Solar - Renesansa

7/25/2019 Solar - Renesansa

1/5

Milivoj Solar,Renesansa,116. 143.

Pojam renesanse dolazi od francuske rijei renaissance, uznaenju preporod, ponovno roenje. Razdoblje preporoda ipak nastupave ranije, pokretom koji se naziva humanizam. Proirio se tijekom 1. i1!. stoljea, a zasniva se na uvjerenju da se ponovnim otkriem antikemo"e obnoviti cjelokupna kultura. Promjene prema humanizmu vidljivesu ve i krajem srednje# vijeka oitujui se kroz trubadursku iva#antsku liriku koje uvode novi tip osjeajnosti i izra"avanja,pripovjedne "anrove koji postaju zabavni, a ne samo pouni, ozbiljan isvean ton zamjenjuje se ironijom, a svjetovna knji"evnost potiskujeonu namijenjenu crkvenim potrebama. $einsko itateljstvo poinjuiniti "ene jer djela vie nisu namijenjena samo pjevanju i recitiranjuve itanju. %nji"evnost postaje stvaralaka djelatnost, a postupno sepoinje #raditi i svjetska knji"evnost.

&mjetanje renesanse na periodizacijskoj crti nailazilo je na razneprobleme zbo# takozvano# mita o renesansi 'ren. kao poetaksvjetlosti, istine, prosvjete, razuma( koji se suprotstavljao mitu osrednjem vijeku 'mrak, bri#a za spas due, crkva, onostrano(. )e"ilo seto veem vremenskom obuhvatu kako bi se mo#lo ubrojiti to viesvjetskih knji"evnika. Prema tom planu ren. je sa predrenesansomtrebala initi razdoblje od 1. do 1*. stoljea. +anas se pak odreuje

kao razdoblje od sredine 1. do kraja 1-. st. ejednaki kulturni i#ospodarski razvitak takoer je bio uzrokom tekoa u periodizaciji./ako se ne radi ni o poetnoj ni o prijelomnoj epohi, va"nost renesansevidljiva je u kulturnopovijesnom smislu i uvoenju novih knji"evnihvrsta, a tu su i otkrie 0merike, dosti#nua u znanosti, tehniki izumi,%opernikov sustav, pojedinac se shvaa kao nositelj vrijednosti,skepticizam, sklonost panteizmu, reli#iozni pokret reformacije 'podjelaurope na katoliki ju# i protestantski sjever(2

3rancesco Petrarca '14! 5 1*!( razvija liriku na tradicijitrubadura i konvencijama slatko# novo# stila. Pie prete"no na

latinskom jeziku, a slavu stjee Kanconijerom. Posveuje #a 6auri deoves, a ljubav joj izra"ava slijedei konvencije viteke ljubavi. '&admala usporedba 7eatrice iz Boanstvene komedije i 6aure8 6aura jeknji"evno uobliena idealna "ena koja nema obilje"ja svetosti, u njenomliku idealizira se stvarna ljudska osoba, dok +ante 7eatrice karakteriziraobilje"jima svetosti i onozemaljsko#.( Kanconijer na#lasak stavlja napjesnikov do"ivljaj ljubavi te kako ona djeluje na nje#ovu unutranjost i"ivot. 9birka se sastoji od 1* soneta, :; kancona, ; sestina, * balada i! madri#ala.&tihove iznosi kroz te"nju formalnom savrenstvu te timestvara uzorak pjesnitva 5 petrarkin sonet, te tako postaje

utemeljiteljem pjesnike kole. Petrarkizam se javlja kao bembistiki'prema talijanskom knji"evniku Pietru 7embu koji stro#o nasljeduje

1


2/5

Petrarku( i kariteanski 'prema katalonskom pjesniku


3/5

oluje mora i vjetrova. Fpadanje moi Portu#ala i opisivanje vrlinanje#ovih stanovnika ini ovaj ep nacionalnom epopejom.

iccolo ?achiavelli '1!-; 5 1:*( pie pak znanstvena djela 5#azgovori o ratnoj vje$tini% Firentinske povijesti, spis o politikomumijeu &ladarte komediju 'andragola. Prema makevijalizmu stvaranje

jake dr"ave doputa sva sredstva, bez obzira na krenje moralnihnormi. &til je lapidaran, pone#dje na#laene slikovitosti, lo#ikaizvoenja je stro#a, a izla#anje jasno i dosljedno. 'andragolase smatraprvom uspjelom komedijom moderno# europsko# kazalita. azivdobiva prema biljci kojoj se prema predaji pripisuju udesna svojstva, azaplet se zasniva na prijevari lakomisleno# mu"a.

3rancois 'ono francusko c sa repiem( Rabelais ostvaruje kritikusatiru kroz roman u pet knji#a objedinjen naslovom (arganta i)antagrel. Prve dvije 5*ivot (argantini +erojska djela i prie velikog)antagrela, najpoznatije su. Prema 7ahtinu djelo pripada srednjem

vijeku jer prikazuje srednjovjekovnu kulturu, iako u potpunostiizokrenutu sliku. +jelo nema vrstu kompoziciju, a u sreditu suparodija, ismijavanje, ale i dosjetke. Aar#antua i Panta#ruel su zapravodivovi, a njihovi likovi se provlae kroz sve knji#e, iako su tematskizasebne. Prve dvije knji#e bave se podrijetlom, djetinjsvom,kolovanjem, ratom, #ozbama, do"ivljajima, raspravama. )u je iPanta#ruelov prijatelj Panur# koje# samo zanimaju podvale i dosjetke.Pretjerivanje oitovano hiperbolama vidljivo je npr. kad sePanta#ruelova kobila pomokri pa nastane poplava u 3rancuskoj, na#ozbi su pojedena -* 4!! vola itd. )u je i parodiranje od#oja, uenja,

#ovora, a na vrijednosti je sve suprotno visokoj knji"evnosti 5 hrana,pie, spolni odnosi2 /zvru se rijei, puka etimolo#ija, mijeaju sedoslovno i aluzija, stvarno i izmiljeno, ponavljaju se motivi,konstrukcije i opisi 'ponavljanje s varijacijama ponovno se javlja upostmodernizmu(. Rabelaisov roman ne svodi se ni na kakvu ClozoCjupa nema smisla ii prema nekakvom simbolikom tumaenju i ale#oriji,koju na koncu i sam Rabelais opovr#ava.

?ichel EIuem de ?ontai#ne '1 B 1;:( uvodi novu knji"evnuvrsta nazvanu esej ili o#led. Fslanja se ponajprije na &eneku, ali i nekedru#e rimske autore. e propovijeda, ne pripovijeda, a ni ne izla"e.3okusira se obrazla#anje i dokazivanje primjerima, bez podreivanjenekom svjetonazoru ili doktrini. & jedne strane djela mu pripadajuClozoCji, a s dru#e strane umjetnikoj prozi.

Pierre de Ronsard i Joachim +u 7ellaE utemeljuju francuskupjesniku kolu Plejadu. =zore pronalaze u antici i talijanskojknji"evnosti te piu eklo#e, satire, ode, ele#ije, sonete, a obnavljaju ialeksandrinac. Fbrana i slavljenje francusko# jezika manifest je kojimobrazla"u svoje nazore 5 knji"evnu teoriju koja se u#lavnom oslanja na@oracija. Ronsard, voa kole, djelovao je kao Clozofskih, politikih,pri#odnih i pastoralnih stihova, a pie i nezavreni nacionalni epFransijadte ljubavnu liriku 'najpoznatije pjesme to#a "anra su "jbavii ,oneti +eleni(. +u 7ellaE istie se zbirkom *aljenja#dje #a odlikujeirok raspon tema i raspolo"enja poput lirsko# dnevnika. Fbjavio je i

3


4/5

zbirke #imske starine, !livei ,eoske igre'prerada lat. pjesnika 0ndreaava#era(.

?i#uel de


5/5

naravi, a prevladava izmjena stiha i proze. %nji"evne kritiare najviezanima karakter @amleta, a nje#ova neodlunost tumai se kroz razneteorije. Prema psihoanalizi @amlet boluje od dipovo# kompleksa,formalisti pak smatraju da se samo radi o odla#anju konano#razrjeenja, a neki tvrde da je on tipini ren. ovjek koji je odluan, ali

se prvo voli osvjedoiti i sve provjeriti. Fpenito se & 5 ovi likovi mo#utumaiti na razliite naine, ali #otovo uvijek ih povezuje nekae#zistencijalna odluka ')imon 0tenjanin se odluuje za osvetu, Romeo iJulija za ljubav, ?a#bet za vlast i mo(. 6ikovi nisu jednoznanoopisivani ne#o ih odreuje unutarnja, a esto i vanjska motivacija.&hakespeare se isticao zanatskom vjetinom i prila#odbom publici, kao ijezinim bo#atstvom. ije se mo#ao pohvaliti kompozicijom koja nijebila besprijekorna ni u zapletu ni u raspletu, a esto je i #omilao prizore./pak, mno#e se nje#ove drame mo#u nazvati samostalnimdosti#nuima stilsko# oblikovanja.

%azalinom umjetnou dominiraju commedia erdita 'uenakomedija speciCna po nasljedovanju uzora klasike( i commediadell7arte 'improvizacija #lumaca i tipizirani likovi(. Fsim to#a tu je ielizabetinska drama u koju &hakespeare uspijeva unijeti ak i nekeelemente crkvenih prikazanja 'izmjena prostora i nizanje dojmljivihprizora(, comm8erdite 'stilski sreeni monolozi i dijalozi( icomm8dell7arte 'tipizirani likovi(.

Aalileo Aalilei '1-! B 1-!:( utemeljitelj je moderne znanosti. Piedijalo#e Dijalog o dvama glavnim sstavima svijeta i Dijalozi o novimznanostima. Radi se o jasnoj prozi, retoriki uvjerljivoj i nadahnutoj

novim spoznajama. Fdupro se 0ristotelu sa stajalita iskustva, pokusa imatematikih utvrivanja zakonitosti prirode. 9astupao je svojauvjerenja i odupro se do#matizmu inkvizicije.

?arko ?aruli '1!4 B 1:!( naziva se ocem hrvatskeknji"evnosti, ali nje#ova su djela objavljivana i u nekoliko europskihzemalja. Pisao je na hrv., lat. i tal. jeziku. )oke za dobar ivot premaprimjerima svetaca% 9van.elistar% )edeset pria% Davidiadanje#ova sunajpoznatija latinska djela, a od hrvatskih tu su ep 2dita i poema,zana. = 2diti na#lasak je na rodoljublju, obrada slijedi tradicijuver#ilijansko# epa, a opis lika je renesansno# karaktera. &til odlikujeritam, dvostruko rimovani dvanaesterac, slikovitost te sla#anjezvunosti i znaenja.

?arin +r"i '14HG B 1-*( mo"e se mjeriti i s najveim svjetskimkomedio#raCma. +jela su mu sauvana fra#mentarno, a tri cjelovitedrame su Novela od ,tanca% ,kp i Dndo 'aroje. ,kp je obradaPlutova djela :krtac, ali +r"i uvodi slo"en zaplet i dijalo#e. Novela od,tanca nastaje na tradiciji srednjovjekovne farse, a #raena je nasuprotnostima 5 mladost i starost, urbana i ruralna kultura, mudrost inaivnost. Dndo 'aroje otvara nekoliko perspektiva, posebice krozprolo# o ljudima nahvao i ljudima nazbilj. Radi li se o utopiji, aluziji napolitiku situaciju tadanje# +ubrovnika, kritici plemstva ostaje vjenopitanje. +r"i vjeto vodi dijalo#e, uvodi zaplete, a na problematiku#leda sa stajalita s koje# e publiku motivirati na smijeh.

5

Documents

Solar - Renesansa