom. Kako bi pojačali te arome i stvorili kavu desertnog mirisa i okusa, u Francku su mješavini najfinijih arabica dodali arome lješnjaka i čoko-lade te stvorili ovu jedinstvenu aromatiziranu kavu. Preporuče-na maloprodajna cijena aromatizi-rane kave Franck 100% Arabica okus lješnjak - čokolada je 24,99 kn.

Čarli u novom ruhu


WC Net Lime FreshIstraživanja pokazuju da je miris citrusa

najpoželjniji miris sredstava za čišćenje WC školjke. WC Net prati trendove i upot-punjava asortiman s tri nova proizvoda za potpunu higijenu wc školjke. WC Net Intense Lime Fresh 750 ml je parfumirano

sredstvo za čišćenje wc školjke koje ukla-nja neugodne mirise,

dugotrajno širi miris te dubinski čisti i higije-

nizira wc školjku. U kategoriji osvježi-vača za wc školjku novost je WC Net Energy Lime Fresh 38 g uložak za wc školjku. U ponudi je i obiteljsko pakiranje uložaka WC Net Intense Lime Fresh 4x34 g uz najbolju cijenu pojedinačnog uloška na tržištu.

S proljećem stiže Karlovačko Primavera

Dan uoči prvog dana proljeća pivovara Heineken Hrvatska najavila je Karlo-

vačko Primaveru – novo pivo iz obitelji Karlovačkog. Karlovačko Primavera novo je nefiltrira-no pšenično pivo obogaće-no mirisom korijandera, što mu daje osvježavajući okus i blagu gorčinu. Priprema se od pažljivo odabranog pšeničnog i ječmenog slada te sadrži 4,9% alkohola. Karlovačko Primavera inspirirano je proljećem, a nota korijandera budi sva osjetila – baš kao što proljeće budi prirodu. Upravo zato ovo pivo nosi ime Primavera, što je talijanski naziv za proljeće. Karlovačko Primavera još je jedna u nizu inovacija koje Heineken Hrvatska priprema za ovu godinu.

Borotalco, brend sa 100-godiš-njom tradicijom, nastavlja

razvijati liniju dezodoransa te predstavlja novi roll-on Boro-talco White. Borotalco White je dezodorans u obliku roll-ona, s ekskluzivnim mirisom bije-log mošusa, koji nudi osjećaj cjelodnevne čistoće i svježine. Mikrotalk formula upija znoj, ali i omogućava koži disanje, dok antibakterijsko djelovanje po-maže u sprječavanju stvaranja neugodnih mirisa. Dezodorans

u obliku roll-ona omogućava jednostavno razmazivanje te štiti kožu cijeli dan. Formula je bez alkohola, a proizvod je derma-tološki testiran. Logističke infor-macije: Borotalco roll-on White 50 ml, EAN: 80320159, 6 kom/karton. Proizvođač: L.Manetti - H.Roberts & C.p.A, Italija. Uvoznik za Hrvatsku: Bolton Croatia d.o.o. Adresa distributera: Šarengradska 9, 10000 Zagreb. Tel.: +385 1 333-6755. e-mail:

[email protected].

Borotalco White roll-on za cjelodnevnu čistoću

Kako bi zablistali ovog proljeća i tijelo obogatili

vrijednim hranjivim sastoj-cima, iz Zvijezde dolazi novi margarin, Omegol sa sje-menkama lana. Omegol je margarinski namaz oboga-ćen omega-3 masnim kiselinama koje su se iskazale kao promicatelj zdrav-lja opskrbljujući tijelo neophodnim mastima. Novi Ome-gol sa sjemenkama lana sadrži i repičino ulje koje u

svom sastavu ima omega 3 masne kiseline, vitamine A i D koji doprinose normal-noj funkciji imunološkog sustava te ne sadrži gluten. Lanene sjemenke su važan biljni

izvor blagotvorne ome-ga-3 masne kiseline pod nazivom alfa-linolenska ki-selina (ALA) koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi ukoliko se unosi u količini od 2 g

dnevno. Sadrže vitamin B6, folnu kiselinu, magnezij, željezo i kalcij. U novom

Zvijezdinom Ome-golu, uz lan se nalazi i

proso. Proso sadrži vitamin B1, B3, B6 i folnu kiselinu te magnezij i bakar.

Dolcela pudinzi okusa vanilije i čokolade, klasici među pudinzima,

mnogima su omiljeni desert. Bilo da se pripremaju samostalno ili kao krema za kolač ili tortu, njihov prepoznatljiv okus daje poseban dodir svakoj slastici. Ove godine Dolcela za potrošače ima iznenađenje – odsad mogu probati i uživati u još bogatijem, kremastom okusu pudinga vanilije i čokolade. Još bogatije i kremaste

Dolcela pudinge potrošači mogu naći u novom, osvježenom dizajnu, koji ipak ostaje vjeran svojim osnovnim linija-ma. U prepoznatljivoj plavoj boji nalazi se Puding vanilija, a u smeđoj Puding čokolada. Novi okusi pudinga će tijekom

ožujka i travnja biti podržani kroz TV kampanju, kroz promo-tivne akcije na prodajnim mje-

stima, recepte na POS materijalu, recepte na webu te dodatna izla-

ganja na prodaj-nim mjestima.

Redizajn Dolcela pudinga vanilija i čokolada

Novi Zvijezda Omegol sa sjemenkama lana

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Web prodajna akademija• Unapređenje web prodaje –

dovođenje kupaca u web trgovinu• Optimizacija web stranice za konverzije

Mapa znanja d.o.o. Ede Murtića 6,10 000 Zagreb

Predavač: Ivica Kruhek

01.-02.04.2015. od 9:00 do 16:00 sati.Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, Zagreb.

Kotizacija: 1290,00 HRK + PDV po seminaru.

Dodatne informacije: E-mail: [email protected]

Tel: 01/663-6462www.mapaznanja.hr 40% uštede na

godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

BUDITE ISPRED KONKURENCIJE!

WEB - GOOGLE PROMOCIJA - NEWSLETTER - DIZAJN

VIŠE INFORMACIJAWWW.STILU.NETSTILU.net d.o.o.

[email protected]+385 1 4873 999

HR32777946648

INFORMATIČKO SAVJETOVANJE & PODRŠKA

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Documents

Ja TRGOVAC magazin – ožujak 2015