Procjena utjecaja i održivostifinanciranih građanskih inicijativa 2008-2011

Procjena utjecaja i održivostifinanciranih građanskih inicijativa 2008.-2011.

osijek, studeni 2013.

slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice

Procjena utjecaja i održivosti financiranih građanskih inicijativa 2008.-2011.Izdavač:

Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice

Osijek, Hrvatske Republike 26

www.zaklada-slagalica.hr

Za izdavača:

Branka Kaselj

Urednice:

Branka Kaselj

Julijana Mladenovska-Tešija

Tisak:

Grafika d.o.o. Osijek

Oblikovanje:

Davorin Palijan, dipl. dizajner

Naklada:

100 komada

Osijek 2013.

ISBN 978-953-56131-1-4

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 130915025

Tisak ove publikacije financijski je omogućila Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji ni na koji način ne odražavaju stavove i mišljenja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

3

sadržaj

o istraživanju, njegovom cilju i značenju Male inicijative za velike promjene - Branka Kaselj

„Naš doprinos zajednici“ – doprinos Otvorenom partnerstvu - Julijana Mladenovska-Tešija

opis rezultata istraživanjaI Kategorija – primarna skupina

Odgovori na pitanja zatvorenog tipa

Odgovori na pitanja otvorenog tipa

Zaključak analize odgovora primarne skupine

II Kategorija – sekundarna skupina

Analiza odgovora

Zaključak

III Kategorija – Anketari: Procjena stanja na terenu

Zaključak

Zaključci analize

upitniciUpitnik za primarnu skupinu

Upitnik za sekundarnu skupinu

Upitnik za anketare

o istraživanju, njegovom cilju i značenju

5

Male inicijative za velike promjeneBranka KaseljUpraviteljica Zaklade Slagalica

Slagalica - Zaklada za razvoj lokalne zajednice (Zaklada) sa sjedištem u Osijeku od 2008. godine temeljem Sporazuma o partnerstvu s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva provodi Decentralizirani model financiranja razvoja civilnog društva u Republici Hrvatskoj (DEM). U okviru DEM-a provodi se natječaj za financijske podrške građanskim inicijativama „Naš doprinos zajednici“. U razdoblju obuhvaćenim ovim istraživanjem, 2008.-2011., Zaklada je objavila i provela 8 javnih natječaja i dodijelila 118 financijskih podrški u ukupnom iznosu od 1.649.011,49 kn.

U studenom 2012. godine Zaklada je započela istraživanje „Procjena utjecaja i održivosti financiranih građanskih inicijativa od 2008.-2011.“ koje je trajalo tri mjeseca i završilo u siječnju 2013. godine. Istraživanjem se željelo (1) dobiti bolji uvid u utjecaj i održivost građanskih inicijativa financiranih na području Slavonije i Baranje, (2) procijeniti njihov doprinos u razvoju građanskog aktivizma i (3) ponuditi modele za dalje oblikovanje programa njihovog financiranja.

Istraživanje je obuhvatilo tri faze: fazu pripreme, kada se pristupilo definiranju istraživanja, planiranju istraživačkih koraka, izradi upitnika i obuci anketara; fazu provedbe, kada je 15 obučenih anketara prikupljalo podatke kroz 5 županije i na 3 razine: podaci primarne skupine, sekundarne skupine i podaci s terenskog uvida u stanje rezultata inicijative; i konačno, fazu obrade podataka gdje su se podaci obrađivali dijelom pomoću programa za statističku obradu podataka (pri čemu se križanjem varijabli došlo do osnovnih podataka), a zaključci su se izvodili kvalitativnom analizom.

Zaklada je istraživanje postavila u suradnji s prof. dr. sc. Slavicom Singer i dr. sc. Juliom Perić s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Studenti Ekonomskog fakulteta su u okviru kolegija Poduzetničke vještine 1 i projekta koji se kontinuirano provodi kroz taj kolegij, Doprinos zajednici, proveli prikupljanje podataka na terenu. U istraživanju je sudjelovao tim Zaklade: Ivana Plačko koja je koordinirala cjelokupno istraživanje i rad anketara, dr. sc. Julia Perić sa Ekonomskog fakulteta u Osijeku, članica Upravnog odbora Zaklade je sudjelovala u definiranju upitnika i odabiru studenata koji su provodili ankete na terenu, Dražen Dujak je proveo računalnu obradu podataka i kombiniranje varijabli, Danijela Goluska i Irena Mudri Simunović su obradile dodatne podatke, a Julijana Mladenovska-Tešija je priredila analizu i zaključke te urednički uobličila ovo istraživanje.

Istraživanje je obuhvatilo 3 kategorije ispitanika: primarnu kategoriju (korisnici financijskih podrški, udruge, ustanove i mjesni odbori), sekundarnu kategoriju (ciljane skupine ili korisnici samih inicijativa, građani) i anketari, čije su procjene stanja na terenu rezultata građanske inicijative također obuhvaćene posebnim upitnikom. Ukupno je istraživanjem obuhvaćeno 171 pojedinac/ka, 50 udruga/ustanova/mjesnih odbora (gdje je anketi pristupilo min. 2 do 4 predstavnika) i 15 anketara ili 336 sudionika. Obuhvaćeno je 34 gradova, naselja i sela u 5 županija, i to u Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Terenskim obilascima izvršen je uvid u stanje 50 građanskih inicijativa pri čemu su inicijative materijalne naravi (uređenje i postavljanje objekata i sl.) kojih je bilo ukupno 38 provjerene izravnim uvidom, dok su inicijative nematerijalne naravi (festivali, predstave, radionice

7

i sl.) kojih je bilo 12 provjerene upitom i drugim materijalima (fotografije, plakati, medijske informacije, drugo).

Riječ je o 50 građanskih inicijativa od 118 koliko je ukupno financirano u razdoblju od 2008. do 2011. godine, o kojima su podaci prikupljali anketari putem intervjua provoditelja i ciljanih skupina korisnika te putem izravnog uvida u stanje na terenu (ukoliko je inicijativa bila materijalne naravi) odnosno putem uvida u materijale, fotografije i druge zapise vezane uz provedbu i rezultate građanske inicijative (ukoliko je ista bila nematerijalne naravi). Ove inicijative se mogu dodatno razvrstati u 4 skupine gdje su prve dvije materijalne naravi: inicijative uređenja okoliša, dječjih vrtića, igrališta, sportskih i drugih sadržaja, čišćenja i bojanja koje čine većinu (61%); i inicijative izgradnje i postavljanje novih objekata (plastenici, sklonište za životinje, kuća mladih i spavaonica za planinare, umjetno jezero) kojih je nešto manje (17%); dok su druge dvije nematerijalne naravi: manifestacije (glazbene tribine, radionice za uređenje doma, međunarodni susret djece (HU-HR), sajam udruga, mala škola ljudskih prava) kojih je 13% i aktivnosti vezane uz posebne kategorije građana (radionice, predstave, prigodna obilježavanja važnih dana) namijenjeni za i uz sudjelovanje ovih kategorija: stariji i nemoćni, bolesnici s psihotičnim poremećajem, mentalnom retardacijom i slično (9%).

Zahvalni smo svim našim korisnicima, udrugama, ustanovama i mjesnim odborima koji su sudjelovali u istraživanju te vrijednim anketarima-volonterima, bez čije pomoći ne bismo mogli doći do ovih zanimljivih podataka.

Osijek, studeni 2013.

„naš doprinos zajednici“ – doprinos otvorenom partnerstvuO provedenoj analizi istraživanjaJulijana Mladenovska-Tešija, autorica analize

Uključivanje i sudjelovanje građana kao pojedinaca i putem organizacija civilnog društva u političkom procesu, u odlučivanju i provođenju odluka na dobrobit lokalne i šire zajednice, ključ je za razvoj istinske demokracije. A on je moguć putem aktivnog ostvarivanja prava i putem izravnog djelovanja koje doprinosi dobrobiti građana, njihovim potrebama i načinima na koji mogu surađivati s državnom i lokalnom vlašću.

Zaklade, kao organizacije za razvoj, obično su među prvima koji promiču i podržavaju organizacije civilnog društva. Osnivanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj te lokalnih zaklada, među kojima i Slagalica – zaklada za razvoj lokalne zajednice u Osijeku, primjer su nacionalnog odgovora koji, zajedno s financiranjem rada organizacija civilnog društva iz državnog proračuna i određenim pravnim odredbama, doprinosi uspostavi povoljne klime za razvoj organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj.

Važnost podrške organizacijama civilnog društva istaknuta je i na godišnjem samitu Globalne inicijative „Partnerstvo za otvorenu vlast“ održanom od 30. listopada do 1. studenog 2013. u Londonu gdje je fokus bio na očuvanju prostora za djelovanje organizacija civilnog društva. Nekoliko zaključaka je bilo istaknuto u raspravi: prvo „ne može biti napretka u jačanju transparentnosti i otvorenosti vlasti bez stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva“, drugo, „ globalna inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast bi trebala utvrditi minimalne indikatore koje bi zemlje sudionice inicijative trebale poštivati kad je riječ o okruženju u kojemu se razvija i djeluje civilno društvo“ i konačno, da bi se trebale jačati “sposobnosti državnih službenika za suradnju s civilnim društvom i osvještavanju o koristima razvoja suradnje, a ne na sankcijama onim članicama koje se ne pridržavaju utvrđenih normi.“1

Na koji način male inicijative u sklopu programa „Naš doprinos zajednici“ doprinose ovom otvorenom partnerstvu? Prije svega, program „Naš doprinos zajednici“ ima za cilj dati podršku građanskim inicijativama, odnosno akcijama u lokalnoj zajednici kojima se podiže razina kvalitete življenja u toj zajednici kroz poticanje aktivnog građanstva i korištenje lokalnih potencijala. Nadalje, želi se potaknuti osmišljavanje konkretnih građanskih inicijativa kroz povećanu aktivnost građana i njihovu izravnu uključenost u osmišljavanje i provedbu građanske inicijative što u konačnici znači uključivanje i iskorištenost lokalnih potencijala za podizanje kvalitete života u zajednici kroz uključivanje lokalnog javnog i profitnog sektora.2 Treća osobina ovog programa je i to da se na natječaj mogu prijaviti udruge, zaklade, ustanove (vrtići, škole, knjižnice i dr.) i mjesni odbori registrirani u RH s inicijativom u kojoj se aktivnosti pokreću od strane same organizacije, institucije ili zainteresirane grupe građana koje djeluju pri toj organizaciji/instituciji. Zadnja, ali ne manje važna, je da ove male inicijative – visina financijske podrške je do 15.000,00 kn – zapravo

1 Vlada Republike Hrvatske, Ured za udruge, E-bilten, „Nema otvorene vlasti bez poticajnog okruženja za djelovanje organizacija civilnog društva“, na: http://bilten.uzuvrh.hr/newsletter/template01.aspx?id=10#link63, pristupljeno: 6. studenog 2013.2 Vidjeti: Zaklada Slagalica, Natječaji i dokumentacija, Naš doprinos zajednici, Tekst natječaja, na: http://www.zaklada-slagalica.hr/upload/dokumenti/tekst_natjecaja_2013.pdf, pristupljeno: 6. studenog 2013.

9

pokrivaju do 75% vrijednosti građanske inicijative. Preostali iznos sredstava organizacija prijavitelj treba samostalno prikupiti iz drugih izvora.3

Provedeno istraživanje ja pokazalo da i udruge, institucije i mjesni odbori, kao i građani sami smatraju da su građanske inicijative koje se podupiru programom „Naš doprinos zajednici“ važne stoga što one mogu biti odgovor na frustracije koje proizlaze iz nefunkcionirajućeg demokratskog okruženja, ali i mogu biti poticaj za daljnju demokratizaciju kako države, tako i samog civilnog društva, odnosno građana. Naime, prvi korak ka djelotvornom sudjelovanju građana je građanski aktivizam i izlazak iz pasivnosti u pravcu rada na vlastiti i boljitak šire zajednice. To se ostvaruje kroz razumijevanje mehanizama funkcioniranja vlasti (lokalne i državne), ali i civilnog sektora, i kroz pronalaženje novih modela za suradnju između građana, udruga, lokalnih vlasti i lokalnih institucija te poslovnog sektora. Ovaj program potiče razvoj djelotvorne i žive lokalne demokracije koja je iznimno važna jer pruža mogućnost građanima da na lokalnoj razini budu aktivni i steknu potrebno iskustvo za sudjelovanje i na višim razinama te razvija demokratsku političku kulturu.

Ukratko o postupku analize podataka i ovom istraživanju

Budući da autorica analize nije izravno sudjelovala u kreiranju upitnika ni u njegovoj provedbi, što je moglo biti ograničavajući faktor u razumijevanju cilja istraživanja, to se nadoknadilo razgovorima s timom koji je u sudjelovao u pripremi i provedbi istraživanja.

Ostala ograničenja istraživanja proizlaze iz njegove naravi. Naime, uzorak je bio sastavljen od 171 pojedinca-korisnika, 50 udruga, institucija i mjesnih odbora gdje je anketirano cca 150 ispitanika, i 15 anketara (N=336) na temelju ostvarene podrške iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u razdoblju 2008.-2011. i unutar 5 županija. Zatim, istraživanje je autorsko i provedeno na novom programu („Naš doprinos zajednici“) koji prije nije bio korišten te ne postoje podaci za usporedbu dobivenih rezultata. Kako je upitnik prvi put korišten u ovom istraživanju, potrebno je ponovnom primjenom napraviti validaciju ovog upitnika te ispitati njegovu sadržajnu, kriterijsku i konstruktivnu valjanost.

U zaključku, istaknut ćemo nekoliko saznanja do kojih se tijekom istraživanja došlo. Naime, istraživanje je ukazalo na to da se kroz ovaj program pomoglo razvoju preporučenih novih oblika sudjelovanja građana4 time što je potaknuo samoorganiziranje građana kako bi proveli određenu građansku inicijativu, sudjelovanje u sufinanciranju ali i kroz vlastiti volonterski rad, sudjelovanje u održavanju inicijative i u njenom razvoju te proširivanju i nastavku, da su se dogodila umrežavanja između građana, udruga, lokalnih vlasti, institucija i poduzetnika koja iniciraju, predlažu ili rade na promjenama i na osmišljavanju zajedničkih projekata (od inicijativa do primjene). Ovaj posljednji oblik sudjelovanja građana najsnažnije izražava vlastitu motivaciju građana i omogućava dijalog s brojnim stranama u zajednici.

Sve su to bili razlozi pokretanja ovog istraživanja ali, smatramo, i dobri razlozi za nastavak s programom „Naš doprinos zajednici“.

3 Navedno, http://www.zaklada-slagalica.hr/upload/dokumenti/tekst_natjecaja_2013.pdf 4 Pogledati: Kako potaknuti razvoj na lokalnoj razini. Priručnik s primjerima najbolje prakse iz Jugoistočne Europe, tekst Zlate Ploštajner i Ivone Meneš „Građanska participacija“, FES Zagreb, 2005, dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Kako%20potaknuti%20razvoj%20na%20lokalnoj%20razini/06.pdf, str. 3-4.

opis rezultata istraživanja

11

i kategorija • PriMarna skuPina

ISPITANICI: U prvoj kategoriji primarnih korisnika, bilo je obuhvaćeno ukupno 90 korisnika financijskih podrški od kojih 55 udruga, 23 ustanove (od čega 8 osnovnih škola, 3 vrtića, 1 knjižnica i 1 muzej) i 12 mjesnih odbora. Po županijama bilo je obuhvaćeno 22 korisnika iz Osječko-baranjske županije (OBŽ), 21 iz Virovitičko-podravske (VPŽ), 19 iz Vukovarsko-srijemske (VSŽ), 15 iz Požeško-slavonske (PSŽ) i 13 iz Brodsko-posavske (BPŽ).

PITANJA: U ovoj kategoriji ispitanicima je bilo postavljeno 6 pitanja s potpitanjima, odnosno ukupno 11 pitanja zatvorenog tipa i još 7 otvorenog tipa, odnosno ukupno 18 pitanja. Zatvorena pitanja su bila binarne naravi (da – ne, 7 pitanja) i s rangovima ocjenjivanja 1 – 5 (njih 4). Pitanja su obuhvaćala slijedeće teme: održavanje kapaciteta kreiranih rezultata građanske inicijative, korištenje inicijative, repliciranje sadržaja, utjecaj inicijative na aktivizam i utjecaj inicijative u zajednici.

ODGOVORI NA PITANJA ZATVORENOG TIPA:Prvo pitanje je dalo odgovor na vrstu inicijative. Tako dobiveni odgovori ukazuju da je većina inicijativa materijalne naravi i to sa čak 78% u odnosu na inicijative nematerijalne naravi kojih je 22%. Ovo potvrđuju i nalazi anketara terenskim uvidom.

Na 2. pitanju o održavanju kreiranih sadržaja rezultata građanske inicijative odnosno postojanja organiziranog sustava za održavanje građanske inicijative, odgovori po županijama su relativno izbalansirani: tako su ispitanici rekli da je većina inicijativa materijalne prirode (71 ili 79%) i da postoji određen sustav za održavanje.

Budući da je odgovor na ovo pitanje bio binarnog tipa (Da-Ne), uvedeno je dodatno pitanje otvorenog tipa – 3 pitanje. Dobiveni tekstualni odgovori (49) su takvog karaktera da neki odgovaraju na postavljeno pitanje izravno, a neki tek neizravno. Kao takvi mogu se grupirati u 9 pod-skupina: „domar“ (5 odgovora), „lokalno stanovništvo, mještani, građani, mladi“ (6), „škola, nastavnici, roditelji, učenici“ (5), „djelatnice vrtića, djeca“ (3), „udruge, djelatnici, volonteri“ (10), „komunalno poduzeće i javni radovi“ (3), „mjesni odbori“ (2), „crkva“ (1) i „gradovi“ (5). Zbog višestrukih nabrajanja unutar odgovora, teško je dobiti pravi uvid u postotak uključenosti građana (mještana, roditelja i djece, mladih, volontera) u aktivnosti očuvanja i njih usporediti sa određenim sustavnim rješenjima po pitanju održavanja (domar, škola, vrtić, MO, grad, crkva, udruga, poduzeće). Međutim, da aktivizam postoji potvrđuju i odgovori korisnika koji su dobiveni križanjem varijable „aktivizam“ i „korisnici“, gdje je vidljivo da je percepcija udruga, ustanova i mjesnih odbora takva da čak 62 korisnika (ili 70%) smatraju da su navedene inicijative vrlo pozitivno utjecale i potaknule sudjelovanje građana u održavanju građanske inicijative.

S druge strane, usporedba ovih odgovora s nalazom anketara (vidjeti na str. 12, Kategorija III – Anketari) da je 55% inicijativa materijalne naravi koje su obišli na terenu u odličnom stanju, dok je ostatak „održavan“ ili „djelomično održavan“ a 1 inicijativa je uništena, upućuje na to da premda briga na lokalnoj razini postoji, ona nije dovoljna. Ovo potvrđuje i križanje varijabli „vlasništvo“ i „korisnici“ gdje 48% udruga, ustanova i mjesnih odbora smatraju da građani imaju izražen osjećaj vlasništva nad inicijativama a 50% da građani „imaju“ i „srednje imaju“ osjećaj vlasništva, dok samo po 1% su u kategorijama „slabo“ i „nema“ osjećaj vlasništva nad

građanskom inicijativom. Međutim, daljnja usporedba o stavovima sekundarne skupine (građana-izravnih korisnika inicijativa na terenu) upućuje na to da se oni zapravo ne osjećaju uključenima u održavanju rezultata inicijativa i to sa 60%! Razlika u percepciji primarnih i sekundarnih korisnika upućuje na to da su svi korisnici svjesni potrebe za održavanjem i očuvanjem inicijative, ali se svi podjednako ne osjećaju uključenima u održavanje, te da je potrebno promisliti na koji način potaknuti razvoj takvog osjećaja vlasništva koji bi omogućio i veću dugotrajnost inicijative te veće uključivanje građana, a ne čekanje da netko drugi skrbi o inicijativama.

Grafikon 1 • Uključenost u održavanje inicijative

Na 4. pitanju ispitanici naglašavaju potrebu za nastavljanjem financijske podrške u različitom omjeru. Tako korisnici financijskih podrški iz četiri županija (OBŽ, PSŽ, BPŽ i VSŽ) žele daljnju podršku njihovim inicijativama u rasponu od 48% (OBŽ) do čak 92% (BPŽ). Samo je u VPŽ manja potreba za financijskom podrškom Zaklade (57% je negativnih, nasuprot 43% pozitivnih odgovora). Križanjem varijabli „korisnici“ i „potpore“ ističe se da svi korisnici, i udruge i ustanove i mjesni odbori, imaju potrebu za nastavljanjem financijskih podrški od strane Zaklade sa čak 63%, pri čemu nije vidljivo veće odstupanje u odgovorima kod navedenih korisnika.

Na dodatni upit – pitanje 5 – na koji način korisnici osiguravaju dodatna sredstva, navedeni su slijedeći odgovori: fondovi općina, gradova, županija, ministarstava, vlastita sredstva škola, ustanova ili udruga (donacija, članarina, volonterski rad).

Na 6. pitanje koje se odnosi na uspješnost inicijative, odgovori su visoko na pozitivnoj strani ljestvice: naime, svi su odgovori u kategorijama „uspješne u potpunosti“ (71 odgovor ili 77%), „uspješne“ (16 odgovora ili 18%) i „srednje uspješne“ (3 odgovora ili 5%). Negativnih („slabo“ i „neuspješna“) nema. Prve na ljestvici potpuno uspješnih inicijativa su VPŽ gdje su korisnici ovom ocjenom ocijenili 20 od 21 inicijative i PSŽ sa 14 od 15, a slijedi OBŽ sa 19 od 22 dok su u BPŽ i VSŽ „uspješnim u potpunosti“ ocijenile 6 od 13 i 12 od 19 inicijativa. Udruge su, čini se, najkritičnije u odnosu na uspješnost svojih inicijativa – one jedine imaju odgovore i u kategoriji „srednje uspjelih“ (3 odnosno 5% odgovora od 55 koji su raspodijeljeni u ostalim kategorijama „uspjele“ sa 14 odgovora i „uspjele u potpunosti“ sa 38 odgovora), dok su mjesni odbori najmanje kritični sa 100% odgovora u kategoriji „uspjeli u potpunosti“ (ili 12 od 12). Kod ustanova je odnos 2 „uspjela“ na 21 „uspjela u potpunosti“ od ukupno 23 inicijativa.

8070605040302010%

primarna skupina

sekundarna skupina

DA NE

13

Grafikon 2 • Uspješnost provedenih inicijativa po županijama

Ovo pitanje pozitivno korelira sa sljedećim, 7. pitanjem: naime, sadržaji inicijativa po mišljenju ispitanika se također rado koriste. U čak 66% slučajeva (59 inicijativa) sadržaji se koriste „stalno“. S uvjerljivo manjim postotcima slijede kategorije „često“ (19% ili 17 inicijativa), „povremeno (12% ili 11 inicijativa) i „rijetko“ (3% ili 3 inicijative). Nema odgovora u kategoriji „nikada se ne koriste“. Udruge su i u ovoj kategoriji najkritičnije te jedine navode 3 odgovora u kategoriji „koriste se rijetko“ i 8 odgovora „koriste se povremeno“ dok su ostali u kategorijama „često“ (10) i „stalno“ (34). Ovi odgovori potvrđuju percepciju korisnika o uspješnosti inicijativa: naime, udruge, ustanove i mjesni odbori smatraju da se provedeni sadržaji koriste „stalno“ (64% ili 58 odgovora je u ovoj kategoriji) što (premda s određenim odstupanjem) pozitivno korelira s njihovom percepcijom uspješnosti vlastitih inicijativa (78% ili 71 odgovor su u kategoriji „potpuno uspješnih“).

8. pitanje je tražilo komentar sudionika istraživanja ukoliko se navedeni sadržaj ne koristi. Budući da takvih sadržaja nema, razumljivo je da je ovo pitanje ostalo bez odgovora kod svih ispitanika.

Na 9. pitanju o namjeni sadržaja inicijativa, od 90 ispitanika, svi su odgovorili da se inicijative koriste od strane onih korisnika kojima su i bile namijenjene, ali i da iste u čak 75% koriste i drugi korisnici, što obuhvaća odgovore na 10 pitanje. Kod 11. pitanja navedeni su kao primjer sljedeći „drugi“ korisnici: građani, publika, vrtići, zaposleni na javnim radovima koji tamo sjede i objeduju (klupice), mještani, vjernici ali i drugi građani, turističke grupe, pacijenti bolnice, posjetitelji, gradske delegacije, udruge, izletnici, planinari, djeca iz mjesta, mladi, sportaši i rekreativci, stariji…

Na 12. pitanje vezano uz mogućnosti repliciranja sadržaja građanskih inicijativa, dobiveni su sljedeći odgovori: na upit jesu li navedene građanske inicijative poslužile kao poticaj za druge, slične inicijative pozitivno odgovorilo čak 80% ili 71 ispitanik, što je u pozitivnoj korelaciji sa tvrdnjom–percepcijom kod pitanja 14 da je aktivizam mještana, građana na visokoj razini (ponovno 80%). Može se stoga reći da su navedene inicijative ne samo prepoznate kao korisne, već i da su obogatile život građana na lokalnoj razini i potaknule ih da nastave u istom pravcu. Ovo potvrđuju i dopunski odgovori na pitanje 13 – navesti kakve slične aktivnosti su se provodile potaknute navedenom inicijativom. Navodimo slijedeće primjere: gostovanje predstave u drugim bolnicama, inicijativa se proširila na druge udruge žena i branitelja, na druga mjesta, angažiranje

5 10 15 20 25

Vukovarsko-srijemska

Brodsko-posavska

Požeško-slavonska

Virovitičko-podravska

Osječko-baranjska

potpuno uspješni

ukupno inicijativa

djelomično

uspješni

roditelja na dodatno obogaćivanje sadržaja vrtića i/ili škola, izgradnju sličnih inicijativa (dječjih igrališta) i u drugim naseljima, održavanje više športskih turnira i sl. Budući da je pitanje 15 bilo sličnog tipa, ispitanici nisu ovdje navodili svoje odgovore ili bi upućivali na pitanje 13.

Utjecaj u zajednici je mjeren pitanjem 16 - znaju li ispitanici za navedene inicijative - gdje je čak 64% odgovora u kategoriji da su inicijative „potpuno su prepoznate“ i pitanjem 17 - koliko zajednica vrednuje i osjeća vlasništvo nad kreiranim sadržajem, gdje su odgovori nešto manje pozitivni. Ovdje je najveći postotak ili 42 odgovora u kategoriji „ima velik osjećaj vlasništva“; sa 48% slijedi „ima velik osjećaj“, a zatim sa 31% „ima osjećaj“, 17% „srednje“ a samo 2% odgovora je u kategorijama „slabo“ i „nema“ osjećaj vlasništva.

Na 18. pitanju (komentar), od 90 ispitanika dobiveno je 40 odgovora (45%) gdje je 27 pozitivnih (68%) općenitih komentara o inicijativi, tijeku provedbe i rezultatima, odnosno uspješnost akcije, 7 neutralnih (18%) u kojoj smo kategoriji uvrstili komentare koji su ukazivali na potrebu za nastavljanjem aktivnosti i produljenim financiranjem kako bi se mogao polučiti željeni rezultat i 6 (15%) negativnih komentara korisnika koji su iskazali svoje nezadovoljstvo provedbom, promocijom i medijskom nazočnošću ili visinom odobrenih sredstava.

ODGOVORI NA PITANJE OTVORENOG TIPAOdgovore na posljednje, 6. odnosno 18. pitanje ćemo navesti grupirane po navedenim kategorijama (pozitivni, neutralni, negativni).

Kod pozitivnih komentara (njih 27) vidljivo je zadovoljstvo ostvarenim i postignutim na lokalnoj razini te pokrenutom promjenom koja je inicirala i druge inicijative i aktivnosti, zatim zadovoljstvo vezano uz pruženu pomoć od strane Zaklade koja je potaknula i promjenu svijesti da sami građani, male sredine, lokalne udruge, škole i vrtići mogu puno postići za boljitak svoje sredine uz malo pomoći i puno zajedničke suradnje. Komentari ukazuju na percepciju ispitanika da se i manjim sredstvima može zapravo puno postići ako se udruži više različitih lokalnih dionika, ali i sredstava iz više izvora (inicijative su potaknule korisnike i na traženje dodatnih sredstava).

Kod neutralnih komentara (7) vidljivo je da su korisnici zadovoljni dobivenim sredstvima ali da inicijative nisu do kraja završene pa se iz tih razloga o njima nije moglo nešto više reći (1 komentar), da se inicijativom postiže dio te da će biti potrebna dodatna sredstva da bi inicijative ostvarile cilj i mogle biti „na zadovoljstvo građana“ (3 odgovora) te da su ove inicijative tek početak koji zahtijeva nastavak kako bi se postigla veća (potrebna) promjena (3 odgovora).

Kod negativnih komentara (6) vidljivo je nezadovoljstvo visinom dodijeljenih sredstava (2 komentara), nezadovoljstvo zbog nedostatka svijesti o važnosti sudjelovanja i mali odaziv volontera (1 odgovor), nezadovoljstvo zbog nedovoljnog medijskog praćenja provedenih aktivnosti i prostor odvojen za inicijativu u godišnjem izvještaju Zaklade (2 komentara), dok je jedan odgovor vezan uz kriterij raspodjele sredstava i nejasnoću što se podrazumijeva pod javnim dobrom i javnom svrhom. Ovaj komentar ukazuje na percepciju korisnika da se manje vrednuju inicijative u kojima nema suradnje s gradom ili institucijama što se na terenu može dogoditi. Zadnji dio komentara bi se mogao odnositi na percepciju ispitanika da se to „izrazito loše procjenjuje[te]“ te da je potrebno da „Zaklada bude konkretnija i transparentnija“ po navedenim pitanjima (raspodjela sredstva – javno dobro/svrha – suradnja s gradom, institucijama – kriteriji za vrednovanje projekata).

15

Izdvajamo sljedeće primjere iz navedenih kategorija:Kategorija I – izdvojeni pozitivni komentari:

• „Spavaonica je omogućila prijam većih grupa 20-30 ljudi te je u domu održana planinarska škola i u nekoliko navrata različiti tečajevi.“ (ispitanik, udruga, Nova Gradiška)

• „Ovim projektnom se jako puno napravilo za uređenje ovog grada. Sada je užitak proći tim dijelom grada. I ljepše tamo živjeti. “ (ispitanik, udruga, Pakrac)

• „Mještani angažirani u čuvanju klupa.“ (ispitanik, mjesni odbor, Karanac)

• „Oduševljeni tribinama... Bilo ih je 16. Odaziv građana bio je dobar, publika je komunicirala s gostima tribine.“ (ispitanik, ustanova, Pakrac)

• „U aktivnostima projekta sudjelovao je volonter Europske volonterske službe iz Poljske... Ovaj projekt i volontiranje EVS nominiran za najbolji projekt iz Hrvatske za što smo dobili priznanje u Antwerpenu u svibnju 2011.“ (ispitanik, udruga, Vukovar)

Kategorija II – izdvojeni neutralni komentari:

• „Ovo je samo djelić iznosa koji je potreban za izgradnju azila po hrvatskim propisima.“ (ispitanik, udruga, Slavonski Brod)

• „Još projekt nije završen. Za sada dobro. Treba posao podići na veću razinu na zadovoljstvo građana.“ (ispitanik, ustanova, Pakrac)

Kategorija III – izdvojeni negativni komentari:

• „Materijalna podrška mala i nedovoljna za ozbiljni rad.“ (ispitanik,udruga, općina Batrina)

• „Nije nam jasan kriterij raspodjele sredstava i što je zapravo javno dobro i javna svrha kada je to nemoguće postići bez suradnje s gradom ili institucijama. Stječemo dojam da to izrazito loše procjenjujete. Budite konkretniji i transparentniji.“ (ispitanik, udruga, Vukovar)

ZAKLJUČAK ANALIZE ODGOVORA PRIMARNE SKUPINEOpćenito se može reći da većina korisnika sredstava ima izrazito pozitivnu percepciju građanskih inicijativa, kako uz njihovo organiziranje i provođenje, tako i uz održavanje i korištenje, odnosno utjecaj koji poduzete inicijative imaju na lokalnu zajednicu. Od 6 odnosno 11 zatvorenih pitanja, kod svih 11 dominiraju pozitivni odgovori i to u značajnom postotku (od 60% na pitanje 2 pa sve do 100% na pitanjima 3, 5, i 9). Pozitivna percepcija je vidljiva i kod pitanja otvorenog tipa (27 pozitivnih od 40 odgovora). Relativno mala kritičnost u odnosu na provedeno čini se ne samo normalnom jer su u pitanju ispitanici koji su provoditelji projekta, već i točnom (objektivnom) imajući u vidu da je riječ o malim inicijativama lokalnog karaktera gdje je vidljivo i mjerljivo kako sudjelovanje građana tako i pozitivni učinak koji provedena inicijativa ima na lokalnu zajednicu.

ii kategorija • sekundarna skuPina

ISPITANICI: U drugoj kategoriji su korisnici samih inicijativa, odnosno ciljane skupine kojima su inicijative bile namijenjene. Istraživanjem je obuhvaćen 171 korisnik i to 40 u Vukovarsko-srijemskoj županiji (VSŽ), 37 u Virovitičko-podravskoj (VPŽ), 33 u Požeško-slavonskoj (PSŽ), 31 Brodsko-posavskoj (BPŽ) i 30 u Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ).

PITANJA: Korisnici su odgovarali na set od 7 pitanja: 6 zatvorenog, a 1 kombiniranog tipa gdje se tražilo upisivanje komentara pored pozitivnog odgovora na binarno pitanje. Od navedenih, 4 pitanja su sadržavala binarne odgovore (Da-Ne), a 3 rangove ocjena (1-5). Pitanja su obuhvatila sljedeće teme: prepoznatljivosti građanske inicijative, sadržaj inicijative, donator inicijative, važnost inicijative za širu zajednicu, uspješnost provedbe inicijative, uključenost u održavanje i korištenje inicijative.

ANALIZA ODGOVORANa 1. pitanju, od 171 ispitanika, njih 116 je odgovorilo pozitivno na pitanje prepoznatljivosti građanske inicijative (jesu li upoznati s građanskom inicijativom), što je čak 68% od ukupnog broja odgovora, pri čemu nema većih razlika/odstupanja po županijama. Ovo se pitanje više odnosilo na to znaju li građani naziv inicijative, mogu li ga prepoznati kada ga čuju i slično.

Postotak pozitivnih odgovora je veći kod 2. pitanja - koliko su ispitanici upoznati s kreiranim sadržajem inicijative - gdje je čak 133 pozitivnih ili 78%. Ovo se pitanje više odnosilo na to znaju li građani sadržaje navedene inicijative, odnosno što je sve inicijativa obuhvaćala i/ili na kojem mjestu ili u koje razdoblju su se aktivnosti provodile i slična pitanja.

Međutim, već kod 3. pitanja znaju li ispitanici tko je financirao građansku inicijativu, 74 ili 80% ispitanika odgovara obrnuto – negativno i navodi da „ne zna“. Ovaj visoki postotak negativnih odgovora je zapaženiji u 3 županije (VSŽ, OBŽ i PSŽ), dok veći postotak pozitivnih odgovora - „zna“ tko je donator inicijative - sa 60-72% je u 2 županije (VPŽ i BPŽ).

Grafikon 3 • Znaju li ispitanici tko je financirao građansku inicijativu?

Vukovarsko-srijemska

Brodsko-posavska

Požeško-slavonska

Virovitičko-podravska

Osječko-baranjska

ne zna

zna

5 10 15 20 25 30

17

Imajući u vidu da se ove građanske inicijative smatraju vrlo važnim za zajednicu – što potvrđuju odgovori na pitanje 4 gdje ih čak 82% posto ispitanika smatra „vrlo važnim“ i „važnim“ u svim navedenim županijama, pri čemu sa 70% pozitivnih odgovora se ističe VPŽ dok ostale slijede sa 60% odgovora, zaključak koji bi se mogao izvesti kombiniranjem odgovora na ova dva pitanja bi upućivao na potrebu za većim isticanjem povezanosti inicijative i donatora od strane samih korisnika (obveza isticanja/korištenja logoa zaklada, vidljivost oznake na inicijativama materijalne naravi, drugi modeli) te veća nazočnost davatelja podrške na terenu (zajednički medijski istupi donatora i korisnika, druge forme promicanja povezanosti) i veće promicanje inicijativa/donatora u javnosti kroz medije. S druge strane, ovi bi se odgovori mogli interpretirati i u smislu poticanja korisnika, ali i njihovog osnaživanja (edukacije/praćenje/pomoć) za korištenjem različitih alata vidljivosti te značajnijeg isticanja građanskih inicijativa i od strane samih davatelja podrški njima dostupnim komunikacijskim i promocijskim kanalima i posebice, putem medija koji se lakše odazivaju pozivu veće institucije.

Vezano uz procjenu uspješnosti provedbe inicijativa – pitanje 5 – većina odgovora ispitanika (83% ili 130 ispitanika) je u kategorijama „uspjele u potpunosti“ (62%) i „uspjele“ (22%). Sa manje od 10% su odgovori u tzv. „srednjoj“ kategoriji i na donjoj ljestvici „djelomično uspjelih“ i „neuspjelih“. Zapravo, negativnom ili „neuspjelom“ je ocjenjena samo jedna inicijativa u Požeško-slavonskoj županiji i to od strane samo jednog ispitanika, no budući da na anketnom obrascu nema podataka (komentara) koji bi objasnili iz kojih razloga je inicijativa tako ocjenjena, mogući odgovor se može tražiti i u nedostatku informacija o inicijativi nakon što je ista ostvarena, kao i u nekim drugim razlozima (osobne) naravi.

Najviše uspješnih inicijativa je u OBŽ (24 od 25), VPŽ (35 od 37) i BPŽ (35 od 37). Slijede PSŽ (25 od 32) i VSŽ (23 od 32). Sukladno tomu, u VSŽ je i najveći zbroj odgovora na negativnoj strani ljestvice („djelomično uspješne“ 4 inicijative od 32). Ako ovom broju pridodamo i broj „srednje uspjelih“ (5 od 32) i uzmemo u obzir da Vukovarsko-srijemska županija je u sredini po broju inicijativa odnosno iskorištenih sredstava zaklada, onda možemo reći da razlozi ove percepcije korisnika se mogu naći u tome da je riječ o većem i specifičnom gradu (Vukovaru), zatim da je riječ o prepoznatljivim udruga te o već prije definiranim stavovima ispitanika prema aktivnostima ovih udruga-korisnika, ali i također da se možda radi o tome da se o navedenim inicijativama u ovoj županiji slabije zna (slabija informiranost građana o korisnosti inicijative) ili da se možda radi o slabijoj prilagođenosti inicijativa različitim potrebama građana.

Grafikon 5 • Uspješnost inicijativa po županijama

Vukovarsko-srijemska

Brodsko-posavska

Požeško-slavonska

Virovitičko-podravska

Osječko-baranjska

uspješne inicijative

ukupno

10 20 30 40

U odnosu na 6. pitanje uključenosti građana u održavanje inicijativa, vidljivo je da se građani ne osjećaju dovoljno uključenim u održavanje inicijativa (čak 93 odgovora ili 60% odgovora je negativno) i to najviše u BPŽ (20 od 29) i PSŽ (24 od 32) te u VSŽ (20 od 25). U OBŽ odgovori su relativno blizu (12 „Da“ nasuprot 13 „Ne“) dok samo u jednoj županiji imamo više pozitivnih od negativnih odgovora – VPŽ ima 19 „Da“ nasuprot 16 „Ne“ odnosno, jedino u ovoj županiji se ispitanici osjećaju dovoljno uključenim u održavanje inicijativa.

Kod odgovora na 7. pitanju koji se odnose na korištenje sadržaja, odgovori ispitanika su vrlo diversificirani. Tako je na pozitivnoj strani ljestvice 61 (38%) odgovor koji navodi da se sadržaji koriste „često“ i „redovno“; s manjim brojem 41 (26%) su odgovori gdje korisnici smatraju da se sadržaji koriste samo „povremeno“; skoro podjednak pozitivnima je broj negativnih odgovora - 58 (36%) odgovora je na negativnoj ljestvici odgovora u kategorijama „nikada“ i „vrlo rijetko“. Relativno razmjeran broj odgovora s malom razlikom između pozitivnih, neutralnih i negativnih upućuje na to da je u pitanju odluka, tj. stav ispitanika prema sadržajima i njihovom korištenju koji može biti različite prirode. Ta odluka može biti rezultat (dobrog ili lošeg) iskustva sa sličnim inicijativama te u nekim slučajevima i unaprijed donesenog stava ispitanika vezano uz navedenog korisnika financijske podrške tj. nositelja inicijative (ovo ukoliko su odgovori pozitivni ili negativni), a može i upućivati na to da ispitanici nemaju dovoljno motiva da izgrade čvrst i jasan stav po ovom pitanju (ukoliko govorimo o neutralnim odgovorima).

Ukoliko ove odgovore povežemo s onima na pitanju 6, i ako ih usporedimo s odstupanjima po županijama gdje su ponovno PSŽ i VSŽ sa najvećim brojem odgovora na donjoj (negativnoj) ljestvici (10 od 33 (32%) i 13 od 36 (33%) odgovora u kategoriji da se sadržaji „nikada ne koriste“), onda se nameće ponovno i sličan zaključak. Naime, ili (a) sadržaji/inicijative koje su do sada podupirane u ovim županijama (PSŽ i VSŽ) nisu šire prepoznate u lokalnim zajednicama od strane samih korisnika (nedostatak vidljivosti) i/ili (b) nisu doživljene kao takve (ukoliko se inicijative ponavljaju i ne nude dovoljno novog sadržaja) i/ili (c) nisu dovoljno prilagođene potrebama samih lokalnih zajednica (pokrivaju potrebu koja se ne smatra bitnom) i/ili (d) su bez šire uključenosti zajednice/građana (nedostatak motivacije, nedostatak svijesti da je važno sudjelovati u očuvanju onoga što je na dobrobit svih/nekih korisnika). Ovo upućuje na potrebu za pojačanim djelovanjem u pravcu razvoja svijesti o važnosti inicijativa od opće koristi, njihova korištenja i održavanja kako bi rezultati bili dugotrajniji i od koristi većem broju građana, ali i na nedovoljnu promociju inicijativa kako bi se poticalo na aktivnije uključivanje građana u održavanje, daljnje proširivanje sadržaja s drugim, dodatnim sadržajima i donacijama, osmišljavanje drugih, sličnih inicijativa itd.

ZAKLJUČAKCiljane skupine su kritičnije u svojoj percepciji građanskih inicijativa odnosno onog što je ona donijela lokalnoj sredini/zajednici. Premda su upoznati s inicijativom (68%) i njenim sadržajem (78%), i čak 82% istu smatra važnom do vrlo važnom, a provedene inicijative uspješnima i vrlo uspješnima (83%), kada je u pitanju njihova uključenost u održavanju i očuvanju rezultata čak 60% odgovora ispitanika je negativno. Ako na ovo dodamo značajan postotak odgovora „nikada ne koristimo“ sadržaje građanske inicijative od 23% te tome dodamo dodatnih 12% iz kategorije „rijetko ih koristimo“ što je ukupno 35% (ili 58 odgovora), dobivamo sliku koja ukazuje na nedovoljnu povezanost građanskih inicijativa sa ciljanom populacijom građana u smislu korištenja i održavanja, a što je indikator nedostatka osjećaja vlasništva nad spomenutim sadržajima te nedovoljne motivacije za uključivanje, korištenje i održavanje.

19

iii kategorija • anketari: Procjena stanja na terenu

U trećoj kategoriji izravnim uvidom (posjet, razgovor) obuhvaćeno je 50 građanskih inicijativa koje je obišlo 15 anketara zaklade Slagalica.

Od ukupno 50 inicijativa, 38 (ili 76%) je bilo materijalne dok 12 (ili 24%) nematerijalne naravi.

Grafikon 6 • Tip inicijativa

Procijenjene inicijative se, dalje, mogu pod-grupirati u IV kategorije i to:

• I kategorija gdje je 30 (61%) inicijativa uređenja okoliša, dječjih vrtića, igrališta, sportskih i drugih sadržaja, čišćenja i bojanja a provodilo ih je 18 udruga, 4 odbora i 8 ustanova; zatim,

• II kategorija gdje je 8 (17%) inicijativa izgradnje i postavljanja novih objekata (plastenici, sklonište za životinje, kuća mladih i spavaonica za planinare, umjetno jezero);

• u III kategoriji je 7 (13%) inicijativa - manifestacije (glazbene tribine, radionice za uređenje doma, međunarodni susret djece (HU-HR); sajam udruga, mala škola ljudskih prava, obilježavanje 10. Obljetnice mirne reintegracije Podunavlja),

• u IV kategoriji su 5 (9%) inicijative koje su obuhvatile posebne kategorije građana, kao što su stariji i nemoćni, bolesnici s psihotičnim poremećajem, mentalnom retardacijom i slično.

Anketari su svoju procjenu građanskih inicijativa bazirali na 4 pitanja: stanje inicijative, njena očuvanost, vidljivost davatelja podrške i komentar anketara.

Na 1. pitanju, dobiveni su slijedeći odgovori – nalazi anketara: od inicijativa materijalne naravi, 26 je bilo zatečeno u odličnom stanju (odnosno 55%), 6 je navedeno pod „održavano“, 1 je navedena da je „djelomično održavana“ (u Slatini, gdje komentar anketara navodi da su „neke korpe za otpatke na terenu, ali je na terenu i smeće“) dok se za jednu inicijativu navodi da je „uništena“ (u

70605040302010%

materijalne i nematerijalne inicijative

III kategorija

IV kategorija

I kategorija

II kategorija

Slavonskom Brodu, gdje komentar anketara kaže da su u romskom naselju „klupice otuđene“ dok su ostale aktivnosti inicijative provedene).

Ovo je pitanje povezano s 2. pitanjem očuvanosti inicijative odnosno brige o inicijativi. Iz prikupljenih odgovora vidljivo je da je trend očuvanosti inicijative veći ukoliko je to inicijativa u okviru mjesnog odbora (5 od 5 inicijativa je odlično očuvano), neke institucije (7 od 9 inicijativa je odlično očuvano), dok najmanje kod udruga (14 od 20 inicijativa je odlično očuvano). Dok kod ustanova samo 2 inicijative su u kategoriji „održavano“, taj broj kod udruga je veći (4) te 1 je inicijativa „djelomično održavana“ a 1 „djelomično uništena“. Moguće je da je ovo stoga što se inicijative udruga odnose na veći i/ili javni prostor te da ih koristi šira skupina građana pri čemu je rezultat slabija očuvanost inicijative.

Po 3. pitanju vidljivosti oznaka davatelja financijske podrške, pri čemu su se tražile oznake Zaklade Slagalica, Nacionalne zaklade, odnosno obje i/ili nijedna, dobiveni su slijedeći podaci: od 38 inicijativa materijalne naravi, na čak 29 (ili 77%) nema nijedne oznake! Samo 8 objekata ima oznake obje zaklade, a 5 samo oznaku Slagalice. Ovdje je situacija obrnuta u odnosu na 2. pitanje: udruge vode veću pažnju na označavanje te je kod njih manje neoznačenih objekata premda je i ovaj postotak velik ako se uzme u obzir ukupan broj inicijativa. Naime, samo 13 od 25 ili 50% inicijativa je označeno, gdje 7 inicijativa ima dvije oznake a 5 jednu (samo Zaklada Slagalica). Ustanove i mjesni odbori imaju najviše objekata bez oznaka (11 od 12 odnosno 5 od 5, ili skoro 100%!).

Na 4. pitanju otvorenog tipa anketari bilježe 20 odgovora (ili 40%). Ovdje, 12 je odgovora pozitivno u smislu da su inicijative dobro očuvane i da se koriste, 4 je neutralno gdje su odgovori koji kažu da su u tijeku radovi na tom području ili da su objekti pokriveni zbog kiša ili da se dorađuju, te 2 negativno gdje su uvidi u uništenost inicijative. Dva odgovora su izvan navedenih kategorija jer se njima navode stavovi vezani uz označavanje donatora. Naime, u dva navrata ispitanici su anketarima rekli da „nitko nije rekao da moraju imati oznaku Nacionalne zaklade“ te da „ne znaju gdje da stave oznaku, jer nije sve financirano sredstvima Zaklade Slagalica“.

Izdvajamo slijedeće primjere iz navedenih kategorija:

Kategorija I – izdvojeni pozitivni komentari:

• „Čisto i uredno, održavanje svakodnevno, koristi cijelo selo, u potpunosti uspjela građanska inicijativa.“ (Osnovna škola, Jankovci)

• „Inicijativa se obnavlja svake godine i sve više raste. Imali su problema sa izvedenim radovima u plasteniku i vandali su im znali uništavati cvijeće, ali je sada sve dobro.“ (Dječji vrtić, Vukovar)

• „Rezultati građanske inicijative su jako dobri. Građanska inicijativa je korisna, spaja sve generacije te koristi djeci za razvijanje kreativnosti.“ (Udruga, Osijek)

Kategorija II – izdvojeni neutralni komentari:

• „Grad je preuzeo brigu o uređenju i nakon poplava svake godine, potrebno je ponovno uređenje.“ (Udruga, Vukovar)

• „Igraonice na vanjskom prostoru prekrivene su radi očuvanja tijekom zimskog razdoblja.“ (Udruga, Osijek)

21

Kategorija III – negativni komentari:

• „Prilično loša očuvanost ukupnog prostora, dosta neuredan okoliš oko samog vrtića.“ (Udruga, Bršadin)

• „Klupice su otuđene.“ (Udruga, Slavonski Brod)

ZAKLJUČAKTerenski uvid anketara u stanje inicijativa navodi da je 55% inicijativa materijalne naravi (ili 26 od 38) u odličnom stanju, da su potaknule građane na organiziranje vezano uz njihovo održavanje, čuvanje i očuvanje, te da su inspirirale slične inicijative ili proširenje i nadogradnju postojećih. Uvidi potvrđuju da je najveći postotak dobro očuvanih inicijativa mjesnih odbora (5 od 5), nešto manje ustanova (škola, vrtića, knjižnica i sl., sa 7 od 9), dok je najmanje dobro očuvanih kod udruga (14 od 20) i da inicijative većinom nemaju oznake donatora i to 77% odnosno 29 od 42 inicijative! Komentari anketara potvrđuju navedene kvantitativne podatke: oni su u najvećem broju pozitivni (12), manje je neutralnih (4) i najmanje negativnih (2), dok se 2 komentara odnosi na nedostatak označavanja. Ovi nalazi upućuju na to da su inicijative dobro primljene od strane lokalnog stanovništva, ali da je ostalo nejasno pitanje označavanja i da bi se trebalo pomoći udrugama prije svega, a onda i ostalim korisnicima vezano uz održavanje i motivaciju građana na očuvanje inicijative.

Zaključci analize

23

Kako je rečeno na početku analize, ovim se istraživanjem željelo (1) dobiti bolji uvid u utjecaj i održivost građanskih inicijativa financiranih na području Slavonije i Baranje, (2) procijeniti njihov doprinos u razvoju građanskog aktivizma i (3) ponuditi modele za dalje oblikovanje programa njihovog financiranja.

Budući da se istraživanjem zapravo željelo doći do stavova korisnika koji upućuju na njihovo pozitivno ili negativno procjenjivanje (spoznajna komponenta stava) ali i na njihovu spremnost za djelovanjem (voljna ili konativna komponenta stava), izradio se upitnik koji je kombinirao binarna i pitanja s rangovima ocjenjivanja uz značajno korištenje otvorenih pitanja za pojašnjenja i komentare. Imajući u vidu da je istraživanje bilo praktične prirode i relativno malo po svom obujmu, ono se nije bavilo pitanjem motiva i/ili razloga za sudjelovanje ispitanika u inicijativama (osjećajna ili afektivna komponenta). Smatrali smo da je pitanje visoke motivacije za djelovanje u svojoj zajednici apsolvirano samim prijavljivanjem na natječaj. Naime, natječajna dokumentacija u definiranju cilja i željenih rezultata građanskih inicijativa navodi da se na natječaj mogu prijaviti oni koji žele raditi na općem dobru svoje zajednice, a opće se dobro definira kroz tri dodatna kriterija: podignuti kvalitetu življenja na lokalnoj razini, potaknuti na aktivizam i zajedničko djelovanje kroz korištenje lokalnih potencijala i odgovoriti na konkretan problem zajednice kroz volonterski rad, znanjem ili materijalnim dobrima. (Pogledati: „Naš doprinos zajednici“, dokument „Tekst natječaja“, str. 1, dostupno na: http://www.zaklada-slagalica.hr)

Općenito se može reći da većina korisnika sredstava ima izrazito pozitivnu percepciju vezanu uz građanske inicijative. Pozitivna percepcije se veže kako uz dobivena sredstva (iznosi su bili maksimalno do 13.000 odnosno 15.000 kn za trajanje inicijative od 3 mjeseca s mogućnošću produženja inicijative od mjesec dana), tako i uz samu realizaciju inicijative i postignute rezultate. Dojam jest da su korisnici dobili potrebne informacije kako se prijaviti na natječaj i kako provesti ono što su zacrtali, da su kroz redovitu komunikaciju i suradnju sa Zakladom mogli ostvariti svoju ideju i da su zadovoljni praćenjem provedbe i stanja provedene inicijative nakon njenog završetka („Zahvalnost što Zaklada i dalje prati ovu inicijativu“, Mjesni odbor, Lipik). Sve to govori o potrebi udruga, ustanova i mjesnih odbora te građana općenito da češće surađuju s davateljima financijskih podrški, pri čemu je naglašena potreba sudjelovanja davatelja podrške u provedbi (savjetima, drugim oblicima pomoći posebice u djelu promidžbe inicijative) te praćenju onoga što se s inicijativom zbiva nakon njenog završetka.

U odnosu na postavljene ciljeve, navodimo slijedeće zaključke:

1. Dobiti bolji uvid u utjecaj i održivost građanskih inicijativa

financiranih na području Slavonije i Baranje

Budući da smo utjecaj inicijativa smo procjenjivali kroz upoznatost i sudjelovanje (aktivizam) građana u navedenim inicijativama ali i u drugim područjima/inicijativama (replikacija, multiplikacija) te kroz prepoznatljivost sadržaja u zajednici vezano uz njihovo korištenje i održavanje, te kroz vrijednost inicijative za zajednicu izraženu kroz osjećaj vlasništva, možemo reći slijedeće: da je utjecaj građanskih inicijativa značajan za razvoj građanskog aktivizma na lokalnoj razini, da pokriva područja koja su potrebna za razvoj zajednica, da motivira građane na sudjelovanje, da potiče na dodatne aktivnosti tipa proširivanje, obogaćivanje i/ili replikacija sadržaja, i da se iskustvo stečeno ovim aktivnostima rado koristi za dalju dobrobit zajednice.

Također, građanske inicijative potiču pojedince i skupine građana na dodatno djelovanje u cilju održavanja, zaštite, obnove i proširivanja sadržaja. Česti su komentari kako je teško motivirati

zajednicu, no primjeri realiziranih inicijativa pokazuju da se građani vrlo rado odazivaju kada I ako prepoznaju da je inicijativa doista važna za cijelo mjesto ili veću skupinu mještana.

U odnosu na obuhvaćene županije, možemo reći da je utjecaj građanskih inicijativa u pozitivnoj korelaciji s brojem inicijativa po županijama i s percepcijom njihove uspješnosti. Tako, možemo reći da su građanske inicijative utjecajnije u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji gdje ih je 40, 25 i 22 u periodu 2008.-2011. i gdje su percepcije primarne i sekundarne skupine u odnosu na ove inicijative izrazito pozitivne. Utjecaj se smanjuje sa smanjivanjem brojem inicijativa na terenu. Tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji manje je odobrenih i provedenih inicijativa (20) ali i manje pozitivnih ocjena istih, dok je najmanje odobrenih i provedenih u Brodsko-posavskoj (11) i najmanje pozitivnih odgovora u odnosu na procjenu uspješnosti inicijative.

Sve to izravno utječe na i održivost navedenih inicijativa. Ukoliko je percepcija inicijative pozitivnija, veće su mogućnosti za građanski aktivizam u smislu očuvanja, produljenja i nastavka (volonterske inicijative, drugi donatori, prijava na budućim natječajima). I obrnuto, postojanje određene negativne percepcije inicijativa doprinosi i nedostatku motivacije za sudjelovanje u postojećim i/ili za dalje prijavljivanje na natječaje zaklada.

Budući da su građanske inicijative u navedenim županijama većinom vrlo dobro primljene i uspješno realizirane, što potvrđuje i terenski uvid anketara u stanje inicijativa (55% inicijativa materijalne naravi (ili 26 od 38) je u odličnom stanju) to što većinom nemaju oznake donatora (što je slučaj kod 77% odnosno 29 od 42 inicijative) upućuje na to da je ili pitanje označavanja ostalo nejasno i/ili da bi se trebalo dodatno pomoći korisnicima vezano uz označavanje, ali i uz održavanje, promociju i motivaciju građana na daljnje očuvanje inicijative.

Utjecaj i održivost se mogu mjeriti i koreliranjem prepoznatljivosti inicijative s njenom uspješnošću, važnošću i osjećajem vlasništva građana nad građanskom inicijativom:

Grafikon 9 • Utjecaj mjeren koreliranjem varijabli

100

80

60

40

20%

prepoznatljivost uspješnost važnost osjećaj vlasništva

potpuno vrlo srednje

25

2. Procijeniti doprinos građanskih inicijativa u razvoju građanskog aktivizma

Doprinos građanskih inicijativa na razvoj građanskog aktivizma općenito se može sagledati kroz uspješnost inicijativa ali i kroz motivaciju građana za daljnji aktivizam (replikacija/multiplikacija). Imajući u vidu visoki postotak pozitivnih odgovora ispitanika u odnosu na uspješnost inicijativa (tako, 71 odgovor ili 77% ispitanika navodi da su građanske inicijative „uspješne u potpunosti“, 16 ili 18% su percipirano kao „uspješne“ i 3 ili 5% „srednje uspješne“ dok negativnih „slabo“ i „neuspješnih“ nema), da se sadržaji inicijativa po mišljenju ispitanika rado koriste (u čak 66% slučajeva ili 59 inicijativa sadržaji se koriste „stalno“) te se inicijative smatraju poticajem za aktivizam građana (čak 80% ili 71 ispitanik smatraju da su ove inicijative potaknule lokalno stanovništvo na iste ili slične aktivnosti, što je u pozitivnoj korelaciji sa tvrdnjom–percepcijom čak 80% ispitanika da je aktivizam mještana, građana na visokoj razini), može se slobodno reci da su navedene građanske inicijative doprinijele razvoju građanskog aktivizma na području istočne Hrvatske ili Slavonije.

Ovo potvrđuje i podatak da je riječ o malim inicijativama lokalnog karaktera. Tako, od ukupno 118 inicijativa, 53 je provedeno u 10 mjesta sa više od 10.000 stanovnika dok 65 inicijativa u 35 mjesta sa manje od 10.000 stanovnika (Beli Manastir, Borovo, Čačinci, Orahovica, Pakrac, Pleternica, Karanac, Bilje, i dr.). Ovaj pozitivan odmak broja manjih mjesta (udruga, ustanova, odbora i pojedinaca) u odnosu na veće i iskusnije gradove, a koji su uspješno i u više navrata sudjelovali u provođenju građanskih inicijativa (primjerice, u 13 manjih mjesta je provedeno od 2 do 6 inicijativa, dok u ostala 22 je provedena po 1 inicijativa) je potvrda više da je riječ o pozitivnom doprinosu ove inicijative na aktivizam na lokalnoj razini.

Grafikon 8 • Odnos inicijativa manja – veća mjesta

Pozitivna percepcija udruga, odbora i ustanova vezano uz građanske inicijative, da su one poslužile kao poticaj za druge, slične inicijative (na što je pozitivno odgovorilo čak 80% ili 71 ispitanik) i koja je u pozitivnoj korelaciji sa stavom vezanim uz aktivizam građana koji se također smatra da je na visokoj razini (ponovno 80%) upućuje na to da su navedene inicijative prepoznate kao korisne i da su obogatile život građana na lokalnoj razini i potaknule ih da nastave u istom pravcu.

50 100 150

ispod 10000

iznad 10000 broj inicijativa

ukupno inicijativa

broj mjesta

Međutim, premda su korisnici upoznati s inicijativom (68%) i njenim sadržajem (78%), i čak 82% istu smatra važnom do vrlo važnom, kada je u pitanju uključenost građana u održavanju i očuvanju rezultata odgovori ispitanika su negativni sa čak 60%. Ukoliko na ovo dodamo značajan postotak odgovora „nikada ne koristimo“ sadržaje građanske inicijative od 23%, dobivamo sliku koja ukazuje na nedovoljnu povezanost i korištenje građanskih inicijativa što je indikator i nedostatka promocije i nedostatka osjećaja vlasništva nad spomenutim sadržajima te motivacije građana za uključivanje.

Navedena široka disperziranost odgovora građana vezano uz korištenje sadržaja može biti rezultat i (dobrog ili lošeg) iskustva sa sličnim inicijativama te u nekim slučajevima i unaprijed donesenog stava ispitanika vezano uz navedenog korisnika/inicijative (ovo ukoliko su odgovori pozitivni ili negativni), a može i upućivati na to da ispitanici nemaju dovoljno motiva da izgrade čvrst i jasan stav po ovom pitanju (ukoliko govorimo o neutralnim odgovorima).

Nedostatak stava može biti stoga što navedene inicijative nisu dovoljno prepoznate u lokalnim zajednicama od strane samih korisnika (nedostatak vidljivosti ali i učinkovitosti u provedbi), što nisu doživljene kao takve (ukoliko se inicijative ponavljaju i ne nude dovoljno novog sadržaja) i/ili nisu dovoljno prilagođene potrebama samih lokalnih zajednica (pokrivaju potrebu koja se ne smatra bitnom) i/ili su bez šire uključenosti zajednice/građana (nedostatak motivacije, nedostatak svijesti da je važno sudjelovati u očuvanju onoga što je na dobrobit svih/nekih korisnika).

Stoga je važno promisliti o tome na koji način potaknuti razvoj građanskog aktivizma koji bi utjecao na intenziviranje osjećaja vlasništva nad inicijativama što bi omogućilo i veću dugotrajnost inicijative i veće uključivanje građana u njihovo provođenje, korištenje, održavanje, i proširivanje i obogaćivanje.

605040302010%

da ne

uključeni u održavanje

3530252015105%

korištenje sadržaja

često

redovno

vrlo rijetko

povremeno

nikada

27

3. Modeli za dalje oblikovanje programa financiranja građanskih inicijativa

Analizom se došlo do slijedećih prijedloga koji mogu poslužiti kao modeli za dalje razvijanje i oblikovanje programa financiranja građanskih inicijativa:

• Nastaviti s ovim programom! Program podrške građanskih inicijativa koji pokriva male sredine, udruge, ustanove, mjesne odbore i okuplja pojedince na zajedničku suradnju za opće dobro je potreban i nužan. Naime, ne postoje druge organizacije u RH koje nude slične potpore i na sličan način, nudeći mogućnost “malima” da nešto učine za veće, opće dobro.

• Ovaj program ujedno je i pozitivno edukativno iskustvo za sve prijavitelje koji do sada nisu imali priliku ili su rijetko sudjelovali u programima podrški. Prijavljujući se i usko surađujući s djelatnicima zaklada, oni mogu steći potrebno znanje u pisanju i praktično iskustvo u provođenju manjih inicijativa što ih otvara za mogućnosti korištenja većih, europskih potpora.

• Program bi trebalo obogatiti dodatnim mogućnostima: naime, program može imati nekoliko razina podrški (za prijavitelje – početnike i za napredne, koji su već koristili potpore zaklada). Na taj bi način jedni dobili potpore s jednim (manjim) maksimalnim iznosom, dok drugi bi na taj iznos dobili +1/3 ili +1/2 više.

• Zaklade bi mogle češće posjećivati korisnike, sudjelovati u provedbi inicijative, ponuditi konkretnu pomoć ako negdje zatreba. Neki ispitanici su naveli kao poteškoću nedovoljnu suradnju s gradskim institucijama, nedovoljni odaziv medija, volontera i sl., i naveli da bi pomoć ili suradnja sa zakladama u organiziranju određenih promotivnih događaja mogla biti od koristi za privlačenje medija i gradskih čelnika.

• Uspješne inicijative građana bi trebale biti vidljivije izdvojene na mrežnim-stranicama zaklada.

• Također, u kategoriji Q&A na mrežnim stranicama uvrstiti pitanja/probleme korisnika s kojima su se susretali tijekom provedbe inicijativa i ponuditi im odgovore.

• Postojeći adresar korisnika napraviti dostupnim svim korisnicima kako bi se lakše mogli povezati i surađivati.

• Poticanje volontiranja, građanskog aktivizma kroz sam natječaj navođenjem primjera koji bi mogli biti poticajni za prijavitelje: izravno sudjelovanje ciljanih skupina (roditelji bojaju ogradu, djeca skupljaju smeće, drugo) i/ili da ciljane skupine dalje mogu djelovati kao replikatori.

• Postojeću baza podataka inicijativa podržanih tijekom jednog natječajnog ciklusa postaviti na stranici Zaklade (kalendar događaja), poslati je svim dobitnicima potpora, uputiti ih da se pozivaju međusobno na događaje koji organiziraju (da se posjećuju i razmjenjuju dobra iskustva).

• Organizirati veću konferenciju gdje će korisnici potpora biti izlagači uz nazočnost relevantnih ustanova, ministarstava, veleposlanstava, poslovnog i medijskog sektora.

• Poboljšati vidljivost građanskih inicijativa dajući pomoć korisnicima savjetima, zajedničkim pozivanjem i organiziranjem događaja (lokalne udruge/odbori/ustanove suorganizatori nekog događaja zajedno sa zakladama).

• Promocije ovog programa raditi u manjim sredinama koje su već dobile financiranje (pozitivan primjer dobre prakse). Tako će pozivnicu slati zaklade i određeni korisnik, a na promociji će svojim promjerom sudjelovati i više nazočnih korisnika.

Volonteri i volonterke koji su proveli anketiranje na terenu:

Magdalena Brižić • Mirna Galić • Mladen Lovrić • Martin Ljiljanić • David Maleta

Jasminka Martinović • Valentina Marukić • Benjamin Merčep • Dominik Osmerčić

Željka Prajz • Ana Rajić • Luka Skender • Tomislav Šarić • Andrija Vidić • Matija Vorgić

Zaklada Slagalica provodi istraživanje na temu „Procjena utjecaja i održivosti financiranih građanskih inicijativa od 2008. – 2011. godine“ na području 5 slavonskih županija u kojima djelujemo. Zaklada je od 2008. godine partner Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u programu Decentralizacije financijskih potpora i natječaja „Naš doprinos zajednici“. U razdoblju istraživanja, od 2008. do 2011. godine objavili smo i proveli 8 javnih natječaja i dodijelili 118 financijskih potpora u ukupnom iznosu od 1.650.000,00 kn.Vašim uključivanjem i dobivenim rezultatima dobili bi smo bolji uvid u utjecaj i održivost koju imaju građanske inicijative koje smo financirali na području Slavonije i Baranje, te bi dodatno doprinijelo poticanju i razvoju građanskog aktivizma i boljem oblikovanju programa njihovog financiranja.Za sva pitanja, odgovore i provedbu istraživanja zadužena je kolegica Ivana Plačko; ured 031 213 255, mob. 091 642 6240, mail: info@zaklada-slagalica.hr

ANKETNI UPITNIK ZA PRIMARNU SKUPINU

1.) ODRŽAVANJE KREIRANIH SADRŽAJA REZULTATA GRAĐANSKE INICIJATIVE:

1.1.) Je li rezultat građanske inicijative: a) materijalne prirode b) nematerijalne prirode 1.2.) Postoji li organizirani sustav održavanja i zaštite rezultata građanske inicijative: a) Da b) Ne Ako da, molimo vas navedite na koji način je održavanje organizirano: 1.3.) Je li potrebna financijska podrška za održavanje rezultata građanske inicijative? a) Da b) Ne Ako da, molimo vas navedite na koji način osiguravate potrebna financijska sredstva? 2.) KORIŠTENJE: 2.1.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite uspješnost provedene građanske inicijative:1 2 3 4 5 1= neuspjela inicijativa 5= u potpunosti uspjela inicijativa

29

2.2.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite korištenje kreiranih sadržaja: 1 2 3 4 5 1 = nikada se ne koristi 2 = vrlo rijetko se koristi 3 = povremeno se koristi 4 = često se koristi 5 = stalno se koristi

Ukoliko se kreirani sadržaj ne koristi (ocjena 1 ili 2) molimo vas navedite zašto:

2.3.) Koriste li kreirani sadržaj „planirani korisnici“? (uputa za anketara: oni koji su izvorno i namijenjeni za korištenje) a) Da b) Ne 2.4.) Koristi li još netko kreirani sadržaj? a) Da b) Ne Ako da, navedite tko/koje skupine: 3.) REPLICIRANJE: 3.1.) Je li kreirani sadržaj potaknuo i druge na slične/iste vrste aktivnosti? a) Da b) Ne Ako da, molimo vas navedite gdje i kako: 4.) UTJECAJ 4.1.) Je li provođenje ove građanske inicijative u zajednici motiviralo i potaknulo građane na aktivizam na drugim područjima? a) Da b) Ne Ako da, o čemu je riječ? 5.) UTJECAJ U ZAJEDNICI 5.1.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite prepoznatljivost kreiranog sadržaja u zajednici: 1 2 3 4 51 = sadržaj uopće nije prepoznat i zajednica ne zna za njega 5 = cijela zajednica je vrlo dobro upoznata s kreiranim sadržajem

5.2.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite koliko zajednica vrednuje i osjeća vlasništva nad kreiranim sadržajem: 1 2 3 4 5 1 = zajednica nema nikakve osjećaje prema kreiranom sadržaju / eventualno demoliranje 5 = zajednica ima veliki osjećaj vlasništva i brige za kreirani sadržaj

6.) OSTALO/KOMENTAR ISPITANIKA

ANKETNI UPITNIK ZA SEKUNDARNU SKUPINU 1.) VIDLJIVOST GRAĐANSKE INICIJATIVE 1.1.) Jeste li ste upoznati s građanskom inicijativom (Naziv inicijative) u vašoj zajednici a) Da b) Ne 1.2.) Jeste li upoznati s kreiranim sadržajem građanske incijative (anketar navede rezultate inicijative): a) Da b) Ne

Ukoliko da, znate li tko je financirao tu građansku inicijativu: a) Da; b) Ne 1.3.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite važnost navedene građanske inicijative za vašu zajednicu: 1 2 3 4 5 1= u potpunosti ne važna 5= vrlo važna 1.4.) Ocjenom od 1 do 5 ocijenite uspješnost provedene građanske inicijative: 1 2 3 4 5 1= neuspješna inicijative 5= u potpunosti uspjela inicijativa 2.) ODRŽAVANJE KREIRANIH SADRŽAJA 2.1.) Jeste li na neki način uključeni u održavanje i očuvanje rezultata građanske inicijative? a) Da b) Ne3.) KORIŠTENJE Ocjenom od 1 do 5 ocijenite koliko često koristite sadržaj građanske inicijative: 1 2 3 4 5 1= nikada ne koristim 2= jednom do dva puta sam koristila/o 3= povremeno koristim 4= često koristim 5= redovno/uvijek koristim

PITANJA ZA ANKETARA„Stanje provedenih građanskih inicijativa“ – uvid na terenu, fotografija, izjava

1.) Rezultat građanske incijative je: a) materijalne prirode b) nematerijalne prirode

2.) Ukoliko je rezultat materijalne prirode, ocjenom od 1 do 5 označite očuvanost rezultata građanske inicijative: 1 2 3 4 5 1 = uništeno 5 = u odličnom stanju, očuvano, održavano 3.) Postoji li u okruženju rezultata inicijative oznaka iz koje je vidljivo da je građansku inicijativu financirala: a) Zaklada Slagalica: DA NE b) Nacionalna Zaklada: DA NE

4.) Osvrt anketara na trenutno stanje rezultata građanske inicijative

31