POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

2 0 . s r p n j a

2016. 13/14

godina 175.

prilog ovog broja

Permakultura – povratak prirodi

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hr

UredništvoMajstora Radonje 12

10 000 Zagrebtelefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.

„Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska

pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 3 Slavonsko baranjska polja i voćnjake poharali led i

vjetar 4 Zloporabama i samovolji u lancu opskrbe hranom

treba stati na kraj 5 – 6 Sezonski rad u poljoprivredi za 2016. (2) 7 Zadružni proizvodi bit će i u Hrvatskoj posebno

označeni 8 Novi sustav obračuna izravnih plaćanja

poljoprivrednicima 9 Zemljoradnici negoduju zbog manjih poticaja 10 Visoke novčane kazne za nekorištenje zaštitne

opreme prilikom uporabe pesticida 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 18 Ruralni prostor nema izgleda bez (mladih)

poljoprivrednika 19 – 20 Hrvatska kvaliteta, uvoznička kvantiteta 21 Nema konkurentnosti bez ulaganja u proizvodnju

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 22 – 23 Zaštita uljane repice od korova i štetnika 25 Prirodna zaštita za uskladištene žitarice 27– 29 Sanitarnom košnjom do većih prinosa i kvalitetnije

krme 30 – 31 Velika smotra Lemken i Krone strojeva POVRĆARSTVO, VAŠ VRT, NAŠ JADRAN 33 – 34 Potrebe plodovitog povrća za vodom 36 Cikas – palma koja to nije 37 – 38 Opasan štetnik uništava stoljetne palme MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 49 Permakultura – povratak prirodi

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 52 Kako izraditi jednostavnu zamku za ose 53 – 54 Zaštita štetnika u voćnjaku bez korištenja

insekticida 56 – 57 Ljetna prihrana vinove loze 59 – 60 Višnja kao vino, rakija ili liker PČELARSTVO, STOČARSTVO, MLJEKARSTVO 61 – 62 Pčelinjak ljeti 63 Hranidba svinja sirkom 64 – 65 Sve traženiji fermentirani mliječni proizvodi s

obiteljskih gospodarstava LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Zdravlje iz priobalja (3)

gospodarskilist

39 20. srpnja 2016.

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJE

TNIK

Načela permakultureDvanaest osnovnih permakultur-

nih načela služe kao oruđa za promi-šljanje koja nam, kada ih primjenju-jemo zajedno, omogućuju kreativno redizajniranje našeg okoliša i našeg ponašanja. Mnogi smatraju da pri-

Permakultura – povratak prirodiPermakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se

zasniva na principima samoodrživosti poljoprivred-nih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvi-li australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje či-njenice da je suvremeni način obrade tla degradi-rao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih po-boljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanju-je prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni

životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna pro-izvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Permakulturu moramo promatrati, učiti i primjenjivati kao spoj ekologije, antropologije, geografije, sociolo-gije i krajobraznog dizajna (projektiranja). Tako može-mo reći da se permakultura kao početna vizija održive poljoprivrede danas razvila u održivu kulturu i način ži-vota. Permakulturni principi utemeljeni su na tri stupa: briga o Zemlji (tlo, šume i voda), briga o ljudima (briga o sebi, rodu i zajednici) i pravilna raspodjela (postavlja granice potrošnje i reprodukcije, te preraspodjele viš-kova).

mjena permakulture u kontekstu zadovoljenja potrebe stanovništva zahtijeva veliku i snažnu kulturnu revoluciju. Znanstvene osnove za načela permakulturnog dizajna su postavljene unutar ogranka ekologije koji se naziva “ekologija sustava”.

1.Radi s prirodom, a ne protiv nje - Svaki element u našem okru-ženju i u prirodi ima svoju ulogu i doprinosi funkcioniranju cjeline. Ni-smo sami, ne smijemo biti agresivni predatori u ekosustavu, jer biljke, životinje, krajolici, klimatske pojave,

gospodarskilist

39 20. srpnja 2016.

mali

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016.gospodarskilist

40

voda, zrak i tlo – svi oni tvore kom-pleksni živi svijet koji obavlja čitav niz funkcija. Iako nas globalizacija odgaja da analiziramo i raščlanju-jemo, u permakulturi je to obrnuto. Umjesto analize-sinteza!

2. Dizajniraj prema uzorcima iz prirode - Korištenje prirodnih struk-tura (drvo, kamen, slama, prirodna vlakna, zemljana masa) najbolje se uklapa u permakulturni prostor. Ako pratimo njihova svojstva (ukla-panje, slaganje, zidanje), te uvaža-vamo elemente kao što su vjetar, voda, kiša, sunce, konfiguracija tla, izgradit ćemo održivi i produktivni ekosustav za proizvodnju hrane i ostalih dobara. Čitanjem krajolika možemo utvrditi osobine terena, te planirati uređenje vrta i okruženja.

3. Povećaj raznolikost, jer time povećavaš stabilnost - Poticanjem bioraznolikosti stvaramo korist u svakom smislu, u biljnom i životinj-skom svijetu, ali utječemo i na ra-znolikost kultura i običaja koji obo-gaćuju socijalni život u zajednici: sajmovi hrane, razmjene sjemena, osnivanje banka sjemena... Defek-tna bioraznolikost i prednost mo-nokultura u poljoprivredi, povećava ranjivost ekosustava do granica ne-stanka.

4. Svaki element treba obav-ljati više funkcija - Kada planira-mo sadnju voćki i grmova u vrtu, ili kreiramo šumski vrt, trebamo birati biljne zajednice koje će zadovolja-vati što više potreba u ekosustavu: zaštita od vjetra, hrana za životinje, biomasa za gorivo, sprječavanje erozije, čuvanje vode i podzemnih voda, stvaranje humusnih naslaga, stanište za životinje i ptice, materi-jal za malčiranje, zaštita od vrućine i hladnoće svim korisnicima, proi-zvodnja dovoljno kvalitetne hrane. Jer ako zakaže jedan sustav – npr. navodnjavanje, i to u najgore ljetno sušno razdoblje, tada razgrana-te biljke daju zaštitu tlu od naglog isparavanja, a manjim i nižim bilj-kama hladovinu. Ako ostavimo na-slage uvelog lišća ili osušene trave i biljaka, stvaraju se humusne na-slage koje čuvaju vlagu i daju hranu

tlu. Kada naš vrtni prostor ili kuću osjenjuje visoko drveće, trebamo poticati njegov opstanak i zdrav-lje, jer visoke krošnje štite prostor od vjetrova i oluja, a ujedno daju sklonište i stanište brojnim vrstama ptica, kukaca i drugih organizama koji čine najbolje bioraznolikosti u našem ekosustavu.

5. Stvori prinose - dobit je ograničena samo nedostatkom mašte - Izvorna permakulturna vizi-ja predstavlja urbane krajolike pune hrane i ostalih korisnih biljaka umje-sto hibridne trave i genetski mani-puliranih „ukras“ biljaka, koje troše mnogo energije i „kemije“za odr-žavanje. Hranu trebamo uzgajati i ubirati, a priroda je osigurala da bilj-kama svake jeseni ostane dovoljno sjemena za ponovni proljetni rast, te da se uz pomoć ptica i životinja i njihovog kretanja sjeme biljaka „za-sije“ na što širem području.

6. Stvori samoregulacijske su-stave - Pojednostavljeno bi znači-lo: što posiješ, to ćeš požnjeti! Ako danas zagađujemo tlo pesticidima i uništavamo bioraznolikost GMO sjemenom, moramo prihvatiti

odgvornost da ćemo i mi, zajed-no s budućim naraštajem snositi zdravstvene i mnoge druge poslje-dice. Ovo načelo stavlja naglasak na sposobnost praćenja i kontrole vlastitog ponašanja i prihvaćanja posljedica svakog našeg postup-ka.

7. Radije uklopi nego odbaci - suradnja, a ne natjecanje - Per-makultura naglašava i potiče uzaja-mne odnose i zajedništvo, naspram suparničkih i grabežljivih odnosa, potaknutih natjecateljskih duhom. Na primjer, ako ujedinimo snage u proljetnim radovima u vrtovima, velike poslove radimo pomažući se međusobno, posao će biti brže i kvalitetnije napravljen. U tradici-onalnim društvima su ove geste solidarnosti bile dio radne etike. Sposobnost permakulturista očituje se u stvaranju vrlo integriranih eko-loških i društvenih zajednica. Pored poticajnog rada trebamo ostaviti prostora za ekološke i društvene odnose koji se razvijaju kao poslje-dica unutarnje organizacije i rasta, kao što se događa, na primjer u šumskom vrtu.

20. srpnja 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016.

8. Koristi obnovljive izvore energije - Korištenje obnovljivih izvora energije trebalo bi nam biti primarno u svakodnevnici, a neobnovljive bi trebali čuvati kao kapital i s njima raspolagati u smi-slu dobrog i održivog gospoda-renja. Posebno su važni lokalni izvori energije - šume, voda, vje-tar, sunce (korištenje šumske bio-mase, recikliranje otpadnih voda, korištenje snage valova...) Ako razvijemo sustav koji će prikuplja-ti energiju u trenutku kada je ona u obilju, moći ćemo je koristiti u trenucima kada će nam ona biti najpotrebnija. Većinom se radi o sakupljanju sunčeve energije, oborinskih voda i kišnice, te bio-otpada. Spremnici tih energija su tlo, biljke trajnice, vodni sustavi i rezervoari, solarni paneli. U ur-banoj permakulturi odnos prema energiji je vrlo važan, jer već sam način života u gradovima preferi-ra visoku potrošnju razne energi-je: transport (jedna osoba - jedan automobil), hlađenje i zagrijavanje interijera, javna rasvjeta i reklamni panoi, gomilanje otpada za čije sakupljanje i selektiranje treba nova količina fosilne energije... S druge strane, u ruralnom području energija se također troši abnor-malno obradom poljoprivrednih površina za proizvodnju velikih količina hrane, a istovremeno tro-šenje fosilnih goriva za pokretanje poljoprivredne mehanizacije, ma-sovnim uzgojem životinja za hranu na velikim farmama, i tako redom.

9. Odgovorna potrošnja - Per-makultura teži prema „nula“ ot-pada (Zero waste), recikliranju, oporabi, kompostiranju. Osim stva-ranja gomila i umjetnih brda, koja zauzimaju korisno tlo, livadu, paš-njak, smeće prouzrokuje stvaranje novih kemijskih tvari, koje utječu na stakleničke plinove i u konač-nici na klimatske promjene. Depo-nije i gospodarenje otpadom kroz „centre“ troši enormne količine energije. Današnje društvo temelji se na proizvodnji golemih količina smeća.

10. Postigni mala rješenja - ko-risti ono što imaš - Revolucija u vlastitoj svakodnevnici bila bi kada bi svi uspjeli izbjeći globalne, cen-tralizirane sustave, koji svojim ra-dom i našim služenjem njima iza-zivaju nove probleme, istovremeno povlače traženje novih rješenja. Mali sustavi mogu biti intenzivniji i djelotvorniji od velikih, centralizira-nih i rasipničkih sustava. Ako kroz veliki industrijski sustav forsiramo proizvodnju biljaka, dobit ćemo brzo velike i manje kvalitetne plo-dove, nego da smo pustili da pri-rodno rastu i dozrijevaju. Takva pro-izvodnja daje neodržive proizvode koji se brzo kvare, biljke i životinje sklone su bolestima, hrana traži po-sebne uvjete spremanja i čuvanja, za što opet treba nova energija.

11. Budimo kreativni i reagiraj-mo na promjenu - Ne plašimo se unositi nove vlastite načine u život i rad. „Nemoj misliti da si na pravom putu samo zato što je taj put dobro utaban“, preporuča jedanesto na-čelo. Značilo bi to da nije garancija uspjeha ako koristimo već ustaljena iskustva u povrtlarstvu, voćarstvu, gradnji nastambi, pogotovo ako se višekratno pokazuju neželjeni re-zultati. Sadašnje stanje u koju smo doveli Planetu zahtijeva kulturološ-

ku revoluciju veću nego što je bila ijedna od burnih promjena prošlih stoljeća.

12. Obratimo pažnju na dinami-ku rubnih i marginalnih područja - Navikli smo zanemarivati rubna područja, predgrađa, međe između njiva, male gajeve. No, upravo tu je najveća važnost permakulturnih procesa. U graničnim pojasevima između urbaniziranog i kultivira-nog okoliša i prirode događaju se prirodna križanja biljnih vrsta, buja podzemni i nadzemni život. Tako je i u društvenim zajednicama - što su raznovrsnije i bogatije, život je ispu-njen kvalitetnim odnosima i odre-đen visokim stupnjem slobode.

Sastavnice i elementi na koje se mora obratiti

pozornost Tlo - Tlo je temelj permakul-

turnog vrta. Oranjem, frezanjem, prevrtanjem, drljanjem, zadire se u prirodnost tla, a dio plodnosti je zauvijek uništen. Usporedbe radi, zamislimo da je tlo koža našeg pla-neta, a svako trganje kože stvara nove rane; kada rane malo zacijele, mi ih ponovo otvaramo, a u taj čin ulažemo ogromne napore i količine fosilnih goriva i energije.

gospodarskilist

41 20. srpnja 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.gospodarskilist

42

Što više života pod tlom, jači je ekosustav i imunitet tla. Zato ne istrebljujmo kralješnjake (voluhari-ce, miševi i sl.), mekušce (puževi), gujavice, insekte (stonoge, ska-kavci, kolnjaci, grinje), gljive i bak-terije. Permakulutra ne podržava u potpunosti dohranjivanje tla staj-skim gnojem, zbog procjeđivanja u duboke slojeve zemlje, gdje je biljkama teško “uhvatiti “ hranjive sastojke. Puno bolje je kompostira-nje, a za očuvanje i zaštitu površine tla - malčiranje. Kompostiranje (bio-razgradnja) je osnovni alat izgrad-nje tla.

Hlad - Različite vrste biljke za-htijevaju različite količine hlada i sunca. Promatrajući kako sunce

pada na vrt ili dijelove vrta lakše ćete od-lučiti kamo ćete posaditi poje-dine biljke tako da ne morate dodatno po-stavljati zaštitne nadstrešice ili dodavati sustav za navodnjava-nje, ili polijeva-nje. Dovoljno je znati kojim biljkama odgo-vora sušnija, a kojima vlažnija mikroklima.

Vjetar - Stru-janje zraka pomaže raspr-

šivanju sjemena, ali i isušivanju i eroziji tla. Promatrajući kako vjetar djeluje unutar vašeg prostora mo-žete dizajnirati „vjetrobrane“ kako bi zaštitili svoj biljni i životinjski svijet od negativnih učinaka vje-tra. „Vjetrobrani“ mogu biti visoke biljke, stabla voćaka, grmovi bobi-častih plodova, drvene ili od šiba pletene ograde koje ujedno služe i kao ukrasne vrtne pregrade. Ta-kođer, možete koristiti i male inter-vencije u konfiguraciji tla, gradeći manje uzvisine i „udoline“ i prila-gođavajući visinu biljaka.

Dnevna i noćna temperatura - Temperatura okoline utječe na sve, od rasta biljaka i vlage u tlu do ispa-ravanja iz vodenih površina i kvali-tete udobnosti životinja koje žive u vrtu ili rubnom dvorištu. Bilježenjem temperature tijekom pojedine sezo-ne, prateći meteorološke progno-ze, ali i promatrajući prirodne pro-cese u svom okolišu, uhvatiti ćete korak s mikroklimom i tako osigu-rati opstojnost vašeg vrta kroz sva godišnja doba.

Sunce - Sunce daje život, ali zbog posljedica klimatskih promje-na sve češće ga oduzima. Zato je vrlo bitna putanja kojom sunce tije-kom dana obasjava vaš vrt, njego-ve rubove i ostale zone oko kuće.

Odredite količinu sunca i njegov položaj u odnosu na vaš vrt u sva-kom godišnjem dobu, pa prema tome organizirajte i kreirajte sadržaj vrta ili dvorišta.

Vlaga - Vlaga je ključ za rast biljaka, a uz dobru kombinaciju vlage i hlada možete smanjiti ovi-snost vrta o vodoopskrbnim susta-vima. Kada određujete najvlažnija područja vrta, uzmite u obzir ona mjesta gdje se skuplja ili zadržava kiša za vrijeme ljetnih pljuskova, led i snijeg zimi. Ta mjesta mogu biti prirodna spremišta vode, odnosno vlage, tako da na njima načinite manje bazene (iskopane, plitke, s plastičnom folijom kao podlogom, pokrivene drvenim poklopcem) ili postavite bačve za sakupljanje vode, snijega, leda. Promatrajući kako voda teče preko zemlje, dizaj-nirajte vrtne gredice i staze tako da protoke vode odvodite do bazena za sakupljanje kišnice.

Susjedi - Ako susjedi žive u neurednom okruženju, u dvorištu u kojem gomilaju otpad, ili često proizvode buku i galamu, vaš vrtni ekosustav će reagirati na to. Poku-šajte taj problem rješavati visokom ogradom od prirodnog materijala (drveta, trske, cigle). Isto se odno-si i na balkonske vrtove, koji imaju vrlo „labavu“ granicu sa susjednim balkonom.

Zone i sektori u permakulturi

Područje oko našeg mjesta stanovanja, kuće, zgrade, podi-jeljeno je u zone od nula do pet, a na temelju njihove dostupnosti i učestalosti korištenja u odnosu na mjesto boravka, uzevši u obzir tro-šenje energije i vremena u njihovo korištenje. Najmanji broj označava najčešće korišteno područje, dok najveći broj ukazuje da je područje najmanje korišteno i najrjeđe mu se pristupa.

Zona 0: kuća, odnosno mjesto u kojem se stalno boravi;

Zona 1: okućnica u kojoj provo-dimo najviše vremena i odrađujemo

Indikatori staništa - Pregledom biljnog pokrova možete najsi-gurnije odrediti svojstva tla:• kiselo tlo: djetelina, bujad,divlje jagode, vrijes,maćuhi-ca,kiselica,smreka,hrastkit-njak,kamilica…

• tlo bogato kalcijem: vodopi-ja,livadnakadulja,malakrva-ra,podbjel,drijen…

• pjeskovitatla:mak,pelin...• ilovasta tla: maslačak, trpu-tac…

• vlažnatla:sit,žabnjak,šaš…

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

4320. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.

najviše posla (ulaz, prolaz, začinski vrt, intenzivni povrtnjak, prostor za djecu, kućni ljubimci i sitne životi-nje) ili se naslanjaju na kuću (npr. staklenik, ured ili radionica...);

Zona 2: posjećujemo je svakih dan-dva, ali provodimo u njoj manje vremena nego u 1. zoni (voćnjak,

biopročistač, rezervoari kišnice, kompostište, alatnica...);

Zona 3: posjećujemo je prema potrebi, 1-2 puta tjedno ili rjeđe (šumski vrt, ekstenzivni povrtnjak, krumpir, bundeve, kupus, kelj, se-zonski voćnjak, odlagalište bioma-se, spremište za zimu);

Zona 4: u njoj rijetko ili nikad ne interveniramo u smislu redizajnira-nja ili obrađivanja, ali iz nje izvlači-mo resurse (šuma za ogrjev ili gra-đu, pašnjak za krupnu stoku, livada za malč, šikara za biomasu...);

Zona 5: divljina u kojoj nikad ne interveniramo, ali ponekad eventu-alno nešto uzmemo iz nje u manjim količinama – na primjer samoniklo bilje ili gljive, malo humusa...

I na kraju, nešto bez čega nema ni vrtlarenja ni plodova, ni zona ni sektora : pčele, kukci i ptice. Pče-lama sve manje pogoduje seosko okruženje zbog zatrovanosti agro-kemijskim sredstvima. Važni su i „hoteli“ za kukce, sigurna skloništa od prirodnih materijala za zimova-nje. Lako ih je napraviti od stare police ili drvene kutije, te na nju naslagati komadiće, sitno i krupno granje, tuljke od debljeg kartona, nešto slame. Hoteli za kukce, kao i kućice za ptice postavljaju se u dije-love vrta, zaklonjene od kiše, zime i izravnog vjetra.

Sektori u permakulturi predstav-ljaju smjerove raznih vanjskih utje-caja na područje: putevi ili ceste koji prolaze kroz teren ili uz teren, staze i putevi kojima dolaze ljudi i životinje u dobroj namjeri, putevi kojima dolaze nedobronamjerni-ci (na primjer krivolovci, kradljivci, „nepoželjnici“...) Zatim su vrlo bit-ni prirodni vodotokovi, odvodnja i dovodnja, zračna strujanja, vjetrovi (sjeverni, južni, hladni, topli), svje-tlost i Sunce. Posebnu pozornost valja obratiti na prisutnost buke (industrijska, prometna, žamor i ga-lama) i zračna zagađenja, jer ona mogu imati strahovito snažan utje-caj na ekosustav. Označavanjem sektora biramo najpovoljniji položaj permakulturnog vrta.

Urbana permakulturaPopularno „lončarenje“ ili sadnja

biljaka u posude najuvriježeniji je oblik sadnje biljaka na balkonima. Oni su idealni prostori u kojima možete organizirati pravi „mali raj“ miomirisa i plodova na pragu svo-ga stana. Plitki korijeni penjačice rajčice, mini rajčice, nekih sorti kra-stavaca uzgajaju se kao penjačice po metalnim ili zidanim balkonskim ogradama. Također se na balkonu može postaviti lagana mreža po ko-joj će se uplitati i vikoke mahune, ili grah. Manje jutene ili plastificira-

Iakopostojipetzona,nijenuž-no da u permakulturnom di-zajniranju terena prepoznate i odredite svih pet zona,mo-žemo zamijeniti četvrtu zonuu proširenu treću, ili drugu uprvu. Osnovno mjerilo trebabiti odgovor na pitanje koliko često ćemo koristiti povrtnjak.U povrtnjaku ćemo zasaditi izasijati povrće i začinsko bilje,dakle,idealnazonazatojene-posrednablizinasamekuhinje,na jedan-dva brza koraka da dohvatimo potrebne sastojkezakuhanje.Bilobivrloneučin-kovito, da do vrta morate ho-dati preko cijelog dvorišta, doudaljenog stražnjegkuta, kakobiubralionoštovamjepotreb-no za pripremu dnevnih obro-ka. Zato ćemo cvjetnjak obila-ziti i koristiti rjeđe, a voćnjakpovremeno.Terase ibalkoni setakođer mogu dizajnirati kao otvoreni prostori, podijeljeni uzone.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.gospodarskilist

44

ne vreće ili kante su izvrsne za uz-goj krumpira i paprike na balkonu. Bezbroj je kreativnih varijanti po-stavljanja visećih plastičnih boca, prerezanih po dužini i položenih vo-doravno, u kojima možemo posadi-ti nekoliko mladica salate, obzirom da ni ona nema duboki korjen. Na balkonu možemo držati i kompo-stište, u posebnim posudama koje imaju ugrađen sustav hlađenja i grijanja (tvornički proizvedene po-sude). U viseće posude najčešće se sadi aromatično i začinsko bilje, poput lisnatog peršina,mažurana, timijana, kopra, bosiljka.

Postoje biljke s kojima jednostav-no ne možete pogriješiti. One će se dobro slagati s bilo kojim drugim biljkama, jer potiču rast i zdravlje drugih biljaka: mažuran, origano, kopriva, valerijana, kamilica, matič-njak, maslačak. Jedan od najboljih načina za uzgoj zdravih i sretnih biljaka jest poštivanje njihovog pro-stora. I među njima, kao i među ostalim živim svijetom, postoji gra-nica tolerancije u prostoru, pa kad ih sadite u posude ili kontejnere po-kušajte organizirati prostor za više biljaka.

Najčešće pogreške kod uzgoja u posudama

• uzeli smo veliki kontejner ili po-sudu, praznog ga postavili na odre-đeno mjesto, te ga napunili tlom i

posadili biljke. Na kraju smo zaklju-čili da stoji na pogrešnom mjestu (propuh, sunce, prolaz), ali ga više tako teškog ne možemo nikuda po-maknuti;

• „utapanje“ biljaka - prekomjer-no zalijevamo biljke u posudama, iz straha da se ne osuše; provjerimo vlažnost zemlje u kontejneru samo prstima; utopljenim biljkama opada i žuti lišće, plodovi ne dozrijevaju; biljke možemo spasiti „iscijeđiva-njem“ zemlje (ozračivanjem cijev-čicama, bušenjem dotatnih rupa na stranicama kontejnera, ili pomica-njem na sunce i vjetar; ne smijemo zalijevati dok se zemlja u posudi ne „ohladi“, navečer ili rano ujutro;

• pogrešno miješanje biljaka koje vodu „vole“ i „ne vole“; a prije nego posadimo biljke moramo pro-vjeriti da li se međusobno podnose, trebaju li iste uvjete (sunce, voda)

• omjer veličine biljke i kontejne-ra - pazite koje biljke sadite u veli-ke, a koje u male kontejnere, ako je odrasla biljka duža od visine kontej-nera, tada u njemu nema mjesta za preživljavanje;

• strah od rezidbe- bez obzira što biljke rastu u posudama, mora-ju se rasađivati, orezivati, održavati, kao da su u velikom vrtu;

• čuvajte se loših susjeda - neke biljke se zaista ne podnose među-sobno, stoga trebate dobro upo-znati vrste koje želite saditi ili sijati;

• dohranjivanje biljaka - u kon-

tejnerskom uzgoju treba dodavati prihranu u tlo, ali samo organsku ili prirodnu, uz malčiranje;

• ne tjerajte bube, kukce i ptice s balkona, jer sve one služe za odr-žavanje i uljepšavanje vašeg eko-sustava, ako kukci ulaze u stam-beni prostor, prozore i vrata zašitite mrežama, postavite cvjetare s la-vandom ili timijanom pokraj vrata i prozora.

Prenamjena travnjaka u cvjet-njak i povrtnjak - Gradsko tlo na javnim površinama je loše, jako zbijeno, prezasićeno metalima, kemijskim sredstvima, različitim usitnjenim otpadom, na prvi po-gled potpuno neupotrebljivo za prenamjenu u vrtnu gredicu. No, postoje jednostavni načini kako

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

4520. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.

pretvoriti takvo sterilno i degradi-rano tlo u korisnu zemlju. Dio ili cijelu površinu travnjaka pokrije-mo debljim slojem razmočenog ambalažnog kartona u što većim komadima, a na njega navezemo 20 do 30 cm obične zemlje, koju prstima očistimo od kamenčića, šute i sličnog materijala. Povrh tog sloja rasut ćemo gotovu zemlju za cvijeće i povrće, humus, kompost ili stajsko gnojivo (ako imamo). Možemo dodati i suho ili opalo li-šće drveća. Rupice za usađivanje ili kanaliće za sijanje na gornjem sloju zemlje najbolje je načiniti prstima, a zatim posaditi mlade rasade, ili posijati sjeme. Prisje-tit ćemo se koje biljke su dobri, a koje loši susjedi, te koje imaju veću potrebu za prihranom, a koje su skromnije. Po tim principima ćemo sijati ili saditi. Na kraju, oko mladice ili mjesta gdje smo po-sijali treba pokriti slojem malča (sijena ili slame), a cijelu gredicu ograditi sitnim i krupnim kame-njem, komadićima cigle, crijepa ili tvrdog građevinskog otpada, ve-ćim panjevima, kako bi spriječili klizanje i „otapanje“ tla kada pad-ne kiša. Ovakve „prenamjenske“ gredice vrlo su popularne na za-puštenim prostorima unutar grad-skih neboderskih naselja.

Vrtovi na prozorima

Lijepo je imati vrt na prozoru sta-na, ali trebamo paziti da sadimo samo začinsko bilje, lisnato povrće, lukovice i biljke koje su u dovoljnoj mjeri samooplodne. U stanu se mogu uzgojiti i paprike i rajčice, ali bolje ne pokušavati s krastavcima ili tikvama!

Metvica (menta), nije zahtjevna, voli sunce i vodu, izvrstan je lijek za lošu probavu, smanjuje grčeve, na-dutost i plinove te pospješuje tek. Žvakanjem svježeg listića možete

smiriti glavobolju, živčanu napetost i tjeskobu. Njen cvijet privlači pče-lice i leptire, a miris mentola tjera komarce.

Vlasac voli vodu i sunce, ali umjereno. Koristan je za probavu, rad bubrega i izlučivanje mokraće te djeluje kao blagi diuretik, ujedno čisteći krv. Čak je i blagi dezinfici-jent za oštećenu kožu.

Aloe vera, vrsta kaktusa, nije „domaći“ lijek, ali izvrsno uspije-va na balkonima i prozorima, voli umjereno sunce i dovoljno vode, list je izvrstan pomagač za zacjelji-vanje opeklina.

Majčina dušica je ljekovita u svakom pogledu, čaj od suhe ili svježe biljke djeluje antibakterijski, a vrlo je korisna u obliku sirupa pro-tiv kašlja. Njeno mjesto na balkonu treba biti malo zasjenjeno, ali ipak s dovoljno sunca.

Odoljen, poznatiji kao valerija-na, voli sunce, vodu i sjenu, dobro se slaže sa svim okolnim biljkama. Korisnost odoljena je da smanjuje razdraženost i uzbuđenost central-nog nervnog sistema, smanjuje gr-čeve glatke muskulature i uzrokuje lagano širenje krvnih sudova.

Oblici gredica i metode uzgoja

Visoke gredice, izgrađene su kao velike kutije od dasaka ili drvenih oblica, ponekad i od cigle. Ispunje-ne tlom, a imaju višestruku funkciju čuvanja vlage, zaštite od gmizaju-ćih napasnika, čuvanje kvalitete tla (ne ispire se od kiša i padalina), mobilne su, izgrađuju se u prosto-rima koji su često na udaru kiša ili taloženja vode. Zadržavaju u tlu do-voljno potrebne vlage, a ostatak se procjeđuje. Izvrsne su za organizi-ranje vrtova na krovovima i terasa-ma visokih zgrada.

Biljna spirala začinskog i ljekovitog bilja

Tipična gredica u permakulturi, ali samo za neke vrste začinskog i aromatičnog bilja. Grade se od čvr-

Uznapredovalo vrtlarstvo, na-ročito urbana i suburbana per-makultura, omogućuje namda za kratko vrijeme stvorimo pravi mali ljekoviti laboratorij nasvojemkuhinjskomprozoru.Većini ljekovitih biljaka najvišeodgovararahlo,pjeskovitotlouposudamaisunčanomjestonaprozoru.Najvažnijeihjeredovi-tozalijevati. Ljekovitebiljkenetreba ni gnojiti ni prskati. Da-pače, to je zabranjeno jer biljekoje se rabi kao lijek mora biti posvečistoiprirodnouzgojeno.Biljka je korisna cijela i kroz ci-jelugodinu:mlado lišće, cvijet,suho lišće, korijen, kroz čaj odsvježegbilja,tinkturu,mast...

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.gospodarskilist

46

Kad se govori o permakultur-nom vrtlarstvu, neizostavno jemalčiranje. Malčiranje je pre-krivanje tla rastresitim slojem,uglavnom organskog sastava (slama,piljevina,usitnjenakoradrveta, sijeno, kompost, suholišće, rezano suho granje, dr-vena vuna). Ovako zaštićenotlo sporije se isušuje, kod jačihkišasenezablati,zadržavasip-ku zrnastu strukturu.Malč se svremenom sam kompostira pa se tlo obogaćuje potrebnomorganskom prihranom. Istinaje da malč samo djelomičnozaustavlja rast agresivnih ko-rova, pogotovo ako je nekadtlobilo tretiranoprotivkorova.Pokrov malča debljine desetakcentimetara sprječava nicanjekorova iz sjemena. Zato prijepostavljanjemalčatrebadobroočistiti tloodkorijenakorova–usuprotnomćekorovponovnoizrasti.

stog prirodnog materijala, najčešće kamena i cigle. Spirala se lagano uzdiže zavijajući prema središtu, donji dio ima više sjene tijekom dana, a gornji dio ima više sunca. Na srednji zapadni i istočni dio spi-rale sade se češnjak, vlasac, kadifi-ce, dragoljub, poneki muškatl, dok će bosiljak, peršin i celer, kamilica, mak, neven, biti zadovoljni i malo prema vrhu i prema dnu spirale. Na vrhu spirale bit će najsretnije biljke mediteranskog kraja koje voli puno sunca i ne da drže „noge u vodi“ - ružmarin, lavanda, timijan, smilje...U dnu spirale s vremenom će se stvoriti malo jezerce od pro-cijedne vode, pa tu može rasti mali lopoč, neke vodene trave, živjeti poneka žaba.

Planiranje gredicaSvaka biljka ima svoje potrebe za

vlastitim staništem, većina voli sun-ce zbog pojačavanja fotosinteze. Zato položaj gredice i njen sadržaj treba dobro planirati. Polusjena će biti dobra za peršin, mrkvu, ciklu, pastrnjak i matovilac. Biljke koji-ma općenito ne treba puno vode i mogu dobro uspijevati i bez zalije-vanja su luk, češnjak, grah, grašak, mrkva, peršin, kopar, špinat, blitva. Vodu vole kupusnjače, paprika, po-riluk, krastavci, salata.

Srednje vlažno, umjereno kiselo tlo vole komorač, krumpir, rabarba-

ra i čičoka, a ne smeta ni lubenica-ma. Oni koji nikako ne mogu bez kalcija u tlu i najbolje im odgovaraju neutralna tla su šparoge, cikla, bro-kula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak i špinat.

Prema zahtjevima za gnojidbom kompostom najveći potrošaći su kupusnjače, poriluk, paprike, raj-čice, krastavci, krumpir, rabarbara, tikve. Lagana gnojidba kompostom biti će dovoljna luku, češnjaku i špi-natu, mrkvi, cikli, rotkvicama, ko-rabici, repi i blitvi, a grah, grašak, matovilac, rikolu i većinu vrsta za-činskog bilja uopće ne traže doda-vanje prihrane kompostom.

Malčiranje i kompostiranje u

permakulturi

Malč omogućava “vrt bez ko-panja”, pogotovo ako zadržimo debeli sloj malča na tlu tijekom cijele godine. Taj organski pokrov treba stalno obnavljati, bez obzi-ra na vrijeme i godišnje doba, jer on se razgrađivanjem ugrađuje u tlo i nestaje s površine. Kada se nakon zime tlo u vrtu počne po-stepeno zagrijavati, treba razrije-diti malč na površinama na kojima ćemo saditi i sijati. Tako će se tlo brže zagrijati i stvoriti dobre uvje-te za polaganje sjemena. Nakon

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

4720. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.

sijanja ili sađenja, malč treba vra-titi natrag kako bi čuvao toplinu i vlagu, potrebnu za klijanje biljke. Permakultura ne podržava u pot-punosti dohranjivanje tla stajskim gnojem, zbog procjeđivanja u du-boke slojeve tla, gdje je biljkama teško “uhvatiti “ hranjive sastoj-ke. Osim toga, danas se životinje uglavnom hrane industrijskom hranom, koja sadrži nepoželjne dodatke i antibiotike. Kemijske supstance izlučuju se i u stajsko gnojivo. Treba naučiti komposti-rati, jer proces kompostiranja pr-venstveno proizvodi temepraturu. Kompostni mikroorganizmi su ae-robni, prvo pravilo kompostiranja je osiguravanje dostupnog kisika. Drugo pravilo je prisutstvo dovolj-no vlage, ali ne utapanje u vodi. Iako se danas kompostira na sve strane, još uvijek mnogi ne znaju što kompost smije sadržavati, a što ne. Većina ljudi koristi spre-mnike u koje skuplja ostatke voća, povrća ili vrtnog otpada. Bilo što može poslužiti kao spremnik za kompost; plastične kante, metal-ne kutije s rupama, u vrtu ogra-đen prostor ili iskopana rupa u tlu. Kompost se treba povremeno pro-miješati, pokriti ga da se ne suši ili previše kisne. Ako kompostirate na balkonu, vrlo je korisno svaki biotpad iz kuhinje usitniti, sjecka-ti ili drobiti, jer će proces truljenja biti puno brži i kvalitetniji.

Što je „RE-GROW“?Treba ponoviti da se permakultu-

ra od početnih radova i stavova, ra-zvila u subkulturni pokret koji obilu-je kreativnošču, inovatorstvom, umjetnošću. Jedno od kućnih „izu-ma“ je ponovno uzgajanje povrća kojeg često upotrebljavamo, a na-vikli smo njihovo korijenje ili ostat-ke od čišćenja, bacati u kompost. Ali, ti dijelovi još uvijek žive, imaju vlastitu regenerativnu moć. Za mje-sec dana sakupljanja odrezaka od kupusa, salate, peršina, celera i drugog povrća, dobit ćete vlastite presadnice, u koje možete biti si-gurni da su uzgojene na potpuno

ekološki način, te spremne za dalje presađivanje i uzgoj.

Krumpir se također može sa-svim jednostavno uzgojiti iz njego-ve kore; izaberite gomolj koji ima dovoljan broj “okaca” - to su pod-ručja iz kojih će se kasnije razviti kli-ca; svaki komad kore koji planirate posaditi mora imati po dva „okca“ i debljinu barem 1 cm; posadite ih u vlažno tlo i redovito zalijevajte, uskoro će potjerati list, što znači da

se pod tlom razvija gomolj. Krum-pir možete uzgajati u posudama na balkonu, plastificiranim vrećama, kutijama od stiropora, dubokih 30-40 centimetara.

Kupus se uspješno reciklira na isti način kao i salata, iz otpadaka lišća ili iz korijena. Možete ga uzgo-jiti u posudi s vodom ili korijen po-saditi izravno u tlo; ako ga sadite, posadite ga plitko, a tlo održavajte vlažnim kako bi se potaknulo klija-nje i rast biljke.

Salate raznih vrsta - ostatke lišća salate koje inačebacateukantu za otpatke stavite u po-sudu koju ste napunili s malo vode (2-3 cm); posudu ostavite na toplom,dobroosvjetljenommjestu;tijekomsljedećihneko-liko dana lišće povremeno pr-skajtevodom;onoćevrlobrzoproklijati i tada je spremno za sadnju u tlo. Odrezani korijensalate,kojeginačebacamo,po-ložiteuplitkuposudusvodom,samo donji dio korijena stavite u vodu; posudu ostavite na sun-čanom prozoru i povremenodolijevajte vodu, a uskoro ćeniknuti novi mladi listovi, kojemožete brati i jesti. Korijen sa-late nakon što proklije možeteposaditi i u lončanicu, te većikontejner.Odrežite korijen luka sa sasvim maloploda (1cm),stavitegauposudu s tlom ili izravno u tlo i prekrijte s malo tla; povreme-nozalijevajte,akadlukproklija(nakonnekolikodana),uživajteuvlastitoj,zdravojbiljci; istoseodnosi i na mladi luk, poriluk,bijeliluk...

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

20. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.gospodarskilist

48

Peršin list, celer list odrežite najviše jedan cm „kape“ celera ili peršina s nekoliko mladih listića koji su tek izašli, pa je potopite u posu-du s vodom. U nekoliko dana iz ko-rijena će proklijati novi listovi i tanki korjenčići, a tada ih posadite u tlo, lončanicu ili neku posudu.

Grašak, soja, leća, grah; osim što ih je vrlo lako uzgojiti, ove gra-horice su prepune vitamina, mi-nerala i drugih prijeko potrebnih nutrijenata; možete ih uzgajati na balkonu kao živu zelenu ogradu, a ujedno imati svježu hranu. Dovoljno je da desetak zrna natopite u čaši vode, nekoliko dana, a oni će vrlo brzo pustiti klice. Ove probuđene klice nakon 4-5 dana posadite u lončanicu, ili čak običnu plastičnu vrećicu koju ste napunili mješavi-nom tla, pijeska i komposta te izbu-šili nekoliko rupica radi iscjeđivanja viška vode. Postavite posudu uza zid ili mrežu na balkonu i pustite da biljka raste.

Začinsko bilje poput bosiljka, mente, majčine dušice, lavande, ružmarina, također je izuzetno lako uzgojiti. Dovoljno je odrezati koma-dić stabljike i staviti ga u vodu kako bi se razvilo korijenje; nakon toga, biljku je potrebno posaditi u posu-de s tlom i redovito zalijevati.

Zaštita bilja u permakulturi

Zaštita biljaka ima dva cilja: spri-ječiti problem (preventivne mjere), ili nastali problem rješava na naj-bezbolniji način za biljku. Perma-kultura smatra da biljke kao i ljudi mogu doživjeti stres, prouzrokovan naglim udarima hladnoće, vrućine, kidanjem i lomovima, te presađiva-njem i premještanjem biljke kad je već u poodmaklom dobu cvata.

U permakulturi su popularne mješavine glavnih usjeva s takozva-nim podusjevima, biljkama niskog, puzajućeg, rasta čija je uloga poti-skivanje korova. Najboljom se po-kazala bijela djetelina koja se lako širi, a ujedno je i mahunarka koja obogaćuje tlo dušikom. Može se si-

jati zajedno sa žitaricama, potiskuje korov u kukuruzu, a kod povrća su česte kombinacije uzgoja luka s po-dusjevom bijele djeteline.

Povezivanje elemenataNaglašavamo da permakultura

predstavlja cijeli sklop raznih susta-va. Uz povrtlarstvo, permakulturnu zajednicu čine i druga živa stvo-renja, bez kojih je teško zamisliti pravilno funkcioniranje. Tako treba naći mjesta za raznovrsnu perad, koja su djelomično mesojedi i sku-pljaju crviće, kukce i puževe, što je vrlo korisno za povrtnjak. Za posao kontrole najezde puževa smatraju se najučinkovitijima indijske patke. Patkama je potrebno prirediti na-stambe i možete ih pustiti da se slo-bodne kreću po imanju bez straha od neke štete. Drvna sječka, slama i sijeno dobra je stelja za perad, a potrošena se odlaže na kompost.

Srednje i velike životinje, poput ovaca, koza, konja, krava i svinja u vegetarijanskom i veganskom slučaju žive kao dio permakulturne zajednice, doprinose u nju na svoj način, većinom gnojidbom, kao što od nje uzimaju za svoj život (održa-vanje livade, travnjaka ispašom).

Pčele, kukci, ptice, ježevi, žabe, šišmiši su naši pomagači, ali ako je sustav izvan ravnoteže postaju i štetočine. Žabe i vodeni konjici nas štite od najezda komaraca. Ježevi su uvijek dobrodošli u dvorištu, a privući ih možemo vrlo jednostav-nim nastambama smještenim u ne-kom sklonjenom kutu. Bez ptica je permakulturni i prirodni lanac pre-kinut. Kukcima, pčelama i pticama trebamo osigurati ljetna i zimska skloništa i dovoljno sezonske bio-raznolikosti da mogu biti korisne i sebi i nama.

Permakultura u primjenjenom urbanom

dizajnu Jedan od najpoznatijih arhiteka-

ta moderne, Le Corbusier, zalagao se da se površina tla koju zauzima gradnja kuće „preseli“ na krov, te preuzme funkciju livade. Tako su nastali zeleni krovovi, koji su ubrzo postali popularni u visoko urbanim zonama svjetskih velegradova.

Čemu služe zeleni krovovi? Vi-šefunkcionalni su: pojačavaju pro-čišćavanje zraka od smoga (1 m2 krovnog vrta profiltrira godišnje i do 20 dkg prašine i štetnih plinova), zaštićuju od buke, znatno smanju-ju utjecaj visoko frekventnih, elek-tromagnetskih valova iz mobitela, antena i odašiljača, povećavaju kli-matske vrijednosti i daju toplinsku izolaciju. Na zelenim krovovima se uređuju hortikulturne oaze složene od ukrasnog drveća i patuljastog voća, cvijeća, aromatičnog bilja, uz manje fontane, koje se natapaju kiš-nicom, klupe i šetnice od prirodnih materijala. Tako se na krovovima ubrzo stvaraju nova prirodna sta-ništa za ptice, pčele, kukce, male životinje, poput ježeva, kornjača

Nekoliko pripravaka od bilja-ka pravi su melem za bolesne gredice, lončanice, kontejnere.Juha od preslice i razrijeđe-no (domaće) mlijeko u omjeru1:10. pomoći će protiv plame-njače ojačavajući stijenke lišća.Jaki čaj od pelina zaštitit ćekupusnjače od buhača i kupu-sne stjenice, a protiv gusjenicapokušajte s čajem od papra ilicrvenepaprike.Čajodkamiliceizvrsan je dezinficijent sjemenki ako ih„okupate“unjemuprijesadnje. Otopine od duhana izcigareta poznati su kao izvrsna obrana od raznih lisnih ušiju.Neke biljke iz tla upijaju neči-stoće i otrove više nego drugevrste. Ako postoji rizik od za-gađenja vrta od prometa, netreba u blizini ceste saditi takve upijače,poputsalata,kupusnja-ča,mrkve,špinata.No,nekipo-vrtlari posade zaštitne barijereod salate i špinata upravo radisprječavanja prodiranja otrov-nihtvariudubinegredica.Naj-bolje je između prometnice i vrtaposaditivisokuživicu,npr.domaći bagrem ili bazgu kojuorezujemokaoživicu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

4920. srpnja 2016. 20. srpnja 2016.

ili žabica. Krovno zelenilo pokaza-lo se kao izvrstan čuvar vode, jer unutar svog vrta može zadržati i do 90% padalina.

Veći dio vode se kroz transpira-ciju biljaka i hlapljenje vode vraća brzim putem u tok kruženja vode u prirodi. Preostali višak vode se kroz oborinske sustave skida s krovova, ali nevjerojtno smanjenim optereć-njem. Na primjer, rasterećenje ka-nalizacije oborinskim vodama sa zelenog krova je godišnje umanje-no za oko 700 litara vode po metru kvadratnom zelenog krova.

Što veće posude, to bolje drže vodu i potrebno ih je rjeđe zalijeva-ti. Na krovnim vrtovima vrlo je bit-no očitati sektore i odrediti odnos sunca, vlage i vjetra. Također je potrebno odrediti nagibe na terasi,

kako se ne bi kišnica slijevala i za-državala na mjestima ispod gredica i posuda te izazivala „prokišnjava-nje“ krova u stanove na najvišim katovima. U vrtovima na krovnim terasama uzgaja se uglavnom po-vrće i cvijeće, grmoliko voće, jago-de, maline, aronija, patuljasto voće, postavljaju se čak i košnice za

Za izgradnju krovnih vrtovapotrebno je stručno mišljenjeostaticizgrade,radinavoženjaveće količine tla ili otprećenjamobilnim gredicama i kontej-nerima, te drugim posudamaukojima seplanirauzgojbilja.Na krovnim terasama najčešćese koriste visoke gredice ili kon-tejnerski vrtovi, odnosno po-kretnegredice.Oneseizrađujuoddasaka,paleta iliplastičnih,drvenih i šibenih posuda i ko-šara, uglavnom materijala kojije besplatan i lako dostupan.Posude i gredice moraju ima-ti rupe radi iscjeđivanja viškavode,aobaveznosepunesloje-vito:drenaža,(šljunak,razbijenicrijep,suhe grančice ili daščice)zatimslojobičnezemlje,paslojkompostaipovrhsvegamalč.

pčele. Kućice za ptice i „hoteli“ za kukce su obvezni popratni sadržaj, jer su ta bića neophodno potreb-na za održavanje bioraznolikosti i općenito rasta plodova. Pri plani-ranju sadnje biljaka važno je znati osobine i potrebe pojedinih vrsta biljaka i njihov međusobni utjecaj. Biljke s povećanim potrebama za hranivima, trebaju se izmjenjivati s biljkama koje obogaćuju tlo hranji-vim tvarima. To je važno pogotovo prilikom sadnje u visoke gredice ili kontejnere i velike posude.

Ljiljanka Mitoš Svoboda

USKO, ŠIROKO, VISOKO, NISKO MF 3600 ispunjava sva očekivanja76–102 KS | VANJSKA ŠIRINA OD 1,00 m

Specijalni traktori za vinogradarstvo i voćarstvo dostupni su u četiri prvoklasne izvedbe. Neovisno o tome što uzgajate - grožđe,

voće, povrće ili specijalne kulture - brzo ćete primijetiti da je MF 3600 pravi model za Vas. Uvjerite se sami!

TEL099/22 98 415www.austrodiesel.hr

MASSEY FERGUSON je svjetski priznati brend AGCO korporacije.

Grapak d.o.o.Mavra Schlengera 5 Gornji Kneginec42204 Turčin Tel: +385 (0)42 209 237www.grapak.hrTomislav Petric - 091/21 51 002

Lateran Agro d.o.o.Zalužje 42 32100 VinkovciTel: +385 (0)32 352 066www.poljoprivredna-mehanizacija.comGoran Vukelić - 091/11 53 333