SOCIOLOGIJA-skripta - FHN

7/28/2019 SOCIOLOGIJA-skripta - FHN

1/30

1. KARTICA1) Nastanak sociologije2) Nacija i drava3) Priroda i karakter vlasti4) Tranzicija i proces promjena

2. KARTICA1) Osnovni elementi religije2) Metode i tehnike istraivanja u

sociologiji3) Sociologija Comtove tradicije4) Tipovi porodice u BiH

3. KARTICA1) Filozofski korijeni sociologije2) Drutvene pojave3) Poimanje nacije4) Demokratizacija drutva i obrazovanja

4. KARTICA1) Ugovorne teorije o dravi2) Kastinska organizacija drutva3) Drutvena stratifikacija4) Vrste drutvenih pokreta

5. KARTICA1) Drutveni pokreti2) Demokratizacija kao oblik moi u

drutvu3) Politike grupe i profesionalna

udruenja

6. KARTICA1) Rat kao najtei oblik drutvenogsukoba

2) Klase i drutvo3) Proces sekularizacije4) Individulane slobode i jednakosti ljudi

7. KARTICA1) Drava i pravo2) ena u drutvu3) Drutveni pokreti -5.K.4) ovjek i kultura

8. KARTICA1) Sindikat i industrijski sukobi2) Mo i vlast3) Drutveni odnosi4) Socioloki pravci

9. KARTICA1) Industrijska porodica2) Industrijski sukobi

10. KARTICA1) Predmet sociologije2) Drutvene grupe3) Nastanak i funkcija religije

4) Proces socijalizacije

11. KARTICA1) Drutveni sukobi2) Individualne i drutvene nejednakosti

12. KARTICA1) Drutvo i drava2) ovjek i drutvo

13. KARTICA1) Suvremeni znaaj sociologije2) Opi uvjeti nastanka klase3) Odnos sociologija prema drugim

naukama

14. KARTICA1) Politike stranke2) Religija i drutvo3) Smisao konvencije o pravu djeteta

15. KARTICA1) Pleme

16. KARTICA1) Narod2) Kaste i stalei

17. KARTICA1) Tipovi sukoba u drutvu2) Demokracija3) Struktura drutva

18. KARTICA1) Drutveni procesi

19. KARTICA1) Drutvene nejednakosti

21. KARTICA1) Demokracija i vlast2) Funkcije porodice3) Prava i slobode ovjeka i graana

22. KARTICA1) Globalne drutvene grupe

23. KARTICA1) to je sociologija?2) Webberova shvaanja sociologije3) Znaaj i funkcija politikih stranaka

24. KARTICA1) Parsonsovo shvaanje sociologije2) Idealistike koncepcije o nastanku

drave25. KARTICA

1) Tipovi porodica

1


2/30

1.KARTICA

1. Nastanak sociologije

Drutvo je sloen i kompleksan fenomen za nauku i ljudsku spoznaju. Prouavati ga,zapravo znai razumjeti ga u njegovom totalitetu tj. razumjeti samu prirodu drutva. Tapitanja su zaokupljala panju umnih i matovitih ljudi od najranijih dana nastankaljudske civilizacije pa sve do danas. Nastojanja da se shvati priroda, nastanak i razvoj

drutva, njegovo kretanje bila su znaajna za nastanak sociologije kao posebne nauke.Razvoj sociologije vrsto je vezan uz industrijski progres i nastojanja da se promjene kojesu se zbivale u drutvu potpunije spoznaju i nauno prate i objasne.Sociologija ima zadau da predvidi ton drutvenih promjena, uoi dinamiku drutvenihprocesa. Moglo bi se rei da je sociologija jedna od najprimjenjivijih nauka nastalaizmeu 18. i 19. st. kada se snano razvijaju i odvijaju drutveni procesi. Zapravo interessociologije nije samo globalno drutvo ve i konkretni smisleni procesi koji doprinose dase takve pojave uoe i predvidi njihov ton kretanja. Sociologija ima zadau da spoznadrutvo ovjeka i sistem poretka i vlasti, kulturu, tradiciju norme i vrijednosti.1234567890

2. Nacija i drava

Drava je institucionalni oblik organiziranog drutva. Nastala je kao rezultat ljudskihpotreba za zajednikom egzistencijom, zajednikim pravilima i zatitom teritorija izajednice ljudi koja je egzistirala i egzistira u datom prostoru. Drava je izraz nunostiopstanka ljudi, izraz pravilnog udruivanja plemena i naroda odreenoj drutvenojorganizaciji i njenim pravilima.Nastankom drave prestaju biti dominantne rodbinske veze. Drava uspostavlja pravilaili norme kao zajednike za sve lanove zajednice, koji su duni da ih se pridravaju.

Drava je nastala na osnovama rodbinskih ili patrijarhalnih veza. Neke su nastajaleujedinjavanjem naroda, dok je veliki dio plemena to inio iz potrebe za opstankom,naputanjem nomadskog naela ivota, stvaranjem naroda a zatim i drave. Druge sunastajale ujedinjavanjem naroda u strahu i otporu od najezde treeg, radi odbrane iliraspada. U poetku je jedinstvo slabije, ali vremenom drava jaa. Tree su nastalenaseljavanjem stanovnitva, tj. vladari su davali zemljita svojim podanicima,radnicima...a isto tako i osvajanjem teritorija od drugih drava i njihovo naseljavanjevlastitim stanovnitvom. Drava je izraz zajednike potrebe i interesa. Postoje razliitastajalita nastanka drave:

1. idealistiko teorijske koncepcije2. drutveno ugovorne teorije3. socioloke teorije

Drava se uspostavlja na teritorijskom naelu, a ne na naelu krvnog srodstva.Nacija se razvija iz naroda, kao via faza drutvenog organiziranja i identificiranja steritorijem i pripadnou jednoj drutvenoj grupi. Taj proces je poeo kada su se razvilikultura, jezik, privreda i kada se uspostavila vlast na odreenom prostoru. esto senacija poistovjeivala s dravom i u pojmovnom i u sadrajnom smislu. Drava jezakonska i politika organizacija koja posjeduje vlast pa od svojih graana zahtjevaposlunost i legalnost. Nacija je narodna zajednica iji su lanovi povezani osjeajemsolidarnosti, zajednikom kulturom i nacionalnom svijeu.Imamo 2 oblika nastanka nacija. One koje su nastale kroz povijest u jednonacionalnimzemljama Holandija, Francuska... i zemlje koje su se suoavale sa problemomnacionalizma.

2


3/30

Znaajani su pokreti za nacionalnu neovisnost 19.st. u Europi, a u 20.st. u ostalimkrajevima. Najznaajniji elementi uspostavljanja nacije su: drutveno-ekonomski razvoj,jezik i kultura, vjera i tradicija, dravna vlast odnosno poredak.

3. Priroda i karakter vlasti

Vlast predstavlja samo jedan oblik moi. To je institucionalna (pojedinana) mozasnovana na odreenim normativnim pretpostavkama koje imaju autoritet iskazanvoljom graana ili drutvene organizacije. Za razliku od moi koja se rasprostire difuzno,vlast se kree u odreenim granicama. Vlast se sastoji u izdavanju odreenih nareenja iupozorenja. Vlast odrava i titi uspostavljenu drutvenu organizaciju i prije svega sluitoj svrsi. Vlast se legitimira kroz normativni poredak, a normativni poredak je osnovakonstitucije vlasti.Po Webberu vlast moe biti:

racionalna poiva na pravilima koja pojedinano vrijede za sve kojizadovoljavaju odreene kriterije.

tradicionalna se zasniva na tradiciji koju imaju norme i ustanove. Za ovajtip vlasti je normativni poredak onaj koji je ranije uspostavljen i nastao i kojine podlijee nikakvim promjenama i

karizmatska vlast ne priznaje i ne prihvaa nikakva pravila kojima seutvruje njena ovlast. Zasniva se na afektivnoj predanosti podanika linostivoe.

4. Tranzicija i proces promjena

Tranzicija je u stvarnosti promjena koja se odvija u drutvu, a moe biti toliko intenzivnada obuhvaa i samo drutvo. Promjene su stalno kretanje odreenih procesa i odnosa itenja za uspostavljanjem novog stanja i poznavanja ljudi. Tranzicije se odvijaju svudaoko nas, prate nas i mi u njima uestvujemo ili ih pak podstiemo. 20.st. je obiljeenoburnim dogaajima 2 svjetska rata, Oktobarska revolucija, faizam, socijalizam...Promjene su obiljeene neprekidnom suprotnou izmeu demokratskih i totalitarnihreima razvijenih i nerazvijenih zemalja. Kada se neto neprestano mijenja tada su tostalne promjene, zatim imamo dinamine promjene koje su dosta intenzivne i obimne.Transformacija promjena je proces koji se odvija u razliitom vremenskom trajanju iznaenju. Promjena ovjeka i njegovih osobnosti zove se socijalizacija.

2.KARTICA

1.Osnovni elementi religije

Religija kao drutvena pojava vezana je za ovjeka i njegov ivot u zajednici. Drutveniivot ljudi uvjetovan je spoznajom o potrebi i nunosti zajednitva. Religija utjee na samkarakter drutva, na vlasti, bogatstvo, drutveni ugled, odgojne funkcije drutva itd.Razliite religije uspostavljaju razliita gledita; tako kranstvo se podreuje, budizamje ravnoduan, dok neke sekte zauzimaju neprijateljski stav.

U religiji je veoma vano sveenstvo koje ima drutveni statusni ugled. Religijauspostavlja i svoje doktrine o odgoju, obrazovanju, braku i branim odnosima,potomstvu.

3


4/30

Funkcija religije u drutvu i politikom ivotu uvijek je praena od strane drave ipredmet je njenog zanimanja. Religije su podupirale pobune podanika, suprotstavljale seodreenim politikim strankama. Postoje razliite teorije o tome koji su elementi u religijinajdominantniji. To je po mnogim kombinacija vie faktora: psiholoki elementi,ovjekove potrebe o nunoj pripadnosti nekom svijetu i izvoru, teorije o ivotu i smrti,moi i granicama ljudskog uma. Natprirodna dimenzija religije ogleda se u prihvaanjuneeg izvanjskog i nedostinog, kao stvarnog. Putem obreda i obiaja vjernici utjeu naono to je izvan i iznad njih. Religija je put za privaanje odreenih naela i modela

ponaanja. Religija svoje predodbe trai izvan postojeeg i to je njena osnovnakarakteristika. Religije su postojale u svakom drutvu. Eshatoloka praksa je vjerovanje usudbinu, pravdu i mir i psiholoki se ogleda u sposobnosti kontrole svih ovjekovihakcija.

2. Metode i tehnike istaivanja u sociologiji

Metode bi se mogle definirati kao niz ideja ili postupaka pomou koji se nastoje uoiti iobjasniti odreene pojave i procesi. esto se postavlja pitanje mogu li se metode koristitiu istraivanjima prirodnih i drutvenih pojava. Objektivnim metodama promatraju seodreeni procesi, pojave, analiziraju se i usporeuju pojedini dijelovi. Najznaajnijemetode u sociologiji su historijska, komparativna (usporedna), dijalektika, metodasistematizacije (funkcionalne analize) i nauna metoda.Historijska metoda pomou ove metode prouava se globalna historija ovjeanstva ilihistorija najznaajnijih drutvenih institucija. Osnovna zadaa joj je da prikupi i analiziragrau, podatke i druge obavijesti koje su nastale neovisno od pozicije znanja, odnosa iprocesa u drutvu i drutvenih snaga koje usmjeravaju njegovu dinamiku. Ova metoda jevrlo rasprostranjena. Interes joj je da sazna kako su nastale, razvijale se i transformirale

civilizacije drutava i drutvene institucije.Komparativna metoda (usporedna) slui se komparacijama ili usporedbama priistraivanju odreenih drutvenih pojava ili procesa. Po Durkheimu postoje tri nivoausporednih istraivanja:1.nivo predstavlja usporedna istraivanja u jednom drutvu,2.nivo komparacije predstavlja usporeivanje raznih drutava,3.nivo komparacije predstavlja usporeivanje pojava koje su zajednike u svimdrutvima.Dijalektika metoda se kritiki odnosi prema postojeim odnosima i drutvima i vizijskianticipira njihovu budunost. Tu se zapravo radi o teoretskoj i dijalektikoj misliusmjerenoj na prevladavanja postojeeg i na viziju budueg reda stvari i odnosa u

drutvu. Da bi razumjeli neke pojave i procese u drutvu neophodno je znati njihovrazvoj i perspektivu, promatrati ih u njihovom totalitetu i kretanju. Govorei o dijalekticikoju je koristio, Marx kae da je nastojao otkriti zakone razvitka, tj. prelazak iz jednogstanja u drugo. To kretanje se odvija od opeg ka pojedinanom, od kritikog odnosaprema postojeem od predvienih mogunosti. Ova metoda je doprinjela razvojusociologije, a sociologija ovom metodom pojedinane pojave stavlja u odnos sazakonima kretanja cjeline. Ova metoda kombinira teoriju i praksu.Metoda sistematizacije (funkcionalne analize) je metoda ija je analiza drutvenogsistema, njegovih dijelova i njegovog funkcioniranja. Ova metoda ima sistem za njeneprotagoniste, sistem ini osnovu drutva, a pojedini su nosioci funkcija ili konkretnihuloga koje im je sistem odredio. Ovu metodu je koristio ameriki sociolog Talcott Parsonspo kome ova metoda ima za cilj omoguavanje i razumijevanje vrijednosti, porijekla ireda stvari, dijelova drutva i pojedinaca u odravanju stabilnosti i funkcionalnostisamog drutva. Ova metoda se najpreciznije koristi u matematici.

4


5/30

Nauna metoda (u zadnje vrijeme nazvana i socioloka metoda) ima zadau na analitikii spoznajno teorijski nain spoznati drutvo ili njegove dijelove. Zasnovana je nadijalektikoj metodi i najvie je rasprostranjena u marksistikoj sociologiji. Zadatak joj jeda se teorijska misao na to metodiniji nain sjedini sa pouzdanim i preciznimiskustvenim podacima to ne ide bez tekoa koje se dijele na 3 grupe: teorijske,organizacijske i tekoe drutvene prirode.Tehnike istraivanja su osnovna sredstva sociologije u prikupljanju i interpretacijipodataka o drutvu i pojavama u njemu. Instrumente moemo podijeliti u 2 grupe:

1.na one pomou kojih se prikupljaju i promatraju injenice i2.na one pomou kojih se te injenice analiziraju i interpretiraju.Istraivanje je sloen proces i nemogue je odreene pojave analizirati odvojeno oddrugih tehnika kojima se slui sociologija.Metodologija je nauka ija je zadaa analiza, sistematizacija i upotrebna vrijednost tihpodataka i da uspostavi instrumente za saznavanje podrobnijih podataka o odreeniminjenicama.U tehnike istraivanja spadaju:

- promatranje- anketa- interwiev- upitnik- eksperiment- analiza sadraja

Promatranjem su se sluili brojni etnolozi i socijalni antropolozi. Promatranjedefiniramo kao nain za koji se prikupljaju podaci o pojavama, neposrednim ulnimopaanjem uz sudjelovanje promatraa, odnosno istraivaa, kako bi se odreene pojaveto potpunije izuile i prikupile injenice ili pojave i opisale manifestacije. Promatra jeneposredni sudionik. Sociolog moe promatranjem dobiti sliku o ivotu obinih ljudi,zatim o kulturi, uvjetima u kojima ive itd. Uspjeh promatraa ovisi od njegovesposobnosti i strunosti za tu vrstu posla.

Anketa je najraireniji i najpodesniji instrument u sociologiji. Razlikuje se od interwievapo tome to se pismeno formulirana pitanja dostavljaju odreenim osobama, kako bi sedobio pismeni odgovor. Znaajna karakteristika je to se dobiva velika sistematinost ibrzina u prikupljanju injenica u kratkom vremenskom periodu. Moe obuhvatiti velikibroj ispitanika.Interwiev sa sastoji od niza usmenih ili pismenih pitanja koje istraiva postavljaispitaniku. To je najiri instrument istraivanja u sociologiji. Njegova prednost je toosigurava vrlo veliku sistematinost u pitanju grae. Uspjeh ovisi od sposobnosti iumijea ispitivaa. Postupak prikupljanja injenica se moe podijeliti u 2 grupe: 1)instrumenti kojima se prikupljaju injenice i podaci koji su nastali prije istraivanja

2) podaci koje se prikupljaju i biraju nakon provedenog istraivanja.

Ta dva izvora se kombiniraju i uspostavlja se teorija i uopavanje.Upitnik je brz i efikasan istraivaki instrument i iroko zastupljen u ispitivanju javnogmnijenja. To je skup unaprijed postavljenih pitanja u pisanom obliku na koji se odispitanika trai odgovor. I za upitnik je jako vana formulacija pitanja i odabir valjanoguzorka koji moe biti osnova za izuavanje validnih zakljuaka. Smatra se kao podesan ijeftin instrument.Eksperimentom se ele namjerno izazvati reakcije od promataa kako bi se odreenapojava ili proces analizirali i na kraju kvantificirali. Esksperiment se izvodi u kombinacijisa promatranjem, tako to promatra namjerno i umjetno izaziva reakcije promatranegrupe. Primjenjuje se najee na 2 usporedne skupine ije se veze ele utvrditi iusporeivati (laboratorijsko i istraivanje u prirodnim uvjetima). Prednost ove tehnike jeu tome to se pojava koja se eli promatrati donekle moe promatrati u njenomizvornom obliku ali mana je ogranienost na male skupine, kao i prisutnost mnogihpraktinih potekoa pri izvoenju ovakvih eksperimenata.

5


6/30

Analiza sadraja je skup instrumenata kojima se eli dobiti to tonija slika, odnosnoobjektivni i sistematini podaci o pojavama i procesima koji se ele analizirati u drutvu.Analiza sadraja je preteno opisna i putem nje se uspostavlja sistemska analizaodreene pojave ili dogaanja.

3. Sociologija Comtove tradicije

Na poetku svog rada Auguste Comte sociologiju je nazvao drutvenom fizikom a taj

termin preuzeo je od Hobbsa, zatim kurs pozitivne filozofije da bi je kasnije imenovaosociologijom. Izgradio je pravac zasnovan na pozitivnoj filozofiji, koji je nazvanpozitivizam. Izvrio je sintezu nauka u 6 dijelova historijskim redom: matematika,astronomija, fizika, kemija, biologija i drutvena fizika (sociologija). Sociologiju smatraelementarnom i osnovnom naukom o drutvu, koja ima zadau da istrauje drutvo idrutvene promjene. Po njemu, posebne drutvene nauke ne mogu potpuno objasnitipojave koje prouavaju, a takav pristup ima samo sociologija koja pojave prouava unjihovoj cjelovitosti. Sociologija je imala namjeru da drutvenu spoznaju oslobodi odreligijskog vjerovanja. Glavni dio pozitivnog, metoda je promatranja (u uem i u iremsmislu) a zatim historijska metoda (usporeivanje pojava u sadanjosti i prolosti).Prema Comteu sociologija se dijeli na drutvenu statiku i drutvenu dinamiku. Drutvenastatika ispituje uzajamne akcije i reakcije koje vre jedni dijelovi drutva na druga, dokse drutvena dinamika bavi razvojem drutva i njegovih zakonitosti. Drutveni razvojpoiva na razumu, a razum ima 3 stupnja razvoja:

1. teoloki (religija)2. metafiziki (filozofija i pravo) i3. nauno pozitivno doba

On istie postulat da Ideje vladaju svijetom i da ga potresaju. Njegov pozitivistikipristup su prihvatile razne socioloke teorije i pravci.

4. Tipovi porodice u BiHU BiH u 20.st. prisutne su velike migracije stanovnika. U ratu su porodice gubileobiljeja, tradiciju, obiaje, imovinu, posjede... Najrasprostranjeniji je bio industrijski tipporodice. Kao najstariji oblik patrijarhalne porodice je porodina zadruga ili velikaporodica. inilo ju je vie prostih porodica zajedno povezanih krvnim srodstvom pomukoj, a kasnije i po enskoj liniji. U patrijarhalnoj porodici pravo na imovinu su imalimuki lanovi zajednice, a negdje i ene. Velikom porodicom je upravljao starjeina kogasu birali ukuani. Pored velike porodice rasprostranjena je i mala poljoprivredna porodicakoja se zasnivala na poljoprivrednom posjedu. Razaranjem patrijarhalne porodice njenipripadnici su se rastajali na razliite naine.

3. KARTICA

1. Filozofski korijeni sociologije

Drutvenim fenomenima najvie su se bavili brojni filozofi, povijesniari, ekonomisti,teolozi i dr. Sociologija kao moderna nauka ima burnu i znamenitu povijest. Mnogimislioci drutva i pozicije ovjeka u njemu su pokuali odgovoriti na pitanje: to jeovjek, to je njegova ljudska priroda, odakle dolazi, obiaje, tradiciju, koji su elementinjegove drutvenosti i pravinosti. Odvajanjem filozofije od teologije i mistike i njenimsvrstavanjem u discipline koje tee spoznaji, stvara se sasvim nova situacija o poimanjunauke, o poimanju prirodnih fenomena i drutvenih pojava.Proces nastanka i socijalizacije pojedinih nauka trajao je vrlo dugo i bio je povezan sasamim procesom produbljavanja ljudskog znanja o pojedinim podrujima prirode i

6


7/30

drutva. Mislioci koji su se najvie bavili pitanjem autonomije ovjeka i njegove pozicijebili su Platon, Aristotel i njihovi sljedbenici.

Platon svojim uenjem razvija mnoge socijalno politike koncepcije drutva, samodrutvo, njegov sistem i poredak. Glavno pitanje je pitanje polisa tj. kako zatititi grad dravu od propasti i unitenja. U djelu Drava nastoji izgraditi idealni model dravnogureenja. To je drava u kojoj e vladati najsposobniji i najodgovorniji predstavnicinaroda, tj. sofisti. On ovaj model zasniva na harmoniji izmeu vladara i njegovih

podanika u cilju ostvarenja njegove sree. Kao to se ljudska dua sastoji od 3 dijela:uma, volje i niih prohtjeva, tako se po njemu drava sastoji od kasta (kaste filozofa,kaste ratnika, kaste obrtnika i trgovaca). Po njemu cilj drave je ostvarivanjeharmonijske suradnje dua. Za njega je bila znaajna podjela rada za drutveni ivot, kaoi znaenje demografskog i geografskog faktora te psihologije ljudi.

Aristotel je za razliku od Platona pokazao interes za objektivno promatranjedrutvenih pojava i procesa. Znaajna djela su mu Politika, Ustav Atenski iNikomahova etika. Kao doprinos razumijevanja drutva naznaio je empirijskeinstrumente sociolokog istraivanja. Aristotel je prvi filozof koji kae da je ovjekdrutveno bie zoon politikon, tj. on ne promatra ovjeka kao drutveni proces ilipojavu ve ga razumije u cjelini sa svim njegovim faktorima. ovjek je po njemu istinskiovjek ako djeluje kao drutveno bie i on je zastupnik prirodne teorije drutva to znaida je sve to se dogaa oko ovjeka prirodna datost.

Stoici su drutvo shvatili na racionalan nain i razvili Aristotelovu misao po kojoj su sviljudi drutvena bia, ne samo zbog razvoja dunosti ve zbog nunog izvrenja obavezaprema drugim ljudima. Razvijali su ideje o nunosti zajednikog ivota ljudi bez ozira naoblik organizacije i sistem vlasti. Epikurejci su imali suprotno miljenje. Za njih je biovaan interes pojedinca i oni ga nazivaju uenje o predsocijalnom prirodnom stanju iuspostavljanju drutvenih odnosa putem dobrovoljnosti pojedinca.

2.Drutvene pojave

Da bismo razumjeli drutvo potrebno je razumjeti i drutvene pojave kako se onerazlikuju od prirodnih. Postoje koncepcije o tome da se drutvene pojave meusobno

izjednaavaju i usporeuju pa prema tome postoje 2 premise i to: 1) da ne postoji razlikaizmeu prirodnih i drutvenih zbivanja

2) bioloka koncepcija koja polazi od slinosti izmeu procesa ipojava koje se odvijaju u

drutvu i biolokom organizmuPostoje dvije bitne razlike izmeu prirodnih i drutvenih pojava:

- drutvo nije organizam ni po sastavu ni po razvoju, ali ni po svom djelovanjui

- prirodne pojave teku neovisno od volje ljudi dok su drutva rezultatdjelovanja ljudi.

Svijest je onaj element koji ovjeka razlikuje od drugih bia i ini ga drutvenim biem.Drutvo se sastoji od pojedinaca. Neki smatraju da su sve drutvene pojave individualnepojave, drugi misle da je obrnuto, dok trei misle da postoje obje vrste pojava i da semeusobno razlikuju. Stajalite po kome su individualne pojave ustvari drutvene najvie

7


8/30

je zastupao Emil Durkheim. On drutvene pojave naziva kolektivnom svijeu. Drutvenepojave su povezano djelovanje ili ponaanje pojedinca ili grupa radi ostvarivanja nekogcilja. To podrazumijeva meusobni odnos tj. povezanost ljudi u obavljanju nekog procesaili neke djelatnosti.

3. Poimanje nacije

Nacije su nastajale na razliite naine, ali u svojoj osnovi imaju iste socijalno-ekonomske

i kulturno-tradicijske pretpostavke. Dominantnu ulogu je imao teritorij i egzistiranjenaroda u njemu, privredni i kulturni razvoj, tradicija i svijest o pripadnosti i sl. Procestransformacije otpoeo je pri prerastanju naroda u naciju kada su se razvili kultura,jezik, privreda i sl.Nacija je narodna zajednica iji su lanovi povezani osjeajem solidarnosti, zajednikomkulturom i nacionalnom svijeu. U mjestima gdje se proces nastajanja nacije i draveodvijao usporedno kaemo da su nacionalne drave.Nacija se formirala unutar granica drave i oni koji su ivjeli izvan tih granica nisupripadali toj naciji. Dok je 19.st. bilo karakteristino po konstituiranju europskih nacija,20.st. je karakteristino po obrazovanju nacija na ostalim kontinentima: u Aziji i Africi,Australiji pa ak i u Americi. Zajedniki elementi koji su osnova konstituiranja nacija sucilj:

- na prvom mjestu je drutveno-ekonomski razvoj- drugi princip konstituiranja nacije je jezik kao sredstvo zajednikog

sporazumijevanja i komunikacije ljudi i- trei princip je zajednika kultura, vjera i tradicija,- etvrti znaajan element konstituiranja nacije je dravna vlast

4. Demokratizacija drutva i obrazovanja

Obrazovni proces predvia da je najpogodniji oblik u usvajanju temeljnih normi i

vrijednosti jednog drutva vrijeme. Drutveni sistem postaje univerzalan i globalanporedak, tj. zahtjevaju i zajednike spoznaje i zajednike kriterije vrijednosti i zajednikemogunosti. To ujedno znai i briga i sigurnost ljudi, ostvarivanje temeljnih ljudskihprava... Poziv za demokraciju prisutan je u svim zemljama.Za ostvarivanjem demokracije tee i razvijene i nerazvijene zemlje kao i zemlje urazvoju. Demokracija je model dravnog ureenja.Demokratska drutva su ona u kojima se ostvaruju osnovna ljudska prava: slobodagovora, izraavanja, tampe, sloboda vjeroispovjesti, pravo na jednakost. Dakledemokracija je stalni proces irenja prostora slobode i prava graana.

4.KARTICA

1.Ugovorne teorije o dravi

Ugovorne teorije polaze od prirodnog prava, kao osnova prava i pravinosti. Zapravinou postoji potreba, a to je meusobni odnos koji se postie ugovorom izmeugraana, iz ega kasnije nastaje graansko pravo. Poto je drava stvorena radi zatite,reda i mira, ona dobiva i neto vie pomou ugovora, a to je da ukine neogranienopravo otpora i da titi podanike i njihovu imovinu.Za Hobbsa, ljudi su jednaki u prirodi, ali u borbi za opstanak svaki ovjek se nalazi u ratuprotiv svakog. Za njega rat nije samo u bitkama ve i u izvjesnom poretku vremena. Da

8


9/30

bi se sprijeilo stanje rata, ljudi moraju teiti miru, treba se uspostaviti zakon da svi ljudiimaju ista prava. Znai, pojedinci trebaju svojom voljom potpisati ugovor i prenijeti svojaprava na jednu osobu i tako nastaje drava. Slino miljenje ima i Locke. Rousseau jezastupnik teorije ugovora. Po njemu vlast i narod raspolau suverenitetom, suprotstavljase podjeli vlasti na silu i volju, na zakonodavca i izvrnu vlast.Suverenitet djeluje putem zakonodavne vlasti. Pravne ili ugovorne teorije su postavileosnovu za nastajanje drave na osnovama izraene volje putem ugovora na prirodnufunkciju drave i vlasti, na izvor suvereniteta i legaliteta naroda i njegova prava na

odnos i tip vlasti i naina vladanja.

2.Kastinska organizacija drutva

Kaste su povijesna tvorevina. Nastale su kao proizvod poetne faze drutvenogorganiziranja. Usko su vezane sa prirodom podjele rada i odnosa u njemu. Kastinskeorganizacije su najee osnovane na vjerskoj osnovi kako bi kasnije zadobile idrutvenu dimenziju.To su zatvorene drutvene grupe, nastale na odgovarajuoj drutvenoj podjeli rada i gdjeje poloaj pojedinca vrsto odreen obino doivotan i naslijeen. Obavljanje istogzanimanja prenosi se sa generacije na generaciju u istoj porodici. Osnova ovog sistemaje posebna religijska svijest, zabranjen je prelazak iz jedne kaste u drugu. Kastepripadaju jednom od najstarijih oblika drutvene organizacije i specifinosti Indije, a ovioblici se jo nalaze i u Starom Egiptu, Perziji, Grkoj i Rimu. Nastale su kada su se udrutvu poele razvijati odreene funkcije kao to su podjela rada, posjedovanjaimovine, upravljanja javnim poslovima.U Indiji postoje 4 kaste: brahmani ili sveenici, katrije ili ratnici, vajsije ili zemljoradnici,stoari, trgovci, zanatlije, sluge. Indijska kastinska organizacija je takoer bazirana nastupnju ekonomske i politike moi te ugledu.

3.Drutvena stratifikacija (nejednakost)

Proces proizvodnje, uvjeti rada, brisanje granica izmeu uske specijalizacije i velikepodjele rada, promjenili su ukupne uvjete iz kojih nastaju nejednakosti meu ljudima, atime i u drutvu. Kako mo i ugled nisu jednako rasporeeni meu pojedincima, javlja seopa nejednakost i razliitost pozicija, a samim tim se raaju i suprotnosti konfliktniodnosi koji mogu biti unutargrupni ili pak iredrutveni.U mnogim drutvima postoje izrazite nejednakosti u raspodjeli drutvenog bogatstva.Nejednaka pozicija u sferi rada dovodi do podjele ljudi po statusu, zanimanju,obrazovanju, ugledu i moi. Ta nejednakost u sociologiji se naziva drutvenastratifikacija. Nejednakost moe biti bioloka, duhovna i materijalna dakle individualna idrutvena. Drutvenom stratifikacijom najvie su se bavile bioloka, funkcionalistika i

marksistika teorija.Bioloka koncepcija polazi od prirodne nejednakosti ljudi, uvjetovane genetskomstrukturom tj. spolom, bojom koe ...Rousseau u Raspravi o porijeklu i osnovamanejednakosti meu ljudima isticao je: U ljudskom rodu sagledavam dvije vrstenejednakosti; onu koju zovem prirodna ili fizika jer ju je uspostavila priroda i ona kojuzovemo moralnom i politikom nejednakosti. Po njemu bioloka nejednakost jeneznatna, a drutvena je osnova drutvene stratifikacije. Najbolji primjer biolokenejednakosti je faizam. Polazi od nadmoi nacije, odnosno rase, uspostavljaju svojuvolju i njihove stranke su na elu svih dravnih organa. U Italiji nastaje 1919.god. tu je isocijalizam koji nije uspio rijeiti kljuno pitanje ovjeka i za narod i za dravu. Faizam jebolest drutva brzi nastanak i spor nestanak uz velike posljedice.

4.Vrste drutvenih pokreta

9


10/30

Drutvene pokrete moemo podjeliti na: internacionalne, nacionalne i lokalne. Uafirmirane pokrete spadaju: studentski, feministiki, ekoloki, pokreti za razoruanje iantinuklearni pokreti. Postoje i pokreti protiv rasne, jezike i kulturne diskriminacije,nacionalni pokreti za neovisnost, protiv zdravstvenih institucija abortusa, zlostavljanjadjece i ena.Studentski pokret ili generacijski bunt je zadobio veliku snagu i postaoprepoznatljiv kao pokret. On je najsnanije uzdrmao ustaljene institucionalne odnosedrava i politike snage tog doba. Osporio je vladajui sistem i doveo u pitanje njegovu

sposobnost i legalitet. Mladi su osudili rat u Vijetnamu svojim ponaanjem i oblaenjemsmanjili su odnose meu spolovima, ubrzali emancipaciju - borbu za prava ena...Osnovni slogan ovog poretka je:Budimo realni, zahtjevajmo nemogue. Ovaj pokret jevrlo jak, prisilio je vlasti na brojne korekcije u sistemu vladavine.Feministiki pokreti su veliki znaaj dobili sredinom 70-ih godina 20.st. u Europi iAmerici kao i pacifiki i ekoloki pokreti. Ovaj pokret predstavlja snano sredstvo zaosloboenje ena. Ta borba je dvojaka

- protiv ekonomske dominacije i potinjenih i- protiv dogmi i tradicija o pravu ene i njene funkcije u porodici i drutvu.

Mnogi autori smatraju da postoje tri koncepcije tih pokreta:- antipatrijarhalna usmjerenost (uloga ene u drutvu)- antikapitalistika pozicija (radna snaga, manja vrijednost rada)- antiautoritarnu poziciju ene (ravnopravnost u svim uvjetima i funkcijama)

Ekoloki pokreti jaanje industrije sve vie dovodi u opasnost ovjeka i njegovuokolinu. Naruava se ekoloka ravnotea i ugroava ovjekova egzistencija, dolazi dosmanjenja prirodnih izvora. Ovaj pokret kritizira postojei poredak, zalae se zadecentralizaciju drutva...Pokreti za razoruanje i antinuklearni pokreti dostiu vrhunac 80-ih god.20.st., acilj im je smanjenje i ukidanje nuklearnog oruja.

5.KARTICA

1.Drutveni pokreti

Drutveni pokreti vode drutvenim promjenama, ine pokretaku snagu svakog drutva,ubrzavaju njegov tok u vremenu, ali i u ljudskoj egzistenciji. Najee se pod drutvenimpokretom podrazumijevaju kolektivna nastojanja i akcije da se pospjee, izvedu ilisprijee odreene drutvene promjene. Drutvene poretke ine vee grupe ljudi, mogubiti otvorenog i zatvorenog tipa, mogu imati zatvorenu ili labavu organizaciju, stalno iliprivremeno rukovodstvo, stalno ili privremeno lanstvo, odnosno aktere. Drutvenipokreti su kolektivna volja, to je njihova snaga i mo. Oni su nosioci slobode, jednakosti,drutvene pravde i nacionalne nazavisnosti. Drutveni pokreti nisu samo reakcija na

stanje krize ili napetosti, naprotiv oni su i sami akteri drutva koji ga ine, njegov su dio isnaga. Sistem vlasti se snano suprotstavlja drutvenim pokretima. Od sociologa najviesu se drutvenim pokretima bavili Turen i Batmor.Batmor smatra da postoje 3 faze drutvenih pokreta

u 1. fazi drutveni pokreti su predstavljali jedno efikasno sredstvo da seizraze nastojanja za drutvenim promjenama

2.faza umanjuju dostignua demokracije (vlasti) i 3.faza oivljavanje i umnoavanje drutvenih pokreta.

Turen takoer ima 3 faze. On drutvo djeli na trgovaka, industrijska i postindustrijska.U trgovakim drutvima centralnu ulogu imaju graanski pokreti, u industrijskomdrutvu radniki i u postindustrijskom raznovrsni pokreti.

10


11/30

2.Demokracija kao oblik moi u drutvu

Demokracija je postala legitimirajua za politiki ivot, propise i ponaanje vlasti.Postavljaju se pitanja mogu li se svi postupci vlasti opravdati demokracijom. Politikapostaje sredinje pitanje demokracije. Ona udruuju sadraj i stupanj demokratskeprakse. Politika se mjeri uspjehom akcije. Ona je tako danas postala osnovni generatorovjekovog ponaanja.

Demokracijom se slue diktatori kao totalitarni reimi, to je vrlo zbunjujue.Demokracija se u antikoj Grkoj javlja ko neposredna demokracija u kojoj sudjeluju svislobodni i punoljetni graani. Ali porastom broja stanovnitva to postaje nemogue.

Princip demokratskog naela koji se temelji na uestvovanju i pravu uestvovanja ujavnim politikim i drutvenim poslovima, jednakost graana ostaje kao cilj demokracijekroz itavu njenu povijest. Moderna drutva s obzirom na svoju veliinu ne nude velikiprostor za neposrednu demokraciju. Ne ostvaruje se neposredna suverenost graanave se ona prenosi na osobe koje se biraju na razliite naine, koji u ime graana donosepolitike odluke, zakone i ostvaruju poslove od opeg interesa, dakle vre vlast iostvaruju ope interese za itavu zajednicu. Danas se demokracija odnosi na:suverenitet naroda, veinskim i manjinskim pravima zakonski utemeljenim i ostvarenimljudskim pravima i slobodama i jednakosti pred zakonom, drutvenom, ekonomskom ipolitikom pluralizmu, toleranciji, suradnji i kompromisu. Demokracija je postalaopeprihvaena politika forma. Njoj tee manje zemlje kao i razliiti tipovi vlasti.

3.Politike grupe i profesionalna udruenja

Kao rezultat demokratskih procesa u drutvu obrazuje se niz profesionalnih i politikihgrupa i strunih udruenja. Obino su tu ljudi razliitih drutvenih skupina i razliitih

drutvenih slojeva. To su otvorene drutvene grupe koje okupljaju sve ljude bezformalnih ili s formalnim uvjetima prijema.Cilj odreuje sama svrha udruenja i oblik organiziranja. Njaee se uspostavljaju radiostvarenja odreenog cilja i skretanja panje javnosti na pitanja ili legitimaciju odreenihzahtjeva prema organima vlasti ili drugim asocijacijama.

Postoje razliiti nivoi ovih grupa: - od lokalnih udruenja do pokreta irokih razmjera npr.pokreti za mir, za zatitu okoline. Razna profesionalna, politika i struna udruenja su isnaan korektiv vlasti. Ono je rezultat putem koga se iskazuje nepovjerenje, utiu naformiranje mnijenja.Uspjeh udruenja ovisi od tri faktora:

1. od jasne formulacije ciljeva aktiviteta,2. od organizacijskih sposobosti i broja ljudi3. od stupnja aktivnosti i vodstva i sljedbenika.

Danas postoji iroki spektar politikih i strunih udruenja, meu stabilnije i trajnijeubrajamo pokrete za mir, nacionalnu ravnopravnost, razoruanje. Kao struna udruenjamoemo oznaiti npr. udruenje novinara, pisaca, ininjera i tehniara, filozofa,sociologa, ljekara... Zasnivaju se na interesu. Ovakve grupe zovu se i interesneorganizacije, ali nemaju namjeru preuzeti mo i vlast u drutvu.Sociolozi interesne grupe dijele na:

- protektivne (tite interese odreenih segmenata drutva) i- promotivne (promoviraju odeene ciljeve).

11


12/30

.

6.KARTICA

1.Rat kao najtei oblik drutvenih sukoba

Rat spada u red najveih i najtraginijih konflikata u ljudskom drutvu. Moe biti lokalnogili meunarodnog karaktera. Rat po karakteristikama voenja moe biti napadaki iobrambeni, a s obzirom na uesnike graanski i meudravni i s obzirom na ciljeveoslobodilaki i osvajaki.U svim drutvima javljali su se ratovi a da bi se spoznali njihovi uzroci javljaju se razliiteteorije ratova.

Poznate teorije su: socijaldarvinistika, rasna, geopolitika, nacionalistika,imeprijalistika itd. Najee polaze od jednog elementa i motiva a to je da su u svimteorijama ciljevi politiki motivirani, a mjerama i potezima vlasti graani se dovode ubezizlaznu situaciju.Rat je politiki proces koji se vodi drugim sredstvima tj. orujem i upotrebom sile. Ali ratnije samo politiki motiviran ve sadri i mnoge druge ciljeve kao npr. elja zaosvajanjem tuih teritorija i bogatstava, elja za potinjavanjem i dominacijom drave iizbacivanje jedne vlasti i uspostavljanje druge.

2.Klase i drutvo (ta su klase?)

Klase su velike drutvene grupe nastale u procesu razvoja industrijskog drutva srazliitim ciljevima, interesima i potrebama. Po Marxu klase imaju nejednak (razliit)

pristup sredstvima za proizvodnju i tako se odreuje njihova klasna pozicija i pripadnost.Marx upozorava da se u procesu proizvodnje nalaze dvije klase:- vlasnici sredstava za proizvodnju i- vlasnici radne snage.

Za Lenjina klase su velike grupe ljudi koji se razlikuju po svom mjestu u povijesnoodreenom sistemu drutvene proizvodnje.Klase su takve grupe gdje jedan moe da prisvaja rad drugog. Klase nastaju kada dolazido brojnih promjena, kada poloaj ljudi ovisi o ekonomskim zakonitostima trita,sposobnostima, znanju i radu. Klase se sastoje od velikog broja ljudi. Osnovni uvjetnastanka klasa je u karakteru ljudskog roda. U svakom drutvu bile su po dvije klase:

- drevno: gospodari i robovi

- feudalno: plemii i kmetovi i- kapitalistiko: kapitalisti i najamni radnici

3.Proces sekularizacije

Sekularizacija je proces prevladavanja svjetovnog nad duhovnim i smanjivanje utjecajareligije i crkve u drutvu, tj. proces odvajanja drave, formiranje njenih naela. To jepovijesni proces emancipacije i uspostavljanja drave i vlasti na osnovama volje graanai vladavine zakona. Proces sekularizacije je razliit, uloga religije je bila dominantnija upredindustrijskim drutvima. U 20.st. opada utjecaj religije na drutvo.

Vanost religije u drutvu ogleda se u prisustvovanju vjerskim obredima, vjenanjima ucrkvi... Funkcionalisti i dalje pripisuju veliku vanost crkvi i kao instituciji i kao sistemuvjerovanja. Religija je shvaena kao neto to uvruje drutvene norme i vrijednosti.

12


13/30

Religija u SAD poprima i prihvaa ameriki nain ivota, vjeru u obrazovanje,demokraciju, slobodu...

4.Individualne slobode i jednakosti ljudi

Od roenja pa do smrti ovjek stupa u odnose s drugim ljudima. Komunicirajui s drugimljudima gradimo svoju linost, prilagoavamo svoje ponaanje i prihvaamo odreenevrijednosti itd. to znai da se radi o stalnom procesu socijalizacije. Sloboda je bitovjekove egzistencije i izraz ljudske vrijednosti. ovjek je slobodan jer se raa sam iegzistira sam. Sloboda ima dvojaku dimenziju: sloboda od i sloboda za ili pozitivnai negativna sloboda. Sloboda za je stupanj ljudskog razvoja, gdje se ljudi bore zavea prava, bolje uvjete rada i ivota, materijalni poloaj... Sloboda od je borba protivnametanja i uspostavljanja tue volje, prisile, nasilja...Ostvarivanje slobode putem pravne norme znai ponaanje kao kodeks obaveznosti iprihvaanje pravila koje namee drutvo. U individualne slobode spadaju slobodagovora, sloboda miljenja, vjerovanja, izbora itd. U kolektivne slobode spadaju pravo naudruivanje, okupljanje, nacionalne, vjerske, kulturne, politike i dr. slobode.

7. KARTICA

1.Drava i pravo

Sa dravom se pojavljuje i pravo, a nastalo je iz obiaja i pravila ponaanja ljudi udrutvu. Pored elemenata jednakosti, znaajni su i elementi prinudnosti. Veza izmeudrave i prava je nerazdvojna i ne moe se utvrditi je li pravo nastalo iz drave ili dravaiz prava.Drava uspostavlja pravo, a cijela dravna organizacija i njena djelatnost osnovana jepravnom normom tj. legalizirana pravom. Pravo je sistem normi koje sankcionira drava.I drava i pravo su proizvod drutva. Drava je tvorevina drutva nastala kao potreba inunost u posredovanju razliitih interesa i potreba koje postoje meu ljudima- Dravaraspolae monopolom fizike sile putem pravnog sistema. Svoju mo drava ostvarujeputem prava kojim regulira najvanije drutvene odnose i funkcije. Obino se govori odravi kao nosiocu suvereniteta. To je svojstvo dravne vlasti po kojem je ona neovisna,

samostalna i neograniena.

2.ena u drutvu

Promjenama u drutvu mijenja se pozicija ene kako u porodici tako i u drutvu.Gubljenjem tradiocionalnih funkcija porodice ena nije samo nosilac ljudske reprodukcijeve ravnopravan partner i u porodici i u drutvu. Prije ene nisu bile nasljednice, nisuulazile u visoki stale i poloaj moi u drutvu. Meutim, danas postoji podjela rada namuke i enske poslove i zanimanja:

1) podjela rada odreena biolokim i genetskim razlikama izmeu mukarca i ene2) podjela rada povezna sa tradicijom , gdje mukarac ima mo u porodici i u drutvu,

koju eli zadrati na sve naine. Mukarac je za razliku od ene tu mo zadobio uratovima, poslovima i zaradama, dok ena ima posebnu mo u procesureprodukcije.

13


14/30

Industrijsko drutvo je promjenilo poziciju ene samim tim i poziciju porodica. enazadobiva ulogu u proizvodnji i privreivanju tj. izvan porodice i ena postaje ravnopravnamukarcu. No meutim i danas postoji podreenost ene, njenih prava i pozicije udrutvu, kako u procesu obrazovanja tako i u procesu rada, zanimanja, nagraivanja,pokretljivosti i sl. Tako se javljaju brojni pokreti koji se zalau za osloboenje ene.

4.ovjek i kultura

Objanjenje ovjekovog ponaanja, njegove linosti u drutvu teko je iskazati bilo kojomnaukom, osim kulturom. Pri roenju ovjek postaje drutveno bie, a da bi opstao morauiti vjetine, znanje, komunikaciju, nain ponaanja i sve to zovemo kulturom drutva.Bez zajednike kulture lanovi drutva se ne bi mogli sporazumijevati, komunicirati isuraivati pa se moe rei da bez kulture nema drutva niti kulture bez drutva. Obliciljudskog drutva se razlikuju od jedne do druge kulture.

8.KARTICA

1.Sindikat i industrijski sukobi

U industriji mo je locirana u upravama preduzea. Kontrolira se pomou kapitala i pravana raspolaganje sredstvima rada. Sindikati su organizirane skupine ili drutvene grupekoje zastupaju i predstavljaju interese zaposlenih. Neki autori smatraju da sindikati imajuvanu ulogu u integraciji radnika u industrijski sistem. Sindikati su doprinjeliinstitucionalizaciji industrijskih sukoba prihvaanjem niza pravila i procedura. Tako jeizvrena stabilizacija odnosa izmeu nosioca suprotstavljenih interesa. Obzirom nasnagu sindikata, legitimaciju i prezentaciju interesa u drutvu je dolo uspostavljanjaneke vrste industrijske demokracije. Zasniva se na pravu tj. na potivanju normativnogporetka. Zastupajui interese rada, sindikat je zasluan za poveanje zarada, poboljanje

opih materijalnih i socijalnih uvjeta zaposlenih, uvjeta rada, skraivanje radnogvremena... Takoer veliki znaaj ima i obrazovanje, kolovanje, vee nadnice. Sindikat jeizraz interesa u sferi rada. Preduzee je temeljni osnov egzistiranja sindikata, to jeosnova udruivanja, uzajamnosti, solidarnosti, zajednikih interesa i ciljeva.

2.Mo i vlast

Raznovrsni su oblici i izvori moi, kao npr. ponaanje u porodici, poslu itd. Mo moe bitisocijalne, politike i ekonomske prirode. Mo je drutvena kategorija, a pod drutvenommoi podrazumijevamo onu mo koja se pojavljuje u institucionalnom obliku u odnosu napojedinca.

Ekonomska mo usko je vezana sa politikom moi i ne moe se tono rei koji jeizvor dominantniji.Politika mo je institucionalna mo kojom raspolae politika grupa, ona je izrazodreenih vrijednsoti koje postaju zajednike i ope.Socijalna mo je snaga koju sa sobom nosi industrijski sistem, razvoj tehnike itehnologije. Mo se ostvaruje pomou autoriteta jedinaka, utjecaja institucionalnihaparata ili pomou ekonomskog mehanizma.Mnogi autori prave razliku izmeu moi i vlasti. Za mnoge je vlast samo jedan oblikmoi. Vlast je institucionalna mo. Bez organizacije ne postoji vlast, jer je to legitimni iinstitucionalizirani oblik moi. Za razliku od moi koja se kree difuzno, vlast se sree uodreenim granicama. P Webberu, vlast moe biti racionalna, tradicionalna ikarizmatska.Racionalna vlast poiva na pravilima koja podjednako vrijede za sve koji zadovoljavajuodreene kriterije. Opravdana je samo ako je vre i nadleni organi.

14


15/30

Tradicionalna vlast se zasniva na tradiciji koju imaju norme i ustanove, tj. ne priznajenikakvo novo zakonodavstvo ili modernizaciju.Karizmatska vlast ne priznaje i ne prihvaa nikakva pravila kojim se utvruje njenaovlast. Koristi se u kriznim periodima drutva. Karizmatski voa posjeduje veliku snagu inatprirodnu mo

3. Drutveni odnosi

Psihologistika koncepcija pod drutvenim odnosom podrazumijeva povezivanjeindividua ili vie njih radi ostvarivanja odreenog cilja gdje uesnici svjesno utiu ili neutiu jedni na druge. Takvu teoriju zastupaju Eugene Dupreel koji kae da postojidrutveni odnos izmeu dvije individue ukoliko egzistencija ili aktivnost jedne utie napostupak ili drutveno stanje druge individue. Formalistiki pristup polazi od tzv. formidrutvenosti tj. oblika socijalnog ivota, kao to su drutveni odnosi, grupe, udruenjaitd. Po Marxu Drutvo je proizvod uzajamnog djelovanja ljudi, tj. njihove cjelokupneivotne aktivnosti, usmjerene na zadovoljavanje razliitih ljudskih potreba. Da bi ivjeli,ljudi moraju proizvoditi a da bi proizvodili moraju stupati u odnose sa drugim ljudima.Pod drutvenim odnosom moemo podrazumijevati povezanost ljudi u drutvenomprocesu. U globalnoj podjeli drutveni odnosi se dijele na unutargrupne, meugrupne imeudrutvene. Unutargrupni obuhvaaju odnose izmeu pojedinaca jedne drutvenegrupe. Meugrupni se uspostavljaju izmeu razliitih drutvenih grupa. Meudrutvenisu odnosi izmeu razliitih drutava. Takoer se mogu klasificirati na odnose jednakosti isuradnje ili na odnose nejednakosti, sukoba i borbi. Kao i na profesionalne, porodine,politike, kulturne, religijske i dr.

4.Socioloki pravci

Najvaniji socioloki pravci su: historizam, biologizam, psihologizam, funkcionalizam,marksizam...

John Stuart Mill sociologiju je shvaao kao nauku u najopijem i najspstraktnijemsmislu. Za njega je sociologija nauka o najopenitijim osobinama drutva, a putsociologije induktivan, od socijalnih pojava ka zakonima ili deduktivan od psihologije iekologije ka pojavama. Poznat je po sistemu deduktivne i induktivne metode.Georg Simmel za njega drutveni odnosi ne postoje u savrenom smislu i zato jezadaa sociologije da odredi precizno svoje ciljeve i aspkete koje eli razumjeti i objasnitiu drutvu. On je prekinuo klasinu tradiciju u sociologiji i zapoeo preporod socioloketeorije i istraivanja. Osniva je tzv. formalne kole u sociologiji. Za njega, sociologijaprouava oblike drutvenog ivota, shvaene kao forme, dok njihov sadraj predstavljapredmet prouavanja posebnih drutvenih nauka. Simmel pravi pojmovnu razliku izmeuformi i sadraja. Njegov glavni cilj je razumijevanje interakcije kojom se pojedinci

povezuju u grupe.Emil Durkheim je ostavio snaan utjecaj na teorijska strujanja u suvremenoj sociologiji.Sva njegova djela prepuna su podataka o raznim oblicima drutvenog ivota. On poimadrutvo kao realnost koja formira ovjeka a pod drutvom podrazumjeva prije svegaskup ideja, uvjerenja osjeanja svih vrsta koja se ostvaruju preko pojedinca. Po njemurazlikuju se dva osnovna tipa drutva:

1) drutvo zasnovano na mehanikoj i2) drutvo zasnovano na organskoj solidarnosti.

Pod mehanikom solidarnou podrazumijeva se tip drutva u kome podjela rada nepostoji i u kojem je drutvena povezanost dosta labava, a organska solidarnost u najuojvezi i razvijenom podjelom rada. Podjelu rada vee za funkciju, a ne za individualnepotrebe. Sociologiju je shvaao kao primjenjenu nauku u prouavanju aktualnihproblema i da treba da bude neovisna od filozofije. Za njega postoje tri vrste injenicakoje posjeduju objektivnost: pravni kodeks, drutvene statistike i vjerske dogme. Dao je

15


16/30

vie definicija sociologije: Sociologija je nauka koja iz aspekta cjeline i tipolokiprouava razliite stupnjeve kristalizacije drutvenog ivota ija se osnovica nalazi ustanju kolektivne svijesti. Durkheim je empirijske podatke crpio iz zakona, obiaja,religioznih dogmi i mitova.Saint-Simon anticipirao je glavne teorijske stavove koji su razvili socijalisti utopisti.On je razvio koncepciju o potrebi stvaranja jedne posebne nauke o drutvu, u vrijemefrancuske graanske revolucije, velike krize drutva u ekonomskom, moralnom i drugompogledu. Svoju nauku o drutvu on je nazvao socijalnom filozofijom. Nauka o drutvu

treba da bude pozitivistika tj. zasnovana na injenicama, treba da stoji iznad individuajer on drutvo promatra u evoluciji tj. u njegovom kretanju.August Comte je nastavio sa uenjem Saint-Simona i dr. mislioca u 18.st. Te stavoveje proirio i sistematizirao. On je poznat matematiar, izgradio je novi socioloki pravacPOZITIVIZAM. Nauke je sistematizirao ovako: matematika, astronomija, fizika, kemija,biologija i drutvena fizika (sociologija). Sociologiju smatra elementarnom i osnovnomnaukom o drutvu, koja pojave prouava u njihovoj cjelovitosti. Sociologija je imalanamjeru da drutvenu spoznaju oslobodi religijskog vjerovanja. Kao pozitivna naukatreba da primjenjuje pozitivne metode i tako on uspostavlja pozitivizam. Najvanijametoda mu je promatranje, ali takoer i usporeivanje. Sociologija se dijeli na dva dijela:drutvena statika i drutvena dinamika. Drutvena statika ispituje uzajamne akcije ireakcije koje neprekidno vre jedni prema drugima. Drutvena dinamika bavi seproblemom razvoja drutva, odnosno njegovih zakonitosti.Drutvo i razum prolaze kroz tri razvojna stupnja:

- teoloki stupanj (religija i mitologija),- metafiziko stanje (filozofija i pravo)- nauno pozitivno doba

Herbert Spencer eng.filozof, smatrao je Comtea svojim prethodnikom. Uspostavio jesvoju teoriju univerzalne evolucije. Evolucija podrazumjeva odreenu zakonitost, a opizakon evolucije odvija se po odreenim pravilima. Za Spencera, prvo naelo je zakon oodravanju energije, druga dva naela su neunitivost materije i kontinuitet kretanja,

etvrti princip je princip sekundarnih pravila. Zakon evolucije je uspostavio u djelu Prviprincipi. Evolucija je integracija materije uz istovremeno troenje kretanja, a obrnuti tokevolucije je disolucija. Analogiju izmeu drutva i organizma uspostavlja na osnovuslinosti izmeu njih i njihovog naina nastanka i funkcioniranja. Takoer pravi razlikuizmeu pojma drutvo i pojma drave. On analizira i strukturu dravne vlasti.Voa -> manjina sposobnih i uglednih -> velika masa neiskusnih i osrednjih graana.Smatra da postoje dvije etape u razvoju drutva i to militaristike i industrijske.Max Webber osnovna tema njegove sociologije je postojei drutveni poredak.Sociologija ima za predmet jedino odreeno drutvo, a njen zadatak je da razumije todrutvo u njegovoj osobenosti i da objasni kako je dolo do toga, da se ono razvije samona Zapadu. U podruju ljudskih akcija teoriju sainjavaju sistemi idealnih tipova. Smatrao

je da je drutvo mnogo ire i da bogatstvo drutvenih odnosa nije mogue smjestiti uprethodno odreeni teorijski sistem. Poznato mu je djelo Privreda i drutvo. Za njegasociologija tei da stvori tipske pojmove i postavi opa pravila zbivanja i to ga odvaja odpovijesti. Sociologija ima zadau da razumije drutveno ponaanje.Karl Marx je tvorac socijalizma (marksizma) koje je egzistiralo skoro 76 godina upovijesti. Ideju dijalektike je prihvatio od Hegela. Za Marxa ideje nisu glavni izvorpromjena u drutvu ve je to sfera proizvodnje koju ine proizvodne snage i proizvode usvome procesu kretanja.ovjek je proizvod sredine, odnosno drutveno bie. Drutvo poima kao dijalektikokretanje. Promatra ovjeka i drutvo u jednoj cjelini u cilju osloboenja ovjeka od svihprocesa otuenosti i njegove ovisnosti. Povijest poinje kada ovjek poinje proizvoditi istvarati viak vrijednosti. Sukobi u proizvodnoj sferi glavna su pokretaka snaga drutvai drutvenih promjena i doprinose razvoju drutva i njegovom napretku.

16


17/30

Talcott Parsons bavi se akademskom sociologijom. Po njemu da bi se drutveniporedak odrao nuno je da postoji sistem regulativnih normativnih pravila koji gaodreuju. Osnovni vrijednosni i integrativni princip u drutvu za njega je vrijednosnikoncenzus. Da bi se vrijednosni ciljevi ostvarili nuno je da pojedinci i dijelovi sistemaimaju i znaju svoje uloge. Drutvo se sastoji od kombinacija uloga.

9.KARTICA

1.Industrijska porodica

Inokosne ili industrijske porodice imaju razliito znaenje i esto se koristi i dr. naziv mala, prosta, suvremena, individualna, suprunika porodica. Ovaj tip porodice sastoji seod branih parova i djece do udaje i enidbe. Brak je osnova porodice, a njeni lanoviine bioloku grupu, u kojoj se srodstvo rauna i po enskoj i po mukoj liniji. lanoviporodice su ekonomski samostalni. Industrijsko drutvo je uinilo snaan utjecaj naprirodu porodice, njen karakter i funkcije. S razvojem industrije porodica se mijenja.Temeljni uvjeti koji su doprinjeli promjeni porodice su: razvoj industrije, irenjeproizvodnje, razmjena i trite. Materijalna samostalnost i egzistencija smanjuje potrebuza rodbinskim vezama. Migracija je izraena na relaciji selo-grad. Status lana porodicene ovisi vie od bioloke funkcije ve od drutvenih uvjeta, sposobnosti pojedinca i ulogekoju zadobiva u drutvu, a ne u porodici. Status se vie ne nasljeuje ve stjee.Rodbinske veze gube na znaaju kao i tradicionalnost porodice pa druge funkcijeporodice postaju vanije: emocionalne, socijalne, kulturne, obiajne itd. Glavna osnova jereprodukcija i ljubav. U industrijskom drutvu porodica je ostala temeljna institucijadrutva, njena uloga je nezamjenjiva u zakljuivanju braka, biolokoj reprodukciji, odgojui socijalizaciji djece. Porodica predstavlja znaajan izvor morala, etike i ponaanja.

3. Industrijski sukobiOvo je jedan od najvanijih oblika drutvenih sukoba i vezan je za proces rada.

Industrijski sukob je u velikom broju zemalja doputen, odvija se nenasilnim sredstvima imetodama. Sukob interesa je neprekidan u procesu rada. Sukob u industriji odvija senenasilnim putem, pomou argumenta, utjecajaekonomskog pritiska, putem prigovora...Tu se podrazumijevaju razni oblici trajkova (od trajka u jednom poduzeu dogeneralnog trajka). trajkovi mogu biti organizirani i spontani, trajkovi upozorenja dotrajkova koji paraliziraju itav proces rada. Pored trajkova postoje i dr. nainiiskazivanja nezadovoljstva, protestom i dr. Osnove industrijskih sukoba su interesi.Industrijskim sukobima nastoje se ostvariti vee nadnice, bolji materijalni i socijalniuvjeti... Ovi sukobi imaju pozitivne i negativne efekte. Pozitivnu stranu sukoba istakao jeSimmel (vani su za drutvene promjene). Postoje i one bez sukoba. Sukobi esto djelujuretrogradno i vode neeljenim faktorima, odnosima i procesima.

10. KARTICA

1.Predmet sociologije

Sociologiju je teko definirati jer tekoa proizlazi iz sloenosti drutva i mnogostrukostidrutvenih odnosa koji se isprepliu i koji su uvjetovani razliitim uzrocima iposljedicama. U sociologiji se pod pojmom drutva najee podrazumijeva:

1) drutvo shvaeno u svom totalitetu,2) drutvo shvaeno u parcijalnom smislu,3) drutvo kao istitucionalna organizacija i njihova meusobna povezanost,4) drutvene pojave, procesi i odnosi,5) drutvene grupe, slojevi i klase,6) ponaanje ljudi u drutvu, njihove norme, obiaji, tradicija i vjerovanja

17


18/30

Sociologija prouava drutvo i njegovu stvarnost promatranu u svojoj specifinosti. Zapredmet prouavanja sociologija ima konkretno drutvo ili njegove procese, pojave imanifestacije. Oslanja se na teorijske spoznaje, ali i racionalna miljenja i logike zakone,ne prihvaa emociju, volju i nagone, prouava ono to jeste, to se iskustveno moeprovjeriti, a teorijski potvrditi ili osporiti.

2.Drutvene grupe

Drutvene grupe su organizirane ili neorganizirane skupine ljudi u kojima oni obavljajuraznovrsne aktivnosti radi zadovoljavanja odreenih interesa. Pojedinac se ukljuuje udrutveni totalitet posredstvom institucija tj. drutvenih grupa. Drutvene grupe supodlone kretanju kao i samo drutvo.U toku povijesti ljudi su ivjeli u tzv. skupinama ili grupama, organiziranim ilineorganiziranim, manjim ili veim, otvorenim ili zatvorenim. Iz zadovoljavanja potrebaljudi da ostvare svoje interese, na razliitom stupnju razvoja drutva nastajale surazliite drutvene grupe. Meu najvanije drutvene grupe spadaju: porodica, klasa inacija. U grupi se odvijaju razni drutveni procesi i uspostavljaju odnosi koji su bitni i zaodravanje ivota pojedinca i drutva u irem smislu. Svako drutvo sastavljeno je odgrupe.Wiesse smatra da su grupe meuljudske tvorevine koje su takvog trajanja i jedinstva damoemo smatrati da su ljudi u njima sjedinjeni. On grupama daje sljedea obiljeja:

1) relativna trajnost i relativni kontinuitet,2) organiziranost koja se temelji na podjeli funkcija njenih lanova,3) ideje o grupi koje su prisutne kod pojedinih lanova,4) grupa formira tradiciju i obiaj za sluaj dalje trajnosti grupe5) meusobni odnosi u drugim formacijama i6) kriteriji rada

On pravi razliku izmeu grupe i kolektiva. Njegove drutvene grupe se oznaavaju kaoprimarne i tu spadaju: porodica, kolska grupa..., grupa susjeda... jer se u okviru njih

razvija linost, usvajaju drutvene norme i vrijednosti.Pod sekundarnim drutvenim grupama podrazumijevaju se vee drutvene grupe: kaste,klase, narod, nacija. Male grupe su pogodnije za istraivanje i eksperimente.Grupa se esto definira kao skup odreenog broja ljudi, meu kojima vrijede odreenidogovori, posebno dogovori u vezi sa ponaanjem. Promatranje grupa moe biti:

- vanjsko (odnosi grupe i njenih lanova naspram sistema)- unutarnje (zajedniki interesi unutar grupe)

Unutargrupna organizacija, identifikacija, ciljevi i oblici nisu statini ve su podlonipromjenama, dok su individualni odnosi unutar lanova grupe isprepleteni. Veinasociologa kae da drutvene grupe ine pojedinci povezani nekim interesom iliaktivnou.

Drutvena grupa je skup individua malih ili velikih razmjera, efemerno (kratkotrajno-privremeno) ili trajno povezanih radi ostvarivanja odreenih motiva i ciljeva, a pomouodreenih sredstava. Grupu ine ljudi, akteri s jedne strane i odnose koji se uspostavljajupripadnou s druge strane. Drutvene grupe su specifine forme zajednikog ivotaindividua, prostorno i vremenski ograniene obavljanjem zadataka i funkcija njenihlanova na osnovama odreenih normativnih funkcionalnih vrijednosti. Odreene suvrijednosnom strukturom drutva, u kojem drutvene grupe vre svoju ulogu.

3.Nastanak i funkcije religije

Religija je ovjekova aktivnost i pripada njemu kao individui, a ne kolektivitetu. To jestvar ovjekovog uvjerenja i njegovo prihvaanje natprirodnog kao stvarnog. Sastoji seod tri elementa:

18


19/30

1) od teorijskog, tj. od sistema vjerovanja dakle misaoni nivo predstave i pogleda nasveto i ovjekova povezanost s posebnom natprirodnom stvarnou,

2) od osjeajnog tj.iskaza najrazliitijih osjeanja u smislu simbolike svete stvari,3) od praktinog tj. skupa obreda, maginih ina i kultova. Ovi elementi su povezani i

mogu se promatrati samo kao cjelina.Religija je neki oblik organizirane zamisli, osjeanje, simbola, kulturnih radnji,onostrano natprirodno bie. Sociologija kao nauka o drutvu religiju promatra kaodrutveno uvjetovanu tvorevinu, odnosno utjecaj drutva na religiju i religije na drutvo.

Prvi mislioci koji su se bavili fenomenom religije bili su filozofi Marx i Engels. Oni su sebavili antropolokom i socijalnom prirodom religije. Ukazivali su na to da je religijaljudska tvorevina. Za njih je religija izraz samootuenja ovjeka, jer on bjei odindustrijske stvarnosti i svog mjesta u drutvu.

Durkheim religiju smatra kao drutvenu pojavu koja je proizvod drutva. Fenomenomreligije bave se i funkcionalisti. Veina istaivaa religiju smatra univerzalnom pojavom.Spada u red duhovnih i kulturnih tvorevina koje se mogu razumjeti, a ne u potpunosti iobjasniti. Funkcija religije najee se promatra dvojako; kao unutranja i kao vanjskapriroda i karakter. Unutranje funkcije su ono to pripadnike religije povezuje i proizlazeiz injenice da joj pripadaju. Vanjska funkcija je sve ono to religija znai za cijelo drutvou kome egzistira. Obje funkcije su jedno jedinstvo.

4.Proces socijalizacije

Jasno je da drutvo ne postoji bez kulture niti kultura bez drutva. Bez kulture ljudi ne bibili ljudi. Kultura je temelj ljudskog postojanja i osnovni generator vrijednosti kojepojedinac usvaja i dalje reproducira. Proces kojim se usvaja kultura svog drutva nazivase socijalizacija. Taj proces se odvija u okviru porodice ali i u okviru kolskog sistema.Znai, socijalizacija je proces koji traje cijeli ivot i ne ograniava se samo na kulturujednog naroda. Ovaj proces ima smjernice kojima se uspostavlja proces i vri

vrednovanje odreenih postupaka i vjetina. Takve se smjernice oznaavaju normom.Norma je oblik kojim se iskazuje validnost, prihvatljivost i poeljno ponaanje uodreenoj situaciji. Mogu biti pisane i nepisane.

11.KARTICA

1.Drutveni sukobi

Nerazdvojni pratilac ovjeka i drutva su sukobi koji najsnanije utjeu na oblikovanjeljudskih normi, ali i sadraja samog drutva. Sociologija tei da spozna glavne oblike

drutvenih sukoba, njihovih uzroka, motiva, snage i ideja koje ih generiraju ali iposljedica koje iza njih nastaju. Postoje razliiti tipovi sukoba i oni imaju svoja obiljeja,uzroke i motive. Drutvene sukobe moemo transformirati u dva globalna tipa:

- u prvi spadaju individualni i unutargrupni sukobi, a- u drugi globalni drutveni sukobi (ratni i industrijski sukobi)

2.Individualne i drutvene nejednakosti

Kako mo i ugled nisu jednako rasporeeni meu pojedincima javlja se opa nejednakosti razliitost pozicija. Mo znai stupanj do kojeg pojedinci mogu nametnuti svoju volju

19


20/30

drugima. Ugled se odnosi na koliinu potivanja ili asti. Bogatstvo se odnosi namaterijalnu imovinu.

12.KARTICA

1. Drutvo i drava

Drutvo smo ve odredili kao specifinu i sloenu povijesnu zajednicu ljudi koja jenastala kao proces ljudskog udruivanja i ostvarivanja potreba za opstankom ovjekakao ljudske vrste.Drava je proizvod drutva, izraz potreba ljudi nastalih na odreenom stupnju razvoja, ausko je vezana s drugim drutvenim uvjetima.

1) Drava se uspostavlja na teritorijalnom naelu, a ne po naelu krvnog srodstva.Razlika je uvjetovana podjelom rada, razmjenom proizvoda i rastom prirodnihaktivnosti. Teilo se potrebi udruivanja, potrebi jae teritorijalne organizacije iuspostavljanja zajednikih pravila i normi u meusobnim odnosima ljudi. Todoprinosi slabljenju krvosrodnikih veza i jaanju meusobnih odnosa ljudi nairem teritoriju.

2) Drava je izraz potrebe za zajednikim opstankom i egzistencijom drutva. Dravaje organizacija javne vlasti s funkcijama i pravima prema graanima.

3) Drava ima posebnu i vrstu organizaciju pomou koje ostvaruje svoju mo i pravakojima raspolae a koju zadobija uspostavljanjem normativima ili vrijednosnimporetkom. Drava mora tititi svoje stnovnike od nesporazuma, nasrtaja, nasilja...

4) Drava uspostavljajui institucionalni sistem svoga opstanka i ostvarivanjafunkcija, uspostavlja i izvore za njihovo obezbjeenje, kao npr. dadbine, porezi,prilozi, koji postaju obaveza za stanovnike, ali tu formu ne uvode niti su nametali ubilo kojem obliku. Raspadom prvobitnih drutava, podjela rada i vea pokretljivostljudi doprinjeli su nastanku drave.

2. ovjek i drutvo

Svaki ovjek ima odreeni status u drutvu, koji moe biti: bioloki, nasljedni i steeni.ovjek ima status po roenju, dakle bioloki, raa se kao mukarac ili ena. Steenistatus moe biti u nekim drutvima. Obrazovanjem i stjecanjem potrebnih znanja ovjekstie status zanimanja.Svaki je status praen nizom normi koji odreuje ponaanje pojedinca. Skupina normikojima se to definira naziva se ulogom. Uloge su izraz ovjekove sposobnosti, izrazsvijesti itd. (status supruge u braku i dr.). Drutvo definiramo kao sistem meuodnosakojima se pojedinci povezuju u jednu cjelinu.

13.KARTICA

1.Suvremeni znaaj sociologijeDrutvo je sloen i kompleksan fenomen za nauku i ljudsku spoznaju.. Saznanje dadrutvo nije skup sluajnih pojava opredjelilo je veliki broj mislilaca da se baverazumijevanjem toga toka zbivanja. Nastojanje da se shvati priroda, nastanak i razvojdrutva, njegovo kretanje bili su znaajni za nastanak sociologije kao posebne nauke.Osnovna zadaa sociologije bila je da predvidi tok drutvenih promjena, uoi dinamikudrutvenih procesa... Tu se radi o neprekidnom i dinamikom kretanju drutva krozstoljea, nastanak odreenih pojava, pokreta i procesa koji bitno usmjeravaju, ne samopovijest nego i samu poziciju i sudbinu ljudi, naroda i drava. Moglo bi se rei da jesociologija jedna od najprimjenjivijih nauka, nastala izmeu 18. i 19.st. kada se snanorazvijaju i odvijaju drutveni procesi. Dugo vremena sociologija je bila ideologijski

20


21/30

optereena i time jednostavno usmjerena. Zadaa joj je da spozna drutvo, ovjeka,sistem poretka i vlasti, kulturu, tradiciju,norme i vrijednosti. Interes za sociologiju danasje ogroman.

2.Opi uvjeti nastanka klase

Klase nastaju kada dolazi do brojnih promjena, kada poloaj ljudi vie ne ovisi odreligioznih i pravnih normi i staleke pripadnosti ve od ekonomkih zakonitosti trita,

sposobnosti, znanja i rada. Klasni odnosi su postojali i u kastinskom i u stalekom oblikuorganiziranja drutva. Drutveni poloaj kasti i stalea odreivali su religiozni oblici, aklasa ekonomski i pravni oblici prinude. Po svojoj prirodi i funkcijama klase se sastoje odvelikog broja ljudi. Uvjeti iz kojih nastaju klase nalaze se u karakteru ljudskog roda inainu raspolaganja ljudskim radom i vrijednostima koje on stvara.Aristotel je klase shvaao kao drutvene skupine koje su nastale kao rezultat privrednihnejednakosti meu ljudima. Nastanak klasa je sloen i dugotrajan proces.Marx je smatrao da se ljudsko drutvo razvijalo kroz 4 glavna razdoblja:

1) primitivni komunizam,2) drevno drutvo,3) feudalno i4) kapitalistiko drutvo.

Primitivni komunizam pretpovijesno drutvo koje je bilo bezklasno, a ostala drutvaimaju po dvije klase:

- drevno = gospodari i robovi,- feudalno = plemii i kmetovi,- kapitalistiko = kapitalisti i najamni radnici

3. Odnos sociologije prema drugim naukama

Iz openitosti sociologije razvijaju se posebne nauke. Te posebne nauke se bave

prouavanjem i ispitivanjem unutranjih oblika stvaralatva. Da bi sociologija odredilapredmet istraivanja treba se usporediti s drugim naukama. Proces osamostaljivanjaprirodnih i drutvenih nauka kretao se u dva pravca. Jedan se bazirao na prouavanjudrutva i razvoju nauka koje se njima bave.Prirodne nauke istrauju anorgansku i organsku prirodu te ovjeka dok drutveneistrauju prirodu ljudskog drutva i mjesto ovjeka. U prirodne nauke spadaju sve naukekoje prouavaju prirodu i pojave u njoj, a u drutvene, one koje prouavaju ljudskodrutvo i razne pojave u njemu. Svaka nauka eli da otkrije uzroke odreene pojave patako i drutvene nauke. U prirodnim naukama postoje opi zakoni koji se odnose na svepojave iste vrste, to su strogo zakoni prirode, a u drutvenim naukama veina pojava iprocesa se odvija po odreenim drutvenim uvjetima u kojima su mogua i vea

odstupanja pa i nepredvidivosti. Osnovne razlike izmeu prirodnih i drutvenih nauka sute to u drutvenim postoje 2 vrste zakona i to opi i pojedinani.

14. KARTICA

1. Politike stranke

One imaju veliki znaaj u suvremenom drutvu. Politike stranke se definiraju kaopolitike organizacije iji je cilj preuzimanje i vrenje vlasti ili bar uea u njoj ili stalanutjecaj na nju radi zatite i ostvarivanja odreenih grupnih interesa i radi ostvarivanjazajednikih interesa drutva. Da bi politika stranka ostvarila svoje ciljeve neophodno jeda posjeduje 2 osnove:

1) odreene programe u kojima izlae svoje politike poglede (ciljeve)2) da ima odreenu organizacijsku strukturu, kojom ostvaruje politike ciljeve

21


22/30

Program stranke je osnova po kojoj se identificira politika orijentacija stranke. Kada jerije o organizacijskoj strukturi ona slui kako bi se ostvarili ciljevi politike stranke ipoboljala efikasnost i funkcionalnost. Politike stranke su organizacijske drutvenegrupe koje se bore za osvajanje vlasti putem izbora. One su osnova nastanka civilnogdrutva.

2. Religija i drutvo

Religija je ovjekova aktivnost i pripada njemu kao individui, a ne kolektivitetu. To jestvar ovjekovog uvjerenja i njegovo prihvaanje natprirodnog kao stvarnog. Sociologijakao nauka o drutvu religiju promatra kao drutveno uvjetovanu tvorevinu, odnosnoutjecaj drutva na religiju i religije na drutvo. Religija je najveim djelom sferasubjektivizma i osjeajnosti. Ona je uvjetovana drutvenom stvarnou. Prvi mislioci kojisu se bavili fenomenima religije bili su filozofi koji su se bavili drutvenim i duhovnimpojavama i ljudskim vjerovanjem.Durkheim smatra da se religija iskljuivo moe razumjeti kao drutvena pojava i da jeona povezana sa cjelinom drutva. Za njega je religija proizvod drutva, kao neka vrstauzviene projekcije svjetovne zajednice. Religija zna i ulogu u obezbjeivanju integracijedrutva. Religija kao drutvena pojava vezana je za ovjeka i njegov ivot u zajednici.Religija utjee na sam karakter drutva, na vlast, bogatstvo, drutveni ugled, odgojnefunkcije drutva itd. Funkcija religije u drutvu i politikom ivotu uvijek je praena odstrane drave i predmet je njenog interesa.

3. Smisao konvencije o pravu djetetaStupila je na snagu 1990.god. Ujedinjeni narodi su u opoj deklaraciji o pravima ovjekaproklamirali da djetinjstvu pripada posebna briga i pomo. Djeci treba da pruiti prijekopotrebnu zatitu i pomo, trebaju rasti u obiteljskoj sredini, u atmosferi sree, ljubavi i

razumijevanja. Dijete treba pripremiti da ivi samostalno i odgojiti ga na pravi nain, uduhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti. Djetetutakoer treba i pravna zatita, zatita od ratova. Zakonom su odreena pravila ousvajanju i starateljstvu nad djecom. Za osnovu ove konvencije dijete je ljudsko biekoje nije navrilo 18 godina ivota.

15.KARTICA

1. PlemePleme kao prvobitna zajednica ljudi moe se po svojim karakteristikama svrstati u redglobalnih drutvenih grupa. Plemenske zajednice su nastale na dva naina; porastom

jedne ljudske grupe do nivoa koji se moe smatrati plemenom ili pak udruivanjem viegrupa u jednu, to je inilo plemensku zajednicu. Pleme je grupa pojedinaca koji skupastanuju i koji imaju zajedniki teritorij, jezik, nain ivota i srodnike veze. Pleme seuspostavlja na krvnosrodnikim vezama i rodbinskim vezama, a najvaniju ulogu imaporodica kao temeljni oblik ljudske egzistencije i drutvene organizacije.

U veini zajednica postojala je zabrana braka meu srodnicima, neki oblici zajednikogteritorija, odreeni obiaji i tradicija, zajednika kultura mjesta i radnje, to je inilopleme homogenom ljudskom zajednicom sa zajednikim potrebama, interesima isvijeu o jedinstvu i krvnoj srodnosti njenih pripadnika. Izmeu srodnih plemenauspostavljali su se plemenski savezi (lov, napadanje, obrana od drugih plemena) koji sukasnije zadobivali elemente saveza. Tako su plemenski savezi predstavljali osnovni oblikplemenske organizacije. Oni su imali odreena pravila ponaanja njenih lanova, koja se

22


23/30

postala izraz potrebe ljudi za zajednikim ivotom i meusobnim odnosima i uspostavljalisu obiaje.

Danas su poznate mnoge obiajno pravne institucije i pravila; krvna osveta, obiaji okoreguliranja sporova u nasljeivanju imovine i procesnim radnjama u porodinimodnosima. O ostvarivanju pravila i obiaja brinuo se starjeina zajednice, a jo se nazivaoi plemenski poglavica ili primus inter pares. Njihove funkcije su bile nasljedne, najeesa najstarijeg potomka. Vremenom se mijenja pozicija starjeina. Za vrijeme postojanja

plemena ovjek je uglavnom koristio proizvodne snage. To dovodi do pojave prvih oblikasvojine. Osvajanje tuih teritorija i elja za stvaranjem posjeda bili su motiv brojnihsukoba i ratova.Ujedinjavanjem veeg broja plemena radi obrane ili napada, ostvarivanja interesanastaje narod. Nastajanjem naroda dolazi do stvaranja zajednikog jezika, teritorija,nauka, obiaja. Proces udruivanja odvijao se sa procesom naseljavanja odreenihteritorija.

Plemenske zajednice su organizirani oblici zajednikog ljudskog ivota u odreenimfazama drutvenog razvoja sa svojim funkcijama i ciljevima koje su imali, a s ciljemzajednikog stanovanja, obrane teritorija, razvoja jezika, obiaja, tradicije...

16.KARTICA

1. Narod

Narod se pojavljuje u razdoblju raspada plemenske zajednice i njihovog okupljanja uvee drutene grupe. Raspadanje plemenskih ili rodovskih zajednica i njihovoudruivanje je uvjetovano drutvenim razvojem, irenjem teritorija i sredstava rada,kulture i tradicije... Ovom doprinosi vea podjela rada i snanije ovjekovo ovladavanje

prirodnim bogatstvima. Time su uspostavljeni i razvijeni i novi drutveni odnosi.Razvoj proizvodnje i zahtjev za podjelom rada, nova orua i sredstva rada traili su ireprostore u kojima se mogu odvijati procesi proizvodnje i razmjene.Narod je zajednica ljudi vezana teritorijalno po pravilu zajednikim jezikom, porijeklom,tradicijom, normama, obiajima i kulturom. Osnovna razlika izmeu plemena i naroda jeta to su kod plemena glavne krvnosrodnike veze, a kod naroda teritorijalne idrutvene veze. Za razliku od plemena narod ima odreen zajedniki sistem vrijednostikoji se oblikuje karakterom vlasti i nainom proizvodnje. Tip vlasti odreuje norme ipravila i realzira ih preko uspostavljenih institucija u praksi. Narodi su u povijesti imalirazliite oblike nastanka i razvoja, razliite mogunosti organizacije i egzistencije, bogatutradiciju, povijest, mitove i legende, bogatstvo tipova i oblika vlasti, ali i ratova,

epidemija, sukobi i tragedija.

2.Kaste i stalei

O kastama -> 4.KARTICA, pitanje br.2.Stalei su takoer zatvorene drutvene grupe. To su grupe ljudi koji imaju odreenupoziciju ili u drutvu ili u pojmovnom smislu prava na zemlju i imovinu ili u duhovno-religijskom smislu. Zajednika obiljeja stalea su: nasljedna prava, hijerarhijskanadreenost i podreenost, staleka zatvorenost, staleke titule odnosno nazivi. Staleiimaju svoju ulogu, obiaje i prava. To su zatvorene skupine koje imaju svoja pravila inorme.Poznata su dva temeljna stalea i to:

- stalei duhovnog rada i

23


24/30

- politiki staleiNajstariji stalei inili su duhovni predstavnici, kao to su sveenici pa se uspostavljahijerarhija (veliki sveenik, biskup, papa). Politiki ili plemiki savez se razvija iz podjelerada i funkcija koje iz toga proizlaze. Kasnije se taj stale dijeli u dva reda: profesionalneupravljae i vojnike.Plemstvo do tog poloaja dolazi u ratovima, osvajanjem teritorija, a ponekad i nasiljemnad svojim narodom. Pored duhovnog i plemikog nastao je i graanski stale.Stalei su organizirane drutvene grupe ljudi nastale kao rezultat povijesnih uvjeta i

okolnosti srednjeg vijeka. Najvanija podjela stalea je na:- gornje (vii) i- donje (nii) stalei. Njihovim prouavanjem najvie se bavio Webber.

17. KARTICA

1.Tipovi sukoba u drutvu

Postoje razliiti tipovi sukoba i oni imaju svoja obiljeja, uzroke i motive. Drutvenesukobe moemo transformirati u dva glavna tipa:

- u prvi spadaju individualni i unutargrupni sukobi, a- u drugi, globalni drutveni sukobi (ratni i industrijski sukobi)

2. Demokracija

U sutinskom smislu demokracija se vee za prava i slobode graana, kao i za nainkonstituiranja i funkcioniranja vlasti u drutvu. Ona je model dravnog ureenja, idealkojem tee skoro sve zemlje nakon ruenja jednopartijskih socijalistikih modela vlasti.Demokratska drutva su ona drutva u kojima se ostvaruju osnovna ljudska prava,sloboda vjeroispovjesti, sloboda govora, sloboda okupljanja i udruivanja. Demokracija je

stalni proces irenja prostora slobode i prava graana. Najee se pod demokratskimdravama imenuju zemlje u kojima je vlada odgovorna pred narodom, koja seuspostavlja putem slobodnih viestranakih izbora. Demokracija je i stil ponaanja ljudi ikultura meusobnih odnosa.David Held smatra da je demokracija postojanje nekih oblika politike jednakosti meuljudima, koja se iskazuje u sintagmi vladavine naroda. Ako je demokracija vladavinanaroda, odmah se postavlja pitanje: Tko je narod? a Tko je graanin?Demokracijom se eli opravdati tip i karakter vlasti, stranaka politika, legitimnost izborai nain dolaska na vlast ili pak opravdati upotrebu sile u ouvanju odreenog poretka.

3.Struktura drutva

Govorei o strukturi drutva, govorimo o njegovom kretanju i razvoju. Postoje razliitekoncepcije o povijesnom razvoju drutva, kao i koncepcije o kretanju, pokretljivosti ljudi.Neke koncepcije o strukturi drutva uzimaju samo jedan, a neke vie elemenata;drutvena podjela rada, drutveni poloaj...Durkheimova ema ope strukture drutva obuhvaa:

1) morfoloka struktura drutva2) drutvene institucija3) drutveni simboli4) kolektivni ideali i vrijednosti5) kolektivna svijest.

Osnova za izvoenje strukture drutva kod njega je drutvena podjela rada i strukturadrutva je vrlo sloena i odvija se izvan teorijskih aspekata objanjenja. Institucije kojesu funkcionalne i doprinose odranju sistema u irem smislu ine strukturu drutva.

24


25/30

Kulturni procesi su najsnanije uspostavljali vrijednosni sistem i pojedinaca i institucije.Drutvo je ukupnost svih drutvenih pojava. Ali drutvo ne moemo razumjeti beznjegove najire egzistencije tj. prirode u kojoj egzistira. Drutvo je takoer vrijednosnacjelina i da bi se odrala mora biti organizirana na osnovu odreenih pravila i vrijednosti,takoer ne postoji drutvo bez povijesti. Marx strukturu drutva promatra iz osnovepodjele rada i navodi sljedee elemente strukture:

1) materijalne proizvodne snage2) ekonomska struktura drutva

3) realna svijest kojoj bi pripala i individualna svijest, kao i jezik, nauka i umjetnost4) ideoloka nadgradnja.Girvi uspostavlaja razliku izmeu strukture i organizacije drutva, struktura je mnogosloenija od organizacije i predstavlja labilnu fazu mnogostrukih hijerarhija.

18.KARTICA

1.Drutveni procesi

Drutveni proces je primarna drutvena pojava. To je meusobno djelovanje ljudi udrutvenoj pojavi. Drutveni procesi dovode do promjena ili djelovanja. Ta djelovanjadrutvenih pojava mogu biti ili promjene u prirodi ili promjene u pojedincu, ovjeku ili

najzad promjene u drutvu.Grupiranje i definiranje drutvenih procesa ovisi od njihovog karaktera, oblika, sadraja,forme i aktera. Pod drutvenim procesom podrazumijevamo drutveno djelovanje ljudi ukome postoji jedinstvo sadraja i forme. Sadrajna strana drutvenog procesa govori oobliku meusobne povezanosti ljudi, dok obavljaju taj proces. Drutveni proces jepovezano djelovanje ljudi, njihovih radnji, postupaka i ponaanja. Sve drutvene tekovinerezultat su drutvenih procesa, zbivanja i odnosa, one su osnove od koje polazisocioloka analiza.

19.KARTICA

1.Drutvene nejednakosti

Drutvena nejednakost se izraavala na razliite naine u povijesti ljudske zajednice. Upoetku su se zajednice zasnivale na drutvenoj nejednakosti. Socioloka literaturapoznaje nejednakosti koje su izraavane u formama ispoljavanja i organiziranja kao tosu kaste, stalei, slojevi, klase, profesionalne grupe itd.

21. KARTICA

1. Demokracija i vlast

Jednakost pred zakonom je temelj svakog demokratskog drutva. Zakon je izrazjednakosti graana, oblik jedinstvenog kulturnog i moralnog kodeksa odnosa i

25


26/30

doputenosti ponaanja i pojedinca i sistema vlasti. Drava se uspostavlja i egzistira dabi omoguila jednakost svojim graanima. Zakon je izraz volje naroda i zato imademokratsku osnovu i snagu koja se iskazuje kroz legitimitet vlasti u njegovomprovoenju.Postojanje poretka podrazumijeva ovlatenje i instrumentarij pomou koga se odravared i uspostavlja mehanizam funkcioniranja drutva i realizacije prava vlasti. Topodrazumijeva postojanje propisa i postupaka kojima se vlast slui.Ustavna demokracija ima svoje uporite u idejama Lockea i Montesquieua. U djelu Dvije

rasprave o vladanju Locktvrdi da legitimno vladanje poiva na pristanku onih kojimase vlada, dok je Montesquieu izloio potrebu razdvajanja vlasti na zakonodavnu,izvrnu i sudsku. Demokracija predstavlja javno ureen sistem odnosa u odreenomsistemu. Kao temeljni demokratski akt na osnovu koga se uspostavlja jedna vlast iporedak, u novije doba se zove Ustav. Ustav je najvii zakonodavni i politiki dokument.Ustav je temeljni pravni akt koji slui za dalju razradu i uspostavu normativnog poretka ujednoj zajednici, ali kojim se mogu naruiti odreena prava data u naelima ustava.

2. Funkcioniranje porodice

Porodica je univerzalna drutvena institucija i nerazdvojni pratilac ljudskog drutva iovjekovog postojanja. Spada u red osnovnih, najstarijih i najtrajnijih drutvenih grupa.Zasniva se na braku i odnosima srodstva, iji lanovi po pravilu ive u zajednici. Biolkafunkcija porodice ogleda se u raanju i odgoju nove generacije, odnosno produavanjuljudske vrste. Na razvoj i fizionomiju porodice utjecalo je mnogo faktora: drutveneprilike, ekonomsko socijalni uvjeti i vjerska, obiajna i kulturna tradicija.

3. Prava i slobode ovjeka i graanina

Prava i slobode ovjeka i graanina danas se smatraju univerzalnom i neotuivomsvojinom svakog ovjeka. U novijoj povijesti ljudska prava i slobode utemeljene su krozmnogobrojne sisteme i poretke vlasti koji su nastojali ostvariti prava ljudi i uspostavitivladavinu uz suglasnost njenih graana. Vrlo je znaajna Francuska deklaracija opravima ovjeka, zatim Deklaracija o nezavisnosti SAD-a, Univerzalna deklaracija opravima ovjeka itd.Francuska deklaracija o pravima ovjeka po prvi put je u Europi uspostavila na jasannain prava i slobode ljudi i postaju sastavni dio Ustava jedne zemlje. Ustav Francuske iz1791. godine. Ta prava su predstavljala tenje slobodarskog i demokratskog svijeta,izvor su politikih pokreta i snaga koja su teila da ostvare to vea prava i slobode

svojih graana. Srednom 20.st. pokrenut je proces ujedinjenja drutava i univerzalizacijeprava i slobode gaana u okviru lanova EU.EU je utemeljena na ugovorima i nizu zajednikih konvencija i deklaracija kaouniverzalnih pravnih principa koje obvezuju sve njene lanice.

22.KARTICA

1. Globalne drutvene grupe

Pod globalnim drutvenim grupama podrazumijevamo one drutvene grupe koje imajuzajednike interese i koje ine jedinstvo drutvenih procesa i odnosa u irem smislu.Takve grupe su: pleme, narod i nacija.

26


27/30

23. KARTICA

1. to je sociologija?

U etimolokom smislu, sociologija je nauka o drutvu. Drutvo je sloen sistem u komese odvijaju i uspostavljaju odreeni odnosi, vrijednosti, procesi, norme, dinamika istruktura. Kao predmet prouavanja sociologija ima globalno i parcijalno drutvo.Sociologija je nastala krajem 18. i poetkom 19.st. u vrijeme velikih drutvenih zbivanja i

promjena u ljudskoj civilizaciji, kao rezultat industrijskog napretka i znaajnijegovjekovog ovladavanja odreenim prirodnim bogatstvima. Nastojalo se odgovoriti napitanje: to je drutvo? to vodi njegovu nastanku i napretku?, Uloga ovjeka u drutvu?i sl. Tim fenomenom bavile su se mnoge nauke kao to su filozofija, povijest, psihologija,antropogeografija, fizika...Niti jedna od njih nije mogla dati konkretan odgovor na ta pitanja pa nastaje nova naukakoja je nazvana sociologija. Njena zadaa je da objasni i razumije samo drutvo i njegoveodnose, da odgovori na zbivanja i procese koji se odravaju u njemu.Auguste Comte jedan je od osnivaa sociologije i utemeljitelj njenog imena. Sociologijaje kompleksna nauka, snano je povezana sa drugim humanistikim naukama, kao tosu filozofija, povijest, knjievnost, pravo, ekonomija...

2. Webberovo shvaanje sociologije

Za Webbera je sociologija nauka koja hoe da razumije i protumai ljudsko djelovanje ina taj nain uzrono objasni njegov tok i njegove posljedice. Pod drutvenim djelovanjempodrazumijeva znaenja koja mu pojedinci pridaju i kada se uzima u obzir ponaanje idrugo kada se u svome toku orijentiraju prema njemu. Znaenja prema Webberu mogubiti dvojaka:

1) mogu se odnositi na stvarno postojee znaenje koje pojedinac pridaje svomedjelovanju u datoj povijesnoj situaciji

2) Ona se mogu odnositi na pojmovno shvaen vrst tip znaenja

Sociologija se bavi smisaonim djelovanjem, teorijskim i istraivakim postupcima, to jenjena prednost u odnosu na druge nauke. Sociologija eli da njeno objanjenje bude tojasnije i jednostavnije. Jasnost moe biti racionalna, logika ili emocionalna po karakterurazumijevanja.

2. Znaaj i funkcija politikih stranaka

Politike stranke imaju veliki znaaj u suvremenom drutvu. Definiraju se kao politikeorganizacije iji je cilj preuzimanje i vrenje dravne vlasti radi ostvarivanja odreenihinteresa. Da bi funkcionirala i ostvarila svoje ciljeve teba imati dvije osnove: da posjedujeodreeni program u kome izlae svoje politike ciljeve i poglede i da ima odreenuorganizacijsku strukturu.Program stranke je osnova po kojoj se identificira politika orijentacija stranke. Strankenastaju iz potrebe da razliiti grupni interesi cirkuliraju i da se iskau, najee utjecajem

27


28/30

na drutvo, a posebno na konstituciju i legitimitet parlamentarne vlasti. Politike strankese najee zalau za legalitet tj. prihvaanje drave i njenih institucija. Nastaju uperiodu znaajnih drutvenih reformi krajem 18.st. u Engleskoj i SAD-u. Suverenitet selegitimira putem izbora. Politike stranke ine osnovu civilnog drutva. Osnovna funkcijapolitikih stranaka je artikulacija interesa njenih pripadnika i u paralamentarnojdemokratskoj politikoj aktivnosti njihovog legitimiranja.

24. KARTICA

1.Parsonsovo shvaanje sociologije

Talcott Parsons za njega se obino kae da se bavi akademskom sociologijom, da jojpristupa ematski velikom terminolokom i retorikom vjetinom. Po njemu da bi sedrutveni poredak odrao nuno je da postoji sistem regularnih normativnih pravila kojiga odreuju. Osnovni princip u drutvu za njega je vrijednosni koncenzus. Da bi sevrijednosni ciljevi ostvarili nuno je djelovanje, a da bi se djelovalo nuno je da pojedincii dijelovi sistema imaju i svoje uloge. Drutvo se sastoji od kombinacija uloga. Ulogudefinira norma, a norma je specifian izvor vrijednosti.Njegova teorija je funkcionalna, a pod funkcijom se podrazumijeva doprinos dijela cjelini injegovoj funkcionalnosti. Drutvo definira skupom meusobno povezanih dijelova kojizajedno tvore jednu cjelinu. Bit njegove teorije sastoji se u sljedeem: Sistem ljudskeakcije on dijeli na kulturne sisteme, sisteme osobe i na organizme. Svaki sistem akcijemora ispuniti 4 uvjeta:

- odravanje strukture sistema,- ostvarivanje ciljeva sistema,- integracija sistema i- prilagoavanje sistema uvjetima okoline u kojoj postoje.

Kao glavnu zadau sociologije Parsons odreuje institucionalizaciju obrazaca vrijednosneorijentacije u drutvenom sistemu. Za njega postoje 2 naina za drutvenu ravnoteu i

socijalizaciju, putem samoodranja i mehanizma drutvene kontrole. Parsons drutvopromatra kao sistem, drutvene promjene kao proces drutvenog razvoja i to odjednostavnijih ka sloenijim pojavama.

2.Idealistike koncepcije o nastanku drave

Predstavnici ovog gledita su Platon i Aristotel, a pored njih su poznati i Solon, Periklo iHerodot. Platon je svoje gledite pokazao u djelu Drava gdje polazi od modela dravei njenog ureenja, kakav su imale Atena, Sparta i Sirakuza. Najznaajniji utjecaj na

Platonovo miljenje imali su Solon i Klisten.Solon je ograniio apsulutnu mo aristokracije brisanjem javnih dugova, koji su velikibroj stanovnitva bacili u zavisnost pa ak i ropstvo.Klisten je zavrio ono to je Solon zapoeo, ukinuo je podjelu graana po krvnomsrodstvu kako bi organizirao dravu na teritorijalnom principu. Dolazi do razvojaprivrede, kulture...Po Platonu drava bi trebala imati apsolutnu vlast nad pojedincima jer su oni dijelovidrave. Svi graani bi trebali imati ista prava i obavljati odreene funkcije. Dravom bitrebali upravljati najmudriji i najsposobniji tj. filozofi.Za Aristotela krajnji cilj svake nauke je krajnje dobro, a najvee dobro je cilj najveenauke (nauke o dravi). Drava je nastala radi ostvarivanja nekog dobra za svojegraane. Npr. spajanjem 2 pojedinca nastaje domainstvo, spajanjem domainstavaselo, a sela drava. Za Platona i Aristotela drava je po prirodi iznad porodice i iznadsvakog pojedinca. Aristotel smatra da se svaka drava sastoji od kvaliteta i kvantiteta.

28


29/30

Pod kvalitetom

Documents

SOCIOLOGIJA-skripta - FHN