Javne finansije I (2.parcijala)UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTETVISOKA POSLOVNA ŠKOLA SKRIPTA IZ JAVNIH FINANSIJA ZA DRUGI PARCIJALNI ISPIT

Uredio i otkuco : Saša :D

JAVNI RASHODI

1. Pojam javnih rashoda?

Pod pojmom javni rashodi podrazumjevamo sva ona novčana sredstva države koja se usmjeravaju za finansiranje općih potreba tj. Potreba šire zajednice odnosno društva u cjelini.Zbog ove činjenice važno je razlikovati javne rashode od lične potrošnje tj.rashoda pojedinaca.Javni rashodi su potrebni kako bi država mogla funkcionisati i obavljati svoje zadatke kao što su npr.zadaci iz domena sigurnosti, odbrane, obrazovanja, zdravstva, kulture i dr.Da bi se javi rashodi mogli podmiriti moraju se obezbjediti novčana sredstva tj. Moraju postojati prihosi čija baza je nacionalni dohodak odnosno bruto domaći proizvod.

1. Zašto analiziramo javne rashode prije javnih prihoda?

Javne rashode analiziramo prije javnih prihoda iz razloga što država treba prvo da sačini specifikaciju potreba i sredstava za njihovo finansiranje tj. Zadovoljavanje. Nakon toga može se pristupiti izradi strukture, obima i brzine priticanja sredstava putem pribavljanja javnih prihoda.

1. 3. Klasifikacija javnih rashoda.?

Klasifikacija javnih rashoda se može vršiti sa različitih aspekata odnosno to zavisi od kriterija koji se ima u vidu prilikom klasifikacija.Javne rashode možemo podjeliti:

Sa vremenskog stanovišta(redovne i vanredne) Sa stanovišta produktivnosti(produktivne i neproduktivne) Po kriteriju rentabilnosti( rentabilne i nerentabilne) Po objektu trošenja (lične i materijalne) Po subjektu trošenja( rashode centralnih, kantonalnih, pokrajinskih, regionalnih i lokalni državnih organa vlasti).

Jedan od kriterija podjela javnih rashoda je vrijeme i shodno tome, javne rashode možemo podjeliti na redovne i vanredne tj. Na one koji se redovno svake godine javljaju u budžetu i one koji se samo u određenim slučajevima javljaju u budžetu samo u vanrednom okolnostima.Ukoliko su javi rashodi usmjereni ka pomaganju i unapređivanju ekonomije i infrastrukture odnosno jačanju ekonomske aktivnosti onda i nazivamo produktivni javni rashodi. Neproduktivni javni rashodi su oni koji ne doprinose povećanju državnih prihoda.Rentabilnim javnim rashodom smatramo onaj koji u odgovarajućoj mjeri sa uloženim iznosom donosi prihod u budžet , a za nerentabilni kažemo suprotno.Javni rashodi se mogu podjeliti i prema objektu trošenja( lične: troškovi administracije kao što su plate, honorari, penzije i sl.) i prema subjektu trošenja( rashod centralne državne vlasti). Javni rashodi se mogu podjeliti i na; prema objektu trošenja na lične; troškovi administracije kaošto su plate,honorari,penzije,putni troškovi i materijalne koji su nižni fa funkcionisanje države i njene administracije;ogrijev,održavanje voznog parka,nabavka kancelarijskog materijala i opreme i sličnoPrema subjektu trošenja ; rashode centralne državne vlasti ili rashodi određenog nižeg nivoa vlasti u struktiru države,npr lokalni nivoi vlasti kantona ili opština

Ukoliko javni rashodi služe za finansiranje tekučih potreba nazivamo ih tekući rashodi,dok sa druge strane javne rashode na kapitalne izdatke nazivamo kapitalni javni rashodi

1. 5. Principi javnih rashoda sa stanovišta karaktera istih?

Fiskalna teorija je ustanovila određene principe javnih rashoda. Javni rashodi u savremenim državama imaju tendenciju stalnog rasta, te je neophodno utvrditi izvjesne principe u javnom trošenju tih sredstava.Među najvažnijim principima javnih rashoda ubrajamo:

Princip opšteg interesa(zadovoljenja potreba društva u cjelini) Princip umjerenosti( proporcionalno zadovljenje potreba) Princip štednje( podrazumjeva stanje budžetskog suficita).

1. 6. Principi upravljanja javnim rashodima?

Principi upravljanja javnim rashodima su: odgovornost, transparentnost, poštenje i pravednost.Odgovornost je proces kojim se postiže da subjekti javnog sektora i pojedinci unutar njih odgovaraju za svoje odluke i aktivnosti, uključujući i upravljanje i sve aspekte učinka. To se postiže ukoliko sve strane jasno shvataju svoje odgovornosti i ukoliko su jasno definirane uloge i jačina strukture vlasti..Princip transparentnosti odnosi se na otvorenost vlade prema njenim građanima. Dobro upravljanje uključuje objavljivanje ključnih informacija, kako bi svi korisnici informacija imali neophodne podatke o implementaciji politika, programa i aktivnosti vlade.Princip poštenja odnosi se na očekivanje da javni zvaničnici djeluju pošteno, imajući u vidu da troškovi sprovođenja socijalnih, ekonomskih i drugih politika vlade mogu biti visoki i predstavljaju značajno opterećenje za porezne obveznike.Princip pravednosti odnosi se na pitanje koliko pravično i nepristrasno vladini zvaničnici koriste javni novac i moć koju su im građani povjerili. Pravednost se može ocjenivajti kroz 4 dimenzije: troškove usluga , pružanje usluga, javni poredak i razmjena informacija.

1. 7. Klasifikacija uzroka rasta javnih rashoda?

francuski teoretičar Gaston Žez dao je sljedeću klasifikaciju uzroka rasta javnih rashoda koja je zapravo jedan od najboljih prikaza uzroka porasta javnih rashoda:v Prividni ili fiktivni uzroci(smanjenje kupovne moći novca, promjena u tehnici izrade budžeta i povećanja broja stanovnika i teritorije zemlje)v Stvarni ili suštinski uzorci (ekonomski, politički i finansijski uzorci).Ekonomski uzorci rasta javnih javnih rashoda su vezani za rast produktivnosti, rad nacionalnog dohotka i mogućnosti zadovoljenja potreba u oblasti potrošnje na materijalne, kulturne, obrazovne i druge komponente u strukturi javnih rashoda.Politički uzorci rasta javnih rashoda su vezani za političke odnose u samoj državi kao i za odnose sa drugim državama.Finansijski uzorci rasta vezani su za javni dug. JAVNI PRIHODI 10. Pojam fiskalnog suveriniteta?Javni prihodi su novčana sredstva koja država prikuplja ili pribavlja fiskalnim putem a na osnovu svoga fiskalnog suvereniteta. Fiskalni suverenitet predstavlja neotuđivo pravo zagarantovano ustavom i zakonima, države da naplaćuje javne prihode i to od svih zakonskih obveznika uplate javnih prihoda. Najznačajniji javni prihodi su tzv.dadžbinski(fiskalni) prihod tj.prihod na osnovu prava prinude. 11. Osnovna obilježja, karakteristike, javnih prihoda.

Četiri osnova obilježja, karakteristike javnih prihoda su :

Da su izraženi u novcu Jednogodišnjost Da trošenje javnih prihoda ne dovodi u pitanje postojeću imovinu Da služe za podmirenje troškova koji imaju opći karakter.

12. Najznačajnija podjela javnih prihoda?Najznačajnija podjela javnih prihoda je na :

Redovne i vanredne Prihodi od stanovništva i pravnih lica Namjenski i nenamjenski Povratni i nepovratni Prihod užih i širih društveno političkih zajednica Prihod u novcu i naturi.

13. Poreski principi Adama Smith-a?Poreski principi Adama Smitha su poznati pod nazivom „četiri kanona“, te glase:

Svaki građanin je dužan doprinositi zadovoljenju potreba države i to po mogućnosti u srazmjeri svojih prihoda koji uživa pod njenom zaštitom. Ovdje se naslućuje princip opštosti i srazmjerosti poreza.

Svaki porez treba da bude određen, a ne proizvoljan, vrijeme i način plaćanja i iznos koji treba dati moraju biti jasno precizirani i poznati poreznom obvezniku i svakom drugom pozvanom licu.

Svaki porez treba da se uplaćuje u najpogodnije vrijeme i da plaćanje za poreznog obveznika bude najpovoljnije Porezna administracija treba da što manje košta

14. Wagnerovih poreski pricipi?Što se tiče Wagnerovih poreski principa možemo ih svrstati u četiri kategorije:

Finasijsko-politički princip(princip izdašnosti i elastičnosti) Ekonomsko-politički princip (princip efikasnosti, princip umjerenosti poreskog opterećenja, princip fleksibilnosti, princip

identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta) Socijalno-politički princip(princip opštosti oporezivanja, princip ravnomjernosti oporezivanja) Administrativno-pravni princip(princip zakonitosti poreza, princip minimizacije administrativnih troškova, princip

minimizacije troškova plaćanja poreza)

15. Kako se efekti oporezivanja manifestuju?Efekti oporezivanja je značajno pitanje i u ovom kontekstu možemo govoriti o efektima prije oporezivanja i efektima poslije oporezivanja. U efekte prije oporezivanja ubrajamo izbjegavanje plaćanja poreza tzv.poresku evaziju koja može biti zakonita ili nezakonita evazija poreza.Kod zakonite poreske evazije npr.imamo to da porezni obveznik može izbjeći potrošnju koja se ne namjerava oporezovati. Kao sto je slučaj sa konzumiranjem duhana ili alkoholnih pića, on zapravo time ne želi snositi porez na navedene proizvode i ovako izbjegavanje placanja poreza je dozvoljeno. 16. Nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza?Nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza javlja se u dva oblika i to :

Defraudacija ( utaja) Kontrabanda (šverc)

Oba oblika su zabranjena i kažnjiva. Defraudacija predstavlja izbjegavanje plaćanja direktni poreza koje se manifestuju kroz lažno vođenje poreskih knjiga s namjerom lažnog prikaza troškova, prihoda, dohotka kako bi se na nezakonit način umanjila poreska osnovica. U BiH ovo je krivično djelo za koje se predviđa novčana kazna i kazna zatvora i ovo krivično djelo spada u podgrupu krivičnih djela protiv monetarnog i fiskalnog sistema.Kontrabanda se javlja kod izbjegavanja plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga i carinskih pristjobi pri uvozu i izvozu što drugim riječima nazivamo šverc ili krijumčarenje. Ovu pojavu u novije vrijeme nazivamo siva ekonomija.

Prevaljivanje poreza je složen proces koji prolazi kroz nekoliko faza i to:-Perkusija ili impact/definisanje poreskog obveznika koje je dužno po zakonu da plati porez- reperkusija ili prevaljivanje/poreski obveznik je prihvatio teret,ali če ga se osloboditi takošto če iznos poreza unijeti i sijenu svog proizvoda-incidenca –prekinuti /nastaje kada lice pogođeno porezom nije u mogučnoosti da ga prevali ni na koji način tako da poreski obveznik istovremeno i snosi poreski teret,te je i poreski destinator-difuzija/ opšti efekt oporezivanja-izražava se preko promjena u ponudi i potražnji što onda uutiće na promjene u nivou proizvodnje

17. Pojam dvostrukog oporezivanja ?Dvostruko oporezivanje se definiše kao pojava kada se jedan poreski objekt ili subjekt oporezuje dva ili više puta istim porezom u istom periodu i to od istih nivoa poreske vlasti. Prema poznatom francuskom teoretičaru G. Jezu, dvostruko oporezivanje se može javiti u četiri slučaja i to:

1. Međunarodno dvostruko oporezivanje2. U federativno uređenim državama3. Između saveznih i lokalnih nivoa vlasti4. Kod oporezivanja dioničkog društva

18. Poreska terminologija?U termine subjektivne prirode ubrajamo:poreskog obveznika, poreznog platca, poreskog destinatora i poresku vlast.Poreski termini materijalne prirode su: poreski registar, poreska tarifa, poreska akontacija, poreska jedinica, poreska osnovica, poreski objekt, poreski izvor, poreska snaga i poreske stope.Porezni obveznik je svako fizičko ili pravno lice koje je po zakonu dužno platiti porez.Poreski platac je ono lice koje stvarno plaća porez ili porez preuzima na sebe u namjeri da ga prevali na nekog drugog.Poreski destinatar je lice koje konačno snosi poreski teret , a to su najčešće krajnji kupci proizvoda ili usluga.Poreska vlast su organi koji imaju fiskalni suverenitet.Poreski registar je zvanično utvrđen pregled prihoda, dohotka, dobiti, prinosa, koji služe za osnov oporezivanja pojedinca.Poreska tarifa je spisak poreskih jedinica koji se sastavlja ugalvnom za indirektne poreze.Poreska akontacija je plaćanje poreza u obrocima, ratama u toku jedne poreske godine.Poreska jedinica je dio poreske osnove izražena u procentima a izuzetno u fiksnim iznosima.Poreska osnovica znači vrijednost ili veličinu dohotka kao dva poreska objekta i služi za utvrđivanje poreske obaveze.Poreska snaga je ekonomska sposobnost iz koje proizilazi visina poreske obaveze.19. Poreska struktura Bosne i Hercegovine. Porezi se dijele na direktne i indirektne poreze. Indirektni porezi su državni propisi. Direktni porezi – FBiH ( zakon o porezu na dohodak, zakon o porezu na dobit); Republika Srpska ( Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit; Brčko Distrikt (Zakon o porezu na dohodak). 20. Jednofazni porez na promet? Jednofazni porez na promet gdje se oporezivanje prometa vrši u tačno jednoj, određenoj fazi prometa proizvoda od proizvodžača da krajnjeg potrošača. 21. Svefazni porez na promet?Svefazni porez na promet može biti bruto i neto svefazni porez na promet gdje se oporezivanje prometa vrši u svakoj fazi prometa. Neto svefazni porez na promet je poznat kao porez na dodatu vrijednost (PDV) i u primjeni je u sistemu indirektnog oporezivanja EU , a u BiH od 01.januara.2006. godine.22. Principi porez na dodatnu vrijednost ?Pdv se temelji na osnovnim principima: Primjenu najšire poreske osnovice

Što manji broj izuzeća Jedna poreska stopa 30. Raspodjela prikupljenog poreza?Da bi se rijesio ovaj problem mozemo razviti tri osnovna nacina placanja poreza na dodanu vrijednost i to: placanje prema mjestu ostvarivanja dodate vrijednosti, placanje na jedinstveni racun PDV-a pri drzavnom trezoru Kao ključ za raspodjelu prihoda mogli bi biti-broj stanovnika -ostvareni porezni prihodi po principu krajnje potrošnje-dodana vrijednost prema statističkim pokazateljima iz prethodne godine

Obračun pdvTeret za pdv pbračunava se i plaća samo na robe i usluge koje su siporučene unutar neke države ili su uvezene u tu državu. Osim toga,vrijeme isporuke je bitno i za odlučivanje o fakturisanju i obračunu pdv. Uglavnom je potrebno odrediti razdoblje u kojem će se pdv obračunati i platiti u vezi sa siporukom roba i usluga, ili u kojem razdoblju će se raćunati poreski krediti kod isporuka

Plačanje poreza Pdv se plača na.promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji BoH uz naknadu-Uvoz dobara u BIH

Ulazni porez je iznos pdv koji kupac treba platiti dobavljaču i koji mu se priznaje kao odbitna stavka pri obračunu poreske obveze osim u slučajevima propisanim zakonom. Ono što za kupca dobara i usluga predstavlja ulazni porez to za poslodavca predstavlja poresku obavezi(izlazni porez)

Ulaznim porezom se smatra-iznos pdv koji je platilo lice ako je registriran obveznik,-iznos paušalne naknade koju poreski obveznik iskaže na potvrdi o plačanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika

Obračunat pri uvozu,uvoznik može odbiti kao ulazni porez uz ispunjenje sljedečih uslova-da je pdv plačen pri uvozu,uplata poreza pri uvozu se obavlja za uvoznika a može je izvršiti uvoznik sam ili za njega netko drugi,koji u tom slučaju na nalogu za uplatu,u pozivu na broj odobrenja,mora navesti identifikacijski broj uvoznika na kojeg glasi jci-da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika

Poreska faktura je osnovni dokument na osnovu kojeg se vrši stvaranje obaveza za pdv kao i koristi prevo za potraživanje ulaznog poreza po osnovu izvršenih nabavki dobara i usluga.

Poreska stopaPoreska stopa je iznos novčanih jedinica poreza plaća na svakih sto novčanih jedinica prodate robe. Osnovni elementi za utvrđivanje poreske ibaveze jesu poreska osnovica i poreska stopa.Standardna stopa pdv je u BiH 17 %. Ona predstavlja iznos poreza koji se treba platiti na svakih 100 novčanih jednica oporezivog prometa i obračunava se na cijenu koja ne sadrži pdv. Pdv koji se treba dodati na cijenu artikla može se obračunati tako da se cijena bez pdv pomnoži sa poreznom stopom;Pdv= prodajna cijena ( bez pdv)*stopa pdv/100

Ukoliko se pdv obracinava na prodajnuu cijenu sa uraćunatim pdv tada se primjenjuje preracunata porezna stopa koja se izračiunava : Preračunata stopa pdv=100*stopa pdv/100+stopa pdv

Preračunata stopa pdv= 100*17/100+17=14,53 %

Direktni porezi

Su oni porezi koji se naplačuju direktno od poreskog obveznika tj nema posrednika između zakonodavca i onoga koga je zakonodavac odredio da snosi poreski teret.

Najznačajniji predstavnici direktnih poreza su :-porez na imovinu-porez na dohodak građana-porez na dobit preduzeča

Porezi na imovinu?Porez na imovnu su jedni od najstarijih poreza. To je redovan porez koji se plaća periodično i to ne iz imovine već iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina. Osnovicu čini vrijednost imovine koju je teško utvrditi, naročito u slučaju nepokretne imovine. Poreska stopa je u suštini niska i po pravilu proporcionalna stopa

Porez na dohodak građana

Teorija i praksa javnih finansija poznaje tri oblika sistema koncepta oporezivanja dohodka fizičkil lica i to

-cedularni-sistem polazi od toga da svaki prihod fizičkog lica treba oporezovati odvojeni,te su oni kao takvi analitički-sintetički-sistem oporezivanja dohodaka polazi od stava da sve prihode koje ostvari poreski obveznik treba oporezovati jednim sveobuhvatnim porezom sa progresivnom stopom, te je kao takav zastupljen u večini zemalja-mješiviti sistem- kod njega se cedularno oporezivanje vrši primjenom proporcionalnih stopa, dok se na iznos preko zakonski utvđenih granica po pravilu primjenjuju progresivne poreske stope!

Poreski odbici najčešče obuhvataju:-dobrotvorne priloge-troskovi obrazovanja-doprinosi penzionom osiguranju-premije životnog osiguranja-kamate na stambene kredite-izdaci za zdravstvene usluge-gubici usljed nesreće i krađa

Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalnih djelatnostiAkontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti obračunava se,obustavlja i uplačuje prilikom svake pojedinačne isplate.

Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti utvrđuje se na osnovu poreske kartice koju za zaposlenike vodi poslodavac.

Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti čini oporezovani prihod od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario kod poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu umanjen za doprinose iz plata:-za penzijsko i invalidsko osiguranje-za zdravstveno osiguranje.za osiguranje od nezaposlenosti

Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa a na osnovu dohodtka od djelatnosti koji je utvrđen za posljednji poreski period,a plača se mjesečno u visini1/12 godišnjeg iznosa akontacije.Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnivnim ili dopunskim zanimanjem radi ostvarenja dohotka.

Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine,plaća se mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa utvrđenog za prethodni porezni period prema prijavi poreznog obveznika. Kod utvrđivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir lični odbitak poreznog obveznika.

Akontacija poreza a dohodak od imovine koji se ostvaruje iznajmljivanjem kuča,stanova,soba i kreveta putnicima i turistima koji plačaju boravišnu taksu obračunava se i plaća pri svakoj naplati najamnine.

Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od ulaganja kapitala

Prihodi od ulaganja kapitala koji podliježu oporezivanju su :-prihodi ostvareni po osnovu kamata od zajmova-prihodi ostvareni od isplačenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja,koji je ušteđen od premija koje su bile predmetom odbitkaKod utvđivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti.

Uvrđivanje akontacije špreza ma dohodak od nagradnih igara na srečuAkontacija poreza na dohodak id nagradnih igara i igara na sreću plača se po odbitku bez prava na umanjenje osnovice na lične odbitke. Akontacija poreza na dohodak koja je utvrđena obustavljena i uplačena smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu.

Ostali javni prihodi; carine,doprinosi.takse naknade i parafiskaliteticarine predstavljaju značajne izvorne prihode države, koji po svojoj kategoriji i osnovnim karakteristikama predstavljaju indirektne poreze. Carine su javne dadžbine koje država naplačije prilikom prelaska robe preko državne granice od vlasnika robe i to u domačoj valuti i po zakonski određenoj carinskoj tarifi. Prema pravcu kretanja robe, razlikujemo uvozne,uzvozne i tranzitne carine. S druge strane prema naćinu odmjeravanja imamo specifične,vrijednosne i mješovite oblike carinaspecifične carine se određuju na određene mjerne jedinice(metar,kilogram) ali su danas zbog nepraktičnosti veoma rijetke. Ad varorem carine ili vrijednosne carine su one koje se određuju prema vrijednosti carinjene robe te se određuju prema mjestu uvoza ili izvoza i određuju se prema procentu od vrijednosti robe.Mješovite carine predstavljaju kombinaciju vrijednosnih i specifičnih carina.Prema osnovnoj ekonomskoj funkciji carine se dijele na fiskalne i zaštitne carine. Fiskalne carine se uvode sa ciljem da država obezbjedi odgovarajuča novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda. Zaštitne carine su u funkciji zaštite domaće proizvodnje određenih proizvoda ili privrednih grana. Uloga carina u poreskom sistemu se ogleda u -zaštita određenog stepena i strukture ekonomskog razvoja-osiguravanju obima i strukture uvoza-zaštiti platnog bilansa-podsticaju regionalnog razvoja-uvozu nove tehnologije-integraciji procesa sa ostatkom svijeta

Doprinosi su oblici javnih prihoda koje karakteriše element protuusluge,plačaju ih oni koji če imati određene koristi od prikupljenih doprinosa,te imaju strogu namjensku ulogu.Doprinosi se razvrstavaju prema namjeni korisnika istih-doprinosi za penziono-invalidsko osiguranje-dodatni doprinos za penziono-invalidsko osiguranje-doprinos za penziono-invalidsko osiguranje nezaposlenih osoba koje plača zavod za zapošljavanje-doprinosi za zdravstveno osiguranje-doprinosi za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inostranstvu- doprinosi za zdravstveno osiguranje poljoprivrednikadoprinosi za osiguranje od nezaposlenosti

u suštini se radi o prihodima fondova-MIO/PIO. Fond penzionog osiguranja-Zavod za zdravstveno osiguranje kantona-zavod za zapošljavanje

Takse su u finansijskoj teoriji i praksi javni prihodi koji predstavljaju novčani ekvivalent za usluge koje obavlja javna istanova ili neka druga državna institucija fizičkim i pravnim licima.

Prema organima koji obavljaju određene usluge mogu biti;carinske,sudske,konzularne,katarske,takse za zaštitu patenata,licence,žigova i sl.Prema vremenu plačanja mogu biti;takse koje se plačaju unapred i takse koje se plačaju unazad. Prema broju izvršenih usluga mogu biti; paušalne( za usluge koje čine zaokruženu cjelinu) i pojedinačne takse

Parafiskalni prihodi ili parafiskaliteti se i finansijskoj terminologiji javljaju 40-tih godina xx stoljeća,ali još uvijek mnogi autoru stavljaju znak jednakosti između parafiskaliteta i poreza. Prema većini autora nalaze se između administrativnih taksi i poreza.