Gospodarski list 18/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . l i s t o p a d a

2015. 18

godina 174.

prilog ovog broja

Uzgoj Shii take na oblicama i supstratu

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

v. d. glavnog urednikaGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

NASLOVNA STRANICA

Svečani mimohod 50. Vinkovačkih jeseniIzvor: Vinkovački list

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 4 – 5 Izravna dodjela poljoprivrednog

zemljišta stočarima (2) 6 – 7 Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o

proizvođačkim organizacijama 8 Podizanje konkurentnosti poljoprivrednika 10 Pravni savjeti 11 Stručni savjeti 14 – 15 Isplativost uzgoja ječma

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 20 – 21 Obrada tla i racionalizacija proizvodnje 23 – 24 Kako suzbijati jesenske štetnike uljane repice? 26 – 27 Inovacije zelene linije iz CLAAS-a 28 Case IH predstavio novitete 29 Učinkovitija sjetva Väderstad strojevima

POVRĆARSTVO, VAŠ VRT 31 – 32 Štetni organizmi u uzgoju špinata i matovilca 33 – 34 Žuta cvjetna rapsodija 35 – 36 Vrt vriština MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 45 Uzgoj Shii take na oblicama i supstratu

VOĆARSTVO, PODRUMARSTVO 48 – 50 Goji – iskustva i teškoće u uzgoju 50 Voćarski dnevnik: Voćari u kreditima 52 – 53 Orahova muha umanjuje kvantitetu i kvalitetu

plodova! 54 – 55 Trnina – divlja voćka puna zdravlja 56 – 57 Pelin u proizvodnji alkoholnih pića PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 58 – 59 Uređivanje pčelinjaka 60 – 61 Alternativna proizvodnja jaja na OPG-u 62 Mogući uzroci samosisanja koza

LJEKOVITO BILJE, NAŠE ZDRAVLJE 66 – 67 Kukuruz – zrno energije i zdravlja 68 Pravilnom ishranom protiv stresa

Uzgoj Shii take na oblicama i supstratu

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Naziv Shii take ili mirisna aniska, latinskog imena Lentinus edodes, označava visoko cijenjenu gljivu na Orijentu, a ime „shii“ dolazi iz japanske riječi što bi značilo tvrdo drvo pasaniju. Naime, sam uzgoj Shii take odvija se na drvenim oblicama ili na sup-stratu u vrećama. Shii take kao tipični saprofit je gljiva koja raste na odrezanom drvu i u vlažnim uvjetima. Gljiva je cijenjena radi svoje hranjivosti, arome i medicinske vri-jednosti, radi kojih se kontrolirano uzgaja u Kini i Japanu već 500 godina. Prije nekih pedesetak godina uzgoj je započeo i u Europi i Americi. Manja obiteljska poljoprivred-na gospodarstva mogu, sukladno zahtjevima lokalnog tržišta, planirati proizvodnju Shii take gljiva kao dodatak kućnom budžetu. Proizvodnja može biti na drvenim obli-cama ili na supstratu u vrećicama, razlika je u tehnologiji proizvodnje.

1. listopada 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. listopada 2015.gospodarskilist

38

Važno je da se oblice uzimaju sa zdravih stabala bez vidljivih znako-va propadanja ili bolesti.

Debljina oblica trebala bi biti od 8-15 cm, a duljina nije posve odre-đena, već može varirati ovisno o našim mogućnostima i potrebama kod slaganja, potapanja i slično. Budući da se većina posla obavlja ručno oblice ne smiju biti predu-ge jer će biti znatno teže. Obično iznosi 80 ili 90 cm pa sve do 1,5 m. Ako su oblice deblje duže vremena treba da ih micelij proraste i obrnu-

to. Starije i deblje oblice su teže za rukovanje, plodna tijela su dobre kakvoće, dobiva se visok prinos i oblice traju više godina. Mlade i tanke oblice daju manja plodna ti-jela s tankim klobukom i traju svega dvije do tri godine.

NacjepljivanjeNacjepljivanje bi se trebalo oba-

viti čim prije, a unutar dva tjedna od rezanja. Ukoliko to ne stignemo na-praviti, oblice koje čekaju treba po-kriti da se spriječi preveliki gubitak vlage.

Kod nas se može nabaviti mice-lij na žitaricama (pšenica, ječam) ili piljevini, te na čepovima, koji su od komadića drva ili prešane piljevine. Rezultati nekih istraživanja pokazali su da micelij na piljevini brže pro-rasta i daje rod, te je nešto jeftiniji od čepova, ali je sa čepovima lakše raditi i daju bolji „primitak“ jer nije toliko upitna vlaga kod postupka nacjepljivanja.

Vrsta drveta i okoliš znatno utje-ču na prorastanje micelija. Uputno je cijepiti nekoliko tipova micelija jer to povećava mogućnost pronalaže-nja onog tipa koji najviše odgovara našim uvjetima.

Oblice se nacjepljuju u proljeće, nedugo nakon rezanja. Obično tije-kom ožujka, a trebalo bi završiti do

kraja travnja. Kad su oblice svježe, visoka je razina vlage u njima i još se nisu stigle razviti konkurentne saprofitske gljivice. Vlaga u oblica-ma trebala bi biti otprilike između 35 i 55 % u vrijeme nacjepljivanja.

Rupe na oblicama rade se bu-šilicom. Raspored je dijagonalan, a razmaci iznose 5-10 cm u redu i 15-20 cm između redova, ovisno o debljini oblice.

Gušći raspored rupa osigurava brže proraštanje micelija, no isto-vremeno predstavlja dodatnu inve-sticiju.

Sojevi za nacjepljivanjePrije kretanja u proizvodnju a te-

meljem planirane količine roda po-trebno je odabrati sojeve za nacje-pljivanje. Sojevi Shii take dijele se na one koji plodonose na 20°C (proljetni), na one koji plodonose između 10 i 15°C (jesenski) i one koji plodonose na 10°C (zimski). Ako želimo imati proizvodnju tokom cijele godinu potrebno je kombini-rati različite sojeve Shii take. Neki

Uzgoj Shii take na drvenim oblicama

Oblice odrezati od studenog do veljače

Stabla se režu u vrijeme miro-vanja vegetacije, od studenog do veljače, jer u to vrijeme ima-ju pohranjene najveće količine ugljikohidrata, koje gljiva ko-risti u svojoj ishrani. Prilikom rezanja treba pripaziti da se ne ošteti kora, jer ona sprečava isu-šivanje.

8-15 cm

Veličina oblica:

0,8-1,5 m

Prvi korak je odabir vrste drva za proizvodnju. Shii take najbolje rastu na tvrdom listopadnom drvu (veća gustoća) i jake ali ne predebela kore. Pretanka kora slabo čuva od isušivanja Najčešće se koriste hrast, grab, bukva, kesten, javor, breza i slično. Mali savjet uzgajivačima je da eksperimentiraju sa različitim vrstama drva.

Raspored rupa:

micelij na piljevini

micelij načepovima

cca 0,5 cm

cca 0,4-0,6 cm

3-4 cm

2-4 cm

15 cm

8 cm

gospodarskilist

39 1. listopada 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. listopada 2015.

od sojeva su: Hana Donko, Donko, Kotsubu Donko, Koshin… Donko je soj koji za optimalni rast treba niže temperature, ima debelo meso te je pogodan za sušenje. Koshin preferira nešto više temperature, to je najveći soj sa dugim stručkom i otvorenim klobukom. Koko je soj koji je po karakteristikama između Donko i Koshin, a Kos-hubu Donko je najmanji soj, odnosno plodna tijela su naj-manja.

Može se koristiti nekoliko tipova voska. Obično se kori-sti parafin, ponekad sa dodat-kom mineralnog ulja ili pčelinji vosak. Nanosi se četkicom. Vosak koji se nanosi mora biti

jako vruć da osigura čvrst, ali zatvo-ren spoj koji ne propušta zrak. Ako je vosak prehladan kad se nanosi može lako otpasti. Male kućne fri-teze pogodne su za grijanje voska, no budite oprezni.

Proraštanje

Nakon nacjeplji-vanja slijedi faza proraštanja mice-lija (inkubacija), koja traje od 6-18 mjeseci, ovisno o tipu nacjepljenog micelija, količini rupa, veličini obli-ca, sadržaju vlage i vanjskim tempe-raturama. Cilj je osigurati najpovolj-nije uvjete da se omogući čim brže

vosak

Napravljene rupe treba čim prije ispuniti da se spriječi unos nepoželjnih gljivica. U rupe se stavljaju čepići ili se micelij na piljevini ugura u rupe i sve

skupa zatvori se vrućim voskom.

i ujednačenije proraštanje micelija. Istovremeno uvjeti moraju biti čim nepovoljniji za konkurentne gljivice.

Za ovu fazu oblice moraju biti smještene na toplo mjesto, zasje-njeno od direktnog sunca, sa do-brom izmjenom zraka, ali zaštićeno od jakih vjetrova. Oblice mogu biti u zasjenjenom šumarku ili pokrivene tkaninom za zasjenjivanje. Nije do-bro da su smještene u potpunom mraku, jer je nešto svjetla potrebno za rast micelija. Previše svjetla poti-če rast konkurentnih gljivica, može dovesti do zagrijavanja oblica i gu-bitka vlage.

Slaganje oblica

micelij na čepovima

micelij na piljevini

Zatvaranje rupa voskom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. listopada 2015. 1. listopada 2015.gospodarskilist

40

Postoji nekoliko metoda slaganja oblica, a ovisi o vašim preferenci-jama. Obično se koriste dvije me-tode. Jedna preko druge u obliku kocke ili naslonjene na vodoravni nosač.

Tijekom proraštanja treba paziti na količinu vlage u drvu. Cilj je zadr-žati vlagu unutar drva na 35-55 %, a istovremeno koliko je moguće koru održati suhom. Početnici bi trebali povremeno kontrolirati stanje vlage u drvu, dok iskusni uzgajivači mogu procijeniti da li je potrebno navod-niti. Obično se koriste raspršivači za održavanje vlage ili obične cije-vi složene preko hrpe oblica. Ako nema kiše potrebno je navodnjavati 2 puta mjesečno. Bolje je navodnja-vati rjeđe (svakih 2 tjedna), a duže vrijeme (6-12 sati), neko svakih ne-koliko dana manji broj sati. Zašto? Jer je na taj način kora duže vreme-na suha izvana što nepovoljno utje-če na razvoj konkurentnih gljivica.

Temperatura je također važan faktor kod proraštanja micelija. Op-timalna temperatura bila bi između 22 i 25 C. Navodnjavanje može brzo sniziti temperaturu oblica ako je potrebno, a ako je potrebno za-grijavanje poslože se tako da dobi-ju više sunčevog svjetla.

PlodonošenjePlodonošenje je ona faza koja

nas najviše interesira. Plodono-šenje se javlja nakon što je micelij potpuno kolonizirao oblice. Jedan od znakova je pojava micelija na krajevima oblica. Obično je bijel i baršunast ali može i posmeđiti ako je izložen djelovanju zraka. Kora i

vanjski dio drva na opip je mekan (djeluje spužvasto), ali najočitiji znak je pojava primordija, začetaka gljiva.

Ako oblice ne diramo, same vremenske prilike u sezoni, izmje-ne temperature i vlage utjecat će na pojavu rasta gljiva. Za redovitu opskrbu tržišta potrebno je kon-trolirati pojavu gljiva. Ovo se može postići na način da oblice potopi-mo u hladnu vodu na 1-3 dana. Za to će nam biti potrebne velike kace ili bazeni većih dimenzija koji su pogodni za primanje većeg broja oblica. Što je veća temperaturna

razlika između t e m p e r a t u r e zraka i vode koju koristimo za potapanje, potrebno je kraće vrijeme potapanja.

Tradicional-no oblice daju rod u proljeće i jesen iako se taj period plo-

donošenja može produžiti i u zimu ako se oblice stave u grijani zatvo-reni prostor sa kontroliranom vla-gom.

Mnogi uzgajivači preslože obli-ce prije plodonošenja tako da su oblice naslonjene na neki oslonac, a na taj način se oblicama daje ne-što više svjetla te je omogućena bolja cirkulacija zraka, no svejedno trebaju biti zaštićene od direktnog utjecaja sunca. Također suvišna vlaga smanjuje kvalitetu gljiva, a suhi vjetrovi zaustavljaju proces for-miranja gljiva.

Kad započne plodonošenje obič-no traje nekoliko puta godišnje ot-prilike do šeste godine.

Berba

Preporuča se svakodnevno ubi-rati narasle gljive. Gljiva se bere otprilike petog do sedmog dana od kad se pojavi na oblici, a prije nego se klobuk izvrne prema gore. Bere se na način sa se odreže nožićem ili rukom zaokrene pri dnu. Ubra-ne gljive lagano staviti u kartonske kutije sa rupama sa strane i čim je prije moguće staviti u hladnjak (na oko 0-2 C i vlaga zraka na 85%) gdje mogu stajati do 7 dana.

Shii take se vrlo dobro čuva smr-znuta ili osušena. Manje količine mogu se posušiti i u pećnici na naj-nižoj temperaturi i sa otvorenim vra-tima ili manjim dehidratorima koje možete nabaviti u trgovini tehnič-ke robe. Gljiva je posve suha kad osušena plodna tijela šuškaju pod prstima i lako se lome. Tako osuše-na može se čuvati u nepropusnim staklenkama do 12 mjeseci. Tako-đer se može čuvati i kao ukiseljena pasterizirana gljiva.

Što nakon plodonošenja?

Poslije perioda plodonošenja miceliju se daje neko vrijeme da se odmori i akumulira hranjiva za novi ciklus plodonošenja. To obično tra-je 40-tak dana. Ako prerano preki-nemo period odmora smanjujemo produktivnost. Nakon berbe mora se paziti na količinu vlage u oblica-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

411. listopada 2015. 1. listopada 2015.

ma. Ako se primijeti da su ubrane gljive izvukle većinu vode iz oblica, potrebno ih je potopiti da bi se nad-oknadila vlaga.

U prirodnim uvjetima imamo 2 berbe godišnje (proljeće i jesen), a ako forsiramo plodonošenje može-mo imati 3-6 ciklusa berbi godišnje. Broj tih ciklusa ovisi o vrsti drveta, veličini oblice, temperaturi i vlagi. Kod uzgoja na otvorenom (nekon-trolirani uvjeti) prinosi su najviše do

35% od težine oblica, a ta se količi-na gljiva dobije tijekom 3-4 godine. Kod uzgoja u kontroliranim uvjeti-ma možemo dobiti i do 50% prino-sa od težine oblica i to tijekom 2-2,5 godina.

Brojne bolesti mogu utjecati na rast gljiva, a također i neki insek-ti i životinje (mravi, puževi, miševi, potkornjaci…) mogu smanjiti kvali-tetu plodova. Da bi to na neki na-čin spriječili potrebno je osigurati

SupstratOsnovni materijal koji se koristi

je piljevina drveta, može i slama žitarica, kukuruza, klipovi kukuruza i slično. Tome se dodaje dušikom bogat dodatak kao zrno žitarica ili mekinje u iznosu od 10-20 %. Tome se može dodati i 1% gipsa i 1% smeđeg šećera. Moguće su razne kombinacije miješanja supstrata.

Napravljeni supstrat stavlja se u plastične vrećice kakve kori-stimo za zamrzivače. Dimenzije vrećica su 55-60 cm dužine i 15-

optimalne uvjete za razvoj Shii take gljiva.

Prije ulaska u proizvodnju shii-take gljiva, poželjno je ispitati trži-šte i ne počinjati sa velikim brojem oblica, nego sa manjom proizvod-njom te postupno povećavati broj oblica.

Uzgoj Shii take na supstratu u vrećicamaOsim na oblicama Shii take se mogu uzgajati i na supstratu u vrećicama. Supstrat koji se naj-češće koristi je piljevina. Razlika između uzgoja Shii take na drvu i na supstratu je što na supstra-tu gljive brže prorastaju (90-120 dana) i vrijeme plodonošenja je 4-5 mjeseci. Procjenjena učin-kovitost iskorištenja supstrata u vrećicama je 50-60%.

16 cm širine. Supstratu se dodaje voda(supstrat:voda= 1:1.2) da se osigura vlažnost od oko 55%. Za-tim se ostavi sat do dva da supstrat upije vodu. Stavljanje u vrećice radi se ručno ili pomoću stroja. Ako to

radi stroj vrećice su kompaktnije, supstrat je sabijeniji. Napunjene vrećice vežu se plastičnim vezica-ma na krajevima, slažu se na hrpu, pokrivaju sa plastičnom folijom i zatim slijedi sterilizacija. Postoji ne-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

koliko načina ili metoda sterilizaci-je. Popularni način je usmjerivanje vruće pare u hrpu vrećica. Vrećice se tako steriliziraju 8-10 sati na 100 C. Potrebno je više od 10 sati da se temperatura ispod folije digne na 100 C i zatim 8-10 sati traje steriliza-cija. Sterilizaciju možete obaviti i u autoklavu za 8 sati na 100 C. Auto-klav se otvara slijedećeg dana kad mu temperatura padne na 60 C.

Sterilizirane vrećice stavljaju se u sobu za nacjepljivanje i hlade se na sobnu temperaturu prije nacje-pljivanja micelija. Soba za nacjeplji-vanje treba biti dezinficirana prije unošenja vrećica da se sprijeći kontaminacija.

Nacjepljivanje i proraštanje

Postupak nacjepljivanja se slije-deći. Na krajevima vrećica naprave se po 3 rupe promjera 1,5 cm i 2 cm dubine. U rupe se rukama stav-lja micelij na piljevini. Mogu se ko-ristiti i čepovi ali nisu baš popularni kod ove metode. Rupe se zatvore ljepljivom trakom ili se te vrećice stave unutar većih vrećica da se spriječi kontaminacija u ovim po-četnim fazama. Te vanjske vrećice skinu se desetak dana kasnije kad se oko nacjepljenih mjesta pojavi rast micelija. Na supstrat kod nacje-pljivanja dodaje se 2-3% micelija.

Poslije nacjepljivanja vrećice idu u sobu za inkubaciju, gdje se slažu na hrpu. Trajanje ove faze ovisi o debljini vrećica i uvjetima tempera-ture i vlage. Općenito miceliju treba 90-120 dana da proraste supstrat. Preporučljivo je povremeno preslo-žiti vrećice da se osigura podjed-nako akumuliranje temperature i vlage, odnosno čim ujednačeniji mikro uvjeti za sve vrećice.

Micelij Shii take gljiva za rast treba kisik, stoga je potrebno pro-bušiti vrećice. Kako micelij raste i pokriva sve veći dio vrećice, na ru-bovima rasta micelija buše se rupe. Rast micelija završava kad supstrat u vrećicama pobijeli.

Vrećice se premještaju u prostor za plodonošenje gdje je osigurano

više svjetla potrebnog gljivama za rast, kao i dovoljno vlage. Vreći-ce se sada mogu maknuti tako da ostani samo stupići proraštenog supstrata. Stupići se poslože ili po tlu ili po stalažama da se osigura prostor za rast gljiva. Boja micelija se mijenja u smeđu. Temperatu-ra se održava na 20-25 C kroz 3-5 dana. i postupno se otvara ventila-cija. Kad površina stupića promijeni boju iz svijetlo smeđe u tamno sme-

đu, a na površini je vidljiva žućkasta tekućina koja izlazi iz stupića, vri-jeme je za namakanje (ili polijeva-nje) stupića hladnom vodom da se potakne rast gljiva. Neki uzgajivači skidaju vrećice tek nakon posmeđi-vanja stupića. Također stupiće mo-žemo prekriti laganom plastičnom folijom da održimo vlagu dovoljno visokom.

PlodonošenjeOtprilike tjedan dana nakon po-

lijevanja stupića hladnom vodom počinje rast gljiva. Tokom rasta glji-va ako su niže temperature gljiva raste sporije, razvija deblje klobuke sa kraćim stapkama, odnosno daje visoko kvalitetne gljive.

U nekim slučajevima uzgajiva-či ne skidaju vrećice sa supstrata. One zadržavaju više vlage u sup-stratu i tako daju kvalitetnije i veće gljive. No istovremeno na svakom mjestu gdje se pojave začeci gljive

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


uzgajivači moraju izrezati plastiku što zahtjeva dodatni trošak u radu i vremenu.

Za uzgoj gljiva ljeti se preporuča sagraditi prostor u hladu drveća, prskati vodom 2-3 puta na dan da se snizi temperatura i povisi vlaga zraka. Za proizvodnju u jesen, važ-no je održati visoku vlagu i osigu-rati optimalne temperature, kad se vani jave fluktuacije temperatura. Zimi je period mirovanja, te bi bilo dobro da u tom periodu micelij ob-novi hranjiva i pripremi se za novu sezonu plodonošenja u proljeće. Potrebno je smanjiti izmjenu zraka i održavati temperaturu i vlagu kon-stantnom. U proljeće, ako smo do-

Uzgoj Shii take rascvjetanog klo-buka , koja se smatra najboljom u mnogim zemljama Azije, zahtje-va visoke temperature i vlagu da-nju, a niže noću. Ponekad uzgaji-vači griju prostor vrućom parom, a noću dižu plastičnu foliju sa stupića da smanje temperaturu i vlagu. Na ovaj način, a zbog ve-likih fluktuacija vlage i tempera-ture zbog kojih se javlja nejednak rast klobuka, na površini klobuka se stvaraju raspukline radi kojih je gljiva poželjna na tržištu. Ove tehnike primjenjuju se kad je gljiva već narasla 2-3 cm, ne ranije jer može doći do propadanja gljiva. Ako se krene prekasno ne daje rezultate. Ovaj na-čin također utječe na smanjenje ukupnog roda gljiva u svakom ciklusu. Naravno cijena ovakvih gljiva nadoknađuje gubitak roda.

bro radili zimi, možemo imati 2-4 berbe gljiva. Stupići se potapaju u vodu 1-2 dana da upiju čim više tekućine prije faze plodonošenja. Op-ćenito tokom 10 mje-seci možemo imati 6-8 ciklusa berbi. Po stupi-ću, koji teži 2 kg, dobi-je s 0,5 – 0,6 kg gljiva.

Suha tvar supstrata je oko 1 kg žto bi značilo biološku učinkovitost 50-60% .

Berba gljiva je prije nego se klo-buci izvrnu prema gore. Beru se pažljivo, zavrtanjem rukom ili se odrežu nožem pri dnu. Nakon ber-be čim prije dopremiti na tržište.

Pripremila M. P. dipl. ing. agr.

Stoljećima je bila poznata u Kini pod nazivom «Shiang-gu» ili «Ho-ang-mo». Japansko ime «Shiitake» je dobila prema riječima Shii -drvo i take-gljiva. Počela se uzgajati prije otprilike 800 godina, a prije 300 go-dina u Japanu je taj uzgoj unaprije-đen, ali bez znanstvenog pristupa. Potkraj 19. stoljeća počeo se pri-mjenjivati znanstveni pristup u uz-goju Shiitake, nacjepljivanjem mi-celija na oblice drveta i piljevinu. U početku se ovom gljivom trgovalo u suhom stanju, a u novije vrijeme se sve više konzumira i i prodaje u

Shiitake - izvor zdravljaShiitake, na našem jeziku naziva se još i japanskom gljivom, hra-stovom gljivom i Schwarzwald gljivom. U Japanu ima nadimak ‘’carska ‘’ gljiva. Ubraja se u vrlo ljekovite jestive gljive, potječe s azijskog kontinenta gdje prirodno raste u šumama. Sadrži dosta minerala (kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij), mnoštvo vitamina B grupe (B1, B2, B3, B5, B6, B11, B12), aminokiseline i biljna vla-kna. Druga je gljiva po proizvodnji u svijetu (iza šampinjona).

svježem stanju. Kako je Japan po-stao najveći proizvođač i izvoznik ove gljive, tako je u svijetu usvojeno ime Shiitake.

Većina zapadnih naroda poznaje Shiitake kao crnu gljivu iz orijental-nih kuhinja, jer se uglavnom kori-stila u suhom stanju. Od najstarijih vremena Shiitake su zvali eliksirom života. Sušena gljiva je zdrava hra-na, niskokalorična, ali sa visokim sadržajem proteina (10- 20% u od-nosu na suhu tvar). U odnosu na šampinjone sadrži dva puta više proteina, ugljikohidrata i vlakana.

Sve glavne amino-kiseline prisutne su u omjerima idealnim za ljudsku prehranu. Shiitake su dobar izvor vitamina, specijalno B grupe (B1, B2, B12), niacina i pantotenske kise-line. Važan je izvor B12 koga inače ne dobivamo dovoljno iz povrća. Zbog tradicionalnog korištenja Shi-itake u zdravstvene svrhe u Aziji, u tu svrhu su intenzivno proučavane u Europi, gdje se uspješno uzgaja-ju posljednjih petnaestak godina. U Njemačkoj se, primjerice, čitava proizvodnja otkupljuje za farmace-utsku industriju, radi čega ih malo ostaje za tržnicu. Suvremena me-dicinska istraživanja, koja se rade još od 1960. godine na životinjama, pokazala su da Shiitake gljiva zaista ima antitumorsko i antikancerogeno djelovanje pa je u skorije vrijeme stekla i naziv «ubojica raka». Osim toga, blagotvorno djeluje i nakon

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

kemoterapije i zračenja. U Japanu se čak prodaje i u obliku osvježava-jućeg pića «Shiitake cola».

Pozitivni učinci Osim gore navedenih svojstava,

Shiitake jako dobro utječe i na ra-zinu kolesterola. Naime, vrlo zna-čajna aktivna komponenta ovih gljiva je eritadenin, koji ima svojstvo snižavanja ne samo serumskog kolesterola nego i triglicerida. Već nakon konzumacije od nekoliko tje-dana razina kolesterola u krvi sma-njuje se čak 25%. Eritadenin, osim toga, ima i produženi efekat djelo-vanja čak i kroz nekoliko mjeseci. Funkcionalno, ubrzava metaboli-zam kolesterola, čime pospješuje njegovo izlučivanje iz organizma, a ne djeluje na njegovu sintezu. Dije-ta sa gljivom Shiitake također sma-njuje količine kolesterola u žuči, što je direktno povezano sa sprečava-njem nastajanja žučnih kamenaca. Pet do šest Shiitaka na dan snižava kolesterol 12% tjedno. Tu je tako-đer i njezin utjecaj na imunološki sustav. Važna aktivna tvar nađena u Shiitaki je antitumorni polisaharid lentinan. On povećava otpornost stanica prema raku i sprečava sla-bljenje imunološkog sustava.

Na univerzitetu Michigan poku-sima se utvrdilo da pročišćeni ek-strakt spora gljive Shiitake potenci-ra stvaranje interferona u ljudskom organizmu, što uvjetuje pokretanje obrambenih sposobnosti protiv viru-snih infekcija. Ne smijemo zaboraviti navesti i njezino antivirusno djelova-nje. U Japanu i Kini gljiva se odav-no konzumira sa svrhom zaštite od prehlada i “gripoznih stanja”. Uoče-no je antivirusno djelovanje protiv uzročnika (virusa) dječje paralize, kao i skupine enterovirusa koji se zadržavaju u crijevu. Ti virusi mogu izazvati kratkotrajna febrilna stanja kod djece praćena blagim osipom, zatim gripi slična oboljenja, osobi-to ljeti. U novije vrijeme provodi se sve veći broj istraživanja kojima se potvrđuje protuvirusno djelovanje micelija i pojedinih sastojaka mice-lija ove gljive. Također se pokazalo

da ekstrakt gljive Shiitake smanjuje zgrušavanje krvi. U gljivi je otkrivena i supstanca koja djeluje antibakterij-ski. Dobiven je i ekstrakt koji djeluje inhibitorski na stanice koje produci-raju histamin. Zato se u orijentalnoj medicini ovaj antialergijski učinak već stoljećima koristi kao lijek protiv kroničnog bronhitisa. U Japanu se Shiitake koriste kao izvor vitamina D i B kompleksa. Izolirana je vrlo zna-čajna supstanca pod nazivom agro-sterol, koja se djelovanjem sunčevih zraka pretvara u vitamin D2. Pored navedenih djelotvornosti, uživanjem gljiva odstranjuje se višak soli u or-ganizmu, snižava visoki krvni tlak, smanjuje napetost i stresna sta-nja. Shiitake gljive promoviraju se i u borbi protiv nastanka i napredova-nja AIDS-a kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta.

G. L.

Eliksir životaShiitake ima dugu reputaciju ljekovite gljive. Japanski znan-stvenici svakodnevno otkrivaju njegov sastav i djelovanje na neke od najgorih i najopasni-jih bolesti današnjice. Legende govore da je shiitake “eliksir ži-vota”. Japansko je plemstvo bilo uvjereno da zaustavlja proces starenja. Nekadašnje legende kao da dobivaju i znanstvenu snagu, pa se danas tvrdi da je shiitake dobar protiv gripe, da spušta razinu kolesterola u krvi. Govo-re da jača imunitet pa tako po-maže kod AIDS-a i karcinoma. I bez obzira na ljekovitost shiita-ke je izuzetno ukusna gljiva. Još uvijek je prilično skupa, stoga je isplativa proizvodnja i na vla-stitom gospodarstvu.Suhe shiitake treba dobro opra-ti i namočiti u toploj vodi 30 do 45 minuta, odrezati im stapku, jer je drvenasta kao kod svih gljiva koje rastu na drvetu. Za pripremanje shiitakea može-te se naoružati kineskim ili ja-panskim kuharicama, ali i naši tradicionalni gljivarski recepti mogu poslužiti.

Ljekovita juha od shiitake gljiva

Ova juha je savršen izbor za hladna zimska popodneva kad iscrpljeni dođete kući i trebate poseban “nutricionistički tre-tman”. Kombinacija sastojaka će vas oduševiti mirisom i oku-som a zagrijavajuće djelovanje ćete osjetiti ubrzo nakon obje-da. „Tajni sastojak“ ove juhe svakako su shiitake gljive koje će biti sjajna podrška vašem imunološkom sustavu.Sastojci :• 1-2žlicetamnogsezamovog

ulja• 1 glavica luka narezana na

sitne kockice• ½celerovogkorijenanareza-

nog na kockice• 2/3šalicezobenihpahuljica• 1 šalica namočenih shiitake

gljiva• 1 šalica pirea od hokaido

bundeve• 5dclzobenogmlijeka• 6dclvodeZačini:sol, đumbir i korijandar u pra-humladi luk ili list peršinaShiitake gljive namočite 30 mi-nuta u mlakoj vodi, pa ih nare-žite. Na tamnom sezamovom ulju lagano propirjate luk i ce-ler, pa dodajte pire od bunde-ve, gljiva i zobenih pahuljica.Prelijte zagrijanim zobenim mlijekom i vodom te pustite da zaključa. Posolite i kuhajte 15-akminuta. Dodajte đumbiri korijandar. Ukrasite zelenim dijelom mla-dog luka ili peršinovim lišćem.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Temeljni umak shii-takeSASTOJCI: (za 2 osobe)100gsvježihshii-takegljiva1 mala glavica crvenog luka –sitno nasjeckana2 svežnja češnjakamalo soliprstohvat papravegeta po željivrhnje za kuhanjePRIPREMA:Sitno nasjeckajte luk, te ga malo popržite na ulju dok ne požuti. Dodajte sitno nasjec-kani češnjak, narezane gljive i malo prodinstajte. Dodajte za-čine i prodinstajte pokriveno 10-15 minuta. Dodajte vrhnjeza kuhanje i prokuhajte dok ne zavri. Vrhnje možete zamijeniti 1 žličicomgustina razmućenogu malo vode.

Omlet shii-takeSASTOJCI: (za 2 osobe)100g svježih shii-take gljiva, 4jaja, malo peršina, sol, malo pa-pra, češnjak u prahuPRIPREMA:Prodinstajte shii-take na ulju 10-takminuta,tedodajteumu-ćena jaja sa začinima i malo per-šina. Ispecite do željene suhoće. Po želji dodajte šunku, sir ili ostale namirnice.

Pileća prsa u umaku od shii-take gljiva(za 2 osobe)SASTOJCI:100gsvježihshii-takegljiva20 dkg pilećih prsa (fileti)malo solipaparčešnjak u prahuvrhnje za kuhanjePRIPREMA:Malo popržite pileće filete na ulju te ih izvadite na tanjur. Na soku od mesa popržite shii-take (poklopljeno) te dodajte začine i češnjak u prahu. Poklopljeno dinstajte, te vratite meso. Stavite vrhnje, te dodaj-te filetima sa shii-takama. Pričekajte da zavri i malo se zgusne.

Pašteta shii-takeSASTOJCI:200 g svježih shii-take gljiva70 g maslacasolpaparslatka paprika¼ limuna PRIPREMA:Shii-take gljive prokuhati ci-jele u slanoj vodi sve dok ne omekšaju. Izvadite ih i sameljite u kašu koju ćete miješati sa rastoplje-nim i dobro umoćenim maslacem. Sve posolite, popaprite i dodajte malo crvene paprike te sok od limuna. Ta se pašteta poslužuje kao na-maz koji se može ukrasiti ploškama tvrdo kuhanih jaja, maslinom ili sjeckanim listićem kopra.

Paprikaš od shiitake gljive Sastojci: Shiitakegljiva190gr1glavicacrvenogluka1žlicabrašna2 svježe rajčice2 svježe paprikeulje, sol i papar po potrebiPriprema: Na ulju propržimo sitno nasjeckani luk, pa dodamo gljive, nasjecaka-ne rajčice i paprike. Posolimo, popaprimo, i pospemo žlicom brašna. Nalijemo vodom i pirjanmo dok ne omekša. Na kraju dodamo sjeckani peršinov list.

KORISNI SAVJETI- kod prženja je važno da se maslac ili ulje dobro ugriju, tako da se

oko vanjskog sloja stvori kora koja će sačuvati sočnost i aromu glji-ve, a ujedno spriječiti da se previše natope masnoćom.

- najbolje ih je posoliti i popapriti tek kad se skinu s vatre.- dinstajte poklopljene kako bi omekšale.

Documents

Gospodarski list 18/2015