VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

6. EKSTERNALIJE I JAVNA DOBRA

V.pred.mr.sc. Neven Garača 1

1. EKSTERNALIJE

Da li ste ikad bili izloženi kemikalijama, koje su rezultat nekog proizvodnog procesa, a mogu utjecati na Vaše zdravlje ?

Da li Vas je ikad smetala buka iz obližnjeg disko ili narodnjačkog kluba ?

2

Smeta li Vas glasan lavež susjedovog psa ?

Da li ste spriječili mogućnost da se zarazite opakom bolesti koristeći cijepivo ?

Da li ste ponekad uživali u šetnji parkom ?

- “nevidljiva ruka” Adami Smitha vodi kupce i prodavatelje na tržištu da maksimaliziraju ukupnu korist koje društvo izvlači s tog tržišta

- tržišta alociraju oskudne resurse silama ponude i potražnje i mnoge stvari rade dobro, ali ne i sve

☺načelo: države mogu ponekad poboljšati tržišne

3

☺načelo: države mogu ponekad poboljšati tržišne rezultate

Kako državne mjere mogu potencijalno poboljšati alokaciju i koje vrste mjera će najbolje djelovati ?

Eksternalija nastaje kada se osoba angažira u aktivnosti koja utječe na blagostanje druge osobe pri čemu niti plaća niti dobiva ikakvu naknadu za taj učinak.

- aktivnost koja nameće nedobrovoljne troškove- njezini učinci nisu u potpunosti odraženi u cijenama

4

- ako je učinak za promatrača nepovoljan → negativna eksternalija

- ako je učinak za promatrača koristan → pozitivna eksternalija

- društveni interes za tržišni rezultat se proširuje izvan blagostanja kupaca i prodavatelja koji sudjeluju na tržištu i uključuje blagostanje drugih osoba koje su pod njihovim neizravnim utjecajem

- kupci i prodavatelji zanemaruju eksterne učinke → tržišna ravnoteža nije učinkovita kada postoje eksternalije ili

5

eksternalije ili

- tržišna ravnoteža ne maksimizira ukupnu korist za društvo kao cijelinu

- ispušni plinovi iz automobila = negativna eksternalija → propisi o emisiji plinova iz automobila + oporezivanje goriva

- restauriranje povjesne zgrade = pozitivna eksternalija→ porezne olakšice ljudima koji ih obnavljaju

- istraživanja u novim tehnologijama = znanje koje mogu koristiti drugi ljudi → sustav patenata koji

6

mogu koristiti drugi ljudi → sustav patenata koji izumiteljima daje pravo upotrebe njihovih izuma

Kada odreñeni donositelj odluka ne uzima u obzir eksterne učinke svog ponašanja → DRŽAVA utječe na ponašanje da zaštiti interese drugih osoba

1.1. Negativne eksternalije

- tvornice aluminija ispuštaju zagañenje za svaku proizvedenu jedinicu aluminija

- zagañenje predstavlja zdravstveni rizik → negativna eksternalija

- trošak proizvodnje aluminija za društvo, veći je od

7

- trošak proizvodnje aluminija za društvo, veći je od troška za proizvoñača aluminija

Društveni trošak = troškovi proizvoñača + troškovi promatrača

8

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate d.o.o., Zagreb, 2006. str. 206.

- krivulja društvenog troška je iznad krivulje ponude, jer uzima u obzir eksterne troškove kojima proizvoñač aluminija opterećuje društvo

- razlika izmeñu krivulja odražava trošak ispuštenog zagañenja

- planer (država) izabire razinu proizvodnje aluminija pri kojoj krivulja potražnje prelazi preko krivulje društvenog troška

9

društvenog troška

- presjek je optimalna količina aluminija sa stajališta društva kao cjeline

- u tržišnoj ravnoteži za graničnog potrošača aluminij vrijedi manje od društvenog troška njegove proizvodnje → smanjenje proizvodnje i potrošnje povećava ukupno blagostanje

- kako planer (država) može postiči optimalan rezultat→ uvoñenje poreza proizvoñaču aluminija za svaku tonu prodanog aluminija

- porez bi pomaknuo krivulju ponude prema gore za veličinu poreza

- ako porez točno odražava društveni trošak ispuštenog dima , nova krivulja ponude bi se

10

ispuštenog dima , nova krivulja ponude bi se podudarala sa krivuljom društvenog troška

- upotreba ovakvog poreza naziva se internaliziranje eksternalije jer potiče kupce i prodavatelje da uzmu u obzir eksterne učinke svojih akcija

☺načelo: ljudi odgovaraju na poticaje

1.2. Pozitivne eksternalije

- obrazovanje donosi koristi društvu u cijelini

- koristi od obrazovanja se preliju i daju koristi i drugim ljudima → pozitivna eksternalija

- društvena vrijednost veća je od privatne, krivulja društvene vrijednosti leži iznad krivulje potražnje

11

društvene vrijednosti leži iznad krivulje potražnje

- društveno optimalna količina veća je od količine odreñene privatnim tržištem

12

Izvor: ibid. str. 208.

- planer (država) može ispraviti zakazivanje tržišta internaliziranjem eksternalija → subvencije

- obrazovanje je visoko subvencionirano javnim školama i stipendijama

ZAKLJUČAK: negativne eksternalije navode tržišta

da proizvode veće količine no što je društveno

13

da proizvode veće količine no što je društveno

poželjno. Pozitivne eksternalije navode tržišta da

proizvode manje količine no što je društveno poželjno.

Da bi se ispravio problem država može internalizirati

eksternalije oporezujući dobra koja imaju negativne

eksternalije i subvencionirati dobra koja imaju

pozitivne eksternalije.

Primjer za proučavanje:

- razvoj tehnološkog znanja u nekoj tvrtci, povećat će društveni fond tehnološkog znanja → pozitivna eksternalija prelijevanje tehnologije

- proizvodnja računalnih čipova doprinosi većem prelijevanju tehnologije od proizvodnje prženih krumpirića

14

krumpirića

Državna intervencija u gospodarstvo koja teži promicanju tehnološki potencijalnih industrija naziva se industrijska politika .

Treba li država internalizirati eksternaliju subvencijom?

Kako izmjeriti veličinu prelijevanja s različitih tržišta ?

Uspjeh industrijske politike traži da država može izmjeriti veličinu prelijevanja, kako bi odredila subvencije.

Država može subvencionirati one industrije s najviše političkog utjecaja, umjesto onih koje donose najveće pozitivne eksternalije.

15

pozitivne eksternalije.

Zaštita patenata = eksluzivno pravo upotrebe izuma za odreñeno razdoblje

Patenti internaliziraju eksternaliju dajući tvrtki imovinsko pravo nad svojim izumima.

Sustav patenata daje veće poticaje.

1.3. Privatna rješenja za eksternalije

- nije uvijek potrebna država da se riješi problem → privatna rješenja

- moralni kodeksi i društvene sankcije → “Ne radi drugima ono što ne želiš da drugi rade tebi.”

- dobrotvorne organizacije → zaštita okoliša

16

- dobrotvorne organizacije → zaštita okoliša

- uključivanje tvrtki u različite vrste poslova → uzgajivač pčela može kupiti voćnjak

- postizanje dogovora zainteresiranih stranaka

Coaseov teorem → prema ekonomistu Ronalud Coaseu

= ako se privatne stranke mogu cjenjkati bez troškova o alokaciji resursa, onda će privatno tržište uvijek riješiti problem eksternalija i učinkovito alocirati resurse

Privatni ekonomski akteri mogu riješti problem

17

Privatni ekonomski akteri mogu riješti problem eksternalije meñu sobom. Kakva god bila početna raspodjela prava, zainteresirane stranke uvijek mogu postići pogodbu u kojoj su svi u boljem položaju i rezultat je djelotvoran.

Zašto onda privatna rješenja ponekad ne djeluju ?

- zbog transakcijskih troškova → odjvetnici, prevoditelji

- cjenjkanje jednostavno propadne → štrajkovi i prosvjedi pokazuju da neuspjeh dogovora može biti skup - svaka stranka često pokušava izvući najbolju pogodbu - dok se oni cjenjkaju neučinkovit rezultat

18

pogodbu - dok se oni cjenjkaju neučinkovit rezultat ostaje

- kada je broj zainteresiranih stranaka velik → pokušaj usaglašavanja je izuzetno skup

Kada privatno cjenjkanje ne funkcionira → uključuje se država

1.4. Javne mjere usmjerene na eksternalije

- dva načina na koje država može odgovoriti na eksternalije:

1. Prinude i zabrane = izravno reguliraju ponašanje

2. Mjere temeljene na tržištu = daju poticaje

19

2. Mjere temeljene na tržištu = daju poticaje tako da će privatni donositelji odluka izabrati da sami riješe problem

REGULATIVA

- država ispravlja eksternaliju odreñujući da su neka ponašanja ili potrebna ili zabranjena

- nemoguće je zabraniti sve aktivnosti koje zagañuju okoliš → promet: umjesto zabrane izvagati troškove i koristi i odlučiti koje su vrste zagañenja dopuštene

20

- propisi o zaštiti okoliša → maksimalna razina zagañenja, usvajanje posebnih tehnologija da se smanji zagañenje

- država treba znati detalje o spoecifičnim industrijama i o alternativnim tehnologijama

PIGUOVSKI POREZI I SUBVENCIJE

- država oporezuje negativne eksternalije i subvencionira pozitivne kesternalije

- porezi odreñeni da isprave učinke negativnih eksternalija zovu se piguovski porezi prema ekonomistu Arthuru Pigou (1877 - 1959)

21

- ekonomisti više preferiraju piguovske poreze, nego propise jer će takvi porezi smanjiti zagañenje uz niži trošak za društvo

- prikladna razina poreza → što je veći porez, veće je smanjenje zagañenja

- tvornica papira će znatno smanjiti zagañenje da bi izbjegla porez- tvornica čelika će manje smanjiti zagañenje i plaćati porez

- piguovski porez alocira zagañenje onim tvornicama koje su suočene s najvišim troškovima njegova smanjenja → piguovski porez odreñuje cijenu na pravo zagañivanja

22

zagañivanja

- pod prinudama i zabranama tvornice nemaju razloga da još više smanje zagañenje → porez daje poticaj da se razvije čišća tehnologija jer se time smanjuje iznos poreza kojeg treba platiti

- većina poreza remeti alokaciju resursa dalje od društvenog optimuma

- piguovski porezi ispravljaju poticaje zbog eksternalija i tako pomiču alokaciju resursa bliže društvenom optimumu

- prikupljaju prihode državi i povećavaju ekonomsku učinkovitost

23

učinkovitost

Primjer za proučavanje:

Zašto je porez na benzin toliki ?

- državama odlazi više od polovice onoga što vozači plate za benzin

Porez na benzin je piguovski porez usmjeren na ispravljanje negativnih eksternalija:

24

ispravljanje negativnih eksternalija:

1. Prenatrpanost → potiče se korištenje javnog prijevoza

2. Nesreće → vozila koja troše puno benzina (sportska) nameću rizik drugima

3. Zagañenje → smanjuje se zagañenje

Za ekonomiste dobra politika zaštite okoliša počinje s prvim od deset načela:

☺načelo: ljudi se sučavaju sa odabirima koji sobom nose koristi, ali i štete

Kako izmjeriti čist zrak i čistu vodu ?

Oportunitetnim troškom → koliko se toga moramo

25

Oportunitetnim troškom → koliko se toga moramo odreči da bi ih imali

Uklanjanje svakog zagañenja je nemoguće → vraća unatrag mnoge tehnološke prednosti koje nam omogućuju visok standard življenja

2. JAVNA DOBRA I ZAJEDNIČKI RESURSI

“Najbolje stvari u životu su besplatne”

Priroda → rijeke, planine, plaže, jezere, more

Država → igrališta, parkovi, vatromet

Ljudi ne plaćaju nikakvu naknadu kada uživaju u

26

Ljudi ne plaćaju nikakvu naknadu kada uživaju u ovim dobrima.

Kada neko dobro nema svoju cijenu, privatna tržišta ne mogu osigurati proizvodnju i potrošnju dobara u pravim količinama → država može potencijalno otkoloniti tržišni neuspjeh

Dobra se grupiraju obzirom na dvije karakteristike:

- je li dobro isključivo, može li se spriječiti u upotrebi dobra

- je li rivalitet dobar, umanjuje li korištenje dobra od strane jedne osobe, mogućnost druge osobe da ga koristi

27

Koristeći ove dvije karakteristike dobra dijelimo u četiri kategorije:

1. Privatna dobra - imaju svojstva isključivosti i rivaliteta.- sladoled je isključiv jer je moguće nekoga spriječiti da ga pojede, nećete mu ga dati- sladoled posjeduje rivalitet, ako jedna osoba pojede sladoled, druga ne može pojesti isti sladoled

28

2. Javna dobra - nisu isključiva niti posjeduju svojstvo rivaliteta- sirena za oglašavanje opasnosti od požara- kada se sirena oglasi nemoguće je spriječiti osobu da ju čuje- kada jedna osoba čuje sirenu ne smanjuje korist za nekog drugoga

3. Zajednički resursi - imaju svojstvo rivaliteta, ali ne isključivosti- riba u moru, kad jedna osoba ulovi ribu, za drugu ostaje manje riba- zbog veličine mora teško je ribare zaustaviti u izlovu ribe

4. Prirodni monopoli - dobro je isključivo, ali nema svojstvo rivaliteta

29

svojstvo rivaliteta- požarna zaštita u malom gradu- zaštita jedne kuće neće umanjiti zaštitu koju omogućava drugima- jednom kada je grad platio za vatrogasnu postrojbu, dodatni trošak čuvanja još jedne kuće je malen

Slobodni jahač = osoba koja ostvaruje korist od potrošnje nekog dobra, ali izbjegava plaćanje za isto (vatromet u gradu)

Problem slobodnog jahača sprječava privatna tržišta u ponudi javnih dobara, jer javna dobra nisu isključiva

30

Ako država odluči da ukupne koristi premašuju troškove, osigurat će javno dobro i za njega platiti iz poreza i učiniti sve imućnijima

1.2. Neka važna javna dobra

NACIONALNA OBRANA - jednom kad je zemlja branjena nemoguće je ikoga spriječiti u korištenju obrane- kad jedna osoba uživa u obrani, ne smanjuje tu korist drugima- jedno od najskupljih javnih dobara

31

TEMELJNA ISTRAŽIVANJA - ako matematičar dokaže novi teorem, teorem ulazi u fond znanja koje svatko može koristiti- znanje je javno dobro, a poduzeća koja žele ostvariti dobit teže slobodnom jahaču- subvenicje istraživanja u matematici, medicini, fizici, kemiji, biologiji

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA - mnogi državni programi imaju namjeru pomoći siromašnima- oporezivanje obitelji koje su financijski uspješnije služi za financiranje borbe protiv siromaštva- borbu protiv siromaštva ne može osigurati privatno tržište- humanitarne zaklade kojima ljudi daju novčane priloge - ljudi koji ne daju priloge slobodno jašu na velikodušnosti drugih

32

velikodušnosti drugih

Učinkovita ponuda javnih dobara teža je od ponude privatnih dobara. Privatna dobra otkrivaju vrijednost putem cijena.Kod javnih dobara ne postoje cjenovni signali pri ocjenjivanju bi li država trebala osigurati javno dobro ili ne → analiza troškova i koristi

1.3. Zajednički resursi

- nisu isključivi, bez naknade su dostupni svima koji ih žele koristiti- imaju svojstvo rivaliteta, ako jenda osoba koristi zajednički resurs, smanjuje drugim osobama mogućnost da ga troše

Tragedija zajedničkog → Aristotel “O onome što je

33

Tragedija zajedničkog → Aristotel “O onome što je

zajedničko mnogima vodi se najmanja briga, jer svi ljudi

više cijene ono što je njihovo, nego što posjeduju u

zajedništvu s drugima.”

Čist zrak i voda.Prenatrpane ceste.Ribe i ostali divlji svijet.

Primjer za proučavanje: Zašto krava nije izumrla ?

- mnogim životinjskim vrstama kroz povijest prijetilo je izumiranje

- lov na bizone u Sjevernoj Americi - broj od 60 milijardi bizona smanjen je 1900. godine na 400

- slonovi u nekim afričkim državama

34

- slonovi u nekim afričkim državama

- krava je vrijedan izvor hrane, ali nitko se ne brine za njihov opstanak

Zašto je komercijalna vrijednost krzna prijetnja za bizone, komercijalna vrijednost bjelokosti za slonove, kada je komercijalna vrijednost govedine čuvar krava ?

35

36

Izvor: ibid. str. 106.

Pitanja:

1. Što su eksternalije ?

2. Kako država može postići optimalan rezultat kod negativnih eksternalija ?

3. Kako država može postići optimalan rezultat kod pozitivnih eksternalija ?

4. Što je internaliziranje eksternalije ?

37

4. Što je internaliziranje eksternalije ?

5. Kako patenti internaliziraju eksternaliju ?

6. Što govori Coaseov teorem ?

7. Zašto ponekad propadnu privatna rješenja ?

8. Koje su moguće javne mjere usmjerene na eksternalije ?

9. U čemu su posebnosti, a u čemu prednosti piguovskih poreza ?

10. Čime ekonomisti mjere vrijednost čistog zraka i čiste vode ? Objasnite.

11. Kako dijelimo dobra ?

12. Koja su važna javna dobra ?

13. Koji su važni zajednički resursi ?

38

14. Zašto kravama i ovcama ne prijeti izumiranje, a kitovima i slonovima prijeti ?