SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

TEMA: PRIMJENA CIRKULARNE EKONOMIJE

KOLEGIJ: Ekonomika racionalog djelovanja

MENTORI: Dr. Sc. Nenad Smokrović IZRADILI:

Dr. Sc. Nenad Vretenar Saša Kalinić i Anita Širola

Smjer: Poslovna ekonomija; Marketing

DATUM: 15.1.2019.

SADRŽAJ

Contents

1. GLOBALNI PROBLEM BACANJA HRANE ...............................................................3

2. LINEARNA EKONOMIJA ............................................................................................3

3.POJAM CIRKULARNE EKONOMIJE ...............................................................................4

3.1. RAZVOJ CIRKULARNE EKONOMIJE .....................................................................6

4. PRIMJENA CIRKULARNE EKONOMIJE ....................................................................6

4.1. RECIKLIRANJE ......................................................................................................6

4.1.2. RECIKLIRANJE U EUROPSKOJ UNIJI .........................................................7

6. PODUZETNIŠTVO U CIRKULARNOJ EKONOMIJI ................................................ 11

6.1. ZERO WASTE PODUZETNIŠTVO ......................................................................... 14

6.1.2. BUDUĆNOST PODUZETNIŠTVA U CIRKULARNOJ EKONOMIJI ................. 17

7. RJEŠENJE PROBLEMA BACANJA HRANE ............................................................. 18

7. POPIS LITERATURE ...................................................................................................... 18

7.1. LITERATURA .......................................................................................................... 18

7.2. INTERNET ............................................................................................................... 18

7.3. POPIS SLIKA........................................................................................................... 19

1. GLOBALNI PROBLEM BACANJA HRANE

Unatoč činjenici da se u svijetu godišnje proizvede 10 puta više hrane nego što je potrebno da

bi se nahranilo ukupno svjetsko stanovništvo, prema podacima FAO (eng.- Organizacija za

hranu i poljoprivredu) u 2017. godini 820,8 milijuna ljudi diljem svijeta bilo je pothranjeno

(fao.org).

Trećina hrane koja se proizvede nikada neće biti konzumirana od strane ljudi, jer se pri

proizvodnji ili transportu rasipa ili spljošti. (fao.org/foodloss) Rasipanje i bacanje hrane

također predstavlja rasipanje utrošene vode, ljudskog rada i ostalih resursa koji su bili

potrebni za proizvodnju iste.

Prema Eurostatovim podacima iz 2017. godine svaki 20% hrvatskog stanovništva je

siromašno (novilist.hr, n.d.). Na tome da se taj postotak smanjio aktivno rade Vlada

Republike Hrvatske zajedno s brojnim državnim službama i s brojnim neovisnim udrugama.

Jedna od tih udruga je CeKaDe koja je u surdanji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci, u sklopu

projekta ''Hrana i zajednica'', posjetila Dublin u sklopu studijskog putovanja na kojem su

posjetili FoodCloud i Sveučilište Limerick u svrsi razmjene iskustava u cilju sprječavanja

bacanja hrane i poticanja doniranja iste. (efri.uniri.hr/hr, n.d.)

Cilj ovog seminarskog rada je rješavanje problema siromaštva i bacanja hrane s prijedlogom

implementacije Zero waste modela u Hrvatskoj.

2. LINEARNA EKONOMIJA

Unatoč činjenici da je ljudska vrsta potjekla iz prirode, ljudi se već 150 godina postavljaju

kao da su superiorni u odnosu na istu. Razvitak linearne ekonomije, koja je posljedica

nekoliko industrijskih revolucija, doveo je do kontinuiranog i bespovratnog trošenja prirodnih

resursa i brojnih ekoloških problema.

Linearna ekonomija sastoji se od tri jednostavna koraka:

Slika 1: Linearna ekonomija (Weforum)

1. Uzmi! (Take)

2. Iskoristi! (Make)

3. Odbaci!(Dispose)

Princip proizvodnje u linearnoj ekonomiji je vrlo jednostavan; resursi iz prirode uzimaju se i

iskorištavaju kako bi se proizveo proizvod koji je u većini slučajeva u pakiranju ili ambalaži i

na taj način se prezentira potrošaču. Proizvođači pritom ne razmišljaju o tome što će potrošač

učiniti s ambalažom proizvoda nakon što završi s njegovom uporabom. Naime, industrijske

revolucije donijele su brojna znanstvena i tehnološka postignuća koja su omogućila razvoj

tehnologije, industrije, ekonomije i društva. Sukladno s time došlo je i do nazadovanja koje se

očitovalo u obliku povećanja količine predmeta, u okolišu, koji nisu biorazgradivi i kao takvi

postaju trajni stanovnici prirode.

U rezimeu, linearno gospodarstvo donijelo je brz i jednostavan profit, smanjilo broj radnih

mjesta i stvorilo problem odlaganja otpada.

Slika 2: Linearno gospodarstvo

(zastovolimzadar)

3.POJAM CIRKULARNE EKONOMIJE

Za razliku od linearne, cirkularna ekonomija skreće pozornost na povratak prirodi i

iskorištavanje onoga što je već upotrebljeno. (Libertas, 2017.)

Cirkularna (kružna) ekonomija temelji se na prirodnim procesima i prirodi u kojoj otpad kao

kategorija ne postoji, već na kraju ponovno postaje resurs. (Makemake)

Koncept podrazumijeva da se uz pomoć prirode proizvodi sve što nam je potrebno, a potom

se brine o tome kako prirodi vratiti ono što je uzeto i to u prihvatljivom (biorazgradivom)

obliku. (Libertas, 2017.) Cilj takvog načina prozivodnje je dvojak; briga za okoliš i njegovo

očivanje od pretjeranog ljudskog iskorištavanja. Osim štednje prirodnih izvora, stvaraju se

nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života na planetu Zemlji.

Stvaranje novih radnih mjesta u različitim gospodrskim granama dolazi uslijed donošenja

novih odredbi (zakona i pravilnika), od strane Europske komisije, o primjeni cirkularne

ekonomije u svakidašnje živote stanovnika Europske unije. U sektorima javne nabave,

komunalog redastva, ekološkog inžinjeringa, upravljanja otpadom doći će do zamjetnog

povećanja broja zaposlenosti. Također prognozira se i razvitak tehnologije, uređaja i strojeva

koji bi olakšali i pomogli zaposlenicima pri njihovim svakodnevnim zadacima. Na taj način

će doći do procvata poduzetništva i širenja dosadašnjih tvornica i postrojenja.

Primjena cirkularne ekonomije će se odraziti ne samo na čišćem okolišu, već i na povećanju

životnog standarda, uzrokovanom povećanjem zaposlenosti.

Slika 3 i 4: Kružno gospodarstvo

(Weforum, n.d.)

(zastovolimzadar)

Cirkularna ekonomija razvila je tzv. „4R“ princip gdje 4R-a predstavljaju:

1. Repair (popraviti)

2. Reuse (ponovo koristi/upotrijebi)

3. Remanufacturing (ponovo preradi/proizvedi)

4. Recycle (recikliraj)

Slika 5:''4R'' princip (Makemake)

3.1. RAZVOJ CIRKULARNE EKONOMIJE

Termin ''cradle to cradle'' (eng.- ''od kolijevke do kolijevke'') razvili su arhitekt William

McDonough i kemičar Dr. Michael Braungart u knjizi ''Cradle to Cradle: Remaking the way

we make things'' (eng.- ''Od kolijevke do kolijevke: Preurediti način kako proizvodimo

stvari'').

U knjizi, autori ističu novi način dizajniranja materijalnih dobara i idu dalje od ekološki

prihvatljivog koncepta čiji je isključivi fokus na smanjenju negativnih utjecaja ljudskih

postupaka na okoliš (Wautelet, 2018.). Također ukazuju na činjenicu da se ''ekološkom

učinkovitošću dobiva više od manjega'' (Braungart M. a., 2002., str. 51). Time ističu da

koristeći primjerice automobile, hladnjake ili druge strojeve koji su ekološki prihvatljiviji ne

znači da smo na taj način suzbili onečišćenje okoliša, već da smo ga isključivo smanjili. Cilj

strategije ekološke učinkovitosti polazi od toga da se ne minimizira tzv. ''cradle to grave''

(eng. - od kolijevke pa do groba) i generira kružna ekonomija koja onemogućava materijalima

da ostaju resursi i akumuliraju se tijekom vremena (tzv. upcycling; eng.-ponovna upotreba)

(Braungart, 2013.) .

U zaključku, ideja o cirkularnoj ekonomiji začela se na želji da se ekološki koncept zamijeni s

onim koji ije u potpunosti biorazgradiv.

4. PRIMJENA CIRKULARNE EKONOMIJE

Koncept cirkularne ekonomije čini se sasvim jednostavan i održiv, upravo iz tog razloga je

izuzetno kompleksan. Kako bi se primjenila jednostavna ideja kružnog načina života potrebna

je jedna vrsta reinžinjeringa dosadašnjeg načina života. Cirkularne ekonomija je idalje nešto

čemu se teži dok je linearna ekonomija trenutno prisutna .

4.1. RECIKLIRANJE

Prvi korak koji je potreban za postizanje cirkularne ekonomije jest recikliranje, što je u već u

širokoj primjeni diljem svijeta. Jedan od ''4R'' omogućava da se otpad, koji se proizvodi u

svrsi stvaranja proizvoda, ponovno koristi na način da se brojim kemijskim procesima odvaja

kako bi se postigao oblik materijala koji se potom može poslužiti u daljnjoj proizvodnji.

Reciklaža je ključna jer se time potiže osvještenost o problemu otpada, mogu se jednostavno,

brzo i uz minimalna ulaganja, kao što su npr. kontejneri za recikliranje, tvornice za preradu

otpada i zaposlenici u njoj, postići smanjivanje otpadataka i uspostaviti temelje za promjenu

potrošačkog načina života ljudi koji trenutno žive.

Naobrazba o reciklaži je od izuzetne važnosti za prihvaćanje i primjenu ideje o cirkularnoj

ekonomiji; kroz obrazovanje djece, reklamne kampanje, uvođenje novih zakona, pravilnika i

odredbi, komunalnih naknada može se efikasno doprijeti do svijesti čovjeka i natjerati ga da

sudjeluje u takvoj vrsti ekonomije.

4.1.2. RECIKLIRANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Reciklaža u zemljama članicama EU razlikuje se od članice do članice, no ipak postoje

univerzalna pravila i mjere koje svaka članica treba slijediti.

Podaci Eurostata iz 2016. govore da se najveći udio recikliranog i kompostiranog otpada

ostvaruje u Njemačkoj (66%), Austriji (59 %), Sloveniji (58 % - podatak iz 2015.), Belgija

(54 %), Nizozemskoj (53 %), Italiji (51 %), Litvi (50 %), Švedskoj (49 %), Danskoj (48 %) i

Luksemburgu (48 %), dok su blizu EU prosjeka (47 %) Ujedinjena Kraljevina (45 % - 2015.),

Poljska (44 %) i Francuska (42 %). (vijesnik)

Podaci o postocima recikliranog i kompostiranog otpada nažalost potvrđuju tvrdnju ''što

južnije to tužnije''.

Naime zemlje članice Europske unije poput Malte, Rumunjske, Bugarske, Cipra i Hrvatske

imaju izuzetno niske postotke recikliranog otpada u odnosu na ostale članice. U ovom slučaju

postotak recikliranog i kompostiranog otpada nužno indicira stopu ekonomskog razvitka te

zemlje.

Ovime se postavlja pitanje mogu li te članice Europske unije poduprijeti ideju o cirkularnoj

ekonomiji ili je ona bez financijske pomoći ostalih članice EU jednostavno neodrživa.

Švedska je doduše prmjer članice Europske unije koja u potpunosti snosi trošak o

zbrinjavanju otpada; od uputa kako odvajati otpad, do uputa za reciklažu i kompostiranje, do

mjesta u kojima državljani mogu ostaviti svoje uređaje poput televizora,dvd player i dr. koje

više ne koriste. Takvi prostori nalaze se i unutar nekih trgovačkih centara.

Osim što je Švedska razvila zavidan sustav recikliranja i gospodarenja otpadom, odlučila je i

na tome zaraditi. Naime, u zadnjih nekoliko godina određene švedske kompanije koje se bave

odvajanjem i preradom otpada počele su uvoziti otpad iz drugih zemalja primjerice

Ujedinjenog kraljevstva i time povećale svoju ukupnu dobit. (France24)

Od velike je važnosti da zemlje članice Europske unije s nižim ekonomskim razvojem slijede

odredbe Europske komisije vezane uz cirkularnu ekonomiju ne samo radi ekoloških pitanja,

već i radi boniteta koje mogu ostvariti u vlastitom ekonomskom razvoju.

Slika 6: Podaci o reciklaži u EU

(vijesnik)

4.1.3. RECIKLIRANJE U HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj reciklira samo 17% otpada (Novi list), a najveći problem predstavljaju

ilegalna odlagališta otpada. Iako Bruxelless nudi pomoć pri planu recikliranja, 2020. godine

započet će sa sankcijama (Dnevnik.hr). Ne samo da se određenim pojedincima i tvrtkama u

Hrvatskoj nudi mogućnost za ilegalno odlaganje otpada, nego se uz to takvi postupci ne

penaliziraju. Usprkos izuzetnim naporima i pritiscima koje nad takvim slučajevima drže

hrvatske mediji i njihove emisije poput Nove Tv i Provjerenog, te RTL-a i Potrage hrvatsko

pravosuđe poduzima nedovoljne akte u kažnjavanju i suzbijanju takvih postupaka.

Ukoliko se trenutno sveprisutni trend da su mediji jedini utjerivači pravde nastavi, Hrvatska bi

ne samo mogla dobiti penale za neadekvatno gospodarenje otpadom, već bi joj se pomoć,

koju trenutno dobiva od strane Europske unije u svrsi edukacije i adekvatnog odlaganja

otpada, mogla uskratiti.

5. ZERO WASTE MODEL

Cirkularna ekonomija kao koncept predlaže kruženje materijala iz prirode nazad u prirodu, no

što ako postoji način da se proizvodnja otpada u potpunosti smanji ili čak i nestane? To je

ideja tzv. zero waste (eng.- nula otpadaka) modela.

Zero waste radi na redefiniranju sustava. Trenutačni sustav zbrinjavanja otpada nije održiv i

zero waste tu nudi rješenje za budućnost eko sustava. Suvremeni sustav počiva na

konzumaciji velike količine resursa gdje se višak samo gomila na odlagalištima. Cilj ovog

pokreta je stvoriti kružni ciklus u kojem se otpad eliminira iz postojanja. (zivotnistil) Uz to

glavni dio ovakvog načina života je prestanak upotrebe predmeta koji nisu ponovno

upotrebljivi.

Kao i sama cirkularna ekonomija zero waste zvuči jednostavan i održiv, ali to je prividna

pretpostavka. Život bez otpadataka iziskuje brojna ulaganja i maksimalnu posvećenost, a

podrazumijeva da se eliminira kupovina nepotrebnog i uvede upotreba organskih proizvoda

koji se ne nalaze u bilo kakvom obliku ambalaže ili pakiranja kao takvog.

Zero waste je korijenita promjena načina života. Od odlaska do supermarketa do prijevoza,

odijevanja, higijene i dr. životnih aspekata. Stoga, klasičan način da se odlazi u kupovinu

namirnica kad se stigne, bez ikakvog plana i programa o tome što, koliko i kako se kupuje

više nije opcija za ovakav način života. Kupovina prema zero waste konceptu je

najjednostavnija ukoliko se kupuje u trgovinama koje prodaju namirnice na veliko. Uz pomoć

predmeta kao što su staklenke i platnene vrećice mogu se jednostavno izvagadi i izmjeriti

količina proizvoda, namirnica i ostalih potrepština.

Namirnice, začini, slatkiši, voće, povrće više ne dolaze u pakiranju od kartona, plastike i

aluminija. Osim što se proizvodi kupuju uz pomoću staklenki, također se spremaju unutar

domaćinstva u staklenkama ili posudama koje su napravljene od silikona u domaćinstvu, jer je

cilj izbacivanje svakog oblika plastike; plastika kao materijal je iznimno težak za razgradnju

te se iz tog razloga u potpunosti izbjegava njena upotreba. Kava za van, slamke i papirnate

maramice mogu se zamijeniti staklenim ili keramiskim čašama i šalicama, metalnim

slamkama i maramicama od tkanine.

Slika 7: Zero waste zajednica

(www.biocycle.net)

Higijenski proizvodi poput higijenskih uložaka i pelena mogu se zamijeniti s pamučnim

ulošcima ili menstrualnom čašicom i pamučnim pelenama koje se mogu ponovno upotrijebiti.

Sapuni, dezinfekcijska sredstva i sredstva za čišćenje se mogu raditi od prirodnih sastojaka ili

se mogu kupiti ili nadopuniti. Kondomi su jedan od onih proizvoda koji se ne mogu ponovno

iskoristiti i iz tog razloga su jedan od onih proizvoda koji će proizvoditi otpad.

Kupovina odjeće većinski se odvija u second hand trgovinama jer se na taj način iskorištava

tkanina koja je već proizvedena i iskorištena, umjesto da se kupuje i troši nova.

5.1. IZAZOVI ZERO WASTE MODELA

Je li zero waste model u potpunosti održiv? Određeni proizvodi kao što su lijekovi,

elektornika, namještaj, odjeća i sl. dolaze u pakiranju i iz tog razloga nisu ''prilagođeni'' zero

waste načinu života. Znači li to da se ti proizvodi ne mogu koristiti iz tog razloga? Da? Ne?

Ukoliko netko mora primati inzulin ili piti određene lijekove iz zdravstvenih razloga ne može

biti u potpunosti bez otpadaka. Je li ne uzimanje lijekova u svrsi sprječavanja stvaranja

otpadaka pametan odabir ili postoji način na koji bi se lijekovi mogli uzimati, a da se ne

stvaraju otpadci?

Zero waste model ima izuzetno mnogo izazova i problema čije je rješenje izvjesno.

Rješavanje tih problema moglo bi dovesti do novih izuma, načina ambalaže i pakiranja

proizvoda, tehnologija, odjevnih i higijenskih predmeta. Razvitak svih navedenih predmeta

mogao bi prouzrokovati dodatni procvat start-upova i poduzetništva i sukladno s time porast

zaposlenosti i životnog standarda.

6. PODUZETNIŠTVO U CIRKULARNOJ EKONOMIJI

Prema istraživanjima Europske komisije 14% europskog bruto domaćeg prozivoda pokrivaju

javna nabava i nabava usluga, radova i zaliha. Zbog toga Akcijski plan Europske komisije o

kružnoj ekonomiji, donesen od strane Green public procurement-a , određuje na koji način će

ti sektori pridonijeti spomenutoj ideji.1 (Europski fondovi)

S razvojem ideje o cirkularnoj ekonomiji , početkom 21. stoljeća, i njenim prihvaćanjem

dolazi do njene implementacije u način rada postojećih kompanija koje svoj dosadašnji način

rada i poslovanja prilagođavaju odredbama Europske komisije.

Određene kompanije za odvajanje i razgradnju otpada poput onih u Švedskoj započele su

uvoz otpada iz drugih zemalja i na taj način su nešto što se na prvi pogled čini kao roba bez

mnogo vrijednosti pretvorili u vlastitu dobit.

Velike multinacionalne kompanije iz tekstilne industrije poput H&M-a i Zare osmislile su

sustav u kojem se potiče kupce da odjeću koju više ne koriste, ne odgovara im ili nije u

nosivom stanju donesu u njihove trgovine, a za uzvrat dobiju kupon za popust pri slijedećoj

kupovini.

Švedski trgovački lanac H&M pokrenuo je akciju sakupljanja stare odjeće unutar svojih

dućana u svrhu njihovog recikliranja. Princip sakupljanja stare odjeće je jednostavan; kupci u

zamjenu za vrećicu punu stare odjeće zauzvrat dobivaju poklon bon od 15% za njihovu

slijedeću kupnju. Akcija je po prvi puta provedena u H&M dućanima u Švicarskoj, dok su ih

već 2013. godine uveli u 48 zemalja u kojima H&M ima svoja prodajna mjesta.

Slika 8: H&M recikliranje odjeće

(Economy of style)

Određene automobilske kompanije u svojim ponudama i kampanjama nude zamjenu ''staro za

novo''. Na taj način se koriste djelovi automobila koji su već proizvedeni za serivisiranje istih

modela ili u proizvodnji novih automobili, a uz to se zadovoljava kupac jer dobiva novo

vozilo po jeftinijoj cijeni.

Zara join life program koncipiran je na način da kupci u određenim Zarinim prodavaonicama

mogu donijeti staru odjeću koju više ne koriste. Ta se odjeća potom sakuplja i razvrstava kako

bi se potom reciklirala i koristila u proizvodnji nove odjeće ili se donira dobrotvornim

organizacijama koje potom raspoređuju tu odjeću potrebitima.

Procesom sortiranja dolazi do odvajanja i odlučivanja koja odjeća je još uvijek uporabljiva, a

koja će se reciklirati.

Slika 9:Zara Join life program

(Fashion united )

Automobilska industrija je na vrlo efektivan način počela da primjenjuje ideju cirkularne

ekonomije. Široku popularnost dostigli su električni automobili te se na taj način sprječava

emitiranje CO2 plinova u zemljinu atmosferu.

Slika 10: Rimac automobili

(Rimac automobili )

S pogodnostima za svoje vjerne korisike da svoje staro vozilo zamijene s novim, tzv. zamjena

staro za novo, ne samo da su prodajna mjesta omogućila jeftiniju kupovinu novih vozila i

ostvarili dobit s kupnjom novih, nego time i sprječavaju odlazak starih automobila u rezalište

ili na odlagalište. Dijelove starih automobila koriste u proizvodnji novih vozila i pri

servisiranju sličnih ili jednakih modela automobila.

Slika 11: Automobili staro za novo

(Honda)

Shecco, kompanija čija se baza nalazi u Bruxellessu, u suradnji s proizvođačima rashladnih

uređaja i državnim institucijama razvijaju i promoviraju ekološki prihvatljive uređaje.

Specijaliziraju u integriranim uslugama i proizvodima kako bi unaprijedili njihovu upotrebu

koristeći se s pet prirodnih rashladnih sredstva: ugljičnom dioksidu (CO2), amonijaku (NH3),

ugljikovodicima (HC), vodi i zraku.

Slika 12: Shecco konferencije u 2018. Godini (Shecco )

6.1. ZERO WASTE PODUZETNIŠTVO

Iako određena poduzeća implementiraju određene aspekte cirkularne ekonomije unutar

postojećih postrojenja, druga pak koncpiriraju svoj način poslovanja prema toj ideji.

Primjeri takvih poduzeća, čije se poslovanje temelji na Zero waste ideji objašnjenoj u

predhodnom paragrafu, su ''Package free shop'' u SAD-u, ''Foifi''i u Švicarskoj, restoran

''Silo'' u Engleskoj i kafić ''Život'' u Hrvatskoj.

Package free shop osnovala je Lauren Singer, diplomirana inžinjerka okoliša, koja je odluku o

promjeni načina dosadašnjeg života na zero waste način života donijela još za vrijeme

studentskih dana.

Slika 13: Lauren Singer

(Package free shop)

Pisanjem bloga i aktivnošću na društvenim mrežama privukla je pažnju brojnih medija koji su

uz pomoć nje počeli promovirati zero waste način života. Nakon samo tri godine Lauren

Singer otvorila je svoje poduzeće pod nazivom ''Package free shop'' (eng.-dućan bez

pakiranja). Dućan sa svojim skladištem se nalazi u Brooklynu, a kupovina različitih

proizvoda, koji su namijenjeni osobama koje žele živjeti ovim načinom života moguća je i

putem online trgovine.

Slika 14: Package free dućan

(Package free shop)

Foifi je dućan i kafić u Zurichu u Švicarskoj koji prodaje razne prehrambene namirnice i

također kroz različite evente i edukacije promoviraju iskustvo koje pruža zero waste način

života. Uz pomoću vlasititih staklenki možete kupiti namirnice i platiti ih po kilogramu. Na

taj način štedite novac ne samo pri kupovini, već i za pakiranje, jer su vaše namirnice odmah

spremne za korištenje.

Slika 15: Foifi dućan i kafić u Zurichu

(Foifi)

Foifi je bio prvi dućan u takvog tipa u Zurichu, a konciprian je na način da svojim kupcima

nudi priliku za nepakiranu kupovinu bez plastike: namirnice, svakodnevni život, kafić i

radionice. Unutar samog dućana postoje prostorije koje su odvojene od ostatka dućana, a

namijenjene su razmjeni ideja, prostoru za sastanke i za jednostavno uživanje i zajedništvo.

(Foifi)

Slika 16: Prostor za druženje unutar Foifi dućana

(Foifi)

Restoran Silo nalazi se u Brightonu u Engleskoj, a svoj način poslovanja u potpunosti je

prilagodio zero waste načinu života. Sve namirnice proizvode, prerađuju, skladište unutar

prostora samog restorana, te se potom pripremaju i serviraju gostima restorana. Kako bi

izbjegli bilo kakav oblik pakiranja rade sve samostalno, od mljevenja pšenice za dobivanje

brašna koje im treba kako bi ispekli kruh ili određena tijesta za kolače, slastice i deserte, do

filtracije ulja kako bi se ponovno moglo upotrijebiti.

Slika 17: Silo restoran u Brightonu

(inhabitat)

Iako nedavnootvoreni hrvatski kafić ''Život'' naizgled podsjeća na običan kvartovski kafić,

razlikuje ga to što je on u potpunosti zero waste.

Druženje uz kavu ili neko drugo piće u kafićima jedan je od bitnijih elemenata kvalitete života

za stanovnike ove regije. Kao i većina drugih aktivnosti, prečesto ta naša navika socijalizacije

proizvodi otpad i dodatno pridonosi onečišćenju okoliša. No, to ne mora biti tako,

kaže Anamarija Prgomet. Prgomet, koja vodi edukacijsku stranicu na Facebooku Zero waste

Croatia, živi život bez otpada već neko vrijeme, a sada pokreće i Zero waste kafić. (Prgomet,

2018.)

Pri samom otvaranju kafić je privukao pažnju brojnih hrvatskih medija, koji su reportažama i

članicma popratili poruku koju kafić Život pokušava promovirati i popularizirati unutar grada

Zagreba pa i šire. Otvaranje kafića popratili su mediji kao što je RTL televizija i portali poput

obavjestajac.com i super.1net.hr.

Slika 18: Hrvatski kafić Život

(Obavještalac)

6.1.1. IZAZOVI I PROBLEMI PODUZETNIŠTVA U CIRKULARNOJ EKONOMIJI

Kompanije, neovisno o svojoj veličini, postižu veliku dobit u svome poslovanju zbog

jeftinih troškova proizvodnje, pakiranja i transporta. Ukoliko zbog određenih zakona,

pravilnika poveća trošak u njihovom proizvodnom procesu to bi dovelo do ozbiljnog

pomaka ne samo u izdavanjima, a onda u konačnici i u dobiti, nego i u smanjenju daljnjeg

ulaganja u širenje i razvitak poslovanja. Preciznije, ukoliko se trošarine za odlaganje otpada,

zabrana korištenja vozila s dizel motorima, povećavanje komunalne naknade i dozvole

povećaju zbog novo donesenih zakona to nužno uzrokuje povećavanje troškova poslovanja.

U slučaju da se troškovi poslovanja poduzeća povećaju, ono će sredstva, koja bi primjerice

koristilo za veće plaće zaposlenicima, bonuse, ulaganje u širenje i daljnje razvijanje

poduzeća, trošiti na navedene izdatke. To može dovesti do samnjenja plaća, nezadovoljstvo

zaposlenika i sindikata te smanjenja ulaganja u područja znanosti i tehnologije koja su

potrebna za daljnja unaprijeđenja poslovanja, ali i uz to doprinose tehnološkom napretku.

S druge strane države, bile one članice Europske unije ili ne, mogu omogućiti određene

mjere i zakone koji bi olakšali postojećim i novonastalim poduzećima da se postepeno

prilagode na povećanje trošarina. U konačnici države svojim odredbama mogu u potpunosti

preuzeti teret novonastalih trošarina i na taj način ne samo olakšati postojećim poslovnim

procesima,već i potaknuti nove. Na taj način država može poticati sve oblike poduzetništva,

od start-up-ova do cijeloga poduzeća.

6.1.2. BUDUĆNOST PODUZETNIŠTVA U CIRKULARNOJ EKONOMIJI

U 21. stoljeću ljudi se počinju prilagođavati vlastiti način života prema vlastitim uvjerenjima

raznovrsnog tipa; od vjere, načina ishrane, zalaganja za pravdu, ljudskih i životinjiskih prava

koja su oduzeta i oštećena. Sukladno s time ljudi su počeli mijenjati način života prema

principima cirkularne ekonomije. Ne samo da su implementirali principe cirkularne

ekonomije na vlastitom primjeru, već su odlučili širiti i promicati ideju kroz razne oblike

društvenih aktivnosti te kroz poduzetništvo.

Poduzetništvo prema cirkularnoj ekonomiji je još uvijek u začetku iz razloga što

implementacija bilo kakve promjene, a poglavito korjenite koja je prisutna u spomenutom

konceptu, postepena, ali ima dugoročni cilj.

7. RJEŠENJE PROBLEMA BACANJA HRANE

Uprkos tome što je bacanje i nedostatak hrane problem koji, naočigled nije rješiv i povezan.

Upravo međusobnim povezivanjem ta dva problema moguć je dolazak do krajnjeg rješenja.

Uz pomoć gore navedenog Zero waste modela moguće je sprječavanje kupovanja pakiranih

prozivoda koji su većinom kvarljivi, te bi se time u potpunosti eliminiralo bacanje hrane. Iako

je prilagodba na zero waste način života dugotrajna i iziskuje osobnu, a uz to i financijsku

posvećenost, moguća je i alternativa.

Implementacija i primjena Zero waste modela je dugotrajna i teška, ali u konačnici daje

neizmjernu korist prventsveno planetu Zemlji, a onda i ljudima.

7. POPIS LITERATURE

7.1. LITERATURA

William McDonough i Michael Braungart: ''Cradle to Cradle: Remaking the way''

Godina izdavanja: 2002.

Michael Braungart: ''''

Godina izdavanja: 2013.

7.2. INTERNET

https://www.libertas.hr/za-studente/sto-je-cirkularna-ekonomija-i-kako-utjece-na-

novi-svjetski-poredak-i-stvaranje-novih-radnih-mjesta/ http://makemake.eu/cirkularna-ekonomija-i-kako-s-4-slova-r-produljiti-zivot-materijalnim-

stvarima/ http://www.draganvaragic.com/blog/cirkularna-ekonomija-megatrend-novi-poslovni-

modeli-i-internet/

http://www.mcb.rs/blog/pet-stvari-koje-trebate-znatio-kruznom-gospodarstvu/

https://www.davor-skrlec.eu/tag/cirkularna-ekonomija/

https://www.davor-skrlec.eu/cirkularna-ekonomija-predstavlja-rjesenje-problema-

rastuce-nezaposlenosti/

https://www.theguardian.com/sustainable-business/2015/apr/15/circular-economy-

jobs-climate-carbon-emissions-eu-taxation

http://ec.europa.eu/environment/circular-economy/index_en.htm

http://europski-fondovi.eu/vijesti/objavljena-studija-zelena-javna-nabava-i-akcijski-

plan-za-cirkularnu-kru-nu-ekonomiju-eu

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/602065/IPOL_STU(2017

)602065_EN.pdf

http://ec.europa.eu/environment/gpp/index_en.htm

https://www.dw.com/hr/recikliranje-otpada-istina-i-mit-o-njema%C4%8Dkoj/a-

45912514

http://www.infotrend.hr/vijesti---regija/kruzno-gospodarstvo,6197.html

https://www.greenfish.eu/europes-wake-up-call-for-recycling-plastic/

https://www.weforum.org/agenda/2018/04/how-to-build-a-business-in-the-circular-

economy/

https://www.youtube.com/watch?v=14r7f9khK70

https://www.weforum.org/agenda/2018/04/how-to-build-a-business-in-the-circular-

economy/

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/U-Hrvatskoj-se-reciklira-samo-17-posto-

otpada-sve-ostalo-ide-na-odlagalista

http://makemake.eu/cirkularna-ekonomija-i-kako-s-4-slova-r-produljiti-zivot-

materijalnim-stvarima/

https://www.goingzerowaste.com/zero-waste-1/

https://packagefreeshop.com/

http://www.poslovni-savjetnik.com/aktualno/hm-ce-otkupljivati-staru-odjecu

http://www.cromoda.com/m-prikuplja-odjecu-evo-sto-sve-mozete-donijeti-u-trgovinu

http://www.economyofstyle.net/2014/05/recycle-your-old-clothes-at-h.html

https://www.obavjestajac.hr/1540090/na-zagrebackim-vrbanima-se-otvorio-prvi-zero-

waste-kafic-popricale-smo-s-inicijatoricom-projekta

https://fashionunited.uk/news/fashion/zara-goes-sustainable-with-new-join-life-

initiative/2016092021831

https://inhabitat.com/uks-first-zero-waste-restaurant-silo-boasts-a-raw-and-minimalist-

interior-aesthetic/

http://www.fao.org/state-of-food-security-nutrition/en/

http://www.fao.org/food-loss-and-food-waste/en/

https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/515588/gotovo-svaki-

cetvrti-hrvat-je-siromasan-a-unatoc-tome-svake-godine-bacamo-nenormalnu-kolicinu-

hrane-ovi-podaci-mogli-bi-vas-sokirati

http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Unatoc-ukidanju-PDV-a-na-doniranu-hranu-

izostalo-je-povecanje-donacija?meta_refresh=true

https://www.biocycle.net/2015/11/16/how-your-community-can-be-zero-waste-in-10-

years/

7.3. POPIS SLIKA

Slika 1: Linearna ekonomija (Weforum)

Link: https://www.weforum.org/agenda/2018/04/how-to-build-a-business-in-the-circular-

economy/

Preuzeto: 24.12.2018.

Slika 2: Linearno gospodarstvo (zastovolimzadar)

Link: http://www.zatostovolimzadar.hr/gospodarenje_otpadom01.php

Preuzeto: 24.12.2018.

Slika 3: Kružno gospodarstvo (zastovolimzadar)

Link: http://www.zatostovolimzadar.hr/gospodarenje_otpadom01.php

Preuzeto: 24.12.2018.

Slika 4: Kružno gospodarstvo (Weforum)

Link: https://www.weforum.org/agenda/2018/04/how-to-build-a-business-in-the-circular-

economy/

Preuzeto: 24.12.2018.

Slika 5:''4R'' princip (Makemake)

Link: http://makemake.eu/cirkularna-ekonomija-i-kako-s-4-slova-r-produljiti-zivot-

materijalnim-stvarima/

Preuzeto: 24.12.2018.

Slika 6: Podaci o reciklaži u EU (vijesnik)

Link: https://www.ekovjesnik.hr/clanak/564/kako-europljani-upravljaju-komunalnim-

otpadom

Preuzeto: 26.12.2018.

Slika 7: Zero waste zajednica

Link: https://www.biocycle.net/2015/11/16/how-your-community-can-be-zero-waste-in-10-

years/

Preuzeto: 9.1.2019.

Slika 8: H&M recikliranje odjeće (Economy of style)

Link: http://www.economyofstyle.net/2014/05/recycle-your-old-clothes-at-h.html

Preuzeto: 26.12.2018.

Slika 9: Zara Join life program

Link: https://fashionunited.uk/news/fashion/zara-goes-sustainable-with-new-join-life-

initiative/2016092021831

Preuzeto: 29.12.2018.

Slika 10: Rimac automobili

Link: http://www.rimac-automobili.com/en/latest/news/rimac-automobili-at-the-2017-geneva-

motor-show/

Preuzeto:29.12.2018.

Slika 11: Automobili staro za novo

Link: https://www.honda-srbija.rs/automobili/aktuelnosti/Honda-za-Hondu.177.html

Preuzeto: 29.12.2018.

Slika 12: Shecco eventi u 2018. Godini (Shecco )

Link: http://www.shecco.com/articles/2018-02-09-nine-atmospheres-to-shake-up-hvacr-

worldwide-in-2018/

Preuzeto: 29.12.2018.

Slika 13: Lauren Singer (Package free shop)

Link: https://packagefreeshop.com/

Preuzeto: 28.12.2018.

Slika 14: Package free dućan

Link: https://packagefreeshop.com/

Preuzeto: 28.12.2018.

Slika 15: Foifi dućan i kafić u Zurichu (Foifi)

Link: https://foifi.ch/

Preuzeto: 27.12.2018.

Slika 16: Prostor za druženje unutar Foifi dućana (Foifi)

Link: https://foifi.ch/

Preuzeto: 27.12.2018.

Slika 17: Silo restoran u Brightonu

Link: https://inhabitat.com/uks-first-zero-waste-restaurant-silo-boasts-a-raw-and-minimalist-

interior-aesthetic/

Preuzeto: 28.12.2018.

Slika 18: Hrvatski kafić život (Prgomet, 2018.)

Link: https://www.obavjestajac.hr/1540090/na-zagrebackim-vrbanima-se-otvorio-prvi-zero-

waste-kafic-popricale-smo-s-inicijatoricom-projekta

Preuzeto: 29.12.2018.