1

1. Navedite specifinosti pruanja ugostiteljskih usluga ? Ugostiteljstvo je usluna (trea) gospodarska djelatnost koja je razliita od svih ostalih po specifinim karakteristikama: poseban tehnoloki i proizvodno-usluni radni proces, posebnu organizaciju, poseban nain, sadraj i oblik obavljanja ugostiteljskih usluga. Ima posebne ugostiterljske standarde, klasifikaciju i kategorizaciju objekata te posebnu ekonomiku i tehniku poslovanja. Ugostiteljske usluge u veini imaju egzistencijalni karakter odnosno zadovoljavanje osnovnih potreba. Ugostiteljstvo proizvodi usluge.Specifinosti ugostiteljskih usluga: proizvode se za poznatog potroaa (gosta), esto se proizvode po specijalnoj elji gosta tj. na licu mjesta, ne proizvode se za skladite ve za jednokratnu uporabu, standardi ureenja, izgradnje, kvalitete i cijene su primjereni kategoriji i broju zvjezdica objekta.Za proizvodnju ugostiteljskih proizvoda (obroka) i posluivanje pia potrebno je utvrditi normative te imati struno znanje i tehniku posluivanja. Proizvode se pomou specijalne tehnike opreme. Usluge hrane i pia se najprije prodaju(narue), a potom pripremaju. Usluge se nude putem menija, vinske karte, jelovnika ili cjenika pia.2. Znaenje ugostiteljskih standarda u formiranju poslovne politike poduzea?

Standardi diu kvalitetu turistike ponude i vlastitu kreativnost na viu razinu. Utjecaj se ogleda kroz efikasnost poslovanja, snienje trokova polovanja i odravanje vie razine kvalitete ugostiteljskih proizvoda.Svrha standarda izgradnje i ureenja je racionalizacija trokova izgradnje smjetajnih objekata i stvaranja pretpostavki za efikasniju poslovnu politiku ugostiteljskog poduzea.

Standardi unaprijed propisuju zadanu kvalitetu, u smjetajnim objektima hoteli posebno se utvruje veliina soba, kupaonice i minimalna razina opreme, ureenja itd.

Svaka drava donosi svoje standarde, a donose se na temelju iskustava, tehnolokih mogunosti i znanja.3. Podjela ugostiteljstva (skupine i vrste ugostiteljskih objekata)?

Moe se podijeliti prema vrtsi, tipu i vremenu poslovanja. Zatim na goste koji ostaju due vrijeme ili koji u u prolazu. Podjeliti se moe i na objekte za smjetaj, objekte za prehranu ili na ugostiteljstvo pansionskog ili tranzitnog karaktera, otvorenog ili zatvorenog tipa, komercijalno ili nekomercijalno itd.S gledita tehnolokog procesa imamo 2 temeljne podjele:

1. HOTELIJERSTVO najreprezentativniji dio ugostiteljstva. Glavna uloga je pruanje usluga smjetaja te uz to se nude i usluge prehrane, posluivanja pia te ostale sporedne usluge.

2. RESTORATERSTVO svi objekti koji pruaju usluge prigotovljavanja hrane i pruanja usluga prehrane, pripremanja i usluivanja pia i napitaka.

4. Navedite skupine ugostiteljskih objekata prema vrsti pruanja usluga?

Prema zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti ugostiteljski objekti u RH se dijele na:

Smjetajni objekti: hoteli, kampovi i druge vrste objekata za smjetaj

Ugostiteljski objekti: restorani i barovi

Catering objekti: pripremnice jela, slastica pia i napitaka te kantine

Prema tome imamo pet skupina koje se potom dijele u vrste :

1. HOTELI hotel, aparthotel, turistiko naselje, turistiki apartmani, pansion, guest house2. KAMPOVI kamp , apartman, kua za odmor, soba za iznajmljivanje, prenoite, odmaralita, odmaralite-apartman, odmaralite kamp, omladinski hotel, lovaki dom, planinarski dom3. RESTORANI restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, peenjarnica, pizzeria, bistro, slastiarnica, restoran brze prehrane, objekt brze prehrane4. BAROVI kavana, noni klub, noni bar , disko klub, diko bar, caffe bar, pivnica, buffet, krma, konoba , klet5. CATERING pripremnice jela slastica i pia , kantine

5. Koji ugostiteljski objekti za smjetaj spadaju u skupinu ''hoteli'' ?

Hotel obavezne usluge smjetaja i doruka, a mogue i dodatne usluge. Sadri prijamni hol, recepcija, minimalno 5 smjetajnih jedinica, ugostiteljske sadraje te sanitarije. Smjetajne jedinice mogu biti sobe, apartmani i obiteljske sobe.

Aparthotel usluge smjetaaj i doruka, smjetajne jedinice ustrojene tako da gost moe sam pripremati jelo. Najmanje 51% smjetajnih jedinica u aparthotelu moraju biti apartmani ili studio apartmani.

Turistiko naselje- smjetajni objekti u kojima se gostima pruaju usluge smjetaja, a mogu i druge ugostiteljske usluge. Moraju osigurati gostima mogunost bavljenja sportom na otvorenom prostoru.Turistiki apartmani smjetajni objekti u kojima se gostima obavezno moraju pruiti usluge smjetaja u jedinicama ustrojenim tako da mogu sami pripremati jela. ine ga vie smjetajnih jedinica smjetenih u jednoj i li vie samostojeih graevina.

Pansion smjetajni objekt koji prua smjetaj s prehranom. Minimalni boravak 3 pansion-dana.

Guest house jedna ili vie samostalnih graevina ili dijelova graevina u kojima se obavezno pruaju usluge smjetaja s prehranom.

6. Koji objekti spadaju u skupinu kampovi? Kamp, apartman, kua za odmor, soba za iznajmljivanje, prenoite, odmaralite, odmaralite apartman, odmaralite kamp, omladinski hostel , omladinski hotel, planinarski dom i lovaki dom.7. Navedite objekte iz skupine restorani i barovi?

Skupina restorani - Restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, peenjarnica, pizzeria, bistro, slastiarnica, objekt brze prehrane.

Skupina barovi kavana, noni klub, noni bar, disco bar, buffet, krma , konoba i klet

8. Koja su obiljeja cateringa ?

Catering vue korijene iz engleske rijei koja znai opskrbljivanje hranom. U ugostiteljstvu predstavlja posebnu vrstu pruanja ugostiteljskih usluga izvan mjesta proizvodnje tj. pripreme i zgotovljavanja jela, konzumira se na drugom mjestu. U catering objekte spadaju pripremnice jela, slastica i pia te kantine.

9. Opiite minimalne standarde neto korisnih povrina;

a.) Hoteli najmanje 5 smjetajnih jedinica, ugostiteljski sadrajiu, prijamni hol s recepcijom te sanitarije. Sve smjetajne jedinice moraju imati kupaonicu. Smjetajne jedinice mogu biti: sobe ili hotelski apartmani ili obiteljske sobe. Hotel je funkcionalna cjelina koju ini jedna graevina, a iznimno najvie etiri graevine tj. depadanse b.) Aparthoteli - prijamni hol s recepcijom, kuhinja i prostor za posluivanje gostiju. Sve smjetajne jedinice moraju imati kupaonicu i mogunist samostalnog pripremanja jela. Minimalno 5 smjetajnih jedinica, a najmanje 51% apartmani ili studio apartmani, a ostalo mogu biti sobe c.) Turistika naselja vie samostalnih graevina razliite namjene visine najvie do 3 etae. Smjetajne jedinice mogu biti sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani. b.) Turistiki apartmani vie smjetajnih jedinica smjetenih u jednoj ili vie samostojeih graevina. Sadri recepciju, zajednike sanitarije i smjetjane jedinice koje moraju imati kupaonicu. Mogu biti studio apartmani ili apartmani. c.) Pansion minimalno 5 soba, recepcija, blagavaonica, kuhinja i zajednike sanitarije. Moe ga initi jedna ili vie graevina. Jedinice su sobe, obiteljske sobe ili hotelski apartmani i moraju imati kupaonicu.

10. Opiite klasifikaciju i polazni kriterij klasifikacije ugostiteljskih objekata?

Polazni kriterij klasifikacije pojedinog objekta je njegova namjena. Polazi se od ukupnosti postojeih ugostiteljskih objekata. Ako objekte ralanimo prema najmanjim elementima te ih grupiramo po odreenom kriteriju u manji broj tipova koji osim istovrsnih karakteristika ugostiteljskih djelatnosti imaju i velike razlike u strukturi pojave, dobivene rezultate nazivamo klasifikacijom. Predmet klasifikacije je ukupnost ugostiteljskih objekata.

11. Opiite kategorizaciju i sustav vrednovanja ugostiteljskih objekata u Europskoj uniji

Minimalni tehniki standardi koji najvie utjeu na kategorizaciju ugostiteljskih objekata u EU su: kvaliteta izgradnje, ureenja i opreme, raznovrsnost i kvaliteta ponude i sadraja objekta, sigurnost boravka gostiju i oprema smjetajnih jedinica SOS ureajima, ukupna korisna neto povrina i oprema soba i kupaonica, prostorije za dnevni boravak, blagovanje, ostale prostorije za osobnu higijenu gostiju, parkialita i garae u odnosu na ukupni kapacitet objekta, klima, tv, prikljuak na net, kvaliteta ureenja vanjskih prostora i ienja okolia objekta , kvaliteta odravanja opreme i sitnog inventara te kvalificirano osoblje.Kategorizacija u Eu se temelji na vrednovanju tehnikih elemenata, komfora i sadraja. Strunjaci ne vjeruju da e EU ikada imati potpuno jedinstven sustav kategorizacije. 12. Opiite kategorizacija ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj

a.) kategorizaciju hotela- kategoriziraju se ovisno o ureajima, opremi, uslugama, odravanju i ostalom. Kategoriziraju se sve vrste iz skupine i to pojedinano. Hotel, aparthotel i turistiko naselje kategoriziraju se od 2-5 zvjezdica. Turistiki apartman od 2-4 zvjezdice, a pansion i Guest house u kategorije Standar i Komfor. b.) kategorizaciju kampova obavezna kategorizacija kao i kod skupine hoteli, dok se skupine restorani i barovi te catering ne kategoriziraju c. kategorizaciju marina 3 kategorije: najvieg, srednjeg i najnieg standarda. Utvruje se ovisno o ispunjavanju propisanih minimalnih uvjeta za pijedinu kategoriju: kvaliteta opreme i ureenja, standard i raznovrsnost usluga te ostalih usluga i sadraja u neposrednoj blizini, kvaliteti odravanja, ekologiji itd. 13. to je to standard ugostiteljskog proizvoda i usluge navedite vrste ugostiteljskih

standarda?

Standardi su propisana i unaprijed zadana norma koje se treba pridravati. U turistikom ugostiteljstvu to su unaprijed utvreni kriteriji u proizvodnji ugostiteljskih usluga i pruanja usluga. Standard je indikator kvalitete usluge primjeren kategoriji hotela, a promoviranj je brojem zvjezdicakoje omoguavaju trinu i globalnu prepoznatljivost.Vrste ugostiteljskih standarda su: stan u izgradnji ugostitelj. Objekata, stan. Unutranjeg ureenja i opreme ugostit. Objekata, stan. Kvalitete ugost. Proizvoda i usluga, stan. Nabave i uvanja namirnica, stan. Sitnog inventara, stan. Informiranja gostiju, stan. Poslovne etike i komuniciranja, stand. Uspjenosti poslovanja, kadrovski standardi, standardi procesa rada, standardi organizacije i upravljanja ugostiteljskim poduzeima, ekoloki standardi i ostali standardi.14. Navedite nekoliko svjetskih velikana zaslunih za stvaranje standarda hotelskih usluga?

Careme Marie Antoine tvorac francuske klasine kuhinje, knjiga francuska kuhana umjetnost

Escoffier Auguste prvi kuhar koji je sistematino razdijelio obroke na slijedove

Bocuse Paul novi pristup pripremi jela po normativima

Howard Dearing Johnson prvi je standardizirao normative jela, smrzunta poluzgotovljena hrana, industrijska proizvodnja

Ritz cesar kralj hotelijera i hotelijer kraljevstva prvi temelji u primjeni standarda u poslovanju vodeih europskih hotelaHilton Conrad prvi u Sad-u uvodi standarde i organizaciju rada u hotele

Ralf menader i hotelijerski komunikator,prvi uveo reklamiranje hotela , dobro plaen radnik-zadovoljan radnik

Henderson Ernest utemeljitelj lanca Sheraton

Kemons Wilson Holiday inn

Marriot Wiltard lanac Marriot15. Opiite standardizaciju kao proces stvaranja i primjene standarda hotelskih proizvoda i

Usluga?

Primjena standardizacije je poela u industriji s ciljem podizanja kvalitete proizvoda i sniavanja trokova. Zatim se podruje proirilo i danas obuhvaa sva podruja ljudske djelatnosti.

Proces standardizacije ima nekoliko faza: propisivanje standarda, obrazovanje i trening svih radnika u hotelu, realizacijs standarda, kontrola potivanja standarda i otklanjanja odstupanja, unaprjeivanje standarda i stalno obrazovanje osoblja i menadera.

16. to je to tipizacija i unifikacija ugostiteljskih proizvoda i usluga ?

Tipizacija je postupak suavanja asortimana standardiziranih proizvoda. Tipizaciju i unifikaciju provodi proizvoa radi racionalnije i jeftinije proizvodnje. Tipizacija i unifikacija imaju zadau da smanje broj tipova proizvoda u proizvodnom programu nekog poduzea. U ugostiteljstvu npr. all- inclusive club hoteli, specijalizirani vegeterijanski restorani, standardizirane barske stolice, standardizirani volumen aa, posteljnog rublja itd.

17. Opiite najznaajniji standarde kvalitete u standardnom nizu ISO 9000

Jedna od najznaajnijih pojava u poslovnom svijetu je pozitivan pristup kvaliteti. Norme serije ISO 9000, kao meunaroni standard, predstavljaju zahtjeve u vidu minimalnih uvjeta koje mora zadovoljiti propisani sustav kvalitete.Minimalni standardi su temeljni standardi. Ustroj upravljanja poduzea na nizu ISO 9000 ima viestruku korist: poduzee dobiva status tj .certifikat i dokaz kvalitete proizvoda i usluga pa to povoljno utjee na buduu suradnju s agencijama. Kvaliteta se ne odnosi samo na tehnoloku opremljenost i ureenje ve i sev ono to je vezano uz hotelsku uslugu bilo to ugodno ili neugodno. ISO 9000 normama se stvara cjelovita i djelotvorna organizacija u proizvodnji i kontroli kvalitete.18. Upravljanje potpunom kvalitetom (Total Quality Management TQM)To je sustav za unaprjeivanje organizacije i efikasnosti poslovanja, a objedinjuje postojee i budue naine i modele rukovoenja i upravljanja, zahtijeva timski rad u svrhu unaprijeenja sveukupnoga procesa rada i poslovanja. Pri tom se koriste svi ljudski i materijalni resursi, uz najnie trokove i najvie uinke. U turistikom ugostiteljstvu ona predstavlja orijentaciju prema potroau tj. gostu, koristi sve raspoloive ljusdke resurse u poduzeu uz stalno motiviranje, uenje i usavravanje kadrova za program kvalitete. Specifinost u uslunim djelatnostima je ta ta u odnosu na proizvode u karakteristikama usluga imamo : neopipljivost kratkotrajnost istovremenost - raznovrsnost

19. Pojmovno odreenje kvalitete turistikog proizvoda i usluga

Kvalitetu turistikog proizvoda u turistikom ugostiteljstvu moemo utvrditi na svemu onome to je dobro, to gost koristi, kao npr. koritenje usluga smjetaja, animacije, rekreacije,..ali i nain kako osoblje ugostiteljskog objekta obavlja servis, komunicira i odnosi se prema gostima, zatim doivljaja i sveukupnih sadraja i ambijenta objekta, razine opremljenosti, dizajna i kvalitete soba, apartmana, restorana, pivnice, kavane, plaa, parking prostora itd. Sve navedenp spada u elemente doivljaja i utvrivanja ukupne kvalitete turistikog proizvoda. Sve se vie napora ulae u ustroj sustava upravljanja kvalitetom temeljenom na normnom nizu ISO 9000 i educiranju osoblja za njegovu primjenu. 20. Povelja Europske unije o kvaliteti

Prema Europskoj povelji o kvaliteti, kvaliteta je cilj jer organizacija mora precizno odgovoriti na potrebe i oekivanja kupaca i korisnika ako eli biti trino konkurentna. Bez kvalitete nema konkurencije. Prema istoj Povelji kvaliteta je i metodologija koja promie sudjelovanje jer nitko ne moe zahtijevati predanost od ljudi, a da im u isto vrijeme ne nudi i ne razvija odreenu radnu okolinu. Kvaliteta takoer podrazumijeva predanost, motiviranost i odgovornost tako da organizacija, njeno ponaanje i metodologija rada moraju biti temeljeni na incijativama i brigama za kupca. KAPITALNE INVESTICIJE U RAZVOJU USLUGA

21. Navedite temeljne elemente za analizu efikasnosti kapitalnih investicija

Metode za ocjenjivanje ekonomske efikasnosti ivensticijskih projekata polaze od ocjene tj. vrednovanja meuovisnosti profitne stope i investicijskog rizika. Temeljni elementi za anlizu efikasnosti svake kapitalne investicije su : neto investicije, novani tok poslovanja, ekonomski vijek projekta i konana vrijednost profitabilnosti kako bismo utvrdili ekonomsku efikasnost projekta. 22. Projekcija postupka u planiranju investicijskog projekta

Planiranje investicijskih projekata produkt je procesa definiranja ciljeva poduzea i naina realizacije tih ciljeva u buduem razdoblju. Da bi se projekt ostvario treba u projekciji uzeti optimalno vrijeme za pripremu projekta.u veini poduzea za to se koristi SWOT analiza. Kod malih poduzea malo se vremena troi na pripremu projekta iako je za uspjenost najvaniji odnos pripremljenosti i izvedbe projekta. Npr. kod hotela da bi izvedba izgradnje bila uspjena i brza sve ovisi o kvaliteti i stupnju pripremljenosti projekta. 23. Metode za ocjenjivanje ekonomske efikasnosti i prihvatljivosti investicijskih projekata ugostiteljskih objekata

U srednjim i manjim poduzeima koriste se tri metode za ocjenu investicijskog projekta : metoda roka povratka uloenog kapitala, metoda neto sadanje vrijednosti i metoda interne stope rentabilnosti. U metode za ocjenjivanje efikasnost i prihvatljivosti investicijskog projekta ubrajamo: metodu otplate, metodu najveeg profita te metodu projenog profita. Takoer tu je i diskontna metoda ocjene investicijskog projekta ( objanjena u donjem pitanju).

24. Diskontna metoda ocjene investicijskog projekta

Diskontna metoda ocjene investicijskog ulaganja, u odreeni gospodarski projekt je neto sadanja vrijednost projekta. Diskontirana vrijednost je sadanja vrijednost buduih primitaka ili izdataka po razdoblju vijeka projekta. To je postupak izraunavanja sadanje vrijednosti uloenog kapitala tj. glavnice koja dospijeva nakon nekog vremena, a izraunava se kao umnoak nominalne vrijednosti primitaka ili izdataka s pripadajuim diskontnim faktorom. Postupak diskontiranaj provodi se uz diskontnu stopu. Sadanja je vrijednost manja od konane za iznos kamata. Slui kao tehnika za analiziranje ulaganja novanih sredstava u neki projekt sa stajalita opravdanosti i financijske efikasnosti ulaganja.

25. Dinamika ekonomska analiza investicijskog projektaDinamika analiza projekta kroz ekonomske i financijske tokove projekta pokazuje ekonomsku efikasnost investicijskog projekta. Ekonomski tok projekta formira se tako da se u obzir uzme ekonomski vijek projekta s baznom i konanom godinom poslovanja, te u tim godinama iskau primici i izdaci koji proizlaze iz predvidivih prihoda i rashodapo godinama ekonomskog vijeka projekta. Da bi investicijski projekt bio efikasan glavni je uvjet da neto sadanja vrijednost novanih efekata mora biti vea ili jednaka nuli. Isplativost se temelji na 3 uinka: novani primici, novani izdaci i isti novani tok. 26. Statika ekonomska analiza investicijskog projekta

Koristi razne pokazatelje, pa razlikujemo:

- tehniko-tehnoloke opremljenosti

- ekonominosti

- rentabilnosti(profitabilnosti)

- poslovne aktivnosti

- solventnosti.

Svaka grupa pokazatelja stavlja u odnos dvije ili vie varijabli da se dobiju koeficijenti ili postotci na temelju kojih se donosi zakljuak o investicijskom projektu koji moe biti pozitivan i negativan. Ako je pozitivan donosi se odluka o ekonomskoj opravdanosti investiranja u projekt te se dostavlja banci.

Svaka grupa pokazatelja govori nam o stanju u kojem se poduzee nalazi.

27. Investicijski rizik dugoronih ulaganja .

Izmeu nesigurnosti kao nedostatka odreenog stupnja povjerenja i rizika tj. Faktora iznenaenja nije potrebno praviti razlike, jer novani primici i izdaci ovise o buduim neoekivanim dogaajima koji se mogu ali i ne moraju ostvariti. Veliina rizika ovisi o vrsti djelatnosti u koju se investira.. Najvei rizik je nestabilno ekonomsko i politiko okruenje. Problem hotelskih poduzea s sezonskim poslovanjem je i organski sastav fiksne imovine i problema financiranja te skupocjene imovine kao i niske profitne stope.

Koeficijent reprodukcije pokazuje vrijeme povrata investicije:

I - uloena sredstva

KR=----

A - akumulacija

UTJECAJ STANDARDA IZGRADNJE NA HOTELSKE USLUGE

28. Ekonomska nunost uvoenja standarda i standardizacije u izgradnji ugostiteljskih objekata

Bit standarda i standardizacije ima za cilj smanjenje trokova u izgradnji ugostiteljskih objekata, to manje angairanje financijskih sredstava po jedinici kapaciteta i osiguranje to vee rentabilnosti. Nunost uvoenja standarda u izgradnji hotelskih objekata lei u injenici da cijene i izgradnja rastu bre od prodajnih cijena hotelskih usluga to se rjeava racionalizacijom. Racionalizacija je izbor pravog puta i procesa rada u cilju smanjena neposrednih trokova i vremena gradnje i pojednostavljenja odvijanja radnog procesa u obavljanju hotelskih usluga.

29. Normativi graenja smjetajnih objekata iz skupine hoteli koji se kategoriziraju

Smjetajni objekti iz skupine hoteli ( hoteli, aparthoteli, turistika naselja, turistiki apartmani, pansioni i guest house) grade se na temelju obveznih mjerila koji obuhvaaju:

- izgradnju, ureenje i opremu objekata

- kvalitetu usluga koje prua

- kvalitetu tehnikih standarda i odravanje objekata

- zatitu i odravanje okolia.

Minimalni tehniki standardi izgradnje i ureenja propisani su za najniu kategoriju pojedine vrste smjetajnih objekata, dok su opremljenost i korisna neto povrina elementi koji odreuju kategoriju objekata. Da bi objekt iz skupine hoteli i kampovi bio kategoriziran mora ispunjavati i uvjete minimalnog modula - ukupne povrine korisnog prostora smjetajne jedinice, ostalih ureaja i opreme.

30. Minimalni tehniki standardi ureenja i opreme hotelske sobe

Osim dobro opremljene i funkcionalne kupaonice soba mora imati: noni ormari, stolicu po postelji, pisai stol sa stolicom, stol za toaletu ili toaletnu stolicu, ogledalo i ogledalo za cijelu figuru, dvije plahte, jastuk i nesintetiku jastunicu, jedan pokriva po postelji, ormar s najmanje 5 vjealica po postelji, stalak za prtljagu, vatrootpornu pepeljaru ili ko, rasvjetu (stropnu ili zidnu), nonu svjetiljku, vie slobodnih utinica, grijanje, minibar i sustav buenja, klimu, TV u boji, telefon, javlja poara, sef, zidnu sliku ili tapete, istaknut cjenik sobe i listu usluga.

31.Odreivanje odnosa (bruto povrine) radnog prostora u izgradnji kuhinje i blagovaonice hotela

Veliina kuhinjskog bloka odreuje se prema vrsti, kategoriji i kapacitetu objekata. Odnos izmeu povrina za posluivanje i prostora kuhinje najee iznosi 2:1, to znai da kuhinjski blok zauzima 1/3 prostora, a za posluivanje (blagovaonicu i ostale sadraje) ostaju 2/3 prostora. to se tie kuhinje glavna kuhinja trebala bi zauzimati 55%, priprema jela 18%, praonica 9% a prolazi i garderobe 10%. Pri izgradnji novih ili obnovi postojeih objekata uvijek je potrebna konzultacija s strunim ugostiteljskim osobljem radi eventualnih izmjena i nadopuna. To je vrlo vano jer jednom sagraeni objekti ponude vrijede za dugi rok.

32. Elementi funkcionalne izgradnje i razmjetaja poslovnih jedinica unutar hotelskih objekata

(restorana, kavana, pivnica, barova i drugih konzumnih jedinica unutar ug.objekata)

Pod funkcionalnou podrazumijevamo korisno i racionalno povezivanje prostora u jednu funkcionalnu i skladnu cjelinu, s ciljem ostvarenja to vee efikasnosti u jedinici vremena. Funkcionalnost i razmjetaj prostora definira se u samom projektiranju, potom u izgradnji ili adaptaciji objekta. Standardni elementi o kojima treba razmiljati prilikom gradnje su:

- proizvodni i posluni odjeli trebaju biti u istoj visinskoj razini

- veliina pojedinog prostora treba odgovarati programiranom kapacitetu i namjeni

- udaljenost izmeu kuhinje, blagovaonice i toionice treba biti optimalna

- standardi izgradnje i funkcionalnosti pozitivno se odraavaju na cjelokupno poslovanje, manjim brojem zaposlenih, kraim vremenom posluivanja i manje praznih hodova.

Lokacija i razmjetaj konzumnih prostora unutar objekata i njihova opremljenost uvjeti su za poslovanje tih objekata. Restorane, kavane i aperitiv bar najpraktinije je graditi u prizemlju na istoj razini s kuhinjom. Na katovima grade se specijalni i nacionalni restorani, kavane, barovi i sl.

33. Normativ potrebnih bruto povrina - konzumnih prostora za posluivanje unutar hotela (u m po jednom gostu) za razne namjene

Pod bruto povrinom pojedinih prostora za posluivanje gostiju podrazumijeva se povrina za stolove, stolice, stalke za cvijee, prostor potreban za komuniciranje konobara oko stolova, konobarski radni stolac i pomone stolove. Veliine prostora ovise o propisanim minimalnim uvjetima izgradnje i ureenja ugostiteljskih objekata. Ista povrina restorana u objektima razliitih kategorija omoguava smjetaj razliitog broja gostiju npr. bruto povrina u hotelu sa tri zvjezdice po jednom gostu je 1.20 m2 dok je u hotelu sa 4 zvjezdice od oko 1,30 - 1,70 m2 , a u onima sa 5 zvjezdica 1,30 - 1,80 m2 po stolcu/osobi.

Standardi potrebnih bruto povrina ppo gostu u hotelu sa 3 zvj.: (u m2)

- blagavaonica

1,20 - 1,70

- banket sala

1,30 - 1,80

- cocktail-party

1,00 - 1,40

- konferencije sa stolovima

1,10 - 1,30

- skupovi-konferencije bez stolova 0,90 - 1,10

- ples, bez povrine plesnog prostora 1,20 - 1,40

34. to je to investicijski normativi u izgradnji ugostiteljskih objekata po jedinici kapaciteta

Normativ je propisana ili utvrena norma utroka ( bilo materijalnih ili financijskih sredstava) na temelju kojih se planiraju i izrauju proizvodi. Trokovni normativ je investicijski normativ u izgradnji ugostiteljskih objekata kada izraunamo npr. koliko je investitor utroio kapitala po jednoj stolici. Investicijski normativ odreuju tehniki standardi izgradnje i ureenja, tj. Kategorija objekta koja determinira trokove izgradnje po jedinici kapaciteta, ovisno o lokaciji, tipu objekta i dr. Faktorima. Taj investicijski iznos svodi se na jedinicu kapaciteta (leaj) kao neka vrsta investicijskog normativa za hotele odreene kategorije.

35. Odnos tipa i broja soba prema vrsti izgraenih hotela u europskoj praksi ..

Podjela tipa soba prema vrsti hotela je :

Tip hotela Jednokrevetne sobeDvokrevetne sobe 100 %

Tranzitni hoteli 30 %70 %100 %

Odmorini hoteli 20 % 80 %100 %

Ljeilini hoteli40 %60 %100 %

36. Komparacija graenja hrvatskih i inozemnih kampova

Europski kamperi osjetljivi su na higijenu kupaonica u mobilnim kuicama i bungalovima, no najvie se ale na prljave zahode u kampovima svih turistikih zemlja. To je izraenije u kampovima s vie kapaciteta. Prosjean kapacitet naih kampova iznosi preko 2000 osoba, dok je europski prosjek 600 - 900 osoba. U veim kampovima Hrvatske jedan sanitarni blok u prosjeku ima kapacitet za 200 - 400 osoba.

37. Faktori koji odreuju budue turistike tokove u kamping turizmu Europe .

Na ukupna turistika putovanja snano e utjecati platena sposobnost stanovnitva Europe, razina razvijenosti sveukupne turistike infrastrukture, kvaliteta ponude i njena prodajna cijena, ekologije, kvaliteta vode, sigurnost boravka, kriminal izvan granica, prava ovjeka i sveukupni ambijent ue i ire destinacije pojedine zemlje.

Ekoloko ponaanje i svijest kampera jamac je budueg razvoja kamping turizma budui da su kampovi jedini smjetajni kapacitet koji maksimalno zatiuju prirodne resurse i prostor. Kontroliranim razvojem turizma treba ouvati postojei prirodni resurs i postojea neizgraenost obale i kontinentalnih resursa. Jedina smo zemlja u Europi sa nezagaenim okoliem, razvedenom obalom i istim morem to predstavlja globalno prepoznatljiv brand.

38. Pojmovno odreenje hotela i njegove temeljne organizacijske strukture

Hotel ini funkcionalno, prostorno i ekonomski zaokruenu cijenu. Hotel u irem smislu obuhvaa smjetajni, ugostiteljski i tehniki trakt, a uem smislu samo smjetajni trakt. Smjetajni trakt se sastoji od prijemne slube, slube na katovima i pomone slube. Ugostiteljski trakt sastoji se od kuhinje, blagovaonice i toionice pia. Tehniki trakt sadri slubu tekueg odravanja. Hotel je smjetajni objekt u kojemu se gostima obvezno pruaju usluge smjetaja i doruka, a mogu se pruati i druge usluge - prehrane, pia, napitka i slastica. Hotel mora imati prijemi hol u kojem je recepcija, te najmanje 5 smjetajnih jedinica (sobe ili hotelski apartmani), ugostiteljske sadraje i sanitarije za goste.

39. Pojasnite faktori koji odreuju tehnoloku opremljenost i ureenje ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli

Tehnoloku opremljenost i ureenje hotela odreuju ovi faktori:

- lokacija, veliina i kategorija hotela

- image hotela i njegovih posjetitelja

- tip i poslovni status hotela.

S obzirom na tehnoloku opremljenost objekata turistikog ugostiteljstva, standardi definiraju:

- vrste namjetaja, opremu za sve prostore i vrstu rasvjete

- vrstu, kvalitetu i koliinu inventara za potrebe svih hotelskih sadraja, pribora za jelo, porculana, stakla, pomagala za servis, stolno i posteljno rublje, kuhinjski inventar i slastiarnice

- oblikovanje svih vrsta papirnatih standarda i drugih predmeta za rad hotela, oznake za osoblje hotela, upute za aparate, raune za minibar, propagandni materijal i cjenike, te druge materijale sa logom hotela, te vrstu odjee u skladu sa stilom i sadrajem hotela.

Standardi unutarnjeg ureenja objekata jesu propisane norme u izradi proizvoda kojih se proizvoai moraju pridravati. 40. Elementi ureenja i opreme hotelske sobe i kupaonice .......

Veliina povrine sobe i ureenje apartmana moe biti lo pokazatelj racionalnosti ili dobar pokazatelj zrelosti investitora. Kupaonice u sobama mogu imati leeu kadu ili tu, ali hoteli sa 5 zvjezdica moraju imati 100% leeih kada, dva umivaonika, bide i ugraeno suilo za kosu. Svi hoteli moraju imati utinicu za elektrine aparate i SOS alarmni ureaj ako ne postoji telefon. Opremljenost kupaonice, funkcionalnost, udobnost i istoa jasan su pokazatelj kvalitete usluga.

Spavaa soba mora biti prostor za oputanje, ali mora imati funkcionalnost, ureenost, udobnost i ambijent. Mora imati jedan prostor za spavanje, a drugi za rad. Kupaonice trebaju biti vee od propisanih standarda po mogunosti sa hidromasanim kadama, ili tuevima sa hidromasanim sustavom. Ambijent i atmosfera u prostoru moraju biti ugodni, pouzdane kvalitete i prihvatljivog sklada i dezena.

41. Navedite znaenje i pojmovno odreenje i obiljeja wellness usluga

Wellness dolazi od engleskih rijei sloenica well being i fitness, a u SAD-u se naziva SPA. Moemo ga definirati kao dobru formu duha i tijela, tj. Sve aktivnosti koje neka osoba radi odmora, oporavka, odravanja ili poboljanja opeg stanja duha i mentalnih i fizikih sposobnosti.

Wellness je cjeloviti pristup koji vodi dobroj formi tijela i duha pomou rekreacije, oputajuih fizikih i psihikih tretmana te raznih kozmetikih i programa za uljepavanje. Spoj je velikog broja razliitih programa kao rekreacija u fitnessu ili bazenima, relaksacija u saunama, jacuzzijima, te razne beauty tretmane. esto nudi i program poput aerobika, pilatesa, tae boa i sl. Bitna osobina wellness ponude su bazeni(barem jedan manji bazen s mogunou podvodne hidromasae), finska sauna i turska vlana sauna. 42. Minimalni tehniki standardi (i neto povrine), oprema i ureenje kongresne dvorane u praksi hotelijerstva Europe ........................................

U Europi se esto grade vienamjenski klimatizirani prostori koji nisu specijalizirane za odreene namjene, a koriste se za organizaciju kongresa, simpozija, workshopova i sl. Ukoliko se eli organizirati kvalitetan kongres potrebno je imati jednu veu dvoranu i vie manjih salona i prostora od 20, 40, 50, 70, 80 ili 100 sjedeih mjesta a oni moraju imati mogunost zajednikog povezivanja. Prema normi DIN 15906 definiraju se minimalne povrine, sadraji i tehniki uvjeti kojih se moraju pridravati njemaki hoteli pri izgradnji dvorana za organizaciju kongresa i sl. Skupova. Norma propisuje 13 standarda u vidu minimalnih uvjeta koje prostorije moraju ispunjavati. Minimalna neto povrina prostora za dnevne skupove, seminare iznosi sveukupno 103 m2 to mora sadravati prostor za dnevne konferencije, kongrese i sl., prostore za pauze, prostor za rad u grupama, prostor za referente, za sekretarijat kongresa, prostor za materijale i reiju. 43. Pojasnite klasifikaciju, standardizaciju i tipizaciju sitnog inventara i opreme ugostiteljskih objekata

Sitni inventar odreujemo standardom opreme koji ovisi o kategoriji, veliini i tipu objekata i zauzima znaajniju stavku u strukturi ukupnih trokova. Utvruje se prema klasifikaciji i ovisno o namjeni. Klasificiran je u 9 grupa: - rublje

staklo

porculan

servisni pribor i posue

kuhinjsko sue

alat

uredski materijal

radna odjea

razno.

Standardizacija sitnog inventara - svjetska praksa je prihvatila standardizaciju sitnog inventara i opreme u ugostiteljstvu: pribor za jelo, ogledala, WC koljke, cjelokupna oprema za kupaonice, rasvjetna tijela, boja dekoracije soba i drutvenih prostora, standardi rashlaenih ureaja i sl.

Tipizacija - izrada posebnog inventara i orua za rad po karakteristino obliku koji zadovoljava i omoguuje ustaljenost odreene razine kvalitete.

44. Specifinosti nabave i uvanja namirnica u ugostiteljstvu

Nabavu namirnica u ugostiteljstvu treba organizirati i kontrolirati zbog higijenskih, zdravstvenih i ekonomskih razloga. Primjerenom nabavom, rukovanjem i skladitenjem mogu se izbjei problemi zdravstvene neispravnosti i kodljivosti namirnica. Ako se namirnicom nepravilno postupa ona moe biti uzrok raznih trovanja. U najee uzronike kvarenja spada niska razina higijene osoblja, neprimjerena temperatura uvanja, bakterijama zaraeni prostori i nabavljene namirnice loije kvalitete. Rizinost uvanja oituje se u brzom kvarenju prehrambenih namirnica radi vee koliine vode i bjelanevina. U bitan proces nabave spada skladitenje i sve oko prijema, kontrole, sortiranja i selektivnog uskladitavanja. Potrebno je sortirati namirnice ovisno o vrti i temperaturi pogodnoj za uvanje. Hrana i skladini prostori, ali i osoblje skladita hrane moraju biti pod stalnom sanitarnom kontrolom. Vana je organizacija vanjskog i unutarnjeg transporta prilikom nabave kako bi se smanjili trokovi nabave, uskladitenja i uvanja namirnica, prirodnog kala, rastura, loma, osiguranja nabavljene robe i dr.

45. . Pojasnite proizvodne i uslune procese u hotelijerstvu i restoraterstvu

Ovisno o tome posluje li hotel ili restoran kao samostalno poduzee ili poslovna jedinica unutar grupe hotela uvijek je cjelina u proizvodno-tehnolokim, organizacijskim i ekonomskim pogledima. Objekt za prehranu je proizvodni proces, a radni proces osoblja, orua i predmeta za rad izrauje proizvod kojim se pruaju usluge i zadovoljavaju potrebe. Taj proizvodni proces u ugostiteljstvu odvija se primjenom standardiziranih postupaka, a nazivamo ga tehnoloki proces, a u irem smislu poslovni proces. Za ugostiteljstvo je bitan proces prerade namirnica, tj. Radni proces u kuhinji u kome od predmeta rada nizom mehanikih, tehnikih i kemijskih radnji nastane gotov proizvod s ciljem ostvarenja financijskog utrka. Efikasnost poslovanja proizvodno-uslunog odjela poiva na 4 naela:

- kvaliteta (jela) - servis (poslunog odjela) -visoki standardi higijene(istoa )

- prihvatljiva cijena ( za goste)

46. Pojasnite nain utvrivanja normativa utroka namirnica i pia

Osim fiksnih trokova veliki udio trokova zauzimaju materijali i namirnice, pa je potrebno standardizirati nabavu, uvanje i troenje namirnica po utvrenom normativu, tj. Koliini utroka za svako jelo. Osim suvremene gastro-opreme kuhinju treba opremiti i inteligentnim kuharskim procesorima i regulatorima zgotovljavanja jela kako bi se smanjili gubici koji nastaju kaliranjem kod zgotovljavanja jela. Treba utvrditi onaj normativ u kojemu su sadrani najmanji trokovi izrade, najmanje kaliranje pri zgotovljavanju jela, najoptimalnija kalorijska i nutritivna vrijednost jela. Treba nabaviti namirnicu koja posjeduje sve nutritivne vrijednosti i koja ponuaa i konzumenta ini najzadovoljnijima. Za izradu normativa osnova je jelovnik, dnevna karta jela ili meni-karta. Svi je ugostiteljski objekti imaju obvezu utvrditi i ovjeriti kod nadlenog dravnog organa za svaku konzumaciju jela i pia pojedinano. Uvoenjem i kontrolom normativa mogue je umanjiti trokove u poslovanju. Normativ materijala odreuje koliinu materijala potrebnog za izradu jedinice uinka i predstavlja standard koji slui kao mjerilo pri ocjenjivanju ostvarenih trokova u odnosu na propisani normativ. Svako prekoraenje predstavlja gubitak jer direktno smanjuje dobit.

47. to je to standardni recept s normativom i nainom pripreme jela

Pomou standardnog recepta postie se ujednaen nain pripreme, kvalitete i kvantitete jela. Daje informaciju o vrsti jela, normativu, nabavnoj cijeni namirnica, nainu pripreme i prodajnoj cijeni jela. Proces pripreme i proizvodnje u kuhinji bitan je initelj za oekivani standard kvalitete primjerene kategoriji objekta. Standardni recept omoguuje da se dobije jelo uvijek preteno istih (i priblino slinih) karakteristika, bez obzira na to tko ga je pripremio. Standardni recept s normativom ima dva zadatka:

1. pomoi pri odreivanju cijene kotanja materijala po utvrenim normativima kako bi se mogla odrediti prodajna cijena

2. omoguiti jedinstvenu ustaljenu kvalitetu, nain pripreme i prigotovljavanja jela koji odgovara karakteristikama i utvrenom standardu na jelovniku restorana.

48. Pojasnite standardizaciju sirovih namirnica u proizvodnji obroka

Standardizacija sirovih namirnica ima sljedeu primjenu:

- standardizacija veliine obroka (normativi)

- standardizirani kuharski recept s nainom pripreme

- standardizirane garniture i nain postavljanja

- standardizirani model posluivanja (servisa).

Standardizacijom sirovih namirnica tono dobivamo potrebnu neto teinu namirnica za pojedini obrok. Postoje tablice koje daju tonu koliinu sirovih namirnica za odreeni broj osoba. Kriteriji pravilnog odabira sirovih namirnica su:

- odabir i selekcija pri nabavi

- transport, skladitenje i uvanje namirnica

- radni i tehnoloki postupci

- istoa prostora i osobna higijena djelatnika.

49. Navedite sveane obroke u turistikom ugostiteljstvu i njihovo znaenja za prihode ugostiteljskih poduzea.

U sveane obroke ubrajamo:

Cocktail-party - sveani prijam gdje uzvanici konzumiraju stojei na nogama

Hladni buffet - organizira se u povodu velikih jubileja, sveanosti kada treba za kratko vrijeme posluiti veliki broj ljudi.

Hladno-topli buffet - slian je hladnom buffetu, samo se posluuju jo i topla jela

Banket - organizira se za posebna dogaanja, kongrese, posjet stranih dravnika i sl. To je sveani proireni meni s odabranim slijedom jela i odabranim vinima..

Vani su za prihode poduzea jer velike prostore, slabo iskoritena na ovakav nain koriste dvostruko. Osim pruanja usluga prehrane svoji gostima zarauju i na organizaciji ovakvih sveanih obroka.

50. to je to HACCP - Svjetski kontrolni sustav analize kljunih postupaka od opasnosti u pripremi i zgotavljanju jela u ugostiteljskim objektima

HACCP je Hazard Analysis Critical Control Point - Analiza opasnosti kljunih postupaka procesa pripreme jela. Usvojen je u svim zemljama EU. Opasnost u sustavu HACCP predstavlja sve tetno za ljudsko zdravlje a da se prenosi hranom koja moe biti mikrobioloki neispravna. ZA nekodljivost u pripremi jela bitna su 3 postupka:

nabava namirnica sa certificiranim jamstvom kvalitete i bez za zdravlje tetnih mikroorganizama

kontrola preuzimanja nabavnih namirnica i evidencija ispravnosti istih

dnevna kontrola i evidencija hlaenja namirnica na nain da svaku zaprimljenu vrstu namirnica oznai s rokom trajanja i nadnevkom smrzavanja.

51. Pojasnite:

a)Mikrobioloka oneienja u obradi namirnica

ZAMRZAVANJE NAMIRNICA

Zamrzavanje namirnica je proces koji temperaturu u sredini skuhanog jela ili proizvoda sa 65 C dovodi u roku od 4 sata na minus -18C ispod nitice. Takvi proizvodi uvaju se u posebnoj hladnjai na temperaturi na 20C. Prije zamrzavanja treba voditi rauna o starosti namirnice. Nije doputeno da se jela viekratno odmrzavaju i zamrzavaju. Kada se namirnica ili jelo zamrznu, treba kontrolirati temparaturu najmanje jednom dnevno. Brzo zamrzavanje ne uzrokuje nikakav gubitak hranjivih tvari. Odmrzavanje namirnica treba obavljati tako da ne doe do zagrijavanja povrine na temparaturu veu od 10 C. Pri veoj temparaturi moe doi do razmnoavanja bakterija. Ako ne postoje uvjeti u hladnjaku, odmrzavanje se moe obaviti u hladnoj vodi ili pakirati smrznute proizvode u manje komade da se to prije odmrznu s ciljem da se sprijei zagrijavanje povrine.

Prilikom pripremanja namirnica neke mogu biti kvarljive i sadravati tetne bakterije koje mogu biti uzronikom otrovanja gostiju naeg hotela.

Klasian nain oneienja okolia i namirnica(izravnim dodirom, esticama zemlje, rukama)

b)Unitavanje tetnih bakterija toplinskom obradom namirnica

1) Toplinska obrada smrznutih pripremljenih namirnica

Ako u postupku pripreme jela koristimo smrznute namirnice koje su se prije uivanja toplinski obrauju, potrebno ih je prvo porcionirati i tako smrznuti, tako da se mogu tako smrznuti pei, pirjati, ili kuhati bez odmrzavanja. Ovim postupkom se eli izbjei rizik kvarenja namirnice prilikom odmrzavanja.

2) Podgrijavanje namirnica

Jelo nakon to je unaprijed pripremljeno treba propisanom brzinom ohladiti na nain da se u roku od 4-6 sati temparatura jela u hladnjaku spusti na 10C a zatim u roku od 16 stai istu temparaturu spustiti na 4 C. Podgrijavanje zamrznutih namirnica treba obaviti odmah nakon uzimanja iz hladnjaka. Prije podgrijavanja potrebno je napraviti senzorsku kontrolu namirnice. Preporua se da temparatura pri podgrijavanju bude 80C. Nije doputeno viekratno podgrijavanje namirnica.

c.) Rizine namirnice i kriterij kontrole njihove opasnosti

U rizine namirnice spadaju (jela i proizvodi sa sirovim jajima, tatarski biftek, pojedini kolai)Najrizinije namirnice su one namirnice i jela pripremljena za malu djecu, starije osobe, trudnice i goste s slabijom otpornou. Kolai od sirovih jaja, majoneza od sirovih jaja koja je male kiselosti, nedoovoljno peena jela od mljevenog mesa, sirova riba, koljke. 52. Energetska i bioloka vrijednost obroka (namirnica) te izraun energetske vrijednosti jela i pia.Energetska i bioloka vrijednost obroka; Razliita je potreba za kalorijama a ovisi o tjelesnoj aktivnosti, tjelesnoj teini, starosti i spolu. Izvori energije su ugljikohidrati, masti i bjelanevine koji se nalaze u konzumiranim namirnicama a opskrbljuju tijelo energijom potrebnom za toplinu tijela. Koliina kemijske energije koja se metaboliziranjem hrane oslobaa kao toplina izraava se u kalorijama (joulima). U poslovanju s hranom i isporuci krajnjem potroau treba navesti hranjivu vrijednost hrane koja je namijenjena ishrani ljudi. Stoga mnogi hoteli na jelovnicima svojih restorana navode energetsku vrijednost hranjive tvari u jelu (obroku).

Ugljikohidrati: su glavni izvor energije za sve tjelesne funkcije i miini rad

(1 gram ugljikohidrata = 17 Kilojoula). Lagana prehrana, kau neki nutricisti, s priblino 70% visokovrijednih ugljikohidrata trebala bi se esto nalaziti na jelovniku ugostiteljskih objekata. Za pravilnu ishranu gostiju medicinski strunjaci napominju da je vano znati, da ljudski organizam 80% energije dobiva iz ugljikohidrata a ne iz bjelanevina.

Masti: imaju najveu koncentraciju izvora energije u namirnicama ( 1 gram masti = oko 9 kalorija/ 38 Kilojoule).

Bjelanevine: su, uz vodu, najvanije tvari u tijelu koje slue za dobro zdravlje, razvoj i vitalnost svih tjelesnih tkiva. Lavon J. Dunne navodi; Bjelanevine su glavni izvor tvari za izgradnju miia, krvi, koe, kose, noktiju i unutarnjih organa, ukljuujui srce i mozak. Osim to su izvor tvari za grau tijela, bjelanevine slue kao izvor topline i energije, dajui tijelu 4 kalorije (17 Kilojoule po jednom gramu).

Prosjena potrebna dnevna vrijednost hrane u kalorijama za uobiajeno srednje teak rad iznosi;

za mukarce od 2800 3000 kalorija

za ene od 2400 2600

53. Specifinosti u formiranju cijena ugostiteljskih proizvoda i usluga

Formiranje cijena i prodaja ugostiteljskih usluga ovisi o potencijalu trita tj. o veliini i trinim uvjetima, platenoj sposobnosti klijenata, kvaliteti i raznovrsnosti ponude i o tome kakav proizvod ili uslugu prodajemo u odnosu na konkurente. Prodaja je jedna od najvaiijih podruja poslovanja poduzea. Kako u svakodnevnici, tako i u kriznim vremenima, fokus mjerenja prodaje hotelskih usluga je na rezultatima; koliki smo ostvarili ukupni prihod, koliki profit, koliko noenja, koliki je postotak naplate, koliki imamo trini udio itd. Posljedice loeg formiranja cijena i loeg rada u prodaji esto zapoinju jo u pripremnoj fazi prodaje kada se ne istrae partneri kojima prodajemo, npr. hotelske usluge. Kad Vremena u dananjem turizmu su se promijenila a s njima i ljudi, njihove potrebe i stil ivljenja.

Ako imate dobar proizvod i dobru uslugu, teite najvioj cijeni jer visoka kvaliteta i visoka cijena svakako idu zajedno. Kad imate visoku prodajnu cijenu i izvrsnost npr. hotelskih usluga, uvijek je moete spustiti cijenu, ali ako podiete postojeu prodajnu cijenu moete imati problema. Tome nasuprot, odreivanje cijena prema trenutanom stanju na tritu i uklapanje u postojee prodajne cijene veine konkurenata bit e sve vie u primjeni u periodu koji slijedi.

Svaka trina nia ima priblino iste ili sline konkurente, stoga cijena postaje glavni adut konkurencije a kvaliteta dominantna. Svrha niih prodajnih cijena je animiranje trita potranje i "osvajanje" kupaca, naroito u predsezoni i posezoni.

54. Standardne metode utvrivanja prodajnih cijena

Za formiranje prodajne cijene bitna je (1)veliina segmenata trita, (2)platena sposobnost klijenata i (3)razina kvalitete usluga.

Kod formiranje prodajnih cijena, kao osnovu utvrivanja, uzima se;

1. trokovni aspekt,

2. konkurentski aspekt i 3. aspekt klijenta - kupca.

Cijene se formiraju na razliite naine; navodimo tri metode za formiranje prodajnih cijena turistikih proizvoda i usluga koje se u praksi najee koriste, kombiniraju i meusobno isprepliu, a to su:

a) metoda - cost plus pricing, (trokovi plus dohodak),

b) metoda ponude i potranje ( ili metoda konkurencije),

c) metoda izravnanja cijena s najveim ponuaima....

Metoda cost plus pricing (trokovi plus dohodak); izraun prodajnih cijena temelji se na dodavanju unaprijed odreenog iznosa dohotka (mare s odreenim iznosom profita) na ukupne trokove izrade nekog proizvoda ili usluge.

Metoda konkurencije (ili ponude i potranje), odreuje se praenjem cijena konkurenata. Ovdje stvarni trokovi poslovanja poduzea ne znae mnogo, ako te trokove (tu cijenu) ne prihvaa trite. To se dogaa onda kada se odreuje razina cijena iznadprosjenih prodajnih cijena ostalih konkurenata na tritu. Vea cijena od konkurencije, za istu kvalitetu na istom tritu, ima u pravilu za posljedicu manje gostiju i manji prihod.Metoda izravnanja (niveliranja) cijena s cijenama veine ili najveim ponuaem, polazi od toga da svoje cijene prilagoavamo razini cijena koje formira najvei ponua ili veina ponuaa na istom tritu

55. Poduzetnike trine strategije formiranja prodajnih cijena

Poduzetnike strategijePoduzetnik strategijom utvruje dugorone ciljeve svoje tvrtke i nain njihova ostvarenja. Openito, poznate su etiri poduzetnike strategije , i to: "Tko e bre i vie"

"Udri tamo gdje ih nema"

Pronalaenje i zauzimanje specijalizirane "ekoloke nie"

Mijenjanje ekonomskih obiljeja proizvoda i usluge i trita.

Autor navedenih strategija smatra da se one meusobno ne iskljuuju. Dapae, poduzetnici, prema danoj poslovnoj situaciji, ne biraju uvijek samo jednu strategiju, ve kombiniraju elemente vie strategija. Meutim, svaka strategija ima svoje pretpostavke, inovacije, domete i rizike.

Strategija Pronalaenja i zauzimanja specijalizirane "ekoloke nie", ima za cilj kontrolu, odnosno monopol na malom tritu. Postoje tri varijante ove strategije i to: strategija naplatnog mjesta,

strategija specijalizirane vjetine,

strategija specijaliziranog trita.

Strategija "Mijenjanja ekonomskih obiljeja proizvoda i trita" ima za cilj da se stari i na tritu poznat proizvod ili usluga pretvaraju u neto sasvim novo. Mijenjaju se uporabna vrijednost, znaenje, ekonomska obiljeja. Ova strategija osvaja kupce na tri naina:

stvarajui uporabnu vrijednost,

prilagodbom mogunostima kupca

pruanjem onoga to kupcu znai pravu vrijednost.

56. Kanali prodaje hotelskih usluga i globalni marketing

Marketing je vaa ansa da se pomogne vaim ansama za poveanje prihoda, jer u marketingu poinje ideja kako biti konkurentan i kako generirati prihod za hotelsko poduzee

Pravilnim izborom kanala prodaje i prihvatljivom prodajnom cijenom i najmanji hotel moe pronai svoje mjesto na on-line tritu, ali u poplavi informacija na internetu ipak raste vanost branda. Zbog toga hoteli koji ne pripadaju hotelskim lancima pristupaju soft brandovima i konzorcijima. Iz novije prakse je poznato da elektronska distribucija podrazumijeva kanale prodaje putem interneta ili preko agenata putem GDS-a (Globalni Distribucijski Sistem57. Utjecaj razine prodajnih cijena na izmjenu strukture gostiju

Kad su utvreni trini segmenti za koje nositelj turistike ponude ima poseban interes, on e svoju poslovnu politiku usmjeriti na stimuliranje takvih kategorija turista i prilagoavanje kompletne ponude njegovih zahtjevima. To e provoditi i u svojoj razvojnoj politici kroz izgradnju odgovarajuih kapaciteta kakve koriste odgovarajue kategorije turista (npr. izgradnja wellness hotela i dr.) On e na takav segment usmjeravati svoje propagadne aktivnosti i propagadne poruke i prilagoavati ih toj kategoriji potencijalnih gostiju. Isto tako, prema tom segmentu, vodit e odgovarajuu politiku cijena i asortimana usluga. Visoka cijena bez primjerene vrijednosti u principu tjera goste .58. Utjecaj organske strukture kapitala na visinu prodajnih cijena hotelskih usluga

59. Psiholoke barijere u formiranju prodajnih cijena hotelskih usluga

Utjecaj prodajnih cijena na ljudsko ponaanje je ogromno. Kada poveate cijene, primjerice hotelskih usluga, to je u pravilu klijentima teko prihvatljivo, ponekad ak i onda kada im nudite bolju uslugu. Visina prodajne cijene ne smije preskoiti psiholoku barijeru; via ili nia cijena utjee na poslovanje, profit i na trini udjel. Via cijena hotelskih usluga od ostalih istovrsnih ili slinih ponuaa, esto tjera goste iz objekta ako ta cijena ne sadrava adekvatnu vrijednosti ugostiteljskog proizvoda i usluge. Niska cijena je promotor potranje ali ona esto u glavama klijenata stvara dojam da nudite drugorazrednu uslugu.

Primjerice, pansion u nekom hotelu po cijeni od 99,00 , s psiholokog aspekta, mnogo je jeftini od 100,00 . Politika cijena treba imati dobar timing, posebno u sezonskom poslovanju. Potrebno je ocijeniti i odvagnuti cikliki utjecaj vanjskih faktora kako bi se osigurao povoljan prihod. Stoga vas trebaju interesirati tri stvari; 1. u kojem se smjeru kree gospodarstvo u odreenoj zemlji iz koje vam

dolaze turisti,

2. godinji rast ili pad BDP-a odreene emitivne zemlje, visina inflacije..,

3. platena sposobnost potencijalnih klijenata na segmentiranom tritu.

60. Pojasnite trokovni i trini aspekt kalkulacije cijena u ugostiteljstvu i strukturu cijene kotanja

Kalkulacije prodajnih cijena hotelskih usluga ima zadau da omogui: pokrie trokova poslovanja,

odravanje stabilne pozicije poduzea na tritu,

ostvarenje profita

realizaciju projekcije plana poslovanja

pravilno odrediti iznos (%) dobiti u prodajnoj cijeni.

Za razliku od kalkulacija hotelskog smjetaja gdje se vri izraun samo jedne usluge (izraun cijene po jednom noenju/ sobi), u odjelu hrane i pia hotela postoji relativno velik broj raznih jela i pia i stoga su kalkulacije mnogo zahtjevnije jer zavise o raznovrsnoj recepturi.

Da bi se dobio ugostiteljski proizvod i usluga trebamo imati tri osnovna elementa svake proizvodnje a to su;

1. - trokovi rada (bruto plae direktnog rada i plae proizvodne i upravne reije poduzea),

2. - trokovi sredstava za rad (amortizacija, sitni inventar, osiguranje imovine i dr.),

3. trokovi predmeta rada ( sve vrste materijala potrebne za proces proizvodnje, namirnice, pomoni materijal, utroena energija, kamate na kredite za obrtna sredstva, nepovratna ambalaa i sl.).

Cijena kotanja: ukljuuje zbroj svih trokova koji su nastali u proizvodnji nekog proizvoda i usluge i predstavlja troak proizvodnje po jedinici proizvoda i usluge.

Navedeni elementi iz strukture cijene kotanja (tablica 20) slue kao podloga za izradu kalkulacije a dobiju se iz knjigovodstvenih podataka poduzea.

61. Izraun praga rentabolnosti (mort point toka pokria trokova poslovanja poduzea

Prag rentabilnosti formira se i ovisi, prije svega o visini trokova poslovanja poduzea. Stoga se uvijek pitamo koji obujam poslovanja trebamo ostvariti da bi se pokrili trokovi poslovanja (fiksni, varijabilni). Da bi se spustilo mrtvu toku rentabiliteta treba poveati prihode. to je vei stupanj koritenja kapaciteta to je nia mrtva toka pokria trokova, znai vii prihod manji trokovi. Meutim, ovo ne umanjuje znaenje snjiavanja trokova u proizvodno uslunom procesu ugostiteljskih poduzea. Cijena kotanja je ustvari, izraz i zbroj svih trokova koji su nastali u izradi nekog proizvoda ili usluge i gdje poduzee ne ostvaruje niti dobit niti gubitke

62. POJASNITE VRSTE KALKULACIJE UGOSTITELJSKIH PROIZVODA I USLUGAa) kalkulacija putem mare

U ugostiteljstvu se cijena jela i pia najee izraunava marama jer je najpraktinija i jednostavna. Mara je razlika izmeu prodajne i nabavne cijene a izraava se postotkom, odnosno koeficijentom (k). Mara se izraunava tako da se utvrdi razlika izmeu direktnih trokova namirnica i prodajne cijene jela i pia i na taj nain se dobije postotak.Mara se moe utvrivati za poduzee kao cjelinu, za obraunske ili poslovne jedinice unutar poduzea, za grupe i za pojedine podgrupe jela. Osnova za kalkulaciju obroka u turistikom ugostiteljstvu jesu nabavna cijena i normativi materijala. Budui da cijene variraju tijekom godine u praksi se primjenjuje prosjena nabavna cijena namirnica i materijala.

b) dodatna metoda kalkulacije

Izraunava se tako da se na direktne trokove u obliku (%) dodaju indirektni trokovi i razlika u cijeni i tako dobivamo eljeni iznos prodajne cijene. Direktni trokovi su poznati po jedinici proizvoda, meutim javlja se potekoa kod rasporeivanja indirektnih trokova na proizvode, stoga, kada se primjenjuje dodatna kalkulacija, onda trokove moramo razdijeliti na direktne i indirektne. Dodatna metoda kalkulacije praktina je za izraun cijena jela u turistikom ugostiteljstvu.

c) retrogradna metoda kalkulacije

Retrogradna kalkulacija izraun prodajne cijene poinje s neto prodajnom cijenom s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost, a zavrava s nabavnom cijenom materijala. Primjenjuje se naroito kod ugovaranja unaprijed odreene (fiksne) cijene jela, sloenih menija, banketa i dr., kada je potrebno naruitelju dati i objasniti odreene prijedloge cijena. Izraun prodajne cijene se vri obrnutim postupkom s ciljem da se doe do iznosa nabavne cijene materijala i namirnica.

d) diviziona metoda kalkulacije

Ova metoda kalkulacije sastoji se u tome da se svi trokovi podijele s koliinom uinka. Divizione metode se mogu samo primijeniti u onim dijelovima poduzea koji imaju istovrsne uinke sa razlikama u kvaliteti, kategoriji ili dimenziji, a koji se mogu pomou ekvivalentnih brojeva svesti na zajedniki nazivnik. Mogu biti isto divizione metode i divizione metode pomou ekvivalentnih brojeva.

isto diviziona metoda u ugostiteljstvu pretpostavlja istovrsne usluge i istovrsne artikle (npr. hotel s jednakim sobama) i bez ikakvih razlika u dimenzijama ili kvaliteti koje bi utjecale na njihovu cijenu. Ova metoda nije prikladna za ugostiteljska poduzea jer bismo za isti proizvod dobili isti iznos trokova, istu cijenu za svaki uinak, to bi bilo nerealno, jer hoteli prodaju svoje proizvode i usluge ija je cijena, kvaliteta, veliina,poloaj,kategorija i opremljenost soba ili apartmana razliita.

Diviziona metoda kalkulacije pomou ekvivalentnih brojeva pogodna je za kalkulaciju gdje postoji heterogenost i raznovrsnost proizvoda i usluga, a koji se u ugostiteljstvu razlikuju po kategoriji objekta, visini trokova u pruenoj usluzi, vrsti, razini i kvaliteti pruene usluge. Ova metoda se koristi za kalkulaciju cijena noenja kada su smjetajne jedinice razliite (npr. sobe za dvije, tri ili vie osoba, pogled na more, park ili dvorita..)

e) izraun cijena kotanja po jednom noenju

Zbroj svih trokova koji su nastali u svezi s proizvodnjom roba i usluga predstavljaju cijenu kotanja. Cijena kotanja jednog noenja predstavlja troak po jedinici uinka (noenja), a uveana za dobit i porez na dodanu vrijednost predstavlja prodajnu cijenu. Postoje izvjesne razlike u formiranju cijene kotanja kod sezonskih i objekata s cjelogodinjim poslovanjem, gradskim ili odmorinim primorskim objektima koji ne posluju tijekom cijele godine. Pa se koriste ekvivalenti brojevi, radi lakeg izraunavanja prodajnih cijena.

f) izraun cijena kotanja po jednom obroku (jelu) ----- NEMA

g) kalkulacija putem profitne stope

Kalkulacija putem profitne stope mora za svaki proizvod (obrok, prilog jelu, pie i dr.) unaprijed planirati visinu tj, odrediti postotak dobiti ( za mesno jelo i kvalitetnu ribu i ostala jela, u praksi se kree od 50-100% pa i vie. Kod pia, za razliku od hrane, postotak ukalkulirane dobiti je vei i razliit, a kree se od 100-400% i vie, ovisno vrsti, tipu i kategoriji objekta, odnosno nainu gdje se prua pojedina usluga)

63. KLASIFIKACIJA, STANDARDIZACIJA I TIPIZACIJA SITNOG INVENTARA U UGOSTITELJSTVUSitni inventar u ugostiteljskim poduzeima odreujemo standardom opreme koji ovisi o kategoriji, veliini i tipu objekta i zauzima znaajnu stavku u strukturi ukupnih trokova. U ugostiteljstvu je sitan inventar klasificiran u 9 grupa: rublje, staklo, porculan, servisni pribor i sue, kuhinjsko sue, alat, uredski materijali, radna odjea i razno.

Standardizacija sitnog inventara

Standardima opreme definiramo i utvrujemo potreban sitni inventar za poslovanje ugostiteljskih objekata. O veliini, tipu i kategoriji, primjerice hotela zavisi vrsta, kakvoa i broj restoranskog i posteljnog rublja, servisnog, staklenog i porculanskog inventara kao i tehniki standardi opreme blagovaonice, aperitiv bara, sobe, kuhinje. Kod nas i u svijetu je poznata Gastro-norma za opremu i kuhinjske ureaje. Oprema hotela i sitan inventar bitan su dio potrebne opreme za rad hotela i pokazatelj su tehnike opremljenosti ali i razine kvalitete pruanja ugostiteljskih usluga.

Tipizacija

Tipizacija ugostiteljske opreme determinira izradu potrebnog inventara i orua za rad po karakteristinom obliku koji zadovoljava i omoguuje ustaljenost odreene kvalitete. Tipizaciju opreme i inventara mnogo koriste hotelski lanci i druge grupacije u turistikom ugostiteljstvu.

64. SITNI INVENTAR PREMA NAMJENI

Sitni inventar se utvruje prema svojoj namjeni. Odreuje se prema minimalnim kriterijima za pojedine odjele u ugostiteljskom objektu kao to su kuhinja, blagovaonica, bar, recepcija, sobe Iako je sredstvo za rad, sitni inventar spada u obrtna sredstva. Broj tj. koliina inventara utvruje se prema kapacitetu (brojem kreveta/soba, brojem stolica ili stolova i sl.) Standarde sitnog inventara treba definirati po koliini, vrsti i kvaliteti. Sitni inventar se moe definirati prema odjelima: blagovaonica, kuhinja, prijamni odjel i sl.

a) inventar restorana: stakleni, servisni i porculanski

(ako je rije o objektu vie kategorije, hoteli imaju i posebni inventar u ugraviranim ili pozlaenim simbolima sa znakom tvrtke)

b) inventar kuhinje u pruanju usluga prehrane, svako ugostiteljsko poduzee treba posjedovati odgovarajua sredstva koja ine opremu kuhinje ugostiteljskog objekta, a vaan dio te opreme je sitni inventar (npr. razliito posue)

65. NORMATIV POTREBNOG INVENTARA NOVOOTVORENOG HOTELA PRIBPROM ZA JELO, AAMA I PORCULANSKIM INVENTAROM

Porculanski inventar

U blagovaonici i banket sali svaka komplet garnitura porculanskog inventara mnoi se s koeficijentom 1,5 po stolici, a u pivnici i kafe baru sa koeficijentom 2 po svakoj stolici.

Obrtaj upotrebe porculanskog inventara u blagovaonici i banket sali je neto sporiji nego u kavani, pivnici ili kafe-baru. U praksi europskih hotela s cjelogodinjim poslovanjem, sitni se inventar otpisuje po stopi od 15% godinje.

Pribor za jelo

Po jednoj stolici potrebno je 11 komada pribora (manje i srednje vilice i noevi, srednja lica, vilica i no za ribu, vea vilica i no, lica za kavu i lica za servis)

Staklene ae

Postoje razliite veliine i vrste staklenih garnitura za razliita pia te specijalne ae za koktele, ampanjac, razne aperitive, konjak. Zavisnosti o kategoriji hotela raspon se kree u prosjeku od 12-18 vrsta razliitih aa po stolici (optimum 15 aa za hotel od 3 zvjezdice). U mnogim renomiranim europskim hotelima (5 zvjezdica) samo za posluivanje vina upotrebljava se od 10-15 vrsta aa.66. STANDARDNE VELIINE STOLOVA I STOLICA UGOST. OBJEKATAZa stolove u blagovaonicama: to je via kategorija objekta vee su i dimenzije stolova, bolji dizajn i kvaliteta materijala. Stolovi za sobe, balkone, restorane terase i sl. mogu biti okrugli, ovalni i etverokutni (sa izvlaenjem ili bez). Visina restoranskih stolova ne smije prijei visinu od 750 mm.

Ovisno o veliini i potrebama blagovaonica mora imati radni stol s policama i ladicama za restoranski pribor. Mora imati i gueridon (prijenosni stol) u sali potreban za posluivanje gostiju (npr. za hlaenje pia).

Stolice za restoran mogu biti s rukonaslonom ili bez njega. Stolice u restoranu trebaju biti tapecirane, proizvedene od tvrdog drva. Visina, irina i dubina stolice 450 mm.

67. STANDARDI ODORA (RADNA ODJEA) HOTELSKOG OSOBLJA

Radna odjea osoblja hotela spada u skupinu sitnog inventara. Radno odijelo o izgled osoblja prvi je vizualni kontakt gosta i osoblja. Ve po radnoj odori, kosi,obrijanom licu i istim rukama moe se zakljuiti o statusu, kategoriji i imageu objekta.

Na odjei se nosi ploica s imenom zaposlenika (ime i prvo slovo prezimena). Jedino zaposlenik-rukovodilac nosi ploicu s punim imenom i prezimenom i nazivom radnog mjesta. Ploica s imenom nosi se na lijevoj strani, iznad zatitnog znaka hotela. Direktor hotela kao ni njegov pomonik ne nose ploicu niti slubenu radnu odjeu.

Neke od vrsta radnih odora u hotelima: frak, smoking, spencer, bijela bluza s crnim hlaama...

U suvremenim ugostiteljskim objektima konobari i konobarice su prema zvanjima i radnom mjestu odjeveni u odijela istih boja.

68. POJAM I ODREENJE STANDARDA INFORMIRANJA GOSTIJU KOD PRUANJA USLUGA:

a) primarni (obvezujui) standardi informiranja gostiju: kuni red

hotelski cjenik

jelovnik, dnevna karta, meni-karta, vinska karta i cjenik pia

b) sekundarni standardi informiranja gostiju

prospekti ugostiteljskih objekata

knjiica usluga koje objekt prua

bulletin du juor informacije o zbivanjima u objektu ili mjestu

Hotelska iskaznica

Upute o rukovanju tehnikom opremom, hotelski telefonski imenik

c) kuni red

Kuni red treba biti dostupan i stavljen na uvid svakom gostu, a posebnom je u vaem interesu, da kuni red stavite na vidljivo mjesto u recepciji objekta (uokviriti ga), jer ne isticanje kunog reda moe imati financijske posljedice za vlasnika objekta u sluaju (krae) traenja odtetnog zahtjeva gost i sl. Izvod iz kunog reda mora postojati i u svakoj sobi.

d) hotelski cjenik

Cjenik hotelskih usluga (cijene sobe s dorukom, kao i cijene u pojedinim sezonama, predsezoni i posezoni) moraju biti gostima dostupne tj. uoljive kod pruanja usluga. U cjenicima treba istaknuti iznos boravine pristojbe. Hoteli postavljaju cjenik sobe na unutranji dio sobe (u dolarima ili euri i kune).

e) hotelski jelovnik, dnevna karta jela

Jelovnik je na struan i pregledan nain napisan popis jela s cijenama, sa svrhom predoiti gostu izbor nuenih jela. Jelovnik tj. gastronomija je odreeni pokazatelj kulture i tradicije jednog naroda. Postoji vie vrsta: jelovnik za djecu, sportae, vegetarijance, dijetalce, makrobiotiare, starije osobe i dr.

Couvert (postavljanje stola) tj. ukupan pribor koji se stavljana stol. Obino se naplauje u dobro voenim restoranima i hotelima Europe i to oko 4-5 eura po osobi.

Dnevna karta jela nudi svaki dan nova jela ili po zahtjevu gosta, grupe gostiju ili po raspoloivim namirnicama koje kuhinja ima za taj dan, s naznaenom cijenom i daje gostu na uvid izbor jela uz stalni jelovnik.

Meni je izbor odreene skupine jela za odreeni obrok koji se sastoji od najmanje tri slijeda: hladno predjelo, juha ili toplo predjelo, mesno jelo ili riba s tri priloga, te kola, sladoled, voe i sl. Meni je uvijek utvren broj sljedova, a najmanje mora imati 3 sljeda.f) vinska karta i cjenik pia i napitakaNa vinskoj karti trebaju biti kratko naznaene osobine pojedinih vina (postotak alkohola, osobine okusa vina-bukea, vinogradsko podruje vina, godina proizvodnje, ime proizvoaa i sl.)

Cjenik pia i napitaka sadri popis svih vrsta alkoholnih i bezalkoholnih pia i napitaka, ukljuujui i vino, i na taj nain informira o asortimanu svoje ponude koju nudi gostu i po kojoj cijeni.g) ostala sredstva informiranja Prospekt hotela sutina prospekta je u tome da gosta to vie informira slikom to manje pisanim tekstom Hotelska iskaznica za gosta predstavlja standard identifikacije a zatim i standard informacije Informativna knjiica radi to kvalitetnije informiranosti gosta, hoteli tiskaju posebne knjiice o uslugama koje nude (razne ugostiteljske usluge, wellness, zabava)h) standardi povratnog informirana gostiju (anketiranje gostiju i knjiga albe)

Kvalitetnom ugostiteljskom uslugom dobivamo zadovoljne goste, koji ire krug novih potencijalnih potroaa. Zadovoljan gost dva nova gosta.

Anketni listi spada u tiskane materijale koje hotelske kue rabe kao sredstvo povratne informacije, on je anoniman i u pisanom obliku. Treba biti navedena svrha postavljenih pitanja i to na nain da potakne gosta na odgovor. Anketa mora biti s jasno definiranim, kratkim i ogranienim brojem pitanja, to znai to kraa pitanja i to krai odgovori. Knjiga albe kao propisani zakonski standard povratnog informiranja. Mora se nalaziti na vidljivom mjestu, dostupna u danom trenutku, a slui za upisivanje prigovora gostiju u objektima, prostorijama i na mjestima u kojima se pruaju ugostiteljske i turistike usluge. Obavijesti u knjizi albe za korisnike usluga moraju biti ispisane na engleskom, njemakom, talijanskom i francuskom jeziku.69. FAKTORI KOJI UTJEU NA USPJEH UGOSTITELJSKIH PODUZEA

Poslovni rezultat hotelskog poduzea je zbroj raznovrsnih uinaka radnog proizvodno uslunog procesa. Prihod i dobit su dva najvanija elementa rezultata poslovanja,dok naturalni pokazatelj npr. broj ostvarenih noenja se koristi ogranieno i to kod mjerenja obujma poslovanja i slui kao pokazatelj produktivnosti rada. Rezultate poslovanja u hotelskom poduzeu odreuju ovi faktori:

broj gostiju, prosjena cijena jela i pia, kontrola efikasnosti, fiksni trokovi, stupanj koritenja kapaciteta, varijabilni trokovi, primjena ugostiteljskih standarda, prosjena cijena sobe70. UTVRIVANJE KAPACITETA HOTELA I STUPANJ NJIHOVA KORITENJA

Kapaciteti u hotelu, u pravilu, izraunavaju se brojem smjetajnih jedinica, u restoranu brojem stolica itd. Ukupni kapacitet izraen u broju smjetajnih jedinica, utvruje se prije izgradnje objekta a ovisi o kvaliteti lokacije hotela ili ue destinacije, a kasnije se definiraju i ostali pratei sadraji.

a) instalirani kapaciteti su oni kapaciteti koji su definirani projektom, odnosno izgradnjom. To je broj soba, apartmana, stolova, sjedala i sl.

b) maksimalni kapacitet je potpuno iskoriten kapacitet koji posluje pod idealnim radnim uvjetima i ostvaruje stupanj iskoritenja od 100%.

c) Realni kapacitet je manji od instaliranog ili maksimalnog kapaciteta zbog odreenog odstupanja a uzorci mogu biti razliiti (npr. neiskoritena sjedala u restoranu). U poslovanju hotela moramo teiti da realni kapacitet to vie pribliimo maksimalnom kapacitetu.

d) Optimalni kapacitet znai da stupanj koritenja kapaciteta ostvaruje najpovoljniji poslovni rezultat. Optimalnim koritenjem kapaciteta ostvarujemo najpovoljniji prihod, a da po jedinici pruenih ugostiteljskih usluga ostvarujemo najmanje mogue trokove.

e) Iskoriteni kapaciteti to su oni hotelski kapaciteti koji pruanjem ugostiteljskih usluga u odreenom vremenskom razdoblju bili stvarni koriteni i da je koritenjem tih kapaciteta ostvaren odreen prihod.

Stupanj koritenja kapaciteta

Hotel s cjelogodinjim poslovanjem s vie od 70% iskoritenosti kapaciteta je povoljan stupanj koritenja.

Iskoritenost kapaciteta za nove gradske hotele u prvoj godini u prosjeku iznosi oko 50%, a u petoj godini oko 60-70%, to je optimalno.

Hotel sa sezonski poslovanjem sa stupnjem iskoritenosti od 45-50% predstavlja povoljan stupanj iskoritenosti, ukoliko se ostvaruje uz povoljne prodajne cijene

71. STANDARDI RADA U TURISTIKOM UGOSTITELJSTVU U PRUANJU USLUGA

Standardi rada daju kvalitetnu podlogu za utvrivanje potrebnog broja radnika i njihove kvalifikacijske strukture i spadaju u bitne faktore koji utjeu na efikasnost poslovanja, a naroito utjeu na produktivnost rada. Standardi rada u uem smislu propisuju osnove elemente rada (koliinu, kvalitetu, vrijeme i trokove), a s tim u vezi sastavljeni su od vie pojedinanih standarda i to:

Standarda koliine, kvalitete, vremena, trokova i etikih standarda

Dananja tranzicijska filozofija stvorila je predodbu i polazi od toga da je ivi rad (radnik) najskuplji proizvodni balast, te ako menadment tvrtke eli ostvariti pozitivan poslovni rezultat (profit), onda mora iz poduzea izbaciti to vie radnika jer oni predstavljaju najvei troak.

72. EFEKTIVNE (OSNOVNE) JEDINICE RADNOG UINKA U PRUANJU HOTELSKIH USLUGA

Osnovne efektivne jedinice u objektima iz skupine hotela (hoteli, apart-hoteli, turistika naselja, turistiki apartmani,pansioni i guest house) jesu:

a) zauzete sobe po svakoj smjeni

b) izdani obroci u smjeni (za ruak, veeru)

c) izdana pia (promet u smjeni)

d) broj gostiju po svakoj smjeni i danu i po vrsti usluge: banket, ruak, veera, hladno-topli buffet, konferencija, cocktail party, simpozij i sl.)

73. ANGAIRANJE ZAPOSLENIKA PO JEDNOM HOTELSKOM LEAJU U PRAKSI EUROPSKIH HOTELA

Analiza strukture i potreba kadrova u turistikom ugostiteljstvu je uvijek potrebna i aktualna pogotovo danas, kada zakoni globalnog trita diktiraju formiranje cijena, razvojnu politiku i ostale uvjete poduzea. Utvrivanje potrebnog (optimalnog) broja zaposlenika je bitno za efikasnost poslovanja.

Optimalan broj zaposlenika po jednom leaju u svjetskoj praksi:

hoteli internacionalne luksuz-klase (5 zvjezdica) u velikim gradovima i metropolama po leaju = 1 zaposlenik

dobri hoteli u veim gradovima (3 i 4 zvjezdice) po leaju = 0,75 zaposlenik

dobri odmorini i ljeilini tip hotela gdje se gosti mijenjaju tek nakon nekoliko dana, tjedan ili vie tjedana boravka, vaei kljuni broj optimalnog angairanja zaposlenika po leaju = 0,60 zaposlenik

gradski hoteli srednje veliine po leaju = 0,60 zaposlenik

hoteli Economy-class, u sastavu hotelskih lanaca rade po kljuu od 0,4 ili ak 0,3 zaposlenika po leaju

74. VREMENSKI STANDARD RADA ZA POSPREMANJE HOTELSKIH SOBA

Mnogi hoteli s dugogodinjom praksom doli su do vremenskog normativa tj. standarda za odreene grupe poslova. Tako je rad sobarica podijeljen u 4 dijela: pospremanje kreveta, brisanje praine i prozraenje, rad sa usisivaem te pospremanje kupaonice.

Dnevni standard rada za sobaricu:

prosjean rad po jednoj sobi (ukljueno koritenje dizala,ekanje i sl.) = 30 minuta

raspoloivo radno vrijeme = 8 sati rada

standard rada po jednoj sobarici = 15 soba za 8 sati rada

U pravilu na 10 sobarica u hotelu potrebno je uposliti jo 3 pomone radnice za grube radove, ienje hodnika, stepenica, odvoz prljavog i dopremu istog rublja na katove.

75. ORGANIZACIJA PRAENJA, EVIDENCIJE I KONTROLE POSLOVANJA HOTELA

U svjetskoj praksi je prihvaen i stvoren standardni-programski model organizacije o praenja rezultata poslovanja u hotelijerstvu, gdje je hotel temeljna obraunska jedinica iako u svojem sastavu ima interne jedinice (restorane, barove, ankove itd.), s vlastitim obraunom prihoda, rashoda, dobiti ili gubitaka. Utvreni su organizacijski modeli, tzv. programski paketi podrke za:

rad recepcije; prodaja kapaciteta i recepcijsko poslovanje

rad odjela hrane i pia (gastro-paket); za praenje ulaza, obrade i izlaza hrane i pia. U praksi se instaliraju (u restoranima, barovima itd.) kompjutorske registar-blagajne za prodaju jela i pia

rad i odvojeno praenje prijama, obrade i izlaza hrane i pia u skladite hotela

Poseban programski paket treba instalirati u skladite materijala za tekue i investicijsko odravanje koje omoguava praenje i kontrolu ulaza, izlaza i stanja robe u skladitu, te voenja i praenja radnih naloga servisera i kunih majstora hotela, i na taj nain pravdati utroak i mjesto utroka materijala te tonost kontrole.

76. Indikatori uspjenosti poslovanja prijamnog odjela hotela ?Za praenje uspjenosti prijemnog odjela hotela u praksi se koriste ovi pokazatelji:

Stupanj koritenja smjetajnog kapaciteta: ukupna noenja X 100 / broj soba x 365

Izraun koritenja soba u toku mjeseca: zauzete sobe X 100 / broj soba X danu u misecu

Prosjean boravak gostiju: broj noenja / broj dolazaka

Duina boravka gostiju zavisi o tipu i vrsti hotela, cilju dolaska i strukturi gostiju:prolazni, pansionski, kongresni....

Prosjena cijena sobe: prihod od smjetaja / zauzete sobe, realizirani prihod od smjetaja / planski prihod od smjetaja, realizacija prihoda od smjetaja / ostvareni trokovi od smjetaja = indikator ekonominosti poslovanja

Cijena sobe zavisi o kategoriji, lokaciji, tipu i vrsti hotela, trinim utjecajima na razinu cijena, zatim dobi, platenoj sposobnosti, strukturi, jesu li agencijski, kongresni...

Zauzete sobe po stalnom zaposlenom radniku: broj zauzeti soba / broj zaposleni u prijamnom odjelu, brj koriteni soba / broj sobarica = indkator produktivnosti rada weeeeeee

77. Indikatori uspjenosti poslovanja odjela hrane i pia hotela ?

Hotelijeri su spoznali da im odjel hrane i pia u poslovanju hotela donosi velike prihode. Proizvodno usluni proces hotela ima zadau udovoljiti sve zahtjevenijim gostima i ostvariti adekvatnu zaradu: poseban problem predstavlja iva rana snaga koja u ukupnim trokovima ima udio od 30 45%. Meutim profit kao logistika kapitala trai maksimalnu racionalizaciju svih trokova, s druge strane bez ljudskog rada nema kvalitetne usluge, pa je stoga u poslovnoj politici hotelski poduzea potrebno prilagoavanje broja ooblja s ostvarenim prihodom, ali ne na utrb( nova rije haha) kvaliteti usluga. Odjel hrane i pia srce su i dua hotela. Stoga hotel ima viih kapaciteta, u pravilu imaju vie rsta raznovrsnih tipova restorana, barova...nNavedene konzumne i zabavne jedinice hotela najprofitabilnije su za odjel hrane i pia u odnosu na pansionske goste. Meutim, za poslovne skupove i kongrese u trendu su vei hoteli, u veim gradovima i poslovnim centrima, s viom tehnikom opremom.

Neki od pokazatelja:

Stupanj zaposlenosti: broj izdanih jela / broj mjesta X efikasno radno vrijeme

Prihod po zaposlenom: ukupan prihod odjela hrane i pia / broj zaposleni odjela hrane i pia

Prihod po stolici: prihod restorana,bara / broj zauzeti stolica u rastoranu, baru

Prosjena cijena jela: prihod kuhinje / broj izdanih jela

Rentabilnost kuhinje: neto dobit X 100 / utroena roba(namirnice)

Uinci bara: prihod od pia / ukupan broj osoblja u baru. weeeee

78. Pojmovno odreenje hotelsko-turistikog holdinga?

Razvoj turistikog trita, globalizacija poslovnih procesa, enrmno poveanje protoka financijskog kapitala, rada, robe, informacija te nadnacionalne upotrebe i reguliranja standarda i standardizacije u tercijarnom sektoru, uvjetovalo je stvaranje holdinga u turizmu. Pojoma holidinga je izveden iz eng rijei to hold plus nastavak ing = holding, to nai posjedovanje neega. Prema tome holding pduzee je takv poslovni, ekonomski i organizacijski sistem koji posjeduje druga poduzea. Posjedovanje u dioniarskoj ekonomiji odnosno korporaciji znai upravljanje drugim poduzeima. Holding je dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou. Ono to danas karakterizira holding korporaciju njegova je gospodarska funkcij, a ne pravi oblik. Toga je turistiki holdin korporacija ekonomsko, pravno i organizacijsko sredstvo za sjedinjavanje kapitala, kreiranje cjelokupne razvojne i poslovne politike, ali i za ostvarivanjem odreenog lakeg pristupa finacijskim institucijama, kreditnim linijma i posebno tritu kapitala.weeeee

79. Europski mega-modeli organizacije touropertora?

Organizacija turistiki agencija u svijetu je razliita, uglvnom se organiziraju prema tritima. Karakter poslvanja turistiki agencija moe biti incijativni, receptivni ili kombinirani nain poslovanja. Najei nain organiziranja veih turistikih agencija je incijativno - receptivni. Prema nainu i obuhvatu poslovanja turistike agencije mogu biti

turistike agencije grosisti ( turoperatori )

turistike agencije dtaljisti ( retail saler )

grosistiko detaljistike turistike agencije

Dok detaljistike turistike agencije uglavnom posluju i vre propagandu i prodaju kao subagenti ( i surauju s grosistima ) turoperatori organiziraju putovanja na nain da izrauju programe za turistika putovanja, tiskaju broure, kataloge. Imaju svoje partnere i prijevoznike, posrednike.weeeee

80. Nove tendencije organiziranja u svjetskom turistikom ugostiteljstvu?

Zbog straha od mogue stagnacije i propasti, esto postoji ekonomski motiv koji prisiljava poduzee da se fuziraju, grupiraju, reorganiziraju, cijepaju, pripajju da surauju. Na taj nain organiziraju se i stvaraju turistiki holdinzi, koncerni, hotelski lanci, korporacije i druge integracije i ugovorene grupcije. Te velike koncentracije know how i kapital imaju sve vei utjecaj na globalnom turistikom tritu weeeee

81. Horizontalno povezivanje u hotelijerstvu?Osnovni motiv horizontalne koncentracije hotela je u jaanju konkurentske pozicije na turistikom tritu i stvaranju preduvjeta za efikasnije poslovanje.

Kombinacije u horizontalnom povezivanju mogu biti:

hotel s hotelom

hotel s hotelskom kompanjiom

hotelska kompanija s hotelskom kompanijom

Kod horizontalne koncentracije koja se u osnovi svodi na koncentraciju unutar iste gospodarske grane, trine su prednosi i viestruke. Ostvaruju se vii stupanj racionalizacije u poslovanju, a na tritu plasmana hotelski kapaciteta postie se vra pozicija i vee jamstvo poslovne efikasnosti.weeeee

82. Vertikalno povezivanje u hotelijerstvu?Prvi oblici vertikalnog okrupnjavanja u hotelijerstvu sastojalu su se u udruivanju hotela i prijevoznika, zatim hotela i putnikih agencija. Najee su to bile avionske kompanije s velikim hotelskip poduzeima.

Kombinacije u vertikalnom povezivanju mogu biti:

hotelska kompanija s aviokompanijom

hotelska kompanija s turistikom agencijom

hotelska kompanija s trgovinskom kompanijom

hotelska kompanija s bankama

hotelska kompanija s robnim kuama itd.

Vertikalna kompanij ima niz prednosti od koje se istiu:

jaanje poduzea na tritu proizvodnih faktora i usuga

jaanje pozicije na financijskom tritu

jaanje na tritu plasmana hotelski kapaciteta

osjetno poveanje manevarskog prostora u pogledu formiranja cijena weeeee

83. Pojmovno odreenje branda i njegov poseban znaaj u hotelijersko-turistikom gospodarstvu?

U svjetskom hotelijerstvu dominiraju vlasnici trine marke tj.brenda koji je postao centralna toka u vrijednosti hotelske korporacije. Uspjenost brenda u turistikom ugostiteljstvu prepoznaje se po tome to pakazuje razne vrste presia i status i snane samosvjesne emocionalne doivljaje, stvara brend equity a to je trina vrijednost imena, imida i simbola tvrtke. Brand je trina marka produkta koja govori tko smo mi i koje su nam vrijednosti, jer je sve vie proizvoda na turistikom triti koji su isti ili slini. ivotni vijek branda: poetak, zrelost, odravanje, inoviranje, investiranje, bren blijedi, gubi popularnost i trinu vriednost nestaje. Brand treba stalo usavravati i inovirati. Brand ima svoju popularnost, svou karijeru i slavu ali moda ima i lani sjaj. U hotelijerstvu, brand je garancija za value for money gdje se posebno naglaava usuga koja ima posebni znaaj u usporedb s proizvodnjom materijalnih dobara.weeeee

84. Prvi zaeci stvaranja brandinga u svjetskom hotelijerstvu?Razvoj brandoa poinje u 19st, prvo u gospodarski granama u proizvodnji roba, zatim u hotlijerstvu. Kada je u Parizu 1850 osnovano prvo akcionarsko drutvo Grand hotel ono je osim poslovnih ciljeva, imalo utvrena pravila i tehnike standarde za izgradnju i ureenje hotela, koji su bili iskluivo namijenjeni za boravak europske aristokracije viskoe platene moi. Pravilima drutva Gand hotela bilo je utreno da hotel s nazivom Grand hotelmora ispunjavat tri temeljna uvjeta:

- mora imati najmanje 50 soba

- mora imati najviu luxus klasu i vrhuuuuunskuuu ( ponudu i uslugu

- mora biti pojektiran i graen s rustikalnom stilu s razvedenim interijerom, vrhuuuunskim invetarom i opremom.weeeeee

85. Stvaranje prvog (branda) hotelskog lanca u Europi ?

Ideja o stvaranju hotelski lanaca potekla je u europi od vicarskog hotelijera Cesara Ritza. On krajem 19st, organizira prvi manji hotelski lanac pod nazivom Ritz Development Company Ltd sa sjeditem u Londonu. Organiziranjem prvog manjeg hotelskog lanca svorio je prvi hotelski brand u europskom i svjetskom hotelijestvu. Cesar Ritz uvod:

- Standarde izgradnje hotela

- standarde ureenje hotelski soba

- svaka soba s veim garderobnim ormarima

- uvodi stroge higijenske zahtjeve za osoblje

- uvodi poseban servis u svojim hotelima

- uvodi posebne dekoracije

- prvi uvodi kulinarske specijalitete.weeeeee

86. Znaenje Grand hotela za suvremeni razvoj europskog i svjetskog brandinga u turistikom ugostiteljstvu?

Grand hoteli u potpunosti ispunio dva temljna zadatka:

a) unaprjedio je ugostiteljsku ponudu, organizaciju, kvalitetu usluga i podigao prag rentabilnosti poslovanja hotela na visoku razinu koja se u 21st, rjetko moe vie ostvariti. Ti su hoteli poslovali u drugom povijesnom i ekonomskom prostoru i vremenu a koritenje kapeciteta je iznosilo oko 8% godinje

b) u nedostatku dananjih elektronikih medija, telefaxa, mobitela, interneta itd, grand hotel je kao mjesto okupljanje tadanje aristokracije i poslovnih ljudi, u drugoj polavici 19st, ispunio svoju funkciju kao vanih informacija iz domene politike, trgovine, bankarstva, knjievnosti, kao i poslovnih i drugih trinih informacija.weeeeee

87. Hotelski lanci u sustavu povezanih hotela?

Hotelski lanci pridravju se nekih globalnih strategija u poslovanju karakteristinih za sve lance, od kojih su najvaniji:

- sva trita su vana za plasman hotelijerski usluga

- hotelijerske usluge trbaju biti standardizirane

- lokacija hotelskog objekta najznaajniji je element poslovnog procesa

- poslovni su nastupi jedinstveni

- dobavljai nisu lokacijski limitirani

- kanali prodaje su sinkronizirani

- organizacijska struktura lanaca je integrirana mrea koja osigurava minimalne trokove komunikaije izmeu organizacijski jedinica s obzirom na dislociranost..

S obzirom na nain stvaranja hotelski lanaca i stupnja ovisnosti hotela pripojenog lana prema hotelskoj korporaciji u koju su intigrirani tj, ugovorno povezani, oblike pripajanja tj, ugovornog povezivanja u hotelski lanac moemo podijeliti na:

klasini hotelski lanci

all inclusive lanci club hotela

hoteli povezani ugovorom o menadmentu

hoteli povezani franiznim ugovorom

ugovor o najmu davatelju marke

hotelski konzorcij za povezivanje hotela u rezervacijske i marketinke sustave

smostalni nepovezani hoteli

savjetodavno hotelsko udruenje.weeeeee

88. Klasini hotelski lanci u potpunom vlasnitvu kompanije?U klasinom hotelskom lancu pravni, poslovni i vlasniki status hotela lana u korporaciji bio je uvijek odreen time to je izgraivan ( ili kupljen) kapitalom hotelskog lanca. Isto tako otkupljeni i pripojeni pa rekonstruirani hoteli u potpunom su vlasnitvu korporacije kojoj pripadaju, pa vlasniku time pripadaju i sva upravljaka prava. U svim hotelima, bez obzira u kojoj zemlji ili kontinentu e nalazili, organizacija, poslovanja i kontroling odvija se na standardima hotelskog lnca u jedinstveom sustavu povezanih hotela. Marka ( brand ) hotelskog lanca pod kojim posluje, predstavlja ime, znak, imi i ustroj organizacije koji omoguuje glabalno prepoznavanje i razlikovanje njegove kvalitete usluga od mnotva ostali hotela ili drugih hotelskih lanaca.weeeee

89. Pojmovno odreenje i obiljeja all-inclusive ponude turistikih paket aranmana?

Suprotno od klasin koncepcije all-inclusive koncepcija ljetovanja sadri unaprijed plaenu cijenu u kojoj je dosolovno sve ukljeno; od boravine pristojbe, koritenja soba, obroka, pia, cigara....

Turoperatori imaju poseban finacijski interes prodavati all-inclusive paket-aranman jer ubiru uveane provizije.weeeeee

90. Club-hoteli i njihova all-inclusive ponuda?Novi trendovi to vie vrjednosti za moj novac i kvalitetnu ponudu i uslugu, kljuevi su uspjeha za club hotele. Odmaralini all-inclusiv club hoteli nude paket aranmane sa sveobuhvatnim odmorom od kompletne ugostiteljske ponde do zabavne, sportske i wellness aktivnsti itd..,ali nasuprot tme, i klasini odmorini hoteli nude, takoer, sve vee izbor zabave sporta i wellness aktivnosti i dr..,pa se tako sve vie prilagoavaju ponudu club-hotela. U cijenu aramana all-inclusiv ponude ukljuenoj je apsolutno sve od: aerodromskog prijevoza prtljage u oba smjera, boravine takse, nonog programa, stolaova za biljar, do aha na livadi (.weeeeee

91. Prednosti i nedostaci koncepta all-inclusive hotela?

Prednosti:

- opravdanje cijena

- turisti mogu bolje planirati odmor znajui unaprijed kolko e kotat

- putnike agencije lake prodau, a dobivaju proviziju na ukupnu cijenu

- pojednostavljen odnos izmeu hotela i gostiju, smanjena ptronja kapitala na kompjutersku opremu za praenje rauna gostiju

- pojednostavljena procedura biljeenja invetara

- izbaene novane transakcije izmeu domaina i gostiju

- turisti se osjeaju sigurno u dobro planiranom i ureenom okoliu

- stvaranje vjetog, fleksibilnog i komplenog osoblja

- nuna veliina hotela od najmanje 150 soba

- predstavlja novu koncepciju odmora i mogua nova trita

Nedostatci:

- previe programirne i organizirane zabave

- navala i redovi za hranu

- nesklonost izvanpansionskoj potronji

- teko kontroliranje kraa

- osoblje moe biti ikoriteno i prisiljeno na neplaeni prekovremeni......weeeee92.Hoteli povezani ugovorom o menadmentu?Ugovori o menadmentu su nastali u drugoj polovici 20st, nakon 1960.godine a karakterizira ga odnos koji se definira sporazumom ili ugovorom izmeu hotelske menadment kompanije i vlasnika hotela. Poslovi kojima se najvie bave menadment kompanije je menadment smjetajnih objekata. Menadment kompanije preuzima odgovornost za voenje i upravljanje hotelom. Vlasniku hotela omoguuj koritenje branda tj, globalnu prepoznatljivost imena, znanja i kvalitete, ali za loe fnancijeske rezultate ili gubitke u poslovanju, menadment kompanije ne odgovara. Ugovor o menadmentu je dugoraoan i esto raskidiv, ima i lou starnu jer vlasnik hotela gubi kontrolu nad poslovajem, mora prikrivati sve trokove poslovanja, snosi rizik, pokriva i trokove menadmenta kmpanije.weeeee

93. Hotelske menadment kompanije? ( malo sjebano )

Uz jedinstveni standard upravljanja, hotelske menadment kompanije svojim dolaskom na odreeno podruje donose i svoj brand. A zajedno i s njima dolaze gosti koji e prepoznatljivost branda i povjerenja u njega otkloniti eventualnu skeptinost.weeeeee

94. Franizno (ugovorno) povezivanje hotela?

Franizni sustav integrira hotele slino kao i lanci, ali se bitna razlika sastoji uimovinsko pravnim i ugovornim odnosima. Ugovor o franizingu sklapa se, u pravilu. Na rok od 10 do 20 godina. Obveza hotela u franizingu udruenju sastoji se u tome da hotel lan mora u potpunosti ispunjavati propisane organizacijske i poslovne standarde davatelja tj, vlasnike franize i ugovorene obveze. U svijetu poznati davaelji franie jesu ( boli me k...): Cendant Corporation, Marriot International, Hilton Hotels Corporation, Accor hotels & Resorts Francuska, Sheraton,