Gospodarski list 2/2016

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . v e l j a č e

2016. 2

godina 175.

PRILOG OVOG BROJA

Rezidba voćaka

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednikaVitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

Fotogra� jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i gra� čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

NASLOVNA STRANICA

Velika sjenica (Parus major) u sezoni pojede dnevno toliko hrane, koliko iznosi njena vlastita težina. Par sjenica koje u prosjeku podižu 6-8 mladih po gnijezdu, za hranjenje mladunaca ulove između 5.000 i 8.000 odraslih insekata i njihovih larvi.

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 3 S raznih strana 5 2016. – Međunarodna godina mahunarki 6 – 8 Novi Pravilnik o plavom dizelu 9 – 10 Ulaganje u šumsku infrastrukturu iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Duhan – visokotarifni poljoprivredni proizvod

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA, RATARSTVO, MEHANIZACIJA 16 – 18 Čuvajmo tlo kao najveće blago hrvatskog naroda!

(3) 19 Štete na ozimim žitaricama zbog jakih golomrazica20 – 21 Agroklimatski uvjeti pogodni za razvoj smeđe

pjegavosti lista23 – 24 Fendt traktori serije 800 Vario 25 Snaga u zelenom – Krone mehanizacija27 – 28 Dobar plug – pola posla i veći prinos

ZAŠTITA BILJA, POVRĆARSTVO, SOBNO BILJE 29 Zaštita breskve i nektarine početkom vegetacije 30 – 31 Uoči 60. seminara biljne zaštite u Opatiji 32 – 33 Važnije bolesti mahunarki 34 – 35 Uzgoj kaktusa 36 – 37 Kako uspjeti u proizvodnji kaktusa? 38 Primjena voćarskog voska

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 51 Rezidba voćaka

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 55 – 57 Širenje kalifornijske štitaste uši 58 – 59 Rezidba vinove loze PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 61 – 62 Virusne bolesti pčela 63 – 64 Inkubacija jaja 65 – 66 Veljača – vrh sezone jarenja LJEKOVITO BILJE 67 – 68 Aloe vera – čudo prirode

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednikaVitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

Fotogra� jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i gra� čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hrwww.gospodarski.hr

Izvor: www.audubon.org (Buiten-Beeld/Alamy)

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Rezidba voćaka

Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. veljače 2016.gospodarskilist

40 1. veljače 2016.

Zašto je potrebno orezivati voćke

Ako se voćka redovito ne reže, postupno dolazi do premještanja rasta u vrhove i obod krošnje, a niži dijelovi odumiru. Voćka gubi rodnu površinu, slabi rast mladica, a rod-nost još više opada, jer nema ob-nove rodnih izbojaka. U zgusnutim i zasjenjenim krošnjama predugo se zadržava vlaga nakon kiše i zato su voćke sklone bolestima. Da bi spo-re gljiva koje uzrokuju bolesti mogle proklijati i izazvati infekciju voćaka, vlaga se na lišću mora dulje zadrža-vati. Orezane se krošnje zbog obilja svjetla i prozračivanja brže suše pa je napad bolesti slabiji.

I na kraju, voćke koje se redovito orezuju imaju ljepši izgled, pa okuć-nica izgleda urednije i dotjeranije. Na papiru se ciljevi rezidbe čine jasni, no nije ih uvijek lako postići. Zbog toga je rezidba voćaka uvijek kombinacija znanja, iskustva, ali i umjetnosti.

Kad je pravo vrijeme za rezidbu

Ovisno o vremenu kada se obavlja rezidba, razlikuju se dvije vrste rezidbe. Prva je zimska rezidba ili rezidba ‘’u suho’’, koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. Može se obavljati od jeseni do proljeća dok pupovi ne krenu.Najčešće se obavlja u rano proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon rezidbe osjetljive na smrzavanje. Druga se rezidba obavlja u razdoblju vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba ‘’u zeleno’’. Njome se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju i pojačava osvijetljenost krošnje kako bi se osigurala kakvoća plodova i zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Obavlja se u više navrata.

U početku vegetacije, odnosno u fazi kada mladice narastu oko 15 cm, obavlja se pinciranje suvišnih mladica . Taj je zahvat značajan za oblikovanje krošnje i raniji ulazak u rod jer voćka ne troši snagu rasta na mladice koje bi se u sljedećoj godini rezidbom u mirovanju odba-cile. Pinciraju se mladice blizu vrha

izbojka koje bi postale konkurenci-ja produljnici kako bi se spriječilo ogoljivanje donjih dijelova grana i poboljšala osvijetljenost. Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.

Pinciranje mladice

Izgled pincirane mladice

Fenofaza bubrenja pupova označava završetak obavljanja zimske rezidbe

Završetak rasta mladice jez-gričavih voćaka prepoznaje se po oblikovanju gornjeg pupa.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. veljače 2016. gospodarskilist

41 1. veljače 2016.

Druga ljetna rezidba obavlja se kada mladice završe vegetativni rast.

Tada se izbacuju mladice koje smo propustili pincirati i koje zasje-nuju unutrašnjost krošnje.

Treba paziti da se s jačinom re-zidbe ne pretjera kako se ne bi previše smanjila lisna površina. Nepotrebne se mladice mogu jed-nostavno iščupati. Prednost takvog

postupka je što se na tom mjestu više ne razvijaju nove mladice koje bi u slijedećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati. Polovicom kolovoza obavlja se još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u među-vremenu izrasle ili nisu odstranje-ne ranije. Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova koji se tamo nalaze.

Dakle, za rezidbu i nema točno određenog roka, ona se obavlja ci-jele godine u skladu s rastom voćke i ciljem kojeg voćar želi postići.

Što rezidbom na voćki treba odstraniti

Kao i za određivanje jačine rezid-be, i za određivanje izbojaka ili gra-na koje treba odstraniti, moramo se prije svega rukovoditi ciljem koji želimo postići. U prvim godinama najvažnije je dobro oblikovati kroš-nju kako bi ona bila ravnomjerno osvijetljena i prozračna.

Stare, oštećene, polomljene gra-ne ili one koje su oštetili bolesti i štetočine treba obvezno odstraniti kako bi se održalo dobro zdravstve-no stanje voćke. Da ne odstranimo ništa drugo, nego da samo oslo-bodimo voćku grana koje su izvor bolesti i štetočina za ostale zdrave grane, za voćku smo dosta učinili. Ako pri tome odstranimo i grane koje se međusobno zasjenjuju ili ometaju prodor svjetla u unutraš-njost krošnje, obavili smo djelo-mičnu rezidbu voćke. Ona će biti završena kada prorjedimo suvišne rodne izbojke kako bismo usposta-vili ravnotežu rasta i rodnosti.

Kako odrediti jačinu rezidbe

Mlade voćke treba rezati što ma-nje, jer imaju izražen vegetativni rast, pa bi ga jaka rezidba još po-jačala i odgodila ulazak u rod. Kako bi ta rezidba bila što manja, potreb-no se osloniti na zahvate u vrijeme vegetacije (odstranjivanje pupova, pinciranje nepotrebnih mladica,

povijanje, izolacija vrhova), a za re-zidbu u vrijeme mirovanja ostaviti samo ono što u vegetaciji nije uči-njeno. Tako će se vegetativni rast usmjeriti u mladice koje su potreb-ne za oblikovanje odabranog uz-gojnog oblika, te voćka neće trošiti asimilate i hraniva na rast suvišnih izbojaka koje bi trebalo odbaciti re-zidbom u vrijeme mirovanja.

Voćke koje ulaze u punu rodnost i one sa zadovoljavajućom ravno-težom rasta i rodnosti treba rezati umjereno, pazeći na obnovu rodnih izbojaka za sljedeću vegetaciju i prorjeđivanje suvišnih rodnih izbo-jaka u tekućoj vegetaciji.

Kada dođe do opadanja rodno-sti i slabljenja vegetativnog rasta, rezidbu treba postupno pojačavati, no u tome se ne smije pretjerivati. Jačom rezidbom potiče se bolja obnova rodnih izbojaka i poboljša-va vegetativni rast.

Kada ni to više ne bude dovolj-no, voćar će morati donijeti odluku o tome hoće li obaviti rezidbu ‘’na pomlađivanje’’ ili će voćku iskrčiti i zamijeniti je novom.

Kojim redoslijedom obavljati rezidbu

Prije rezidbe treba dobro pregle-dati voćku sa svih strana. Na umu treba imati cilj rezidbe te s njime usporediti stanje voćke. Važno je uočiti osnovne elemente uzgojnog oblika, ako se radi o voćki koja je tako uzgajana. Za voćke koje su uz-gajane slobodno, bez određenog uzgojnog oblika, vrijedi isto pravilo, no pregled mora biti pomniji. Treba proučiti strukturu krošnje, odnosno broj i raspored glavnih grana, za-tim odrediti mjesta gdje dolazi do zasjenjivanja, ima li polomljenih, oštećenih ili bolesnih grana koje bi rezidbom trebalo odstraniti. Po-trebno je odrediti snagu rasta na temelju prosječne duljine i debljine jednogodišnjih izbojaka, a zatim procijeniti brojnost i kakvoću rodnih izbojaka. Tako ćemo imati sve po-trebne elemente za procjenu vrste i jačine rezidbe.

Završetak rasta mladice koštičavih voćaka prepoznaje se po odbaciva-nju vrha mladice, a ulogu gornjeg

pupa preuzima prvi bočni pup ispod vrha.

Odstranjivanje mladica okomitog rasta u ljetnoj rezidbi.

Izgled grane nakon uklanjanja oko-mite mladice iz njezina vrha

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. veljače 2016. 1. veljače 2016.gospodarskilist

42

Kada voćka počne davati prve plodove, treba naučiti raspoznavati rodne izbojke i rezidbu obavljati radi održavanja rodnosti i oda-branog uzgojnog oblika, pazeći da ostavljeni izbojci imaju dobro

osvjetljenje i da su pravilno raspoređeni.

Rodni štrljak jabuke u fenofazi bubrenja pupova.

Plodnjak jabuke.

Rodni štrljci jabuke razmješteni boč-no na dvogodišnjoj grani na čijem se vrhu nalazi dugi jednogodišnji

izbojak. Ovo je rodna grana najbolje kakvoće.

Rodna stapka jabuke s mješovitim pupom na vrhu i vegetativnim bočnim pupovima. Pršljenasto rodno drvo jabuke.

Rodni štrljci kruške razmješteni bočno na dvogodišnjoj grani.

Plodnjak kruške.

Rodna stapka kruške s mje-šovitim pu-pom na vrhu i vegetativnim bočnim pupo-vima.

Pršljenasto rodno drvo kruške.

Rodni izbojak dunje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

431. veljače 2016. 1. veljače 2016.

Kratka rodna šiba šljive u razdoblju mirovanja.

Svibanjska kitica šljive u razdoblju mirovanja.

Razmješ ta j rodnih pupo-va lijevo i desno od vegetativnog pupa na du-goj mješo-vitoj rodnoj šibi šljive (snimljeno u razdoblju mi-rovanja).

Razmještaj rodnih pupova lijevo i desno od vegetativnog pupa na mješovitoj rodnoj šibi šljive (snimljeno u fenofazi bijelih balona).

Razmještaj rodnih pupova ora-ha (ženski pup na vrhu i muški pupovi sa strane)

Mješovite rodne šibe marelice.

Cvjetni i vegetativni pupovi na mješo-vitoj rodnoj šibi marelice.

Kratka rodna šiba marelice.

Svibanjska kitica trešnje u fenofazi bubrenja pupova.

Rodni pupovi trešnje u osnovi izbo-jaka (fenofaza bubrenja pupova).

Rodni izbojak višnje u početku vegetacije s

cvatnim pupovima sa strane i samo jednim

vegetativnim pupom na vrhu.

Svibanjska kitica višnje u početku

vegetacije.

Izduživanje i ogoljivanje grana višnje zbog neposto-janja vegetativnih pupova

na nižim dijelovima izbojka.

Mješoviti rodni pupovi maline.

Rodni izbojci kupine s prijevremenim izboj-

cima skraćenim na dvadesetak cm.

Mješoviti rodni pupovi na izbojku aktinidije.

Proljetni cvat smo-kve na jednogodiš-njem izbojku.

Ljetni plod smokve u pazušcu lista mladice.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

VAŽNO!Faze rezidbe u mirovanju:

• odrediti cilj rezidbe• pregledati voćku• odstraniti polomljene grane,

grane napadnute od bolesti i štetočina i one koje zasjenju-ju unutrašnjost krošnje

• odstraniti vodopije• obaviti izolaciju vrhova• prorijediti rodne izbojke ovi-

sno o stanju voćkeRezidba započinje od vrha kroš-

nje prema osnovi. Tako se nećemo izgubiti u mnoštvu izbojaka i gra-na, jer ćemo imati dobar pregled onoga što smo odstranili i onoga što treba učiniti. Pojedine se gra-ne također režu od vrha prema osnovi. Sve okomite izbojke na grani treba odstraniti u potpunosti da grana ima izgled ‘’riblje kosti’’. Odmah na početku rezidbe grane treba odabrati jedan umjereno buj-ni izbojak na vrhu, koji će biti pro-duljnica grane i osloboditi ga su-parničkih izbojaka. To je postupak izolacije vrhova kojeg treba obaviti i na provodnici i na svim produlj-nicama grana. Tako se omogućuje bolja osvijetljenost i razgranjava-nje nižih dijelova grane kako bi se spriječilo ogoljivanje.

Nakon rezidbe vrha grane obav-lja se rezidba donjeg dijela grane i prorjeđuju suvišni rodni izbojci i od-stranjuju vodopije.

Često će na starijim voćkama biti potrebno izdužene osnovne grane skratiti svođenjem na neku nižu granu kako bi se krošnja ‘’otvorila’’. Na isti se način smanjuje i visina voćke. Pogrešno je samo skratiti sve grane na željenoj visini, jer to izaziva tjeranje velikog broja vodo-pija koje dovode do zasjenjivanja i još većeg izduživanja krošnje uz ogoljivanje nižih dijelova krošnje. Povremeno je potrebno prekinuti rad i ponovo promotriti voćku sa svih strana kako bi se vidjelo što je učinjeno, a što još treba učiniti. S vremenom će voćar steći potrebno iskustvo te će mu rezidba ići brže i s manje napora. Greške koje se pri tome učine neće voćki nanijeti

veliko zlo, osim gubitka određene količine priroda.

Neki dodatni postupci u rezidbi voćaka

Svako je skraćivanje ili odstrani-vanje mladice ili jednogodišnjeg iz-bojka svojevrstan korak unazad, jer se voćki oduzima ono što je stvorila fotosintezom, pa ona to mora nado-knaditi. Stoga se nastoji na vrijeme usmjeriti snagu rasta voćke u skla-du s odabranim uzgojnim oblikom kako ne bi bilo nepotrebnih gubita-ka. Postupci kao što su povijanje i rovašenje mogu imati i značajniju ulogu u postizanju ravnoteže ra-sta i rodnosti voćke. Vješt će voćar istodobno skraćivati i prorjeđivati mladice i izbojke, ali ih i povijati, ro-vašiti pupove i sl. kako bi postigao željeni cilj.

Povijanje ili rezidba bez škara

Ako je položaj mladice uspravni-ji, ona jače raste u visinu i slabije se razgranjava. Što je položaj izbojka bliži kutu od 90° u odnosu na oko-micu, to je rast u dužinu slabiji, a pojačava se razgranjavanje po čita-voj duljini izbojka. U skladu s time djeluje se i na rodnost.

Izbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost, jer je izražen vege-tativni rast, a potisnuto je zame-tanje rodnih pupova. Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraženu rodnost, jer im je vegetativni rast smanjen, pa obilno zameću rod-ne pupove. Izbojci povijeni pod kutom većim od 90° u odnosu na

provodnicu imaju obilnu rodnost, ali brzo odumiru jer je vegetativni rast preslab.

Ova se spoznaja može uporabiti kada se želi promijeniti snaga rasta pojedine mladice ili izbojka. Kada izbojak s provodnicom zatvara kut od 45 do 50°, na njemu se stvara povoljna ravnoteža rasta i rodnosti. Zbog toga se na mnogim uzgojnim oblicima osnovne grane razvode pod ovim kutom.

Voćkama čije osnovne grane imaju uske kutove grananja prijeti opasnost od odlamanja grane jer se s gornje strane grane tijekom njezina rasta u debljinu kora ‘’usi-jeca’’ u tkivo, te zbog opterećenja lako puca.

Narodna poslovica s pravom kaže: ‘’Na greškama se uči.’’ To se odnosi i na rezidbu, jer se i iskusnijim voćarima lako može dogoditi da odstrane pogrešnu granu ili izbojak. Zato je važno pomno pratiti kako je voćka re-agirala na rezidbu i prema tome obaviti rezidbu sljedeće godine. Tako ćemo najbolje svladati vje-štinu i umjetnost rezidbe.

Crtež 1. – Djelova-nje povijanja na vegetativni rast

(zeleno) i rodnost (crveno).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Kut rasta od 90° dobar je za rod-ne izbojke koji se, nakon što done-su rod, rezidbom potpuno odbacu-ju da bi ih zamijenili novi. Tako se usklađuje snaga rasta voćke i izbje-gava se pretjerana rezidba te voćka ranije i bolje rodi.

Ako se mladica ili izbojak poviju pod kutom većim od 90° u odnosu na okomicu, vegetativni će se rast gotovo zaustaviti, a njihovo lišće stvoriti višak asimilata koji se mogu uporabiti u drugim dijelovima kroš-nje. Ovakav se način povijanja pri-mjenjuje u oblikovanju krošnje za mladice koje nisu potrebne, a svo-jim lišćem mogu osigurati dodatne asimilate za rast voćke.

Pravodobnim povijanjem mladi-ca u razdoblju oblikovanja krošnje, uz pravodobno pinciranje supar-ničkih mladica u vrhovima grana, smanjuje se potreba za rezidbom u razdoblju mirovanja, te se ona svo-di na prorjeđivanje i odstranjivanje povinutih suvišnih izbojaka, a često se i potpuno izostavlja. Povijanje mladica najlakše se obavlja uz po-moć kvačica za rublje, kako to pri-kazuje slika.

Postave se dvije kvačice, od ko-jih jedna pridržava mladicu u želje-nu položaju, a druga se objesi za njezin vrh, pazeći da ga kvačica ne uštipne, kako bi mladica zadr-žala vodoravni smjer rasta. Kako se mladica razvija, tako se pomiče kvačica ili dodaje nova na vrh kako bi se zadržao smjer rasta mladice. Nakon što mladica odrveni, kvačice se skidaju i mladica ostaje u želje-nom položaju.

Za povijanje jednogodišnjih izbo-jaka ili debljih grana mogu se rabiti i mali utezi napravljeni od betona koji se ulije u plastične čašice razli-čitih veličina.

Tako se dobiju utezi različite mase koji se objese na odgovara-juće mjesto kako bi svojom masom obavili povijanje.

Postoje i posebne naprave od čelične žice, koje se mogu uporabi-ti umjesto utega za tanje jednogo-dišnje izbojke.

crtež 2. Grane koje rastu pod uskim kutom sklone su odlamanju pod

vlastitom težinom zbog kore koja se usijeca duboko u tkivo i ometa

dobro srašćivanje grane.

Povijanje mladica uz pomoć kvačica za ru-blje.

Povijanje izbojaka uz pomoć beton-skih utega.

Povijanje debljih granaPonekad se iz različitih razloga

propusti oblikovati krošnju s dovolj-no širokim kutovima grananja. Ako grane nisu predebele (ne deblje od 5 cm), mogu se poviti tako da se voćarskom pilom zareže nekoliko ureza do jedne trećine promjera grane.

Zatim se grana povije tako da se na mjestima reza tkivo potpuno spoji.

Kako bi grana ostala u odgo-varajućem položaju, njezin se vrh priveže za kolčić zaboden u ze-mlju.

Mjesto reza mora se premazati cjepljarskim voskom kako bi ga se zaštitilo od vlage i napada bo-lesti i štetočina.

Nakon nekog vremena rana zacijeli, te se i ne vidi da je gra-na bila povijena. Povijanje debljih grana mora se obaviti kada počne kolanje sokova, jer se tada grane lakše savijaju, a rane brže zacje-ljuju.

Povijanje izbojaka žičanom napravom.

Žičana naprava za povijanje.

Povijanje deblje grane pomoću rezova s donje strane. Piljenje ureza

s donje strane.

Povijanje deblje grane pomoću re-zova s donje strane. Izgled povijene grane sa spojenim tkivom na mjestu

reza.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

Zarezivanjem kore može se mnogo postići

Uz rezidbu, postoje još neki postupci kojima se potiče razvoj pupova koji inače ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica. Često se događa da u mladih vo-ćaka pojedini pupovi ne potjeraju upravo na mjestima gdje bi mora-le izrasti dobre mladice. To se naj-češće događa s pupovima koji se nalaze na donjem dijelu izbojaka, a razlog tomu je dominacija vrha.

Pupove je moguće potaknuti na rast jednostavnim postupkom rova-šenja.

Postupak se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kre-tanja vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova ‘’V’’ iznad samog pupa, pazeći da ga se pri tome ne ošteti. Tako će oslabiti pritjecanje regulatora rasta iz gornjih pupova, a iz pupa iznad

kojeg je zarezana kora, razvit će se dobra mladica. Postupno će zare-zano mjesto zacijeliti, pa rez neće biti vidljiv. Rovašenje se češće pri-mjenjuje za jabuke i kruške, jer one bolje reagiraju na ovaj postu-pak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke. Ako je voćka na-padnuta bolestima i štetočinama ili raste u neodgovarajućem tlu i nepovoljnoj klimi, rovašenje se ne preporuča, jer ima slabiji učinak.

Voćke koje se uzgajaju na vrlo bujnim podlogama kasnije ulaze u rod od onih koje su cijepljene na podlogama slabije bujnosti. Razdo-blje do početka rodnosti može se skratiti uzdužnim zarezivanjem kore debla voćarskim nožem tako da rez bude pod kutom od oko 30°. Ovi-sno o promjeru debla, napravi se nekoliko zareza, razmaknutih 15–20 cm jedan od drugog. Postupak treba obaviti krajem lipnja ili počet-kom srpnja, odnosno prije početka zametanja rodnih pupova. Uzdužno zarezivanje kore može se primijeniti za poticanje ulaska u rod oraha uz-gojenog iz sjemena. Ovaj postupak nema smisla obavljati prije sedme ili osme godine nakon sadnje, i to samo ako je stablo dobro razvijeno, jer neće biti željena učinka.

Poluprstenovanje i prstenovanje

Na pojedinim granama na koji-ma se želi oslabiti vegetativni rast i pojačati zametanje rodnih pupova, može se prstenovati kora. Taj se postupak obavlja tako da se voćar-skim nožem izreže prsten kore. Rez mora prodrijeti kroz koru do kam-bija, a širina poluprstena mora biti 5 – 10 mm, ovisno o debljini gra-ne. Tanje se grane zarezuju tanjim zarezom, a deblje grane debljim. Zarezanu koru treba izvaditi, a mje-sto zarezivanja lagano oblijepiti lje-pljivom trakom kakvu uporabljuju električari, kako ne bi došlo do isu-šivanja rane i prodiranja uzročnika bolesti. Nakon zacjeljivanja rane, ljepljiva se traka skida kako se ne bi usjekla u koru. Prilikom lijepljenja

trake mora se paziti da ona samo lagano pokrije ranu kako ne bismo ugrozili zacjeljivanje.

Prstenovanje se najčešće rabi na jabukama i kruškama, dok koštiča-ve voćke nije preporučljivo podvr-gavati ovom postupku jer im rane slabo zacjeljuju i lako ih napadnu bolesti i štetočine. Najpogodnije vri-jeme za prstenovanje je u proljeće kada počne kolanje sokova.

Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove

dominacijeDominacija vrhova može se do-

datno potaknuti nestručnom re-zidbom. Na žalost, na mnogim se okućnicama mogu vidjeti loše ore-zane voćke na čijim je gornjim di-jelovima krošnje obavljeno prejako skraćivanje jednogodišnjih izboja-ka, pa čak i debljih grana sa željom da se smanji visina voćke.

Voćki su time nanesene velike rane koje ona nastoji što prije zaci-jeliti stvarajući kalusno tkivo boga-to regulatorima rasta (auksinima), koji potiču rast u vrhovima, a koče rast svih pupova i izbojaka koji se nalaze ispod njih. Zbog toga voćka stvara puno jakih uspravnih izboja-ka (vodopija), koje dodatno zasje-njuju niže dijelove krošnje, pa na njima postupno obamire rast novih mladica i krošnje ogoljavaju.

Na kraju je voćka viša nego prije, rodnost joj je manja i izgleda neu-redno. Dakle, dobiveno je suprotno od onoga što se htjelo postići.

Početak rovašenja pupa.

Završetak rovašenja pupa.

Nestručno obrezan vrh krošnje voćke.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Ako se dominacija vrha spoji s oštrim kutovima grananja, dobit će se krošnja koja u donjem dije-lu nema razgranjenja. Zbog toga treba na vrijeme poviti mladice i iz-bojke pod željenim kutom, čime se potiče ravnomjerna obraslost kroš-nje. To je važno napraviti kada se oblikuje krošnja jer svako kašnjenje odgađa početak rodnosti te kvari izgled krošnje. Na zapuštenim voć-kama mogu se poviti i deblje grane kao što je ranije opisano.

Izolacija vrha obavlja se tako da se u fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u duljini od 20 do 25 cm se odstrane.

Dva se pupa na vrhu ostavljaju da se ne dogodi da jedan pup ne potjera ili mladicu oštete bolesti i štetočine. Ako se iz obaju pupova razviju zdrave mladice, ostavi se bolja a lošija se odreže.

Učinak izolacije vrha jest u tome da se niže ostavljeni pupovi razviju u lijepe mladice kako bi čitava gra-na ravnomjerno obrasla. Ovaj je postupak osobito pogodan za rav-nomjerno obrastanje provodnice iz-bojcima povoljnih kutova grananja. Često će pravi kut grananja biti po-stignut, a da se mladice i ne povija-ju, pa je ovaj jednostavan postupak izuzetno učinkovit.

Ako se izolacija vrha ne obavi u fenofazi bubrenja pupova, može se obaviti i kada mladice narastu 10–15 cm. Potrebno je ostaviti naj-bolju mladicu (to ne mora uvijek biti najviša), a sve ostale oštro pincirati na jedan do dva lista ili odstraniti.

Kasnija se izolacija vrha može pokazati i boljom, jer se produljnica neće izgubiti zbog loma ili napada bolesti i štetočina. Uvijek će biti više mladica, pa se može izabrati bolja. Ako se radi o produljnici postra-

ne grane, najbolje je izabrati onu koja raste umjereno bujno i koja ima položen smjer rasta. I za pro-duljnicu provodnice također vrijedi isto pravilo, samo što mladica mora imati uspravan rast sve dok se ne postigne odgovarajuća visina voć-ke. Provodnica se nakon toga re-zidbom u mirovanju svodi na neku umjereno bujnu postranu granu ili se održava na zadanoj visini svođe-njem na niži jednogodišnji umjere-no bujni izbojak.

Odstranjivanje vodopijaVodopije su jaki izbojci uspravna

rasta koji zasjenjuju krošnju i troše puno asimilata i hraniva koji bi ina-če mogli biti uporabljeni za zame-tanje rodnih pupova i rast plodova. Najčešće se javljaju ako je rezidba bila prejaka ili ako se odstrani velik broj debljih grana.

Izolacija vrha odstranjivanjem po-stranih pupova u fenofazi bubrenja.

Izgled neizoliranog vrha provodnice s velikim brojem mladica koje rastu

pod oštrim kutom.

Vrh provodnice nakon obavljene izolacije vrha u početku rasta mla-

dica.

Zalamanje izbojaka i vodopija

Zalamanjem izbojaka zaustav-lja se vegetativni rast previše bujnih izbojaka na jezgričavim voćkama. Zalamanje je pogod-no za vodopije koje se žele pre-tvoriti u rodne grane, umjesto da ih se rezidbom potpuno od-strani. Zalamanje treba obaviti polovicom lipnja, odnosno prije faze zametanja rodnih pupova kako bi se zaustavio vegetativni rast i asimilati usmjerili u pupo-ve gdje će doći do njihove preo-brazbe iz vegetativnih u rodne pupove.

Izbijanje vodopija nakon jakog skra-ćivanja debljih grana neposredno na

mjestu reza.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

Njihovoj pojavi doprinosi i pretje-rana gnojidba dušičnim gnojivima. Stoga treba nastojati da se ne pre-tjera s jačinom rezidbe i gnojidbom kako bi vodopija bilo što manje. Ako se, unatoč tome, razvije velik broj vodopija koje se zalamanjem ne mogu pretvoriti u rodne izbojke, njihovo se odstranjivanje obavlja u dva koraka. Prvo se rezidbom u razdoblju mirovanja potpuno uklo-ni polovica vodopija, tako da se na svakih tridesetak cm ostavi po jedna vodopija skraćena za dvije trećine duljine. Na ostavljenim se vodopijama razvija veći broj mla-dica koje će spriječiti pojavu novih vodopija. Polovicom kolovoza i ove se vodopije potpuno odstrane.

Odstranjivanje debljih grana

Prilikom rezidbe radi pomla-đivanja ili rekonstrukcije krošnje potrebno je odstraniti i poneku deblju granu. Treba imati na umu da se ovim postupkom umnogo-me smanjuje lisna površina voć-ke, remeti ravnoteža između rasta korijena i nadzemnog dijela, te se na voćki stvara rana kojoj treba vremena za zacjeljivanje. U prak-si se taj postupak često pravilno ne obavlja, pa na žalost, nastaju velike rane koje teško zacjeljuju i omogućavaju ulaz uzročnicima bolesti i štetočinama. Često se ostavlja batrljak koji sprječava zacjeljivanje rane, a ako se pilje-nje obavi tupom pilom, stvaraju se nagnječenja tkiva koja još više otežavaju zacjeljivanje.

Da se spriječe ove neželjene posljedice, odstranjivanje deblje grane mora se pravilno obaviti, a nastalu ranu treba pravilno obra-diti i zaštititi. Način rezidbe ovisi o debljini grane. Grane debljine do tri

cm lako se mogu odstraniti voćar-skim škarama, tako da se jednom rukom drže škare i reže, a drugom se rukom pridržava grana, istodob-no potiskujući u smjeru reza. Ranu neće biti potrebno obraditi voćar-skim nožem, niti je premazati cje-pljarskim voskom jer voćarske ška-re rade gladak rez i promjer rane nije velik, pa je zacjeljivanje dobro. Ako je promjer grane tri do pet cm, mogu se uporabiti velike škare te se rana zagladi voćarskim nožem. Za deblje se grane rabi voćarska pila.

Uklanjanje deblje grane piljenjem:

Izgled krošnje s velikim brojem vo-dopija izbilih nakon jakog skraćiva-

nja osnovnih grana.

Loše obavljeno odstranivanje deblje grane s ostavljenim batrljkom koji nije zarastao i napadnut je truleži.

zaglađivanje rane voćarskim nožemizgled rane nakon piljenja.

uklanjanje batrljka.relamanje grane između dvaju rezova.

prvi rez s donje strane.prvi rez s gornje strane dvadese-

tak cm dalje od prvog reza.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Rezidba uglavnom mora ispuniti dva zadatka: oblikovanje krošnje i održavanje rodnosti. Tijekom života voćka može pretrpjeti različita ošte-ćenja izazvana napadom bolesti i štetočina ili vremenskim neprilika-ma kao što su hladnoća, jak vjetar i slično. Tada joj treba pomoći pri-kladnom rezidbom. Nakon određe-nog razdoblja voćka ulazi u doba starosti i rodnost joj opada. Pone-kad se zbog različitih razloga redo-vita rezidba propušta, pa je krošnja zapuštena i slabo osvijetljena, što također dovodi do opadanja rodno-sti. Za svaku od navedenih situacija postupak pravilne rezidbe nije isti, pa će stoga biti posebno opisan.

Rezidba voćaka stradalih od zimske

hladnoće

Odstranjivanje deblje grane uz pomoć voćarske pile mora se oba-viti u tri koraka.

Prvi se rez obavlja s donje stra-ne 20 – 30 cm od osnove grane, te se pilom zareže grana do jedne trećine njezine debljine. Petnae-stak cm dalje od prvog reza pili se grana s gornje strane.

Grana se tako neće nekontro-lirano odlomiti pod vlastitom te-žinom, nego će puknuti između dvaju rezova. Također neće nasta-ti ni velika rana. Prilikom piljenja jako debelih grana bilo bi dobro imati pomagača koji će pridržavati

Dobro zarasla rana nakon piljenja debele grane zbog ostavljenog

‘’prstena’’ grane.

granu da se ne odlomi i padne na nas.

Kada je grana otpiljena na opi-sani način, odstranjuje se batrljak koji je ostao nakon piljenja. Treba sačuvati ‘’prsten grane’’ jer će tako rana brže zacijeliti. Rana se zagladi voćarskim nožem i premaže voćar-skim voskom ili drugim pripravkom za premazivanje rana kako bi se zaštitila od vlage i napada bolesti i štetočina.

Rezidba u iznimnim situacijamaKako rezidbom pomoći voćkama

stradalima od hladnoće? Prvo se mora utvrditi koji su dijelovi krošnje stradali i kolika je šteta. Na tanjim se granama na više mjesta voćar-skim nožem zareže kora i, ako je tkivo ispod kore uobičajene boje i izgleda, možemo biti sigurni da je voćka ostala neoštećena.

Ako je tkivo ispod kore smeđe boje i izgleda suho, došlo je do smrzavanja na tome mjestu. S utvr-đivanjem oštećenja od hladnoće i rezidbom ne treba žuriti, nego pri-čekati početak kretanja vegetacije da se vidi odakle će voćka početi tjerati mladice. Sigurno će biti dosta izbojaka čiji su vegetativni pupovi stradali, jer su oni manje otporni od debljih grana. Tada mladice rastu iz adventivnih i latentnih pupova na starijim granama i iz vegetativnih pupova jednogodišnjih izbojaka

koji nisu stradali od hladnoće. Gra-ne na kojima nema ni jedne mla-dice mogu se odstraniti do mjesta odakle izrastaju nove mladice. Ne treba paziti na uzgojni oblik ni lijep izgled, jer je rezidbom mora spasiti voćka.

Nakon toga treba pomno pratiti rast voćke i provjeravati postoje li mladice koje znatno zaostaju u ra-stu i izgledaju uvenulo. Primijete li se takve grane, treba ih odstraniti sve do mjesta gdje se zarezivanjem kore utvrdi da je tkivo ispod nje zdravo. Mladice će se na ošteće-nim mjestima sigurno osušiti, jer ne dobivaju potrebne hranive tvari iz korijena. Ponekad hladnoća znatno uništi voćku, pa je jedino rješenje njezino krčenje i sadnja nove voć-ke.

Sve mladice treba ostaviti da slobodno rastu kako bi se kroš-

nja što prije obnovila. U sljedeće dvije do tri godine postupnim se izborom najpovoljnijih grana i umjerenim pror-jeđivanjem grana obnav-lja krošnja. Kasnije se rezidba obavlja na uobi-čajen način.

Ako je voćka manje oštećena, obnavlja se samo manji dio krošnje ili pojedini dijelovi grana.

Izgled zdravog tkiva ispod kore

Zarezivanje kore grane radi pro-vjere nastanka štete od zimske hladnoće.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

Rezidba se tada gotovo ne razlikuje od uobičajene. Obnavljaju se samo stradali dijelovi krošnje, a na neo-štećenim dijelovima obavlja se uo-bičajena rezidba.

Rezidba radi obnavljanja krošnje

Ako su voćku umnogome na-pale bolesti ili štetočine, slabe je kondicije, bolje ju je zamijeniti no-vom voćkom, jer se tako odstranju-je i izvor zaraze. Voćke cijepljene na slabo bujnim podlogama bolje je zamijeniti novim, jer daju puni prirod za gotovo jednako vrijeme koliko je potrebno za obnavljanje krošnje. Ako se odlučimo za sad-nju nove voćke, moći ćemo naba-viti novu sortu koju do tada nismo uzgajali, a željeli bismo je imati u svom vrtu.

Iz svega navedenog proizlazi da se za obnavljanje krošnje voćke tre-ba odlučiti uglavnom ako se radi o nekoj staroj sorti koja se ne može kupiti u rasadniku.

Čak i tada vrijedi razmotriti nje-zino cijepljenje na neku podlogu i uzgoj nove voćke. Obnavljanje krošnje velikih stabala cijepljenih na sjemenjaku traje nekoliko godina, a za to se vrijeme može uzgojiti nova voćka cijepljena na slabo bujnu podlogu.

Kako se obnavlja krošnja voćke

Obnavljanje krošnje obavlja se postupno u nekoliko godina. Tako se čuva kontinuitet rodnosti i naglo se ne smanjuje lisna površina, što bi moglo poremetiti ravnotežu iz-među korijena i nadzemnog dijela. Glavni dio pomlađivanja obavlja se u proljeće prije kretanja vegetacije, a dopunjava se, po potrebi, zele-nom rezidbom. Prilikom pomlađi-vanja obavlja se skraćivanje većeg broja debljih grana.

Krošnju voćke najbolje je podi-jeliti na tri dijela, tako da se svake godine postupno pomlađuje jed-na trećina grana. U prvoj se godi-ni na jednoj trećini grana obavlja jaka rezidba tako da se u razdoblju mirovanja skrate za trećinu do po-lovinu duljine pazeći da se sačuva pravilan raspored osnovnih i sekun-darnih grana. Gornje grane treba jače skratiti, a donje slabije kako bi se osigurala ravnomjerna osvijet-ljenost krošnje. Kada u proljeće iz skraćenih grana potjeraju mladice iz latentnih ili adventivnih pupova, ostave se one koje izrastaju na po-voljnim mjestima i koje će poslužiti za obnovu grana, a ostale se pinci-ranjem zaustave u rastu. Nije dobro sasvim odstraniti nepoželjne mladi-ce, jer je svaki list potreban kako bi osigurao što više asimilata za brzu obnovu odstranjenih dijelova kroš-nje. Na ostale dvije trećine krošnje obavlja se uobičajena rezidba na rod.

U drugoj se godini ponovi zahvat iz prve godine, ali na drugoj treći-ni krošnje. U toj godini prvu trećinu grana koja je obnavljana u prvoj godini nastavlja se rezati u svrhu obnove uzgojnog oblika i stvaranja rodnih izbojaka.

U trećoj godini obnavlja se po-sljednja trećina grana. Za to se vri-jeme nastavlja obnavljanje grana na drugoj trećini grana, dok je na dijelu krošnje iz prve trećine gra-na rezidba radi obnavljanja gotovo završena i počinje redovita rezidba na rod. Kasnije se dovršava obnova

posljednje trećine grana i počinje uobičajena rezidba na rod na čita-voj krošnji.

Neke voćke, primjerice lijeska, tjeraju velik broj korijenovih izda-naka koji otežavaju uzgoj, ali su pogodni za obnavljanje grma. Po-stupno se odstranjuju izrođeni di-jelovi grma i zamjenjuju se novima, uzgojenim iz ostavljenih korijenovih izdanaka.

Rezidba zapuštenih voćaka

Krošnje voćaka koje se redovi-to ne orezuju imaju karakterističan izgled. Obiluju kratkim razgranatim izbojcima na rubnom dijelu dokle dopire dovoljno svjetlosti, a donji dio i unutrašnjost su ogoljeni. Izo-staje obnova rodnih izbojaka, pa je ukupna rodna površina znatno smanjena. Takve voćke slabo i ne-redovito rađaju te brže stare i pro-padaju. To se događa s voćkama na okućnicama, jer se uzgajaju uglavnom bez nekog određenog uzgojnog oblika. Uglavnom se ostavljaju da slobodno rastu uz povremeno odstranjivanje debljih grana koje, iz nekog razloga, sme-taju vlasniku. Kod takvih je voćaka teško brzo uspostaviti ravnote-žu rasta i rodnosti, pa se rezidba obavlja postupno kroz nekoliko godina. Zasigurno ćemo biti ogra-ničeni načinom na koji je voćka oblikovala krošnju. Osnovni je cilj rezidbe postizanje dobrog osvjet-ljenja krošnje bez obzira na lijep izgled ili oblikovanje određenog uzgojnog oblika jer je to nemogu-će postići.

Ako su voćke isprva bile uzgaja-ne u određenom uzgojnom obliku, a zatim zapuštene, bit će moguće rekonstruirati uzgojni oblik. No, za to je važno da krošnja nije bila predugo zapuštena i da su voćke mlade.

Ako je voćka dulje zapuštena, ona je već prirodno oblikovala kroš-nju, pa je rekonstrukcija uzgojnog oblika znatno otežana, ako ne i ne-moguća.

Koje se voćke mogu obnoviti

Sve voćke nisu jednako pogod-ne za obnavljanje. Koštičave voćke teže se pomlađuju od jezgričavih jer im brže odumiru latentni pupovi pa je obnova krošnje moguća uglavnom iz adventivnih pupova.Jedna od najdugovječnijih voćaka jest maslina. Upravo zbog svoje dugovječnosti, ob-navljanje krošnje masline je u potpunosti opravdano. Obnov-ljena krošnja za svega nekoliko godina daje puni prirod, dok je iznova posađenoj maslini za to potrebno dulje vrijeme.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


prof. dr. sc. Tomislav JemrićZavod za voćarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

U prvoj se godini rezidbom u razdoblju mirovanja odstranjuju samo pojedine deblje grane koje smetaju prodiranju svjetlosti u unutrašnjost krošnje. Ovisno o veličini kroš-nje, uvjetima uzgoja i kondiciji voćke, ne bi trebalo odbaciti više od jedne trećine debljih grana, i to onih koje najviše smetaju prodira-nju svjetlosti.

One se moraju pomnjivo od-straniti kako se ne bi odlomile i oštetile krošnju.

Ako u unurašnjosti krošnje ima vodopija, koje bi se mogle uporabiti za nova razgranjenja radi obnove rodne površine, obvezno se mora-ju sačuvati. Na preostalim se gra-nama odstranjuju samo slomljeni izbojci i oni koje su napale bolesti i štetočine.

Kada krene vegetacija, zbog prodora svjetlosti u unutrašnjost krošnje i odstranjivanja dijela de-bljih grana koje su bile velik potro-

šač, u krošnji će se početi razvijati mladice iz latentnih ili adventivnih pupova. Kada narastu 15 – 20 cm, ostave se one koje će poslužiti za nova razgranjenja, a ostale se re-dovito pinciraju ili odstrane, ako ih ima previše. Pincirane se mladice krajem ljeta mogu potpuno od-straniti, jer je voćka obnovila do-voljno lisne površine i gubitak tih, ionako suvišnih, mladica neće joj smetati.

Ako je potrebno, u drugoj se godini može odstraniti još pokoja deblja grana. To će zasigurno biti potrebno na velikim krošnjama voćaka cijepljenih na bujnim pod-logama.

Zapušteni voćnjak

Svrha rezidbe zapuštene voć-ke jest popraviti osvijetljenost krošnje, osobito njezine unu-trašnjosti gdje zbog zasjenje-nosti nema vegetativnog rasta, a stoga ni rodnosti. Kao i kod rezidbe radi obnavljanja kroš-nje, uspjeh nije moguće od-mah postići, nego je potrebno nekoliko godina kako bi voćka postigla dobru ravnotežu rasta i rodnosti.

U drugoj se godini rezidbom oblikuju sekundarne grane u do-njem dijelu osnovnih grana, a na ostalom se dijelu krošnje obavlja rezidba na rod.

U trećoj se godini na voćkama cijepljenim na slabo do srednje bujnim podlogama obavlja redovita rezidba na rod obnovljene krošnje. Na voćkama cijepljenim na bujnim podlogama obnovu krošnje treba nastaviti u četvrtoj godini, do kada bi obnavljanje zapuštene krošnje trebalo završiti.

Kvalitetna i pouzdana.

ROLLANT 340 RC

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

• Savršeni pregled nad sakupljačem za najbolju moguću kontrolu i upravljanje protokom mase

• Sakupljač (Pickup) širine 2,10 m sa samopodešavajućim potpornim kotačima

• ROTO REVERSE, hidrauličko reverziranje rotora

• ROTO CUT s 14 pojedinačno osiguranih noževa

• Automatsko podmazivanje lanca• Komora za prešanje sa 16 pojačanih,

profiliranih valjaka• CLAAS STANDARD TERMINAL (CST) za

brzo i jednostavno rukovanje osnovnim funkcijama

• Optimalna kvaliteta reza• Jednostavno rukovanje iz kabine

www.agrochem-maks.com

Zemljišni herbicid za suzbijanje korova u kukuruzuZemljišni herbicid za suzbijanje korova u kukuruzuKOBAN T

· djelovanje preko lista i tla · sprječava ponovno

nicanje korova

· rezidualnodjelovanje

· djelovanje preko lista i tla djelovanje preko lista i tla djelovanje preko sprječava ponovno

nicanje korova sprječava ponovno nicanje korova sprječava ponovno

djelovanje

nicanje korova· sprječava ponovno nicanje korova sprječava ponovno nicanje korova sprječava ponovno

Documents

Gospodarski list 2/2016